By: masOn

www.perpetuum-lab.com.hr 1

S4 – Bol, toplina i hladnoća – anterolateralni osjetni sustav

- kožni termoreceptori – bilježe i trenutnu temperaturu i promjene u temperaturi, statička i

dinamička komponenta njihove signalizacija

- reagiraju na promjenu u temperaturi od 0,1 ºC

- svi termoreceptori su slobodni završeci Aδ-vlakana ili C-vlakana

- vrste termoreceptora – a) hladna Aδ-vlakna – maksimalno aktivirana pri temperaturama

nižim od normalne ( norm. je 35ºC, aktivni pri 25-27ºC )

- b) topla C-vlakna – aktivna pri temperaturi većoj od 30ºC, najjače aktivni pri

temperaturi od 39-40 ºC

* temperaturu preko 45ºC osjetimo kao bol a ne kao toplinu, pa su inaktivirana topla

vlakna, a aktivirana su polimodalna nociceptivna C-vlakna

* pri 30-35ºC podjednako su aktivna i hladna i topla termoreceptivna vlakna

- vrste boli – 1) oštra, 'brza površinska' bol – točno lokalizirana, brzo prolazi, nazivamo ju i

'prvom' boli; prenose ju Aδ-vlakna

- 2) žareća, 'spora površinska' bol – slabije lokalizirana, duže traje i lako izaziva

srčano-krvožilne i disajne reflekse; prenose ju C-vlakna

- 3) duboka visceralna bol – iz dubokih struktura, važna jer obično ukazuje na

nekakav poremećaj u radu unutarnjih organa

- nociceptori – receptori koji reagiraju na škodljive podražaje, imaju visok prag aktivacije, pa

se aktiviraju samo kada je podražaj jasno opasan

- slaba adaptacija – sve snažnije reagiraju na sve snažnije podražaje – dugotrajna bol,

dakle bol nije posljedica presnažnog podraživanja običnih receptora, već posljedica

podraživanja specifičnih nociceptora

- vrste nociceptora – a) mehanički – slobodni završeci prim. aferentnih Aδ-vlakana,

koja su tanka i mijelinizirana; aktivacija dovodi do oštre, brze boli

- b) polimodalni – slobodni završeci C-vlakana, koja su nemijelinizirana;

reagiraju na razne snažne kemijske, mehaničke ili termičke podražaje

* mišićnu bol prenose tanka Aδ-vlakna i C-vlakna i aferentna vlakna oko

krvnih žila, a zglobnu bol prenose aferentna vlakna iz veziva i oko krvnih

žila oko zgloba

- hyperalgesia – bolna preosjetljivost, nastaje nakon oštećenja tkiva zbog smanjenog praga

aktivacije nociceptora u tom tkivu

- aksonski refleks – polimodalni nociceptori vazodilatiraju krvne žile u okolici ozljede

- tijekom ozljede ili upale otpuštaju se signalne molekule ( histamin, prostaglandini,

By: masOn

www.perpetuum-lab.com.hr 2

bradikinin, kalijevi ioni ) koji snižuju prag nociceptora ili ih izravno aktiviraju, te tako

uzrokuju vazodilataciju okolnih krvnih žila

- anestezija – prekidanje voñenja akc. potencijala kroz periferni živac; prvo se prekine

voñenje kroz tanka vlakna ( za osjet boli, temperature, funkcija γ-motoneurona ), a

zatim uz više anestetika zamiru deblja vlakna ( za osjete dodira, pritiska i vibracije,

funkciju α-motoneurona )

- put osjeta boli i temperature – primarna nocicepcijska ( NC ) vlakna završe na

sekundarnim osjetnim neuronima i interneuronima u nekoliko Redexovih slojeva

- Aδ i C-vlakna se nakon ulaska u medullu spinalis dijele na uzlaznu i silaznu granu,

čije kolaterale završe na neuronima dorzalnog roga u I, II i V Redexovom sloju

- sekundarni neuroni u I. sloju mogu biti ili specifično nocicepcijski projekcijski

neuroni ( primaju samo NC Aδ i C-vlakna ) ili WDR-neuroni ( primaju i NC Aδ i C-

vlakna i mehanoreceptorna Aα i Aβ-vlakna )

- glavni neurotransmiter primarnih aferentnih NC vlakana je glutamat, ali sadrže i

brojne neuropeptide, od kojih je najvažnija tvar P

- glutamat uzrokuje brzi EPSP, a tvar P spori EPSP

- anterolateralni sustav za prijenos osjeta boli i temperature – sastavljen od 4 uzlazna puta

- 1) tractus spinothalamicus lateralis – od sekundarnih neurona I i IV-VIII sloja,

završava u VPL jezgri talamusa ( nucleus ventralis posterior lateralis )

- 2) tractus spinoreticularis – od neurona VII i VIII sloja, bilateralan ( ima i ukrižena i

istostrana vlakna ) , završava u retikularnoj formaciji moždanog debla

- 3) tractus spinomesencephalicus – od neurona I i V sloja do središnje sive tvari i RF

mezencefalona te dubokih slojeva gornjih kolikula

- 4) tractus spinocervicalis – od nekih neurona III i IV sloja do nucleus cervicalis

lateralis u moždinskim segmentima C1-C4, od te jezgre idu novi aksoni koji križaju

stranu i kroz medijalni lemniskus ulaze do jezgara mezencefalona i do talamusa

- u talamusu NC vlakna ovih puteva završe u dvije skupine jezgara :

- 1) medijalna skupina – IL jezgre ( RF! ), nucleus centralis lateralis; primaju

NC informacije iz VI - VIII Redexovog sloja

- 2) lateralna skupina – opće somatosenzibilne jezgre VPL sklopa, primaju

NC informacije iz I i V sloja

* osjet boli i temperature iz područja lica prenose pseudounipolarni osjetni neuroni

gangliona semilunare trigeminusa, i centralni nastavci tih neurona kroz portio major

ulaze u pons, silaze prema medulli spinalis kao tractus spinalis n.trigemini i završe na

kaudalnom dijelu nucleus spinalis n. trigemini u medulli oblongati

* u spinalnoj jezgri trigeminusa završe i malobrojna Aδ i C-vlakna facijalisa,

glosofaringeusa i vagusa koja prenose osjet boli i temperature iz kože oko uha i iz

sluznice usne šupljine

- teorija 'nadziranog ulaza' – prijenos osjeta boli modulira se na razini spinalnog segmenta

promjenom ravnoteže aktivnosti NC vlakana i ostalih aferentnih vlakana

- mijenja se ravnoteža aktivnosti na razini dorzalnog roga medulle spinalis

- bitna je interakcija 4 skupine neurona – C-vlakana, Aβ i Aα-vlakana ( koja su

mehanoreceptorna, ne NC ), sekundarnih neurona u dorzalnom rogu, te inhibicijskih

interneurona dorzalnog roga

By: masOn

www.perpetuum-lab.com.hr 3

- inhibicijski interneuroni – koriste endogeni opijoid encefalin kao neurotransmiter,

ovakvi interneuroni inhibiraju sekundarne neurone u dorz. rogu i prigušuju osjet boli,

tj. djeluju kao endogeni analgetik

- A-vlakna ekscitiraju, a C-vlakna ( i vjerovatno Aδ ) ekscitiraju ove

interneurone � nocicepcijska C-vlakna izravno i neizravno pojačaju

prijenos osjeta boli tako da ekscitiraju sekund. projekcijski neuron ili pak

inhibiraju inhibicijske interneurone

� A-vlakna ekscitiraju inhibicijski interneuron – smanjuju bol

- dakle, aktivacijom mehanoreceptornih ( MC ) A-vlakana dok su aktivna

nocicepcijska C-vlakna možemo aktivirati inhibicijski interneuron i

smanjiti osjet boli � percepcija boli ovisi o razini aktivnosti NC i MC vlakana

- modulacija prijenosa osjeta boli silaznih putevima – silazni sustav endogene analgezije

ima 3 komponente – 1) neuroni periakveduktalne sive tvari mezencefalona koji

ekscitiraju neurone RF moždanog debla ( rafe jezgre! )

- 2) silazni putevi rafe jezgara, RF i monoaminskih jezgara moždanog debla koji

inhibiraju NC neurone dorzalnog roga

- 3) lokalni neuronski krugovi dorzalnog roga koji moduliraju prijenos osjeta boli, a

pod nadzorom silaznih puteva

- endogeni opijoidi – ne djeluju na nociceptore, već na strukture silaznog sustava analgezije

- najpoznatiji je morfij, sastojak opijuma

- opijoidni peptidi mozga :

- 1) encefalini ( Met- i Leu-encefalin ), nastaju proteolizom proencefalina

- 2) endorfini ( β-endorfin ), nastaju proteolizom proopiomelanokortina

- 3) dinorfini – nastaju proteolizom prodinorfina

- svi djeluju analgetski, ali encefalini i endorfini su jači od dinorfina

- djeluju preko opijatnih receptora µ ( mju ),δ ( delta ) i κ ( kapa ), svi su

receptori široko rasprostranjeni po CNS-u

- modulacija silaznim putevima uključuje :

- a) presinaptičku inhibiciju primarnih vlakana

- b) postsinaptičku inhibiciju sekundarnih neurona dorzalnog roga

- c) ekscitaciju / inhibiciju raznih interneurona dorzalnog roga

- dakle, opijati i opijoidni peptidi inhibiraju presinaptički ( koče egzocitozu Glu, tvari P i

drugih neurotransmitera iz prim. NC vlakana u dorz. rogu) te postsinaptički ( koče aktivnost

sekund. projekcijskih spinotalamičkih neurona dorz. roga )