BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA GORAŽDE€¦ · Procjenjivanje ima za cilj da se analiziraju i procjene sva pitanja vezana za izradu plana zaštite od požara i to: rizici, odnosno

Broj: ______________/17.

Datum: ______________

PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA

BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA GORAŽDE

Sarajevo, Decembar, 2017.godine

PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA GORAŽDE Strana 2

Na osnovu Programa rada za izradu procjene ugroženosti od požara i plana

zaštite od požara kantona koji je sačinjen na osnovu tačke 12, 13 i 14 Metodologije za izradu procjene ugroženosti od požara („Službene novine FBiH“, broj 8/11) i člana 54 i 55 Uredbe o sadržaju i načinu izrade planova zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća i planova zaštite od požara („Službene novine FBiH“, broj 8/11), u izradi ovog dokumenta učestvovali su:

Zaposlenici Instituta:

Ime i prezime Stručna sprema Kontakt e-mail:

1 Muhamed Omerbegović Dipl. ing. elektrotehnike [email protected]

2 Dika Avdibegović Dipl. ing. mašinstva [email protected]

3 Salmin Leka Dipl. ing RPP [email protected]

4 Amer Ražanica Dipl. ing RPP [email protected]

5 Arnela Čolak Dipl. ing RPP [email protected]

6 Amer Čebirić Dipl. ing. mašinstva [email protected]

7 Selma Ajkunić Dipl. pravnik [email protected]

Konsultant:

Ime i prezime Stručna sprema

Mr. Sci. Edin Garaplija

Dipl. ing. građevinarstva – ekspert u Tehničkom komitetu

Instituta za standardizaciju BiH (BAS/TC 13 – zaštita od

požara)

Procjena ugroženosti od požara Bosansko-podrinjskog kantona rađena je u četiri (4)

istovjetna primjerka od kojih su tri (3) primjerka dostavljena naručitelju, od čega jedan

(1) u elektronskoj formi, a jedan (1) primjerak je uložen u arhivu Instituta. Umnožavanje i

tehnička obrada izvršena je u Institutu.

D I R E K T O R

mailto:[email protected]








SADRŽAJ

1. OPĆI DIO .............................................................................................................................................. 5

1.1. OPĆE ODREDBE ............................................................................................................................. 5

2. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA........................................................................................................ 6

2.1. PRIRODNA OBILJEŽJA ................................................................................................................ 6

2.1.1. Geografski položaj................................................................................................................. 6

2.1.2. Geološke karakteristike ......................................................................................................... 6

2.1.3. Fluvijalna morfostruktura ....................................................................................................... 8

2.1.4. Klimatske karakteristike ........................................................................................................ 9

2.2. EKONOMSKA RAZVIJENOST KANTONA PO OPĆINAMA ....................................................... 10

2.3. PREGLED PRAVNIH LICA U PRIVREDI PREMA VRSTI DJELATNOSTI ................................. 13

2.4. POVRŠINA .................................................................................................................................. 31

2.5. BROJ STANOVNIKA PO OPĆINAMA ........................................................................................ 31

2.6. PREGLED PODRUČJA STAMBENIH, INDUSTRIJSKIH, TURISTIČKIH, GRADSKIH I

SEOSKIH NASELJA ............................................................................................................................... 33

2.7. PREGLED GRAĐEVINA NA KOJIMA POSTOJI OPASNOST OD NASTAJANJA I ŠIRENJA

POŽARA, A KOJE SU ODREĐENE PROCJENOM UGROŽENOSTI ZA PODRUČJE OPĆINE ILI

GRADA .................................................................................................................................................... 37

2.8. PREGLED CESTOVNIH PRAVACA ........................................................................................... 39

2.9. VODNA INFRASTRUKTURA ...................................................................................................... 40

2.10. PREGLED LOKACIJA NA KOJIMA SU USKLADIŠTENE VEĆE KOLIČINE ZAPALJIVIH

TEČNOSTI I GASOVA, EKSPLOZIVNIH MATERIJA TE DRUGIH OPASNIH MATERIJA ................... 40

2.11. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA .......................................................................................... 41

2.12. PREGLED ZNAČAJNIH GRAĐEVINA U KOJIMA POVREMENO ILI STALNO BORAVI VEĆI

BROJ LICA .............................................................................................................................................. 42

2.13. PREGLED VATROGASNIH DOMOVA I BROJ DOBROVOLJNIH I PROFESIONALNIH

VATROGASNIH JEDINICA ZA GAŠENJE POŽARA ............................................................................. 44

2.14. PREGLED MJESTA NA KOJIMA NA KOJIMA POSTOJI STALNO VATROGASNO

DEŽURSTVO .......................................................................................................................................... 50

2.15. PREGLED UREĐENIH PRIRODNIH CRPILIŠTA VODE KOJA SE MOGU UPOTREBLJAVATI

ZA GAŠENJE POŽARA ......................................................................................................................... 51

2.16. PREGLED SISTEMA TELEFONSKIH I RADIO VEZA UPOTREBLJIVIH PRILIKOM GAŠENJA

POŽARA.................................................................................................................................................. 54

2.17. PREGLED OPERATIVNIH CENTARA CIVILNE ZAŠTITE I PROFESIONALNIH

VATROGASNIH JEDINICA KOJI SE KORISTE U SLUČAJU DOJAVE NASTANKA POŽARA ............ 55

2.18. PREGLED ZDRAVSTVENIH USTANOVA I BOLNICA KOJE BI PRUŽILE PRVU POMOĆ

OZLIJEĐENIM U GAŠENJU POŽARA ................................................................................................... 56

2.19. PREGLED ŠUMA PO VRSTAMA I STEPENU UGROŽENOSTI OD POŽARA I IZGRAĐENOSTI

PROTIVPOŽARNIH PUTEVA I PROTIVPOŽARNIH PRESJEKA .......................................................... 57

2.20. POLJOPRIVREDNA ZEMLJIŠTA ............................................................................................... 59

2.21. PREGLED BROJA POŽARA I VRSTE GRAĐEVINA NA KOJIMA SU NASTAJALI POŽARI U

ZADNJIH DESET GODINA ..................................................................................................................... 61

3. STRUČNA OBRADA PODATAKA .................................................................................................... 63


3.1. STRUČNO MIŠLJENJE O MAKROPODJELI NA POŽARNE SEKTORE I ZONE UZ OCJENU

DA LI ONE, U SKLADU SA PROPISIMA OBEZBJEĐUJU SPRJEČAVANJE ŠIRENJA POŽARA ....... 63

3.2. STRUČNO MIŠLJENJE O GUSTOĆI IZGRAĐENOSTI UNUTAR JEDNOG POŽARNOG

SEKTORA ILI ZONE UZ OCJENU O POSTOJEĆOJ FIZIČKOJ STUKTURI GRAĐEVINA S OBZIROM

NA ŠIRENJE POŽARA ........................................................................................................................... 66

3.3. STRUČNO MIŠLJENJE O SPRATNOSTI GRAĐEVINA I PRISTUPNOSTI PUTEVA I

POVRŠINA ZA EVENTUALNE AKCIJE I GAŠENJE POŽARA ............................................................. 68

3.4. STRUČNO MIŠLJENJE O STAROSTI GRAĐEVINA I POTENCIJALNE OPASNOSTI ZA

IZAZIVANJE POŽARA ............................................................................................................................ 69

3.5. STRUČNO MIŠLJENJE O STANJU PROVEDENOSTI MJERA ZAŠTITE OD POŽARA U

INDUSTRIJSKIM ZONAMA I UGROŽAVANJU GRAĐEVINA IZVAN INDUSTRIJSKIH ZONA ........... 70

3.6. STRUČNO MIŠLJENJE O IZVORIŠTIMA VODE I HIDRANTSKOJ ISTALACIJI ZA GAŠENJE

POŽARA.................................................................................................................................................. 76

3.7. STRUČNO MIŠLJENJE O IZVEDBENIM DISTRUBUTIVNIM MREŽAMA ENERGENATA ....... 78

3.8. STRUČNO MIŠLJENJE O STANJU PROVEDENIH MJERA ZAŠTITE OD POŽARA NA

ŠUMSKIM POVRŠINAMA I POLJOPRIVREDNIM POVRŠINAMA........................................................ 81

3.9. STRUČNO MIŠLJENJE O UZROCIMA NASTAJANJA I ŠIRENJA POŽARA NA VEĆ

EVIDENTIRANIM POŽARIMA TOKOM ZADNJIH 10 GODINA ............................................................. 84

3.10. STRUČNO MIŠLJENJE O BROJU PROFESIONALNIH I DOBROVOLJNIH VATROGASNIH

JEDINICA ................................................................................................................................................ 87

4. PRIJEDLOG TEHNIČKIH I ORGANIZACIJSKIH MJERA KOJE JE POTREBNO PROVESTI KAKO

BI SE OPASNOSTI OD NASTRAJANJA I ŠIRENJA POŽARA SMANJILA NA NAJMANJI MOGUĆI

NIVO ............................................................................................................................................................ 95

4.1. MJERE ZA SANACIJU POSTOJEĆEG STANJA ....................................................................... 95

4.2. RAZVOJNE MJERE KOJE BI SE PROVODILE NA GRAĐEVINAMA, GRAĐEVINSKIM

DIJELOVIMA I OTVORENOM PROSTORU ........................................................................................... 98

4.3. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA ................................... 99

4.4. MJERE ZAŠTITE GASNOG SISTEMA OD POŽARA ............................................................... 102

4.5. MJERE ZA IZVOĐENJE NOVIH INSTALACIJA ZA GAŠENJE I DOJAVU POŽARA .............. 106

4.6. MJERE ZA IZGRADNJU NOVIH IZVORA INSTALACIJA ZA OPSKRBU VODOM ZA GAŠENJE

POŽARA................................................................................................................................................ 106

4.7. MJERE ZA OSNIVANJE NOVIH VATROGASNIH JEDINICA ZA GAŠENJE POŽARA ........... 107

4.8. MJERE U VEZI S LOŽENJEM VATRE I SPALJIVANJEM KOROVA I DRUGOG BILJNOG

OTPADA NA OTVORENOM PROSTORU ........................................................................................... 108

4.9. MJERE ZA IZGRADNJU NOVIH OSMATRAČKIH MJESTA ZA OTKRIVANJE POŽARA NA

OTVORENIM PROSTORIMA ............................................................................................................... 110

4.10. MJERE ZA IZMJENU ILI DOGRADNJU SISTEMA VEZA ........................................................ 110

5. PROCJENE UGROŽENOSTI PRAVNIH LICA ................................................................................ 112

6. ZAKLJUČAK .................................................................................................................................... 113

7. GRAFIČKI PRILOZI .......................................................................................................................... 115


1. OPĆI DIO

1.1. OPĆE ODREDBE

Metodologijom za izradu procjene ugroženosti od požara („Službene novine Federacije BiH“, broj 91/11) a u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvo („Službene novine Federacije BiH“, broj 64/09), propisan je sadržaj i način izrade procjene ugroženosti od požara područja kantona, kao i postupak usklađivanja, ažuriranja i čuvanja procjene ugroženosti od požara.

Procjena ugroženosti od požara, kao sastavni dio procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća, predstavlja temeljni dokument za izradu Plana zaštite od požara Bosansko-podrinjskog kantona, koji su regulisani Uredbom o sadržaju i načinu izrade planova zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća i planova zaštite od požara („Službene novine Federacije BiH“, broj 87/11).

Procjenjivanje ima za cilj da se analiziraju i procjene sva pitanja vezana za izradu plana zaštite od požara i to:

rizici, odnosno uzroci koji mogu dovesti do nastanka požara na području Bosansko-podrinjskog kantona;

posljedice koje mogu nastati po ljudstvo i materijalna dobra;

utvrđivanje odgovarajuće organizacije zaštite od požara u cilju spriječavanja nastajanja požara, odnosno na spašavanju ljudstva i materijalnih dobara;

procjena potreba i mogućnosti u osiguranju ljudskih i materijalnih potencijala neophodnih za ostvarivanje procjenjene organiziranosti zaštite od požara; i

druga pitanja kojim se smanjuju rizici i uzroci nastajanja požara.

Procjena ugroženosti od požara izrađena je na temelju svih raspoloživih podataka o požarima koji su se u predhodnom periodu dešavali ili se mogu desiti na području Bosansko-podrinjskog kantona sa posljedicama koje su nastajale ili koje mogu nastati, znastvenim, tehničkim ili drugim saznanjima i dostignućima i drugim stručnim podlogama koje su korištene za izradu procjene ugroženosti od požara.

Temeljni elementi procjene ugroženosti od požara su:

postojeće stanje;

analiza požarne ugroženosti;

stručna mišljenja o postojećem stanju organiziranja zaštite od požara, organiziranja i stanja osposobljenosti profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih jedinica, te službi za zaštitu od požara;

prijedlog mjera;

zaključci; i

grafički prilozi.

Prilikom izrade procjene ugroženosti od požara, korištene su definicije prirodnih i drugih nesreća koje su sadržane u Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća („Službene novine Federacije BiH“, broj 35/04, 38/06, 52/09 i 56/09).


2. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA

Prikaz postojećeg stanja bi trebao omogućiti uvid u stvarno stanje na terenu,

čime bi se prepoznali hazardi, broj potencijalno ugroženih subjekata, propusti u

sistemu odbrane od požara te ostali elementi bitni za normalno funkcionisanje

zajednice. Postojeće stanje bi trebalo sadržavati tačne podatke koji su relevantni za

izradu kako procjene ugroženosti od požara tako i izradu plana zaštite od požara.

Treba obratiti pažnju na relevantnost izvora informacija kao i tačnost samih

informacija iz kojih će naknadno biti izveden Plan. Ovaj prikaz bi trebao također

sadržavati opšte podatke o klimatsko-geografskim uslovima, hidrološkoj slici, socijalno-

ekonomskoj slici te drugim relevantnim podacima iz ovih oblasti.

2.1. PRIRODNA OBILJEŽJA

2.1.1. Geografski položaj

Bosansko-podrinjski kanton je smješten u jugoistočnom dijelu Bosne i

Hercegovine, u gornjem toku rijeke Drine, pod istočnim obroncima planine Jahorine.

Pruža se od 43° 39' 19" N i 18° 58' 00" E na prosječnoj nadmorskoj visini od oko 700

m.

U političko-geografskom pogledu Bosansko-podrinjski kanton (Kanton broj 5) je

jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine. Drugi je najmanji kanton u

Federaciji BiH poslije Posavskog kantona sa površinom od 504.6 km2. Graniči sa

Kantonom Sarajevo i sa općinama istočne Republike Srpske. Kanton se sastoji od tri

općine; Goražde sa sjedištem u Goraždu, Pale u FBiH sa sjedištem u Prači, i Foča u

FBiH sa sjedištem u Ustikolini. Administrativno, političko, prosvjetno i kulturno središte

kantona je u gradu Goraždu.

U regionalno-geografskom pogledu, na osnovu prisutnih fizičko-geografskih

posebnosti (geotektonskog sklopa, geološke građe, geomorfoloških karakteristika,

klimatskih uvjeta, hidrografske mreže i pedološko-vegetacijskog pokrova) Bosansko-

podrinjskog kantona u okviru Bosne i Hercegovine u makroregionalnom pogledu ulazi

u okvir regije Srednje Bosne, dok unutar te regije pripada Gornjopodrinjskoj subregiji ili

Gornjopodrinjskom kraju, sa Gradom Goražde kao nodalno-funkcionalnim centrom,

nosiocem privrednog razvoja ovog kraja.

2.1.2. Geološke karakteristike

Za prikaz geoloških prilika Bosansko-podrinjskog kantona poslužila je osnovna

geološka karta Bosne i Hercegovine u mjerilu 1:100.000 i to listovi: Prača, Višegrad,

Foča i Pljevlja sa pratećim tumačima karata. Geološka građa područja Bosansko-

podrinjskog kantona je raznovrsna, te se susreću geološki supstrati od najmlađih

http://bs.wikipedia.org/wiki/Sarajevo_kanton

http://bs.wikipedia.org/wiki/Op%C4%87ina_Gora%C5%BEde

http://bs.wikipedia.org/wiki/Op%C4%87ina_Pale-Pra%C4%8Da

http://bs.wikipedia.org/wiki/Op%C4%87ina_Fo%C4%8Da-Ustikolina

http://bs.wikipedia.org/wiki/Ustikolina


kvartarnih odnosno aluvijalnih sedimenata do najstarijih permotrijaskih tvorevina. U

širem smislu područje Bosansko-podrinjskog kantona pripada škriljavom gorju. To su

planine nastale uglavnom od kristalastih škriljaca. Pružaju se od Osanice, Vitkovića,

Kopača pa sve do Jahorine. Najzastupljeniji su predstavnici paleozojske starosti

karbona, perma, tzv. Pračanski paleozoik, trijasa, zatim tercijarnih miocenskih glinastih

naslaga (oko planine Stolac i mjesta Previla).

Uz riječne tokove nalazimo kvartarne aluvijalne riječne terase (niže i više riječne

terase) i vrlo male količine devona na pojedinim mikrolokalitetima ovog Kantona.

Karbon ima najveće rasprostranjenje. Zastupljen je u središnjem i sjevernom dijelu

Kantona. Doseže do Jahorine, i u jugoistočnom dijelu do Drine i Osanice, te oko

Vitkovića pa sve do Kopača. U paleozoiku dominiraju škriljci, listasti i trijasasti srebreni

filiti i sivocrveni argilošisti izgrađeni od glinovitih minerala, detritarnog kvarca. Rjeđe se

javljaju sericiti – kvarcni škriljci i feldspati – muskovitski škriljci. U pojedinim područjima

s argilofilitima dolaze i veće količine škriljavih, i po sastavu, dosta raznovrsnih

pješčara, rijetko i mermerasti krečnjaci. Permski sedimenti također su raspoređeni na

nešto većim površinama Bosansko-podrinjskog kantona od Ustikoline prema Jabuci, te

u središnjem i jugozapadnom dijelu Kantona. U tim terenima su karakteristični različiti

škriljavi pješčari, naročito sivkasti i rumeni kvarc – liskunoviti pješčari s hematitom –

krečnjačkim cementom, te sivkasti grauvakni pješčari. Oni se smjenjuju u pravilu sa

podređenijim, rumenim i sivkastim glincima, a jako rijetko dolaze i dosta heterogeni

konglomerati. Verfenski sedimenti prostorno su vezani sa ovim permskim sedimentima

s kojima pokazuju i veliku petrografsku sličnost. Dakle, među verfenskim sedimentima

također dominiraju različiti pješčari, naročito sivi i rumeni liskunoviti varijateti te

grauvake, uz podređene žućkaste kvarcne pješčare s prelazima u kvarcite.

Trijas je u geološkom pogledu raščlanjen na više različitih stratigrafskih jedinica.

Sa geološkog gledišta treba izdvojiti: donji trijas (verfenski slojevi), srednji i gornji trijas

(trijaske karbonatne stijene). Donji i srednji trijas zastupljen je na pojedinim dijelovima

Kantona i to oko planine Stolac – prema mjestima Bogovićima, Previlima i Nekopima,

zatim oko mjesta Kamenica, na planini Troglav i Troglavske rijeke. U donjem trijasu

preovladavaju pješčari i to kvarcni i subgrauvakni. U kvarcnim pješčarima dominira

kvarc, uz jako malo feldspata, dolomita i liskuna, a cement im je limonit – karbonatni i

limonit – sericit – kvarcni. Dok su kvarcni minerali žućkasti, dotle su subgrauvakni

rumenkasti. U mineralnom sastavu se razlikuju od kvarcnih, što pored kvarca sadrže

feldspate, liskune i dolomitne stijene, dok im je cement karbonatni ili kvarcni. Uz

pješčare podređenije se javljaju glineni škriljci, izgrađeni su od glinovitih minerala,

kvarca i sericita. Vrlo se rijetko susreću mase laporovito-pjeskovitih, dakle nečistih

dolomita. Tu su još i masivni, rijetko slojeviti krečnjaci u pravilu jako čisti. Negdje su

udruženi sa manjim količinama dolomita. Kvartarni sedimenti imaju ograničeno

rasprostranjenje i izdvojeni su uglavnom duž riječnih tokova Prače, Drine, Osanice i


drugih manjih rijeka. Sjeverno od rijeke Prače izdvojeno je nekoliko manjih zona koje

su izgrađene od konglomerata, breča i pješčara.

U kvartaru su zastupljeni: aluvijalni sedimenti, uglavnom šljunak s manje

pijeska, te riječne terase na kojima su zastupljeni uglavnom konglomerati i šljunak.

Deluvijalne i deluvijalno-proluvijalne tvorevine su uglavnom drobina, šljunka i rijeke i

izdvojene su na obalama rijeke Drine, Prače i drugih manjih vodotoka. Iz navedenog

možemo vidjeti da su sva tri općinska centra smještena na kvartarnim naslagama,

odnosno aluvijalnim nanosima rijeka Drine i Prače. Takođe najveći broj naselja je

nastao na kvartarnim riječnim terasama, kao što su Vitkovići, Osanica, Hubjeri i brojna

druga naselja sa većim brojem stanovnika. Plodni aluvijalni nanosi bili su idealno

mjesto za razvitak naselja.

2.1.3. Fluvijalna morfostruktura

Na prostoru Bosansko-podrinjskog kantona dominira fluvijalni reljef predstavljen

različitim dolinama potoka, malih rijeka i same rijeke Drine. Između ostalih, značajno

se ističe polifazna kompozitna dolina rijeke Drine. Postanak dolinskih proširenja

uvjetovan je erozivno-denudacionim dejstvom rijeke te njenih pritoka. Riječni tokovi su

prije diluvijuma proticali na znatno većoj visini, te današnji vrhovi većih uzvišenja,

izgrađeni od trijaskih krečnjaka, nisu ništa drugo do ostaci riječnom erozijom

disecirane izdignute stare površine. Intenzivniji erozivno-denudacioni rad ovih tokova

nastavljen je u mekšim paleozojskim škriljcima i pješčarima, u klimatski povoljnijim

prilikama, nakon što su ove rijeke presjekle i disecirale krečnjačku povlatu, naročito u

pliocenu. Tako je postanak i stvaranje dolinskih proširenja pospješen regresivnom

erozijom pritoka na kontaktu viših trijaskih krečnjaka i nižih kristalastih škriljaca kao

nepropustljivih stijena, a ubrzan denudacijom i klizanjem, odnosno odronjavanjem

zemljišta.

Fluvijalna morfostruktura obrađena je kroz morfometrijske karakteristike

drenažnih slivova prostora Bosansko-podrinjskog kantona. Sliv rijeke Drine obrađen je

posebno, te su se tako dobile sumarne vrijednosti morfometrijskih karakteristika

cijelokupnog prostora sliva rijeke Drine, izuzev, površine sliva Crne rijeke, kao dijela

hidrografskog sistema rijeke Bosne. Veliki uticaj na vrijednosti morfometrijskih

karakteristika ima politička granica Bosansko-podrinjskog kantona, koja je presjekla

prirodne granice slivnih područja pojedinih tokova. S obzirom da priroda ne poznaje

političke granice, dobijene vrijednosti morfometrijskih karakteristika, odnose se na

prostor koji ulazi u okvir granica Kantona, te ne prikazuju stvarne vrijednosti

morfometrijskih karakteristika slivnih područja u okviru njihovih prirodnih granica, osim

za slivove rijeke Osanice, Kosovske rijeke i Odske rijeke čije se prirodne granice

nalaze u okviru političkih granica Bosansko-podrinjskog kantona.


Sliv Naziv toka Površina sliva u km2 (F) Dužina sliva u km (L)

Rijeke Bosne Crna rijeka 2,40 3,24

Rijeke Drine

Bistrica 13,90 5,82

Kolunska 91,30 15,06

Kosovska 20,40 6,90

Odska 40,60 10,62

Oglečevska rijeka 1,70 1,02

Osanica 104,40 14,16

Podhranjenski p. 47,30 9,42

Prača 101,10 23,10

Rusanjski potok 11,10 3,24

Starac 3,50 2,40

Drina 502,20 36,90

Tabela 1.: Površine i dužine slivova koji dreniraju vode sa prostora Kantona

2.1.4. Klimatske karakteristike

Uticaj reljefa na lokalne klimatske karakteristike bitno je izražen na prostoru

Bosansko-podrinjskog kantona. Plastika reljefa izražena kroz planinsko-dolinsku

strukturu utiče na povećanje pojave radijacijskih magli, temperaturnih inverzija i sl.

Zbog zatvorenosti visokim planinama, Kanton je izolovan od prodora maritimnih

zračnih masa sa zapada i djelimično sa juga. Usljed prelaska preko visokih planina

one oslobađaju veći dio vlage te na prostor Kantona stižu kao manje vlažne, što

uzrokuje izostanak padavina te prostor Bosansko-podrinjskog kantona čini jednim od

mjesta u Bosni i Hercegovini sa statistički najmanje padavina a ujedno sa velikom

relativnom vlagom vazduha. Ovome pogoduje i otvorenost Bosansko-podrinjskog

kantona hladnim kontinentalnim zračnim masama kroz dolinu rijeke Drine koje pušu iz

unutrašnjosti evroazijskog kopna.

Prosječna godišnja temperatura zraka na prostoru Bosansko-podrinjskog

kantona iznosi 9,8 °C, te s obzirom na visinu amplitude temperaturnih ekstrema

(januar i juli) područje Kantona pripada termičkom režimu umjerenih širina, odnosno,

dolinsko-kotlinskom tipu kontinentalne varijante.


Padavine na prostoru Bosansko-podrinjskog kantona prilično su ravnomjerno

raspoređene tokom cijele godine. Prosječna godišnja suma padavina iznosi 762,4 mm,

dok se u okviru godišnjeg hoda visine padavina javljaju dva minimuma i dva

maksimuma. Primarni minimum padavina je u periodu januar-mart, a sekundarni

minimum u periodu juli-septembar. Primarni maksimum padavina javlja se u periodu

oktobar-decembar, a sekundarni minimum u periodu maj-juni, što čini da Kanton ima

modificirani kontinentalni pluviometrijski režim.

Grafikon 1.: Srednji mjesečni, godišnji, maksimalni i minimalni tok temperature u °C za period 1961. -

1990.

2.2. EKONOMSKA RAZVIJENOST KANTONA PO OPĆINAMA

Prostor Bosansko-podrinjskog kantona u značajnoj mjeri determinisan je prema

ekonomskim namjenama na osnovi privredne strukture iz perioda industrijske

ekspanzije sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, odnosno na način koji

onemogućava njegovu djelotvornu upotrebu. Značajno je istaći da nikada nije

postignuta efektivna tranzicija kroz dva različita sistema koja bi dovela do ekonomskog

oporavka.

U primarnom sektoru dominira razvoj poljoprivrede, koja predstavlja sigurni

izvor hrane za lokalno stanovništvo, odnosno strateški interes svake lokalne zajednice,

tim više jer je poljoprivreda i osnov razvoja prehrambene industrije. Razvoj

poljoprivrede posebno je moguć u oblasti voćarstva, ratarstva, stočarstva, plasteničke

proizvodnje kao i pčelarstva. Veoma je važno sva poljoprivredna zemljišta, kao i

zemljišta uopće, koristiti u skladu sa njihovim prirodnim karakteristikama, tj. koristiti ih u

skladu sa njihovom optimalnom namjenom i drugim relevantnim parametrima,

odnosno, privođenje poljoprivrednog zemljišta namjeni, koje je zbog raznih okolnosti

uzurpirano.


Sekundarni sektor nesporno predvodi industrija, koja je postala glavni zamajac

razvoja. Na prostoru Bosansko-podrinjskog kantona postoje tri aktivne industrijske

zone koje se prostiru na oko 65 hektara i zapošljavaju oko 2600 radnika (“Pobjeda”

Goražde, “Azot – Vitkovići” Goražde i “Bekto – Emka” Goražde). Dvije potencijalne

industrijske zone (“Vinčica – Pračanka” Pale-Prača i “Vrbnički potok” Foča-Ustikolina)

obuhvataju prostor od oko 12 hektara, sa kapacitetom od 720 zaposlenih pri gustini

zaposlenosti od 60 radnika po hektaru. Ove lokacije predstavljaju potencijal za razvoj

industrijske proizvodnje, posebno jer posjeduju svu infrastrukturu neophodnu za ovu

djelatnost.

U okviru tercijarnog sektora trgovina je jedan od pokretačkih faktora privredne

aktivnosti, kako na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, tako i na nivou kantona, i

kao takva predstavlja bitan faktor stvaranja BDP-a. Trgovina se obično definiše kao

institucija koja povezuje proizvodnju i potrošnju, odnosno proizvođača i potrošača.

Prema neformalnim istraživanjima na prostoru Kantona vidljiv je blaži rast

veleprodajnih objekata sa tendencijom konsolidovanja njihovih kapaciteta i

nagovještavanja njihove blage koncentracije. Pri procesu restrukturiranja veleprodaje,

okrupnjavanje i racionalizacija veleprodajne mreže predstavlja očekivanu tendenciju.

Čvršće povezivanje sa kupcima i dobavljačima – domaćim proizvođačima i ulazak u

veleprodajne lance je strateško opredjeljenje svih subjekata u oblasti trgovine.

Trgovina na malo u specijaliziranim i nespecijaliziranim prodavnicama ima zabilježen

blagi rast, no ona je još uvijek usitnjena i oslanja se na manje prodavnice lokalnog tipa.

Prema indeksu razvijenosti na području Federacije Bosne i Hercegovine,

Bosansko-podrinjski kanton rangiran je na petom (5) mjestu na rang listi kantona u

Federaciji Bosni i Hercegovini. U periodu 2011.-2016. godine, indeks razvijenosti

Bosansko-podrinjskog kantona je imao trend rasta.

Prema podacima Porezne uprave FBiH, u 2016. godini u Federaciji BiH, poreski

prihodi Bosansko-podrinjskog kantona (porezi građana i porez na dohodak) iznose

344.606 hilj. KM, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 18,6 % (prihodi u 2015.

godini su iznosili 290.659 hilj. KM). Poreski prihodi po glavi stanovnika (prisutni broj

stanovnika) u FBiH iznose 156 KM i viši su za 18,7 % u odnosu na prethodnu godinu.

U Bosansko - podrinjskom kantonu u 2016. godini ostvareni su poreski prihodi u

iznosu od 4 mil. KM, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 57,3%. Najviši

poreski prihodi ostvareni su u Goraždu u iznosu od 4,1 mil. KM, a najniži u općini Pale

103 hilj. KM.

U Bosansko-podrinjskom kantonu broj zaposlenih u 2016. godini iznosio je

6.717, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 161 ili 2,5%. Broj zaposlenih u

Bosansko-podrinjskom učestvuje u ukupnom broju zaposlenih u FBiH sa 1,5%.


Najveće povećanje broja zaposlenih zabilježeno je u Goraždu za 2,5% i Foči za 2,1%,

dok je pad broja zaposlenih zabilježen u općini Pale za 2,0%.

Bosansko-podrinjski kanton bilježi značajnu razliku u nivou razvijenosti općina.

Najveći indeks razvijenosti je imala općina Goražde koja, prema vrijednosti indeksa

razvijenosti koji je iznad prosjeka FBiH, spada u razvijene općine. Općine Foča-

Ustikolina i Pale-Prača imaju vrlo nisku vrijednost indeksa razvijenosti i spadaju u

izrazito nerazvijene općine u FBiH.

Prema statističkim podacima ukupan broj poslovnih subjekata u FBiH na dan

31.12.2016. godine iznosio je 105.083, što je više za 2,0 % u odnosu na prethodnu

godinu. Ukupan broj poslovnih subjekata u Bosansko-podrinjskom kantonu iznosi

1.021 i manji je za 0,4% u odnosu na prethodnu godinu.


2.3. PREGLED PRAVNIH LICA U PRIVREDI PREMA VRSTI DJELATNOSTI

Vrsta djelatnosti Naziv pravnog lica u

privredi i adresa Telefon, fax,e-mail i

odgovorno lice

Kapacitet proizvodnje, prerade ili skladištenja i

opasne materije

Građevina ili dio građevine koju

koristi

PREHRAMBENO-PRERAĐIVAČKA

DOO „MURIS COMPANY“ Muris Starhonić

Edina Plakala 14. 061/ 226 - 864

Proizvodnja sokova Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta (P+1)

DOO „EMPEK“ Hazir Mirvić

Ruždije Islamagića Proizvodnja hljeba i peciva

Prizemlje, Poslovni objekat (P+1)

MPI „MLIN USTIKOLINA“ M.P.I. „MLIN“ dd Ustikolna PJ „GRADSKA PEKARA“ Bukva Ismet

Ibrahima Popovića 59 038/ 221-053

Proizvodnja hljeba i peciva Lož ulje 50 tona

Industrijski objekat

Ustikolina bb 038/228-715

Proizvodnja brašna, hljeba i drugih pekarskih proizvoda

Industrijski objekat

Sinan paše Sijerčića Trgovina peciva Prizemlje, poslovno-stambena zgrada

„EVROPA“ doo Misin Karavidaj

1. maj bb 061/ 917-600

Proizvodnja hljeba i peciva Poslovni objekat (P+1)

„FRESH“ DOO Mesuda Bajića Baje Pržionica kafe

ŠUMARSTVO

JP „Bosansko-podrinjske šume“ Kanlić Kenan

Ibrahima Popovića 17 038/ 221- 040 061/ 688-646 Bpkshume.bih.net.ba

Uzgoj, zaštita i iskorištavanje šuma

Poslovni objekat (P+1)

“DVA JELENA” Baljić

Sadba Tel: 061/388-108

Iskorištavanje šuma Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta (P+2)

TEKSTILNA

DOO „ZLATNA NIT“ Muhamed Granov

Višegradska 062/ 989-486 – Delić Kasim

Proizvodnja tekstilne konfekcije 10 tona plina i 2 boce plina

Industrijski objekat (P+2)

„PREVENT SAFETY“ doo Rahman Haris

Vitkovići Tel:038/230-510, 038/240-516, Fax:038/240-515

Plin: 2 x 4.000 litara Benzin: 28.000 litara ( za potrebe proizvodnje)

Industrijski objekat (P)


Jusuf Rišljanin 061/ 376-517

NAMJENSKA- PRERAĐIVAČKA

„POBJEDA-TECHNOLOGY“ d.d.

Višegradska bb 038/228-862, 038/228-863


UNIS „GINEX“ d.d. Munevera Fočo

Višegradska bb Tel:038/221-251, 038/228-870, 038/228-867, Fax:038/221-402


„POBJEDA-RUDET“

Višegradska bb Tel:038/221-150,038/221-018, 061/217-165,


„POBJEDA-TAG“ d.d. Višegradska bb Tel:038/221-912


DOO „BEKTO PRECISA“ Enisa Bekto

Ibrahima Popovića 038 / 241-410

Lož ulje 20 tona Plin 50 tona


DOO „EMKA BOSNIA“ Joachim Wollf

Ibrahima Popovića 32 038/ 241-329


AD „NAUTIK“ Haris Rahman

Vitkovići 038/240-516


„GRAFOMERX“ Mujagić Fadil

Rifeta Vesnića 061/376-586 061/601-875

Grafičke usluge Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta (P+2)

DOO „GALVANOPROMET“ Jasko Marić

31. Drinske brigade 39 038/ 225 – 366

Izrada i ugradnja Al stolarije, bravarija i obrada metala


„TROCAL doo TREND“ Rabite 061/ 206-567

PVC stolarija Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta (P+2)

„FBM COMERC“ doo Forto Muhidin

Panorama 038/ 222-273 061/ 183-116

Izrada PVC stlarije, staklo Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta (P+1)

Fekry d.o.o Ustikolina Njuhe

Prerada drveta

Tinkibal Industrijska zona bb Prača Prerada drveta

DOO „BRALIG“ Panorama Bravarsko limarska Prizemlje indiv.


Šaćir Alihodžić 038/ 224-015 radionica stamb.-posl. objekta (P+1)

Bijela voda d.o.o Kriva draga bb, Prača 038/245-050

Flaširanje vode

DOO „BARAN“ Miralem Bardak

Potrkuša 066/ 382-306

Izrada i ugradnja Alu PVC stolarija

Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta (P+2)

„SMI BIH“ d.o.o. Marko Torers Ramos Hadžić Sedin

Mesuda Bajića Baje 061/ 889-506

Montaža metalnih dijelova Industrijski objekat (P)

„ORTOSAR“ doo Nedim Muratspahić

Zdravstvenih radnika 038/ 227-477 061/ 786-435

Izrada ortopedskih pomagala

Prizemlje: stamb. Zgrada - posl. objekta (P+7)

DOO „MERMER“ Hasan Malokos

Zufera ef. Bešlije 061/ 139-956

Kamenorezac Industrijski objekat (P)

DOO „PEŠTEK PROMET“ Selim Peštek

Bogušići Električar Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta (P+2)

SNABDIJEVANJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM

JP „EP BIH“ Elektrodistribucija Sarajevo - POSLOVNA JEDINICA: GORAŽDE

Selvera Sijerčića 038/ 241-813


SNABDIJEVANJE NAFTNIM DERIVATIMA / BENZINSKE

PUMPE

Benzinska pumpa „EL TARIK-OIL“ DOO Čengić Bakir

31. Drinske brigade 038/221-529 061/907-223

200.000 l (5x 40.000 litara)

Poslovni objekat (P)

Benzinska pumpa „ENERGOPETROL-1“

Maršala Tita 038/221-529

200.000 l (2x 100.000 litara)


Benzinska pumpa“Proming“ DOO Pezo Muamer

Ruždije Islamagića bb Tel: 038/220-666

180.000 l (1x 60.000 i 4x 30.000 litara)


Zdravstvenih radnika Trgovina autodijelovima, ulje

Prizemlje: stamb. Zgrada - posl. objekta (P+4)

Benzinska pumpa „ENERGOPETROL-2“

Muhidina Mašića Munje 038/221-529

200.000 l (1x100.000, 2x30.000 i 2x20.000 litara)



Benzinska pumpa „BV PETROL“

Magistralni put bb Prača 038/799-011

120.000 litara goriva 400 kg plin propan-butan

GRAĐEVINARSTVO

˝MARKAN˝ d.o.o. Marić Salkan

Zufer ef. Bešlija br. 2 061/202-970


„KAJA-COMPANY“ d.o.o Izet Kajević

31. Drinske brigade bb Tel:038/228-928 061/170-070 i 061/167-060

Poslovni objekat (P+1) i stovarište

„GORAŽDEPUTEVI“ d.d. Ušanović Munevera

Seada Sofovića Sofe 27 Tel:038/ 221-147 i 038/221-567 061/ 183-102


22 Maj Cisterna - 3.000 litara dizelgorivai 500 litara motornog ulja

Vozni park i magacin

GPD “DRINA“ d.d. Hajrudin Vlajčić

Sinica br 14 tel. 038/221-145 038/240-390, 038/220-446

1x 30.000 litara Industrijski objekat (P)

DOO „HODO“ Hodo Sejo

Ferida Dizdarevića

„OKAC“ DOO Oković Halil

Zdravstvenih radnika br. 22 Tel. 038/222-207 O61/ 183-143

Poslovne kancelarije

Prizemlje poslovno-stambene zgrade (P+4)

Sinica br 14 Vozni park

DOO „NOVOGRADNJA“ Abaz Adžem

Ibrahima Čelika 038/ 221-330 061/ 202 - 982

Prodaja građevinskog materijala


„GORAŽDESTAN d.o.o“

Zaima Imamovića 20/A Tel: 038/ 228-300, 038/ 228-301, 038/ 228-192, 061/ 481-888


„VAVLICA“ DOO Bardak Dženan

Ruždije Islamagića bb Tel/fax 038/226-346 Lager 038/221-197 061/ 206-618

Poslovni objekat (P+1) + stovarište


˝GREBAK˝ d.o.o. Huso Hrelja

Potrkuša bb 061/890-534


JAVNA PREDU-ZEĆA

JKP „6 MART“ Sadik Silajdžić

Selvera Sijerčića 21. 038/ 221-358 061/206-436

Poslovni objekat (P+1) + vozni park

Vitkovići Fabrika vode Industrijski objekat (P+1)

JP “Veterinarska stanica“ Enver Borovina

Ibrahima Popovića 60 038/221-102


TRGOVINA

TR.MERI Đozo Emina

Selvera Sijerčića 9 038/ 222 - 454

Tekstil


„BOROVO“ doo Hajra Polutak

Selvera Sijerčića 061/ 557-665 038/ 240-675

Trgovina obuće


DOO „POLIKEM-ADING“ Borovac Admir

Kulina bana 062/ 317 - 321

Boje, lakovi i itisoni Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta (P+2)

DOO „POLIKEM-ADING“ Zdravstvenih radnika 038/ 226-610 062/ 668-647

Itisoni, boje i lakovi


DD „SVJETLOST KOMERC“ Žigo Rasim

Kulina bana 15 038/ 221 - 068

Knjižara Prizemlje poslovno-stambene zgrade (P+1)

Kulina bana

DOO „LELO“ Vrpčić Adnan

Kulina bana 13 038/ 222 - 071

Tekstil Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta (P+1)

Trgovački centar „Bingo“ Rabita bb 038/ 243-342

Poslovni objekat

“ONIPROM” d.o.o. Mašala Ibro Marić Osman

Kulina bana 3. 061/ 206 - 441

Mješovita roba Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta (P+1)

„ONIPROM“ pj: 15. Babić Ibro

Himze Ćurevca 74. 062 /406 - 996

Mješovita roba -market Prizemlje indiv. stamb.-posl.


objekta (P+1)

„ONIPROM“ pj: 7.

31. Drinske brigade 79. 038/235 - 250

Trgovina


Višegradska 15A 038/ 211-309

Trgovina bijle tehnike, garderoba,



Višegradska 038/ 222-308

Market



Višegradska 038/ 222-308

Kafe slastičarna


“ONIPROM” d.o.o. Ibra Čelika bb 038/220-625

Poljooprema Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta (P+1)

„ONIPROM“ d.o.o. Zaima Imamovića 2. Trgovina Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta

„ONIPROM“ d.o.o. pj:__ 43. Drinske brigade 18 Market


„ONIPROM“ d.o.o. pj:19. 43. Drinske brigade 038/ 221-102

Market


„ONIPROM“ d.o.o. Bolnička Trgovina Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta

“ONIPROM” d.o.o. Muhidina Mašića Munje 11. 038/ 225-263

Skladište i veleprodaja Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta

„ONIPROM“ pj: 9. Babić Ibro

22. Maj 038/221-714

Trgovina Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta


„ONIPROM“ pj: ___. 22. Maj Trgovina Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta

„ONIPROM“ pj: ___. Elvir Tanjo

1. Drinske brigade 12. 038/ 230-563

Trgovina


Zupčići 038/ 220-668



Džindići 038/ 822-185


STR „Asker-BH“ Ustikolina 038/518-015

Trgovina

Trgovačka radnja „Ako“ Ustikolina Trgovina

TR „Ćemaluša“ Prača Trgovina

TR „Šeher“ Prača Trgovina

Trgovinska radnja „Samćo“

Prača 061/710-632

Trgovina

Trgovačka radnja „Ustikoljanka“

Ustikolina Trgovina

DOO „GOMERC“ Mensura Kamenica

Kulina bana 061/ 167 - 098

Obuća Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta

DOO „MITEX“ Pr.br. 11. Begović Mirha

Kulina bana 8. 062/ 279 – 245 038/ 227 - 382

Tekstil Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta

DOO „IMTEC“ Krdžalija Muharem

Trg branilaca 062/ 508 - 618

Tehnike


DD „OPRESA“ Prašo Muhamed

Kulina bana 061/ 360-646

Kiosk

DD „OPRESA“ Malokos Lejla


Kiosk

„OPRESA“ Žiga Selvedina

Zaima Imamovića 061/ 360-600

Kiosk

„ALPINA BH“ DOO Alihodžić Lejla


Obućau hotelu

U prizemlju poslovnog objekta (P+3)


„FORTEX“ DOO Forto Mirsad

Alije Hodžića 038/ 220 - 600

Boje, lakovi, građ.materijal, tehnika

Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta

„FORTEX“ DOO Forto Mirsad

Čajnička bb 038/ 227-092

Skladište građevinskog materijala


DOO „PAUK PROM“ Džaferović Izeta

Alije Hodžića 22. 061/ 399 - 319

Auto dijelovi, mot. pile, motorna ulja


“AGROS”DOO Mašala Paša

Alije Hodžića 038/ 222 - 710 Fax.038/ 222-741

- Trgovina-poljoprivredna apoteka - Hemijska sredstva za zaštitu, poljoprivredne mašine, alati, oprema,

Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekat (P+2)

Alije Hodžića -Magacinski prostor Magacin/ skladište (P)

Zelene doline Bulozi bb, Prača

Eko-plod Industrijska zona bb Prača Poljoprivredna proizvodnja

„PAŠIĆ“ DOO Pašić Nermin

Alije Hodžića

Mesara Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta

DOO „FARI DANI“ Mujković Muhidin

Alije Hodžića 038/ 224 - 554

Podrum pića Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta

Prodavnica Oniprom Himze Ćurevca Prehrana Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta

„JANJINA“ DOO Šaćir Raščić

Doktora Karameha 9 038/ 236 - 222

Otkup i reciklaža metala i nemetala

Dubište-Lug 061/ 611-849

Otkup i reciklaža metala i nemetala, Butan 10kom/10-30 kg

„LEPENICA COMPANI“ DOO Lepenica Sinan

Edina Plakala 061/ 915 – 205 061/ 481 - 750

Trgovina mješovitom robom Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta

Trgovinska radnja „BAM“ Ustikolina

„Trgovinska radnja Babić-prom“

Ustikolina

„LEPENICA COMPANI“ Rabite 47. Veleprodaja i maloprodaja Poslovni objekat


DOO Lepenica Sinan

038/ 240-730 (P+2)

„LEPENICA COMPANY“ DOO

Muhidina Mašića Munje 61. 038/220-721


„LEPENICA COMPANY“ DOO, br: 6.

Maj bb 062/ 994-186

Trgovina

„LEPENICA COMPANY“ DOO

Mesuda Bajića Baje 25. 062/ 331-420

Trgovina

DOO „DAMIR COMPANY“ Velić Damir

16. Muslimanska 1. 038/ 240 - 910

Auto dijelovi i auto servis Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta

DOO „PIKE“ Borovac Rifet

31. Drinske brigade 061/ 156 - 051


„CRONIX“ DOO, pj. br.1. Enver Forto

M.M. Munje 063/ 381 - 914

Prodaja PVC stolarija

„ŽUTI“ DOO Mašić Armin

Bekta Gacka Podrum pića Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta

„UŠANOVIĆ“ DOO Ušanović Hamdo

Višegradska 12. 038/ 233-088

Trgovinska radnja Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta

„AZEL FRANCE“ doo

Sinan paše Sijerčića 038/ 221-024

Trgovina garderoba, obuća Poslovni objekat (P)

„HATA COMERCE“ doo Hrelja Hasan

Alije Hodžića 062/ 255-633

Knjižara Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta

ZZ “AGROPODRINJE” Hubanić Mirsad Džaka Nasiha

Seada Sofovića Sofe 038/ 224 – 528 062/ 196-387

- Trgovina-poljoprivredna apoteka - Hemijska sredstva za zaštitu, poljoprivredne mašine, alati, oprema,

Prizemlje stamb.-posl. zgrada (P+2)

Agana Imamovića bb 062/ 196-387

-Magacinski prostor Magacin/ skladište (P)

„ELEKTRONIK-CENTAR“ Radioton Fikret Devlić

Maršala Tita 038/ 227-925

Trgovina i servis bijele tehnike



„ELEKTRO ESTETIK“ doo Mušović Dženan

Maršala Tita 038/ 223-338 061/ 217-167

Trgovina i servis bijele tehnike


„TREND“ doo Dževad Martinović

Maršala Tita br: 15 062/ 989-738

Trgovina tekstila Prizemlje stamb.-posl. zgrada (P+3)

„FACEART“ DOO Nasko Krajišnik

Zaima Imamovića 061/ 399-374 038/227-135

Trgovina računarskom opremom

Zaima Imamovića

Internet klub

„INTEX“ DOO Hadžiahmetović Ahmet

Zaima Imamovića (zanatski centar) 061/ 360-907

Internet centar

„FLASH“ doo Hašim Zuko

Zaima Imamovića bb 061/ 147-111

Bilijari

Zaima Imamovića bb Trgovina mobitelima

Zaima Imamovića bb Butik

„YANG FENG““ doo Feng Ling Huan Feng


Trgovina mješovitom robom Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta

Trgovinska radnja Zaima Imamovića Parfimerija

Prizemlje poslovno – stambene zgrade (P+3)

„KENIX“ doo Zaima Imamovića

Auto dijelovi i praonica Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta

„DOBRINJA“ DD, pj:34. Mandžo Latif

Zdravstvenih radnika 038/ 221-561

Bijela tehnika, namještaj, garderoba


„FBM“ doo Muhidin Forto


Trgovina

DOO „AŠČIĆ“ Samira Aščić


Trgovina torbice, garderoba, parfemi


„AL HANA“ Agan Dolović

Ferida Dizdarevića 038/224-555

Apoteka

DOO „TAFRO“ Ferida Dizdarevića 25/a Bijela tehniha, posteljine Prizemlje stamb.-


Sabina Tafro 061/ 388-356 061/ 131-285

posl. zgrada (P+6)

„MAN“ DOO Hazim Obarčanin

Ferida Dizdarevića 061/ 314-297

Trgovina ribomaterijalom Poslovni objekat (P)

Doo „ELMA“ Čeljo Taib

Ferida Dizdarevića

Mesara Poslovni objekat (P)

DOO „BROJLER“

43. Drinske brigade 062/ 337-801 Zlatan

Prodaja proizvoda od piletine


Sinan paše Sijerčića 3. Sijerčić Munevera 062/ 337-879

Prodaja proizvoda od piletine


„ASTRA“ doo Jamak Šefka

43. Drinske brigade 038/ 240-430

Trgovina obućom Prizemlje stamb.-posl. zgrada (P+6)

Doo „MAP AUTO“ Prolaz Omer

43. Drinske brigade 038/ 225-252

Trgovina autodijelovima, ulje


DOO „DRINEX“ Suad Čeljo

43 Drinske brigade 038/ 240-530

Trgovina računovodstvenom opremom


Ibra Čelika 18. 038/223-359

Servis računarske opreme


„INO WEST“ Omanović Anes

Panorama bb 038/ 221-266

Salon namještaja Prizemlje indiv. stamb.-posl. objekta

„ GRADSKA TRŽNICA“ doo Kajević Ismet

Fazlagića bb 061/170-070 i 061/167-060

Trgovina Poslovni objekat (P)

„BABIĆ“ doo Babić Amir

Ruždije Islamagića 17 061/ 297-828

Trgovina Poslovni objekat (P)

„TRGOSIROVINA“ DOO Abdulah Kuljuh


Otkup i reciklaža metala i nemetala Boce kom: 5 plina i 24 kisika


„PIJOPROM“ DOO Pleh Midhat


Trgovina

„MAŠIĆ COMPANY“ Mašić Emir

1 Maj Trgovina kožna galanterija


DOO „BILJOPROMET 22. Maj 038/240-740

doo „FM“ Damir Trgo

22. Maj 5. Salon namještaja

„EKOPLOD“ doo Rusmir Šečić


Trgovina

„MEDO-Dži“ doo Muhamed Ćulov

Muhidina Mašića Munje bb. 061/156-008

Trgovina

„KLAS“ DD

Alije Hodžića 061/ 297 – 918 Kazagić Džemila

Trgovina mješovitom robom

Muhidina Mašića Munje 37. Trgovina

Vranići Trgovina

„GORAŽDE AUTO“ doo Edin Topuz

Muhidina Mašića Munje 8. 038/ 221-758

Prodaja plina, CO2,

„H EXSTRA“ Dževad Hubanić


Salon namještaja

„SKUTER“ DOO Merkez Jasmina

Hasana Kikića 63. 061/399-433 038/221-585

Veleprodaja

„VIZIJA“ doo Halilović Miralem

Žepska 28 061/217-396

Trgovina

1. Maj bb. 061/217-396

„GRADAC“ DOO Safet Tatarin

Džindića 061/ 217-224

Trgovina

„HAMEDPROM“ DOO, pr:3. Hakija Papračanin

Osanica 038/ 826-070

Trgovina

„HAMEDPROM“ DOO, Hakija Papračanin


Kiosk

„JANI COMERC“ DOO Jahić Nihad

Osanica 061/192-105

„JANI COMERC“ DOO Jahić Nihad

Ilovača 061/192-105

„ŠAMPIKOM“ doo Šehović Midhat

Orahovice 061/ 130-728

Trgovina i otkupna stanica

UGOSTITELJSTVO DOO „IMKO“ (Drina)

Alije Hodžića 1. 038/ 226 - 440

Slastičarna, buregdžinca


Imbrijah Hiseiniju

DOO „BENO“ PJ "BEHAR" Muris Ražanica

Trg branilaca bb 062/ 195-850 038/ 227 – 997

„BAŠA“d.o.o Omladinska bb Ustikolina 062/408-509

DOO „SELEX“ PJ „ENA“ Sirbubalo Selmedin

Trg branilaca 061/136 - 914

DOO „FREŠ“ Trg branilaca 061/136 - 992

DOO „MONOPOL“ Laković Edin

Sinan paše Sierčića 061/ 331-171

„BOOMERANG“ doo Samir Hasdanagić


DOO „GASTRO COMPANY“ Senad Šečić

Ferida Dizdarevića 19. 061/ 202-784

2x50 lit. plin

„MAN“ DOO Hazim Obarčanin


DOO „AS-OMPANY“ Abdulah Osmanagić

Omladinska 038/ 221-543

"DRINSKA BAŠTA" Omladinska bb Tel:038/227-731 ili 061/206-629

DOO „ENIGMA“ Čaušević Bekto

Ruždije Islamagića 061/ 890-513

„FARIDANI“ doo Mujković Muhidin

1. Maj bb 061/209-596

DOO „BARSA“ Bukalo Vasvija

Ilovača 038/ 824-009

"CASABLANCA" Hamed Turkušić

Mravinjac Tel: 038/822-000

Ugostiteljska radnja „Drina“

Ustikolina

SUR „BISTRO“ Ustikolina

Ugostiteljska radnja „CIBORG“

Ustikolina


Ugostiteljska radnja „Maciato“

Ustikolina

Ugostiteljska radnja „Sinija“

Ustikolina

Restoran „Jahorina“ Himze Sablje35 061/544-922

"AMARO" Nihad Kovač

Osanica Tel: 061/202-702

Trgovinska

Kulina bana Tel:038/226-068

PREVOZ I SKLADIŠTENJE

DOO „EFA COMPANY“ Adnan Efendić

Džemala Osmankovića

DOO „HOŠO TRANSPORT“ Hošo Damir

31 Drinske brigade

„DAMIR-TURS“ Ahmetspahić Damir

Višegradska

DD ATTP “CENTROPREVOZ“ Ražanica Haris

Muhidin Mašića Munje Tel:038/227-940, 038/223-767, 061/167-089, 061/183-146

1x 80.000 litara

Ruždije Islamagića 038/ 221-157

Autobuska stanica

˝TZS˝ d.o.o. Zijo Tanjo

Mravinjac 061/156-028

DOO „TANJO TRANS“ Edin Tanjo

Bogušići

DOO „PRIRODA“ Meliha Nurković

Kutješi

Doo „AUTOCENTAR“ Sirčić Haris

Muhidina Mašića Munje 8. 038/ 238-011

Tehničko ispitivanje i analiza vozila

„BIHAMK“ doo Murat Gušo

Rabite bb 038/ 221-269

Auto moto klub

„DTS – ŠPED“ Goražde (carina) Hazim Pršeš

Ibrahima Popovića 038/ 241-110

KOMUNIKACIJSKE VEZE JP „BH TELECOM“ - DIREKCIJA GORAŽDE

Zdravstvenih radnika 038/ 241 - 179


Nihad Živojević

PTT CENTAR POŠTE, GORAŽDE Sead Dardagan

Zdravstvenih radnika 038/ 241 - 559

Maršala Tita 038/ 240' - 450

Vitkovići 038/ 240 - 460

Mravinjac 038/ 244 - 500

Ilovača 038/ 244 - 700

„RTV BPK GORAŽDE“

Zaima Imamovića 038/ 223 - 872 038/ 221-125 061/ 481-876

Radio televizija

„KG – 1“ Dževad Čengić


Kablovska televizija

BANKE

„NLB Tuzlanska banka – Filijala Goražde“ Muhidin Zupčić

Kulina bana bb 038 / 227- 427

„PBS-FILIJALA GORAŽDE“

Kulina Bana 11 038/221-109 E-mail:pbsgor@bih. net.ba

„UNION BANKA“ Ekspozitura Goražde Sedina Obuća

Trg branilaca Tel:038/220-942 [email protected]

„Sparkassebank dd BIH“ Filijala Goražde Enes Omerbegović

Trg Branilaca bb Tel,fax038/241-093 E-mail Enes vic@sparkase ba...

„MOJA BANKA –Poslovnica Goražde“ Mirsad Žuga

Sinan Paše Sijerčića Tel,fax:038/241-350 E-mail:[email protected]

„RAIFFEISEN BANKA“ FILIJALA GORAŽDE

Maršala Tita bb 224-110; 227-101

„Postbank BH - Filijala Goražde“

Ferida Dizdarevića 3



BBI BANKA Seada Sofovića Sofe

TURKISH BANKA Seada Sofovića Sofe

OSIGURAVAJUĆE DRUŠTVO

D.D.“CROATIA OSIGURANJE“ Tafro Sead

Trg branilaca 038/240-421

Kancelarija

BRČKO-GAS OSIGURANJE Džanković Nusret

Alija Hodžić 038/227-140

DD „TRIGLAV BH OSIGURANJE“ Hadžiabdić Elvedina

Sinan Paše Sijerčića 038/ 221-024

„SARAJEVO OSIGURANJE“ dd Hamed Topuz

Seada Sofovića Sofe 10. 038/ 221-602

Osigiravajuće društvo 12 tona lož ulje

„UNIQA OSIGURANJE Osmanković Hanumica

Maršala Tita bb 038/ 220-435 061/ 899-967

Osigiravajuće društvo

„BOSNA SUNCE OSIGURANJE“ OD Peštek Safet



„LIDO OSIGURANJE“ Pilav Adnan



„GRAVE OSIGURANJE“ Pleh Enes

Ferida Dizdarevića 038/ 240-300 062/ 994-281


MIKROKREDITNE ORGANIZACIJE

„LOK“ Kulina Bana Mikrokreditna organizacija

„EKI“ DD Ćurovac Sanela

Sinan Paše Sijerčića 10. 066/ 803-681

Mikrokreditna organizacija

„PRIZMA“ dd Kovačević Haris

Maršala Tita bb 061/ 999-388

Mikrokrediti

„MIKRO ALDI“ MKF Musabašić Mursel


Mikrokrediti

MJEŠOVITA ZADRUGA „STAZA“

Panorama

„ALDI“ UG Vildana Drljević

Panorama bb Agencija za lokalni razvoj i inicijative

RAČUNOVODSTVO I „Alfa Šukrije Kukavice Knjigovodstveni biro


KNJIGOVODSTVO Knjigovodstveni biro“ Kanlić Ferida

038/221-759 Plinske boce

„OMEGA“ doo Kuljuh Faris

Sinan Paše Sijerčića 8. 038/ 224-808

Knjigovodstveni biro

„DUGA“ DOO Zekira Vuga

Seada Sofovića Sofe 038/ 221-650

„DINO-VEKTOR“ DOO Raščić Muhidin

Zaima Imamovića (zanatski centar) 061/ 227-099

Knjigovodstveni biro

„VILA-H-NINO“ doo


Računovodstveni biro

OSTALO

Doo „POBJEDA-SIGURNOST“ Salih Begović

Višegradska bb 062/ 339 - 152

Zaštitarska agencija

AD „BROKER“ doo Nejra Delić

Kulina Bana 038/ 222-193

Brokerska kuća

„WILIJAMS“ Šiljak Fuad (šef)

Kulina bana 2 061/226-832

Kladionica

DOO „KORNY“ Korjenić Salem

Sinan Paše Sijerčića 038/ 220-530 061/ 170-605

Zastupnik lutrije BiH

„ET-LINE“ Duško Vujičić

Sinan Paše Sijerčića 065/ 584-629 061/ 976-519

Kladionica

„REMI“ Zijo Gabela

Huseina Žige Kladionica

„REMI“ Zijo Gabela

43.Drinske brigade bb 062/018-116

Kladionica

„REMI“ doo Maršala Tita bb Kladionica

„REMI“ Mesuda Bajića Baje 1. 066/522-473

Kladionica

DOO“ PREMIER“ 31. Drinske brigade 79.

Kladionica

„PREMIJER“ 31.Drinske brigade 79

Kladionica

„PREMIJER“ Sinan Paše Sijerčića 3 063/994-336

Kladionica

„PREMIJER“ Zaima Imamovića Kladionica

„PREMIJER“ 1.Maj bb Kladionica


Bečirović Jasmina 061/597-734

„5 PLUS“ Zaima Imamovića 030/792-301

Sportska kladionica

„LUTRIJA BiH“ Zaima Imamovića Prodaja igara na sreću

„BET LIVE“ Zaima Imamovića Kladionica

„DERBI“ doo Lepenica Amela


Sportska kladionica

„GBH program“ doo Mirsudin Krajišnik

Panorama 10. 038/ 220-280

Informacioni sistemi

„OBNER“ DOO Obuća Nermin Herenda Armin

Zaima Imamovića 038/ 220-390 061/ 136-903

Turistička agencija

„Turistička zajednica BPK“ Kunovac Edin

Trg branilaca 038/228-680

Kancelarija


2.4. POVRŠINA

Površina Bosansko-podrinjskog kantona iznosi 504,6 km2. U okviru Bosansko-

podrinjskog kantona nalaze se tri općine; Goražde sa površinom od 248,8 km2, Foča u

FBiH sa površinom od 169,4 km2 i Pale u FBiH sa površinom od 86,4 km2.1

2.5. BROJ STANOVNIKA PO OPĆINAMA

Bosansko-podrinjski kanton

Ukupno 23.734

Muški 11.617

Ženski 12.117

Foča u FBiH

Ukupno 1.933

Muški 998

Ženski 935

Goražde

Ukupno 20.897

Muški 10.163

Ženski 10.734

Pale u FBiH

Ukupno 904

Muški 456

Ženski 448

Tabela 2.: Broj stanovnika u Kantonu po općinama2

Spol Ukupno Ukupno Muški Ženski

Gradska Ostala Ukupno Gradska Ostala Ukupno Gradska Ostala

0-4 1,098 604 494 581 311 270 517 293 224

5-9 958 512 446 520 276 244 438 236 202

10-14 1,230 656 574 635 331 304 595 325 270

15-19 1,738 897 841 897 475 422 841 422 419

20-24 1,437 697 740 749 349 400 688 348 340

25-29 1,602 893 709 839 444 395 763 449 314

30-34 1,623 953 670 843 501 342 780 452 328

35-39 1,455 819 636 738 405 333 717 414 303

1Bosansko-podrinjski kanton u brojkama, Pubikacija Federalnog zavoda za statistiku, Sarajevo, 2016. 2Konačni rezultati popisa u BiH 2013, Publikacija Federalnog zavoda za statistiku


40-44 1,403 715 688 700 340 360 703 375 328

45-49 1,706 853 853 838 400 438 868 453 415

50-54 1,914 906 1,008 939 419 520 975 487 488

55-59 2,028 1,013 1,015 969 467 502 1,059 546 513

60-64 1,677 742 935 752 336 416 925 406 519

65-69 1,071 414 657 446 159 287 625 255 370

70-74 1,042 413 629 443 166 277 599 247 352

75-79 1,021 407 614 429 165 264 592 242 350

80-84 511 212 299 225 82 143 286 130 156

85+ 220 100 120 74 34 40 146 66 80

Ukupno 23,734 11,806 11,928 11,617 5,660 5,957 12,117 6,146 5,971

Punoljetno stanovništvo 19,340 9,479 9,861 9,299 4,442 4,857 10,041 5,037 5,004

Prosječna starost 41.23 39.31 43.14 39.62 37.56 41.57 42.78 40.91 44.7

Tabela 3.: Broj stanovnika prema spolu, dobu i lokaciji stanovanja3

Теritоriја

Uku

pа

n b

rој zg

rаd

а

Маtеriјаl оd kојеg је

izgrаđеn nоsivi sistеm Маtеriјаl оd kојеg је nаprаvlјеn krоvni pоkrivаč

аrm

irаn

i b

еtо

n,

čе

lik

оp

еkа

, kа

mе

n,

bе

tоn

drv

о, slа

bi

mа

tеriја

li

оp

еkа

bе

tоn

limоvi

vlа

kn

о-c

еm

еn

tni

bitum

еn

, tе

gоlа

pri

rоdn

i m

аtе

riја

li

оstа

lо

BOSANSKO-

PODRINJSKI

KANTON

8,658 3,525 4,286 847 7,789 305 377 71 67 12 37

FOČA u FBiH 1,223 515 623 85 1,116 35 58 5 3 2 4

GORAŽDE 6,693 2,951 3,118 624 6,089 241 234 47 55 8 19

PALE u FBiH 742 59 545 138 584 29 85 19 9 2 14

Tabela 4.: Zgrade prema materijalu od kojih je izgrađen nosivi sistem i krovni pokrivač po općinama

Bosansko-podrinjskog kantona4

3Izvor: Konačni rezultati popisa u BiH 2013, Publikacija Federalnog zavoda za statistiku 4Izvor: Konačni rezultati popisa u BiH 2013, Publikacija Federalnog zavoda za statistiku


Teritorija

Ukupan b

roj zgra

da

Broj zgrada prema broju stanova

јеd

аn s

tаn

dvа s

tаnа

tri stа

nа

čеtiri s

tаnа

pеt stа

nоvа

sа 6

-10 s

tаnоvа

sа 1

1-2

0 s

tаnоvа

sа 2

1-3

0 s

tаnоvа

sа 3

1-5

0 s

tаnоvа

51 s

tan

i v

iše

BOSANSKO-

PODRINJSKI

KANTON

8,658 6,509 1,670 248 57 15 65 63 18 7 6

FOČA u FBiH 1,223 1,029 173 16 2 - 1 2 - - -

GORAŽDE 6,693 4,788 1,449 231 54 15 64 61 18 7 6

PALE u FBiH 742 692 48 1 1 - - - - - -

Tabela 5.: Broj zgrada prema broju stanova po općinama BPK5

2.6. PREGLED PODRUČJA STAMBENIH, INDUSTRIJSKIH, TURISTIČKIH,

GRADSKIH I SEOSKIH NASELJA

Gradska naselja

U okviru sistema naselja na području Bosansko-podrinjskog kantona predviđena

su naselja sistemom lokalnih centara i to regionalni centar, općinski centar nižeg

ranga, sekundarna naselja, lokalni centri, primarno naseljeno mjesto i prigradsko

naseljeno mjesto. Ukupno ima 190 naseljenih mjesta od čega je 1 regionalni centar

Goražde, 2 općinska centra nižeg ranga, 1 sekundarno naselje, 7 lokalnih centara, 170

primarnih naselja i 9 prigradskih naselja.

Prema karakteru naseljena mjesta na području Bosansko-podrinjskog kantona

kategorisana su kao gradska, mješovita i seoska naselja.

Kategoriji gradskog naseljenog mjesta pripada samo naseljeno mjesto Goražde,

5 je mješovitih naselja i 194 naseljena mjesta su seoska naselja.

Regionalni centar Goražde i gradsko naselje prema rezultatima Popisa

stanovništva iz 2013. godine ima 12.512 stanovnika, dok bi prema procjenjenoj stopi

rasta Goražde do 2028. godine trebalo brojati 18.865 stanovnika.

5Izvor: Konačni rezultati popisa u BiH 2013, Publikacija Federalnog zavoda za statistiku


Mjesna zajednica Ukupna površina

(km2)

Mjesna zajednica Ukupna površina

(km²)

Orahovice 38,5 Sadba 8,2

Osječani 36,5 Posestra 6,5

Berič 27,9 Bogušići 6,5

Ilovača 27,5 Rešetnica 5,1

Kraboriš 15,6 Vranići 4,7

Zupčići 12,8 Goražde IV 4,1

Goražde II 12,0 Goražde I 4,0

Vitkovići 11,2 Hubjeri 4,0

Faočići 10,9 Goražde III 3,7

Osanica 9,5 Mravinjac 3,0

Tabela 6.: Mjesne zajednice na području Grada Goražde

Mjesna zajednica Ukupna površina (km2)

Ustikolina 58,35

Cvilin 13,51

Jabuka 89,40

Foča u FBiH 161,26

Tabela 7.: Mjesne zajednice na području općine Foča u FBiH

Mjesna zajednica Ukupna površina (km2)

Prača 42,0

Hrenovica 68,0

Tabela 8.: Mjesne zajednice na području općine Pale u FBiH

Općinski centri nižeg ranga

Foča u Federaciji Bosne i Hercegovine sa 974 stanovnika, i

Pale u Federaciji Bosne i Hercegovine sa 341 stanovnikom.

Sekundarni općinski centar

Na području Bosansko-podrinjskog kantona nalazi se jedan sekundarni općinski

centar i to naseljeno mjesto Vitkovići sa ukupno 978 stanovnika.


Industrijske zone

Pod prostornom organizacijom privrede podrazumjeva se prostorni raspored

djelatnosti iz primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora privrede (proizvodno –

poslovne djelatnosti) isključujući turizam i ugostiteljstvo, kao i poljoprivredne i

šumarske objekte koji se ne mogu koristiti za potrebe sekundarnih i tercijarnih

djelatnosti. Prostorne jedinice privrede predstavljaju područja veće površine (iznad 0,5

ha) na kojima se nalaze privredni objekti namjenjeni proizvodnji i poslovanju. To su

prevashodno objekti i površine vezani za industriju, građevinarstvo, skladištenje i

trgovinu. Na osnovu površine i broja privrednih subjekata prostorne jedinice privrede

se djele na:

Privredne pogone,

Proizvodno – poslovne zone.

Privredni pogoni imaju u većini slučajeva površinu 0,5 - 6 ha i u svom sastavu

obično imaju do 2 privredna subjekta. Proizvodno – poslovne zone predstavljaju

prostorne jedinice privrede koje imaju preko 7 ha i u kojima se nalazi više privrednih

subjekata. U sljedećim tabelama je dat pregled zona i pogona u Bosansko -

podrinjskom kantonu.

Proizvodno-poslovna zona

Općina Broj preduzeća u

sastavu zone Površina

(ha)

Emka -Bekto Goražde 5 14,19

Pobjeda Goražde 4 19,94

Vitkovići Goražde 3 27,67

Haldište Goražde - -

Rasadnik Goražde - -

Vinčica Pale u FBiH 1 1,14

Mlin Foča u FBiH 1 1,33

Cvilin Foča u FBiH 1 -

Vrbnički potok Foča u FBiH 1 -

Njuhe Foča u FBiH 1 0,66

UKUPNO 12 61,80

Tabela 9.: Proizvodno-poslovne zone na području BPK6

Iz tabele je vidljiva nedovoljna iskorištenost prostornih jedinica privrede, odnosno

privrednih pogona i proizvodno – poslovnih zona.

Industrijska zona lokalitet Pobjeda

Unutar ove industrijske zone nalaze se poslovni subjekti Unis-Ginex, Pobjeda-

Rudet, Goražde-Tag, Tvornica alata, PTG-Goražde.

6Prostorni plan za područje Bosansko-podrinjskog kantona za period 2008 – 2028., Urbis centar d.o.o., Banja Luka, 2016


Industrijska zona Bekto Precisa

Unutar ove industrijske zone nalaze se preduzeća Bekto Precisa, Hela Bekto

Industrijes i Emka Bosnia.

Industrijska zona Vitkovići

Unutar ove industrijske zone nalazi se Grupacija Prevent, a u ovoj zoni u toku je

izrada i šest novih privrednih subjekata. U Bosansko-podrinjskom kantonu postoje

braunfild lokacije. Pod braunfildima se podrazumjeva zemljište koje je ranije bilo

korišćeno u industrijske ili komercijalne svrhe, koje može biti kontaminirano niskim

koncentracijama opasnog otpada ili zagađenja i koje se, nakon čišćenja, može ponovo

koristiti. Tipičan primjer braunfilda na ovom prostoru je veći dio proizvodno-poslovne

zone Vitkovići na kome se nalaze napušteni objekti Hemijske industrije „Azot“. U okviru

proizvodno-poslovne zone Vitkovići planira se uspostavljanje slobodne carinske zone i

na taj način bi se ova postojeća privredna zona mnogo bolje koristila. Ukupan

kapacitet u okviru planiranih privrednih površina iznosi 4.093 zaposlenih.

Turističke zone

Na području Bosansko – podrinjskog kantona mogu se izdvojiti dvije zone posebnih

turističkih predispozicija:

Pračansko – jahorinska zona

Potencijal u ovoj zoni je prvenstveno prisutan u sljedećim granama turizma:

Riječni turizam (rafting, kupanje na rijeci Prači),

Ribolovni turizam (rijeka Prača i njene pritoke),

Lovni turizam (lovište "Bijele vode"),

Planinski turizam (planinski masiv Jahorine; visovi Crni vrh, Klek, Borovac; "Put života" - Grebak - Brzača),

Izletnički turizam (priobalje Prače, lovno - rekreativni centar "Bijele vode"),

Zimski turizam (Ruda glava, Bijele vode),

Kulturno-vjerski turizam (nekropole stećaka, džamije, Put "Drinskih mučenica" - Prača - Goražde).

Zona rijeka Drine

Potencijal u ovoj zoni je prvenstveno prisutan u sledećim granama turizma:

Riječni turizam (splavarenje, rafting, kupanje na rijeci Drini),

Ribolovni turizam (rijeke Drina, Kolina i veće pritoke Drine u opštini Goražde – Osanica i Odska rijeka),

Izletnički i tranzitni turizam (ugostiteljsko - turistički objekti u priobalju Drine i duž magistralnog puta),

Kulturno-vjerski turizam (neolitsko naselje Lug, most u Kožetinu, nekropole stećaka, rimski lokaliteti u Cvilinu i Ustikolini, džamije, mjesto stradanja Drinskih mučenica).


2.7. PREGLED GRAĐEVINA NA KOJIMA POSTOJI OPASNOST OD

NASTAJANJA I ŠIRENJA POŽARA, A KOJE SU ODREĐENE PROCJENOM

UGROŽENOSTI ZA PODRUČJE OPĆINE ILI GRADA

Veliki broj važnijih objekata u Bosansko-podrinjskom kantonu nema automatsku

dojavu požara, tako da nema sigurne i blagovremene dojave požarne opasnosti, što u

pravilu uzrokuje zakašnjele dojave, radi kojih nastaju veće štete i veća ugroženost

ljudskih života.

Uzroke velikog broja požara, dakle, možemo tražiti i u ne sprovođenju mjera

zaštite od požara ili njihovom djelomičnom i najčešće formalnom i nedostatnom

primjenom, što opet ukazuje na krajnju nužnost donošenja Zakona zaštite od požara

kao i drugih zakonskih akata koji reguliraju ovu oblast.

Javne ustanove

Javne ustanove su ustanove od šireg značaja za javnost, koje su u nadlažnosti

državnih, entitetskih, kantonalnih i općinskih nivoa vlasti. Kao takve u njima

svakodnevno boravi ili je prisutan veliki broj ljudi od šireg društvenog značaja. Ove

ustanove su od velike važnosti stoga je jako bitno da se obrati pažnja na Državne,

Federalne, Kantonalne i Općinske građevine od javnog značaja.

Redni

broj Naziv građevine Tip građevine Adresa

Kontakt

telefon

1. Vlada Bosansko-

podrinjskog kantona Kantonalna administracija

1.Slavne višegradske

brigade 2a 038 221 212

2.

Zgrada Kantonalnog

suda Bosansko-

podrinjskog kantona

Kantonalna administracija Trg Branilaca,

Goražde 038 224 128

3. Zgrada Grada Goražde Gradska administracija Maršala Tita br.2 038 221 002

4. Zgrada općine Foča u

FBiH Općinska administracija Omladinska b.b. 038 519 400

5. Zgrada općine Pale u

FBiH Općinska administracija Himzije Sablje br.33 038 799 100

6. Zgrada općinskog suda

Goražde Općinska administracija

Zaima Imamovića br.

3 038 799 100

7. J.U. „Osnovna škola“

Ustikolina Obrazovna ustanova

Omladinska bb,

Ustikolina 038 518 139

8. J.U. „Dom zdravlja“

Foča-Ustikolina Zdrastvena ustanova

Omladinska bb,


9. KPZ Sarajevo-odjeljenje

Ustikolina Smještaj osuđenih lica

Tulovići bb,


10. Kasarna Kosova Smještaj pripadnika OS

BiH

Fočanske brigade

bb, Ustikolina 038 519 300

11. Zgrada Policijske stanice Policijska stanica Fočanske brigade 038 518 101


Ustikolina bb, Ustikolina

12. Osnovna škola Prača Obrazovna ustanova Trg Kemal Kemo

Hrvo br. 14 038 799 104

13. J.U. Dom zdravlja Prača Zdravstvena ustanova Himza Sablje br.3 038 799 020

14. Policijska stanica Prača Policijska stanica Himza Sablje 23 038 799 110

15. Dom kulture Ustikolina Kulturno-zabavna

ustanova

Omladinska bb,

Ustikolina Nema broja

16. Omladinski dom

Ustikolina

Kulturno-zabavna i

obrazovna ustanova

Fočanske brigade

bb, Ustikolina Nema broja

Tabela 10.: Građevine od javnog značaja na području Bosansko-podrinjskog kantona

Građevine kulturne i historijske baštine

U narednoj tabeli će biti predstavljene građevine kulturne i historijske baštine na

prostoru Bosansko-podrinjskog kantona.

Redni

broj Naziv građevine Adresa Kontakt telefoni

1. Turhan Emin-begova džamija Ustikolina 038 518 111

2. Sinan-begova džamija Goražde Nema broja

Tabela11.: Građevine kulturne i historijske baštine na području Bosansko-podrinjskog kantona

Redni

broj Naziv građevine Adresa Kontakt telefoni

1. Zgrada radio-televizije BPK Zaima Imamovića br.2

Goražde 038 221 522

2. Zgrada Centra za kulturu Goražde Zaima Imamovića br.2

Goražde 038 221 344

3. Gradska dvorana „Mirsad Hurić“ Zaima Imamovića br.44

Goražde 038 223 413

4. Dom kulture Ustikolina Omladinska bb, Ustikolina Nema broja

5. Omladinski dom Ustikolina Fočanske brigade bb,

Ustikolina Nema broja

Tabela 12.: Kulturno-sportske građevine

Redni broj

Naziv građevine Adresa Kontakt telefon

1. Tržni centar „Bingo“ Goražde Rabite bb, Goražde 038 243 350

2. Hotel „Behar“ Goražde Trg Branilaca, Goražde 038 227 997

3. Lovno- rekreativni centar „Bijele vode“ Prača 038 245 050

4. Pansion „Baša“ Ustikolina Ustikolina 062 408 509

5. Pansion „Drinska bašta“ Goražde Omladinska br.41, Goražde 038 227 731

6. Pansion „Amaro“ Osanica Osanica bb 061 202 702

7. Pansion „Casablanca“ Mravinjac Mravinjac bb 038 822 000

Tabela 13: Prodajni centri, hoteli, kino dvorane


2.8. PREGLED CESTOVNIH PRAVACA

Mrežu drumskih saobraćajnica na području Bosansko-podrinjskog kantona čine

magistralni, regionalni, lokalni i nekategorisani putevi. Osnovu ove putne mreže

predstavljaju dionice magistralnog putnog pravca M-20 Foča - Goražde i Goražde -

Ustiprača, koje su ujedno i saobraćajno najopterećeniji putni pravci u okviru predmetne

putne mreže. Sam kvalitet saobraćaja na ovim dionicama magistralnog puta narušen je

činjenicom da one prolaze kroz urbano područje Goražda, a usljed preplitanja sa

gradskim sistemom saobraćajnica dodatno je ugrožen i kontinuitet saobraćaja na

predmetnom putnom pravcu.

Druga važna saobraćajnica za ovo područje je magistralni pravac M5 koji nije

izgrađen na dionici Hrenovica – Mesići kanjonom Prače, a predstavlja najkraću vezu

Sarajeva sa jugoistočnim dijelovima BiH i Srbijom. Kao uslovno rečeno novi značajniji

putni pravac treba spomenuti put Ustikolina - Trnovo koji je 8. avgusta 2007. godine

„prekategorisan“ u magistralni putni pravac sa oznakom M18.1. Regionalna putna

mreža zastupljena je pravcima R-448 Hrenovica - Goražde i Goražde - Čajniče u

ukupnoj dužini od 31,8 kilometara.

Put Naziv Tip Dužina (km)

M20 Foča – Goražde Magistralni 23,9

M20 Goražde – Ustiprača Magistralni 2,8

M5 Prača – Hrenovica Magistralni 7,3

M5 Hrenovica – Mesići (nije izgrađen) Magistralni 9,0

M18.1 Ustikolina – Trnovo Magistralni 28,6

Ukupno magistralni 71,6

R448 Hrenovica – Goražde Regionalni 25,0

R448 Goražde – Čajniče Regionalni 6,8

Ukupno regionalni 31,8

Tabela 14.: Dužina magistralnih i regionalnih puteva na području BPK Goražde7

Najveće putno opterećenje po podacima iz 2007. god. je na dionici puta M20

Goražde - Ustiprača, gdje PGDS (prosječni godišnji dnevni saobraćaj) iznosi 3.240

vozila. Ovi podaci preuzeti su iz dokumenta „Brojanje saobraćaja na magistralnim

cestama Federacije BiH u 2007. godini“ koji je izdalo J.P. «Direkcija cesta Federacije

BiH». Prema podacima iz 2003. godine. Pomenuta dionica bila je opterećena

intenzitetom 3.211 PGDS što predstavlja neznatan rast od 1%. Magistralni put M-5,

prema podacima iz 2003. godine opterećen je intenzitetom 1.523 PGDS8.

7 Prostorni plan za područje Bosansko-podrinjskog kantona za period 2008 – 2028., Urbis centar d.o.o., Banja Luka, 2016. 8 Prostorni plan za područje Bosansko-podrinjskog kantona za period 2008 – 2028., Urbis centar d.o.o., Banja Luka, 2016.


2.9. VODNA INFRASTRUKTURA

Urbano područje Goražda ima riješeno pitanje vodosnabdijevanja, jer kapacitet

izvorišta (vodozahvata) Vitkovići zadovoljava planske potrebe za vodom. Pored toga

realizovan je i projekat izgradnje vodozahvata i vodovoda Starac kojim su snabdjevena

vangradska naselja Vranići i Mravinjac.

Općina Pale u FBiH je vodovodnu mrežu, odnosno, vodosnabdijevanje povjerila

JKP Prača d.o.o. Prača u MZ Prača i Hrenovica te vrši distribuciju pitke vode za 550

korisnika. Kanalizaciona mreža je u izgradnji za MZ Prača, u završnoj fazi primarna

mreža. Kada je u pitanju MZ Prača lokaliteti koji snabdijevaju ovu mjesnu zajednicu su

Komrani, Datelji, Veliki čair te je vodosnabdijevanje iz ovih izvorišta na zavidnom

nivou. Mjesna zajednica Hrenovica vodosnabdijevanje vrši sa vodozahvata Čemernica

i vodosnabdijevanje je zadovoljavajuće. Za vrijeme većih padavina javljaju se problemi

sa zamućenjem izvorišta. U MZ Prača postoji vanjska hidrantska mreža te je

opremljena sa pet hidranata i svi su ispravnom stanju na slijedećim lokalitetima:

stadion Selvedin Selko Žigo, raskrsnica prema Kiseljaku, osnovna škola Prača,

montažne kućice kod početka staze za šetanje i zgrada socijalnog stanovanja. Ukupna

dužina glavnog vodovoda je oko 20 km, dok je dužina sekundarnog vodovoda oko 10

km.

Glavni bunar iz kojeg se crpi voda nalazi se u Ustikolini pored rijeke Drine,

zapremine 100 m3. U ovom bunaru vrši se automatsko hlorisanje i dezinfekcija vode. U

istom su smještene dvije pumpe, jedna jačine 22 kW sa kapacitetom izbacivanja vode

60 m3/h, i druga jačine 11 kW, kapaciteta 30 m3/h. Jedan dio pitke vode uzima se sa

izvorišta Kreča koje je udaljeno cca 4 km od Ustikoline. Prosječan dotok vode je oko 6

m3/h. Voda iz ovog izvorišta doprema se cjevovodom u rezervoar „Nišani“ kapaciteta

200 m3. U naselju Filipovići, na brdu Brteljevica, nalazi se rezervoar zapremine 50 m3

iz kojeg se stanovništvo ovog naselja snabdjeva pitkom vodom. Naselja koja se

snabdjevaju pitkom vodom iz javnog vodovoda su Ustikolina, Njuhe, Mrđelići, Odžak,

Cvilin i Filipovići. Ukupna dužina kanalizacione mreže kojom upravlja JKP Ušće iznosi

cca 2 km. Od ukupno 12 hidranata, 4 nisu u ispravnom stanju zbog naknadnih

građevinskih i drugih radova na infrastrukturi. U krugu Fekry d.o.o. Ustikolina, pored

unutrašnje hidrantske mreže, postoje instalirana 4 nadzemna hidranta.

2.10. PREGLED LOKACIJA NA KOJIMA SU USKLADIŠTENE VEĆE KOLIČINE

ZAPALJIVIH TEČNOSTI I GASOVA, EKSPLOZIVNIH MATERIJA TE DRUGIH

OPASNIH MATERIJA

U slijedećoj tabeli dat je pregled lokacija na kojima su uskladištene veće količine

zapaljivih materija, a za koje se smatra da predstavlju opasnost za nastajanje i širenje


požara. Također, kao potencijalno opasne lokacije za nastajanje i širenje požara

mogu se smatrati i domaćinstva i privredni subjekti koji za potrebe grijanja koriste

manje spremnike lož ulja i drugih energenata.

Tabela 15.: Pregled lokacija na kojima su uskladištene veće količine opasnih materija

2.11. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA

Područje Bosansko-podrinjskog kantona se trenutno napaja sa 35 kV, 20 kV i 10 kV

mreže iz TS 110/35/10(20) kV Goražde 1. Ukupna instalisana snaga u TS Goražde 1

iznosi 20 MVA (drugi transformator iste snage nije u pogonu i trenutno služi kao hladna

rezerva).

Na području Bosansko-podrinjskog kantona u pogonu je 5 mini hidroelektrana:

mHE Osanica, snage 2 x 630 kVA (ovaj proizvodni objekat je u vlasništvu JP

Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo,

mHE Osanica 4, snage 504 kW (u vlasništvu trećih lica)

mHE Čemernica, snage 482 kW (u vlasništvu trećih lica)

Građevina Adresa Djelatnosti Skladištenje opasnih

materija

MPI „MLIN USTIKOLINA“ Ibrahima Popovića 59 Proizvodnja hljeba i

peciva Lož ulje 50 tona

„PREVENT SAFETY“ doo

Vitkovići Proizvodnja Plin: 2 x 4.000 litara, Benzin: 28.000 litara

DOO „BEKTO PRECISA“ Ibrahima Popovića Proizvodnja Lož ulje 20 tona Plin 50

tona

„EL-TARIK OIL“ doo 31. Drinske brigade Promet nafta-benzin 200.000 l (5x 40.000

litara)

„ENERGOPETROL-1“ Maršala Tita Promet nafta-benzin 200.000 l (2x 100.000

litara)

„PROMING“ doo Ruždije Islamagića bb Promet nafta-benzin 180.000 l (1x 60.000 i

4x 30.000 litara)

„ENERGOPETROL-2“ Muhidina

Mašića Munje Promet nafta-benzin

200.000 l (1x100.000, 2x30.000 i 2x20.000

litara)

„GORAŽDEPUTEVI“ dd 22 Maj Vozni park i magacin Cisterna - 3.000 litara dizel goriva i 500 litara

motornog ulja.

GPD “DRINA“ DD Sinica br 14 Industrijski objekat 1x 30.000 litara

„BINGO “ doo Zdravstvenih radnika Tržni centar 7.000 litara lož ulje

„GORAŽDE AUTO“ doo Muhidina Mašića

Munje 8. Prodaja plina, CO2,

Plin 300 kg i Acetilen 36 kg

DD ATTP “CENTROPREVOZ“

Muhidina Mašića Munje

Prevoz putnika 1x80.000 litara

BV PETROL Magistralni put bb,

Prača Promet nafta-benzin

120.000 litara goriva 400 kg plin propan-butan


mHE Kaljani, snage 1140 kW (u vlasništvu trećih lica)

mHE Kosova, snage 500 kW (u vlasništvu trećih lica)

SE Bujaci, snage 149,75 kW (solarna elektrana u vlasništvu trećih lica)

SE Dragovići, snage 30 kW (solarna elektrana u vlasništvu trećih lica)

Ukupna dužina srednjenaponske mreže 10 kV na području Bosansko-podrinjskog

kantona iznosi 225 km i napaja 194 transformatorske stanice ukupne instalisane

snage 57,72 MVA. U periodu od 2000. – 2016. godine Elektrodistribucija Sarajevo je

izvršila rekonstrukciju komplet srednjenaponske mreže i postrojenja. Kako je strateško

opredjeljenje JP Elektroprivrede BiH postepeno ukidanje 10 kV mreže i prelazak na 20

kV naponski nivo (uvođenje viših napona u potrošačke centre), to je i rekonstruisani

dio ove srednjenaponske mreže predviđen za rad na 20 kV naponskom nivou.

Ukupna dužina niskonaponske mreže 0,4 kV na području Bosansko-podrinjskom

kantonu je 727 km. Od toga je 72 km niskonaponske mreže izvedeno podzemno.

Dužina niskonaponske zračne mreže iznosi 655 km, od čega je 70 % niskonaponske

zračne mreže izvedeno samonosivim kablovskim snopom. Elektroenergetska

distributivna mreža i postrojenja uz redovno i pravilno održavanje spadaju u red

objekata sa zadovoljavajućom pouzdanošću pogona.9

2.12. PREGLED ZNAČAJNIH GRAĐEVINA U KOJIMA POVREMENO ILI STALNO

BORAVI VEĆI BROJ LICA

Visokoškolske ustanove

U sljedećoj tabeli dat je pregled visokoškolskih ustanova na teritoriji Bosansko-

podrinjskog kantona.

Redni

broj Naziv ustanove Adresa ustanove Kontakt informacije

Odgovorna

osoba

1. Internacionalni

Univerzitet u Goraždu Zaima Imamovića br. 42 038 941 842

Prof.dr.

Sead Avdić

Tabela 16.: Visokoškolske ustanove na prostoru Bosansko-podrinjskog kantona

Srednjoškolske ustanove

U sljedećoj tabeli dat je pregled srednjoškolskih ustanova na teritoriji Bosansko-podrinjskog kantona.

Redni

broj Naziv ustanove Adresa ustanove

Kontakt

informacije

Odgovorna

osoba

9 Podaci dobijeni neposredno od JP „Elektroprivreda BiH“ d.d. Sarajevo, Podružnica „Elektrodistribucija“, Sarajevo


1. J.U Mješovita srednja škola

„Enver Pozderović“ Zaima Imamovića br.42 038 221 020 Direktor

2. J.U Srednja tehnička škola

„Hasib Hadžović“ Zaima Imamovića br.60 038 221 137 Direktor

3. J.U Srednja Stručna škola

„Džemal Bijedić“ Maršala Tita br.18 038 221 214 Direktor

Tabela 17.: Srednjoškolske ustanove na prostoru Bosansko-podrinjskog kantona

Osnovne škole

U sljedećoj tabeli dat je pregled osnovnih škola na teritoriji Bosansko-podrinjskog kantona.

Redni

broj Naziv ustanove Adresa ustanove

Kontakt

informacije

Odgovorna

osoba

1. O.Š „Osnovna škola“

Ustikolina Omladinska bb, Ustikolina 038 518 139 Direktor

2. O.Š „Osnovna škola“ Prača Trg Kemal Kemo Hrvo

br.14 038 799 104 Direktor

3. O.Š Muzička škola „Avdo

Smajlović“ Seada Sofovića Sofe 038 222 422 Direktor

4. O.Š „Husein ef. Đozo“ Seada Sofovića Sofe br. 4 038 221 215 Direktor

5. O.Š „Fahrudin Fahro

Baščelija“ Omladinska br.1 038 240 750 Direktor

6. O.Š. „Mehmedalija Mak

Dizdar“ Murisa Dučića 038 230 553 Direktor

7. O.Š „Mehmedalija Mak

Dizdar“ (područna Bogušići) Bogušići bb 038 230 553 Direktor

8. O.Š „Mehmedalija Mak

Dizdar“ (područna Berič) Berič bb 038 230 553 Direktor

9. O.Š. „Mehmedalija Mak

Dizdar“ (područna Sadba) Sadba bb 038 230 553 Direktor

10. O.Š. „Hasan Turčalo Brzi“ Ilovača bb 038 824 022 Direktor

11. O.Š „Hasan Turčalo Brzi“

(područna Osanica) Osanica bb Nema broja Direktor

12. O.Š „Hasan Turčalo Brzi“

(područna Rešetnica) Rešetnica bb Nema broja Direktor

13. O.Š. „Hasan Turčalo Brzi“

(područna Kraboriš) Kraboriš bb Nema broja Direktor

14. O.Š.“Ustikolina“ Omladinska bb 038/518-139 Direktor

15. O.Š. „Prača“ Trg Kemal Kemo Hrvo 038/799-100 Direktor

Tabela 18.: Osnovnoškolske ustanove na prostoru Bosansko-podrinjskog kantona

Obdaništa i vrtići

U sljedećoj tabeli dat je pregled obdaništa i vrtića na teritoriji Bosansko-podrinjskog kantona.

Redni

broj Naziv ustanove Adresa ustanove Kontakt informacije Odgovorna osoba


1. „SOS Kinderdorf“ Ibrahima Čelika 038 220 873 Alija Lapo

2. JU „Sunce“ Seada Sofovića Sofe 038 221 471 Elma Bučo

3. „Plavi cvijet“ 1.Maj 038 238 001 Lejla Medošević

Tabela 19.: Predškolske ustanove na prostoru Bosansko-podrinjskog kantona

Vjerski objekti

U sljedećoj tabeli dat je pregled vjerskih objekata na teritoriji Bosansko-podrinjskog kantona.

Redni

broj Naziv objekta Adresa

Udaljenost od PVJ /

vrijeme

1. Medžlis IZ Goražde Trg Branilaca 100 m/0,24 min

2. Džamija „Kajserija“ Ibrahima Čelika 500 m/1,2 min

3. Sinan begova džamija Zufera ef. Bešlije 800 m/1,92 min

4. Džamija „Šehidija“ Murisa Dučića-Vitkovići 5000 m/12 min

5. Džamija Bgušići Lukarice Bogušići 9000 m/21,6 min

6. Džamija Brajlovići Brajlovići Berič 15000 m/36 min

7. Džamija Žigovi Žigovi Sadba 13000 m/31,2 min

8. Džamija Vranići Stupi Vranići 9000 m/21,6 min

9. Mekteb Osanica Osanica 15000 m/36 min

10. Džamija Rešetnica Rešetnica 25000 m/66 min

11. Džamija Ilovača Ilovača 21000 m/51 min

12. Džamija Šemihova Šemihova 30000 m/72 min

13. Džamija Kreča Kreča 28000 m/67,2 min

14. Džamija Osječani Osječani 15500 m/37,2 min

15. Mekteb Obarak Murisa Živojevića 1400 m/3,36 min

16. Mekteb Šukrije Kukavice Šukrije Kukavice 200 m/0,48 min

17. Mekteb Baćci 31.Drinjske brigade 2000 m/ 4,8 min

18. Mekteb Bare Bolnička 2000 m/4,8 min

19. Mekteb Zupčići Zupčići 5000 m/12 min

20. Mekteb Mravinjac Mravinjac 6000 m/14,4 min

21. Mekteb Sadba Saddba 9000 m/21,6 min

22. Mekteb Hubjeri Hubjeri 3000 m/7,2 min

23. Mekteb Laleta Budići 2200 m/5,28 min

24. Mekteb Bakije Bakije 16000 m/38,4 min

25. Turhan Emin-begova džamija Ustikolina 22400 m/53,7 min

26. Semiz Ali-pašina džamija Prača 280 m/1 min

27. Džamija Hrenovica Hrenovica 6600 m/15,8 min

28. Kapela katolička Rabite 600 m/1,4 min

29. Kapela pravoslavna Mehe Drljevića 350 m/0,84 min

Tabela 20.: Vjerski objekti na prostoru Bosansko-podrinjskog kantona

2.13. PREGLED VATROGASNIH DOMOVA I BROJ DOBROVOLJNIH I

PROFESIONALNIH VATROGASNIH JEDINICA ZA GAŠENJE POŽARA

Vatrogasni dom ili vatrogasno spremište je namjenski projektovan i uređen objekat

namjenjen za smještaj vatrogasne jedinice. Lokacija za izgradnju vatrogasnog doma


bira se na način da vatrogasna jedinica u što kraćem roku može stići na najudaljeniju

tačku prostora kojeg štiti. Prizemlje vatrogasnog doma namjenjeno je za smještaj

vozila, tehnike i radionice za održavanje, dok su prostorije na spratu uređene za

boravak vatrogasaca, operativnog dežurnog i smještaj lične i zaštitne opreme. Sprat je

povezan sa prizemljem tako da vatrogasci jednostavno i brzo dolaze do vozila i

tehnike.

Neophodno je da vatrogasni dom bude telekomunikacijski uvezan sa poštom,

policijom, zdravstvenim institucijama i službom civilne zaštite na svom području, kao i

sa elektrodistribucijom, te JKP 6. MART Goražde. Sa drugim subjektima se uvezuje

preko sigurnosnih sistema kao što su dojava požara, eksplozije plina itd. U zimskim

mjesecima potrebno je omogućiti kontinuirano zagrijavanje postora za smještaj

vatrogasne jedinice kako bi ista u svakom trenutku bila spremna za intervenciju.

Veličina doma zavisi od formacije vatrogasne jedinice koja ga koristi i materijalno-

tehničkih sredstava kojima raspolaže.

Pripadnici vatrogasne jedinice dužni su obezbjediti da vatrogasna jedinica u svakom

momentu i u svim uvjetima bude spremna za blagovremeno i efikasno gašenje požara

i za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara.

Na području Bosansko-podrinjskg kantona postoje dva vatrogasna doma u

kojem je smještena profesionalna vatrogasna jedinica koja prema Zakonu o zaštiti od

požara i vatrogastvu (član 68.) obavlja slijedeće operativne i druge poslove:

Gašenje požara i spašavanje ljudi i materijalnih dobara ugroženih požarom i

eksplozijom na otvorenom prostoru, šumske požare, požare na građevinama i

materijalnim dobrima svih vlasnika i korisnika gdje god se požar pojavi;

Pružanje tehničke pomoći u spašavanju ljudi u nezgodama izazvanim u

saobraćaju (cestovni, željeznički, zračni, pomorski, jezerski i riječni), poplavama,

spašavanju sa visina i drugim akcidentnim situacijama i nesrećama u kojima

vatrogasna jedinica može pomoći u spašavanju ugroženih ljudi i materijalnih dobara;

Učestvuje u provođenju određenih preventivnih mjera zaštite od požara i

eksplozija koje se u planu zaštite od požara općine, a koje mogu provoditi

profesionalne vatrogasne jedinice;

Pružaju odgovarajuću pomoć u spašavanju ljudi i materijalnih dobara kod

postojanja stanja prirodne i druge nesreće.

Profesionalna vatrogasna jedinica u svom sastavu ima petnaest (15)

vatrogasaca koji su raspoređeni u stalno dežurstvo od po tri vatrogasca, a jedinicom

rukovodi starješina. Na intervenciju u slučaju požara na građevinskim objektima, a u

zavisnosti od tipa građevine i obima požara izlazi od 3 do 15 vatrogasaca. Kada je riječ


o šumskim požarima na požare početne površine od 300 - 800 m² izlazi u prosjeku 3

do 15 vatrogasca čija intervencija traje oko 15 do 90 minuta. DVD Prača-vatrogasni

dom u svom sastavu ima četiri (4) vatrogasca.

Pregled vatrogasnih domova

Sistem protivpožarne zaštite Grad Goražde riješila je tako što sve potrebne

intervencije iz ove oblasti na području Grada Goražde obavlja jedna Profesionalna

vatrogasna jedinica koja je smještena u vatrogasnom domu u ulici Šukrije Kukavice 2.

U narednoj tabeli prikazan je pregled vatrogasnih domova sa adresama. Na području

općine Prača u Federaciji djeluje jedan vatrogasni dom koji se nalazi u ulici Himze

Sablje 39.

Tabela 21.: Vatrogasni domovi na prostoru Bosansko-podrinjskog kantona

Pregled materijalno-tehničkih sredstava koja posjeduju Vatrogasne jedinice

Da bi vatrogasne jedinice mogle obavljati poslove iz svoje nadležnosti, neophodno

je da posjeduju odgovarajuća materijalno-tehnička sredstva i opremu koju im je dužan

obezbjediti osnivač. Minimum tehničke opreme i sredstava vatrogasnih jedinica

određuje se u skladu sa “Pravilnikom o minimum tehničke opreme i sredstava i roku

korištenja te opreme i sredstava za profesionalne i druge vatrogasne jedinice”. U

članu 140. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu se kaže: ,,Vatrogasne jedinice koje

osnivaju pravna lica za svoje potrebe finansiraju se iz sredstava koja osigurava pravno

lice u okviru sredstava za ostvarivanje svoje redovne djelatnosti.”

Prema raspoloživim podacima, profesionalna vatrogasna jedinica na području

Grada Goražde, raspolaže sljedećim materijalno-tehničkim sredstvima:

R.br. Vrsta Količina R.br. Vrsta Količina

1 Vozilo Mercedes 16-22 autocisterna

Kom. 1 34 Hidraulične makase sa priključcima i kompres.

Kom. 1

2 Vozilo Volvo - autocisterna Kom. 1 35 Pumpa za povlačenje vode “Honda”

Kom. 3

Redni

broj Vatrogasni dom Adresa Napomena

1.

Profesionalna

vatrogasna jedinica

Općine Goražde

Šukrije Kukavice 2. Zaseban objekat

I Slavna Višegradska

brigada

Objekat u izgradnji, u istom proizvodni pogoni

„Zlatna nit“ doo – na period od 30 godina

2. Vatrogasna jedinica

„Ginex“ d.o.o.

I Slavna Višegradska

brigada

Industrijska vatrogasna jedinica u pravnom licu

„Ginex“ d.o.o. - vatrogasno spremište za

vatrogasna sredstva i opremu u krugu firme

3. DVD PRAČA -

vatrogasni dom Himze Sablje 39. -


3 Vozilo FAP 13 Kom. 1 36 Električna pumpa za vodu Kom. 1

4 Vozilo Mercedes 11-13 Kom. 1 37 Motorna pumpa za vodu Kom. 1

5 Vozilo Mercedes 609 D Kom. 1 38 Muljna pumpa Kom. 1

6 Vozilo FAP 16-20 Kom. 1 39 Pumpa “Rozenbauer” Kom. 2

7 Vozilo Mecc-ljestve Kom. 1 40 Isušivać prostora Kom. 11

8 Vozilo niva-lada Kom. 1 41 Plinski top Kom. 2

9 Vozilo Askona-neregist. Kom. 1 42 Punjač azota sa priključcima

Kom. 1

10 Terensko vozilo yeti Kom. 1 43 Kompresor Kom. 1

11 Čamac gumeni Kom. 3 44 Punjač komprim-zraka Kom. 1

12 Motor za čamac”Merkur”25K.S.

Kom. 1 45 Leđni uređaj AFT Kom. 1

13 Motor za čamac”Merkur”15K.S.

Kom. 1 46 Motorna pila “STIL” Kom. 2

14 Motor za čamac”Jamaha”15K.S.

Kom. 1 47 Motorna pila “Huswarna” Kom. 2

15 Motor za čamac”Jamaha”25K.S.

Kom. 1 48 Starter za akumula. Kom. 1

16 Prikolica za čamac Kom. 1 49 Ispravljač za akumulatore Kom. 1

17 Spusnica Kom. 1 50 Megafon Kom. 2

18 Šator Kom. 1 51 Agregat YDG-2700 E Kom. 2

19 Motorola GP300 Kom. 8 52 Izolacioni aparat Kom. 8

20 Punjač za motorole Kom. 8 53 Čizme gumene Kom. 25

21 Punjač za motorole 1/6 Kom. 1 54 Kabanica Kom. 25

22 Vatrogasni aparat S-12 Kom. 1 55 Opasač Kom. 15

23 Vatrogasni aparat S-9 Kom. 2 56 Zaštitne rukavice Kom. 15

24 Vatrogasni aparat S-6 Kom. 1 57 Zaštitne naočare Kom. 1

25 Vatrogasni aparat CO2-5kg

Kom. 1 58 Penjalice sa opasačem Kom. 2

26 Lopate “PVC”za snijeg. Kom. 142 59 Konopac Kom. 6

27 Tašna sa opremom za ispitivanje hidr.mreže

Kom. 1 60 Reflektor-manji Kom. 4

28 Kacige Kom. 20 61 Nosila Kom. 5

29 Šljemovi Kom. 15 62 Naprtnjača V19 Kom. 25

30 Alat prenosni (komplet) Kom. 1 63 Naprtnjača V25 Kom. 10

31 Grablje Kom. 56 64 Prva pomoć Kom. 9

32 Metle za požar Kom. 10 65 Baterija”Lux” Kom. 7

33 Sjekirica Kom. 11 66 Posuda 220lit. Niva-lada Kom. 1

67 Krampa Kom. 6 82 Ručna pumpa za isp.pritis. Kom. 1

68 Sjekira sa špicom Kom. 3 83 Cisterna”PVC”2000lit. Kom. 1

69 Ašov Kom. 2 84 Tempex odijelo komplet Kom. 1

70 Garnitura alata Kom. 2 85 Boca sa azotom Kom. 2

71 Lopata Kom. 5 86 Zaštitna maska Kom. 7

72 Macola Kom. 1 87 Rukavice tempex Par. 2

73 Krampa sa sjekirom Kom. 1 88 Dozator praha”JUNIOR” Kom. 1

74 Pajser Kom. 1 89 Vaga 3/6kg Kom. 1

75 Azbestno platno

Kom.

1 90 Vaga 20kg Kom. 1

76 Kompletna odiječa i obuća za vatrogasce

Kom. 18 91 Vaga 300kg Kom. 1

77 Video nadzor sa 1.kom. kom 1 92 Punjač CO2 Kom. 1

78 Televizor kom 1 93 Pretakač CO2 Kom. 1


79 Kompjuter kom 2 94 I GM 900-1 KOM. Kom. 1

80 Laptop kom 1 95 UKV-uređaj Kom. 1

81 Stabilna stanic GM 300-10 kom 10

DRUGA SITNA OPREMA I ALAT

1 Brusilica “Bosch” Kom. 1 Lanci za vozilo Par. 6

2 Vatrogasno crijevo Ø 75mm

Kom. 15 Trokut saobračajni Kom. 8

3 Vatrogasno crijevo Ø 52mm

Kom. 5 Crijevo za pumpanje guma Kom. 2

4 Usisno crijevo Ø75mm Kom. 2 Hidrantski nastavak Ø 75/52

Kom. 4

5 Usisna korpa Kom. 2 Prelazna spojka Ø 52/25 Kom. 3

6 Obična mlaznica Ø 52mm Kom. 10 Razdjelnica Kom. 5

7 Ključ za spojke”ABC” Kom. 6 Protok vode Kom. 1

8 Produžno kablo 50m Kom. 2 Ćebad Kom. 2

9 Hidraulična dizalica Kom. 5 Međumješalica Kom. 2

10 Komet mlaznica Kom.

2 Ogrtači Kom. 2

11 Extrat Lit. 270 Obilježje za vatrogascePVC

Kom. 10

12 Orah za hidrant Kom. 7 Alat za razvlačenje Kom. 1

13 Poveske za crijeva Kom. 8 Dubokosrkač Kom. 1

14 Nosač crijeva Kom. 6

15 Prelazna spojka Ø 75/52 Kom. 7 Komet mlaznica Kom. 1

16 Univerzalna mlaznica Kom. 2 Hidrantski kljuć Kom. 5

17 Mlaznica sa zasunom Ø 52

Kom. 3 Šlepštanga Kom. 1

18 Koljeno Kom. 1 Crijevo za dop.krače Ø 52mm

Kom. 1

19 Spojka za proč.kana. Ø 52mm

Kom. 1 Ključ za točkove i poluga Kom. 1

20 Gumeno crij.za prah Ø 18mm-FAP13

Kom. 2 Hidrantski nastavak Ø 75/75

Kom. 1

21 Vatrogasno crijevo Ø 38mmx20m.

Kom. 23 Vatrogasno crijevo Ø 25mm

Kom. 2

22 Gumeno crijevo Ø 52 Kom. 1

23 Pištolj mlaznica Kom. 1 Vatrogasno crijevo Ø 52mm gumeno

Kom. 2

24 Usisna korpa sa mrežom Kom. 1 Vatrogasno crijevo Ø 75mm gumeno

Kom. 2

25 Prelazna spojka Ø 110/75 Kom. 1 Kanta”PVC”15lit. Kom. 2

26 Sabirnica Kom. 1 Obična mlaznica sa zasunom Ø 25mm

Kom. 2

27 Sajla Kom. 4 Obična mlaznica sa zasunom Ø 25mm

Kom. 2

28 Ručka za vitlo Kom. 2 Obična mlaznica Ø 25mm Kom. 1

29 Usisno crijevo Ø 110mmx1,6

Kom. 7 Slijepa spojka Ø52 Kom. 2

30 Usisno crijevo Ø 75mm Kom. 1 Slijepa spojka Ø75 Kom. 1

31 Čaklja sa nastavkom Kom. 1 Antena velika bijela Kom. 3

32 Pišt.mlaz.za prah-FAP13 Kom. 2 Antena mala crna Kom. 5

33 Pištolj mlaznica Ø 38mm Kom. 2 Antena mala siva Kom. 3


34 Ključ za spojke”BC” Kom. 4 Ormar metalni Kom. 1

35 Navojna spojka Ø52 Kom. 3 Let-lampa Kom. 2

36 Stega Kom. 1 Ručna tastera Kom. 1

37 Aparat za varenje Kom. 1 Dubokosrkač Kom. 1

38 Bušilica Kom. 2 Slijepa spojka Ø110 Kom. 1

39 Kliješta za pop-nitne Kom. 1 Prelazna spojka Ø 110/75 Kom. 1

40 Let-lampa Kom. 2 Kutni prelaz Ø 75/75 Kom. 1

41 Ručna tastera Kom. 1 Bušilica-aku Kom. 1

42 Antensko kablo Kom. 4 Brusilica-mala Kom. 1

43 Dizalica obična Kom. 1 Moment ključ Kom. 1

44 Antena kolska Kom. 1 Kroneri-set Kom. 1

45 Extrat “towasol AB” Lit.. 50 Ključevi okas/vil.set Kom. 1

46 Usisno crijevo Ø 38mm Kom. 1 Makaze za lim Kom. 1

47 Razdjelnica Ø 75/75/2C Kom. 1 Ormar sa alatom metalni (komplet)

Kom. 1

48 Komet mlaznica Ø 52 Kom. 1

49 Produžno kablo 5m Kom. 1

50 Produžno kablo 20m Kom. 1

Tabela 22.: Pregled materijalno – tehničkih sredstava PVJ Grada Goražde

Prema raspoloživim podacima, DVD vatrogasna jedinica na području općine

Pale u Federaciji, raspolaže sljedećim materijalno-tehničkim sredstvima:

R.br. Vrsta Količina

1 Vozilo Mercedes 1200 l Kom. 1

2 Pumpa za vodu Kom. 2

3 Agregat Kom. 1

4 Vatrogasna crijeva Kom. 25

5 Metlanice Kom. 15

6 Naprtnjače Kom. 10

7 Motorne pile Kom. 2

8 Lična oprema za vatrogasce Kom.

Tabela 23.: Pregled materijalno – tehničkih sredstava DVD Pale

Broj profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih jedinica

Grad Goražde posjeduje jednu profesionalnu vatrogasnu jedinicu koja opslužuje

kompletnu teritoriju Grada. Lična i materijalna formacija, područje djelovanja i

unutrašnja organizacija vatrogasne jedinice utvrđuje se odlukom o osnivanju

vatrogasne jedinice za područje kantona, općine i grada, a na osnovu procjene

ugroženosti i plana zaštite od požara kantona, općine i grada. Profesionalna

vatrogasna jedinica je u sastavu Službe civilne zaštite Grada Goražde. Na području

općine Pale u Federaciji postoji Odjeljenje protivpožarne zaštite Službe civilne zaštite.


2.14. PREGLED MJESTA NA KOJIMA NA KOJIMA POSTOJI STALNO

VATROGASNO DEŽURSTVO

Vatrogasno dežurstvo provodi se na svim mjestim u situacijama povećane požarne

opasnosti kao što su skladišta zapaljivih materija, mjestima gdje se redovni poslovi

obavljaju sa otvorenim plamenom, prostorima u kojima se organizuju sportska

takmičenja ili druge manifestacije na kojima se okuplja veći broj ljudi.

Stalno vatrogasno dežurstvo na području Grada Goražde je obezbjeđeno samo u

sjedištu profesionalne vatrogasne jedinice (vatrogasni dom) u ulici Šukrije Kukavice

br.2. Ostala vatrogasna dežurstva koja zahtjevaju prisustvo profesionalne vatrogasne

jedinice (sportska takmičenja, priredbe, skupovi itd.) obavljaju se prema Planu

preventivnog osiguranja koji zajednički prave organizator takmičenja odnosno

manifestacije i starješina vatrogasne jedinice. Ovim planom se precizira potreban broj

vatrogasaca, opreme i sredstava za gašenje požara, plan evakuacije, vrijeme trajanja

dežurstva i druge pojedinosti koje su relevantne za ovakve situacije. Na područjima

općina Pale u Federaciji i Foča u Federaciji ne postoji stalno vatrogasno deužurstvo,

već se kroz rad općinske Civilne službe prikupljaju podaci o pojavi požara i organizuju

vatrogasne intervencije.

Prema evropskim pravilima i normama, velike šumske površine, te oblasti prirodnih i

drugih rezervata nacionalnih parkova i oblasti od državnog interesa koji su ugroženi,

trebali bi imati vatrogasno dežurstvo sa udarnim timom vatrogasaca ili drugih radnika

stručno osposobljenih i opremljenih, koji bi vršili preventivna dejstva, osmatranje

terena, te udarno početno gašenje radi spriječavanja širenja požara.

Prema Rješenjima Uprave za osmatračka mjesta namještenici Kantonalne uprave

za šumarstvo raspoređeni su10:

Rejon I G.J. „Podkozara“, Adilović Admir, osmatračko mjesto Cerova ravan, Podkozara

Rejon II G.J. „Osanica“, Škulj Izudin, osmatračko mjesto Baba, MZ Vitkovići

Rejon III G.J. „Osanica“, Turčalo Amir, osmatračko mjesto Čalmica, MZ Ilovača

Rejon IV G.J. „Osanica“, Adilović Osmo, osmatračko mjesto Ruda Glava, MZ Orahovice

Rejon V G.J. „Osanica“, Žigo Vahid, osmatračko mjesto Šušnjata glava, MZ Orahovice

Rejon VI G.J. „Kolunska rijeka“, Muslić Fahrudin, osmatračko mjesto Hotka, MZ Jabuka

Rejon VII G.J. „Kolunska rijeka“, Kunovac Salem, osmatračko mjesto Zmijovica, MZ Ustikolina

Rejon VIII G.J. „Prača“, Radača Rasim, osmatračko mjesto Crni vrh, MZ Prača

10Podaci dobijeni neposredno od Kantonalne uprave za šumarstvo, Ministarstvo za privredu, Bosansko-podrinjski kanton


Rejon IX G.J. „Prača“, Komarica Ibrahim, osmatračko mjesto Golo brdo, MZ Prača

Za građevine, otvorene prostore i druge prostore od posebnog značaja za općinu, ili za vrijeme povećane opasnosti od požara, od krucijalnog značaja je uvođenje stalnog vatrogasnog dežurstva o čemu odlučuje rukovodilac organa uprave.

Dojava požara se može vršiti telefonom i lično. Pored telefona 123 stalno je prisutan

dežurni vatrogasac koji zaprima pozive, iste evidentira u knjigu dežurstva i poziva

ostale članove profesionalne vatrogasne jedinice radi eventualne intervencije.

2.15. PREGLED UREĐENIH PRIRODNIH CRPILIŠTA VODE KOJA SE MOGU

UPOTREBLJAVATI ZA GAŠENJE POŽARA

Voda kao jedno od sredstava koje se najduže i najviše koristi za gašenje požara

ima veliku ulogu u sistemu zaštite od požara. Stoga postoji izražena potreba za

obezbjeđivanjem potrebnih količina vode za gašenje eventualnih požara te uređenja

pristupa istim.

Sa tog aspekta važno je istaći da je cjelokupno područje Bosansko-podrinjskog

kantona bogato prirodnim izvorištima vode koja se mogu upotrijebiti u akcijama

gašenja požara. Pored toga Bosansko-podrinjski kanton ima bogatu riječnu mrežu i

vodne tokove, razvijenu vodnu infrastrukturu. U tabelarnom prikazu u nastavku dat je

pregled prirodnih crpilišta vode na području Bosansko-podrinjskog kantona.

R.br. Naziv crpilišta Lokacija

Rijeka

1. Drina

Šetalište Mustafe Muratspahića Hubjeri

Iransko šetalište Zupčići

Ibrahima Čelika Vitkovići

Mravinjac Vranići

Kodžaga polje Perjani

Potrkuša Muhovače

Ahmovići Osanica

Tišine Sadba

Džindići Ustikolina

2. Biocka Zupčići Dubište

3. Ocka

Mravinjac Podratkovići

Bogušići Pijesak

Berič

4. Oglečevska Sadba (ribnjak)

5. Osanička

Osanica Dedova voda

Podmihovići Halačke luke

Ćurovići Ilovača

Jezero Podraškovići

Faočići Brzača

6. Čemernička Gornje Bare Donje Bare

7. Kolina Ustikolina Jabuka

8. Kosovska rijeka Ustikolina

Potoci



1.

Podhranjenski

Kulina bana Salih bega Kuljuha

2. Vodovod Ginex Podhranjen

3. Pijesak Kamenice

4. Glamočki Kod Pobjede Glamoč

5. Deševski

6. Osječanski Kamenice

7. Zastava Zelene luke

8. Rosjevički

9. Jarovički

10. Kazagićki Kazagići

11. Kodžaga polje Kodžaga polje

12. Zavodišni Sadba

13. Grunjevski Gunjevići

14. Kučinski Kučino

15. Bogušićki Bogušići

16. Djakovski Dedova voda

17. Kremeševski Podmihovići

18. Bratiški Ilovača džamija Okolišta

Pod Bratiš

19. Konjevski Luke

20. Raškovićki Podraškovići

21. Duboki potok

21. Faočićki Faočići

Izvori

1. Goražde I

2. Goražde II Ul. 1 Slavne Višegradske brigade

(javna česma)

3. Goražde III Ul. Rifeta Čutune (javna česma)

4. Goražde IV

Iznad Rovova, u blizini kuća (javna česma)

Desani (javna česma)

Iznad Desana pored Sarajevske ceste (javna česma)

5. Vitkovići Ulica 1. Drinske (javna česma) Iza mosta Vitovići prema Kodžaga

polju (javna česma)

6. Zupčići Zupčići kod MZ (javna česma9 Dubište (javna česam)

Radjevići (javna česma)

7. Hubjeri Hubjeri (javna česma) Gornji Hubjeri (javna česma)

Gaj (izvor – potok) Tovarnice (javna česma u šumi)

8. Mravinjac

9. Bogušići Bošinj – Vodoopskrbni objekat Gočela

Podratkovići (javna česma) Kiseljak (javna česma)

10.

Berič

Pijesak (javna česma) Smolj (javna česma)

Vrerčići (javna česma) Podmičivode (javna česma)

Spahovići (javna česma) Kušešiš (javna česma)

Guskovići (javna česma) Brajlovići (javna česam)

11. Osječani

Deševac (javna česma) Zelene luke (javna česma)

Duhače (javna česma) Rosjevići (3 javne česme)

Lipjanovići (javna česma) Jarovići (2 javne česme)

Radunići (javna česma) Kravčići(2 javne česme)

Bivolice (3 javne česme) Mahala (javna česma)



Graci (javna česma) Osječani, Graci (javna česma)

Osječani, Čeljadinići (javne česma) Durakovine (izvor)

Krstovače (javna česma) Hranjen (izvor Šabanova bara, veći

kapacitet)

Ilijino (javna česma) Ćurovi (javna česma)

Ostružno (2 javne česme strana prema Podhranjenu)

Trešnjica, Banjevine (izvor kod kuće Markovića)

Gornje Banjevine (javne česme kod kuće Jova Droce)

12. Vranići

13. Sadba

Sadba, prema ribnjaku (javna česma)

Sadba, iznad mejtefa (javna česma)

Smioke (javne česme) Krtjanovići (javna česma)

Starac - vodzahvat Put Kolovarice – Žigovi – Bare

(javna česma)

Put Žigovi – Cerovnjak (javna česma)

Pacjani (javna česma)

Šućurući (javna česma) Kolovarice prema Grabovoj ravni

(javna česma)

Grabova ravan (javna česma) Muhovače (javna česma)

Ljukov do (izvor) Zubovići (javna česma)

14.

Prosestra Prosestra (javna česma) Butkovići (javna česma)

Osanica Dedova voda (javna česma) Djakovići (javna česma)

Vrbica (javna česma) Ledine / Kosače (javna česma)

15. Rešetnica

Borovići (javna česma) Alijina Borovići (javna česma) Srduk

Podbujaci (javna česma) Bujaci (javna česma)

Rosulje (javna česma) Uglješa Rosulje (javna česma) Ferhatovića

Pod Kovačići (javna česma) Kovačići (javna česma)

Rašetnica (javna česma) Bare Rašetnica (javna česma) džamijska

Rašetnica (javna česma) Maleška Rašetnica (javna česma) Bašće

Pjestina (javna česma) Cerovnjak (javna česma)

16. Ilovača

Podmihovići (javna česma) Podporatak (javna česma)

Pijesak (javna česma) Miruške luke (javna česma)

Konjevske luke (javna česma)

17. Kraboriš Ozren (javna česma) Dražmilo (javna česma)

18. Faočići Faočići (javna česma)

Rašković potok Faočići (javna česma)

Kreča (javna česma)

19. Orahovice

Gošić polje (javna česma) Žilići (javna česma)

Zorovići (javna česma) Donji Bogovići (javna česma)

Borovac (javna česma) Stirov do Petrovica (javna česma)

Alibegovica

Jasen (javna česma) Ljubljevići (javna česma)

Gusići (javna česma) Šehovići (javna česma)

Turska ravan (javna česma) Bare (javna česma)

Akumulacija

1. JEZERO MHE

KALJANI Kaljani

Tabela 24.: Prirodna crpilišta vode na prostoru Bosansko-podrinjskog kantona


2.16. PREGLED SISTEMA TELEFONSKIH I RADIO VEZA UPOTREBLJIVIH

PRILIKOM GAŠENJA POŽARA

Kada je riječ o sistemu telefonskih i radio veza i uopćeno telekomunikacijskoj

povezanosti Bosansko-podrinjskog kantona, ona je veoma razvijena i u velikom dijelu

modernizovana. Na cijelom području kantona mreže su digitalne, a između Sarajeva i

Goražda postoji veza optičkim kablom. Mobilna telefonska mreža pokriva najveći dio

područja Bosansko-podrinjskog kantona. U oblasti telekomunikacija preko priključaka

na čvrstu mrežu ponuđene su moderne usluge kao što su: ISDN, e-mail, internet i sve

usluge telefonske mreže.

Najveći telekomunikacijski operater na području Bosansko-podrinjskog kantona

je BH Telecom, Direkcija Goražde koja je u potpunosti pokrila područje sa fiksnom

mrežom i na velikom dijelu općine postavljen je optički kabl. Pored BH Telecoma u

mobilnoj mreži zastupljeni su i HT Eronet i Mtel. Bosansko-podrinjski kanton raspolaže

radio i televizijskom stanicom (J.P. RTV BPK Goražde).

Prilikom nastanka i gašenja požara na području općine Goražde u upotrebi su

mreže svih fiksnih i mobilnih operatera prisutnih na području Federacije Bosne i

Hercegovine. U konkretnim akcijama gašenja požara koriste se ručne radio stanice

tipa „MOTOROLA“.11

U tabelarnom prikazu u nastavku dat je prikaz važnijih telefonskih brojeva u

akcijama gašenja požara na području općine Goražde.

Ustanova Broj za hitne slučajeve Kontakt telefon

Federalna uprava CZ 033/ 663 – 531

Kantonalna uprava CZ 121 038/ 228 – 729

Služba za CZ-u i MZ-e 038/ 228 – 651

Vatrogasci 123 038/ 221 – 326

MUP 122 038/ 221 - 532

Hitna pomoć 124 038/ 241 - 210

SPI Služba 1282

Dom zdravlja 038/ 221 – 072

Kantonalna bolnica 038/ 227 – 333

Javno komunalno preduzeće „6 mart“ d.o.o.

038/ 221 – 126

Elektrodistribucija Goražde 038/ 241 – 818

BH MAC Centrala 033/ 253 – 800

Radio Goražde 038 / 221 – 200

Informacije 1182

Tabela 25.: Pregled važnijih telefonskih brojeva u akcijama gašenja požara

11 Procjena ugroženosti od požara općine Goražde


2.17. PREGLED OPERATIVNIH CENTARA CIVILNE ZAŠTITE I

PROFESIONALNIH VATROGASNIH JEDINICA KOJI SE KORISTE U SLUČAJU

DOJAVE NASTANKA POŽARA

Općina Goražde je uspostavila operativni centar civilne zaštite Goražde (OOC)

koji je u funkciji svakog radnog dana od 08 do 16 sati, a u slučaju kada je proglašeno

stanje prirodne nesreće od 00 do 24 sata. Općinski operativni centar civilne zaštite

služi kao komunikacijska podrška općinskom komandantu civilne zaštite i drugim

organima, koji rukovode akcijama na području ugroženom od požara, te olakšava

komunikaciju građana i opštinskih organa civine zaštite.

Pored operativnog centra civilne zaštite Općine Goražde uspostavljen je i

operativni centar profesionalne vatrogasne jedinice Općine Goražde, koji radi od 00 do

24 sata, a smješten je u zgradi vatrogasnog doma. I u okviru MUP-a BPK-a Goražde

postoji operativni centar MUP-a koji također radi tokom dvadesetičetiri sata. Pored ovih

operativnih centara na području općine Goražde smješten je i operativni centar civilne

zaštite Bosansko – podrinjskog kantona, čije je radno vrijeme u toku radnih dana od 08

do 16h, a u vrijeme kada je proglašeno stanje prirodne nesreće od 00 do 24h.

Redni

broj

Operativni centri na

području Bosansko-

podrinjskom kantonu

Adresa Radno vrijeme

Raspoloživi sistem

veze

Tel. Radio

1. Operativni centar PVJ

Općine Goražde

Šukrije Kukavice

br.2. 00 – 24h

123

038/221-326 DA

2. Operativni centar civilne

zaštite Općine Goražde

Maršala Tita

br.2.

Radnim

danima (08-

16h)

Kada je

proglašeno

stanje prirodne

nesreće (00 -

24h)

038/228-651 DA

3. Operativni centar civilne

zaštite BPK –a Goražde Višegradska 2A

Radnim

danima (08-

16h)

Kada je

proglašeno

stanje prirodne

nesreće (00 -

24h)

038/228-729 DA

4. Operativni centar MUP

BPK-a Goražde

Zaima

Imamovića 00 – 24h

122

038/221-125 DA

5. Policijska stanica

Ustikolina

Fočanske

brigade bb 00 – 24h 038/518-101 DA

6. Policijska stanica Prača Himza Sablje 23 00 – 24h 038/799-110 DA

Tabela 26. Pregled operativnih centara civilne zaštite


2.18. PREGLED ZDRAVSTVENIH USTANOVA I BOLNICA KOJE BI PRUŽILE

PRVU POMOĆ OZLIJEĐENIM U GAŠENJU POŽARA

U sljedećoj tabeli dat je pregled zdravstvene ustanove na tertoriji Bosansko-

podrinjskog kantona.

Redni broj

Naziv ustanove Adresa ustanove Kontakt informacije Udaljenost od PVJ/vrijeme

1. Opća kantonalna bolnica Goražde

Zdravstvenih radnika 6 038 241 210 500 m/ 1,2 min

2. Zavod za javno zdravstvo Goražde

Višegradska bb 038 220 060 1200 m/2,8 min

3. Dom zdravlja „Dr. Isak Samokovlija“

Ferida Dizdarevića bb 038 221 072 500 m/1,2 min

4. J.U. „Dom zdravlja“ Foča-Ustikolina

Omladinska bb, Ustikolina

038 518 140 22300 m/53,5 min

5. J.U. „Dom zdravlja“ Prača

Himza Sablje 3 038 799 020 200 m/1 min

6. „Eurofarm- Centar Poliklinika“ PJ Goražde

Ferida Dizdarevića 25 A 038 240 240 1400 m/3,3 min

7. Porodična ambulanta Višegradska

Višegradska bb 038 224 174 450/ 1,08 min

8. Porodična ambulanta 1. maj

Ul. 1. Maj 038 221 813 1300 m/3,12 min

9. Porodična ambulanta Mujković Polje

Mujković polje 038 236 102 1000 m/2,4 min

10. Centar za mentalno zdravlje

43 Drinske brigade bb 038 221 850 600 m/ 1,44 min

11. Terenska ambulanta Vitkovići

1.Drinske brigade 038 230 410 4600 m/11,04 min

12. Terenska ambulanta Berič

Berič bb 038 825164 13000 m/31,2 min

13. Terenska ambulanta Osanica

Osanica bb 038 826 200 15000 m/36 min

14. Terenska ambulanta Rešetnica

Rešetnica-prostorije osnovne škole

Nema broja 25000 m/66 min

15. Terenska ambulanta Ilovača

Ilovača 038 824 024 22000 m/52,8 min

16. Terenska ambulanta Fočići

Faočići Nema broja 27000 m/64,8 min

17. Terenska ambulanta Orahovice

Orahovice bb Nema broja 35000 m/84 min

18. Terenska ambulanta Vranići

Vranići bb Nema broja 1100 m/ 2,64 min

19. Terenska ambulanta Bogušići

Bogušići bb 038 822 737 9000 m/21,6 min

Tabela 27.: Zdravstvene ustanove na prostoru Bosansko-podrinjskog kantona


2.19. PREGLED ŠUMA PO VRSTAMA I STEPENU UGROŽENOSTI OD POŽARA I

IZGRAĐENOSTI PROTIVPOŽARNIH PUTEVA I PROTIVPOŽARNIH PRESJEKA

Zbog svoje višestruke uloge šume i šumska zemljišta proglašeni su Zakonom o

šumama kao dobro od općeg interesa, koja uživaju posebnu brigu i zaštitu i koriste se

pod posebnim uslovima i na načine koji su propisani Zakonom. U Zakonu o šumama

navedena je jasna obaveza organizacija kojima su šume date na upravljanje, da se

šume održavaju, obnavljaju i koriste tako da se očuva njihova vrijednost i obezbijedi

njihova trajnost; trajno poveća njihov prirast i prinos, a posebno da se omogući

nesmetano korištenje opće korisnih funkcija šuma, čiji značaj svakim danom sve više

raste, ili drugačije rečeno da se šumama gospodari na principima progresivne i

dinamične trajnosti svih funkcija šume.

Prema odredbama „Pravilnika za izradu šumskogospodarske osnove“ sve šume

i šumska zemljišta razvrstavaju se po gazdinskim klasama i širim kategorijama šuma, a

unutar istih, izdvajaju se uže kategorije šuma i šumskog zemljišta. Kriteriji formiranja

gazdinskih klasa bili su: svojstva zemljišta, vegetacijske karakteristike i sastav

sastojina s obzirom na vrste drveća, te porijeklo sastojine (visoke ili izdanačke šume).

Na ovom području formirane su šire kategorije šuma (šire ekološke jedinice) i

uže kategorije šuma. Šire kategorije šuma su razvrstane:

sve visoke šume sa prirodnom obnovom;

sve degradirane visoke šume;

sve šumske kulture;

sve izdanačke šume;

sve goleti ispod gornje granice privredne šume i

sve neproduktivne površine u šumarskom pogledu.

U visoke šume sa prirodnom obnovom svrstane su one sastojine u kojima je

poslije izvršenih sječa, moguća prirodna obnova na cijeloj površini ili na većem dijelu

površine. U degradirane visoke šume svrstane su sastojine u kojima se zbog velikog

stepena degradiranosti ne može obezbijediti prirodna obnova. To su one sastojine u

kojima je kvalitet zalihe drveta i prirodna podmlađenost nezadovoljavajuća, gdje je

bonitet staništa peti ili četvrti, gdje je stepen sklopa sastojine manji od 50 % i gdje je

zemljište do te mjere zakorovljeno ili erodirano da nema gotovo nikakvih uslova za

prirodno obnavljanje sastojina.

U šumske kulture spadaju one sastojine koje su podignute vještačkim

(umjetnim) načinom, sadnjom biljaka ili sjetvom sjemena. U izdanačke šume su

svrstane sve sastojine vegetativnog porijekla. Uže kategorije šuma su formirane u

okviru širih kategorija u skladu sa vrstama drveća.


Visoke šume sa prirodnom obnovom razvrstane su u tri kategorije i to:

šume bukve (gazdinska klasa 05)

čiste i mješovite šume, jele i smrče, i mješovite šume bukve jele i smrče (gazdinske klase: 01, 02, 03)

visoke šume bijelog i crnog bora (gazdinske klase: 05, 07)

Degradirane visoke šume razvrstane su u dvije kategorije i to:

visoke šume bukve (gazdinske klase: 15, 16)

visoke šume hrasta kitnjaka (gazdinske klase 17, 18)

Šume kulture razvrstane su u četiri kategorije i to:

kulture jele i smrče (gazdinska klasa: 21)

kulture bijelog i crnog bora (gazdinska klasa: 22)

kulture mješovitih četinara (gazdinska klasa: 23) i

kulture lišćara (gazdinska klasa: 24)

Izdanačke šume razvrstane su u tri kategorije i to:

šume bukve (gazdinske klase: 31, 32)

šume hrasta kitnjaka (gazdinske klase: 33, 34) i

ostale izdanačke šume (gazdinska klasa: 35)

Goleti ispod gornje granice privredne šume, razvrstane su u dvije kategorije i to:

šibljaci podesne za pošumljavanje (gazdinska klasa 41) i

goleti podesne za pošumljavanje (gazdinska klasa 41).

Neproduktivne površine u šumarskom pogledu razvrstane su u šest kategorija i to:

izdanačke šume nepodesne za gazdovanje (gazdinska klasa 52),

krši i goleti nepodesne za pošumljavanje (gazdinska klasa 53),

stalne šumske čistine (gazdinska klasa 53),

šumske komunikacije (gazdinska klasa 53),

dalekovodi (gazdinska klasa 53) i

vodotoci (gazdinska klasa 53).

Šume i šumska zemljišta

Ukupna površina koju obuhvataju šume i šumska zemljišta na području

Bosansko-podrinjskog kantona iznosi 38.966.71 ha. Prema strukturi vlasništva, šume i

šumska zemljišta na području Bosansko-podrinjskog kantona, se mogu podijeliti na

državno i privatno. Obzirom da je izrada Šumsko-gospodarske osnove za privatne

šume u toku, te da iz istog razloga još uvijek ne postoje dostupni podaci o stanju ovih

šuma, u narednoj tabeli data je procjena površina istih, a u cilju kvalitetnije obrade


ovog segmenta. Pregled površina šuma u državnom vlasništvu dat je na osnovu

podataka dobijenih iz katastra JP „Bosansko podrinjske šume“.

Općina Državne šume Privatne šume Ukupno

Površina (ha) Površina (ha) Površina (ha)

Goražde 10 860.50 6 891. 93 1 7752.43

Foča u FBiH 8 182.40 5792.7 1 3975.10

Pale u FBiH 5 931.90 1 307.25 7239.15

Ukupno (ha) 24 974.80 13 991.88 38.966.71

Tabela 28.: Pregled površina šumskog fonda prema kategoriji i vlasništvu po općinama na području

Bosansko-podrinjskog kantona12

Od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu koja

iznosi 24.974,40 ha, 5.931,90 ha ili 23,75 % nalazi se na području općine Pale u

Federaciji Bosne i Hercegovine, 8.180,80 ha ili 32,76 % na području općine Foča u

Federacije Bosne i Hercegovine i 10.860,50 ha ili 43,49 % na području općine

Goražde. Od navedene ukupne površine šuma i šumskog zemljišta, 76,7 ha ili 0,30 %

jeste uzurpirano šumsko zemljište. Najveće učešće miniranih površina je na području

općine Foča u Federaciji Bosne i Hercegovine 20.19 %, na području Grada Goražde

17.46 % i najmanje na području općine Pale u Federaciji Bosne i Hercegovine 10.19

%. Prema učešću visokih šuma sa prirodnom obnovom, najpovoljnija struktura je na

području općine Pale u Federaciji Bosne i Hercegovine sa 59,41 %. Znatno lošija je

slika na području općine Goražde sa 23,10 %, dok je na teritoriji općine Foča u

Federaciji Bosne i Hercegovine samo 17,49 % kvalitetnih visokih šuma.

Obzirom da visoke šume sa prirodnom obnovom pokrivaju svega 7.464,0 ha, da

se od te površine 642,6 ha nalazi pod minama, kao i uz činjenicu da 80,21 % ove

kategorije čine šume bukve na staništima lošijeg kvaliteta, može se konstatovati da

ovo područje spada u kategoriju siromašnih šumskogospodarskih područja u

Federaciji BiH. U prilog navedenoj činjenici ide i struktura šuma u najzastupljenijoj

kategoriji šuma na ovom području, tj. izdanačkim šumama, u kojima dominiraju

hrastove izdanačke šume kserotermnih staništa i šume kitnjaka sa sladunom i cerom,

koje spadaju u kategoriju lošijih izdanačkih šuma. Najbolja struktura šumskog fonda

jeste na teritoriji općine Pale u Federaciji Bosne i Hercegovine.

2.20. POLJOPRIVREDNA ZEMLJIŠTA

Ukupna površina pod poljoprivrednim zemljištem iznose 9.825.00 ha što čini

19.56 % od ukupnog prostora Bosansko-podrinjskog kantona. Poljoprivredno zemljište

na području Bosansko-podrinjskog kantona razvrstano je u 7 bonitetnih kategorija. Sa

12Prostorni plan za područje Bosansko-podrinjskog kantona za period 2008 – 2028., Urbis centar d.o.o., Banja Luka, 2016.


aspekta prostorne distribucije karakteriše ih različita rasprostranjenost i zastupljenost

po pojedinim općinama ovog Kantona.

Bonitet poljoprivrednog zemljišta Površina (ha) %

II 46.21 0.47

III 564.20 5.74

IV 683.13 6.95

V 4233.83 43.09

VI 3085.00 31.40

VII 504.89 5.14

VIII 24.25 0.25

Bez podataka 418.69 4.26

Izgrađeno 238.24 2.42

Vodotoci 26.27 0.27

UKUPNO 9824.70 100

Tabela 29.: Bonitetne kategorije poljoprivrednog zemljišta na području Bosansko-podrinjskog kantona13

Objašnjenje: Kategorije: bez podataka, izgrađeno, vodotoci - nisu u Studiji

kvaliteta zemljišta Federalnog zavoda za agropedologija prepoznate kao

poljoprivredno zemljište.

Iz prethodne tabele vidljivo je da je na području Bosansko-podrinjskog kantona

najzastupljenija V bonitetna kategorija sa 4233.83 ha, odnosno 43.09 %, zatim VI

kategorija sa 3085.00 ha, odnosno 31.40 %, zatim IV kategorija sa 683.13 ha ili 6.95 %

od ukupne površine poljoprivrednih površina.

Zemljišta II i III kategorije ima veoma malo, posebno zemljišta II kategorije koje

je i najkvalitetnije. Zemljište II kategorije boniteta ima 46.21 ha ili 0.47% a zemljišta III

kategorije ima 564.20 ha ili 5.74 % od ukupne površine pod poljoprivrednim

površinama.

Udjela kvalitetnog zemljišta koje čine prve tri kategorije (I-III) ima veoma malo,

oko 6.21% od ukupnih poljoprivrednih površina što ukazuje na to da kanton ima mali

udio kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta koje treba maksimalno čuvati u postojećem

obimu i održavati kvalitet na što većem nivou. Takođe, to zemljište je potrebno što

racionalnije iskorištavati uz intenziviranje proizvodnje kao i iznalaženje mogućnosti

povećanja površina pod kvalitetnim, bonitetnim kategorijama.

Mali udio IV kategorije boniteta od 6.95% ukazuje na to da je neophodno

provođenje agrotehničkih i hidrotehničkih (odvodnjavanje i navodnjavanje) mjera kako

bi se povećala proizvodna sposobnost ovih zemljišta.

13Prostorni plan za područje Bosansko-podrinjskog kantona za period 2008 – 2028., Urbis centar d.o.o., Banja Luka, 2016.


Takođe, utvrđene bonitetne kategorije poljoprivrednog zemljišta prema

upotrebnoj vrijednosti svrstane su u tri agrozone:

Agrozona I (I-IVa bonitetne kategorije)

Agrozona II (IVb-VI bonitetne kategorije)

Agrozona III (VII-VIII bonitetne kategorije)

U prvu zonu spadaju zemljišta koja su prikladna za kultiviranje, odnosno

zemljišta na kojima se može organizovati poljoprivredna proizvodnja, I-IV bonitetne

kategorije. Ova zona se smatra najvrijednijim područjem kantona. Prva zona zahvata

površinu od 1.888,10 ha ili 19,21 % od ukupne površine pod poljoprivrednim

zemljištem.

Ovo je zona intenzivne poljoprivredne proizvodnje i zastupljena je u

ravničarskom području, odnosno u riječnim dolinama Bosansko-podrinjskog kantona.

Imajući u vidu ove površine koje su prikladne za kultiviranje potrebno je izvršiti

meliorativne i agrotehničke zahvate na poboljšanju kategorija tla što stvara ambijent za

intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. Sa tehničkim mjerama, produktivnost zemljišta

se znatno povećava, a neki prinosi poljoprivrednih kultura se mogu udvostručiti u

odnosu na sadašnje stanje.

OPĆINA Ukupno

stanovnika

Poljoprivredno/stanovniku

(ha/stan)

Obradivo/stanovniku

(ha/stan)

Pale u FBiH 1 043 1.30 0.97

Foča u FBiH 2 213 0.98 0.50

Grad Goražde 22 080 0.25 0.15

Tabela 30.: Odnos poljoprivrednog zemljišta po stanovniku u ha po opštinama Bosansko-podrinjskog

kantona14

2.21. PREGLED BROJA POŽARA I VRSTE GRAĐEVINA NA KOJIMA SU

NASTAJALI POŽARI U ZADNJIH DESET GODINA

Prosječan broj vatrogasnih intervenicija na pojavu požara koji su nastajali na

području Bosansko-podrinjskog kantona kreće se oko 115 intervencija godišnje.

Najveći broj ovih intervencija evidentiran je 2017. godine kada je vatrogasna jedinica

intervenirala u 209 slučajeva, a najmanje vatrogasnih intervencija bilo je u 2008.

godini, njih 53. Broj požarnih dana u godini u prosjeku iznosi 122 požarna dana.

Većina evidentiranih požara bili su manjeg intenziteta. Najveći broj intervenicija odvijao

se na otvorenom prostoru, zatim na šumskom lokalitetu i građevinskim objektima.

14Prostorni plan za područje Bosansko-podrinjskog kantona za period 2008 – 2028., Urbis centar d.o.o., Banja

Luka, 2016


Požari koji su nastajali na objektima za stanovanje i vozilima, uglavnom su bili

locirani i prijavljeni te brzom intervencijom vatrogasne jedinice bili ugašeni.

Profesionalne vatrogasne jedinice Kantona su u posljednjih 10 godina zabilježila 1165

intervencija, što po automatizmu zahtjeva razvoj i pooštravanje mjera zaštite i

spašavanja od požara i nadzora nad istim. Posebnu pažnju kod požara na otvorenom

trebalo bi posvetiti adekvatnom tretmanu zapaljivih materija, kod požara na objektima

na ispravnost instalacija, kod požara na šumskim površinama na adekvatan tretman i

održavanje šumskih površina, stalni nadzor nad šumskim površinama i na educiranje

građanstva.

Na području općine Foča u Federaciji u posljednjih 10 godina evidentiran je

požar u Tranzitnom centru u Jabuci 2009 godine i požar na stambenom objektu

12.12.2016. godine u kojem je smrtno stradalo jedno lice. Na području općine Pale u

Federaciji u zadnjih deset godina zabilježen je veći broj otvorenih odnosno šumskih

požara.

Godina Broj

intervencija

Na

objektima

Na otvorenom

prostoru

Šumskom

lokalitetu

Motronim

vozilima

Tehničke

intervenicje

2007 100 12 17 64 0 7

2008 53 10 17 24 1 1

2009 71 15 39 12 3 2

2010 94 19 53 15 6 1

2011 126 19 66 35 5 1

2012 117 20 43 46 1 7

2013 91 20 45 19 1 6

2014 79 24 34 8 0 13

2015 147 29 46 45 4 23

2016 77 25 19 12 3 19

2017 209 38 57 95 1 18

UKUPNO 1165 231 436 375 25 98

Tabela 31.: Broj vatrogasnih intervencija na području BPK u proteklih 10 godina


3. STRUČNA OBRADA PODATAKA

3.1. STRUČNO MIŠLJENJE O MAKROPODJELI NA POŽARNE SEKTORE I

ZONE UZ OCJENU DA LI ONE, U SKLADU SA PROPISIMA OBEZBJEĐUJU

SPRJEČAVANJE ŠIRENJA POŽARA

Požarni sektori predstavljaju grupu objekata, površinu objekta ili zemljišta za

koju se može pretpostaviti da će se proces izgaranja ili tok požara odvijati unutar

njegovih granica i da te granice požar neće prelaziti. Požarni sektor, obzirom na

reljefne karakteristike zemljišta predstavlja i cjelina gdje granicu sektora ne predstavlja

prirodna ili umjetna prepreka širenju požara (golet, potupožarna prosjeka i sl.) već je

ista određena pristupom ugroženoj površini, odnosno pozicijom sa koje se može

organizirati sprečavanje daljnjeg širenja požara.

Slijedom toga, granicu požarnog sektora nekog teritorija predstavlja površina na

kojoj nema gorive tvari putem koje bi se požar mogao širiti, te su dovoljno udaljene od

gorivih tvari susjednih sektora koje se ne mogu upaliti direktnim kontaktom plamena,

isijavanjem topline (radijacijom) ili letom ugaraka ili mjesta s kojih se može

organizirano djelovati protiv širenja vatrene stihije. U naseljenim mjestima takve

požarne zapreke čine ulice, trgovi, vodotoci, poljane, zeleni pojasi i sl.

Efekat granice požarnog pojasa zavisi od širine zaštitnog pojasa, visine

objekta/šume, rastinja koji se nalazi uz rub granice i količine toplotne energije koja

može nastati u požaru kao i brzine i pravca vijetra.

Polazeći od gore navedenog, područje Bosansko-podrinjskog kantona podjelili

smo na osam požarnih sektora. Kao osnov za ovu podjelu uzeli smo regionalne i

lokalne puteve na prostoru Bosansko-podrinjskog kantona i riječne tokove.

Požarni sektori su kako sljedi:

Požarni sektor 1: Smješten je u jugoistočnom dijelu Bosansko-podrinjskog kantona.

Sa svoje istočne strane omeđen je teritorijom općine Novo Goražde, a sa sjeverne

rijekom Drinom. Sa južne strane omeđen je regionalnim putem R-448. Zauzima

ukupnu površinu cca 16 486 000 m². Površina šuma unutar požarnog sektora je cca 7

764 000 m². Ukupno toplotno opterećenje šume po požarnom sektoru iznosi cca 1 941

000 GJ, tj. specifično toplotno opterećenje šume po jedinici površine iznosi 117,73

MJ/m².

Požarni sektor 2: Smješten je u južnom dijelu Bosansko-podrinjskog kantona. Sa

svoje južne strane omeđen je teritorijom općine Novo Goražde, sa zapadne strane

teritorijom Općine Foča. Sa sjeverne strane ovaj požarni sektor omeđen je riječnim


tokom rijeke Drine; Sa istočne strane omeđen je regionalnim putem R-448. Zauzima

ukupnu površinu cca 30 397 000 m². Površina šuma unutar požarnog sektora je 19

073 000 m². Ukupno toplotno opterećenje šume po požarnom sektoru iznosi cca 4 768


MJ/m².

Požarni sektor 3: Smješten je u zapadnom dijelu Bosansko-podrinjskog

kantona. Sa svoje zapadne strane omeđen je teritorijom općine Trnovo. Sa sjeverne

strane omeđen je teritorijom općine Pale. Sa istočne strane granica ovog požarnog

sektora je rijeka Osanica, dok je sa južne rijeka Drina. Zauzima ukupnu površinu cca

144 386 000 m². Površina šuma unutar požarnog sektora je cca 99 671 000 m².

Ukupno toplotno opterećenje šume po požarnom sektoru iznosi cca 24 917 750 GJ, tj.

specifično toplotno opterećenje šume po jedinici površine iznosi 172,57 MJ/m².

Požarni sektor 4: Smješten je u centralnom dijelu Bosansko-podrinjskog

kantona i sa svoje sjeverne strane omeđen je teritorijom općine Pale - Prača. Sa južne

strane granica ovog sektora je magistralni put M 20 i rijeka Drina. Sa svoje istočne

strane sektor je omeđen rijekom Odska i Lišičkim potokom. Sa zapadne strane

granica ovog požarnog sektora je rijeka Osanica. Zauzima ukupnu površinu cca 84

241 000 m². Površina šuma unutar požarnog sektora je cca 52 266 000 m². Ukupno

toplotno opterećenje šume po požarnom sektoru iznosi cca 13 066 500 GJ, tj.


Požarni sektor 5: Smješten je u centralnom dijelu Bosansko-podrinjskog

kantona. Sa svoje istočne strane omeđen je regionalnim putem R-448 i

Podhranjenskim potokom. Sa južne strane granica ovog sektora je magistralni put M

20 i rijeka Drina. Sa zapadne strane granice ovog sektora predstavlja rijeka Odska i

Lišićki potok. Sa sjeverne strane omeđen je teritorijom općine Pale – Prača i

Podhranjenskim potokom. Zauzima ukupnu površinu cca 69 969 000 m². Površina

šuma unutar požarnog sektora je 42 862 000 m². Ukupno toplotno opterećenje šume

po požarnom sektoru iznosi cca 10 715 500 GJ, tj. specifično toplotno opterećenje

šume po jedinici površine iznosi 153,14 MJ/m².

Požarni sektor 6: Smješten je u istočnom dijelu Bosansko-podrinjskog kantona.

Sa svoje zapadne strane omeđen je regionalnim putem R-448 i Podhranjenskim

potokom. Sa sjeverne strane omeđen je teritorijom općine Pale - Prača. Sa istočne

strane granica ovog požarnog sektora je teritorija općine Novo Goražde. Sa južne

strane granica ovog sektora je magistralni put M 20 i rijeka Drina. Zauzima ukupnu

površinu cca 16 511 000 m². Površina šuma unutar požarnog sektora je 8 187 000 m².


Ukupno toplotno opterećenje šume po požarnom sektoru iznosi cca 2 046 750 GJ, tj.


Požarni sektor 7: Smješten je u zapadnom dijelu Bosansko-podrinjskog kantona.

Sa svoje zapadne strane omeđen je teritorijom općine Kalinovik i južne općine Foča.

Sa sjeverne strane graniči sa teritorijom općine Trnovo dok sa istočne graniči sa

magistralnom cestom M 18. Zauzima ukupnu površinu cca 58 438 000 m2. Površina

šuma unutar požarnog sektora je 45 610 000 m2. Ukupno toplotno opterećenje šume

po požarnom sektoru iznosi cca 11 402 500 GJ, tj. specifično toplotno opterećenje

šume po jedinici površine iznosi 195,12 MJ/m².

Požarni sektor 8: Smješten je u sjevernom dijelu Bosansko-podrinjskog kantona.

Sa svoje zapadne i sjeverne strane omeđen je teritorijom općine Pale i istočne općine

Rogatica. Sa južne strane graniči sa teritorijom Grada Goražde. Zauzima ukupnu

površinu cca cca 81 847 000 m2. Površina šuma unutar požarnog sektora je 62 943

000 m2. Ukupno toplotno opterećenje šume po požarnom sektoru iznosi cca 15 735


MJ/m².

Na osnovu prethodne analize, daju se sljedeće preporuke u cilju minimiziranja rizika

od nastanka požara:

Vlasnici, korisnici ili zajednički upravitelji građevina dužni su sprovoditi opće

mjere zaštite od požara koje podrazumjevaju plansko organizacijske,

arhitektonsko-građevinske i tehničko-tehnološke mjere koje smanjuju rizik od

požara i povećavaju požarnu sigurnost;

Unaprijediti stanje hidrantske mreže za gašenje požara na području općine u

pogledu broja nadzemnih hidranata, pritiska i količine vode u mreži. U

mnogim naseljima vanjska hidrantska mreža uopće nije izvedena;

U svim javnim građevinama postaviti propisani broj aparata za početno

gašenje požara. U građevinama sa izvedenom hidrantskom mrežom obnoviti

opremu u zidnim ormarićima unutarnje hidrantske mreže;

Na mjestima gdje to moguće u koritima vodotoka i kanala po mogućnosti

produbiti korito, odnosno, izgraditi građevinu za zahvat vode prema

vodopravnim uslovima u cilju osiguranja potrebne količine vode za gašenje

požara i omogućavanje crpljenja vode tokom cijele godine;

Zbog čestih kvarova na glavnom vodovodu i sekundarnoj mreži potrebno je

urediti prilaze za vatrogasna vozila i pristupe do vodozahvata koji svojom

izdašnošću udovoljava potrebama kod gašenja požara.


3.2. STRUČNO MIŠLJENJE O GUSTOĆI IZGRAĐENOSTI UNUTAR JEDNOG

POŽARNOG SEKTORA ILI ZONE UZ OCJENU O POSTOJEĆOJ FIZIČKOJ

STUKTURI GRAĐEVINA S OBZIROM NA ŠIRENJE POŽARA

Bosansko-podrinjski kanton je u pogledu izgrađenosti i povezanosti naselja, te

šumskih i poljoprivrednih površina sa aspekta požara uređen na zadovoljavajućem

nivou, ako se uzme u obzir infrastrukturna povezanost, pristupačnost većine naselja,

kao i šumskih i poljoprivrednih površina. Uža urbana stambena područja su uglavnom

planirana i izgrađena uz poštovanje uslova sa aspekta zaštite od požara, odnosno

imaju razgranatu mrežu puteva i prilaza koji omogućavaju brz pristup vatrogasnih

jedinica i vozila. Nepropisno parkirana vozila mogu usporiti brze intervencije u slučaju

požara. Iz tog razloga je neophodno vatrogasne puteve i pristupe označiti u skladu sa

važećim propisima BAS EN standardima, a po potrebi preventivno djelovati policijsko-

inspekcijskim organima.

U tom smislu na području Bosansko-podrinjskog kantona ne postoje naselja

koja su nepristupačna za intervenciju vatrogasnih vozila, ali postoje naselja kojima je

otežan pristup vatrogasnim vozilima.

Šumske i poljoprivredne površine u općini, imaju izgrađenu infrastrukturnu

mrežu šumskih i poljskih puteva, koji su uglavnom neasfaltirani, a u brdskim i

planinskim dijelovima, mogu usljed neodržavanja, pričinjavati problem za prilaz

vatrogasnih jedinica i vozila. Nadležnost nad održavanjem tih puteva je na resornim

službama općina i preduzeću koje gazduje šumama, te se oni posebno obavezuju

ovim aktom za održavanje istih, a izvještaj o stanju infrastrukture u svojoj nadležnosti

dužni su ažurirati i dostavljati Civilnoj zaštiti najmanje jednom godišnje.

Na magistralnim cestama, širina i nosivost je zadovoljavajuća kada se

posmatraju potrebni uslovi za prolaz vatrogasnih vozila i tehnike. Veća mogućnost za

širenje požara je u gušće naseljenim područjima te većim šumskim i poljoprivrednim

površinama. Na državnim cestama nema ograničenja za vožnju vatrogasnih vozila i

tehnike. Regionalnim i lokalnim cestama povezani su lokaliteti, naselja i gradovi. Širina

i nosivost je zadovoljavajuća kao i kod magistralnih i regionalnih cesta. Na regionalnim

cestama nema ograničenja za vožnju vatrogasnih vozila. Lokalne ceste međusobno

povezuju naselja, ali i veće šumske i poljoprivredne površine, koje se zatim nastavljaju

na šumske i poljoprivredne ceste. Ove ceste su manjih širina, ali ne ograničavaju u

značajnoj mjeri pristup vatrogasnim vozilima. S obzirom na svoju širinu i uređenost,

magistralne, regionalne i lokalne ceste onemogućavaju prijenos požara s jedne strane

ceste na drugu, osim u slučaju olujnih i jakih vjetrova.


Na osnovu prethodne analize, daju se sljedeće preporuke u cilju minimiziranja

rizika od nastanka požara:

Označiti vatrogasne puteve i pristupe u skladu sa važećim propisima

BAS EN standardima, a po potrebi preventivno djelovati policijsko-

inspekcijskim organima;

Objekti moraju biti projektovani, izrađeni i opremljeni na takav način da

se rizik od nastanka požara svede na najmanju moguću mjeru i da

njihova nosiva konstrukcija uslijed požara može održati karakteristike

nosivosti za propisano vrijeme;

Svi građevinski proizvodi ugrađeni u građevinu (primjenjeni materijali,

instalacije i oprema) moraju biti ispitani u akreditiranim ispitnim

laboratorijama i posjedovati certifikat o usklađenosti potvrđen od strane

ovlaštenog tijela;

Redovno vršiti i organizovati čišćenje i održavanje dimnjaka u suradnji sa

mjesnim zajednicama;

Redovno održavati gromobransku instalaciju, obavljati propisane redovne

preglede i ispitivanja. Oštećene i neispravne dijelove instalacije

zamijeniti novim.

Rezime: Povećan priliv stanovništva, neplanska izgradnja, uske i nepristupačne

ulice predstavljaju rizik za stvaranje prenaseljenosti nekih gradskih i prigradskih

naselja, što stvara povećano požarno opterećenje, povećan rizik od nastajanja požara

i otežan pristup vatrogasnim jedinicama. Trenutno stanje može se ocijeniti kao stanje

srednjeg rizika.

Nedovoljno čvrsta zakonska regulativa, niske prekršajne kazne i slaba

kadrovska i tehnička opremljenost inspektorata predstavljaju rizik za stvaranje

bespravne gradnje i dogradnje građevina, te nepostojanje tehničke dokumentacije, što

stvara povećan požarni rizik, otežan pristup vatrogasnim jedinicama i duže vrijeme

protupožarne intervencije. Trenutno stanje može se ocijeniti kao stanje srednjeg rizika.

Nedostatak regulative i jasne odgovornosti korisnika predstavlja rizik za

stvaranje neuređenosti šumskih i poljoprivrednih površina, što stvara povećan požarni

rizik, otežan pristup vatrogasnim jedinicama i duže vrijeme protupožarne intervencije.

Trenutno stanje može se ocijeniti kao stanje visokog rizika.


3.3. STRUČNO MIŠLJENJE O SPRATNOSTI GRAĐEVINA I PRISTUPNOSTI

PUTEVA I POVRŠINA ZA EVENTUALNE AKCIJE I GAŠENJE POŽARA

Spratnost građevina na prostoru Bosansko-podrinjskog kantona sa aspekta

požarne opasnosti ne prestavlja veliki rizik, jer su objekti uglavnom niže spratnosti.

Visina građevina na području Bosansko-podrinjskog kantona ne prelazi 30 metra čime

je njihova požarna ugroženost u kategoriji PU2. U užim gradskim jezgrima izgrađeni su

objekti kolektivnog stanovanja spratnosti, sa prizemljem poslovne namjene, P+4. P+5,

P+6, P+7, P+8. P+9, P+11. Na ostalom području preovladava tip individualne

izgradnje, samostalnih slobodnostojećih objekata, pretežno pokrivenih dvovodnom

drvenom konstrukcijom. U svakom naseljenom mjestu postoji određeni prostor

(raskrsnica puteva i slično) gdje se može organizovati evakuacija stanovnika i mjesto

okupljanja. Poslovni objekti su takođe niže spratnosti pretežno P+1 i P+2 izgrađeni su

od masivnog materijala i novije su gradnje što im smanjuje požarnu ugroženost.



- Svaki objekat, namijenjen za boravak većeg broja ljudi treba da ima ispravno

postavljene i riješene komunikacije (horizontalne - hodnici, pristupni putevi,

podesti i vertikalno - stepenište, rampe i sl.) kao i dovoljan broj izlaza, kako

redovnih tako i nužnih, da bi ljudi u slučaju požara ili neke druge opasnosti

mogli brzo i nesmetano napustiti zgradu.

- Preko inspekcijskih službi požarne puteve uvijek držati prohodnim i čistim, tj.

voditi strogu kontrolu prohodnosti saobraćaja sa što manjim zadržavanjima. U

većim kompleksima pravnih osoba stalno držati prohodne vatrogasne pristupe i

puteve evakuacije.

- Kod objekata kolektivnog stanovanja unaprijediti stanje unutrašnje hidrantske

mreže i dati jasne nadležnosti i odgovornosti za održavanje sistema hidrantske

mreže, protivpožarnih aparata, dimnjačkih i ventilacionih kanala.

- Pri postavljanju sistema za gašenje požara treba voditi računa o stanju

vodoopskrbe. Neadekvatna opskrba sa neredovnim pritiskom predstavlja visoki

riziko faktor i povećava šanse za širenje požara a time i povećava njegovu

razornost. U slučajevima kada se utvrdi da je vodoopskrba neadekvatna

potrebno je naći alternativne izvore ili instalirati akumulacione rezervoare za

opskrbu sistema za zaštitu požara.

- Unutrašnja hidrantska mreža mora biti pod stalnim pritiskom vode tako da na

najvišem spratu objekta najniži pritisak na mlaznici iznosi 2,5 bar pri protoku

vode minimalno 5 l/s.


Rezime:Geografski položaj predstavlja rizik za stvaranje slabe povezanosti

padinskih naselja, uske i nepristupačne saobraćajnice, čija posljedica može biti pojava

povećanog požarnog opterećenja, povećan rizik od nastajanja požara i otežan pristup

vatrogasnim jedinicama. Trenutno stanje može se ocijeniti kao stanje srednjeg rizika.

Kašnjenje sa provedbom urbanističkih rješenja te nedostatak sredstava,

predstavlja rizik za slabu izgrađenost puteva u prigradskim i seoskim naseljima, čija

posljedica može biti pojava povećanog požarnog opterećenja i povećan rizik od

nastajanja požara te otežan pristup vatrogasnim jedinicama. Trenutno stanje može se

ocijeniti kao stanje srednjeg rizika.

3.4. STRUČNO MIŠLJENJE O STAROSTI GRAĐEVINA I POTENCIJALNE

OPASNOSTI ZA IZAZIVANJE POŽARA

Dio građevina u vlasništvu fizičkih osoba građene su prije 50 -100 godina, pa se

iste mogu svrstati u kategoriju dotrajalih. Ove građevine rađene su u periodu kada su

krovne konstrukcije izrađivane od tisane drvene građe, a električne instalacije rađene

tako da preopterećenjem mogu izazvati požar. Većina građevina ne posjeduje stabilne

sisteme za dojavu požara. Potrebno je povećati brigu o održavanju građevina i

provođenju preventivnih mjera zaštite od požara.

U proteklih 15 godina nastale su promjene vezane za privrednu djelatnost.

Pojedina pravna lica prestala su sa radom, a druga promijenila djelatnost i proizvodnju,

a pojedini pravni subjekti i vlasnike. Pojedine građevine su zatvorene ili napuštene,

prepuštene propadanju, izložene devastiranju i bespravnom useljavanju potencijalnih

rušitelja i piromana.



Napraviti analizu starosti građevina te definisati posebno ugrožene

objekte i zone;

Za objekte koji su napušteni, propali i devastirani predvidjeti mjere

sankcija ili uklanjanja.

Kod objekata kolektivnog stanovanja unaprijediti stanje unutrašnje

hidrantske mreže i dati jasne nadležnosti i odgovornosti za održavanje

sistema hidrantske mreže, protivpožarnih aparata, dimnjačkih i

ventilacionih kanala;


Kod objekata individualnog stanovanja redovno vršiti i organizovati

čišćenje i održavanje dimnjaka u suradnji sa mjesnim zajednicama;

Kod izgradnje novih objekata obezbijediti sve neophodno legislativom iz

ove oblasti propisane pasivne i aktivne mjere zaštite od požara, kao i

ugradnju građevinskih proizvoda i opreme sa dokazom kvaliteta u

požarnim okolnostima od strane akreditirane laboratorije;

Preko inspekcijskih službi insistirati da se u svim objektima bez obzira na

starost i namjenu sprovode preventivne mjere protivpožarne zaštite,

posebno u objektima gdje boravi veći broj ljudi.

Rezime: dotrajalost materijala, stari način gradnje, loše izvedene instalacije,

mogu dovesti do stvaranja visoke starosne dobi građevina u prosjeku oko 50 godina,

čija je posljedica povećan rizik od izbijanja požara, prenošenje požara na druge

požarne sektore, šumske površine, uvećana brzina širenja požara i otežana

vatrogasna intervencija. Trenutno stanje može se ocijeniti kao stanje srednjeg rizika.

Necertificirana oprema, prekoračenje predviđene snage, neispravna izolacija,

nepostojanje sigurnosnih sklopki mogu dovesti do stvaranja dotrajalosti instalacija za

razvod energenata, čija je posljedica povećan rizik od izbijanja požara, prenošenje

požara na druge požarne sektore, šumske površine, uvećana brzina širenja požara te

otežana vatrogasna intervencija. Trenutno stanje može se ocijeniti kao stanje visokog

rizika.

Slabo održavanje građevina, nepridržavanje pravilima procedura, neobučeno

osoblje i korisnici, mogu uzrokovati djelovanjem ljudskog faktora, nepažnjom,

sabotažom do slabog održavanja građevina, nepridržavanja procedurama te stvoriti

neobučeno osoblje i korisnike. Trenutno stanje može se ocijeniti kao stanje visokog

rizika.

3.5. STRUČNO MIŠLJENJE O STANJU PROVEDENOSTI MJERA ZAŠTITE OD

POŽARA U INDUSTRIJSKIM ZONAMA I UGROŽAVANJU GRAĐEVINA IZVAN

INDUSTRIJSKIH ZONA

Bosansko – podrinjski kanton sa ekonomskim centrom Gradom Goražde spada

među razvijenije regije Federacije BiH. Potencijalnu prijetnju za nastajanje požara i

eksplozija predstavljaju građevine, skladišta, proizvodni pogoni i energetska

postrojenja koja su smještena u industrijskim zonama. Uslijed nastajanja požara može

doći do zaustavljanja proizvodnje odnosno ugrožavanja mikro i makro lokacije. Na

području Bosansko-podrinjskog kantona veliki je broj ovakvih građevina koje su

raspoređene širom industrijskih zona. Na području Bosansko-podrinjskog kantona u

skladištima i tankovima benzinskih pumpi uskladišteno je preko 1.000.000 litara

zapaljivih tečnosti i više od 100 tona gasa, plina i drugih eksplozivnih materija.


Pored osnovne protivpožarne zaštite propisane za ovu vrstu objekata ne

postoje drugi vidovi zaštite, kao što su vatrogasne jedinice ili vatrodojavni sistemi

povezani sa sjedištem profesionalne vatrogasne jedinice. Izuzetak čine sljedeći

industrijski pravni subjekti:

“PREVENT SAFETY“ d.o.o.

“PREVENT GORAŽDE“ d.o.o.

“BEKTO-PRECISA“ d.o.o.

“EMKA BOSNIA“ d.o.o.

“PROMING“ d.o.o.

“EL -TARIK OIL“ d.o.o.

„POBJEDA-RUDET“d.d.

Kada je riječ o industrijskim objektima u zavisnosti od namjene i vrste procesa

rada koji se u njima obavlja i vrste glavnih tvari koje se koriste u toku rada (drvo, razne

vrste pogonskih goriva, ulja maziva i zapaljivih lakova, eksploziva, eksplozivnih i

zapaljivih gasova, prirodnih ambalaža, plastike, kože i dr.) postoji mogućnost stvaranja

zapaljive odnosno eksplozivne smjese, što predstavlja realnu opasnost od nastajanja

požara. Imajući u vidu navedeno neophodno je insistirati da svi objekti koji koriste

opasne materije moraju biti opremljeni sistemima za otkrivanje eksplozivnih smjesa i

gasova i sistemima za automatsku dojavu požara i ranu prevenciju.

U tehnologiji prerade drveta opasnosti od nastanka požara i eksplozije proističu

iz gorivih osobina drveta, eksplozivnih osobina drvene prašine i iz same tehnologije

obrade drveta pri kojoj se ostvaruju uslovi za nastanak požara i eksplozije

(zagrijavanje i stvaranje prašine prilikom mehaničke obrade, lakiranje).

U industrijskoj zoni lokalitet „Pobjede“ najugroženiji pravni subjekti sa aspekta

izbijanja požara su:

1. Unis „Ginex“ d.d. – PU 1

2. Pobjeda Rudet - PU 1

3. Pobjeda technology d.d. – PU 1

4. Tvonica alata Goražde - PU 1

U industrijskoj zoni „Bekto – Precisa“ proizvodne i prodajne programe posjeduju

3 pravna lica, gdje se koriste različite zapaljive materije kao što su drvo, plastika, boje,

lakovi, tekstil, koža, kao i zapaljive tečnosti i gasovi.


Sa aspekta požarne ugroženosti najugroženiji su pogoni slijedećih preduzeća:

1. Bekto – Precisa (PU 1)

2. Hella - Bekto Industries (PU 1)

3. Emka Bosnia (PU 1)

Industrijska zona „Vitkovići“ zauzima površinu od oko 70.000 m² unutar koje

djeluje Prevent grupacija i u toku je izgradnja i registracija još šest novih firmi, koje u

svojim proizvodnim djelatnostima koriste različite zapaljive materije kao što su drvo,

plastika, koža, boje, lakovi i razne zapaljive tečnosti i gasovi. Sa aspekta požarne

ugroženosti najugroženiji su pogoni preduzeća grupacije „Prevent“.

Industrijska zona „Rasadnik“ je nova industrijska zona na području općine

Goražde unutar koje posluje veliki trgovački lanac „Bingo“ iz Tuzle.

U skladištima i tankovima benzinskih pumpi, prisutnih na području Bosansko-podrinjskog kantona, uskladištene su ogromne količine zapaljivih tečnosti, gasova i eksplozivnih materija. Benzinske pumpe na području Bosansko-podrinjskog kantona su sledeće:

„EL Tarik-Oil“ d.o.o.

„ENOL“ d.o.o.

„Energopetrol 1“

„Energopetrol 2“

„BV Petrol“

Svi navedeni pravni subjekti, imaju osnovnu propisanu PP zaštitu u vidu

hidranata i protivpožarnih aparata. Benzinske pumpe, Proming d.o.o. i El-Tarik oil

d.o.o., imaju i vatrodojavne sisteme, kao dodatni vid zaštite. Vlastitu vatrogasnu

jedinicu ne posjeduje niti jedan pravni subjekt osimkompanije Ginex d.d. koja je u

sastavu industrijske zone lokalitet Pobjeda.

Imajući u vidu navedene karakteristike industrijskih zona i zapaljivih materija

koje se koriste u proizvodnim djelatnostima navedenih preduzeća po industrijskim

zonama, smatramo da je u ovoj procjeni važno upoznati se i sa svojstvima određenih

zapaljivih materija, koje predstavljaju veliku opasnost za nastanak i širenje požara.

Shodno tome, u nastavku, će se govoriti o svojstvima:

1) Benzin

2) Dizel gorivo

3) Kartonska ambalaža – papir,

4) Koža,

5) Tekstil,

6) Prerada drveta.


Benzin – je izrazito zapaljiva tekućina čije pare sa zrakom stvaraju eksplozivne

smjese. Predstavlja požarnu opasnost i pri veoma niskim temperaturama u okolišu.

Termičkom razgradnjom nastaju različiti otrovni plinovi i spojevi: ugljični monoksid,

razni alifatski i aromatski ugljikovodici, dušikovi oksidi, fenoli, policiklički aromatski

ugljikovodici, u tragovima olovo i neki drugi elementi. Neke od karakteristika benzina

su:

Plamište: oko – 43 °C;

Temperatura zapaljenja: promjenljiva;

Granice eksplozivnosti: 1,4 – 7,6 vol. %.

Dizel gorivo je viskozna tečnost karakterističnog mirisa. Paljenje goriva

otvorenim plamenom moguće je samo u ljetnim vremenskim uslovima, kada se

postigne ili premaši temperatura paljenja. U tim uslovima moguće je i nakupljanje para

koje u smjesi sa zrakom mogu biti eksplozivne. Općenito, opasnost od požara i

eksplozije kod D-2 puno je manje nego kod motornih benzina.

Kartonska ambalaža (Papir) - spada u grupu čvrstih materija koje mogu da

intenzivno gore. Prilikom proizvodnje i prerade potrebno je papir zaštititi od izvora

zagrijavanja koji imaju temperaturu iznad 100˚C. Kakav će tok sagorijevanja papir imati

u određenom slučaju u velikoj mjeri zavisi u kojem se obliku nalazi. Ako se radi o

papiru u obliku složenih listova, požar u većini slučajeva, zbog nedostatka kiseonika za

intenzivno sagorijevanje, neće uzeti veće razmjere. Ali ako se radi o otpacima papira ili

o papiru u rastresitom stanju, onda se proces sagorijevanja obavlja intenzivno.

Koža – u fazama prerade kože koriste se lako zapaljive materije kao što su

razređivači, špirit, nitrocelulozni lakovi i druge materije koje mogu dovesti do požara. U

tehnologiji prerade kože i tekstila postoji opasnost od izbijanja požara zbog lako

zapaljivih materija kao što su: hemijska i sintetska vlakna, vuna, prediva, platno, te

naročito opasna tekstilna prašina koja se javlja u svim fazama prerade.Do paljenja

tekstilne prašine može doći usljed iskrenja sa materijala ili stroja koji se koristi u

procesu proizvodnje. Gotovo svi tekstili su gorivi i često su uzrok požara. Temperature

na kojima dolazi do paljenja kreću se od 390˚C (pamuk) do 590˚C (vuna) i zavise od

vrste i oblika sirovine.

Drvo - kod prerade drveta opasnosti od nastanka požara i eksplozije proističu iz

gorivih osobina drveta, eksplozivnih osobina drvene prašine i iz same tehnologije

obrade drveta, pri kojoj se ostvaruju uslovi za nastanak požara i eksplozije

(zagrijavanje i stvaranje prašine prilikom mehaničke obrade, lakiranje). Temperatura

pri kojoj će se drvo zapaliti zavisi od vrste drveta, oblika, veličine i sadržaja vlage. Zbog

velikog broja faktora koji utiču na zapaljivost, teško je odrediti specifičnu temperaturu

paljenja drveta. Generalno, srednja vrijednost temperature paljenja drveta je oko


200˚C. Pri ovoj temperaturi nastaje dovoljna količina zapaljivih gasova da bi se drvo

moglo zapaliti. Kako se proces gorenja nastavlja, dolazi do proizvodnje ugljik-

monoksida i nakon toga ostaje ugljenisani dio i pepeo. Također, drvo se može zapaliti i

na temperaturi nižoj od 200˚C npr.ako je drvo u kontaktu sa konstantnim izvorom

toplote duže vrijeme.

Uzroci požara kod privrednih subjekata mogu biti pomanjkanje zaštitnih uređaja

i opreme, ali najčešće uzorci su tehnički nedostatci i nepridržavanje propisanih

tehničkih i organizacijskih mjera zaštite od požara. Izvori opasnosti za nastank i širenje

požara mogu biti:

a. Nedostatak ventilacije u radioničkim prostorijama;

b. Nataložena prašina na sredstvima za rad;

c. Nataložena prašina u elektro ormarima, razvodnim kutijama, uređajima, a

koji nisu izvedeni u skladu s IP zaštitom;

d. Neispravna električna instalacija i/ili predimenzionirani sklopovi sigurnosti;

e. Korištenje otvorenog plamena i topline, u prostorima proizvodnog pogona i

skladišta (zavarivanje, lemljenje i brušenje metala u blizini zapaljivih tvari);

f. Neredovno održavanje mašina, sistema i uređaja te njihovih elektro motora,

ventilatora i sl;

g. Samozagrijavanje i samozapaljenje masnih krpa natopljenih otapalima ili

uljima koja se koriste za čišćenje strojeva, ako se nekontrolirano odbacuju;

h. Nepridržavanje pravila i postupaka zaštite od požara u eksplozijski opasnim

prostorima.

Napraviti analizu stanja i procjenu rizika od požara kod industrijskih objekata

(gdje to nije urađeno) uzimajući u obzir njihove tehnološke procese;

Kod izgradnje novih industrijskih objekata, kako u fazi dobijanja odobrenja

za građenje, tako i u fazi izgradnje objekta obezbijediti sve neophodno

legislativom iz ove oblasti propisane pasivne i aktivne mjere zaštite od

požara, kao i u gradnju građevinskih proizvoda i opreme sa dokazom

kvaliteta u požarnim okolnostima od strane akreditirane laboratorije;

U industrijskim postrojenjima je neophodno imati razrađene procedure u

radnom procesu sa zapaljivim i eksplozivnim materijama i način na koji se

one skladište;

Svako postrojenje treba imati napisane mjere opreza prilikom rukovanja s

određenim supstancama u skladu sa propisima, te samim tim imati

edukovano osoblje i dobar nadzor nad proizvodnjom;


Neophodno je preduzimati komplet preventivnih mjera zaštite, a ukoliko iste

nisu dovoljne, moraju se preduzeti mjere sankcije. Preventivne mjere zaštite

moraju biti ugrađene u svaku fazu tehnološkog procesa;

Instalirati uređaje za automatsko gašenje požara gdje god je to moguće;

Na nivou općine formirati profesionalnu vatrogasnu jedinicu sa

odgovarajućim brojem vatrogasaca i opremiti je potrebnim MTS-a;

U industrijskim zonama, odnosno u građevinama za proizvodnju i preradu,

provođenje mjera zaštite od požara je na zadovoljavajućem nivou, što pokazuje i

statistika požara. Na objektima ukupno su se dogodila 17 požara za godinu dana, što

čini 12.25 % od ukupnog broja intervencija koje su imale vatrogasne jedinice. U toku

2017. godine zabilježen je jedan požar na objektu za proizvodnju namještaja firme FA

u Goražde (25.3.2017), u industrijskoj zoni Pobjeda u kompaniji Unis Ginex dd

Goražde (28.3.2017), kao i u poslovnoj zoni Njuhe na objektu za preradu drveta

kompanije Fekry doo. Iz ovoga proizilazi da se na privrednim subjektima desilo 1,3%

od ukupnog broja intervencija u periodu 2007. – 2017. Za slučaj gašenja požara,

pravne osobe u skladu sa propisima i potrebama, uglavnom imaju potrebnu opremu za

početno gašenje požara, te izgrađenu vanjsku i unutrašnju hidrantsku mrežu spojenu

na gradski vodovod.

U industrijskim zonama, odnosno u građevinama za proizvodnju i preradu,

provođenje mjera zaštite od požara je na zadovoljavajućem nivou. Za slučaj gašenja

požara, pravne osobe u skladu sa propisima i potrebama, uglavnom imaju potrebnu

opremu za početno gašenje požara, te izgrađenu vanjsku i unutrašnju hidrantsku

mrežu spojenu na gradski vodovod. Međutim, u slučaju nastanka požara širih

razmjera, za čiju lokalizaciju bi trebalo angažovati znatna materijalno-tehnička sredstva

može predstavljati veliki problem zbog nedovoljnog broja vatrogasnih jedinica,

vatrogasaca i adekvatne opreme za gašenje požara.

U slučaju nastajanja požara u građevinama i prostorima u industrijskim zonama,

veoma mala je vjerovatnoća za širenja požara na susjedne građevine, jer između

pojedinih građevina postoje odgovarajuće požarne prepreke u vidu magistralnih i

lokalnih puteva, a takođe ima i dovoljno prostora za lokaliziranje požara.

Na osnovu navedenog, može se konstatovati da je u slučaju nastanka požara,

znatno smanjena mogućnost ugrožavanja građevina izvan industrijskih zona. Pregled

tehnoloških mjesta u pogledu vjerojatnosti za nastajanje i širenje požara i opasnosti

svode se na najmanji mogući nivo pridržavanjem uputa za rad na siguran način, a


instalacije i postrojenja, strojevi i uređaji koriste se u granicama nazivnih vrijednosti, te

se isti redovno održavaju.

Rezime: imajući u vidu trenuto stanje provedenosti mjera zaštite od požara u

industrijskim zonama i ugrožavanju građevina izvan industrijskih zona na području

Bosansko-podrinjskog kantona, evidentan je visoki stepen rizika nastanka požara

unutar ili izvan istih. Odnos rizika, uzroka i posljedica je usko povezan. U tom pogledu

visoke rizike predstavljaju širenje požara i eksplozija u industrijskim postrojenjima,

antropološko djelovanje i nemogućnost blagovremene intervencije. Ovi rizici su

najčešće uzrokovani upotrebom necertificirane opreme za zaštitu od požara, slabim

održavanjem postrojenja, nepridržavanjm propisanih normi i procedura i nepostojanje

dovoljnog broja vatrogasaca i materijalno – tehničkih sredstava. Shodno navedenom

odnosu rizik - uzrok evidentne su i posljedice istog, a koje se mogu odnositi na:

nekontrolisano širenje požara, stradanja ljudi i materijalnih dobara, povećanje rizika od

eksplozije, stradanje ljudi, zagađenje okoliša, nekontrolisano širenje požara, stradanja

ljudi i materijalnih dobara.

3.6. STRUČNO MIŠLJENJE O IZVORIŠTIMA VODE I HIDRANTSKOJ ISTALACIJI

ZA GAŠENJE POŽARA

U poglavlju 1. tačka 1.15. i 1.16. opisana su i navedena izvorišta vode i

hidrantska mreža na području Bosansko-podrinjskog kantona.

Javnom vodovodom mrežom pokrivena su naselja: Goražde, Glamoč, Vitkovići,

Zupčići, Kazagići, Hubjeri, Mravinjac, Potrkuša, Vranići-dio, Ilovača-dio, Prača,

Hrenovica i Ustikolina.

Sa javne vodovodne mreže snadbijeva se i postojeća vanjska hidrantska mreža

(naselje Goražde – 1 visinska zona, Prača i Ustikolina).

Glavni cjevovodi su tako dimenzionirani da mogu obezbjediti siguran izvor vode

takvog kapaciteta da omogući napajanje minimalno propisanom količinom vode koja je

potrebna za zaštitu požarnog sektora s najvećim požarnim opterećenjem građevine

koja se štiti.

U ostalim naseljima domaćinstva i drugi subjekti vodom se snadbijevaju iz

lokalnih vlastitih vodovoda koji su, uglavnom manjih kapaciteta, izgrađenih za jedno ili

više domaćinstava ili drugih subjekata.

Može se konstatovati da je cjelokupno područje Bosansko-podrinjskog kantona

bogato prirodnim izvorištima vode koja se mogu upotrijebiti u akcijama gašenja požara.

Međutim, zbog teritorijalne rasprostranjenosti Bosansko-podrinjskog kantona, na većini

dijelova vatrogasne kamione - cisterne nije moguće puniti sa vodom zbog malih


kapaciteta vode na tim područjima.Stanje opskrbljenosti vodom Kantona ocjenjuje se

kao djelimično zadovoljavajuće.

Na temelju prikupljenih podataka, evidentno je da na cijelom području

Bosansko-podrinjskog kantona, a posebno u prigradskim zonama i ruralnom dijelu ne

postoji ažurirana mapa hidrantske mreže i opreme za gašenje požara, koja se

zakonski mora periodično pregledati i dovesti u stanje funkcionalnosti, što je regulisano

Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu(''Službene novine Federacije BiH'' broj

64/09), u FBiH i podzakonskim aktima za ovu oblast.

Prema službenim informacijama na području Grada Goražde nalazi se 64

vanjska hidranta, od toga 15 je van funkcije, tj. ne zadovoljavaju tehničke uslove. U

Općini Pale u FBiH u MZ Prača postoji vanjska hidrantska mreža opremljena sa pet

hidranata i svi su ispravnom stanju. U MZ Ustikolina postoji djelimično funkcionalna

hidrantska mreža. Od ukupno 12 hidranata, 4 nisu u ispravnom stanju zbog naknadnih

građevinskih i drugih radova na infrastrukturi.

S obzirom da nisu predočeni podaci o ispitivanju unutrašnje hidrantske mreže,

za koju su zadužena pravna lica (vlasnici objekata ili zajedničko vlasništvo stambene

zgrade), ne može se reći da li ista zadovoljava tehničke uslove (pritisak, kapacitet).

Postojeća hidrantska mreža izvedena u gradskoj zoni nije dovoljna, i ukazuje se

potreba za izvođenjem iste u gradskim i ruralnim dijelovima Bosansko-podrinjskog

kantona, koju je potrebno uskladiti sa važećim Pravilnikom o tehničkim normativima za

spoljnu i unutrašnju hidrantsku mrežu za gašenje požara (“Službeni list FBiH”, br.

87/11). Potrebno je sve postojeće hidrante označiti propisnim oznakama.

Na rijeci Drini pronaći najpogodnije lokalitete za izgradnju pristupnih puteva za

vatrogasna vozila, kako bi se iste mogle koristiti kao izvori požarne vode u slučaju

većih požara. U cilju poboljšanja funkcionalnosti hidrantske mreže i prevencije

početnog gašenja i širenja požara preporučuje se:

izrada hidrantske mreže na prostorima gdje još ne postoji;

postojeće hidrante koji ne udovoljavaju propisima i pravilima tehničke

prakse, odnosno važećeg Pravilnika o tehničkim normativima za spoljnu i

unutrašnju hidrantsku mrežu za gašenje požara (“Sl.list FBiH”, br. 87/11),

sanirati i dovesti u upotrebno stanje;

obilježiti sve hidrante propisanim oznakama;

ažurirati grafički pregled hidranata na terenu, tj. mapu hidrantske mreže;

postojeću hidrantsku mrežu redovno održavati i ispitivati;

cisterne i spremnike po naseljenim mjestima redovno čistiti, puniti vodom i u

slučaju nužde koristiti kao izvore za snabdijevanje vatrogasnom vodom;

izvedbom nove vodovodne mreže obavezno izvesti i potreban broj hidranata;

urediti crpilišta na obali akumulacija vode i izvorišta, gdje je to moguće;


U slijedećoj tabeli dat je prikaz odnosa rizik-uzrok-posljedica;

Redni broj

Rizik Uzrok Posljedice Procjena

rizika

1.

Ne postojanje centralne

evidencije i ažurne mape

hidrantske mreže

Neizvršavanje obaveza nadležnog javnog preduzeća koje

upravlja vodosnabdjevanjem

Rizik u slučaju požara zbog otežanog gašenja,

vatrogasne jedinice nemaju potpunu

informaciju o stanju, ispravnosti i rasporedu

hidrantske mreže

Srednji

2.

Ne postojanje hidranske mreže u prigradskim i

seoskim naseljima

Nedovoljna pokrivenost Kantona hidrantskom mrežom

Otežana i usporena akcija gašenja, upotreba

isključivo vode iz vatrogasnih vozila

Srednji

3.

Neodržavanje vanjske i

unutrašnje hidranske mreže

Nedovoljno čvrsta zakonska regulativa (niske kazne i nerad inspektora), neosviješćenost

građana o ovoj vrsti problema, finansijski razlozi, podjela

odgovornosti na više pravnih lica/pojedinaca

Rizik od neispravnosti hidrantske mreže u

slučaju nužde. Rizik za širenje požara na druge

građevine zbog neispravnosti sredstava

sa početno gašenje požara

Srednji

Tabela 32.: Odnos rizik – uzrok – posljedica.

Rezime: imajući u vidu postojeće stanje hidrantske mreže na području

Bosansko-podrinjskog kantona može se konstatovati da hidrantska mreža (unutrašnja i

vanjska) ne odgovara požarnom opterećenju, i da ista ne zadovoljava minimalne

tehničke uslove propisane Pravilnikom o tehničkim normativima za vanjsku i unutarnju

hidrantsku mrežu za gašenje požara (Sl. novine FBiH 87/11).

3.7. STRUČNO MIŠLJENJE O IZVEDBENIM DISTRUBUTIVNIM MREŽAMA

ENERGENATA

Električne mreže po svojoj osnovnoj namjeni mogu biti elektroprenosne i

elektrodistributivne.

Dužina elektrodistributivne mreže iznosi 952 km. S aspekta zaštite od požara

kablovska zaštitna mreža ne predstavlja posebnu opasnost, kao što je to nadzemna,

odnosno zračna mreža. Dužina elektrodistributivne srednje naponske mreže iznosi

225 km, a dužina nisko naponske mreže 727 km od čega je 72 km izvedeno

podzemno.


Na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde instalirano je 194

transformatorske stanice. Transformatorske stanice s aspekta zaštite od požara

predstavljaju važan segment.

Kada je riječ o elektroenergetskim postrojenjima u dijelu distribucije električne

energije najčešći izvori opasnosti su:

Neispravnost dalekovoda, transformatora, visokonaponskih uređaja,

Neispravnost elektromotora, kompresorskih postrojenja,

Neispravnost akumulatorskih postrojenja,

Nepažnja čovjeka,

Prirodne i druge nesreće (udar groma, orkanski vjetar, zemljotres,

sabotaža itd.)

Požari mogu nastati zbog iskrenja kao posljedica kratkog spoja, preopterećenja

na električnoj mreži, te zbog prekida vodiča na dalekovodima radi kvara ili

elementarnih nepogoda. Dalekovodi mogu uzrokovati požare na rastinju i trasama gdje

prolaze, ako se redovno ne čiste i ako prosjeci nisu odgovarajući.

U transformatorskim postrojenjima postoji cijeli niz uređaja kod kojih postoji

mogućnost nastanka požara radi nepravilnog rada, proboja izolacije, neispravne

zaštite, atmosferskih neprilika, nepravilnog rukovanja i održavanja. U nekim uređajima

(sklopke, mjerni transformatori, strujni transformatori) postoje manje količine ulja te

postoji mogućnost zapaljenja istog.

Zbog veće količine ulja koje se nalazi u energetskim transformatorima postoji

mogućnost nastanka požara radi nepravilnog rada transformatora, proboja izolacije,

neispravne zaštite, neredovnog održavanja i kontrole. Količina ulja u transformatoru

ovisi o snazi i vrsti transformatora.

Elektromotori kao izvor opasnosti od požara mogu biti radi preopterećenja,

nepravilnog održavanja, neispravne zaštite, proboja izolacije (kratkog spoja),

podnaponskog opterećenja itd.

U kompresorskim postrojenjima postoji mogućnost nastanka eksplozije koja je

često popraćena požarom. Do eksplozije dolazi najčešće radi neispravnih kontaktnih

manometara, propusnih i sigurnosnih ventila.

Prilikom puštanja u rad akumulatora, posebno prilikom punjenja dolazi do

razlaganja elektrolita i do razvijanja plina koji s okolnim zrakom tvori eksplozivnu

smjesu. Do eksplozije i požara može doći pri unošenju otvorenog plamena, pušenja i

unošenja užarenih predmeta. Čovjek, odnosno ljudski faktor, u postrojenju je uvijek

potencijalni izazivač kvarova praćenih požarom, ukoliko se ne pridržava pogonskih

uputa i upozorenja te nepravilno rukuje postrojenjem.


Posebne opasnosti mogu nastati prilikom većih i dužih poslova remonta,

godišnjih pregleda uređaja itd. Što se tiče lokacija, rasporeda i ostalih karakteristika

ovih mreža više je rečeno u prethodnim dijelovima ove procjene.

U cilju minimiziranja opasnosti od nastanka požara kada je u pitanju

elektrodistributivna mreža i elektroenergetska postrojenja vezana za prenos i

distribuciju električne energije na području Bosansko-podrinjskog kantona neophodno

je:

Redovno ispitivati i mjeriti impedansu uzemljenja prenosnih i distributivnih

mreža, kao i elektroenergetskih postrojenja, prema „Pravilnika o električnim

normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog

napona od 1-400 kV“ (Sl. list SFRJ br. 65/88);

Redovno ispitivati sve električne zaštite u elektroenergetskim postrojenjima i

na mreži prema navedenom Pravilniku;

Izvršiti rekonstrukciju 0,4 kV-e zračne mreže, posebno na onim dionicama

koje su podkapacitirane;

Permanentna sječa šume i otklanjanje raslinja ispod i oko prenosnih i

distributivnih mreža prema navedenom Pravilniku i internim propisima

elektrodistributivnih preduzeća;

U svim transformatorskim stanicama koje sadrže uljne transformatore

osigurati kvalitetnu ventilacija prostora, kao i u akumulatorskim stanicama;

Pravilno i redovno održavanje distributivne i elektroenergetske opreme i

uređaja prema Pravilniku o tehničkim normativima za elektroenergetska

postrojenja nazivnog napona 10 kV za rad pod naponom 20 kV (Sl. list SFRJ

br. 10/79);

Vrata svih prostorija u kojima su smještene naprave i uređaji koji sadrže ulje

i druge lako zapaljive materije, moraju biti od vatrootpornog materijala,

minimalne vatrootpornosti 60 minuta, prema Pravilniku o tehničkim propisima

za specijalnu zaštitu elektroenergetskih postrojenja od požara (Sl. list SFRJ

br. 24/75);

U trafostanicama koje se nalaze u sklopu drugih objekata voditi računa da

one moraju biti poseban požarni sektor, tj. moraju sa tri strane biti odvojene

požarnim preprekama (zidovima) vatrootpornosti 120 minuta, a uljni

transformatori moraju takođe biti u posebnom požarnom sektoru t.j. činiti

jedan požarni sektor koji će biti odvojen od drugihdijelova postrojenja

požarnim preprekama najmanje vatrootpornosti od 60 minuta;

Svi objekti koji su priključeni na niskonaponsku mrežu moraju biti zaštićeni

osiguračima-sklopkama-rastavljačima, prema članu 20. Zakona o zaštiti od

požara i vatrogastvu (Sl. novine FBiH br. 64/09), a koji zadovoljavaju uslove


propisane normom BAS EN 60947-3 koji se odnose na vatrootpornost tih

elemenata. Obavezna primjena ovog standarda prema Zakonu o zaštiti od

požara i vatrogastvu je od oktobra 2012. godine. Svi elementi

nsikonaponske mreže (0,4 kV) podliježu pregledu i ispitivanju prema

Pravilniku o normativima za električne instalacije niskog napona („Službeni

list SFRJ“ br. 55/88 i 54/88). U slijedećoj tabeli prikazan je odnos rizika

uzroka i posljedica:

Budući da elektroenergetska postrojenja mogu prestavljati veliku požarnu

opasnost neophodno je da se svaki subjekat pridržava mjera zaštite od

požara i da samostalno unutar svojih jedinica organizira provođenje istih.

Također, jako je važno obratiti pažnju na izvore opasnosti i osigurati

adekvatan odgovor na iste.

Tabela 33.: Odnos rizika, uzroka i posljedica

3.8. STRUČNO MIŠLJENJE O STANJU PROVEDENIH MJERA ZAŠTITE OD

POŽARA NA ŠUMSKIM POVRŠINAMA I POLJOPRIVREDNIM POVRŠINAMA

Svaka šuma i šumska površina na kojoj se nalazi gorivi materijal ugrožena je od

požara. Bogatstvo raznovrsne vegetacije, a samim tim i tipova gorivog materijala koji

se nalazi u šumi, stvara uslove da različiti tipovi šuma budu različito ugroženi od

požara, što ovisi i od uređenosti šuma.

RIZIK UZROK POSLJEDICA TRENUTNO STANJE

Klimatski uslovi

Povišene temperature u ljetnom periodu, grom i udar munje, orkanski vjetrovi,

zemljotresi, pridodne i druge nesreće

Povećan rizik u slučaju gašenja požara, posebna

vrsta požara zahtjeva i posebne medije za gašenje

Srednji rizik

Neispravna oprema i

postrojenja

Necertificirana oprema, prekoračenje

predviđene snage, nispravna izolacija,

nepostojanje sigurnosnih sklopki

Povećan rizik od izbijanja požara, prenošenje požara na druge požarne sektore, šumske površine, uvećana

brzina širenja požara, otežana vatrogasna

intervencija

Srednji rizik

Ljudski faktor,

nepažnja, sabotaža

Nepridržavanje procedura, neobučeno osoblje, necertificirana vozila, teroristički akt

Povećan rizik od izbijanja požara, prenošenje požara na druge požarne sektore, šumske površine, uvećana

brzina širenja požara, otežana vatrogasna

intervencija

Srednji rizik


Osim toga, na stepen ugroženosti šuma od požara utiču i mnogi drugi stalni i

manje ili više promjenljivi faktori, kao što su: antropogeni faktori, klimatologija, tip

podloge, vegetacijski pokrov, itd. Stepen opasnosti od požara šuma se povećava u

kompleksima gdje se čovjek, kao najčešći uzročnik zadržava. Šumski požari u periodu

od februara do maja nastaju najčešće nepažnjom poljoprivrednika i građana koji

spaljuju otpatke i korove.

Šumski fond Bosansko-podrinjskog kantona sastoji se od državnih i privatnih

šuma. Državnim šumama na području Kantona gazduje J.P.„Bosansko–podrinjske

šume“ d.o.o. Goražde koje je organizovano kao privredno društvo, javno preduzeće, u

obliku društva sa ograničenom odgovornošću. Upravljanje nad privatnim šumama

preko Kantonalne uprave za šumarstvo Bosansko–podrinjskog kantona preuzima

kantonalno Ministarstvo za privredu.

Prema podacima nadležnih službi šumske površine na području Bosansko-

podrinjskog kantona zauzimaju 31.991,96 ha od čega je 24.974,40 ha u državnom

vlasništvu, a 7.017,56 ha u privatnom vlasništvu.

Obzirom na kategoriju odnosno tip šume u ukupnom šumskom fondu

najzastupljenije su Izdanačke šume (izdanačke šume bukve, hrasta, hrasta kitnjaka),

zatim visoke šume bukve, visoke degradirane šume i ostale kategorije.

Sa aspekta ugroženosti od požara šumske površine na području Bosansko-

podrinjskog kantona imaju umjereni i mali stepen ugroženosti. U tom pogledu

umjereno ugroženi su šumski zasadi.

Kategorija površine Površina (ha) Minirane površine (ha) %

Površina državnih šuma i

šumskog zemljišta 24.972,9

4.150,00 16,61

Visoke šume sa prirodnom

obnovom 7.463,7

Visoke degradirane šume 4.403,2

Šumski zasadi 2.167,8

Izdanačke šume 8.681,2

Goleti ispod gornje granice

privredne šume 1.548,4

Neproduktivne površine u

šumarskom pogledu 632,5

Uzurpacije 76,2

Ukupno nesporno 24.972,9

Površina privatnih šuma i 7.017,56 160,62 2,28


šumskog zemljišta

Tabela br. 34.: Kategorija šume, površina, površina kontaminirana minama.

Na osnovu pregleda broja evidentiranih požara na području Bosansko-

podrinjskog kantona u posljednih deset godina (period 2007 – 2017. godina) utvrđeno

je da od ukupnog broja požara njih 375 se desilo na šumskoj površini. Najučestaliji

šumski požari su se dešavali u 2017. godini ukupno 95, zatim 2007. godini 64 i u 2012.

godini 46 šumskih požara. Ukupan broj požarnih dana za područje Bosansko-

podrinjskog kantona iznosi 122 požarna dana u godini.

Veliku opasnost za šumske površine i lokalitet Bosansko-podrinjskog kantona

predstavljaju minsko – eksplozivno kontanimirane površine. Podaci pokazuju da je

minama kontaminirano oko 41.500.000 m2 šuma ili oko 8,22% od ukupne površine

Bosansko-podrinjskog kantona. Uglavnom su to minirane šumske površine i

poljoprivredno zemljište.

Što se tiče zagađenih područja po mjesnim zajednicama uglavnom su svi putni

pravci nezagađeni minama kao i sela, dok ima dosta zagađenih miniranih šumskih

površina u neposrednoj blizini tih naselja i sela kao i prigradskih naselja, gdje se narod

kreće (čuva stoku, skuplja ogrijev, skuplja bilje, šumske plodove, ide u lov i vrši druge

aktivnosti).

Kada je riječ o požarima na poljoprivrednim površinama pristup do dijelova na

kojima je nastao požar omogućen je zemljanim poljskim putevima ukoliko se

poljoprivredne površine ne nalaze uz cestovnu prometnicu pa je intervencija moguća i

sa prometnice. Vatrogasna se vozila mogu kretati zemljanim poljskim putevima samo

kada je put suh jer raskvašeni put ne može prihvatiti opterećenje vatrogasnih vozila.

Od ostalih mogućnosti ugrožavanja glavnu opasnost predstavlja nekontrolirano

spaljivanje korova radi pripreme zemljišta za obradu.

U vrijeme neposredno pred žetvu i tokom same žetve žitarica krajem mjeseca

juna do polovine jula treba se organizirati motrilačko-dojavna služba od strane

korisnika poljoprivrednih površina zasijanih žitarica.

S obzirom na činjenicu da su određeni dijelovi poljoprivrednih površina

kontaminirani minama na tim dijelovima nisu moguće nikakve poljoprivredne djelatnosti

kao ni vatrogasne djelatnosti u slučaju nastajanja požara, dok se poljoprivredno

zemljište ne razminira.


PREPORUKE:

Veća kontrola nad šumskim površinama, radi sprečavanja negativnog

antropogenog uticaja na šumske ekosisteme; veća kontrola izletišta te

sprječavanje nakupljanja otpada i redovno uklanjanje istog; redovan

obilazak, krčenje i čišćenje šumskih puteva čime se omogućava nesmetan

prolazak vatrogasnih vozila u slučaju nastanka šumskih požara.

Organizovanje osmatračko-dojavne službe, izrada i održavanje

protivpožarnih prosjeka i puteva, osiguranje opreme i sredstava za gašenje

šumskih požara, te druge mjere zaštite od požara na otvorenom prostoru

Prilikom akcija čišćenja šumskih površina obratiti pažnju na primjenjivanje

mjera zaštite od šumskih požara.

Održavanje šuma (čišćenje od osušenog raslinja), parkove, izletišta, šumske

i druge prirodne blagodati označiti sa upozoravajućim znacima o zabrani

loženja vatre.

Pravljenje šumskih usjeka, preventivno postavljanje znakova opasnosti od

požara, znakova zabrane vršenja određenih radnji (loženje vatre, bacanje

opuška),

Požarno-preventivne mjere na poljoprivrednim površinama provode se u

vrijeme žetve, vršidbe i transportovanja uroda. Do požara može doći uslijed

neispravnosti na mehanizaciji kojom se obavljaju poljoprivredni radovi i

nepažnjom čovjeka, te se preventivne mjere poduzimaju u tom smjeru.

Ako su požarom zahvaćene šumsko – poljoprivredne površine provesti

mjere čišćenja i uređenja tih površina, odnosno organizovati sjetvu i sadnju,

tamo gdje je požar uništio usjeve, sadnice i stabla, te provesti i druge

neophodne mjere zaštite i spašavanja.

Preporučuje se izrada i ažuriranje plansko-regulacione dokumentacije, te

uvođenje adekvatnih sankcionih mjera za počinioce podmetnutih požara.

3.9. STRUČNO MIŠLJENJE O UZROCIMA NASTAJANJA I ŠIRENJA POŽARA

NA VEĆ EVIDENTIRANIM POŽARIMA TOKOM ZADNJIH 10 GODINA

Prema statističkim pokazateljima na području Bosansko-podrinjskog kantona u

prosjeku se godišnje dogodi oko 115 požara. Najveći broj požara, njih 209 dogodilo se

2017. godine od čega je 95 požara evidentirano na šumskom lokalitetu, 57 na

otvorenom lokalitetu, 38 na objektima. Pri analizi dosadašnjih podataka na području

Bosansko-podrinjskog kantona (period 2007-2017. godine), najčešći uzroci požara su:


Čovjek, odnosno njegovo neznanje, nemarnost, nepažnja, neopreznost,

aljkavost;

U poslovnim, stambenim i pomoćnim objektima uzroci su tehnička

neispravnost (stare, neodržavane, oštećene i nestručno izvedene

električne instalacije) i tehnički i organizacioni nedostaci (za poslovne i

javne objekte)

Namjerne paljevine i podmetanje požara.

Najviše šumskih požara i požara na niskom rastinju zabilježeno je u 2017.

godini (95), što čini najveći broj od ukupnog broja zabilježenih šumskih požara na

području Bosansko-podrinjskog kantona u posljednjih 10 godina. Karakteristično je da

se ovi požari najčešće javljaju u vrijeme proljetnih poljoprivrednih radova (mart i april),

te krajem ljeta u avgustu i početkom jeseni u septembru mjesecu kada se ubira ljetina.

U ljetnim mjesecima veliki broj turista boravi na izletištima koja se nalaze u šumskim

područjima ili njihovoj neposrednoj blizini. Iz svega navedenog da se zaključiti da je

glavni uzrok za nastanak ovih požara ljudski faktor.

Požari, manjih ili većih razmjera, mogu nastati i usljed velikih i dugotrajnih suša,

ali i kao popratni pojavni oblik drugih tehničko–tehnoloških nesreća. Suše naročito

pogoduju nastanku šumskih požara, njegovom vremenu trajanja i sporijem gašenju

zbog neprisupačnosti ili miniranosti terena.

Požari na stambenim objektima uglavnom se dešavaju u vrijeme grijne sezone,

proljetnih i jesenjih radova. U stambenim objektima uglavnom se događaju požari kao

posljedica ljudske greške, nepažnje ili dotrajalosti elektro instalacija. Posebno su

ugroženi inividualni stambeni objekti starije gradnje koji ne posjeduju PP zaštitu.

Dodatna opasnost u situacijama požara u stambenim objektima predstavlja neispravna

ili nepostojeća hidrantska mreža, te nedovoljan pritisak vode zbog čestih redukcija.

Opasnost od nastajanja i širenja požara proizilazi iz sljedećih činjenica:

Nepridržavanje uputstava OSCZ o zabrani loženja vatre u šumama i

njihovoj blizini u vrijeme proljetnih i jesenjih mjeseci;

Nepridržavanja normi ponašanja koja važe za šumska izletišta;

Neopremljenost objekata za individualno i kolektivno stanovanje

potrebnim PP sredstvima i opremom;

Dotrajalost kućnih elektroinstalacija i drugih uređaja;

Neredovno održavanje i servisiranje opreme i uređaja u ličnoj i kolektivnoj

upotrebi;

Nepažnja ili namjerno podmetanje požara.


U cilju minimiziranja rizika za nastanak bilo koje vrste požara daju se sljedeće

preporuke:

U vrijeme proljetnih i jesenjih radova intenzivirati obavještavanje javnosti

putem elektronskih i printanih medija o zabrani loženja vatre u šumama ili

njihovoj neposrednoj blizini;

U većim privrednim i neprivrednim društvima oformiti poduzetne jedinice ili

osmatračke službe i u skladu sa programima i planovima obučavati radnike i

druga lica za gašenje početnih požara i iste uvezati sa Općinskim

operativnim centrom;

U vrijeme turističke sezone u ljetnim mjesecima razmotriti mogućnost

postavljanja redara na šumskim izletištima koji bi prvenstveno imali zadatak

da paze na neodgovorno ponašanje izletnika u pogledu korištenja vatre i

otvorenog plamena na nedozvoljenim mjestima;

Putem inspekcijskih organa insistirati na opremanju individualnih i objekata

kolektivnog stanovanja sa sredstvima i opremom PP zaštite.

U saradnji sa kućnim savjetima, mjesnim zajednicama i školama

organizovati seminare i predavanja o važnosti PP zaštite i uputstava

nadležnih organa po ovom pitanju;

Uzrok svakog požara nadležni organi treba da ispitaju i utvrde, a svako

namjerno podmetanje sankcionišu u skladu sa zakonom.

U sljedećoj tabeli dat je prikaz odnosa rizik uzrok posljedica:

Rizik Uzrok Posljedica Trenutno stanje

Nastanak velikih šumskih požara

Nepoštivanje uputstava CZ o

zabrani loženja vatre u šumama i nj ihovoj neposrednoj blizini

Nekontrolisano širenje požara, velika materijalna šteta sa mogućim ljudskim

žrtvama

Visok rizik

Nemogućnost blagovremenog i

adekvatnog gašenja požara

Neopremljenost stambenih objekata

PP sredstvima i opremom

Nekontrolisano širenje požara,

materijalna šteta i druge nepredvidive

posljedice

Visok rizik

Nedostatak finansiskih

sredstava ili ljudski nemar i neodgovornost

Neodržavanje instalacija i uređaja u

individualnim i zajedničkim

stambenim objektima

Povećan rizik od nastanka i širenja

požara sa nesagledivim posljedicama

Visok rizik

Tabela 35.: Odnos rizik/uzrok /posljedica.


3.10. STRUČNO MIŠLJENJE O BROJU PROFESIONALNIH I DOBROVOLJNIH

VATROGASNIH JEDINICA

Uvidom u stanje organizovanosti protivpožarne zaštite na području Bosansko-

podrinjskog kantona i broju vatrogasnih jedinica, a prema podacima prikupljenim od

strane stručnog tima Instituta zaštite od požara, došlo se do zaključka da je zaštita od

požara na teritoriji Kantona organizovana tako da sve poslove protivpožarne zaštite

obavlja jedna profesionalna vatrogasna jedinica.

U narednoj tabeli dat je pregled vatrogasnih snaga na području Bosansko-

podrinjskog kantona

Tabela 36. :Vatrogasne snage Bosansko-podrinjskog kantona

Profesionalna vatrogasna jedinica Grada Goražde i DVD Prača obavljaju sve

vatrogasne intervencije na području Bosansko-podrinjskog kantona i omogućavaju

vatrogasna obezbjeđenja kod velikih sportskih i drugih manifestacija na kojima se

okuplja veliki broj ljudi. Trenutno stanje protivpožarne zaštite na području Kantona je

sljedeće:

Teritorij na kojem prema zadnjem popisu živi 23.734 stanovnika opslužuje 19

profesionalnih vatrogasaca, što znači da na svakih 1250 stanovnika dolazi po jedan

vatogasac.

Preporuka CFPA za zemlje članice Europske Unije, te za ostale koje optimiziraju

svoje standarde sa evropskim je CFPA 1 vatrogasac / 1000 stanovnika.

Prema navedenom standardu Bosansko-podrinjski kanton nema dovoljan broj

vatrogasaca, koji bi adekvatno mogli odgovoriti na ugroženost od požara kao i druge

tipove ugroženosti. U tom pogledu potrebno je preduzeti mjere koje će voditi proširenju

vatrogasnih snaga, da li povećavanjem broja profesionalnih vatrogasaca ili pak

osnivanjem novih dobrovoljnih vatrogasnih društava.

Redni broj

Vatrogasni dom Adresa Napomena

1. Profesionalna vatrogasna jedinica Općine Goražde

Šukrije Kukavice 2. Zaseban objekat

I Slavna Višegradska brigada

Objekat u izgradnji, u istom proizvodni pogoni „Zlatna nit“ doo – na period od 30 godina

2. Vatrogasna jednica „Ginex“ d.o.o.

I Slavna Višegradska brigada

Industrijska vatrogasna jedinica u pravnom licu „Ginex“ doo - vatrogasno spremište za vatrogasna sredstva i opremu u krugu firme

3. DVD PRAČA - vatrogasni dom

Himze Sablje 39. -


Evropski standardi nalažu dobru obučenost i opremljenost kako profesionalnih,

tako i dobrovoljnih vatrogasnih jedinica. Kada je riječ o opremljenosti profesionalne

vatrogasne jedinice Goražde u trenutnom formacijsko – organizacijskom obliku ista

posjeduje adekvatnu opremu.

Analizom odnosa broja požara u zatvorenom i na otvorenom prostoru na

području Bosansko-podrinjskog kantona može se dati realnija prognoza o potrebnom

broju vatrogasaca za navedeno područje. U nastavku će biti izvršen proračun

potrebnog broja vatrogasaca kako za požare na otvorenom tako i za požare ne

objektima.

a) Požari na otvorenom

Broj potrebnih vatrogasaca - Nv izračunava se prema kriteriju jedan vatrogasac

na svakih 15 metara požarnog fronta uz moguć pristup tehnike i dovoljnu količinu

sredstava za gašenje.

Ulazne veličine su:

Brzina vjetra V(km/h);

Brzina širenja požara Vp (m/min);

Požarna površina u trenutku otkrivanja P (m2).

Izračunava se požarni front za požarnu površinu (elipsu) u trenutku dojave, te

po dolasku vatrogasne jedinice.

F-dužina požarnog fronta (m) F=O/2;

F1-dužina požarnog fronta nakon 15 min. F1 = O1/2;

O-obim požarne površine (m)

P-površina u trenutku otkrivanja požara (m2) P= a • b • ;

Pp-povećanje širenja požaranakon 15min Pp = F •Vp• t;

PU-ukupna požarna površina PU = P + Pp;

a,b-poluose elipse u trenutku otkrivanjapožara (m) = 1,1 •Vpn;

n -const. (brzina sagorjevanja drveta) n = 0,464;

t-potrebno vrijeme za dolazak vatrogasaca t = 15 min;

Nv-potreban broj vatrogasaca Nv =

Brzina širenja požara u odnosu na brzinu vjetra


Brzina vjetra i brzina širenja požara

Prikaz širenja požara od momenta primjećivanja do dolaska vatrogasaca (t=15min)

U slijedećoj tabeli prikazan je potreban broj dana po čovjeku za gašenje požara

površine 1 ha

Gustoća šume Potreban broj dana po čovjeku (n) za gašenje 1 ha

Slab vjetar Umjeren vjetar Jak vjetar Vrlo jak vjetar

SLABA 0,5 1 2 3

SREDNJA 1 4 6 10

VELIKA 2 5 10 20

Tabela 37.: Potreban broj dana za gašenje požara po čovjeku

Podatke iz prethodne tabele ćemo iskoristiti prilikom procjene potrebnih snaga

kako bi intervencija bila blagovremena i uspješna. Potreban broj vatrogasaca za

gašenje požara u zavisnosti od površine požara i brzine vjetra prikazan je u tabeli kako

slijedi:

Brzina vjetra V (km/h) Brzina širenja požara Vp (m/min)

10 1

20 2,5

30 9

40 32

45 45

50 65


Izračun potrebnog broja vatrogasaca za gašenje požara otvorenog prostora

Brzina širenja požara u m/min (v')

1 1 2,5 9 32 45 65

Brzina vjetra u km/h (v) 5,4 10 20 30 40 45 50

Površ

ina z

ahvaćen

a

požaro

m (

m2)

300 4 5 8 17 34 42 52

600 5 6 10 20 40 50 62

700 5 6 10 21 42 52 64

800 6 7 11 22 44 53 66

900 6 7 11 22 45 55 68

1000 6 7 12 23 46 57 70

1500 7 8 13 26 51 63 78

2000 8 9 15 28 55 68 84

3000 10 11 17 31 61 75 93

Tabela 38.: Potreban broj broja vatrogasaca u odnosu na površinu, brzinu vjetra i brzinu širenja požara

Koristeći se podacima iz tabela, proračunom dolazimo do podatka da je za

gašenje šumskog požara P= 300 m², srednje gustine šume, pri brzini vjetra od 5.4

km/h potrebno 4 vatrogasca. Ovaj broj vatrogasaca je dovoljan pod uslovom da se na

intervenciju izađe u roku od 10 minuta od momenta dojave požara. U tom smislu akcija

gašenja požara, od momenta stizanja na mjesto požara, će trajati 32 minute.

U tebelama u nastavku je prikazan odnos vremena dolaska na mjesto požara i

vremena potrebnog za gašenje požara, i to na različitim površinama, sa različitom

veličinom fronte i potrebnim količinama vode za gašenje. Važno je imati u vidu

činjenicu da će to zahtijevati i povećanje broja vatrogasaca naročito ako uzmemo u

obzir da na jednom mlazu rade dva vatrogasca.

5,4 m/s

Proteklo vrijeme od nastanka požara do početka gašenja u minutama za brzinu vjetra

od 5,4 m/s [min]

10 15 20 25 30 35 40

P' Izgorjela površina (m2)

970,6

1.2

05,9

1.4

41,2

1.6

76,5

1.9

11,8

2.1

47,1

2.3

82,4

F1 Dužina fronte požara (m)

65,5

7

73,0

9

79,9

86,1

7

92,0

2

97,5

2

102,7

3


W Količina vode potrebna za gašenje požara [m3]

64,2

7

79,8

5

95,4

2

111,0

0

126,5

8

142,1

6

157,7

4

Vrijeme rada sa 6 mlazova vode 200 l/min. (min) 54 67 80 93 105 118 131








Tabela 39.: Vrijeme dolaska na mjesto požara i vrijeme potrebno za gašenje požara

10m/s

Proteklo vrijeme od nastanka požara do početka gašenja u minutama za brzinu vjetra od 10 m/s

[min]

10 15 20 25 30 35 40

P' Izgorjela površina (m2)

1.0

25,2

1.2

87,8

1.5

50,4

1.8

13,0

2.0

75,6

2.3

38,2

2.6

00,8

F1 Dužina fronte požara (m)

75,2

1

84,2

9

92,4

9

100,0

1

107,0

1

113,5

8

119,7

9

W Količina vode potrebna za gašenje požara [m3]

67,8

8

85,2

7

102,6

6

120,0

4

137,4

3

154,8

2

172,2

0










Tabela 40.: Vrijeme dolaska na mjesto požara i vrijeme potrebno za gašenje požara

Imajući u vidu navedene podatke pri organiziranju vatrogasne djelatnosti na

području Bosansko-podrinjskog kantona, neophodno je u obzir uzeti i veće brzine

vjetra, što po automatizmu zahtjeva veći broj vatrogasaca, kao i evropske standarde

koji govore da je za potrebe zaštite i spašavanja od požara na teritoriji Bosansko-

podrinjskog kantona potrebno imati najmanje 24 vatrogasca.

Ovaj broj bi se mogao ostvariti osnivanjem profesionalne vatrogasne jedinice na

prostoru općine Foča u FBiH.

b) Požari na građevinskim objektima

Požari u zatvorenom ili unutrašnjem prostoru su požari koji nastaju u prostoru

kao što su zgrade, poslovni i proizvodni prostori, tuneli i podzemni rudarski objekti –

jame. Pod određenim uvjetima ovi požari mogu prerasti u požare na otvorenom

prostoru kada se požar proširi izvan objekta na vanjsku sredinu.

Jedan od najvažnijih faktora koji djeluju na posljedice požara je vrijeme, što se

vezuje za vrijeme dojave požara i vrijeme dolaska vatrogasne jedinice na mjesto

požara.

Osnovna taktika gašenja požara stambene jedinice (požarnog sektora) površine

70-75 m² zasniva se na upotrebi 3 C mlaza kako sljedi:

Jedan C mlaz efikasno pokriva potrebe gašenja između 20-25m². Za rad sa

jednim C mlazom potrebna su dva vatrogasca, odnosno za 3 mlaza 6 osoba;

Za požar stambene jedinice površine 70-75 m² potrebno je najmanje 8

vatrogasaca, jedno navalno vozilo, autocisterna i autoljestve ukoliko se radi o

višespratnici, a ako se radi o objektu površine 150 m² potrebno je 16 vatrogasaca sa

adekvatnom opremom i vozilima.

Na osnovu datih proračuna o broju potrebnih vatrogasaca na otvorenom

prostoru te u stambenim jedinicama u nastavku je dat scenarij potrebnog broja

vatrogasaca.

Scenario: dogodio se požar na otvorenom prostoru – šumski požar na površini

od 600 m² ali istovremeno se javio požar i na dva stambena objekta čija povšina se

kreće do 75 m².


BPK Kanton (općina

Goražde)

Broj istovremenih

požara

Broj vatrogasaca

po intervenciji-

požari na otvorenom

Broj vatrogasaca

po intervenciji-

požari u zatvorenom

Ukupan broj vatrogasaca

za tri istovremene intervencije

Potreban broj

vatrogasaca

Vatrogasne jedinice

3 10*1 8*2 10+16 26

Tabela 41.: Prikaz potrebnog broja vatrogasaca za intervenciju na otvorenom i zatvorenom prostoru

Na osnovu prethodnog proračuna požara na otvorenom i požara na

građevinskim objektima, zaključuje se da je za zaštitu od požara na području Grada

Goražde neophodno obezbjediti vatogasnu jedinicu sa 26 vatrogasaca. Iz toga

proizilazi da bi postojeću vatrogasnu jedinicu Grada Goražde bilo potrebno popuniti sa

još 11 vatogasaca. Pored redovne popune profesionalne vatrogasne jedinice

deficitarnost vatrogasnih snaga se može riješiti osnivanjem dobrovoljnog vatrogasnog

društva ili pak sezonskim angažovanjem stručnih osoba.

Na bazi ovih činjenica može se konstatovati sljedeće:

Grad Goražde ima vatrogasnu zaštitu na kompletnom području, ali je ista

nedovoljna;

Postojeća VJ sa svojim ljudstvom i opremom nije dovoljna da adekvatno

zaštiti i pravni subjekt i kompletno područje općine;

Uzimajući u obzir materijalna sredstva koja posjeduje ova jedinica i

njihovo stanje, idu u prilog tvrdnji o nedovoljnoj Vatrogasnoj zaštiti;

Tempo rasta broja stanovnika i industrijskog razvoja na području Grada

Goražde trebalo bi da prati i adekvatna protivpožarna zaštita.

U cilju prevazilaženja postojećeg stanja daju se sljedeće preporuke:

Obezbjediti finansijska sredstva na nivou Grada Goražde i popuniti

profesionalnu vatrogasnu jedinicu sa još 11 (jedanaest) profesionalnih

vatrogasaca, ili

Osnovati dobrovoljno vatrogasno društvo sa 11 vatrogasaca i potrebnim

MTS-a,

Formacija profesionalne jedinice nakon popune bila bi veličine dva

vatrogasna voda.

U narednoj tabeli dat je prikaz odnosa rizik/uzrok/posljedica


Rizik Uzrok Posljedica Trenutno stanje

Nastanak požara, ili

eksplozija,

nemogućnost

blagovremene

intervencije

Nepostojanje

vatrogasne jedinice u

Općini

Nekontrolisano širenje

požara, moguća velika

materijalna šteta sa

ljudskim žrtvama

Visok rizik

Neblagovremena i

neučinkovita

intervencija

Neopremljenost

vatrogasne jedinice

adekvatnim sredstvima

i opremom

Nekontrolisano širenje

požara,povrijeđivanje

ljudi,materijalna šteta

Visok rizik

Neadekvatna zaštita

stanovništva

Nedostatak finansijskih

sredstava

Dugoročne I

nesagledive Visok rizik

Tabela 42.: Odnos rizik / uzrok / posljedica


4. PRIJEDLOG TEHNIČKIH I ORGANIZACIJSKIH MJERA KOJE JE POTREBNO

PROVESTI KAKO BI SE OPASNOSTI OD NASTRAJANJA I ŠIRENJA POŽARA

SMANJILA NA NAJMANJI MOGUĆI NIVO

4.1. MJERE ZA SANACIJU POSTOJEĆEG STANJA

Opremanje vatrogasne jedinice obaviti u skladu sa Pravilnikom o minimumu

tehničke opreme i sredstava i rok korištenja te opreme i sredstava za profesionalne i

druge vatrogasne jedinice („Sl. novine F BiH”, br. 104/12).

Nadležnost: Općinske službe

Za svakog profesionalnog vatrogasca osigurati komplet lične zaštitne opreme.

Osigurati ostalu opremu pripadnika vatrogasne jedinice, posebno odijela za zaštitu od

visokih temperatura, odijela za zaštitu od krutih, tekućih i gasovitih hemikalija i aparata

za zaštitu disajnih organa.

Nadležnost: Općinska službe, i pravna lica koja imaju vatrogasne jedinice

Pravna lica koje do sada nisu izradile opći akt, odnosno Pravilnik o zaštiti od

požara, isti moraju što prije izraditi. Za provođenje preventivnih mjera zaštite od požara

moraju rasporediti zaposlenika koji je obavezan položiti ispit za protivpožarnu zaštitu

po posebnom propisu pred nadležnom komisijom.

Nadležnost Pravna lica

Pravna lica moraju se pridržavati propisanih uvjeta za obavljanje redovne

kontrole stabilnih sistema za dojavu i gašenje požara, električnih i gromobranskih

instalacija, instalacija u protiveksplozijskoj “Ex” izvedbi, uređaja za odvod dima i

toplote, protivpožarnih zaklopki, sistema za detekciju plinova, sistema za zaštitu od

statičkog elektriciteta, strojeva s povećanim opasnostima, posuda pod pritiskom,

aparata za početno gašenje požara i dr.



U svim pravnim licima gdje postoji opasnost od požara i eksplozija, kao i

građevinama i prostorima gdje se okuplja ili boravi veći broj ljudi, obavezno sprovoditi

sistem aktivne zaštite od požara.15


Radne prostore i prostorije, kao i električne razvodne ormare, potrebno je

redovno čistiti od prašine i ostalih sitnih čestica kako bi se spriječila mogućnost

zapaljenja istih, a potom i mogućnost nastajanja eksplozija.


Prilazi do uređaja i opreme za gašenje požara, manipulativne površine za rad

vatrogasaca i putevi za evakuaciju, odnosno, spašavanje ljudi i imovine ugroženih

požarom moraju biti uvijek čisti i prohodni.


Na rampama i prilazima pravnim licima mora biti omogućen pristup

vatrogascima, tako da primjerak ključeva moraju imati vatrogasci.


Upravitelji zgrada dužni su redovno provoditi vizuelnu kontrolu opreme za

gašenje požara u zidnim hidrantima te omogućiti ispitivanje unutrašnje hidrantske

mreže za gašenje požara. Također dužni su redovno provoditi vizuelni pregled

postojanja aparata za gašenje požara i njihovu propisanu kontrolu te kontrolu i

ispitivanje nužne rasvjete (panik).

Nadležnost: Općinske službe i upravitelji zgrada

U prostorno-planskoj dokumentaciji, osim obaveznog sadržaja propisanog

posebnim zakonom i podzakonskim aktima, u svrhu Procjene ugroženosti i zaštite od

požara potrebno je posebno evidentirati te obraditi:

- zone ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća;

- broj, strukturu i razmještaj stanovništva; 15 Pravilnik o uslovima i kriterijima za razvrstavanje građevina u kategorije ugroženosti od požara,

Službene novine Federacije BiH, br: 79/11, član 2.


- strukturu, kapacitet i razmještaj privrednih djelatnosti;

- prostorni razmještaj stambenih i industrijskih zona, zelenih površina te uređaja i

mreže komunalne infrastrukture;

- prirodne i izgrađene vodene površine i izvorišta vode za gašenje požara;

- uvjete za planiranje mjera zaštite i uređenja prostora u svrhu zaštite od prirodnih i

drugih nesreća;

- utvrditi maksimalnu gustoću naseljenosti za nove dijelove naselja kao i

maksimalnu izgrađenost zona naselja.16

Nadležnost: Kantonalna služba i Općinske službe

Izvršiti razvrstavanje građevina (za koje to do sada nije učinjeno) u kategorije

ugroženosti od požara u skladu sa pravilnikom o uslovima, osnovama i kriterijima za

razvrstavanje građevina u kategorije ugroženosti od požara.17


Prilikom izrade prostornih planova utvrditi odredbe za provođenje koje će

propisati:

sigurnost susjednih građevina u odnosu na širenje požara;

pristupačnost građevini odnosno lokaciji za potrebe intervencije (pristup na javni

put).


U naseljima gradskog karaktera i središtima ostalih većih naselja treba

poduzimati potrebne mjere da saobraćajnice i javne površine budu uvijek prohodne

radi nesmetane intervencije. U većim kompleksima pravnih osoba stalno držati

prohodne vatrogasne pristupe i puteve evakuacije.

Nadležnost: Kantonalna služba, Općinske službe, pravna lica

Kod rekonstrukcije starih građevina i izgradnje novih, osigurati prostor za

nesmetan pristup vatrogasnih vozila i tehnike. Vatrogasni pristupi do građevine moraju

16 Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou F BiH ( 'Službene novine FBiH 32/08, 72/07, 2/06 ) 17 Službene novine Federacije BiH, br: 79/11.

http://zik.ks.gov.ba/sites/zik.ks.gov.ba/files/sl_Fbih_32_08_0.pdf

http://zik.ks.gov.ba/sites/zik.ks.gov.ba/files/sl_FBIH_72_07_0.pdf

http://zik.ks.gov.ba/sites/zik.ks.gov.ba/files/sl_FBIH_2_06.pdf


omogućiti vatrogasnoj tehnici dohvat otvora na vanjskim zidovima radi spašavanja

osoba i gašenja požara.

Općinski organi dužni su u saradnji sa starješinama vatrogasnih jedinica i

pravnim licima, u skladu sa taktičkim radnjama u akciji gašenja požara i spašavanja

ljudi i imovine osigurati pristupe za vatrogasna i spasilačka vozila do visokih

stambenih, stambeno-poslovnih i drugih građevina te osigurati mjesta za postavljanje

auto ljestvi, platforme za djelovanje na visini i druge vatrogasne tehnike.

U blizini visokih građevina postavljanjem prometnih znakova zabrane

zaustavljanja i parkiranja vozila i horizontalnim obilježavanjem tih mjesta bojom na

saobraćajnicama ili parkiralištu.

Nadležnost: Općinska služba, upravitelji zgrada, vlasnici građevina

Unaprijediti provođenje mjera od strane inspekcijskog nadzora u oblasti zaštite

od požara i vatrogastva na području kantona u svim pravnim licima od značaja za

Kanton.

4.2. RAZVOJNE MJERE KOJE BI SE PROVODILE NA GRAĐEVINAMA,

GRAĐEVINSKIM DIJELOVIMA I OTVORENOM PROSTORU

Članom 31. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu (Službene novine

Federacije BiH broj : 64/09) istaknuto je da:

Pri projektovanju građevina u kojima se proizvode ili uskladištavaju eksplozivne

materije, zapaljive tečnosti i gasovi, kao i privrednih i industrijskih građevina u kojima

se ugrađuju postrojenja, uređaji i instalacije sa korištenjem zapaljive tečnosti ili gasova,

te građevina za kolektivno stanovanje (izuzev građevina individualnog stanovanja)

industrijskih građevina i građevina za javnu upotrebu, obavezno se izrađuje elaborat

zaštite od požara koji je sastavni dio projektne dokumentacije.

Članovima 4. i 5. Pravilnika o zaštiti od požara građevina za javnu upotrebu("Sl.

novine FBiH", br. 86 od 21. 12. 2011.) istaknuto je sljedeće:

Vlasnici, korisnici ili zajednički upravitelji građevina dužni su sprovoditi opće

mjere zaštite od požara koje podrazumjevaju plansko organizacijske, arhitektonsko-

građevinske i tehničko tehnološke mjere koje smanjuju rizik od požara i povećavaju

požarnu sigurnost, te obezbjediti da svi građevinski proizvodi ugrađeni u građevinu

(primjenjeni materijali, instalacije i oprema) moraju biti ispitani u akreditiranim ispitnim

Nadležnost: Općinske službe, pravna lica, ovlašteni projektanti i vlasnici


laboratorijama i posjedovati certifikat o usklađenosti potvrđen od strane ovlaštenog

tijela.

Sve opće mjere zaštite od požara (organizacijsko-planske, arhitektonsko-

građevinske i tehničko-tehnološke), koje su detaljno opisane u Pravilniku za zaštitu

visokih objekata od požara (Službene novine Federacije BiH, broj 81/11), primjenjuju

se i u građevinam za javnu upotrebu.

Nadležnost: Ovlašteni projektanti, pravna lica, vlasnici građevina, općinske službe

Pri projektovanju i izgradnji industrijskih građevina u skladu sa prostorno-

planskom i lokacijskom dokumentacijom treba osigurati vatrogasne pristupe, optimalan

razmještaj građevina uvažavajući pri tom posebno zahtjeve tehnološkog procesa,

požarno opterećenje i vatrootpornost nosive konstrukcije, kao i važeće zakonske

odredbe koje reguliraju prostorno uređenje, građenje, zaštitu od požara i zaštitu na

radu.

Nadležnost: Ovlašteni projektanti, pravna lica, općinske službe

Pri projektovanju i izgradnji skladišta potrebno je pridržavati se odrednica

Pravilnika o tehničkim normativima za zaštitu skladišta od požara i eksplozija ("Sl.

novine FBiH", br. 23 od 05. maja 2011).

4.3. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA

Pravna lica moraju se pridržavati propisanih uslova za obavljanje redovne

kontrole stabilnih sistema za dojavu i gašenje požara, električnih i gromobranskih

instalacija, instalacija u protiveksplozijskoj “Ex” izvedbi, uređaja za odvod dima i

toplote, protivpožarnih zaklopki, sistema za detekciju plinova, sistema za zaštitu od

statičkog elektriciteta, strojeva s povećanim opasnostima, posuda pod pritiskom,

aparata za početno gašenje požara i dr. Kod svih pravnih lica gdje postoji opasnost od

požara i eksplozija, kao i građevinama i prostorima gdje se okuplja ili boravi veći broj

ljudi, obavezno sprovoditi sistem aktivne zaštite od požara.

Radne prostore i prostorije, kao i električne razvodne ormare, potrebno je

redovno čistiti od prašine i ostalih sitnih čestica kako bi se spriječila mogućnost

zapaljenja istih, a potom i mogućnost nastajanja eksplozija.

Nadležnost: Pravna lica


Nadležnost: JP EP BIH, PODRUŽNICA “ELEKTRODISTRIBUCIJA”

SARAJEVO, Poslovnica Goražde

Operatori u elektroprenosnoj i distrbutivnoj mreži dužni su redovno održavati

elektroenergetske vodove (400 kV, 220 kV, 110 kV, 35 kV, 10 kV i niskonaponsku

mrežu), kao i elektro postrojenja (TS 400/110 kV, TS 220/110 kV, TS 110/35 kV, TS

35/10 kV i TS 10/0,4 kV).

Kod održavanja elektropostrojenja treba obratiti pažnju na redovnu zamjenu

transformatorskog ulja, kontrolisanje i dopunjavanje ulja, zamjenu dotrajalih dijelova u

trafostanicama novim i pravilno dimenzionisanim dijelovima. Kod dalekovoda za

prenos električne energije obavezno je redovno čistiti zaštitni pojas ispod dalekovoda i

"kruga" trafostanica od suve trave i korova, kao i prosjeke za dalekovode u predjelu

šuma.

Elektroenergetske građevine koje su u vlasništvu pravnih osoba (TS 35/10 kV i

TS 10/0,4 kV) održavaju pravna lica. Redovno održavanje sastoji se iz radnji opisanih

u prethodnoj tački.

Potrebno je preko sredstava informiranja (dnevna štampa, radio i televizija)

stalno upozoravati mještane da ispod zračnih dalekovoda ne slažu stogove sijena,

slame, kukuruzovine i drugih zapaljivih materija.

Nadležnost: Vatrogasne jedinice

Tokom redovnog pregleda i održavanja građevina za prenos i distribuciju

električne energije posebnu pažnju treba obratiti na:

kvalitet ukopavanja i dotrajalost drvenih stubova,

stanje izolatora, odvodnika prenapona i vodiča,

kvalitet i podešenost zaštite vodova,

zategnutost vodiča između stupova,

stanje i ispravnost gromobranskog užeta na dalekovodima.

Nadležnost: JP Elektroprivreda BiH, Filijala Goražde

U sklopu redovnog održavanja elektroenergetskih objekata i postrojenja

potrebno je:

zamijeniti neispravnu, oštećenu ili dotrajalu opremu, naprave i uređaje,

uskladiti zaštitnu opremu i provjeriti njenu funkcionalnost,


provjeriti funkcionalnost i ispravnost svih upravljačkih, signalnih i zaštitnih

krugova i opreme.

Nadležnost: Operatori u elektroprenosnoj i distributinoj mreži, pravna lica koja

posjeduju elektroenergetske građevone i postrojenja.

Kod rekonstrukcije postojećih ili izgradnje novih elektroenergetskih postrojenja

potrebno je:

koristiti negorive i samogasive materijale,

odvojiti visokonaponski i niskonaponski dio trafostanice vatrootpornom

pregradom,

zaptivati kabelske kanale na prelazima između požarnih sektora odgovarajućim

vatrootpornim materijalima.

Nadležnost: Operatori u elektroprenosnoj i distributinoj mreži, pravna lica koja

posjeduju elektroenergetske građevone i postrojenja.

Tokom izvođenja, korištenja i održavanja niskonaponske mreže 0,4 kV potrebno je:

obavljati redovne preglede, kontrole i propisana ispitivanja ispravnosti i

funkcionalnosti električne instalacije te zamjenu dotrajalih i neispravnih dijelova,

koristiti samo tehnički ispravna električna trošila i svjetiljke, a električna trošila

koja isijavaju veću količinu toplote udaljiti od zapaljivih tvari i koristiti samo u

vrijeme kada je moguć nadzor i kontrola nad radom istih,

spriječiti umetanje rastalnih osigurača za veće nazivne struje od propisanih

primjenom odgovarajućih kalibrisanih prstenova,

radove na rekonstrukciji postojeće i izvedbi nove elektroinstalacije mogu izvoditi

samo kvalificirani i za te radove ovlašteni radnici u ovlaštenim pravnim licima;

otvore na prelazima između jednog požarnog sektora u drugi izvesti brtvljenjem

vodova i kabela odgovarajućim vatrootpornim materijalima,

električnu instalaciju, opremu i uređaje za napajanje protivpožarnih pumpi,

liftova i dr. izvesti kvalitetno s materijalima otpornim na visoke temperature te

predvidjeti rezervni izvor napajanja za ove uređaje,

u prostorima gdje postoji mogućnost stvaranja eksplozivne atmosfere električne

instalacije, trošila i uređaje izvesti u sigurnosnoj protiveksplozijskoj “Ex” izvedbi,

sva predviđena instalacija, oprema i uređaji moraju udovoljiti uslovima prostora

u kojem se nalaze u smislu nepropuštanja vlage i prašine te otpornost na

djelovanje toplote,


preporučuje se izvođenje električnih instalacija u većim i značajnijim

građevinama u energetskim kanalima i oknima.

Vrata svih prostorija u kojima su smještene naprave i uređaji koji sadrže ulje

moraju biti od vatrootpornog materijala minimalne vatrootpornosti 60 minuta prema

pravilniku o tehničkim propisima za specijalnu zaštitu elektroenergetskih postrojenja od

požara ("Službeni list SFRJ", broj: 24/75).

Svi objekti koji su prključeni na niskonaposnku mrežu moraju biti zaštićeni

osiguračima – sklopkama – rastavljačima, prema članu 20. Zakona o zaštiti požara i

vatrogastvu ("Sl. novine Federacije BiH", broj: 64/09), a koji zadovoljavaju uslove

propisane normom BAS EN 60947-3 koji se odnose na vatrootpornost tih elemenata.

Zaštita građevina od uticaja atmosferskih pražnjenja obavlja se uglavnom

klasičnom gromobranskom instalacijom na principu Faradajevog kaveza.

Nadležnost: Pravna lica, vlasnici i korisnici građevina

Redovno održavati gromobransku instalaciju, obavljati propisane redovne

preglede i ispitivanja. Oštećene i neispravna dijelove instalacije zamijeniti novim.

Nadležnost: Pravna lica vlasnici i korisnici građevina

Gromobranske instalacije s izvorom jonizirajućeg zračenja skinuti i zamijeniti

klasičnom gromobranskom instalacijom.

U objektima gdje ne postoji gromobranska instalacija građevine prema

pravilniku o tehničkim propisima o gromobranima ("Službeni list SFRJ", broj: 13/78)

podliježu obaveznom korištenju zaštite od atmosferskog pražnjenja, te je neophodno je

postaviti gromobransku instalaciju.

4.4. MJERE ZAŠTITE GASNOG SISTEMA OD POŽARA

Nadležnost: Pravna lica, vlasnici i korisnici građevina

Vlasnici i korisnici spremnika za uskladištavanje zapaljivih tekućina i gasova

obavezni su se pridržavati Pravilnika o izgradnji postrojenja za zapaljive tečnosti i o

uskladištavanju i pretakanju zapaljivih tečnosti ("Sl. list SFRJ", br. 20/71), Zakona o

prevozu opasnih tvari i drugim podzakonskim aktima.

Nadležnost: Operatori u elektroprenosnoj i distributinoj mreži, pravna lica


Nadležnost: Pravna i fizička lica

U svim pravnim subjektima, a posebno u industrijskim preduzećima gdje zbog

proizvodne djelatnosti postoji veća potencijalna opasnost od izbijanja požara,

neophodno je pristupiti organizovanju i ustrojavanju sistema zaštite od požara, shodno

potrebama, a u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu;

Nadležnost: Pravna lica

Distributer zapaljivih gasova dužan je obavljati ispitivanja ispravnosti i

nepropusnosti gasne instalacije prije korištenja, kao i u vrijeme korištenja, u skladu sa

propisima.

Ispitivanja ispravnosti i nepropusnosti gasnih instalacija za potrebe distributera

gasa može obavljati samo pravna osoba ovlaštena za tu djelatnost po posebnom

propisu.

Nadležnost: Distributer, pravna i fizička lica

Preporučuje se prevoz opasnih tvari u skladu s Evropskim sporazumom o

međunarodnom prevozu opasnih tvari u cestovnom prometu ADR i u skladu sa RID u

željezničkom prometu.

Nadležnost: Distributer, pravna i fizička lica

Povećan nadzor nad poštivanjem zakonskih propisa iz ove oblasti.

Nadležnost: Inspekcijski organi

Požarne karakteristike objekta (konstrukcije) i ugrađenih materijala utiču na

stepen otpornosti objekta na požar. Vrijeme trajanja otpornosti objekta/ građevinskih

elemenata na požar naziva se požarna otpornost, a izražava se jedinicom vremena

(30 min, 60 min, 90 min itd.). Objekti moraju biti projektovani, izrađeni i opremljeni na

takav način da se rizik od nastanka požara svede na najmanju moguću mjeru i da

njihova nosiva konstrukcija uslijed požara može održati karakteristike nosivosti

propisano vrijeme.


Zahtjevi koje trebaju da ispunjavaju građevinski elementi u odnosu na požarnu

otpornost ovise od: broja etaža, specifičnog požarnog opterećenja, namjeni zgrade,

visini zgrade i ugrađenog sistema za automatsko gašenje požara.

Vatrootpornost konstruktivnih dijelova kod izgradnje, rekonstrukcije i/ili

adaptacije građevine potrebno je dokazati atestima i uskladiti s BAS standardom.

Nosivi zidovi, međuspratne ploče, grede, stubovi, nosači, koji se nalaze u

granicama požarnih sektora, treba da zadovolje REI kriterije na požarnu otpornost u

određenom vremenskom periodu i imaju certifikat o otpornosti prema požaru, u skladu

sa standardima ISO 834: 1999 i BAS EN 1365: 2004, izdat od strane akreditovanog

ispitnog laboratorija.


Na terenu osigurati kontrolu provođenja utvrđenih odluka putem poljoprivrednih,

šumskih i ostalih nadležnih inspekcija.

Nadležnost: Služba za inspekcijske poslove

Organizirati i poduzimati mjere za otklanjanje minsko-eksplozivnih sredstava na

miniranom zemljištu kako bi se omogućilo vatrogasno djelovanje i na tom području. U

vremenskom periodu dok se to ne obavi, na miniranom zemljištu voditi brigu o

obnavljanju oznaka i obavještavanja o opasnostima kao i postavljanju i održavanju

traka kojima se ograđuje i obilježava minirano ili minski sumnjivo područje.

Nadležnost: BH MAC, OSCZ Goražde

Redovno obavještavati i upozoravati stanovništvo putem svih vrsta medija kao

što su: radio, televizija, dnevna štampa ili druge štampane obavijesti (plakati, letci i sl.)

na potrebu provođenja preventivnih mjera zaštite od požara.

Nadležnost: OSCZ Goražde, Vatrogasne jedinice


Općina je dužna uskladiti i razvrstati građevine prema kategoriji ugroženosti od

požara na osnovu pravilnika o uslovima, osnovama i kriterijima za razvrstavanje

građevina u kategorije ugroženosti od požara.18

Promjena namjene građevine ili prostora

U proteklom periodu nastale su promjene gdje su pojedina pravna lica prestala

sa radom, druga promijenila djelatnost, a dosta pravnih subjekata je promijenilo i

vlasnike u procesu privatizacije. Pojedine građevine su zatvorene, napuštene i

propadaju. Neki objekti nemaju ažuriranu projektnu dokumentaciju iako je došlo do

promjene namjene, dogradnje ili promjene vrste objekta.

Potrebno je napraviti registar građevina ili prostora u kojima je došlo do

promjene namjene

Ažurirati svu projektnu dokumentaciju koja će odgovarati stvarnom stanju i biti u

skladu sa:

Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije

Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/06, 72/07,

32/08, 4/10, 13/10 i 45/10 );

Uredbom o vrsti, sadržaju, označavanju i čuvanju, kontroli i nostrifikaciji

investiciono-tehničke dokumentacije ("Službene novine Federacije BiH", br.

33/10).

Provjeriti da li su provedene sve mjere propisane:

Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu (Službene novine Federacije BiH broj

: 64/09); Pravilnikom o zaštiti od požara građevina za javnu upotrebu("Sl.

novine FBiH", br. 86 od 21. 12. 2011.);

Pravilnikom za zaštitu visokih objekata od požara (Službene novine Federacije

BiH, broj 81/11);

Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu skladišta od požara i eksplozija

("Sl. novine FBiH", br. 23 od 05. maja 2011).

18 „Sl. novine Federacije BiH“, br. 64/09.

http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2006/zakoni/5bos.htm





http://www.fmpu.gov.ba/zakoni/zakon_pp_dopuna_2010.PDF

http://www.fmpu.gov.ba/uredbe/uredba_invest_teh_dok.doc


Vlasnici ili korisnici ovakvih građevina dužni su sprovoditi opće mjere zaštite od

požara koje podrazumjevaju plansko organizacijske, arhitektonsko-građevinske i

tehničko tehnološke mjere koje smanjuju rizik od požara i povećavaju požarnu

sigurnost.

Obezbjediti da svi građevinski proizvodi ugrađeni u građevinu (primjenjeni

materijali, instalacije i oprema) moraju biti ispitani u akreditiranim ispitnim

laboratorijama i posjedovati certifikat o usklađenosti potvrđen od strane ovlaštenog

tijela.

4.5. MJERE ZA IZVOĐENJE NOVIH INSTALACIJA ZA GAŠENJE I DOJAVU

POŽARA

Za osvjetljavanje puteva za evakuaciju i izlaz koriste se svjetiljke nužne rasvjete

sa vlastitim napajanjem preko baterija koje se automatski pale kod nestanka električne

energije. Potrebno je redovno kontrolirati funkcionalnost nužne rasvjete, a neispravna

rasvjetna tijela zamijeniti novim.

Nadležnost Pravna lica, vlasnici i korisnici građevina

Obratiti pažnju na aktivne sisteme zaštite i njihovo povezivanje sa nadzornim

centrom.

Nadležnost: Vatrogasna jedinica ili pravni subjekt

4.6. MJERE ZA IZGRADNJU NOVIH IZVORA INSTALACIJA ZA OPSKRBU

VODOM ZA GAŠENJE POŽARA

Minimalne količine vode za gašenje požara i pritisak u hidrantskoj mreži

Za gašenja požara potrebno je osigurati minimalno potrebne količine vode za

gašenje požara i pritisak u hidrantskoj mreži, u skladu sa važećim propisima.

Nadležnost: Općinska službe, pravna lica koje se bave vodosnabdjevanjem

Hidrantsku mrežu nužno je u potpunosti uskladiti s važećim propisima i

pravilima tehničke prakse, odnosno važećeg Pravilnika o tehničkim normativima za

spoljnu i unutrašnju hidrantsku mrežu za gašenje požara (“Sl.list FBiH”, br. 87/11), a

pravna lica koje se bave djelatnošću vodosnabdjevanja dužne su napraviti registar


hidrantske mreže s ucrtanim položajima hidranata te isto dostaviti na korištenje

vatrogasnim jedinicama.

Postojeću hidrantsku mrežu redovno održavati i ispitivati. Izraditi kartu javnih

hidranata u nadležnosti JKP „6 mart“ Goražde, JKP „Ušće“ Ustikolina i JKP „Prača“

Prača na području Bosansko-podrinjskog kantona koja mora biti dostavljena organu

CZ i profesionalnim i dobrovoljnim vatrogasnim jedinicama i osigurati njihovu redovnu

kontrolu funkcionalnosti.

Postavljanje nove hidrantske mreže na mjestima gdje nije izvedena.

Nadležnost: Općinska služba, pravna lica koje se bave vodosnabdjevanjem

Potrebno je urediti prilaze za vatrogasna vozila i pristupe do vodozahvata koji

svojom izdašnošću udovoljava potrebama kod gašenja požara.

Nadležnost: Općinska služba

Na pojedinim mjestima u koritima vodotoka i kanala po mogućnosti produbiti

korito, odnosno, izgraditi građevinu za zahvat vode prema vodopravnim uvjetima u cilju

osiguranja potrebne količine vode za gašenje požara i omogućavanje crpljenja vode

tokom cijele godine (u vodotocima i kanalima u kojima se vodostaj znatno snizi).

Nadležnost: Općinska služba, pravna lica

Neophodno je redovno čišćenje vodotoka i kanala, kao i uređenih i neuređenih

površina uz vodotoke i kanale.

Kopani kanali, bunari, pojilišta za životinje i ostale prirodne rezerve vode koje se

mogu koristiti za gašenje požara na otvorenom prostoru moraju se redovno čistiti, a

prilazne puteve za vatrogasna vozila moraju se održavati prohodnima.

4.7. MJERE ZA OSNIVANJE NOVIH VATROGASNIH JEDINICA ZA GAŠENJE

POŽARA

Neophodno je da profesionalna vatrogasna jedinica Grada Goražde deficit u

broju vatrogasaca popuni potrebnim brojem vatrogasaca do propisane formacije.

Neophodno je da se osnuje vatrogasna jedinica na prostoru općine Foča u Federaciji.

Nadležnost: Općinske službe, pravna lica koje se bave vodosnabdjevanjem


Imajući u vidu da na području Grada Goražde djeluju profesionalne vatrogasne

jedinice i da njihov broj iznosi 15. vatrogasaca, a da je zadovoljavajući broj između 26 i

30. vatrogasaca, neophodno je preduzeti slijedeće:

Popuniti profesionalnu vatrogasnu jedinicu sa 11 do 15 vatrogasaca, što bi u

konačnici predstavljalo formaciju od dva vatrogasna voda ili osnovati, osposobiti i

opremiti dobrovoljno vatrogasno društvo.

4.8. MJERE U VEZI S LOŽENJEM VATRE I SPALJIVANJEM KOROVA I

DRUGOG BILJNOG OTPADA NA OTVORENOM PROSTORU

Organizirati savjetodavne sastanake za sve sudionike i obveznike provođenja

zaštite od požara, prvenstveno s vlasnicima šumskih površina, vlasnicima i korisnicima

poljoprivrednog zemljišta, stanovnicima naselja seoskog karaktera koji se pretežno

bave poljoprivrednom djelatnošću, sa šumarskim i poljoprivrednim inspektorima, te

inspektorima zaštite od požara, a sve u cilju poduzimanja potrebnih mjera, kako bi se

opasnost od nastajanja i širenja požara smanjila na najmanju moguću mjeru.

Nadležnost: OSCZ Goražde, Vatrogasna jedinica, Služba za inspekcijske

poslove BPK, Općinske službe za inspekciju

Svaka osoba dužna je voditi računa da ne izazove požar. Iz tog razloga

potrebno je sistemsko provođenje obavještavanja i osposobljavanja cjelokupnog

stanovništva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i

spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom.

Nadležnost: OSCZ Goražde, Vatrogasne jedinice

Šume i šumska zemljišta na području općine Goražde predstavljaju površine na

kojima postoji opasnost od nastanka i širenja požara. Zbog toga je neophodno

preduzeti preventivne mjere kojima je cilj da se požar u najranijim fazama otkrije i

suzbije. Preventivne mjere koje je neophodno poduzeti su sljedeće:

- Šumsko privredno drušvo J.P.„Bosansko – podrinjske šume“ d.o.o. Goražde

nepohodno je da ima adkevatan izrađen Plan zaštite šuma od požara, kao i

Pravilnik o zaštiti šuma od požara, ali je neophodno njegovo pravovremeno i

adekvatno ažuriranje;


- Putna otvorenost značajno utiče na ugroženost šuma od požara. Već postojeće

puteve je neophodno redovno održavati, čistiti šumske prosjeke, dok na

lokacijama gdje ne postoje šumski putevi potrebno je izvršiti izgradnju šumskih

puteva i prosjeka kako bi se olakšao pristup požarima te njegovom bržem i

efikasnijem gašenju;

- U vrijeme povećane opasnosti od nastajanja požara, pored redovnih dežura u

osmatračkim mjestima, potrebno je pojačati dežure već postojećih patronalnih

službi, u skladu sa Planom zaštite od požara;

- Neophodno je osigurati potrebnu mehanizaciju i opremu kao što su buldožeri,

grejderi, usitnjivači korova, motorne pile, čelične metlanice i drugu opremu koja je

potrebna za intervencije gašenja požara;

- Stanje opreme i sredstava za početno gašenje požara na protivpožarnim

punktovima je na zadovoljavajućem nivou. Potrebno je redovno vršiti kontrolu

opreme i sredstava, kao i nabavku nove opreme, da bi se mogućnost nastanka

šumskih požara svela na minimum.

Poljoprivredno zemljište se mora obrađivati uz primjenu agrotehničkih mjera

kojima se propisuje njegovo korištenje na način da se ne umanjuje njegova vrijednost.

Svaka osoba koja obrađuje poljoprivredno zemljište je dužna voditi računa da ne

izazove požar na istom.

Spaljivanje suhog raslinja može se obaviti danju, po mirnom vremenu, te uz

uslov da se ne ugrožavaju šume, prometnice, trase elektroenergetskih vodova i

voćnjaci, trajni nasadi i druge ratarske kulture, ali uz prethodnu obavijest nadležnom

vatrogasnom društvu ili nadležnoj šumariji. Također je neophodno propisati mjere za

uređivanje i održavanje živica, poljskih puteva i kanala.

Nadležnost Privatni vlasnici i korisnici, pravna lica, općinska služba i Kanton

U slučaju izbijanja požara na otvorenom području, pravna lica čije su građevine

ili uređaji locirani u neposrednoj blizini požara dužne su dati na raspolaganje svoju

opremu i mehanizaciju za potrebe radova na sprječavanju širenja požara ili za njegovo

gašenje.


4.9. MJERE ZA IZGRADNJU NOVIH OSMATRAČKIH MJESTA ZA OTKRIVANJE

POŽARA NA OTVORENIM PROSTORIMA

Za učinkovito i uspješno otkrivanje požara na otvorenom prostoru potrebno je

uvesti savremeniji način osmatranja u smisli tehničkih mogućnosti, putem

obezbjeđivanja punktova za protivpožarnu zaštitu i sl.

Nadležnost: Šumska gazdinstva, pravni subjekti

Sistemom osmatračkih mjesta mora biti vizuelno pokriveno cijelo područje. Svi

osmatrači moraju biti u sistemu veze sa dežurnim u jedinici i međusobno.


Potrebno je obezbjediti materijalna sredstava za gašenje požara koja su

sastavni dio osmatračnice (brentače, motorne pile, sredstva veze, čelične metle sjekire

grablje i dr.).


U vrijeme sezone ( od 1. Marta do 31. Oktobra) nephodno je uvesti stalno

dežurstvo.

Nadležnost: Šumsko gazdinstvo, pravni subjekti

Smjer i raspored kretanja, te broj osmatrača, osmatračnica i osmatračkih mjesta

treba prilagoditi površini i obliku zemljišta, a određuje se opštim aktom pravnog

subjekta (Planom zaštite od šuma) s posebnim nadzorom površina koje nisu u

pregledu ili nisu dostupne videokrugu sa osmatračnica ili osmatračkih mjesta.

Nadležnost: Šumsko gazdinstvo, pravni subjekti

4.10. MJERE ZA IZMJENU ILI DOGRADNJU SISTEMA VEZA

Za učinkovito i uspješno djelovanje vatrogasaca od trenutka uzbunjivanja,

početka intervencije, lokaliziranja i gašenja požara, potrebno je osigurati dovoljan broj

stabilnih, mobilnih i prenosnih radio uređaja za potrebe vatrogasnih jedinica.


Nadležnost: Općinska služba, pravna lica koje imaju vatrogasne jedinice

Potrebno je provesti odgovarajuću edukaciju i treninge, kao i vježbe simulacije.


5. PROCJENE UGROŽENOSTI PRAVNIH LICA

1. Bekto-precisa d.o.o.

2. Hella Bekto Industries

3. Emka Bosnia

4. Pošta Goražde


6. ZAKLJUČAK

Bosansko-podrinjski kanton svojim geografskim položajem, veličinom urbanih

sredina, brojem stanovnika, površinom šumskih predjela, razmještajem industrijskih

građevina i kompleksa unutar i u neposrednoj blizini urbanih naselja, blizinom pogona

namjenske industrije, pozicijom elektroenergetskih postrojenja i drugim bitnim

faktorima sa aspekta zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, spada među srednje

ugrožene prostore unutar Bosne i Hercegovine.

Na osnovu prikaza postojećeg stanja, stručne obrade prikupljenih podataka i

prijedloga organizacijskih i tehničkih mjera za područje Bosansko-podrinjskog kantona

može se zaključiti sljedeće:

Obzirom na osjetljivost privrednih subjekata na požare postignut je visok stepen

zaštite od požara u određenim privrednim subjektima Bosansko-podrinjskog kantona.

Stepen ugroženosti određenih kategorija šuma od požara, stanje u vatrogasnoj jedinici

i dostignuti stepen organizovanosti, može se reći da je ostvaren nizak nivo

protivpožarne zaštite na šumskim i poljoprivrednim područjima.

Na području Bosansko-podrinjskog kantona djeluje profesionalna vatrogasna

jedinica Grada Goražde koja ne zadovoljava po pitanju potrebnog broja operativnih

vatrogasaca i uslova propisanih Pravilnikom o minimumu tehničke opreme i sredstava i

roku korištenja te opreme i sredstava za profesionalne i druge vatrogasne jedinice ("Sl.

novine Federacije BiH", br. 104/12), ovaj broj vatrogasaca dovoljan je za područje

Grada Goražde, dok za područje Kantona nije dovoljan. Veliki nedostatak predstavlja

prostorna raspoređenost Vatrogasne jedinice Goražde, koja ne može pokriti

cjelokupnu tertoriju Grada Goražde, ovo se najviše odnosi na udaljena ruralna

područja Grada. Na području općine Foča u F BiH Vatrogasni dom je još uvijek u

izgradnji, nephodno je u što kraćem roku osposobiti ovaj Vatrogasni dom.

Pravna lica na području Bosansko-podrinjskog kantona ne provode u potpunosti

propisane mjere zaštite od požara u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara i

vatrogastvu te podzakonskim aktima, posebno u dijelu instaliranja, održavanja i

ispitivanja stabilnih sistema za dojavu i gašenje požara, uređaja i instalacija u „Ex“

izvedbi, gromobranskih i električnih instalacija;

Hidrantska mreža za gašenje požara u određenim naselja na području

Bosansko-podrinjskog kantona nije zadovoljavajuća. Hidrantska mreža nije u

potpunosti usklađena s važećim propisima, a pravna lica koja se bave djelatnošću

vodosnabdjevanja nisu napravila registar hidrantske mreže s ucrtanim položajima

hidranata, tako da isti nemaju niti vatrogasne jedinice. U mnogim poslovnim i javnim

građevinama nije postavljen propisani broj aparata za početno gašenje požara.


Bosansko-podrinjski kanton je bogat šumskim područjima. Ova šumska

bogatstva predstavljaju, pored sirovina, i veliku biosferu koja doprinosi smanjenju

zagađenja. U periodima proljeće-jesen veliki dio ovih šumskih područja bude ugrožen

jer se odvija paljenje korova na poljoprivrednim zemljištima u neposrednoj blizini istih.

Zaštita od požara u šumama, na šumskom i poljoprivrednom zemljištu nije u potpunosti

organizovana niti se provodi u skladu sa propisima. Sudionici u provođenju zaštite od

požara na šumskim i poljoprivrednim površinama ne provode kontinuirano

upozoravanje javnosti na postojeće opasnosti od nastajanja požara i opasnosti za

nastajanje velike materijalne štete uslijed požara;

Preventivni pristup problematici od požara je veoma bitan sa aspekta podizanja

ukupne protupožarne svjesti svih građana Bosansko-podrinjskog kantona, a posebno

mlađih generacija, koje su statistički gledano najčešći uzročnici namjernih i

nenamjernih požara. Ovakav pristup po evropskom modelu bitno smanjuje ukupni rizik

od nastajanja požara, što se smanjuje broj vatrogasnih intervencija na godišnjem

nivou. Plansko-organizacijske mjere su ključan faktor u preventivnoj brobi protiv

požara, jer se najprije studioznom procjenom prepoznaju potencijalne krizne tačke za

nastajanje eventualnih požara, a zatim se planiraju preventivne opće mjere zaštite od

požara koje smanjuju mogućnost njegovog nastanka, odnosno u slučaju nastanka

omogućavaju brzu i efikasnu intervenciju vatrogasnih jedinica. Stanovništvo nije

sistemski educirano za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara

i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom. Putem masovne edukacije nije

osposobljeno kao ni obučeno stanovništvo rukovanjem sredstvima za gašenje požara.

Posvećena je velika pažnja obrazovanju djece školskog uzrasta iz oblasti zaštite od

požara na kojoj se može raditi i unaprijeđivati i u budućnosti.

Imajući u vidu broj vatrogasaca sa kojima trenutno raspolaže profesionalna

vatrogasna jedinica Goražde nisu u skladu sa europskim standardima, one bi se mogle

ostvariti kontinuiranim proširenjem vatrogasnih snaga, da li povećanjem broja

profesionalnih vatrogasaca ili osnivanjem dobrovoljnog vatrogasnog društva-

Neophodno je da se programiranje zaštite od požara vrši u uskoj saradnji sa

naučno-istraživačkim ustanovama, te da se uspostavi jedinstven sistem zaštite od

požara na osnovu priznatih evropskih modela i metodologija, u skladu sa zakonskom i

podzakonskom regulativom.

Na temelju prikaza postojećeg stanja i stručne obrade podataka može se

zaključiti da će se provođenjem prijedloga organizacijskih i tehničkih mjera opasnost

od nastajanja i širenja požara svesti na najmanji mogući nivo.


7. GRAFIČKI PRILOZI

Prilog 1. Mapa požarnih sektora na području Bosansko-podrinjskog kantona

Prilog 2. Vrijeme dolaska vatrogasnih jedinica i lokacija vatrogasnih službi

Prilog 3. Pregled objekata društvene infrastrukture sa proizvodno-poslovnim zonama

Prilog 4. Mapa elektroenergetske infrastrukture Bosansko-podrinjskog kantona

Prilog 5. Mapa šumske vegetacije

Documents

BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA GORAŽDE€¦ · Procjenjivanje ima za cilj da se analiziraju i procjene sva pitanja vezana za izradu plana zaštite od požara i to: rizici, odnosno