Upload
others
View
4
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
11OgledaloFebruar 2008
B I Z N I S
12 Ogledalo
F I L M
Februar 2008
Na festivalu u
Drvengradu koji je sredi-
nom januara otvorio premi-
jer Srbije, Vojislav
Ko{tunica, premijerno je
prikazan poslednji film
Nikite Mihalkova “12”. To
je pri~a o sudbini
~e~enskog tinejd`era
osu|enog za prvostepeno
ubistvo o~uha, biv{eg ofici-
ra ruskih specijalnih jedini-
ca.
U okviru retro-
spektive filmova Nikite
Mihalkova, publika u
Drvengradu, osim filma
“12”, videla je i njegova rani-
ja ostvarenja: “Robinja
ljubavi”, “Nedovr{eni komad
za mehani~ki pianino” i
“Nekoliko dana iz `ivota
Oblomova”.
Mihalkov trenutno
snima nastavak filma “Varljivo
sunce”, koji }e, kako je istakao,
s bud`etom od 35 miliona evra,
uz film “Rat i mir”, biti najve}i
filmski projekat u Rusiji i
najavio da }e njegovo snimanje
trajati veoma dugo.
- Moj prijatelj
Kusturica je uspeo da atmos-
feru iz svojih filmova prenese u
`ivot i Drvengrad, pretvoriv{i ih u “umet-
ni~ko delo”. Kustendorf filmski festival je
veoma va`an doga|aj, jer je njegov osniva~
Emir Kusturica, „li~nost koja ~itav svoj
`ivot pretvara u umetni~ko delo”.
Kako vam se svi|a Drvengrad –
pitali smo.
- Fascinantno je to {to je Emir
naumio i umeo da osnuje naselje
Drvengrad i da tu prenese atmosferu svog
sveta. Bez prave atmosfere se ne mo`e ni
u umetnosti ni u `ivotu. Ube|en sam da je
u toj atmosferi budu}nost ovog festivala
BULDO@ER
CIVILIZACIJA
[ta mislite o srpskim problemi-
ma sa svetom oko Kosova i Metohije?
- U potpunosti podr`avam stav
Rusije u vezi sa problemom Kosova i
Metohije. Ja sam na poziciji koju dr`ava
Rusija ima u odnosu na Kosovo. Povodom
zahteva za nezavisnost Kosova, mogu da
uka`em na opasnost od lan~ane reakcije,
podsetiv{i na probleme Abhazije, Baskije,
Severne Irske...
Da li smatrate da su
MIKI MANOJLOVI]
Nakon projekcije filma “Irina Palm” Sema Garbarskog, glumac Miki
Manojlovi}, gost „Kustendrofa”, ispri~ao je novinarima za{to ne igra u
Holivudu, zbog ~ega „Klopka” ne}e dobiti Oskara. „Ima dosta pri~e da se
Oskar daje iz politi~kih razloga filmu koji ima kvaliteta. Ta povr{inska zain-
teresovanost Amerike za druge filmove vidljiva je i po komitetu koji se bavi
izborom, jer taj komitet je malen u odnosu na masu filmova van engleskog
govornog podru~ja. S
obzirom na trenutne
politi~ke odnose,
vidim da }e ove
godine Oskara dobiti
´Katinska {uma´
An`eja Vajde, pri~a o
tome kako Rusi u
Katinskoj {umi ubijaju 22.000 nevinih Poljaka”, rekao je Miki Manojlovi}. On u
„Klopci” igra jednu od glavnih uloga i ka`e da je scenario za taj film sjajan, a
da je ulogu prihvatio jo{ i zbog Srdana Golubovi}a i ~injenice da glavnu ulogu
u filmu igra Neboj{a Glogovac koga veoma ceni. Ina~e Manojlovi} je pesimista
i kada se povede pri~a o budu}nosti srpskog filma.
„Ovde vlada isto stanje kao u vreme mra~nog Slobe. Govorim o na~inu
pravljenja filmova, o novcu koji se odvaja, o bioskopima koji nestaju, o
}o{karskom uli~arskom duhu me|u producentima, o ~injenici da nema
sindikata koji bi {titili glumce i filmad`ije. Imamo darovite ljude, cenjenu film-
sku {kolu, talente, ali, svi }e se oni polako izgubiti. Ja zaista mislim da film
ovde nestaje”, ka`e Manojlovi}.
RAZUMEVANJE JE
POTREBNO EVROPI
Ruski reditelj Nikita Mihalkov, po~asni gost Kustendorf filmskog festivala u Drvengradu na Me}avniku, veoma je pozitivno ocenio festival ~iji
je osniva~ i selektor Emir Kusturica i podr`ao Srbiju u borbi za Kosovo i Metohiju.
UU ggoosstt iimmaa kkoodd EEmmiirraa KKuussttuurrriiccee
NAGRADE SA KSTENDORF
FILM FESTIVALA
Dodelom “Zlatnog”, “Sre-
brnog” i “Bronzanog jajeta” 21.
januara je na Me}avniku zavr{en
prvi “Kustendorf” festival. @irijem
koji je dodelio nagrade najdarovi-
tijim studentima, predsedavao je
austrijski knji`evnik Peter Handke.
Proslavljeni reditelj Emir
Kusturica, direktor i organizator
festivala, pre zavr{ne re~i uz
zvuke truba~a, rezimirao osmod-
nevno dru`enje filmskih radnika, a
tokom vikenda, odr`ao je jo{
jednu radionicu za studente -
kako se detaljno priprema, kako
oslu{kuje unutra{nje impulse,
samokriti~nosti.
- Na velikim festivalima kao {to su
“Berlin”, “Venecija” i “Kan” autori
su u drugom planu, za razliku od
starleta i manekenki - rekao je
Kusturica studentima posle projek-
cije “Zaveta”.
- `eleo sam da u Drvengradu
napravimo ambijent da autori s
budu}im ili mladim re`iserima
razmene iskustva. Kao kad se
okupi velika porodica. Svi smo
uvek zajedno, {to mo`e nekad da
bude naporno, ali istovremeno
vlada neki specifi~an duh.
Kusturica je najavio da }e
zavr{iti do leta snimanje filma o
Maradoni “Sedam smrtnih greho-
va boga”, film o Pan~u Vili i operu
koja bi se i filmski snimala po
Andri}evoj “Prokletoj avliji”.
Ina~e, nagrade su bile simboli~ne
i predstavljaju mladima podsticaj
za rad.
13OgledaloFebruar 2008
Amerikanci krivi za uru{avanje kulture
pravoslavnih zemalja?
- Amerikanci smatraju da je civi-
lizacija – buldo`er. Misle da ti, da bi imao
Rembranta, Gogena, trebaju samo pare. To je
velika zabluda. Kupio si Rembranta i oka~io
na zid, i misli{ da si pro{ao isti put kao i
~ovek koji ose}a Rembranta istorijski, kul-
turno, ~ak i genetski. Postoji velika pukotina
koju je nemogu}e popuniti samo ~itanjem
knjiga. Za to je potrebno da tvoja zemlja i
nacija imaju ne 200 godina nego 1000.
[ta je to u politici {to ugro`ava
i Srbe i Ruse?
- Su{tina je u tome da je re~ o
strate{kim interesima nacije. A ko vlada
Balkanom, taj ima prednost u
Evropi. Mnogo je jeftinije
dr`ati trupe u Srbiji, nego u
Nema~koj. Sve je to samo
veoma prakti~na kalkulacija.
Mo`e da se isproba i novo
oru`je, modernizovano. To je
rat gde je civilizacija bila
daleko od humanizma. Jer,
re~ rat, za ljude koji su
uvu~eni u njega - ima sasvim druga~ije
zna~enje. Za jednu stranu, to je bila kom-
pjuterska igra na visini od 12 hiljada
metara, kad si apsolutno nedodirljiv i neuh-
vatljiv, u lepo opremljenoj kabini. Sve se
radi automatizovano, kompjuterom, uzle}e{
iz baze u Italiji, za 20 minuta kompjuter ti
pokazuje cilj, toplo ti je, visoko, niko ne
mo`e da te obori - samo pritisne{ dugme,
ne{to odleti iz tvog aviona, i ti si za 14
minuta ve} na aerodromu i ve} se odmara{.
A za one dole, rat su otkinute ruke, noge,
po`ari, nastradale `ene i deca... To je bio
rat za pare. Za njih Kosovo je bio kom-
pjuterski cilj. Rat mrtvog srca - nije rat.
Da li mislite da takvi piloti mogu
da napadnu i Rusiju?
- Mo`e pilot da pogodi i Atinu, i
Grozni, i Moskvu ili London. Zato taj rat
nije pravi~an. Kako pilot koji sa visine pri-
tiska dugme kao u elektronskoj igrici mo`e
da shvati {ta se desilo dole, u`as i krv i
de~je suze ispod njega. Ne govorim o
Amerikancima ili Srbima, ve} o globalnom
problemu. To nije stvar ideologije, nego
morala savremenog sveta.
PREDAVANJE
STUDENTIMA
Proslavljeni ruski re`iser i glumac
Nikita Mihalkov odr`ao je na Pravnom
fakultetu u Beogradu predavanje na vi{e
tema, me|u kojima su Kosovo i Metohija,
pravoslavna duhovnost, kultura i umetnost
i srpsko-ruski odnosi.
- @ivimo u te{kim vremenima,
pravoslavni Rusi to zovu „toplo-hladno”.
Na{i osmesi postali su samo formalna
ljubaznost, komunikacija se svodi na „kako
si - dobro sam” bez pravog interesovanja za
drugog ~oveka. To stanje je kao „intelektu-
alni Mekdonalds - brzo, jeftino i neukusno”.
Slavni reditelj je dobitnik mnogih
filmskih nagrada (Oskara, Zlatne palme,
Zlatnog lava) do~ekao ga je u Beogradu i
ansambl dece s Kosova “Kosovski bo`uri”
pod rukovodstvom Ivane @igon,
koji u~estvuje u programu, a
~ijem radu Mihalkov pru`a
punu podr{ku.
Na pitanje studenata o
dugoj pauzi izme|u njegovog
filma „Sibirski berberin” i
najnovijeg „12”, koji je
prikazan na Kusturi~inom festi-
valu, odgovorio je:
- Mogao sam da snimam, uvek se
mogu na}i teme i iz `ivota i iz
literature, ali ako vas se one su{tinski ne
doti~u, to }e biti samo profesionalno dobro
ura|en posao, a ne pravi, li~ni film. Sasvim
je jasno da je ~e~enski de~ko kriv za zlo~in
za koji ga optu`uju, ali hajde da razgovaramo
o tome, uvek je neophodno razgovarati i
razumeti ~oveka. To je veoma potrebno i
ljudima u Rusiji, ali i u Srbiji, na Balkanu, u
celom svetu - naglasio je Mihalkov.
Film „12” prikazuje 12 porotnika
iz razli~itih slojeva dru{tva koji odlu~uju o
sudbini ~e~enskog tinejd`era optu`enog za
ubistvo o~uha, biv{eg oficira ruskih speci-
jalnih jedinica i pokre}e pitanja zakona,
emocija, li~no pro`ivljenih neda}a, slobode.
- To je tipi~no ruski film i zato
me je iznenadila nagrada Zlatni lav pro{le
jeseni u Veneciji. Nemam iluzije da ovaj
film mo`e biti shva}en na pravi na~in u
Evropi, ali je on veoma va`an za Rusiju -
rekao je Nikita Mihalkov.
Ruski reditelj namerava da snimi
i 12 epizoda televizijske serije “Varljivo
sunce”, s posebnim scenama kojih ne}e biti
u filmu. Paralelno sa igranim filmom sni-
maju se i scene za 12 epizoda TV serije,
sa bud`etom od 35 miliona evra, {to ovaj
projekat ~ini najve}om ruskom produkci-
jom posle „Rata i mira”.
Kustendorf filmski festival je tra-
jao do 21. januara, me|u gostima u
Drvengradu su bili i izraelski reditelj Eran
Kolirin, nema~ki reditelj turskog porekla
Fatih Akin, francuska filmska zvezda Odri
Totu, glumac Miki Manojlovi} i drugi
istaknuti filmski stvaraoci. U takmi~arskom
programu festivala u~estvvovali su mladi
autori iz 12 zemalja, ~ija je ostvarenja ocen-
jivao tro~lani `iri, na ~elu s austrijskim
knji`evnikom Peterom Handkeom.
M.L.
Prvu nagadu „Zlatno jaje” dobio
je film „Izme|u” Hosea E. Iglesijasa
iz [panije koji studira u Poljskoj.
„Srebrno jaje” osvojio je film
„Opsednuti” mladog britanskog
autora Martina Hemptona, a
„Bronzano jaje” film „Kao i svi
drugi” Franka Loljija iz Kolumbije
,koji studira u Francuskoj. Nagrade -
figure jajeta iz kojeg izlazi filmska
traka, uru~io im je osniva~ i direktor
festivala Emir Kusturica.
Na kraju festivala autori 33 filma
iz studentskog takmi~arskog pro-
grama primili su diplome - zahval-
nice za u~e{}e, uz muziku truba~a.
Novinari akreditovani na festivalu
dodelili su specijalno priznanje
filmu „Misterije i strast D`ina
Pa~ina”, reditelja Edoarda De
Angelisa.
F I L M
14 Ogledalo
P R O [ E T A J M O S R B I J O M
Februar 2008
[aba~ka tvr|ava datira iz 1470.
godine, kada su je sagradili Turci da bi
utvrdili svoje granice prema Bosni i
Beogradu. Jo{ stariji izvori ka`u da je na
ovim prostorima, oko 395. godine bio pove}i
rimski centar, ali traganje za prvim sloven-
skim naseobinama je i dalje u pretpostavka-
ma. Turski naziv {aba~ke tvr|ave bio je
Zaslon, a kasnije se menjao u Savacium,
Savac, [abac, verovatno pod uticajem Save,
koja proti~e neposredno pored gra|evine.
Tvr|ava, na granici dva carstva i
tri religije, razvila se u naselje, iako je bilo
mnogih razaranja i te{kih dana pod turskim
ropstvom. Grad je dostigao svoj procvat u
vreme gospodara Jevrema, najmla|eg brata
knjaza Milo{a Obrenovi}a. I tako je [abac
postao druga varo{ u Srbiji, rame uz rame
nadmetao se sa Beogradom i Evropa mu je
postala tesna. Izvozile su se {ljive, pekmez
i rakija, a u {krinje kujund`ija i trgovaca
slivao se veliki kapital. Za mnoge strance,
Nemce, Ma|are, Jevreje, Slovence, {aba~ko
tr`i{te postalo je izazov. [aba~ka luka bila
je tre}a u Srbiji i Savom se na splavovima
uvozila gra|a. Proradio je u to vreme prvi
telegraf, sagra|eni su: bolnica, biblioteka,
~itali{te, osnivaju se {kole „po ukusu evrop-
skom“. ^uju se zvuci prvog klavira, evrop-
ska moda se ugnezdila u varo{i, ljudi se
voze u fijakerima, a pojavljuje se i razbib-
riga u vidu prvih karata i bilijara. Daleke
1840. [abac ima puno muzi~kih dru`ina,
prvi teatar i ~ak dve scene. Mnogi ka`u da
se [ap~anima „teatar uvukao u du{u“, {to
do dana dana{njeg potvr|uje bogatstvo
repertoara i brojna priznanja pozori{tu koje
je opstalo uprkos burnim vremenima, jer je
uvek `ivelo svojim originalnim i avantur-
isti~kim duhom.
Kao i mnogi gradovi, tokom Prvog
svetskog rata, [abac je do`iveo velika
razaranja, pa su ga nazivali srpskim
Verdenom, a i tokom Drugog svetskog rata
nije pro{ao bolje. Dao je i daje mnoge
velike ljude, iako su ga neki prerano
napustili, jer su njihove savremene vizije
daleko prevazilazile granice vremena i
palana~ki duh. Poznata
imena kao Laza
Lazarevi}, Stojan
Novakovi}, Ljubi{a
Jovanovi}, Jovan
Cviji}, Oskar Davi~o,
Jovan Ili}, Milorad
Popovi} [ap~anin,
Janko Veselinovi},
Mileva Mari} –
Ajn{tajn, @ika
Popovi}, Stanislav
Vinaver, Mili}
Stankovi} od Ma~ve,
Branislav Le~i},
Milenko Zabla}anski i
mnogi drugi,
obele`avaju na{e ulice,
ustanove i traju u vre-
menu sa novim gen-
eracijama.
[abac danas ima svoja tu`na i
vesela lica, jer podse}a na ve}inu gradova
posle velike krize tokom devedesetih god-
ina. Nekada{nji „Mali Pariz“, poznat po
svom no}nom `ivotu, po muzici Cicvari}a,
smehu uvek vedrih „~ivija{a“, u novom
veku pritisnut je pomalo u~malom atmos-
ferom i nostalgijom se}anja na bolja vre-
mena. Iako je doba savremene tehnike ve}
odavno zauzelo mesta u svim `ivotnim
segmentima [apca, svuda ni~u moderne
gra|evine, najopremljeniji marketi koji
pru`aju sve {to ~oveku mo`e pasti na
pamet, blista novo klizali{te u centru
grada, `ivi se sve br`im tempom, izgubi-
la se ona doza optimizma i energije, koja
je karakterisala pro{la vremena.
U {aba~koj glavnoj ulici, nepe{a~koj
zoni, defiluju tinejd`eri na rolerima u ritmu
rep-muzike, mo`e se ~uti u`ivo latinoameri~ka
muzika, jauk gusala i zapevanje novih narod-
nih pesama, videti ples Indijanaca - prvi uti-
sak je da grad `ivi po svim savremenim stan-
dardima. Na `alost, moderno vreme je done-
lo i mnoge ki~-trendove, gubitak merila za
prave vrednosti i mnogo kriminala, koji je sve
prisutniji u {kolama kod mlade populacije.
Ohrabrije ~injenica da se, i
pored mnogih potresnih pojava
devedesetih godina, dolaska izbeglica,
pada `ivotnog standarda do golog
pre`ivljavanja i gubitka srednje klase,
[abac ipak narasta, gradi i zahvaljuju}i
svojoj vekovnoj `ilavosti, podi`e se
ponosno kao Feniks. U njemu se i dalje
ra|aju i {koluju velika budu}a imena, tal-
entovani pisci, glumci, nau~nici, sportisti,
koji }e ponovo udahnuti `ivot gradu –
vratiti mu sjaj, {arm i polet, jer prave
vrednosti ne mogu da „}ute“.
Zato se nadam da je [abac u
dvadeset prvom veku ponovo na po~etku
pri~e o „Malom Parizu“, spolja umiven,
sve ure|eniji, sa najlep{om glavnom uli-
com u Srbiji i perspektivan. Ali, grad ne
~ine nove i restaurirane fasade, fontane,
parkovi, ve} duhovni pokreta~ znanja,
iskustva i mladosti, koji }e doprineti kul-
turnom, nau~nom i privrednom napretku,
bez kojeg [abac nikada ne bi od turske
kasabe postao ovo {to jeste.
Mirjana Jevti},
knji`evnica i profesorka
knji`evnosti u [aba~koj gimnaziji
[ABAC NEKAD I SADNekada tvr|ava, branik i evropska kapija, zatim druga varo{ u Srbiji, rasadnik kulture, trgovine i velika
re~na luka, [abac je danas moderan grad sa oko osamdeset hiljada stanovnika, razvijen i napredan
[abac, nekad i sad
^itav dana{nji svet se povezuje,
stvara udru`enja i saveze, samo kod nas se
niko ne udru`uje, samo kod nas se svaki
dan neko sa nekim posvadja, samo kod
nas, svaki dan neko nekoga opljuje ili jed-
nostavno formira novu politi~ku partiju.
Nekako u isto vreme kod nas su
izbori za predsednika Srbije, a ovde u
Americi izbori za nominaciju predsedni~kih
kandidata Demokratske i Republikanske
stranke za predsednika Amerike. Kod nas
imamo preko ~etiri stotine partija, a ovde u
Americi, uglavnom samo dve.
Kod nas na ovim izborima bilo
je devet kandidata za predsednika Srbije.
Ovde u Americi za predsednika Amerike
bori}e se samo dva kandidata – jedan iz
Demokratske, a drugi iz Republikanske
stranke. Istini za volju mo`e se pojaviti i
neki nezavisan kandidat, naravno ako ima
dovoljno novca za sopstvenu kampanju i
razvijenu strukturu za po-dr{ku.
Ovde u Americi svaka stranka
pla}a svoju predizbornu kampanju, a kod
nas dr`ava nadoknadjuje tro{kove svima, a
najvi{e pobedniku.
Dakle, ovde pare za kampanju
daju samo oni koji ho}e i to daju onoliko
koliko ho}e i kome ho}e, a kod nas na kraju
sve ipak padne na slabi dr`avni bud`et.
E, sad se ne{to pitam mo`e li poli-
ti~ki sitem sa vi{e od ~etiri stotine partija da
iznedri bar jednu zajedni~ku ideju, bar jedan
zajedni~ki cilj, bar ne{to sveto, ne{to od ~ega
ne sme i ne mo`e da se odstupi?
Ovde u Americi Demokrate i
Republikanci svadja}e se oko svega, a
najvi{e oko unutra{njih stvari, kao {to su
socijalna za{tita, {kolstvo ili pitanja ilegal-
nih radnika, ali glavni ili osnovni ciljevi
Amerike kao dr`ave ostaju isti, nepromen-
jeni stotinama godina.
Svim partijama i svim aktivistima
Amerika je najva`nija, za sve njih Amerika je
najprosperitetnija i najdemokrati~nija zemlja
na svetu i niko od njih ne}e ni za korak
odtupiti od parole - jedan narod, jedna nacija
jedna dr`ava…
I onda kad je interes isti, nije ~udo
{to je Bu{ nastavio na Kosovu tamo gde je
Klinton stao i sto je oti{ao i dalje,
obe}avaju}i u Tirani da }e Kosovo i
Metohija biti usko-
ro nezavisni. Sva je
sre}a {to su mu tom
prilikom ukrali sat,
pa se merenje vre-
mena malo
poremetilo.
[alu na
stranu, izbori u
Srbiji pokazuju da
smo duboko politizovani i podeljeni i da se
na{e shvatanje demokratije svelo na obi~no
stran~arenje i politi~ku trgovinu, u kojoj se
~esto zaboravlja najva`nije – narod, dr`ava,
ekonomija, sloboda, dostojanstvo…
O D N A [ E G D O P I S N I K A
OgledaloFebruar 2008 15
U Savetu Bezbednosti UN nas-
tavljaju se pregovori o Kosovu i Metohiji
i nekako sti~em utisak da se stvari malo,
po malo odvijaju bolje po nas. Na posled-
njoj sednici Saveta 8 ~lanica bilo je protiv
nezavisnosti i zaista se nadam da }e
ubudu}e biti i bolje, uostalom vide}emo za
tri meseca na novoj sednici, a dotle ostaje
status kvo..
I u Njujorku, ali i u celoj
Americi, slika o Srbima i Srbiji se
p o l a k o
m e n j a .
N o v a k
D j o k o v i }
osvojio je
srca svih lju-
bitelja tenisa
krajem pro{le
godine, ba{ na
US Oopen, a
od po~etka ove
godine srpsku
u m e t n o s t ,
knji`evnost i
kulturu sve vi{ afirmi{u na{i stvaraoci i
izvodja~i.
U Muzeju Moderne umetnosti,
MOMA, odr`ava se retrospektiva filmova
Gorana Pskaljevi}a i zasigurno se mo`e
re}i da je na{ reditelj filmski obele`io
po~etak ove godine. Goran je ovde
do~ekan kao jedan od najznamenitijih
reditelja iz Evrope, a njegovi filmovi
podse}aju gladaoce da je film umetnost, a
ne samo zabava i industrija za lako i brzo
zaradjivanje para.
Muze j
moderne umet-
nosti otkupio je
tri Goranova
filma za svoju
s t a l n u
p o s t a v k u
filmske umet-
n o s t i .
D o d a j m o
ovome da su
Goranovi fil-
movi “Ne{to
i z m e d j u ” ,
“Bure baruta” i “Optimisti” otvorili nove
perspektive gledanja na nasu srpku i
evropsku stvarnost.
Operski peva~ Zoran Lu~I},
poreklom iz Zrenjanina, solista Beogradske
opera, krajem pro{le godine toliko je
odu{evio Njujor~ane da su ga i na pocetku
ove anga`ovali u Madison Skver Gardenu,
iako je stalni ~lan Frankfurtske opere.
Ovaj bariton, koji se {kolovao
kod Biserke Cveji}, postao je jedan od
najtra`enijih pevaca dana{njice i sigurno
je da }emo ga ~esto vidjati u
Metropolitenu.
U Njujor{koj biblioteci pred-
stavljen je pesnik Labud Dragi}, a u
na{oj crkvi na Menhetnu gostovao je
Mima Karad`i} sa predstavom Prva
bra~na no}.
Srpska televizija u Njujorku
prikazala je pro{le godine seriju dokumen-
tarnih filmova sa Kosova i Metohije, a ove
godine nastavila je sa programima koji afir-
mi{u na{u umetnost i kulturu, podse}aju}i
na vizantijsko doba i srpsku srednjovekovnu
umetnost. Ovi programi emituju se na kanal-
ima Time Worner TV i to ba{ na onima na
kojima se emituju programi Ujedinjenih
nacija, pa im je efekat znatno uve}an.
Posebnu pa`nju muzi~ke javnosti
Njujorka izazvao je multimedijalni koncert
Milo{a Rai~kovi}a, na{eg kompozitora,
pijaniste i dirigenta pod nazivom “Bagdad”.
Koncert je odr`an na poznatom Mannes
Koled`u na Menhetnu, a u programu su
ucestvovali na{a violinistkinja Ana
Milosavljevic i na{a koreografkinja Valerija
Grin, kao i veoma poznata multinacionalna
umetni~ka ekipa na ~elu sa Ninom
Keleman - harfa, glumicom Dalijom
Basiony i String kvartetom.
NJUJORK U ZNAKU
SRPSKE UMETNOSTI I KULTURE
U Njujorku po~etak nove 2008. godine proti~e u znaku Srba i Srbije.Iz Njujorka M. Lu~i}
IZ NJUJORKA
IZBORI I BIRANJE
Na{ saradnik Milan Lu~i} u Njujorku