Upload
lenhan
View
223
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
PrethodnopriopćenjeUDK616-092.11:316.7(045)doi:10.21464/fi36302Primljeno9.2.2016.
DarijaRupčićSveučilišteJ.J.Strossmayera,Filozofskifakultet,L.Jägera9,HR–31000Osijek
Bolest u procjepu biologije i kulture. Postmodernoshvaćanjebolestikaobiokulturnepojave
SažetakNamjera je rada istaknuti i promišljati o razvijanju jedne rasute manjinske tradicije koja razmatra značaj kulturoloških utjecaja na zdravlje i bolesti. Upravo je osjetljiva ravno-teža između bolesti i kulture ono što konstituira neuhvatljivu istinu bolesti i postmoderno shvaćanje bolesti kao biokulturne pojave u biokulturnom modelu. Koristeći se literaturom i navodima nekolicine autora kao što su Arthur Kleinman, Anatole Broyard, David B. Morris, Susan Sontag, Arthur W. Frank, Michael Foucault, Hans Georg Gadamer i drugi, naglasit ćemo zamršenu, složenu i suptilnu vezu bolesti i kulture. Biomedicinski model znanstveno zasnovan na istrošenoj kartezijanskomehanicističkoj iluziji i paradigmi znanja, koji po-pularnošću raste enormnom brzinom, promatra bolesti kao predmet i tijelo kao mehanički stroj. Iako je donio napredak i iskorijenio mnoge bolesti, otvara nam i alternativan put k novom i još uvijek neizvjesnom shvaćanju bolesti kao promjenjivom procesu koji nastaje prožimanjem kulture i biologije. Stavljajući naglasak na narativ ili priču, kritički ćemo se osvrnuti na postojeći prevladavajući biomedicinski model bolesti i sagledati mogućnost uvođenja i proširivanja postojećeg modela biokulturnim modelom bolesti. Očekivani dopri-nos ovoga rada ići će u smjeru mogućnosti teorijskog i praktičkog utemeljenja i uporišta za takva promišljanja, te pokušaj multidimenzionalnog i pluriperspektivnog pristupa bolesti i zdravlju.
Ključneriječibolest,zdravlje,biokulturnaparadigma,narativnamedicina,metaforezdravljaibolesti,narativniidentitet,modelobjašnjavanjabolesti
Uvod
Suvremenojedobaobilježenokrizomznanstveno-tehničkeracionalneparadigme koja se pokazuje kao jedini pretendent na titulu nositelja apsolutneistine.Ovajekrizazahvatilaipodručjedominantnoprisutnogiznanstvenozasnovanogbiomedicinskogmodelakoji,sjednestrane,rasteenormnombrzi-nom,doksdrugestraneproživljavasvojevrsnukrizuvećnekolikodesetljećaunatrag.1Spomenutimodeludefiniranjubolestipolaziodpremisedajebolestpredmet,atijelopromatraumetaforamamehaničkogstroja.Iakojetajmodeldonionapredakiiskorijeniomnogebolesti,otvaranamialternativanputkanovomijošuvijekneizvjesnomshvaćanjubolestikaopromjenjivogprocesakojinastajeprožimanjemkultureibiologije.
1
JamesLeFanu,The Rise and Fall of Modern Medicine, Carrol & Graf Publishers, NewYork2000.,str.216,239–240.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)
D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…422
Uradućemopokušatiukazatinamnogedoprinoserazmatranjabolestikaobio-kulturnogfenomena,bolestiuprocjepubiologijeikulture,tenekihmetaforakojepratetakvatumačenjabolestikaokulturnogfenomena.Nasamomćemopočetkudatijednosažetotumačenjeirazlikovanjenarativnogznanja,znanstvenogznanjaiteorijemetaforaštoćenamposlužitikaosmjerniceupropitkivanjumetaforazdravljaibolestiteonogaštobolestdanaspredstavlja.Jednajeodtemeljnihtezaodkojeuradupolazimodajebolestdubokometaforična,nasuprottumačenjuSusanSontaginjezinomiznimnozapaženomesejuIllness as Metaphor,objavljenom1977.godine,ukojem tvrdikakosebolesttrebaosloboditisvihonihmistificirajućihobilježjaiteretakojijojsepripisuju.Sontagjeisticaladabolestnijemetaforatedajenajzdravijinačindasebudebolestantajdaseočistimoodmetaforičnogmišljenjaobolesti.2Njezinajenamjera,iakojeisamabolovalaodkarcinomadojke,teumrlauNewYorku2004.godine,bilaosloboditibolestnjezinakulturološkogtereta,očistitijeodmitovaimetaforaisvestijunapukibiološkiproces.Zanjujeistinaobolestiležalauznanosti,aneukulturiimitu.Međutim,mitvrdimo,zajednosDavidB.Morrisom,daobiljedokazaukazujenadubokakulturološkaznačenjaizvora,uzrokaitijekabolesti,tedanašatumačenja,objašnjavanjainačinnošenjaiprihvaćanjabolesti,mijenjanjezintijekibit.3
Bolestjestoga,promatranakrozbiokulturnuparadigmuzagonetna,neposlušnaisubjektivna,zarazlikuodbiomedicinskogshvaćanjabolestikaokvaramašine.4Uradućemorazmatratizamršenu,složenuisuptilnuvezubolestiikulture.Upravojeosjetljivaravnotežaizmeđubolestiikultureonoštokonstituiraneuhvatljivuistinubolestiipostmodernoshvaćanjebolestikaobiokulturnepojaveubiokulturnommodelu.Bolestisuuglavnomposljedicazajedničkogdjelovanjabiologijeikulture,tesutzv.postmodernebolestidefiniraneupravosviješćuotimsloženimodnosimakultureibiologije.Utomeležiibitrazumijevanjaposebnosti tzv.postmodernihbolesti,nasuprotprevladavajućembiomedicinskomshvaćanju.5
Postmodernabolest,zbogsvojihzamršenihvezaskulturološkikonstruiranimokruženjem,zahtjevaodnasdaiznovarazmislimooizvorimamedicinskogznanja.Društvene,kulturneiosobnedimenzijebolestimorajuseshvatitidrugačijimsredstvima,ajednojeodnjihzanemareno,iakokorisno,naracijailipriča–načinrazumijevanjaprikladanzasituacijekojesuprevišeraznolikeiprevišenesputanezalaboratorijskeanalize.
Što je to postmoderno u bolestima?
Usvojem jeeseju»Un-ForgettingAsclepius:AnEroticsof Illness«DavidB.Morrispokušaosmjestitidanašnjukrizuzdravstvaukulturnikonfliktkojisvjedoči o gotovo potpunom trijumfu racionalističke tradicije u zapadnojmedicini.Ističekakoseuobičajenorazvojracionalneparadigmeumedicinipovezujesgrčkimliječnikomiz5.stoljećapr.Kr.Hipokratom,kojinijedjelovaourazdobljukadaglavnukonkurencijunisupredstavljalinadriliječnici,većneizmjernopopularnamedicinska tradicijakojasepovezivalasAskle-pijem.6
MorrisističekakojeAsklepijepotisnutaimarginaliziranafiguraupovijestimedicine,čijemoćisvjedočeomnogosloženijemibogatijemshvaćanjubolesti,negoštojetobiološkoshvaćanje.7Hipokrat,sdrugestrane,glasikaoutemeljiteljipredstavnikracionalističkemedicineionoglogosaumedicini.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)
D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…423
Liječnici koji su izlazili izHipokratove škole poticani su da steknu pravomedicinskoznanjeprijeputovanjanaraznamjesta.»(…)postojedvijestvari:znanost imišljenje.Prva jezačetanaznanju,drugananeznanju.«8On the Sacred Diseasepredstavljarođenjezapadnogmedicinskogistraživanja.IstražujućipacijenteHipokratjeradiodetaljnaipreciznakliničkaistraživanja,tetakoustanovioznanstvenumetoduumedicini.9
NjemunasuprotstojiAsklepije,kaopredstavnikonogerosa,kojinudi jednuizvornukulturnutradicijuliječenjasuprotnuracionalističkojhipokratskojtradiciji,kojasvojvrhunacdosežeubiomedicinskommodelu.10Takvostanjereflektirastalnoprisutnuunutarnjunapetostusamojmediciniodnjezinihpočetaka,napetostizmeđulogosaierosa.11
BudućidanezaboravljajuAsklepija,današnjesuvremenodruštvoimedicinanebitrebalisuprotstavitidvojicuutemeljiteljamedicinejednognasuprotdrugome,većihujedinitidabisepružilaštocjelovitijaiobuhvatnijaparadigmaipraksa,tebiokulturnimodeliuobjašnjavanjuiliječenjubolesti.12
Ističućidijadubiologijeikulture,Morrisnaglašavadasetijekomdrugepolovicedvadesetogstoljećapojavionovividrazumijevanjabolestikojijedoveoupitanjerazličitauvjerenjakojaležeuosnoviprevladavajućegbiomedicinskogmodela.13Ipak,zapadnajemedicinavišeodjednogstoljećaradilanausavršavanju i svesrdnom podupiranju dominantnog znanstvenog diskursazasnovanognasagledavanjubolestikaoproizvodabiološkihikemijskihmehanizama u tijelu. Tradicionalni biomedicinski model, usprkos otporu,propustimainekimočiglednimmanamaidaljeostajevladajućaparadigmasuvremenezapadnjačkemedicine.
2
Susan Sontag, Illness as Metaphor, Farrar,StrausandGiroux,NewYork1978.,str.3.
3
David B. Morris, »Diznilend stvarniji odstvarnosti«,Kulturni dodatak.Dostupno na:http://www.politika.rs/rzbrike/Kulturni-dodatak/Diznilend-stvarniji-od-stvarnosti.it.html(pristupljeno20.7.2014.).
4
DejvidB.Moris[DavidB.Morris],Bolest i kultura u postmodernom dobu, Imago Clio,Beograd2008.,str.19.
5
Isto,str.9.
6
Isto,str.11.
7
DavidB.Morris, »Un-ForgettingAsclepius:AnEroticsofIllness«,New Literary History,38 (3/2007), str. 419–441, ovdje 419–421.doi:https://doi.org/10.1353/nlh.2007.0036.
8
Hippocrates,On the Sacred Disease,HarvardUniversityPress,Cambridge1962.;»Law4«,citirano prema:Albert R. Jonsen, The New Medicine and the Old Ethics,HarvardUniversityPress,Cambridge1992.,str.22;usp.Geof-freyErnestRichardLloyd(ur.),Hippocratic Writings,Penguin,Harmondsworth1983.
9
Leah Haykin, On the Sacred Disease: The Historical Significance of Hippocratic Hu-manism, Rationality and Scientific Proce-dure. Dostupno na: http://pdxscholar.library.pdx.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1029&context=younghistorians (pristupljeno 20. 8.2015.).
10
AlbertR.Jonsen,The New Medicine and the Old Ethics,str.20.
11
Isto,str.420.
12
D.B.Moris,Bolest i kultura u postmodernom dobu,str.12.
13
VišeonovomEngelovombiopsihosocijalnommodeluvidiu:D.B.Moris,Bolest i kultura u postmodernom dobu,str.93;vidiiBradleyLewis, »Provocation: Call This a MedicalHumanities?FromMedicalHumanitiestoBiocultures«,Atrium7(2009),str.9–10;BradleyLewis,»WhatisBiocultures?«, Literatu-res Arts and Medicine Blog2007.Dostupnona: http://medhum.med.nyu.edu/blog/?p=34(pristupljeno 20. 7. 2015.); o manifestu biokulture vidi: David B. Morris, Lennard J.Davis, »Biocultures Manifesto«, New Lite-rary History 38 (3/2007), str. 411–418. doi:https://doi.org/10.1353/nlh.2007.0046.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)
D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…424
Međutim,1977.godinepojavilaseoštrakritikaialternativabiomedicinskommodelu,izlaskomtekstaautoraGeorgaEngelakojijeutovrijemebioprofesorpsihijatrijeimedicinenaUniverzitetuRochester.Tekstjeobjavljenpodnaslovom:»Potrebazanovimmedicinskimmodelom:izazovbiomedicini«,tepočinjezapažanjemdajeznanstvenozasnovanbiomedicinskimodel»sadadominantanmodelbolestinaZapadu.«14
Engelkritizirabiomedicinskimodelbolestikaoreduktivistički idualističkijerrazdvajatijelooduma,abiološkepojavesvodinarječnikkemijeibiologije.TajjemodelpremaEngelu,imaoisvojucijenukojajebilashvaćanjetijelakaomašine,aliječenjesedefiniralokaoprimjenakorektivnihlijekovailikirurgije.15
Engelpredlažedasenasuprotbiomedicinskommodelunalazitzv.»biopsiho-socijalni«16modelipristup,kojipriznajemeđusobnodjelovanjebiologijebolestiisveprožimajućegutjecajaumaisocijalnogiskustvanabolest.Novoshvaćanjekulturesnažnooblikujeiozbiljnoutječeinanašeshvaćanjebolestitakodasuone,iakouvijekbiološke,postaledijelomikulturniartefaktiikonstruktinaistinačinnakojijetoimedicina,budućidadjelujuputemdiskursakojidruštvenumoćraspoređujuprekoinstitucijaipojedinaca.17
Morris,izričućiuvjerenjedabolestneovisisamoobiološkimmehanizmima,većioprožimanjubiologijeikulture,naglašavavažnuulogukojuprilikomdefiniranjabolestiimanaracijailipriča.Takvanarativnaprožimanjanisumoglasvestibolestnamehanicističkimodel,tesuukazalanapojavuteorijesustavakaodominantnemetaforezabolest.Upravotinovividovirazumijevanjabolestiodređujuspecifičneisloženenačinenakoje,miupostmodernomdobu,nastojimosebeiznovaosmislitiiizgraditisvojidentitet.18
Zbogzahtjevnostitematikepostomoderneiširokogopsegakojionaobuhvaćausebi,nećemosezadržatinatumačenjuonogaštotermin‘postmoderna’znači.Međutim,jednajeodnjezinihglavnihkarakteristikaneodređenostkojatajpojamčinipogodnimzadefiniranjerazdobljanaglogprijelazakadapostojećevrijednostigubesvojprepoznatljivoblikiznačenje.Onoštopostmodernomišljenjemožeubrojatimeđusvojanajvećapostignućaodbacivanjejeprosvjetiteljskihtezaouniverzalnoj,nepromjenjivoj,uvijekistojiapsolutnojljudskojnaravi.Rušećimitoveouniverzalnojljudskojnaraviinepromjenjivim,univerzalnimvrijednostimaiistinamapostmodernisumisliteljiisticalikulturnerazlikenaračunpodjednakouvjerljivihdokazaobiološkojistovjetnostiipostojanosti.Isticalisukakosmomibićaupotpunostiodređenakulturom,anedruštvenaibiološkabića,određenagenimainaslijeđem.Kulturajepostalaglavniodređujućičimbenikljudskenaravizdruženasbiologijom.19
Prožimanjabiologije ikulturepomažuda se razjasnemnogebolesti alinesve.Nekesu isključivogenetskogporijekla,nekesu izuzetnorijetke,nekeserazvijajustravičnombrzinomiusamomsuzačetkusmrtonosnetakodajeutjecajkultureneznatan.Prožimanjabiologijeikulturemakolikobilasveobuhvatna,nepredstavljajukonačnorješenjezaproblembolesti.20
Bolestmožeotkriti sakrivenusnagu imudrostkojučovjeku sebinosinesvjestansvojihpotencijala.Međutim,punočešćeteškabolestmijenjaživotiztemeljaiprijetiuništenjunašegdoživljajaonogaštojesmo.»Nisammogaobitiosobakakvajetrebalodabudem«,21isticaojeReynoldsPrice.Višenisionajkojisibionekoć,nikadavišenećešbitiistaosoba
»…isplačisejednomjako,akosuzeželesamedoći.Tadazaustavitugu(…)nađinačindabudešnetkodrugi,nekidrugitisposobanzaživot.«22
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)
D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…425
Moćbolestiležiutomeštonasčiniranjivimaitakorazotkrivaslikunassamih–pogrešnih,slabih,oštećenih,krhkih,nepouzdanihineizbježnosmrtnih.Smrtnostismrtpredstavljajuskandalupostmodernodoba,djelomičnozatoštorazbijailuzijuvječnogživota.Smrtistarostprotjerujuseuimekultavječnemladostiizdravih,poželjnihtijela.Ozbiljnaidugotrajnabolestutapanasujednudrugurealnost,tuđuistranuukojojsegotovosvemijenja.Ulazećiuzemljubolesnih,postajućinjezinstanovnik,državljaninsdvostrukimdržavljanstvom,23našestanjeneovisivišesamoodbiološkihprocesavećiodspola,rase,prihoda.ArthurW.FrankusvojemdjeluThe Wounded Storytellertvrdida
»…postmodernoiskustvobolestipočinjeondakadabolesniljudishvatedanjihovoiskustvoobuhvaćamnogovišeodonogaštoimmedicinamožereći.Gubitakživotnemapeiodredištanisujednostavnosamomedicinskisimptomi.«24
Unjegovutumačenjumodernogipostmodernogiskustvabolesti,tadvais-kustva označavaju dva različita, sukcesivna načina življenja s bolešću. Umoderni,ljudipočinjuodlazitimedicinskimprofesionalcimakojireinterpretirajunjihovepritužbeibolovekaosimptome,koristećinepoznatineshvatljivspecijaliziranijezik,tetakoprihvaćajućislužbenumedicinsko-znanstvenupriču iliparadigmu.Postmoderni jenačinsdrugestrane,onajukojempacijentiponovozadobivajumoćstvarateljainaratoravlastitih,jedinstvenihpriča.25
Umoderni,ljudisuživjelisasaznanjemdasuilidobroizdraviilibolesni.Granicaizmeđuzdravljaibolestibilajejasna.Ljudskajesvijestoonomeštoznačiživjetiuosvitnapragubolestipostmoderna.Graniceizmeđuonogaštosuzdravljeibolestfluidnesuiisprepletene.
14
GeorgL.Engel,»TheNeed for aNewMedicalModel:AChallengeforBiomedicine«,Science 196(4286/1977), str. 129–136, str. 130. doi:https://doi.org/10.1126/science.847460;oras-tuutjecajaEngelovabiopsihosocijalnogmodela bolesti vidiTheodoreM.Brown, »TheGrowth of George Engel’s BiopsychosocialModel«, Human Nature Review. Dostupnona:http://human-nature.com/free-associations/engel1.html(posljednjipristup:10.9.2015.).
15
GeorgL.Engel,»TheNeed for aNewMedicalModel:AChallengeforBiomedicine«,str.131.
16
Isto,str.132.
17
Joel C. Kuipers, »’Medical Discourse’ inAntropologicalContext:ViewsofLanguageand Power«, Medical Anthroplology Quar-tely 3 (2/1989), str. 99–123. doi: https://doi.org/10.1525/maq.1989.3.2.02a00010.
18
D.B.Moris,Bolest i kultura u postmodernom dobu,str.20.
19
Isto,str.24.
20
Isto,str.25.
21
Reynolds Price, video intervju (razgovaraoFrancis J. Keefe), Department of MedicalPsychology,DukeUniversityMedicalCenter,Durham,NorthCarolina1997.
22
ReynoldsPrice,A Whole New Life: An Illness and a Healing,ScribnerClassics,NewYork1994.,str.183.
23
S.Sontag,Illness as Metaphor,str.3.
24
ArthurW. Frank, The Wounded Storyteller: Body, Illness, and Ethics,UniversityofChicagoPress,Chicago1995.,str.6.
25
D.B.Moris,Bolest i kultura u postmodernom dobu,str.41;A.W.Frank,The Wounded Sto-ryteller: Body, Illness, and Ethics,str.5–6.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)
D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…426
Parsonsov koncept uloge bolesnika (sick role)26 nosio je očekivanja da ćebolesniljudiozdravitiivratitisesvojimsvakodnevnimobavezamaudruštvu.Bitibolestanznačilojepoprimiti»socijalnodoznačenidentitet«.27
Parsonsnedvojiokotogahoćelibolesnaosobapristatinaterapeutskipostupakinatajnačinbitibržereintegriranaudruštvo.PraviizvortemotiviranostiParsonsnalaziupacijentovojvulnerabilnostiiliranjivosti,teubolesnikovojmotiviranostizaostvarivanjemzadovoljstvaorganizmaisamoočuvanjatijela.28OnoštojebitnozaParsonsovkonceptbolestibilajeneupitnavjerauuloguimoćkojusuliječniciimaliuozdravljenjubolesnika,teusamojvjeridajemogućeozdravljenje.Liječnikovajevlastnadbolesnikombiladobrohotnaiusvrhunajboljeginteresabolesnika.Okotihulogaionogaštosubolestizdravljepredstavljalinijebilokonfuzije.Međutim,promjeneunašojkulturikojuobilježavapostmodernisvijetpovršine,hiperrealnogislikakojesebrzoizmjenjuju,nijelišenkonfuzije.Nado-laskompostmodernezapočinjerazgradnjagotovosvihsastavnicaParsonsovogkonceptailegitimirajućaulogabolesnikadovedenajeupitanje.29
Prednovimbiološkimporetkom,navalomakutnihinfektivnihikronično-degenerativnihoboljenja,apsurdnobibiloračunatinanekiznačajnijibolesnikovpotencijaloporavka iozdravljenja,ako jezavećinu ljudibolest trajandoživotanfenomen.30Došlo jedo»temeljitepromjeneu individualnomis-kustvubolesti«.31
Neke su bolesti danas u tolikojmjeri stigmatizirane da postaju čovjekovadominantnaoznakaštomudonosivišeštete(marginalizacija,diskreditacija,izolacija)negokoristi,ukolikoseodlučipreuzetiulogubolesnika.Evidentnojekakofilozofijaneoliberalizmaupostmodernizahtijevasveve-ćuosobnuodgovornostistavljateretozdravljenjanasamogpacijentateseumjesto paternalizma ističu visoki zahtjevi za autonomijom, individualizmom,preuzimanjemodgovornostiisamokontrolom,kojiinzistirajudaboles-nik,umjestodosadašnjepasivneikrajnjepodređeneuloge,aktivnosuodlučujeusvakojfaziliječenja.32
Postmodernabolest takonastaje iz kulture koja preobražavanaše iskustvobolesti,opisanepromjeneparadigmeikonceptaulogebolesnikaudruštvu.Morrisističekakomoćkojanasčinizdravimailibolesnimanepočivasamoisključivoumikroorganizmimailijekovimavećiuslikamaipričama.33
Postmodernijesvijetonajukojemsebiologijasusrećesmasovnoproizvedenimslikamaipredmetimapotrošačkekulture,naraskrsnicinakojojsebolest redefinira odnosom prema kulturi i gdje kultura, redefinirajući bolest,potkopavatradicionalnukartezijanskudistinkcijuizmeđuosobnogdoživljajabolestiilitegobe(illness)ibolesti(disease).34Postmodernajeboleststoga,iskustvo,refleksijatijela,identitetaidestinacijekamonasvodinašživotnakonštobivauzdrmaniizmijenjenbolešću.35
Tegoba (illness) i bolest (disease)
Ufilozofijimedicinebilo jeznačajnihdebataokoodnosa termina tegoba ibolest.Termintegobailieng.illnessodgovaraurođenomljudskomiskustvusimptomapatnje i služi zaoznačavanjepacijentovaosobnog, subjektivnogiskustvaidoživljajakojemože,aliinemora,ukazivatinaprisustvobolesti.Tegobajerazvojnikonceptkojijeupotpunostiovisanodruštvenimipraktičnimsilnicama,aodnosisenastanjekakobolesnaosoba,članovinjezineobitelji iširedruštvenezajednice,doživljavaju,žive iodgovarajunasimp
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)
D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…427
tomeionesposobljenost.36Iskustvotegobeuključujekategorizacijuiobjašnjenja prihvatljiva svim laicima jedne društvene skupine, oblike nevolje ismetnji uzrokovane patofiziološkim procesima.37 Kada govorimo o tegobimoramouključiti i pacijentoveprosudbeo tomekako senanajbolji načinnositisasmetnjamaiproblemimakojetegobekreirajuusvakodnevnomživotu.Smjernicelokalnekultureorganizirajuioblikujunašekonvencionalnorazumijevanjeinačinenošenjastegobama,takodajeiskustvotegobauvijekkulturološkioblikovano.Lokalnooblikovaneslikeiparadigmatskaznačenjaterminategobaformirajuzajedničkotlonakojemipacijentiliječnikusvojimsusretima razumijevaju jednidruge.Tegobesuvišeznačne i imaju različiteinterpretacije,značenjaivrijednosti.38
Nasuprotnjemustojiterminbolestilieng.disease,kojijeneutralanterminiodnosisenanekusmetnjuuorganizmuilinanekifunkcionalninedostatakiteškoću,poremećajuradutjelesnihfunkcijailičitavogorganizmaobjektivnopotvrđen, a kojemu je prepoznatljiv uzrok i skup simptoma.Taj je termininterpretacijapacijentovaopisasimptomamedicinskimdiskursomtj.liječnikovareinterpretacijategobauterminimaporemećaja.39Bolestjeproblemizperspektive liječnika. Suženombiološkom terminologijombiomedicinskogmodela,bolestjealteracijaubiološkojstrukturiilifunkciji.Kleinmanističekakokliničkaibihevioralnaznanstvenaistraživanjanemajukategorijekojimabiopisaliljudskubolipatnjukojuosjećajukaosubjektivne
26
Vidi Talcott Parsons, The Social System,Routledge,London1991.
27
Peter Berger, Thomas Luckmann, Socijalna konstrukcija zbilje, Naprijed, Zagreb 1992.,str.195.
28
T.Parsons,The Social System,str.25.
29
ŽivkaStaničić,»Re(de)konstrukcijaParsonsovogkonceptaulogebolesnikaupostmodernomdruštvu«,u:Revija socijalne politike 14(3–4/2007),str.313–326,str.319.
30
Isto.
31
MichaelCrossley,»’SickRole’or‘Empowerment’?TheAmbiguitesofLifewithanHIVPositiveDiagnosis«,Sociology of Health & Illness20(4/1998),str.507–531,str.510.doi:https://doi.org/10.1111/1467-9566.00113.
32
Ž.Staničić,»Re(de)konstrukcijaParsonsovogkoncepta uloge bolesnika u postmodernomdruštvu«,str.320.
33
D.B.Moris,Bolest i kultura u postmodernom dobu,str.54.
34
O distinkciji pojmova tegoba, kao osobni,subjektivni doživljaj bolesti, i pojma bolestkaoobjektivandoživljaj,medicinskainterpre-
tacijaopisanihpritužbi i tegobadekodiranihmedicinskom terminologijom, bit će višegovora. Vidi:Arthur Kleinman, The Illness Narratives. Suffering, Healing and the Human Condition,BasicBooks,NewYork1988.,str.3–6.
35
A.Kleinman,The Illness Narratives,str.7.
36
Višeotomevidiu:A.Kleinman,The Illness Narratives, str. 4–6; D. B. Moris, Bolest i kultura u postmodernom dobu, str. 55; EricJ. Cassell, »Illness and Disease«, Hastings Center Report 6 (2/1976)., str. 27–37. doi:https://doi.org/10.2307/3561497; Bryan S.Turner, The Body & Society, NottinghamTrentUniversity,Nottingham2008.,str.174–177;ChristopherBoorse,»OntheDistinctionBetween Disease and Illness«, Philosophy and Public Affairs5(1/1975),str.49–68.doi:https://doi.org/10.1515/9781400853564.3.
37
A.Kleinman,The Illness Narratives,str.4.
38
Isto,str.8.
39
Arthur Kleinman, Don Seeman, »PersonalExperienceof Illness«,u:GaryL.Albrecht,Ray Fitzpatrick, Susan C. Scrimshaw (ur.),The Handbook of Social Science and Medi-cine,SAGEPublications,London,NewDelhi, Thousand Oaks 2000., str. 230–242, str.231. doi: http://sk.sagepub.com/reference/hdbk_socstudyhealth/n15.xml
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)
D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…428
idubokoosobnekategorijeidimenzijeiskustvakojimaopisujusvojetegobeibolesti.Medicinskesukategorijenedostatnedabiiskazaleintimnanutarnjaiskustvategobaibolesti.Opatnjionesunijeme.
»Temetodeonemogućavajunasdaobuhvatimo,izajednostavnihzvukovatjelesneboliilipsihičkihsimptoma,kompleksannutarnji jezikpovrede,očajaimoralneboli(i takođertrijumf)životasbolešću.«40
Stogamožemoreći,bolestsenalaziunutarljudskenaravi(biologije),ategobaunutarkulture.Međutim,nemožemostrogoodvajatidvaspomenutaterminapromatranjaireflektiranjaobolesti,teisticatikakojetegobaisključivokulturološkifenomen.Ljudskasebićanalazeuprocjepu,narazmeđibiologijeikulture,podložnaibolestiitegobama.Tradicionalnabiomedicinskadistinkcijaizmeđubolestiitegobe,naizgledjasnairazumna,neuklapasenajboljeusvijetkojiječestonejasaniiracionalan,ukojemseonologičkoibiološkoneuspijevauvijekpoklopiti.Postmodernabolestukazujenapromjenu,nedovršenuinepotpunu,ukojojjepacijentjednonepouzdanosubjektivnoJa,kojinastupakaovažansudionikuprocesupostavljanjadijagnozeiodređenjatijekaliječenja.Postmodernabolestobuhvaćatakoipacijentovoiskustvoionobiološkostanjekojegauzrokujeiprati.41Iskustvobolestiuvijekjeuokvirenokulturomukojojnastaje.
Važnostnaracijeilipričeurazmatranju osjetljiveravnotežebolestiikulture
AnatoleBroyard,književnikritičarNew Yorka TimesaiurednikrevijeNew York Times Book Review,usvojojosobnojpričioiskustvurakaprostateodkojegaje1990.godinenaposljetkuumro,uvažavaojesnagupripovijedanja.Smatraojedajebitutomedasvatkoodnasmorapostatiautorvlastitepriče.Nitkodrugitonemožeučinitinizakoga.
»Pacijentmorapočetisvojubolesttretiratinekaopropast,razlogzadepresijuilipaniku,većkaonaraciju,priču.Pričesuantitijelazabolestibol.«42
Pripovjedač,kakoističeArthurW.Frank,novijelikpostmodernogpacijenta.Onvišeniježrtvabolesti,nitipukipredmetmedicine,većosobakojaseborizatodaočuvaiiznovaartikuliraonajglaskojinambolestprečestooduzima.Pripovjedačnatajnačinponovnovraćapravonasebeizlazećiizvanokviramodernekultureiprimatakojisedodjeljujuznanstvenojmedicinskojpriči.43
Postmodernajeproizvelanepovjerenjepremasveobuhvatnimobjašnjenjimaivelikimpričamamoderne.Odbacilajejednujedinuteorijuilimodelobjašnjenjabolesti,onajbiomedicinski,avelikesupričeizgubilesvojuvjerodostojnost.Sastajalištapostmoderne,biomedicinskimodelkojijedugodominiraopredstavlja takvo jedno sveobuhvatno objašnjenje prema kojemu se svakabolestsvodinabiološkimehanizamuzrokaiposljedice.Nasuprotnjemustojitezakakosupostmodernebolestidefiniranesviješćuosloženimodnosimabiologijeikulture,tenepretendirajustatusuvelikepriče,većprikazujenovo,privremenoinedovršenoshvaćanjebolesti.44
UsvojemdjeluPostmoderno stanje,Lyotardističekakojedošaokrajvelikimpričama,tedodaje:
»Narativna funkcijagubi svoje čimbenike,velikog junaka,velikeopasnosti, velike zaplete ivelikicilj.Onaseraspršujeuvelikeoblačićenarativnihjezičnihelemenata(…)odkojihsvakisasobomnosipragmatičnenabojesui generis.«45
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)
D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…429
ZaLyotarda,višenemavelikihpričanivelikih junaka.Nemaviše»svetihkapa«,idola,sigurnostiiuporišta.UodjeljkupragmatikanarativnogznanjaLyotard,pozivajućisenafilozofa,etnologaisociologaLucienLevy-Bruhla,tenafrancuskogantropologaitvorcastrukturalizmaLevi-Straussa,naglašavakako je tzv.narativnoznanje,primitivno,znanjedivljih misli iobičajnoznanje,usuprotnosti,anegdječakiuprednostiisuperiornouodnosunatzv.znanstvenoznanje,civilizirano znanje iznanjeraspršenokompetentnošćuifragmentarnošću.46Postojidakle,raskorakiprednostuoblikovanjutradicionalnogznanjaizmeđuobičajnog,narativnogznanjaiznanjauznanstvenomdobu–znanstvenogdiskursa.Dakle,onoštopostmodernubolestčiniposebnomnajboljemožemorazumjetiakoispitujemorazličiteposebneslučajeveosobnihiskustavaiispričanihpričailinaracijaukojimasenajasnanačinkulturaibolestprožimaju.Tajnačinpredstavlja prijelaz s isključivo biomedicinskogmodela bolesti, za kojegaMorristvrdikakojeograničen,nanovinepotpunineimenovanmodel,modelkojiMorrisnazivabiokulturnimodel.47
Iakosujošuvijekmnogipacijentiisamiliječniciprivrženibiomedicinskommodelukojijepomogaouiskorjenjivanjumnogihsmrtonosnihbolestiiproduženju prosječnog ljudskog vijeka, te osjećaju duboku privrženostmedicinskomznanjuitehnologijikojaomogućujepreživljavanje,imaionihkojisvevišepokazujunepovjerenjepremapostojećembiomedicinskommodelubolesti.Postmodernabolestneuklapaseuobrazacmehanicističkebiomedicinskeparadigme bolesti kao kvaramašine48 i zahtijevamnogo složenije shvaćanjebolesti.Prikazpostmodernebolestimoratćeobuhvaćatianksioznostnastaluuslijednagleineizvjesnepromjene,razmotritimnoštvoiscjeliteljskihprogramazasamopomoć,grupnihterapija,alternativnihiscjeliteljaieksperimentalnihlijekova.Razumijevanjezamršenihvezabiologijeikulturezahtijevavećutolerancijupremanejasnoćamakojeiztogodnosaproistječu.Štojeondapriča?Kojajenjezinaulogaiznačajunošenjusbolestimainjezinimtumačenjima?Pričajeprvenstvenoobliknarativnogznanja,ponajprijese tugovorionarodnimpričamakojesamepričajuoonomeštonazivamopozitivnimilinegativnimobrazovanjem,kaoštosuuspjesiiliporazijunaka,koji pak ili daju legitimnost društvenim institucijama (funkcijamitova) ilipredstavljajupozitivneilinegativnemodele(sretni ilinesretni junaci) integracijauutvrđeneinstitucije(legende,priče).Pričeizmeđuostaloga,omogu
40
A. Kleinman, The Illness Narratives, str.28–29.
41
D.B.Moris,Bolest i kultura u postmodernom dobu,str.58–59.
42
Anatole Broyard, Intoxicated by My Illness and Other Writings on Life and Death,BallantineBooks,NewYork1992.,str.20.
43
A.W.Frank,The Wounded Storyteller: Body, Illness, and Ethics,str.70.
44
D.B.Moris,Bolest i kultura u postmodernom dobu,str.26.
45
Jean-Francois Lyotard,Postmoderno stanje.Izvještaj o znanju, Ibisgrafika,Zagreb2005.,str.VI.
46
D.B.Moris,Bolest i kultura u postmodernom dobu,str.28.
47
Isto,str.27.IzrazpotječeizLornaG.Moore,PeterW.VanArsdale,JoAnnE.Glittenberg,RobertA.Aldrich,The Biocultural Basis of Health: Expanding Views of Medical Anthro-pology,WavelandPress,LongGrove1986.,str.10–13.
48
D.B.Moris,Bolest i kultura u postmodernom dobu,str.32.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)
D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…430
ćujuvrednovanjeiskustvazahvaljujućikriterijimaperformativnostikojiseunjimapostižuilimogupostići.49Pripovjedačistvarajunamarginamamoći,skeptičnopromatrajućisuvremenukulturu,takodaimnjihovdonekleneovisanstatusomogućujedapružežestokekritike,vizionarskealternativeiautsajderskuobjektivnost.Pričamožeodčitateljatražitidasesvjesnosuočesnačinimanakojeihjenjihovakulturanaučilarazmišljatiobolesti,dazamislenačinenakojemoguiskusitizdravijiodnossasobomisvojomokolinom.50Narativanoblik, za razlikuod znanstvenogdiskursa, prihvaćamnoštvo jezičnihigara(denotativnihiskazakojiseodnosenanebo,godišnjadoba,iliuovomslučaju,nabolestiiiskustvobolesti),atiiskazinaprimjer,propisujušto se treba činiti glede srodstva, razlika spolova, djece, susjeda i bolesti.Kompetenciječijekriterijepričadonosiiliprimjenjujepomiješanesujednesdrugimaugustotkanjepričeisloženeucjelinukojajesvojstvenatakvojvrstiznanja.Znanjekojenastajeiztakvogsustavamožebitihomogeno,povezujućeipružatisigurnost,apričemoguprenositigrupupragmatičnihpravilakojačinedruštvenuvezu.Znanstvenoznanjeidiskurspostavljapitanjevrijednostinarativnihiskazaiustanovljujedanikadanisupodvrgnutaargumentaciji.Znanostihstavljaujedandrugimentalitet,divlji,primitivan,nedovoljnorazvijen,priprost,zaostao,stran,otuđen,kojegčinemišljenja,običaji,autoriteti,predrasude,neznanjeiideologije.Tosusamopriče,mitoviilegendedobrezaženeidjecu.51Ovoje iznimnovažnonaglasitikadagovorimoonarativnomznanjuuslučaju iskustvabolestikoje je,kakosmoranije istaknuli, svevišezaglušenou tzv.znanstvenozasnovanombiomedicinskomdiskursubolesti injegovojprevladavajućoj kartezijansko-mehanicističkoj paradigmi koja bolest tumačiipromatraisključivokaopredmetikvarstroja(tijela).Kadagovorimoobolestinarativnonamznanjeotvaraputkanovomijošuvijekneizvjesnomshvaćanjubolestikaopromjenjivogprocesakojinastajeprožimanjemkultureibiologije.Onoštonasintrigiračinjenicajedajebolestzagonetna,neposlušnaidubokosubjektivna.Rakprostate,ranijespomenutogAnatolaBroyarda,imatćeonoznačenjekojemujeonodlučiopripisati:»Bilokakavsmisaobolestiboljijeodnikakvog.«52Broyardjeradionatomedaizmijenipričukojumujemedicinanametnula.Njegovajeborbaprotivograničenjabiomedicinevještopokazivalaparadokse,obećanjainesavršenarješenjakojasačinjavajupostmodernubolest.
Ranjenipripovjedač-narativnamedicina
Ikonografijautemeljenanabiomedicinskommodelumoderne tijelo jepromatrala, kako smoveć istaknuli, kaomašinu ili dobroutvrđen zamakkojiodbijavanjskeprijetnjepodvidomvirusaibakterija.Ovajjemodelobjašnjenjauzrokabolesti,kojijedominiraopočetkomdvadesetogastoljeća,osobituekspanzijudoživiootkrićempenicilina,kadasesvakabolestiuzrociobjašnjavajuteorijombakterijaivirusa.Postmodernanamkulturapokazujeneštopotpuno različito svojimshvaćanjemtijelaiself-a,identitetakaonečegaranjivogiosjetljivognadjelovanjevlastitogimunološkogsustava.53Onapreispitujepriroduidentitetailjudskenaravikojaserazbolijeva,ljudskiidentitetkojijesvekrhkijiisvemanjecjelovit,mijenjanaravbolestijerkroničnaoboljenjaineodređenisindromisuočavajupacijentasradikalnomsumnjomuvlastitozdravlje.Postmodernanamkulturadajeepidemijekaoštosugojaznost,kroničnabol,srčanaoboljenja,kaoiužasnenovebolestineodvojiveodnašespolnostiistarenja.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)
D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…431
Narativibolestikojepričajusamiprotagonisti,pacijentiosobnasuiskustvaiviđenjabolesti.Zaplet,ključnemetaforeiretoričkiaparatkojistrukturirajunarativilipričubolestisvojeporijeklodugujukulturnimiosobnimmodelimastrukturiranja iosmišljavanja iskustava teefikasnimnačinima izricanjasmisla.54
Pričaobolestiimaretrospektivankarakter,osobitouslučajevimakadabolestimakatastrofalanishod.Tadanarativmožesadržavatiimoralnusvrhu.AnthonyGiddensopisujesuvremeni identitet ili jastvo(self)»kaorefleksivanprojekt, zakoji je individuaodgovorna«.55Postmoderne supriče ispričanezatodabiseljudimoglismjestitiizvanuniformirajućegopćegokviragledanjaipromatranja,štousebiuključujedubokuspoznajuosobneodgovornosti.Upostmodernomdruštvubolesnaosobapreuzimaodgovornostzasebe,svojupričuizaonoštobolestznačizanas.56
ZygmuntBauman,pozivajućisenaLevinasainjegovprimatetičkog treba bitiuodnosunapostojanje,subjektivitetinaonobiti,kojekaotakvoprethodionom ontološkom i ne označava čin egzemplarne dobrote, već osoba živizadrugejernjenaljudskost,njezinživotkaoljudskobićezahtijevadaživitako,ističekakojeupravotajosjećajodgovornostizapojedinačnogdrugogazapravožrtvamoderne.57Takojeosobnaodgovornostsredišnjemoralnopitanjeupostmoderni,atrenutniidentitet,fluidaninestalankojinemajedanjedinistandardnitioslonac,zapravopredstavljaciničanodgovornanestanakiiščezavanjeistine.Idejaizricanjaipričanjapričakaoodgovornostipremasvjetskom,općeprihvaćenomzdravomrazumureflektiraonoštorazumijemokaoključnomoralnopitanjeisammoralpostmoderne.Pričanjejeistozadrugekaoizasebesame.Urecipročnomčinupriče,naratordajesebekaovodičazaautoformacijudrugih.Pričatipričuupostmodernomvremenu,pokušajjepromjenevlastitogaživotautječućinaživotedrugih,apriča,osobitopričaobolesti,takopostajesvjedočanstvo.58
Pričaobolestipredstavljapokušajpronalaženjaonogglasazaiskustvokojemedicinanemožeopisatinitiobuhvatiti.Naratornastojiponovnozadobitisvojživot,jastvo,identitetikoherentnostživota.
»Pričanje tako postaje refleksivan, terapeutski čin koji u sebi sadrži transformativan učinakzaljudekojisuiskusilibolest.Priča,uključujućiimojaosobna,proizlaziizželjedaseživotupriskrbikoherentnost,integritet,puninaizaključak.«59
49
Isto,str.29.
50
Isto,str.113–114.
51
Isto,str.31.
52
A. Broyard, Intoxicated by My Illness and Other Writings on Life and Death,str.65.
53
EmilyMartin,Flexible Bodies: Tracking Im-munity in American Culture – From the Days of Polio to the Age of AIDS, Beacon Press,Boston1994.,str.23–44.
54
A.Kleinman,The Illness Narratives,str.49.
55
AnthonyGiddens,Self and Society in the Late Modern Age,PolityPress,Cambridge1991.,str.75.
56
A.W.Frank,The Wounded Storyteller,str.13.
57
Zygmunt Bauman, Mortality, Immortality and Other Life Strategies,PolityPress,Cambridge1992.,str.43.
58
A.W.Frank,The Wounded Storyteller,str.18.
59
Gay Becker, Disrupted Lives: How People Create Meaning in a Chaotic World,Univer-sityofCaliforniaPress,Berkeley1997.,str.12.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)
D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…432
Kakojebolest ili tegobanačinučenja iumijećeživotas izgubljenomkontrolom, pretvaranje bolesti u priču svojevrsna jemetakontrola, raditi neštooonomeštojeslučajnonadošlokakobismozadobiliizgubljenukontrolu.60Pričatipričuoometenomiprekinutomživotupostajepozivinačinponovnogcrtanjaživotnemapeipronalaskanovedestinacije.RonaldDworkingovorio»slomupriče«,61štonasupućujenametaforubolestikaobrodolomaživota,gubitakmapeiodredišta.Bolestjekrizaislomidentiteta.Naime,bolest sedogodiuživotukojiveć imanekupriču,nekoodredište, smisao, cilj.Tada stareutabane staze iodredištavišenevaže, ajedanodnačinaizlaskaizbrodolomaživotajepričanjepričaukojimaseponovnoformiraiuspostavljajastvoiidentitet.Činpričanjapostajetakodvostrukaafirmacija.Afirmacijajastvaiidentitetaonogdrugogakojisluša.Iskustvabolestikojesuispričanapostajuneapsorbirani,neprobavljivi fragmentikojiodbijajupostatiprošlost,progoneći sadašnjost.Taborbazaopstankom ipreživljavanjem,kada je riječo teškim,smrtonosnimbolestima,neizvjesna ishoda,postaje teret imoralniproblem,onapostajeodgovornostodkojenasnitkonemožeosloboditi,nitimaknutitajteretsnašihleđa.62
PaulRicœursmatradajetajosjećajodgovornostisredišnjizanjegovkonceptidentitetakojinastajekrozpriču(narrative identity).63Pričajućipričuobolestiidentitetseformira,nanovozadobivasebeipostajesvojkrozizricanjeiskustva.Ricœurkoristinarativilipričukaomodelzarazumijevanjeself-ailivlastitosti(identiteta,jastva),odnosnokaomodelrazrješenjaproblemaosobnogidentiteta.64Jedinstvoidentitetakonstituiraseupravopoiunarativuilipriči.
»Dabismoodgovorilinapitanje‘Tko?’(…)značiispričatipričuživota.Ispričanapričagovoriodjelovanjuonoga‘Tko’.Iidentitetonoga‘Tko’stoga,posebimorabitinarativniidentitet.«65
Upričisubjektnikadanijedannasamompočetku,ontektrebapostati.Tajeinicijalnanedatostsubjektailiidentitetanužanuvjetkarakteramoralnostipriče.Dajesubjektdanvećnasamompočetku,ništanebibilonaučeno.ZaRicœuratakavbivećdanisubjekt»poduzeorizikreduciranjasamogasebenanarcističkipohlepanegookrenutsamomesebi.«66
Upravo je koncept identiteta koji se formira, rađa i uspostavlja kroz pričunačinoslobođenjaodnarcizmainaratorakojivećnasamomepočetkuvjerujedaznatkoje.67Timeseodgovornostzaidentitetupričidirektnoizražavairealiziraupričiobolesti.68Subjektsebeprepoznajeupričikojupričaosebii razumijesebenanovinačin,a razumijevanje jeposredovanoupravopričom.69
OdgovornostpacijentaupostmodernivišenijedefiniranaParsonsovimkonceptombolesnika,kojijeimaojedinuodgovornostdaozdravi.Odgovornostjetodabolestpretvoriusvojupriču,daotkrijeistinuupričiidajuizrekne,postajući svjedoksvojebolesti.Pričanikadanijesamopriča,već ipričazadrugekoja ima svoj glas, uspomene i odgovornost, te na taj načinpostajeetičkapraksakomunikacijeisolidarnostisdrugima.70Akopostojitakoneštokaopriča,onatojeupravostogaštopostojeljudikojidjelujuipate.Pričajeuistovrijemeiživljenaiispričana.Takopričaposredujeizmeđusvijetaonogakojidjelujeisvijetačitatelja.Činizricanjapričedovodinaspredonogakojegmožemoprepoznatikaonekogatkojenositeljsvojihčina,tkoseponašanaodređeninačinilionogakomesetodogađa.71
AlbertSchweitzergovorioosobnomiskustvuboliipatnje,kojemožeposlužitikaoparadigmasolidarnostisasvimaonimakojipate.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)
D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…433
»Tkogodjemeđunamanaučiokrozosobnoiskustvoštosupatnjaitjeskobamoraosiguratidaonikojisuufizičkojpotrebi,dobijuistuonupomoćkojajejednompruženanjemu.Onvišenepripadasebisamome;postaojebratsvimaonimakojipate.Toje‘bratstvoonihkojinoseožiljakpatnje’.«72
Bolest kao metafora
Sredinom20.stoljećausredišteraspravaoprirodimetaforedolaziidejadametaforanijetekpukojezičnopitanjenitistilskafigura,negopredstavljajedanodtemeljnihprincipamišljenja.73
Dalekonajutjecajnijiprilogusuvremenimraspravamaospoznajnojulozimetaforadalisukognitivni lingvisti i filozofiGeorgeLakoff,MarkJohnson ikrugnjihovihsuradnika.NašaćesepromišljanjametaforazdravljaibolestitemeljitiupravonanjihovojkognitivnojteorijimetaforeudjeluMetaphors We Live By.
60
A.W.Frank,The Wounded Storyteller: Body, Illness, and Ethics,str.32.
61
RonaldDworkin,Life’s Dominion: An Argu-ment About Abortion, Euthanasia, and Indi-vidual Freedom,Knopf,NewYork1993.,str.211.
62
DavidCarr,Time, Narrative, and History,Indiana University Press, Bloomington 1986.,str.96.
63
PaulRicœur,Time and NarrativeI,TheUniversityofChicagoPress,Chicago1984.,str.88.
64
PaulRicœur, »Narrative identitiy«,Philoso-phy Today 35(1/1991),str.73–81,str.76.doi:https://doi.org/10.5840/philtoday199135136.
65
Paul Ricœur, Time and Narrative III, TheUniversityofChicagoPress,Chicago1988.,str.246.
66
Paul Ricœur, »Life:A Story in Search of aNarrator«,MarinusC.Doeser,JohnN.Kraay(ur.), Facts and Values, Martinus NijhoffPublishers,Dordrecht1986.,str.121–132,str.132.doi:https://doi.org/10.1007/978-94-009-4454-1.
67
PaulRicœur,Oneself as Another,Universityof Chicago Press, Chicago 1992., str. 152,169,170–171,340.
68
A.W.Frank,The Wounded Storyteller: Body, Illness, and Ethics,str.62.
69
P.Ricœur,Time and NarrativeIII, str.247.
70
P.Ricœur,Oneself as Another,str.340.
71
Maria Villela-Petit, »Narrative Identity andIpseityByPaulRicœur.FromRicœur’s‘TimeandNarrative’to‘OneselfasanOther’«,On-line Originals.Dostupnonahttp://blog.naver.com/memo/MemologPostView.nhn?blogId=cinemaorbit&logNo=90062338025&categoryNo=259¤tPage=1&listtype=0 (pristupljeno10.9.2016.);ArtoLaitinen,»CharlesTaylor and Paul Ricœur on Self-InterpretationsandNarrativeIdentity«,u:RaunoHuttunen,HannuHeikkinen,LeenaSyrjälä(ur.),Narrative Research. Voices of Teachers and Philosophers, SoPhi, Jyväskylän Yliopisto2002., str. 57–71. Dostupno na: https://jyx.jyu.fi/dspace/handle/123456789/44443 (pristupljeno10.9.2016.).
72
Albert Schweitzer, Out of My Life and Thought. An Autobiography,TheJohnHopkins University Press, Baltimore 1990., str.195.
73
VišeometaforamavidiuIvorA.Richards,The Philosophy of Rhetoric,OxfordUniversityPress,London1936.;GeorgeLakoff,Mark Johnson,Metaphors We Live By,UniversityofChicagoPress,London2003.doi:https://doi.org/10.7208/chicago/9780226470993.001.0001;AlanRad-ley,»TheRoleofMetaphorinAdjustmenttoChronicIllness«,u:AlanRadley(ur.),Worlds of Illness. Biographical and Cultural Per-spectives on Health and Disease,Routledge,NewYork 1995., str. 109–124. doi: https://doi.org/10.4324/9780203435243;OlafJäkel,»Kant,Blumenberg,Weinrich.SomeForgottenContributionstotheCognitiveTheoryofMetaphor«,u:RaymondW.Gibbs,GerardJ.Steen (ur.),Metaphor in Cognitive Linguis-tics, John Benjamins Publishing Company,Amsterdam1997.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)
D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…434
Polaznajetočkanjihovapromišljanjaometaforama,kakosuone:
»…sveprisutneusvakodnevnomživotu,nesamoujezikunegoiumišljenjuidjelovanju(…),načinnakojimislimo,onoštodoživljavamoionoštosvakodnevnoradimouvelikojjemjeristvarmetafore(…),metaforesustrukturaonogakakoshvaćamo,kakomislimoištoradimo.«74
Onoštojeključnounjihovutumačenjuiprimjerimametaforajedasejedanpojamrazumijevaidoživljavanatemeljudrugoga,štopremanjimačinibitmetafore.Metaforajeprimarnonačinzasnivanjajednogpojmauterminimadrugoga,anjezinajeprvotnafunkcijarazumijevanje.75Drugimriječima,metaforičkikonceptimogubitiprošireni izvandosegauobičajenogdoslovnognačinarazmišljanjaigovorenjaunutardosegaonogaštonazivamofigurativno,poetsko,slikovitoilinestvarnomišljenjeijezik.76
Najosnovnijevrijednostinašekulturekoherentnesusmetaforičkimstrukturamanajtemeljnijihkoncepatajednekulture.Takosečinidanaševrijednostinisuneovisne,negosudubokoisprepletene,konsistentneimorajuoformitikoherentansustavsmetaforičkimkonceptimaisustavimapokojimaživimo.Dakle,vrijednostikojimadajemoprednostdijelomsustvarsupkultureukojojživimo,adijelomstvarosobnihvrijednosti.Primjerice,unekimsekulturamaviševrednujepasivnostnegoaktivnost,tesenekimvrijednostimadajevećiprioritet.77
Umjestoapsolutneistineipoimanjasvojstavaobjekataspoznajekaoinherent-nihobjektima,zaštoautorismatrajudasutemeljnimitovizapadnefilozofije,oninudepojamistineutemeljennarazumijevanjuiinterakcijskojteorijisvojstava.78 Istinitostneke tvrdnjeudanojsituaciji,smatrajuLakoff iJohnson,zahtijevadanašerazumijevanjetvrdnjeodgovararazumijevanjusituacije.79
Kaodoprinoszaključnomtumačenjupitanjaistinitostimetafora,autoriističudapraviznačajnijeutomejesulimetaforeistiniteilinisu,negoupravou tomeštonamnašanastojanjau razumijevanju togakakonekanova,nekonvencionalnametaforamožebiti istinitaomogućujunovo razumijevanjeciljanogpodručjanakojeseodnosi.80Drugimriječima,načinnakojidoživljavamoirazumijemoistinuovisionašojprocjeniirazumijevanjusituacije.Dakle,metaforesuposvojojnaravivišekonceptualne,strukturalnenegolisamostvarjezika,prirodnojezanasdastrukturiramoživotnesituacijeumetaforičkimterminima.81
Važnaulogametaforaustrukturiranjunašegpojmovnogsustava,moćoblikovanjaiskustavaiživotnihsituacija,kaomoćosvjetljavanjaikoherentnogorganiziranja nekih aspekatanašega iskustva, kaomoćkreiranja društvenestvarnosti,metaforekaovodičbudućihdjelatnosti,teoblikovanjenačinanakojidjelujemousvakodnevnomživotuosnovnesupostavkekognitivneteorijemetafora,štosepokazujevažnimzadaljnjapromišljanjametaforazdravljaibolesti.Kaoprvotnipokretačirazumijevanjaoneigrajuključnuuloguukonstrukcijinašedruštveneipolitičkerealnosti.Kadagovorimoometaforamazdravlja ibolesti jedna jeulogametafora tadarekonstruiratijeknašegaživotarazorenogistigmatiziranogbolešćuidaseprilagodinanačindabolestidasvojpočetak,tijekismisaoukonačnici.82Koristećisefigurativnimgovoromhvataseukoštacsprolaznimiskustvombolestiitegoba,osobitouslučajevimakadajetijekbolestiimedicinskadijagnozanejasna.Natajnačinmetaforeformulirajuiskustvobolestiipomažunamusuočavanjusnjom.
»Zauzimajućimetaforičnistavneznačireflektiratinadstvarnimsvijetomjednomkadajepromijenjen,negorefleksijabivasamapromjenausebi.«83
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)
D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…435
Međutim,SusanSontagusvojemdjeluIllness as Metaphorsmatradametaforemogubitiopterećenjezaonogatkojebolestanidasenabolestnetrebagledatimetaforično.Odnosno,zanjubolestnijemetafora,a
»…najistinitiji način nošenja i gledanja na bolest – i najzdraviji je način bivanja bolesnim–onajkojijeočišćeniotporannametaforičnomišljenje.«84
Sontagsmatrakakoljudinemogubezmetaforaalidabinekadabiloboljesuzdržatiseipovućiseodnjezineupotrebe.85
Pišućinavedenodjelo,Sontagjeisamabolovalaodraka,tesesuprotstavljalametaforamakojesusepridavaletojbolesti.Smatralajedametaforerakakaozlainepobjedivogpredatora,demoralizirajubolesnike,akaorješenjepredlagalajenetolikodaliječniciiobiteljprestanugovoritipacijentimaistinuobolesti,negopotrebudemistificiranja,čišćenjaiispražnjenjakonceptaboles-ti.Bolesttrebaostatisamobolest.86
Kontekstukojemjerazvijalasvojauvjerenjabilaječinjenicakakojesmrtu suvremenom,postmodernomdruštvupostala opscena sablazan, a bolestisupočelepredstavljatislabost,sramotu,nedostatkeineštonečasno.Osjećajizlaprojiciranisuubolest,abolestseobogaćenatimznačenjima,povratnoprojiciralausvijet.Takosumetaforezazlobilebolestikaoštojesifilis,tuberkuloza,rakiukonačniciAIDS.87Njezinjestavdasunastojanjasuvremenogdruštvadaprogna smrt iz svakodnevna iskustvadoveladopretjeraneupotrebemetaforazdravljaibolestikaopokušajamaskiranjastrahaodbolesti,starostiiukonačnicismrti.Dakle,onoštojeSontagnaglašavalabilojedabolestnijemetafora.Međutim,govoritiobolestiisključivouterminimabiomedicinskeparadigmeimodelabolesti,značilobinesamodemistificiratiiprotjeratimisterijekojeokružujuraznemetaforebolesti,negoiosobnaiskustvaitumačenjabolesti,osobnepriče,tepotkopatiimarginaliziratipokušajebolesnihdapružesmisao,značenjeistrukturusvojojbolesti.88
Ističućiidejudvostrukogpokretapremaindividualizacijiisocijalizacijiboles-ti,HerzlichiPierretističukako:
74
G. Lakoff,M. Johnson,Metaphors We Live By,str.3–4.
75
Isto,str.5,36.
76
Isto,str.13.
77
Isto,str.24.
78
Isto,str.159–160.
79
Isto,str.169.
80
Isto,str.175.
81
Isto,str.172.
82
A.Radley,»TheRoleofMetaphorinAdjustmenttoChronicIllness«,str.109–111.
83
Isto,str.113.
84
SusanSontag,Illness as Metaphor,str.3.
85
Isto,str.3.,vidiiSusanSontag,AIDS and Its Metaphors, Farrar, Straus andGiroux, NewYork1989.,str.5.
86
S.Sontag,Illness as Metaphor,str.7.
87
Isto,str.58.
88
A.Radley,The Role of Metaphor in Adjust-ment to Chronic Illness,str.119.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)
D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…436
»Usvimslučajevimastvarnostiislikabolestiradiseotomedabolestinisukolektivnaiskustvanegopostajuindividualnaoboljenja.Radiseopojedinačnojosobikojajebolesna.«89
GayWilentztvrdikakoi»društvosamomožebitibolesno«,90teistražujepetženskihpisacapodrijetlomizrazličitihetničkihskupinakojesupisaleotzv.wellness-pričamakojeistražujuuloguženekaoiscjeliteljicekultureodbolesti.Diskursliječenjailitzv.healingdiskursidrugealternativnepraksenisubileisključivoženskadomena,aliženesupolagalepravonatradicionalnododijeljeneulogenasuprotsuvremenojkulturidominantnomaskulinariziranojifragmentiranojkojaprivilegiraioslanjasenatehnologiju,razumiznanost.Koristećipriče ilinovele,Wilentz jenastojala transformiratibinarnimodelrazmišljanjaistvoritipričedabizapočeladiskursizliječenja.Bolesttumačikaometaforukojaoznačavaodbacivanjeizvanjskinametnutihnormiiočekivanjakojasusenajčešćenametalaženama.91
PremaVirginijiWoolf bolest poziva i dovodi u pitanje najtemeljnije pretpostavke ljudskogabića o staleškoj pripadnosti i pitanjimaodnosamoći udruštvu.UsvojemdjeluOn Being Ill,Woolfopisujebolestkaoradikaliziraniizaoštrenioblikpotlačenostiiunesrećenjakojidovodidokrajnjemarginalizacijeisocijalnogizopčenjaiisključenosti.Ističedaubolestimi»prestajemobitivojniciuvojscipravednikaipostajemodezerteri.«92
Govoritiobolestistoganemožemo,adanekoristimometafore.Historijskeanalizebolestiudruštvuirelacijebolesnihizdravih,tenjihovaulogaudru-štvupokazujunamkakosupodložnipromjenamakojeomogućavajukontekstunutarkojegasepostavljajupitanjaometaforama.
Model objašnjavanja bolesti (explanatory model) – pokušaj rekonstrukcije odnosa bolesti i kulture
Medicinskanamantropologijapružajasneuvidekojiiduuprilogtzv.modeluobjašanjavanja bolesti (explanatory model of illness),modelu koji podržavajupripadnicidrugihkulturakojenisubaštinicizapadnogbiomedicinskogobjašnjenjabolesti, tenasupućujukakose timodeliobjašnjavanjadubokorazlikujuunutarsamekulturealiimeđukulturama.93
Tajnammodelrazotkrivanakojenačineljudiosmišljavajusvojubolestipružanamrelevantanokvirukojemistraživačidruštvenihznanostiizdravstvenidjelatnicisurađujuspacijentima,kaosudionicimajednogsveobuhvatnograzumijevanjanjihovaživogiskustvabolesti.94
ModeljepredložioArthurKleinmansciljemdasebolestizdravljesmjesteunutardruštveno-kulturološkogkonteksta.Modelistražujerazličitaosobna,intimnaisubjektivnaobjašnjenjaiiskustvabolesti,njihovuuloguudruštvu,društvenurealnostkaokulturološkioblikovanuiutjecajeosobnogiskustvanapoimanjebolesti.Čestogakoristizapokušajobjašnjenjaonogaštoinakojinačinljudidoživljavajukadasesuočesbolešću,snjezinimuzrocima,tijekominačinimakakoutječenaljudskiživotiidentitet,sonimštoimmožepomoćidaseosjećajubolje.Metodajetokojasekoristikakoukliničkomokruženjuikvalitativnimanalizama, tako i kao način zadobivanja i prikupljanja individualnih, osobnihobjašnjenjapojedinogfenomenabolesti i simptoma.Na taj senačinprikupljajutekstualnipodaciobolestikojeutječunadonošenjemedicinskihodluka,promjenuponašanjaipotraguzaonimakojićedovestidopoboljšanjailiizlječenja,tesmjernicezadaljnjitijekliječenja.Kleinman je oštro kritizirao mediocentrično viđenje i perspektivu bolesti,razlike između liječničkog viđenja i razumijevanja bolesti, te pacijentova
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)
D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…437
iskustvategoba.Kakobipremostiojazipomogaokliničarimaunadilaženjumediocentričnogviđenja,predložiojeosampitanjakojimanastojirazlikovatiizmeđutegobeibolesti,tepremostitijazizmeđukliničkogznanjaikulturnogkonstruktakliničkestvarnosti.
»Dozivajućipacijentovoosobnoiskustvoimodelobjašnjenjaliječnikzadobivaznanjeouvjerenjimakojapacijentimaobolestiitegobama,osobnimidruštvenimznačenjimakojapripisujetegobamaiporemećajima,njegovimočekivanjimaoonomeštoćemusedogoditiištoćeliječnikučiniti,tenjegovivlastititerapeutskiciljevi(…).Torasvjetljavakonflikte,nevezaneuz različite stupnjeveznanja,negodrugačijevrijednosti iočekivanja. Jednomkada seučineočiglednim,diokliničkogprocesauključujeusebipregovaranjeizmeđumodelaobjašnjavanjabolestiiliječnikovatumačenja.«95
Najrelevantnijejemogućeokruženjezaovajmodelunutarprimijenjenemedicinskeantropologijeikliničkogokruženja.Naime,Kleinmansmatrakakosukliničkedruštveneznanostisposobneprevestikonceptekulturneantropologijenakliničkijezikradipraktičneprimjene,teimplementiratitajpristupinamedicinskupraksu,aliinamedicinskopodučavanje,dabisestrukturiraloosobnopacijentovoiskustvobolestiipoboljšalakvalitetaskrbi.96
Zaključak
Postmodernabolest,zbogsvojihzamršenihvezaskulturološkikonstruiranimokruženjem,zahtijevaodnasdaiznovarazmislimooizvorimamedicinskogznanja.Društvene,kulturneiosobnedimenzijebolestimorajuseshvatitidrugačijimsredstvima.Trebalibismoposlušatisveoneglasovekojisuutihnuliilisuihnadglasalibiomedicinskidiskursznanosti,analizezdravstvenepolitikeikontrolatroškova.Potrebnonamjeznanjekojenamotkrivapriča.Uradusmostoga,nastojalipokazatiupravotuzagonetnostineuhvatljivostbolesti.Postmoderna kultura preispituje prirodu identiteta i ljudske naravi koja serazbolijeva,ličnostikojajesadasvekrhkijaisvemanjecjelovita.Onamijenjaprirodubolestijerkroničnaoboljenjaineodređenisimptomisuočavajupacijentesradikalnomsumnjomuvlastitozdravlje.Onamijenjaodnosliječnikaipacijentajerjesvenarušiloranijepovjerenje.
89
ClaudineHerzlich,JaninePierret,Illness and Self in Society, Johns Hopkins UniversityPress,Baltimore1987.,str.49.
90
Gay Wilentz, Healing Narratives: Womens Writers Curing Cultural Disease, RutgersUniversityPress,NewBrunswick2000.,str.1–3.
91
Isto,str.4–5.
92
Virginia Woolf, On Being Ill, Paris Press,Ashfield2002.,str.12.
93
Više o modelu objašnjavanja i tumačenjabolesti (eng. explanatory models of illness)vidiuElizabethLynch,DouglasMedin,»Explanatorymodelsofillness:Astudyofwithin-culture variation«, Cognitive Psychology53(4/2006),str.285–309,str.286.
94
Višeotommodeluvidiu:NiliKaplan-Myrth,»Interpreting people as they interpret themselves. Narrative in medical anthropologyand family medicine«, Can Fam Physician 53 (8/2007), str. 1268–1269; James Hallenbeck, »The ExplanatoryModel #26«, Jour-nal of Palliative Medicine 6 (6/2003), str.931–931.doi:https://doi.org/10.1089/109662103322654820;DavidB.Morris,»NarrativeMedicines: Challenge and Resistance«, The PermanenteJournal 12(1/2008),str.88–96.doi:https://doi.org/10.7812/tpp/07-088.
95
Arthur Kleinman, »Culture, Illness andCare: Clinical lessons from Anthropologicand Cross-cultural Research«, Focus. The Journal of Lifelong Learning in Psychiatry4(1/2006), str. 140–149, str. 147. doi: https://doi.org/10.1176/foc.4.1.140.
96
Isto.
FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA143God.36(2016)Sv.3(421–438)
D. Rupčić, Bolest u procjepu biologije ikulture.Postmodernoshvaćanjebolesti…438
Postmodernenambolestidajuiepidemijealkoholizma,gojaznosti,kroničneboliisrčanaoboljenja,kaoinovebolestineodvojiveodnašeseksualnostiistarenja.Najvažnijejetoštorazotkrivanedostatkeuvladajućempozitivističkombiomedicinskommodelubolestiisugeriranamdaćemosamoprihvaćanjemprožimanjabiologijeisilakulturemoćirazumjetijedinstveneosobinebolestiupostmodernomsvijetu.Svesevišeiznovauviđakakosubolestidanasbolestiokruženja.Suvremeniliječnik,polazećiisključivoodbiomedicinskeparadigmeidiskursa,nijevišekompetentannitiumogućnostirazumjeti,ajošmanjeliječitimnogebolestikojeprevladavajuusuvremenomdruštvu.Upravojezatoiznimnovažnodasuvremeniliječnikshvatiintelektualnuvrijednostsocijalnogdiskursausvomsvakodnevnomdjelovanju,97 a sve tobi trebalo imati imoralno-etičkeposljedicepoimanjavrijednostidrugih,neznanstvenihperspektivanapodručjumedicinsketeorije,drugačijegpromišljanjavrijednostizdravlja,osobneodgovornostiipovećanjeosobnemoćipojedincauprocesuvlastitogizlječenja.Tobiznačiopovratakiapelzavraćanjemvrijednostizdravlju.Prepoznajućivezeizmeđubolestiikulture,teokruženjaizmijenjenogljudskimpothvatima,počinjemootkrivatiponeštoodbiokultrunognaslijeđakojejesuvremena,pozitivističkamedicinavećinomodbacilailizanemarilauimeracionalnosti,objektivnosti i znanstvenosti, težeći takokaznanostikoja sebaviunutrašnjošćutijela.Uizvjesnomsmislu,postmodernopoimanjebolestipružaprilikumedicinidaponovootkrijemudrostvlastiteprošlosti.
DarijaRupčić
Disease in a Rift Between Biology and Culture. The Postmodern Understanding of Disease as a Biocultural Phenomenon
AbstractThe intention of this paper is to highlight and reflect on the development of one tradition that con-siders the importance of cultural influences on health and illness. Delicate balance between illness and culture is what constitutes the elusive truth of illness and postmodern understanding of the illness as biocultural phenomenon in biocultural model. Using authors such as Michael Foucault, Hans Georg Gadamer, Ivan Illich, David B. Morris and others helps to bring out the intricate, complex and subtle link between illness and culture. Scientifically based biomedical model, out-dated in its cartesianmehanicistic conceptual scheme but growing in popularity at enormous speed, considers illness as an object and body as a mechanical machine. Although it did bring prosperity and eradicated many diseases, it offers us an alternative path to a new and still uncer-tain understanding of illness as transformable process, resulting as the intertwining of culture and biology. By putting an emphasis on this narrative, we will critically overview the existing dominant biomedical model of illness and we will consider the possibility of introducing a new biocultural model of illness expanding the existing biomedical model. The expected contribution of this work will go towards the possibilities of theoretical and practical foundation and a search for the pos-sibility of the different pluriperspective and multidimensional approach to illness and health.
Key wordsillness,health,bioculturalandbiopsychosocialmodel,narrativemedicine,metaphorsofillness,narrativeidentity,explanatorymodelofillness,
97
Živka Staničić, »Smisao i najvažnije praktične implikacije socijalnog diskursa zdrav
lja i bolesti«,Revija za socijalnu politiku 9(2/2002),str.161–171.