37
1 BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva IZVJEŠTAJ O RADU MINISTARSTVA INDUSTRIJE, ENERGETIKE I RUDARSTVA ZA 2007 GODINU Tuzla, maj 2008 godine

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

  • Upload
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

1

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

TUZLANSKI KANTON Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva

IZVJEŠTAJ O RADU MINISTARSTVA INDUSTRIJE, ENERGETIKE I RUDARSTVA ZA 2007 GODINU

Tuzla, maj 2008 godine

Page 2: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

2

Na osnovu člana 95. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine” broj: 35/05) Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Tuzlanskog kantona podnosi

IZVJEŠTAJ O RADU ZA 2007 GODINU

I. Uvodni dio Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Tuzlanskog kantona osnovano je Zakonom o ministarstvima i drugim organima uprave Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlanskog kantona broj: 17/00, 3/01, 12/03, i 10/5). Prema Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji, za obavljanje poslova iz nadležnosti Ministarstva obrazovane su dvije organizacione jedinice i to: Odjeljenje industrije i Odjeljenje rudarstva i energetike. Prema istom Pravilniku u Ministarstvu je sistematizovano 15 radnih mjesta od kojih je popunjeno 14 a jedno radno mjesto je ostalo upražnjeno zbog odlaska službenika u penziju. Od 14 popunjenih radnih mjesta 9 je službenika i 5 namještenika od čega tri rukovodeća državna službenika. Do uspostavljanja i početka rada Kantonalne uprave za inspekcije, u ovom Ministarstvu su bila i 2 elektroenergetska inspektora 1 termoenergetski inspektor. Ministarstvo je svoje aktivnosti sprovodilo u skladu sa slijedećim federalnim i kantonalnim propisima: - Zakonom o ministarstvima i drugim organima uprave Tuzlanskog kantona, - Zakonom o upravnom postupku, - Zakonom o državnoj službi, - Zakonom o namještenicima, - Zakonom o Vladi TK, - Zakonom o koncesijama, - Zakonom o privrednim društvima, - Poslovnikom Vlade i Skupštine Kantona i drugim propisima (uredbe,

pravilnici). II. Realizovane aktivnosti A. Normativna djelatnost Upravni i drugi stručni poslovi koji su Zakonom o ministarstvima i drugim organima uprave Tuzlanskog kantona povjereni ovom Ministarstvu, spadaju najvećim dijelom u grupu poslova iz zajedničke nadležnosti Federalne i Kantonalne vlasti. U okviru normativne djelatnosti, prema Programu rada Ministarstva za 2007 godinu, bilo je predviđeno donošenje zakona iz oblasti rudarstva i geologije i to slijedećih zakona: - Zakona o geološkim istraživanjima - Zakona o rudarstvu

Page 3: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

3

Kako u izvještajnom periodu nisu doneseni federalni zakoni na osnovu kojih bi imali osnov za donošenje kantonalnih zakona iz navedenih oblasti, Ministarstvo nije realizovalo predviđene aktivnosti. U skladu sa zaključkom Vlade Tuzlanskog kantona, Ministarstvo je započelo aktivnosti na donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama. Osnovni razlog za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama je da se postojeći zakon učini funkcionalnijim i da se jasno razgraniče nadležnosti pri dodjeli koncesija vodeći računa da predložene izmjene i dopune budu u skladu sa Zakonom o koncesijama Federacije BiH. U tom cilju, Vlada Tuzlanskog kantona je imenovala interresornu radnu grupu koja je sačinila radni materjial sa predloženim izmjenama i dopunama zakona. U međuvremenu, Vlada Federacije BiH je donijela Zaključak broj: 378/07 od 13.07.2007 godine o pokretanju procedure izmjena i dopuna Zakona o koncesijama i u kontaktu sa Komisijom za koncesije Federacije BiH, sugerirano je da se sačeka sa izmjenama kantonalnog zakona obzirom da se predložene izmjene prvenstveno odnose na nadležnost za dodjelu koncesija. . B. Analitičko-informativna djelatnost U izvještajnom periodu Ministarstvo je kontinuirano pratilo stanje u privrednim društvima iz resorne oblasti. Na osnovu prikupljenih informacija i obrađenih podataka o preduzećima i privrednim društima iz resorne oblasti, Ministarstvo je sačinilo i dostavilo Vladi slijedeće:

- Odluku o utvrđivanju kriterija za korištenje sredstava sa budžetske pozicije 13010002 «Intervencije javnim, državnim i privatnim preduzećima» - Program raspodjele sredstava sa budžetske pozicije 13010002

«Intervencije javnim, državnim i privatnim preduzećima» - Informaciu o poslovanju privrednih društava iz oblasti industrije,

energetike i rudarstva u periodu I-VI 2007. godini sa prijedlogom mjera; - Informacija o aktivnostima na obustavljanju crpljenja slane vode na

reviru Trnovac-Hukalo u 2006. godini sa pregledom trenutnog stanja na ležištu kamene soli Tetima;

- Izvještaj o ostvarnim programskim ciljevima i najznačajnijim rezultatima postignutim u prvih devet mjeseci 2007. godine;

- Ciljevi i politike Ministarstva industrije, energetike i rudarstva za 2008. godinu;

- Prijedlog odluke o izmjenama odluke o načinu raspodjele sredstava po osnovu dodijeljenih koncesija,

- U okviru realizacija Programa raspodjele sredstava sa budžetske pozicije 13010002 «Intervencije javnim državnim i privatnim preduzećima» donesene su i Vladi na saglasnost upućene slijedeće odluke:

▪ Odluka o plaćanju zdravstvenog osiguranja radnicima kao pomoć privrednim društvima iz resorne oblasti koji u održavanju tekuće likvidnosti nisu u mogućnosti plaćati zdravstveno osiguranje; ▪ Odluke o dodjeljivanju finansijskih srdstava kao učešće u

Page 4: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

4

sufinansiranju privrednih društava resorne oblasti prema Programu mjera za socijalno zbrinjavanje zaposlenika koji su u procesu stečaja, likvidacije, restrukturiranja i privatizacije preduzeća ostali ili ostaju bez posla i materijalnog zrinjavanja zaposlenika koji ostaju u društvima a ista su u proces restrukturiranja; ▪ Odluka o dodjeli sredstava Službi za zapošljavanje TK kao učešće u izmirenju obaveza doprinose za PIO/MIO uposlenika koji su stekli uslove za penzionisanje u privrednim društvima nad kojima organi Tuzlanskog kantona vrše ovlaštenja vlasnika kapitala sa najmanje 51% državnog kapitala; ▪ Odluke o dodjeli sredstava kao intervencije privrednim društvima iz resorne oblasti nad kojima organi Tuzlanskog kantona vrše ovlaštenja vlasnika kapitala sa najmanje 51% državnog kapitala, kao pomoć u postizanju ekonomske samoodrživosti (podsticaj izvoza, novo zapošljavanje, povećanje ukupnog prihoda, priprema za restrukturiranje i privatizaciju).

▪ Odluke o dodjeljivanje finansijskih sredstava kao poticaj investiranja i razvoja u privrednim društvima;

▪ Odluka kao pomoć u izgradnji industrijskih zona; ▪ Odluke kao pomoć u izgradnji industrijskih objekata u rubnim općinama; ▪ Odluke iz transfera «Subvencije privatnim preduzećma» kao sufinansiranje u realizaciji programa kojima se povećavaju proizvodni kapaciteti, stimulišu izvoz i prijem novih radnika;

Odgovori na poslanička pitanja u okviru kojih su urađene i u Skupštinsku proceduru dostavljenje slijedeće informacije: ▪ Informacija o stanju u «Poliolchemu» d.o.o. Tuzla ▪ Izvještaj o stanju u TTU sa prijedlogom mjera, ▪ Informacija o stanju u industriji obuće i tekstila na podrčju Tuzlanskog kantona sa prijedlogom mjera.

III NAČN RASPODJELE SREDSTAVA PO OSNOVU PROGRAMA «INTERVENCIJE JAVNIMDRŽAVNIM I PRIVATNIM PREDUZEĆIMA» SA

POSTIGNUTIM EFEKTIMA Budžetom za 2007. godinu Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva na potrošačkom mjestu 13010002 – „Intervencije javnim, državnim i privatnim preduzećima“ planirana su budžetska sredstva u iznosu od 7.000.0000,00 KM koja su raspoređena na grantove kako slijedi: Subvencije javnim preduzećima“-KM 5.490.000,00 Subvencije privatnim preduzećima“-KM 750.000,00 Grantovi drugim nivoima vlade“-KM 760.000,00 Na bazi toga Ministarstvo je donijelo Odluku o utvrđivanju kriterija za korištenje sredstava sa budžetske pozicije 13010002 broj 03/1-14-2108-1/07 od 03.04.2007. godine, na koju je Vlada Tuzlanskog kantona dala saglasnost Odlukom broj 02/1-14-2108-1/07 od 05.04.2007. godine. Izmjenama Odluke o utvrđivanju kriterija broj 03/1-14-2368-2/07. godine na koju je Vlada Tuzlanskog kantona dala svoju saglasnost broj 02/1-14-2368-2/07 od 04.10.2007. godine i Odlukom o utvrđivanju kriterija za korištenje

Page 5: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

5

sredstava sa budžetske pozicije 13010002 „Intervencije javnim, državnim i privatnim preduzećima“ ekonomski kod 614500-„Subvencije privatnim preduzećima“ broj 03/1-14-2631/07 od 08.10.2007.godine utvrđeni su kriteriji za raspodjelu sredstava sa ekonomskog koda 614500-„Subvencije privatnim preduzećima“. Na osnovu rebalansa budžeta uslijedila je izmena Odluke o utvđivanju kriterija broj 03/1-14-3302/07 od dana 27.11.2007. godine na koju je Vlada TK dala saglasnost broj 02/1-14-3302/07. Odlukama o utvrđivanju kriterija za korištenje sredstava sa budžetske pozicije 13010002 definisani su uslovi koji se moraju ispuniti kako bi se sredstva sa ove budžetske pozicije mogla koristiti. Na osnovu utvrđenih kriterija za raspodjelu sredstava Ministarstvo je donijelo Program raspodjele sredstava sa budžetske pozicije 13010002-„Intervencije javnim, državnim i privatnim preduzećima“ broj 03/1-14-2108-2/07 od 03.04.2007. na koji je Vlada Tuzlanskog kantona dala svoju saglasnost Odlukom broj 02/1-14-2108-2/07 od 05.04.2007. Zbog izmjena i dopuna budžeta za 2007. godinu Ministar industrije, energetike i rudarstva je donio Odluku o izmjenama Programa raspodjele sredstava broj 03/1-14-2368 od 24.09.2007. godine, na koju je Vlada Tuzlanskog kantona takođe dala saglasnost Odlukom broj 02/1-14-2368-1/07. Na bazi rebalansa budžeta i Odluke o kriterijima raspodjele sredstava donešene na bazi toga, uslijedila je izmjena i dopuna Odluke Programa raspodjele sredstava broj 03/1-14-3301/07 od 27.11.2007. godine. Shodno Programu, a na osnovu zahtjeva privrednih društava te primjenjući Odluku o kriterijima za raspodjelu sredstava, Ministarstvo je vršilo raspodjelu odnosno dodjelu srdstava. U ovom Izvještaju biće dat pregled dodijeljenih sredstava po navedenim grantovima i tačkama Programa raspodjele sredstava i njihovim efektima. 1. «Subvencije javnim preduzećima» Po tački (a) ovog granta u okviru Programa raspodjele to jest «Pomoć privrednim društvima iz resorne nadležnosti koja u održavanju tekuće likvidosti nisu u mogućnosti da plaćaju zdravstveno osiguranje».

R/br

Naziv privrednog društva

Broj zaposlenih

Odluka broj, datum Saglasnost boj

Visina odobr. Sredstava (KM)

1 Koksno hemijski kombinat «KHK» Lukavac

285

Od. 03/1-14-708/07 Dan.11.05.2007 Sag.02/1-14-708/07

2. «Livnica čelika» Tuzla 167 -II- 3. Tvornica transport.uređaja

«TTU» Tuzla 405 -II-

Page 6: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

6

4. «Interplet» Srebrenik 168 -II- 5. «Resod-Guming» Tuzla 65 -II- 6. «Polet» Tuzla 93 -II- 7. Unioninvest

«Elektromontaža» Tuzla 23 -II-

8. Unioninvest «Mašinska montaža» Tuzla

27 -II-

9. «Rudnici nemetala Kladanj» Kladanj

23 -II-

10 «Elektromontaža» Tuzla 35 -II- UKUPNO: 1291 -II- 76.935,0

0 Kao što se vidi sredstva su, za sva privredna društva, dodijeljena jednom odlukom a prebačena su direktno Zavodu zdravstvenog osiguranja TK. Period za koji je uplaćena zdravstvena zaštita za radnike navedenih društava je I – XII 2007. godine, osim «Elektromontaže» Tuzla za čije radnike je uplaćeno za period IV – XII 2007. godine. Efekti dodjele ovih sredstava su takvi da su radnici navedenih društava imali nesmetanu zdravstvenu zaštitu što je bitno uticalo na njihovu produktivnost. Putem sindikalnih predstavnika ova aktivnost je ocijenjena veoma pozitivno i bitno je uticala na stabilnost privrednih društava. Bez regulisanja zdravstvene zaštite nezadovoljstva radnika bila bi svakodnevna i bitno bi uticala na produktivnost odnosno stabilnost društava. Po osnovu tačke (b) Programa raspodjele sredstava sa budžetske pozicije 13010002 – «Učešće u sufinansiranju programa za socijalno zbrinjavanje zaposlenika koji su u procesu stečaja, likvidacije i restrukturiranja i privatizacije preduzeća ostali ili ostaju bez posla i materijalno zbrinjavanje zaposlenika koji ostaju u društvima a ista su u procesu restrukturiranja» sredstva su dodijeljena slijedećim društvima: R/br Naziv privrednog društva Odluka broj, datum

Saglasnost boj Visina odobr. Sredstava (KM)

1.

Koksno hemijski kombinat «KHK» Lukavac

Od. 03/1-14-2227-2/07 Dan 17.04.2007.g. Sag.02/1-14-2227-2/07 Od. 03/1-14-1715/07 Dan 14.09.2007.g. Sag. 02/1-14-1715/07 Od. 03/1-14-3500/07 Dan 10.12.2007.g. Sag. 02/1-14-

105.000,00 100.000,00 23.000,00

Page 7: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

7

3500/07 2.

«Polihem u stečaju» Tuzla

Od. 03/1-14-815/07 Dan 18.05.2007.g. Sag. 02/1-14-815/07

22.000,00

UKUPNO: 250.000,00 Koksno hemijskom kombinatu Lukavac dodijeljena su sredstva po osnovu tri Odluke u ukupnom iznosu 228.000,00 KM, a «Polihemu u stečaju» po osnovu jedne Odluke u ukupnom iznosu 22.000,00 KM. Sredstva su dodijeljena za materijalno zbrinjavanje zaposlenika koji ostaju u društvima a ista su u procesu restrukturiranja. Koksno hemijski kombinat od 2003. godine, formiranjem zajedničkog društva GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog društva ostalo je 305, a trenutno 284 radnika. Obzirom da je KHK sve proizvodne pogone prenio u zajednčko društvo, radnici KHK su ostai bez mogućnosti radnog angažovanja. Za njihovo materijalno zbrinjavanje obezbjeđuju se sredstva, od strane KHK i Vlade TK kao većinskog vlasnika kapitala ovog društva. O statusu ovih radnika i načinu njihovog zbrinjavanja raspravljala je i Skupština Tuzlanskog kantona i donijela određene zaključke. Efekti dodjeljivanja sredstava ovom društvu ogledaju se u tome da nije bilo organizovanih protesta koji bi uticali na vođenje proizvodnih aktivnosti u zajedničkom društvu. Sa radnicima društva konstantno se odvijala komunikacija preko sidnikata društva i direktora društva. Aktivnosti su usmjeravane na iznalaženje načina tekućeg materijalnog zbrinjavanja i trajnog rješavanja statusa ovih radnika. Rješenje se vidi u privatizaciji društva. U novembru 2007. godine potpisan je ugovor sa Zavodom PIO/MIO kojim su regulisane obaveze ovog društva zaključno sa 2003. godinom, a kada su u pitanju radnici GIKIL-a za cjelokupan period za koji nisu bile regulisane obaveze. Ugovor sa PIO/MIO potpisalo je društvo D.O.O. GIKIL čija je i bila obaveza, shodno ugovoru o osnivanju društva. Daljne aktivnosti usmjerene su na iznalaženje načina regulisanja ovih obaveza kada su u pitanju zaposlenici KHK za preostali period tj. period 2004. – 2007. godina. «Polihem u stečaju» Tuzla iako se nalazi u stečajnom postupku, takođe nalazi se u procesu restrukturiranja od uvođenja stečaja. Isti se ogleda u revitalizaciji dijela proizvodnih postrojenja i njihovom prodajom stranom partneru. Strani kupac je na navedenim postrojenjima formirao novo društvo pod nazivom «Poliolchem» . Uz to je uposlio određeni broj radnika «Polihema u stečaju» ali na određeno vrijeme. U ovakvom procesu nakon isteka ugovora o radu na određeno vrijeme u novom društvu ostala su nezbrinuta 22 radnika. Dodjeljivanjem sredstava u visini od 22.000,00 KM «Polihemu u stečaju» trajno su zbrinuta ova 22 radnika. Po osnovu tačke (c) Programa raspodjele sredstava «Učešće u izmirenju obaveza na ime doprinosa za PIO/MIO za zaposlenike koji su stekli uslove za penzionisanje u privrednim društvima iz resorne oblasti na kojima ovlaštenja vlasnika kapitala vrše organi Tuzlanskog kantona a po strukturi kapitala imaju najmanje 51% državnog kapitala» planirana sredstva u iznosu od 600.000,00 KM prebačena su JU Službi za zapošljavanje Tuzlanskog kantona koja je bila nosilac ovih

Page 8: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

8

aktivnosti u sklopu Programa socijalnog zbrinjavanja zaposlenika koji su u procesu stečaja, likvidacije, restrukturiranja i privatizacije preduzeća ostali ili ostaju bez posla. JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona napravila je Program aktivnosti vezano za primjenu ovog Programa na Tuzlanskom kantonu koji je Vlada TK usvojila. Izvori sredstava za realizaciju navedenog Programa pored sredstava sa računa ESCRO i sredstava Zavoda i Službe za zapošljavanje planirana su i sredstva ovog Ministarstva u visini od 600.000,00 KM kako je Programom raspodjele sredstava sa budžetske pozicije 13010002 planirano. U tabeli je dat pregled privrednih društava sa brojem radnika za koje je uplaćen doprinos za PIO/MIO sa visinom uplaćenih sredstava, a javila su se na Javni poziv objavljen od strane JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona . R/br Naziv privrednog društva Broj radnika Iznos sredstava

(KM) 1. «Autosaobraćaj u stečaju»

Banovići 19 93.184,00

2. Tvornica konfekcije «Borac» Banovići

5 38.489,28

3. «Rudarinvest» Banovići 3 26.728,91 4. «Klotex – u stečaju» Klokotnica 6 28.133,00 5. «Fortuna» Gračanica 19 171.822,25 6. «Olimp» Gračanica 9 86.583,19 7. «Grafopak» Gračanica 4 26.936,16 8. «Fering» Gračanica 15 136.295,70 9. «Hidrotehnika» Kladanj 2 17.886,40 10. «Starić TMN u stečaju» Kladanj 4 21.193,60 11. «Tehnika-u stečaju» Lukavac 26 165.542,66 12. «Koksno hemijski kombinat»

Lukavac 14 142.588,00

13. «Interplet» Brčko OJ Srebrenik 137 164.767,32 14. «Gradnja u stečaju» Srebrenik 1 4.614,88 15. «Izolacija u stečaju» Tuzla 3 7.552,38 16. «Elektromontaža» Tuzla 6 59.469,70 17. Fabrika obuće «Aida» Tuzla 22 220.257,80 18. «Livnica čelika» Tuzla 17 157.140,75 19. Unioninvest «Elektromontaža»

Tuzla 2 15.484,60

20. Tvornica transportnih uređaja «TTU» Tuzla

55 541.915,18

21. «Polet» Tuzla 7 73.821,51 22. «4. oktobar-u stečaju» Živinice 4 8.008,75 UKUPNO: 380 2.208.416,02 Iz tabele je vidljivo da je 8 privrednih društava sa većinskim državnim kapitalom, obuhvaćeno ovom raspodjelom.

Page 9: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

9

Ukupan broj radnika iz ovih društava je 303 a sredstva koja će biti uplaćena PIO/MIO iznose 1.570.652,99 KM. Postignuti efekti su veoma značajni sa aspekta stvaranja uslova za profitabilno poslovanje navedenih društava. Penzionisanjem ovih radnika društva će steći uslove za produktivniju proizvodnju kao i upošljavanje novih radnika na radna mjesta sa kojih su navedeni radnici penzionisani. Nemogućnost ostvarivanja prava na penziju iako su stekli uslove za penzionisanje, za većinu radnika, privredna društva su morala obezbjeđivati određena materijalna sredstva iako isti u većini slučajeva nisu učestvovali u procesu proizvodnje. Sa njihovim penzionisanjem društva su oslobođena ovih obaveza. Po osnovu tačke (d) Programa raspodjele koja se odnosi na «Intervencije privrednim društvima iz resorne oblasti sa najmanje 51% državnog kapitala nad kojima ovlaštenje vlasnika kapitala vrše organi Tuzlanskog kantona, kao pomoć u postizanju ekonomske samoodrživosti (podsticaj izvoza, novog zapošljavanja, povećanje ukupnog prihoda, priprema za restrukturiranje i privatizaciju neprivatizovanih društava)» dodijeljena su sredstva u tabeli navedenim privrednim društvima: R/br

Naziv privrednog društva

Odluka broj, datum Saglasnost boj

Visina odobr. sredstava (KM)

1

«Livnica čelika « Tuzla

Od. 03/1-14-2268-2/07 Dan.23.04.2007.g. Sag.02/1-14-2268-2/07 Od. 03/1-14-1154/07 Dan.19.06.2007.g. Sag.02/1-14-1154/07

100.000,00 100.000,00

2 Tvornica transportnih sredstava «TTU» Tuzla

Od. 03/1-14-2227-1/07 Dan.17.04.2007.g. Sag.02/1-14-2227-1/07

300.000,00

3

FO «Aida» Tuzla

Od. 03/1-14-2268-1/07 Dan.23.04.2007.g. Sag.02/1-14-2268-1/07 Od. 03/1-14-1051/07

100.000,00 150.000,00

Page 10: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

10

Dan.08.06.2007.g. Sag.02/1-14-1051/07 Od. 03/1-14-2777/07 Dan.01.11.2007.g. Sag.02/1-14-2777/07 Od. 03/1-14-3506/07 Dan.10.12.2007.g. Sag.02/1-14-3506/07

200.000,00 64.500,00

4

RK «Vijenac» Lukavac

Od. 03/1-14-2227-3/07 Dan.17.04.2007.g. Sag.02/1-14-2227-3/07 Od. 03/1-14-2211/07 Dan.03.09.2007.g. Sag.02/1-14-2211/07

250.000,00 100.000,00

5 Rudnici nemetala «Kladanj» Kladanj

Od. 03/1-14-972/07 Dan.21.08.2007.g. Sag.02/1-14-972/07

40.000,00

5 «Polet» Tuzla

Od. 03/1-14-2123/07 Dan.01.11.2007.g. Sag.02/1-14-2123/07

3.500

UKUPNO: 1.408.000 Kao što se vidi iz tabele većini privrednih društva dodjeljivana je pomoć tokom cijele godine shodno iskazanim potrebama, a sve u cilju da ne dođe do stagnacije u poslovanju. Dodjeljivana su sredstva u periodima kada društva nisu bila u mogućnosti da ista obezbijede iz prihoda od poslovanja ili na druge načine. Osnova za dodjeljivanje finansijskih sredstava bili su Planovi poslovanja za 2007. godinu. Ministar je nakon razmatranja dostavljenih Zahtjeva privrednih društava, donosio Odluke na koje je Vlada Tuzlanskog kantona davala saglasnosti. Za sva društva kojima je dodjeljivana pomoć po osnovu ove stavke Programa, može se konstatovati da je došlo do poboljšanja u poslovanju kao i opće stabilnosti društva. Izuzetak od ove konstatacije je društvo Rudnici nemetala

Page 11: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

11

«Kladanj». U narednoj tabeli data je komparacija nekih pokazatelja poslovanja za 2006 i 2007. godinu.

Obim proizvodnje index

R/br NAZIV PREDUZEĆA 2006. god. 2007. god.

1. Rudnik krečnjaka"Vijenac"Lukavac 538.535 t 573.922 t 1,065

2. "Livnica" Tuzla("BosniaValves") 869.500 kg 1.064.207 kg 1,22 3. "T T U" Tuzla 534 t 708 t 1,32

4. Fabrika obuće "AIDA" Tuzla 495.809 pari 96.076pari

545.389 pari 105.683 pari

1,09 1,09

Ukupan Prihod (KM) Index

R/br NAZIV PREDUZEĆA 2006. god. 2007. god.

1. Rudnik krečnjaka"Vijenac"Lukavac 3.889.212 4.327.568 1,112

2. "Livnica" Tuzla("BosniaValves") 3.984.658 5.335.061 1,33 3. "T T U" Tuzla 3.316.375 6.390.119 1,92 4. Fabrika obuće "AIDA" Tuzla 4.856.756 5.342.431 1,09 Ukupno: 16.046.901 21.395.178

Dobit (KM) Gubitak (KM) R/br NAZIV PREDUZEĆA 2006.g. 2007.g. 2006. g. 2007.g.

1.. Rudnik krečnjaka"Vijenac"Lukavac

1.299.058 1.141.525

2.. "Livnica" Tuzla("BosniaValves")

1.227 170.000 936.479 Značajno će biti smanjen

3. "T T U" Tuzla 4. Fabrika obuće "AIDA"

Tuzla 2.333.961 2.217.262

Naomena: Ukupan prihod, dobit i gubitak za 2007. godinu su procijeni iznosi, pošto još nisu završni računi usvojeni od strane upravljačke strukture. «Livnica čelika» Tuzla zahtjevima su tražena sredstva za realizaciju plana poslovanja za 2007. godinu u iznosu od 1.200.000 KM. Sredstva bi bila namijenjena za investiranje u revitalizaciju peći i ključne opreme 650.000 KM, nabavku materijala 250.000 KM i plaćanje obaveza prema kreditima iz ranijeg perioda i izvršnih sudskih rješenja 300.000 KM. Pored ostalih, navedeni problemi s kojom je društvo suočeno, ne samo da su ugrožavali ostvarenje plana, nego su prijetili i prestankom proizvodnje i izvršavanje ugovorenih obaveza prema kupcima, prije svega iz inostranstva. Dodjeljivanjem pomoći u iznosu od 200.000 KM i to dva puta po 100.000,00 stanje se znatno popravilo. Obezbjeđene su zalihe repromaterijala, izvršena je u granicama mogućnosti revitalizacija peći. U toku eksploatacije su

Page 12: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

12

redovno servisirane. Ranije stvorene obaveze po osnovu kredita i sudskih presuda, takođe su servisirane na minimalnom nivou tako nije bilo pljenidbe ključnih sredstava rada čime bi bilo ugrožen proizvodni proces. Radnici su bili uposleni, primali su redovno plate, ugovorene obaveze su izvršavane. Ova pomoć pored navedenih efekata imala je uticaja na povećanje fizičkog obima proizvodnje i povećanje ukupnog prihoda ostvarenog u 2007. godine. U prethodnoj tabeli navedeni su postignuti efekti po osnovu ukupnog prihoda i fizičkog obima proizvodnje, komparirani sa istim periodom prošle godine. Vidljivo je da je fizički obim proizvodnje povećan za 22%, a ukupni prihod za 33%. Značajno su poboljšani izvozni rezultati. Društvo je povećalo zaposlenost za 19 radnika. Društvo je prvi puta u 2007. godini uz iskazani poslovni rezultat ostvarilo dobit u visini od 170.000 KM. Rudniku krečnjaka «Vijenac» Lukavac odobrena su sredstva po navedenim odlukama u iznosu od 350.000 KM . Tražena sredstva su utrošena za plaćanje prispjelih kreditnih obaveza prema bankama, što društvo nije bilo u mogućnosti da servisira iz ostvarenog prihoda. Ove obaveze su ugrožavale solventnost privrednog društva. Dio sredstava utrošen je i za remontovanje i kupovinu rezervnih dijelova, što je proces proizvodnje podiglo na viši stepen tehničko-tehnološke sigurnosti. Finansirana je priprema i otvaranje treće etaža E 500 eksploatacije na kamenolomu. Isto tako sa odobrenim sredstvima su izvršavane pristigle obaveze prema dobavljačima (za naftu, eksploziv, kao i dijelove za drobilično postrojenje). Efekti odobrenih sredstava ogledaju se u omogućenoj stabilnosti poslovanja kao i povećanom stepenu tehničko-tehnološke sigurnosti u proizvodnji, što kao ukupan rezultat jeste da je RK «Vijenac» proizveo potrebne količine kamena za «Sisecam sodu» Lukavac, Fabriku cementa Lukavac i ostale kupce. Radnici drušva su imali redovne plaće uz plaćene sve obaveze prema fondovima od aprila 2007. godine Ostvareni fizički obim proizvodnje povećan je za 6,5%, a ukupan prihod za11% uz smanjenje ostvarenog gubitka u odnosu na 2006. godinu. Stvoreni su uslovi da u 2008. godini ovo društvo poveća fizički obim proizvodnje za cca 30% što je u granicama zahtjeva od strane potrošača kamena krečnjaka. Na osnovu dosada dostavljenih izvještaja Ministarstvo je ocijenilo da su ista namjenski utrošena, shodno odlukama i zatjevima društva. Takođe, stvoreni su uslovi da ovo društvo prema planu Vlade TK za 2008. godinu uđe u proces privatizacije državnog kapitala. Tvornici transportnih uređaja «TTU» Tuzla odobrena su sredstva u iznosu od 300.000 KM. Zahtjevom su tražena sredstva od 2.000.000 KM. Kao prioritetno sredstva su im bila potrebna za izmirenje obaveza prema dobavljačima koji imaju izvršne sudske presude u visini od 670.000 KM, za obrtna sredstva cca 112.000 KM, pomoć za neuposlene radnike cca 132.000 KM, za nabavku opeme 100.000 KM i za nabavku neophodnog alata i pribora 100.000 KM. Ovo društvo zbog uslužne djelatnost i proizvodnje opreme i mašina po dokumentaciji proizvođača, uglavnom inostranog, mora stvoriti sve preduslove za realizaciju postojećih ugovorenih obaveza kao i staranje uslova konkurentnosti za potpisivanje novih ugovora. Uvažavajući ovakvo stanje, sredstva su društvu odobrena jednom odlukom i to na početku poslovne godine odnosno nakon usvajanja budžeta TK. Sa odobrenim

Page 13: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

13

sredstvima postignut je željeni efekat a to je zadržavanje trenda povećanja fizičkog obima proizvodnje i ukupnog prihoda, upošljavanje kapaciteta i izvršavanje ugovorenih obaveza, čime se kod naručilaca posla povećavalo povjerenje . Ovakvo poslovanje rezultiralo je dobivanjem novih ugovora, kako od ranijih naručilaca tako i kod novih. Svi radno angažovani radnici primali su redovno plate. U odnosu na 2006. godinu povećan je obim proizvodnje za 32%, a ukupan prihod za 92%. Značajno je smanjen uvoz, a povećan izvoz. Fabrici obuće «Aida» Tuzla odobrena su sredstva u ukupnom iznosu od 514.500,00 KM. Ista su dodijeljena po četiri odluke i u različitim vremenskim periodima, shodno potrebama i stanju u kakvom se društvo nalazilo. Poznato je da se privredna grana u kojoj posluje ovo društvo nalazi u veoma nepovoljnom položaju. Rade lohn-poslove za dobro organizovane strane naručioce. Zbog niske cijene koja se postiže u ovim poslovima nisu u mogućnosti obezbijediti sredstva za servisiranje ranijih obaveza, investiranje u novu opremu i održavanje postojeće, veoma dotrajale opreme. Dodijeljena sredstva su namjenjena prvenstveno za nabavku rezervnih dijelova, popravku trafo- stanice i plaćanja amortizacije za opremu na privremenom uvozu, sudska izvršenja, otplate kredita i investiranje u popravku kotlovnice. U poslovanju ovog društva u 2007. godini veliki problem bio je »problem međusezone». Naime, to je period prelaska sa proizvodnje ljetnog programa na proizvodnju zimskog programa i obrnuto. Karakteriše ga završetak nedovršenih poslova na kojima se nemogu angažovati svi radnici a nema uslova za početak proizvodnje po narednim ugovorima. Ostvareni prihod u ovom periodu ne može pokriti niti stvorene materijalne troškove. Obaveze za plaće i po osnovu plaća, te druge obaveze uvijek prestavljaju nepremostiv problem društvima ove privredne grane. Dužina vremenskog trajanja ovog problema direktno utiče na poslovanje društva. Pored toga, nezadovoljstvo radnika sa statusom i stanjem u kojem se društvo nalazi značajno su izraženija u ovom periodu. Cilj svih menadžmentima u društvima iz ove grane je da u proizvodnom smislu nema «međusezone» ili da njeni efeki nemaju uticaja na poslovanje društva. Dio odobrenih sredstava društvo je koristilo za pokrivanje troškova nastalih u «međusezoni» i za plaćanje zdravstvenog osiguranja radnika. Naime zbog relativno «dobrog» stanja u kome se ovo društvo nalazilo u vrijeme donošenja Odluke o plaćanju zdravstvene zaštite za radnike drugih društava iz resorne oblasti, radnici ovog društva nisu bili obuhvaćeni istom. Odobrena sredstva i društvu namjenski su utrošena i znatno su uticala na stvaranje uslova za redovno izvršavanje ugovorenih obaveza. Efekat je vidljiv i u povećanju ukupnog prihoda za 9% i ostvarenja fizičkog obima proizvodnje takođe za 9%, što je pikazano u prethodnoj tabeli. Radnici su primali redovne plate, ali bez mogućnosti plaćanja obaveza po osnovu doprinosa, što ovo društvo i dalje dovodi u veoma kompleksno stanje. U cjelini, dodijeljena sredstva su omogućila da društvo realizuje ugovorene poslove i stvoreni su uslovi i povjerenje kod naručilaca usluga da im dodijele poslove u 2008. godini. Dugoročno rješavanje problema ovog društva , pored mjera koje će sprovoditi kantonalni organi, vidi se kroz izradu strategije razvoja industrijske grane tekstila obuće i gume koju će raditi Federalna vlada.

Page 14: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

14

«Rudnici nemetala Kladanj» u Kladnju nemaju proizvodnih aktivnosti od 1992. godine. Obzirom na djelatnost društva koja je zasnovana na eksploataciji mineralnog resursa Magnezita i konstantnog interesa za ulaganje u društvo, istom su u cilju njegovog funkcionisanja dodjeljivana sredstva iz budžeta TK. Na osnovu Zahtjeva i Plana aktivnosti u 2007 godini, društvu su po navedenoj Odluci dodijeljena sredstva u visini 40.000,00 KM. Planom su predviđene aktivnosti na utvrđivanju vrijednosti kapitala angažovanjem vanjskog revizora, izradom studije o ispitivanju tržišta, izrade projekta revitalizacije jame i dr. Obzirom da društvo ne ostvaruje prihod po osnovu proizvodnih aktivnosti dio sredstava planiran je za plaćanje električne energije i ptt usluga, računovodstveno-knjigovodstvenih usluga i pomoći u materijalnom zbrinjavanju radnika, te drugih troškova. Većina navedenih aktivnosti vezana je za donošenje odluka od strane upravljačke strukture koja nije bila uspostavljena do Novembra 2007. godine tako da iste nisu mogle biti realizovane. Shodno tome planirana sredstva po tim aktivnostma nisu ni utrošena iako su društvu doznačena. Imenovanjem Nadzornog odbora stvoreni su uslovi da se uđe u realizaciju istih.u narednom periodu. Prema planovima Vlade Tuzlanskog kantona za 2008. godinu, ovo društvo bi trebalo da uđe u proces privatizacije. «Polet» Tuzla u svom zahtjevu za pomoć naveo je aktivnosti koje je neophodno realizovati a vezane su za utvrđivanje vrijednosti kapitala društva. Naime, interes za privatizaciju društva pismom namjere obratilo se društvo «CPM» Lukavac u kojem kao prvu aktivnost u realizaciji namjere ističe utvrđivanje vrijednosti kapitala odnosno svih obaveza društva. Obzirom da društvo ima objekata i van Tuzle koji su prodati, a dobivena sredstva ustupana Zavodu PIO/MIO, neophodno je utvrđivanje činjeničnog stanja na osnovu kojeg bi se izvršila dopuna programa privatizacije. Društvu su dodijeljena sredstva u visini od 3.500 KM i prema izvještajima namjenski su utrošena. Urađena je dopuna Programa privatizacije čime su stvoreni uslovi da Agencija za privatizacij poduzima aktivnosti na realizaciji pisma namjere upućenog od «CPM» Lukavac. Po osnovu tačke (e) «Pomoć privrednim društvima koja se nalaze u stečajnom postupku u cilju njihove reorganizacije i pokretanja proizvodnje kao i sufinansiranje predstečajnog postupka» nije bilo dodjeljivanja sredstava iako su bila planirana. Bio je jedan zahtjev za pomoć društvu koje se nalazi u stečajnom postupku a to je «TMB» Banovići. Zahtjev je odbijen iz razloga što je vlasnik kapitala društvo iz inostranstva, konkretnije «Sjever» iz Subotice, Republika Srbija. U drugoj polovini 2007. godine upućeni su prijedlozi od strane menadžmenta društava za uvođenje stečajnog postupka u Unioninvest «Elektromontaža» i Unioninvest «Mašinska montaža», oba iz Tuzle. Do kraja godine nismo dobili informaciju da je uveden stečajni postupak. Zbog stanja u kome se ova društva nalaze, a to je da nemaju proizvodne aktivnosti za očekivati je da troškove predstečajnog procesa snosi podnosilac zahtjeva za uvođenje stečaja ili vlasnik kapitala.

Page 15: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

15

Po osnovu tačke (f) «Subvencije kod investiranja i razvoja u privrednim društvima» sredstva su dodijeljena Rudniku soli «Tušanj» Tuzla u iznosu od 3.050.000,00 i RK «Vijenac» u iznosu od 100.000,00 KM što predstavalja ukupno 3.150.00000. R/br. Naziv privrednog

društva Odluka broj, datum, saglasnost brj

Visina dodijeljenih sredstava (KM)

1. Rudnik soli «Tušanj» Tuzla

Od. 03/1-14-2255/07 Dan.10.05.2007.g. Sag.02/1-14-2255/07 Od. 03/1-14-2255-1/07 Dan 19.09.2007. g. Sag.02/1-14-2255-1/07 Od. 03/1-14-3508/07 Dan 10.12.2007. g. Sag.02/1-14-3508/07

1.000.000,00 1.000.000,00 1.050.000,00

2. RK «Vijenac» Lukavac

Od 03/1-14-3507/07 Dan.10.12.2007.g. Sag.02/1-14-3507/07

100.000,00

Rudniku soli «Tušanj» Tuzla shodno ovom Programu i Odluci o utvrđivanju kriterija za korištenje sredstava odobrena su sredstva u visini i po odlukama kako je prikazano u prethodnoj tabeli. Uz zahtjev društvo je pri aplikaciji na sredstva predviđena ovom tačkom dostavilo investicioni program koji se zasniva na : izgradnji šest istražno-eksploatacionih bušotina, sanaciji dalekovoda 35 KV kao alternativnog snabdijevanja električnom energijom pogona «Tetima», uvođenje sistema upravljanja kod kontrolisane metode eksploatacije na pogonu»Tetima», nabavku remontnog i transportnog vozla. Ukupna predračunska vrijednost svih investicionih radova iznosila je 10.100.000,00 KM sa struktrom finasiranja tako da Rudnik soli «Tušanj» obezbijedi 1.900.000,00 KM. Minstarstvo je na osnovu prioritetnih investiranja, a shodno potrebama potrošača slane vode, društvu odobrilo u tabeli navedena sredstva sa prioritetom izgradne dvije istražno- eksploatacione bušotne ( B 80 i B 84) kao i sanaciju i rekonstrukciju dijela sonovoda. Prema izvještajma o namjenskom utrošku odobrenih sredstava vidljivo je da su od odobrena 2.000.000,00 KM izgrađene navedne bušotine te da su shodno programu uhodavanja i eksploatacije, puštene u funkciju. Već od polovine 2008. godine iste će biti u punom kapacitetu i povećati ukupni kapacitet pogona «Tetima za 90 m3/h potrošačima isporučene slane vode. U izgradnji ovih bušotina društvo je učestvovalo sa dijelom vlastitih sredstava. Aktivnost na sanaciji i rekonstrukciji sonovoda u dužini 1200 m finansirana je najvećim dijelom iz sopstvenih sredstava.

Page 16: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

16

Dodijeljena sredstva po Odluci broj o3/1-14-3508/07 od 10.12.2007. godine prema planu investiranja namijenjena su za izgradnju treće istražno-eksploatacione bušotine. U toku je ugovaranje poslova, avansiranja će biti plaćeno iz ovih stredstava. Ministarstvo će pratiti proces izgradnje i namjensko trošenje odobrenih sredstava. Poslovanje Rudnika soli «Tušanj» znatno je poboljšano u 2007. godini u odnosu na 2006. godinu. Fizički obim proizvodnje povećan je za 24%, ukupan prihod za 15%, a gubitak je smanjen za cca 3 puta. RK «Vijenac» Lukavac apliciralo je za dodjelu sredstava po ovoj tački Programa raspodjele sredstava za potrebe uplate preostallih obaveza vezano za nabavku nosivog užeta za žičaru, kao i troškova carinjenja, PDV, špediterskih usluga i troškova zamjene užeta. Ministarstvo je cijeneći stanje u kakvom se društvo našlo, sa aspekta tehničko-tehnološke sigurnosti i potencialne ugroženosti poslovanja društava sa kojima ima ugovore o snabdijevanju sa kamenom krečnjakom društvu odobrilo tražena sredstva u visini od 100.000,00 KM. Prema informacijama u vrijeme pisanja ovog izvještaja aktivnosti na zamjeni užeta su u toku. 2. «Grantovi drugim nivoima vlade»

Pod tačkom (a) Granta 2 ovog Programa «Pomoć u izgradnji industrijskih privrednih zona» dodijeljena su sredstva u tabeli prikazanim općinama u naznačenim visinama sredstava. R/br. O P Ć I N A Odluka broj, datum,

saglasnost brj Visina dodijeljenih sredstava (KM)

1. Tuzla Od. 03/1-14-2538-3/07 Dan.10.12.2007.g. Sag.02/1-14-2538-3/07

90.000,00

2. Gračanica Od. 03/1-14-2538-2/07 Dan.10.12.2007.g. Sag.02/1-14-2538-2/07

90.000,00

3. Lukavac Od. 03/1-14-982-1/07 Dan.10.12.2007.g. Sag.02/1-14-982-1/07

90.000,00

4. Živinice Od. 03/1-14-1811/07 Dan.10.12.2007.g. Sag.02/1-14-1811/07

90.000,00

5. Kalesija Od. 03/1-14-2707/07 Dan.10.12.2007.g. Sag.02/1-14-2707/07

90.000,00

6. Čelić Od. 03/1-14-2538- 50.000,00

Page 17: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

17

1/07 Dan.10.12.2007.g. Sag.02/1-14-2538-1/07

UKUPNO: 500.000,00 U cilju podsticaja privrednog razvoja kojeg su počele razvijati Općine Tuzlanskog kantona formiranjem privrednih zona, Ministarstvo je planiralo sredstva u visini 500.000,00 KM kao pomoć ovim aktivnostima. Ocijenjeno je da je formiranje privrednih zona uz određene olakšice u privređivanju vrlo bitna aktivnost u realizaciji Programa novog zapošljavanja i povećanja privrednih aktivnosti. Sa načelnicima Općina održano je više zajedničkih i pojedinačnih sastanaka u cilju upoznavanja sa ovom aktivnošću i obezbjeđivanja sredstava kao podrške za bržu realizaciju. Općini Tuzla dodijeljena su sredstva u naznačenom iznosu za podršku Programa daljnjeg razvoja centara koji su u funkciji a to je Inkubacioni centar Lipnica i Centar za inovacije i tehnologije BIT Centar Tuzla. Dosadašnje funkcionisanje ovih centara je jako dobar i pozitivan primjer razvoju i novom zapošljavanju. Općina Gračanica aplicirala je za dodjelu sredstava, što je i odobreno, sa projektom izgradnje poslovne zone I, II i III koje se nalaze u fazi realizacije. Projektom je predviđeno do 2010. godine da u ovoj zoni bude zaposleno 200 radnika. Federalno Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta ovaj projekat su podržali sa 50.000,00 KM. Općini Lukavac odobrena su sredstva za projekat «Poslovna zona Lukavac». U dosadašnjim aktivnostima realizacije projekta pribavljene su sve potrebne saglasnosti JP i Općinskih organa, usvojen regulacioni plan od strane općinskog vijeća. U budžetu Općine za 2007. godinu planirana su sredstva u visini od 1.000.000,00 KM za uređenje infrastrukture zone. Općini Živinice odobrena su sredstva za pomoć u realizaciji projekta poslovne zone u okviru regulacionog plana «Novi grad» Živinice. Predmetna zona već je djelimično aktivna, intenzivno se grade planom predviđeni novi poslovni objekti, ali sa privremenim rješenjem kada je u pitanju snabdijevanje električnom energijom. U budžetu Općine za 2007. godinu planirana su sredstva u visini od 150.000,00 KM za trajno rješenje snabdjevanja električnom energijom korisnika poslovnih zona. Planirana sredstva su nedovoljna za rješavanje navedenog problema. Nedostajuća sredstva procijenjena su na visinu cca 150.000,00 KM. Općina Kalesija tražila je sredstva za projekat uređenja prostora predviđenog za poslovnu zonu. Na navedenom prostoru već je izgrađeno niz proizvodnih i poslovnih objekata čije je funkcionisanje otežano zbog neriješene i neizgrađene infrastrukture. U budžetu Općine za 2007. godinu planirana su sredstva u visini od cca 170.000,00 KM za izgradnju kanalizacione mreže i putnih komunikacija. Međutim, za realizaciju ove aktivnosti potrebna su sredstva u visini od cca 350.000,00 KM. Općina Čelić aplicirala je za dodjelu sredstava sa projektom osnivanja Poduzetničkog centra «Brnjik» sa četiri poslovne zone. Za realizaciju ovog projekta dobili su određena sredstva iz fonda delegacije evropske komisije u

Page 18: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

18

Sarajevu (Fond EURED) i Federalnog Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta. U prostoru zone već su izgrađena tri objekta sa uspostavljenim poslovnim aktivnostima. Rješavanjem infrastrukturnih potreba zona intenziviraće se već najavljeni interes otvaranja poslovne aktivnosti. U budžetu Općine za 2007. godinu, shodno njegovoj visini, planirana su sredstva u visini od 20.000,00 KM kao podrška razvoju poduzetništva. Pod tačkom (b) Granta 2 ovog Programa «Pomoć u izgradnji industrijskih objekata u rubnim Općinama» dodijeljena su Općini Teočak u visini od 260.000,00 KM. Poznato je da općina Teočak kao rubna općina Tuzlanskog kantona najnerazvijenija na području kantona. Na svojoj teritoriji nema niti jednog privrednog objekta zasnovanog na državnom kapitalu. Općina je do Dejtonskog sporazuma pripadala općini Ugljevik na čijoj su teritoriji ostali svi proizvodni objekti. U cilju stvaranja uslova za zapošljavanje i uz iskazani interes za ulaganje od stranih investitora, općina je pokrenula aktivnost na obezbjeđenju zemljišta za izgradnju proizvodne hale. U proizvodnoj hali uspostavila bi se proizvodnja obuće, zašto ova općina ima određene komparativne prednosti. Međutim zbog veoma malog budžeta općina nije u mogućnosti da investira u realizaciju navedenog projekta. Shodno tome aplicirala je za dodjelu sredstava od ovog Ministarstva. Ministarstvo je udovoljilo zahtjevu, a Ministar donio Odluku broj: 03/1-34-3393/07 od 10.12.2007. godine, a Vlada TK dala saglasnost broj: 02/1-14-3393/07 po kojoj su Općini Teočak dodijeljena sredstva u navedenom iznosu čime će se nastaviti izgradnja navedene hale. 3. «Subvencije privatnim preduzećima» Programom je predviđeno 750.000,00 KM kao podrška u realizaciji programa čiji su investitori privredna društva u većinskom privatnom vlasništvu. Za privredna društva čiji su programi bili prihvaćeni te za vrednovanje programa utvrđeni su posebni kriteriji Odlukom broj: 03/1-14-2631/07 od 08.10.2007. godine, na koju je Vlada TK dala saglasnost broj: 02/1-14-2631/07. Na bazi ovog Programa i Odluke o kriterijima raspisan je Javni poziv za korištenje sredstava. Javnim pozivom predviđena je raspodjela sredstava u vidu 3 granta po 100.000,00 KM i 9 grantova po 50.000,00 KM. Na raspisani Javni poziv prispjelo je 45 zahtjeva. Komisija je utvrdila da 11 privrednih društava ispunjava uslove koji su predviđeni za podnosioce zahtjeva odnosno privredna društva. Ponuđeni programi ovih 11 privrednih društava ocijenjeni su kao prihvatljivi i bodovani su shodno kriterijima predviđenim za vrednovanje podnosilaca i samih programa. U narednoj tabeli data su društva kojima su odobrena sredstva po navedenim grantovima. R/br. Naziv privrednog društva Odluka broj, datum,

saglasnost br. Visina dodijeljenih sredstava (KM)

1.

DOO «FGO» Banovići

Od. 03/1-14-3835/07 Dan.28.12.2007.g.

100.000,00

Page 19: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

19

Sag.02/1-14-3835/07

2.

DOO «RUDAR» Tuzla

Od. 03/1-14-3835/07 Dan.28.12.2007.g. Sag.02/1-14-3835/07

100.000,00

3.

DOO «TRGOVIR» Stjepan Polje Gračanica

Od. 03/1-14-3835/07 Dan.28.12.2007.g. Sag.02/1-14-3835/07

100.000,00

4.

DOO «NJEW –EXPORT» Kladanj

Od. 03/1-14-3835/07 Dan.28.12.2007.g. Sag.02/1-14-3835/07

50.000,00

5.

DOO «ALUMINA» Živinice

Od. 03/1-14-3835/07 Dan.28.12.2007.g. Sag.02/1-14-3835/07

50.000,00

6.

DOO «KLIMA INVEST» Banovići

Od. 03/1-14-3835/07 Dan.28.12.2007.g. Sag.02/1-14-3835/07

50.000,00

7.

DOO «INFOGRAF» Tuzla

Od. 03/1-14-3835/07 Dan.28.12.2007.g. Sag.02/1-14-3835/07

50.000,00

8.

DOO «BEAT BH» Živinice

Od. 03/1-14-3835/07 Dan.28.12.2007.g. Sag.02/1-14-3835/07

50.000,00

9.

DOO «DIT» Tuzla

Od. 03/1-14-3835/07 Dan.28.12.2007.g. Sag.02/1-14-3835/07

50.000,00

10.

DOO «GRIN» Gračanica

Od. 03/1-14-3835/07 Dan.28.12.2007.g. Sag.02/1-14-3835/07

50.000,00

11.

DOO «REWEUS» Lukavac

Od. 03/1-14-3835/07 Dan.28.12.2007.g.

50.000,00

Page 20: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

20

Sag.02/1-14-3835/07

U K U P N O:

700.000,00

«Fabrika građevinske opreme» d.o.o. Banovići Djelatnost društva je projektovanje, proizvodnja i održavanje građevinske opreme za visokogradnju, niskogradnju i hidrogranju, prefabrikacija, izrada i montaža čeličnih konstrukcija. Društvo je apliciralo sa Programom: Dogradnja proizvodne hale u «FGO» d.o.o. Banovići koji obuhvata dogradnju proizvodne hale i nabavku opreme. Predviđena investiciona ulaganja su 2.765.000,00 KM i obezbijeđena su iz kreditnih i sopstvenih izvora društva. Sa dobivenim grantom od 100.000,00 KM zatvara se konstrukcija finansiranja programa. Realizacijom programa, pored povećanja proizvodnih kapaciteta društvo će uposliti 55 novih radnika na neodređeno vrijeme. U društvu je sada uposleno 326 radnika. «Rudar» d.o.o Tuzla U društvu je zaposleno 435 radnika. Programom je predviđeno upošljavanje još 20 radnika. Visina investicije je 211.792,00 KM, od toga vlastita sredstva 110.000,00 KM i planirani grant Ministarstva industrije, enegetike i rudarstva 100.000,00 KM. Cilj investicionog ulaganja je povećanje proizodnih kapaciteta i osvajanje novih tržišta (kako domaćih, tako i ekstenih). Ovim programom se planira prijem novih 20 radnika prema datoj kvalifikacionoj srukturi – rudarske struke i to: rudarski inženjer VSS – 4 izvršioca, rudarski tehničar SSS- 4 izvršioca, jamski kopač KV 8 izvršilaca, bravar KV – 4 izvršioca. Djelatnost društva Izvođenje rudarsko- građevinskih poslova. «Trgovir» d.o.o. Gračanica Djelatnost drušva je proizvodnja armaturnih mreža i drugih proizvoda od žice, promet i usluge, izvoz-uvoz. Program društva je povećanje i proširenje proizvodnog asortimana. Sastoji se od nabavke mašina za sječu, ispravljanje, savijanje i kalibrisanje željeza. Investicija je vrijedna 370.000,00 KM od čega bi bilo 270.000,00 KM vlastitih sredstava, a 100.000,00 KM sredstva od Ministarstva po ovom Javnom pozivu. Društvo zapošljava 29 radnika. Realizacijom navedenog programa zaposliće se novih 16 radnika na neodređeno vrijeme. «New-Eksport» d.o.o. Kladanj Djelatnost društva je proizvodnja spoljne odjeće osim one šivane po mjeri. Društvo je kandidovalo program proširenja i modernizacije proizvodnje odjeće. Sastoji se od proširenja proizvodnih kapaciteta nabavkom novih strojeva i opreme. Visina planirane investicije je 110.000,00 KM od čega 60.000,00 KM je već obezbijeđeno iz vlastitih sredstava. Sa 50.000,00 KM kompletna investiciona sredstva biće obezbijeđena. Drušvo zapošljava 35 radnika, a sa realizacijom ove investicije zaposliće još 10 novih radnika na neodređeno vrijeme.

Page 21: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

21

«Alumina» d.o.o. Živinice Djelatnost društva je obrada metala i proizvodnja kioska kao prodajnog mjesta. Program ovog društva je «Modernizacija tehnološkog procesa proizvodnje kioska». Sastoji se od nabavke specijalne mašine za liniju profiliranja čeličnog lima. Visina investicije je 150.000,00 KM. Iz sopstvenih i kreditnih izvora obezbijeđeno je 100.000,00 KM. Sa grantom Ministarstva od 50.000,00 KM sredstva će biti obezbijeđena, mašina poručena i investicija na vrijeme završena uz znatno povećanje kapaciteta u društvu. Društvo zapošljava 16 radnika, a sa okončanjem investicije zaposlit će još 10 novih radnika. «Klimainvest» d.o.o. Banovići Djelatnost društva je proizvodnja aksijalnih ventilatora, električnih kalolifera, ventilacione opreme, proizvodnja i izvođenje radova mašinskih instalacija. Projekt izgradnje nove proizvodne hale i njeno opremanje je aplicirani program ovog društva. Sastoji se od nabavke novih mašina. Ukupna investicija iznosi 250.000,00 KM od čega je već investirano 45.000,00 KM. Preostali dio obezbijediće se iz sopstvenih i kreditnih sredstava uz grant Ministarstva od 50.000,00 KM. Društvo sada zapošljava 10 radnika, a realizacijom investicije biće značajno povećanje proizvodnih kapaciteta i uslova za proizvodne aktivnosti što će omogućiti zaposlenja još 10 novih radnika. «Infograf» Tuzla Djelatnost društva je grafička i sastoji se od štampanja svih vrsta grafičkih proizvoda. Program društva je proširenje i modernizacija proizvodnog procesa. Sastoji se od nabavke savremenih mašina potrebnih u proizvodnji ambalažnih kutija. Za investiciju od predviđenih 102.000,00 KM do sada je uloženo 27.000,00 KM. Preostali dio potreban za završetak investicije obezbijediće se takođe iz vlastitih izvora 25.000,00 KM i grantom Ministarstva sa 50.000,00 KM. U društvu je uposleno 6 radnika, a sa realizacijom investicije zaposliće se novih 6 radnika. «Beat Bh» d.o.o. Živinice U društvu je zaposleno 25 radnika. Realizacijom programa biće uposleno još 4 radnika. Visina investicionog ulaganja je 130.000.00 KM, od toga vlastita sredstava 80.000,00 KM i planirani grant Ministarstva industrije, energetike i rudarstva 50.000,00 KM. Vrsta investicije je izgradnja magacinskog prostora koko bi se povećao obim proizvodnje. Pored ulaganja u izgradnju magacinskog prostora preduzeće će izdvojti određena novčana sredstva za nabavku zaliha sirovina, unapređenje proizvodnje (nabavka klipsatora potrebnih u proizvodnji eksploziva, viljuškara za potrebe pretovara i slaganja eksploziva). Struktura ulaganja: - ulaganje u magacina 50.000,00 KM - zalihe sirovina 20.000,00 KM - ulaganja u unapređenje proizvodnje 50.000,00 KM - ulaganje u cilju zaštite prirodnog okoliša 10.000,00 KM Djelatnost društva je proizvodnja i prodaja privrednog eksploziva ANFO

Page 22: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

22

(BOHEX, kao i prodaja eksploziva koji nije u mogućnosti proizvoditi nego nabavke vršiti iz inostranstva, te usluge bušenja i miniranja. «Dit» d.o.o. Tuzla Djelatnost društva je inženjering, projektovanje postrojenja, proizvodnja dijelova i opreme u rudarstvu i energetici, zaštita okoline (konsalting, izrada studija i elaborata itd). Program društva je opremanje vlastite neovisne stručne laboratorije za vršenje analiza kvaliteta zraka, vode i zemljišta. Visina investicije je 113.224,00 KM. Vlastita sredstva su 63.000,00 KM a 50.000,00 KM dodijeljenih po ovom Javnom pozivu. Društvo upošljava 6 radnika, a nakon završetka investicije uposliće još 2 radnika na neodređeno vrijeme. «Reweus» d.o.o. Lukavac Djelatnost društva je usluge u niskogradnji i transportu te proizvodnja betonske galanterije. Program društva je nabavka opreme za izvođenje radova na eksplataciji jalovine i rada na kopovima. Programom je predviđena nabavka opreme-Catepilar hidraulični bager, model 330D LME sa priključcima. Visina investicije od 517.140,00 KM obezbijeđena je iz vlastitih sredstava i 50.000,00 KM kao grant po ovom javnom pozivu. Društvo zapošljava 53 radnika, a realizacijom programa zaposliće se 10 novih radnika na neodređeno vrijeme. «Grin» d.o.o. Gračanica Djelatnost društva je grafičko-izdavačka te usluge štampanja i izrade ambalaže od papira i kartona. Program društva je proširenje proizvodnih mogućnosti uz otklanjanja uskih grla u procesu proizvodnje. Sastoji se od nabavke automatske mašine u proizvodnji ambalaže na bazi kartona. Za planiranu investiciju od 200.000,00 KM sredstva od 150.000,00 KM obezbijedilo je društvo iz vlastitih sredstava. Ostatak od 50.000,00 KM bila bi sredstva Ministarstva po ovom Javnom pozivu. Društvo upošljava 78 radnika. Sa realizacijom ovog programa stvoriće se uslovi za uposlenje novih 5 radnika na neodređeno vrijeme. Subvencioniranjem privatnih preduzeća u iznosu od 700.000,00 KM od strane Ministarstva industrije, energetike i rudarstva privatnim preduzećima, kroz investicione programa planira se uposliti 148 radnika, a ukupna investiciona ulaganja iznosiće ok 4.860.000,00 KM. Z A K LJ U Č C I 1. Rebalansom budžeta za 2007. godinu pozicijom 13010002 «Intervencije javnim, državnim i privatnim preduzećima» planirana su sredstva u visini od 7.000.000,00 KM. Realizacijom Programa i na osnovu Zahtjeva odobrena su sredstva u visini od 6.944.935,00 što predstavlja 99,21% od raspoloživih sredstava po budžetaskoj poziciji. Od neraspoređenih sredstava ostalo je 65 KM planiranih po ekonomskom kodu „Subvencije javnim preduzećima“ i 50.000,00 KM po ekonomskom kodu „Subvencije privatnim preduzećima“.

Page 23: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

23

2. Shodno Programu raspodjele raspoređena su sredstva u visini od 66,66% u programe razvoja, u visini od 20,11% u programe podrške privrednim društvima sa većinskim državnim kapitalom s ciljem stabilizacije i stvaranja povoljnijeg ambijenta za privređivanje, te u visini od 13,23% za socijalne programe. 3. Sa raspodjelom sredstava po grantu 3 «Subvencije privatnim preduzećima» sa sredstvima od 700.000,00 KM podržani su programi čija je investiciona vrijednost 4.860.000,00 KM. Po istim biće obezbijeđeno 148 radnih mjesta i to kao novo upošljavanje. 4. Dodijeljivanjem sredstva društvima sa većinskim državnim kapitalom kao pomoć u postizanju ekonomske samoodrživosti (podsticaj izvoza, novog zapošljavanja, povećanje ukupnog prihoda, priprema za restrukturiranje i privatizaciju neprivatizovanih društava)» postignuti su željeni efekti. Kod svih društava povećan je obim proizvodnje, ostvaren je veći ukupan prihod i popravljeni neto izvozni rezultati 5.Dodjeljivanjem sredstava za investiranje u rudnik «Tetima» stvorene su predpostavke za nesmetano ostvarenje planova proizvodnje kod potrošača slane vode u 2007, 2008. godini. Sa ovakvom dinamikom investiranja plansko obustavljanje crpljenja slanice ispod gradske jezgre grada Tuzle nije imalo negativnog uticaja na snabdijevanje potrošača sa slanom vodom. 6. Analizom dosada dostavljenih izvještaja o utrošku odobrenih sredstava može se konstatovati da su po svim stavkama Programa raspodjele sredstava i kod svih korisnika koji su dostavili izvješaje o namjenskom utrošku sredstava, ista namjenski utrošena. 7. Ministarstvo će pratiti namjensko trošenje sredstava koja do sada nisu utrošena i za koje nisu dostavljeni izvještaji o njihovom utrošku. III. Izvršenje planiranih zadataka po odjeljenjima A. Odjeljenje industrije U odjeljenju su obavljeni slijedeći poslovi:

- održano je niz sastanaka sa upravom privrednih društava posebno državnih, na kojima se raspravljalo o stanju i mjerama za rješavanje problematike poslovanja. Na ovim sastancima je bilo rijeći o pokretanju aktivnosti stečajnog postupka u društvima koja nemaju privrednih aktivnosti, pripremi privrednih društava za izmjene vlasničke strukture privrednih društava sa kojima je raskinut kupoprodajni ugovor, podizanju produktivnosti u privrednim društvima kod kojih su pokrenute aktivnosti pred sudom za raskid kupoprodajnog ugovora, davane instrukcije upravi u rješavanju

Page 24: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

24

sindikalnih pitanja, vodjeni razgovori o ispunjenju ugovornih obaveza u privrednim društvima gdje je došlo do formiranja novih privrednih društava sa kapitalom privrednih društava u većinskom državnom vlasništvu, dogovarane aktivnosti o načinima izmirenja obaveza prema kreditnim zaduženjima kao i o drugim pitanjima po kojima Ministarstvo ima nadležnost.

- sastanci sa predsjednicima Nadzornih odbora održavani na teme koje proizilaze iz Zakona o privrednim društvima,

- realizovana aktivnost implementacije Ugovora o formiranju zajednićkog društva Sisecam Soda Lukavac i Soda Sanayii A.S. (izvršena investicijska ulaganja iznad ugovorenih obaveza za ovaj period a nad FSL pokrenut stećajni postupak).

- kroz Program raspodjele sredstava sa budžetske pozicije 13010002 putem «Intervencija privrednim društvima iz resorne oblasti sa najmanje 51 % državnog kapitala», analizirane potrebe i dodjeljivana pomoć FO «Aida», «TTU» Tuzla, «Livnica čelika» Tuzla za samoodrživost i ekonomsku neovisnost,

- odobravana značajna sredstva za razvoj industrijskih zona kako bi se privukli strateški investitori i razvila mala i srednja privredna društva,

- zajedno sa Službom za zapošljavanje Tuzlanskog kantona vodjene aktivnosti na realizaciji «Programa mjera za socijalno zbrinjavanje zaposlenika koji su u procesu stečaja, likvidacije, restruktuiranja i privatizacije preduzeća ostali ili ostaju bez posla» a kojima se stvaraju uslovi za zapošljavanje mladih stručno osposobljenih kadrova,

- raspisan je javni poziv za korištenje sredstava sa budžetske pozicije 13010002 «Subvencije privatnim preduzećima» za koje smo izvršili raspodjelu 700.000,00 KM i obezbjedili značajnu investiciju i novo zapošljavanje oko 250 radnika,.

- rješavan dugogodišnji problem sa «Interplet» Brčko Poslovna jedinica Srebrenik koji je uspješno okončan na način da je od prodaje ove imovine zbrinuto oko 220 radnika,

- vodjene aktivnosti rješavanja zdravstvene zaštite kod privrednih društava koja nemaju proizvodne aktivnosti ili zbog zbog drugihisu bila u mogućnosti vršiti uplate po ovom osnovu,

- održani mnogobrojni sastanci sa predstavnicima granskog sindikata kao i sa predstavnicima sindikata iz privrednih društava u rješavanju sindikalnih zahtjeva, prava i obaveza iz kolektivnog ugovora,

- prema Skupštini TK upućivani materijali iz redovnih aktivnosti kao i davani odgovori, informacije po zaključcima Skupštine, Skupštinskih komisija ili po osnovu upućenih poslaničkih pitanja,

- u skladu sa nadležnostima Ministarstva, odjeljenje industrije učestvovalo u radu Skupštine privrednih društava, analiziralo Izvještaje o poslovanju kao i revizorske izvještaje i predlagalo donošenje odredjenih Odluka, davalo mišljenje za izbor direktora privrednog društva itd.

- predstavnici odjeljenja Ministarstva učestvovali na seminarima, savjetovanjima strućnim sastancima organizovanih od strane Privredne komore. Nevladinih organizacija, drugih nivoa vlasti idr,

Page 25: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

25

- redovno pratili rad Nadzornih odbora i vršili imenovanje novih u privrednim društvima kod kojih je istekao mandat a Vlada imenuje jednog ili više članova Nadzornih odbora.

- vodjeni razgovori kako sa upravom tako i sa sindikalnim predstavnicima «KHK» o radno- pravnom statusu radnika koji su ostali neuposleni nakon formiranja društva GIKIL, i u ovom značajnom pitanju aktivnosti u toku, (formirana komisija za izradu Programa rješavanja radno pravnog statusa radnika «KHK» a bazirane na prodaji 16% kapitala društva na Sarajevskoj berzi).

- Osim gore navedenih aktivnosti, u odjeljenju su obavljane redovne aktivnosti u okviru djelatnosti Ministarstva.

- OCJENA STANJA U RESORU INDUSTRIJE Na bazi praćenja stanja za resornu oblast može se konstatovati slijedeće: - Zabilježen je rast fizičkog obima proizvodnje i korištenja kapaciteta. - Većina privrednih društava ostvarila je planiranu proizvodnju. - Trend rasta dugovanja značajno je smanjen. - Smanjen je broj društava sa negativno poslovanjem, uz značajnije povećanje dobiti. - Trend smanjenja broja zaposlenih u privrednim društvima sa većinskim državnim kapitalom kao i u privatizovanim u procesu privatizacije značajnije je smanjen, dok je istovremeno nastavljen trend povećanja zaposlenosti u MSP . - Značajnije je povećan izvoz uz neznatno povećanje uvoza. Stanje po industrijskim granama je slijedeće: Hemijska industrija. Period od 2004. godine za ovu industrijsku granu bio je presudan sa aspekta njene opstojnosti. U ovom periodu ušli su strateški investitori, čime je kod većine društava prekinuta agonija koja je do tada bila veoma izražena. Njihovim ulaskom prišlo se revitalizaciji postrojenja uz obimnu modernizaciju. Pokrenuti su proizvodni procesi i obezbijeđen je plasman proizvoda, uglavnom na probirljivo svjetsko tržište. U izvještajnom periodu nastavljen je trend stabilizacije i modernizacije proizvodnje. Povećanje fizičkog obima proizvodnje ostvarili su «GIKIL», «Sisecam» i «Dita», a povećanje ukupnog prihoda ostvarila su sva društva ove privredne grane. Povećanje ukupnog prihoda u odnosu na 2006. godinu je 41%. Ostvarena dobit grane je 9.403.905 KM za razliku od 2006. godine kada su sva društva poslovala sa gubitkom. Izvoz je povećan za 81%, a uvoz za 5%. Zaposlenost je smanjena za 9% što je posljedica restrukturiranja preduzeća i odlaska radnika u penziju i značajnijeg smanjenja angažovanja radnika u «Poliolchemu» zbog obustavljanja proizvodnje propilen oksida. Poslovanje GIKIL-a odvijalo se u povoljnijim uslovima u odnosu na raniji period, što je rezultiralo i ostvarivanjem dobiti od 9,32 miliona KM. Uravnoteženje cijena uglja za koksovanje i koksa, na svjetskom tržišu, presudno je za ovakve rezultate poslovanja društva. Tokom godine nastavljene su ranije započete aktivnosti na optimalizaciji proizvodnje sa

Page 26: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

26

naglaskom na popravljanje lošeg ekološkog uticaja na okolinu. Poslovna politika kompanije je, da ulaganja u ekološke programe, budu konstantna bez obzira na profitabilnost poslovanja. Proizvodnja koksa, anhidrida maleinske kiseline uz preradu katrana kamenog uglja, odvijale su se kontinuirano i bez tehničko - tehnoloških problema. Zbog nemogućnosti organizovanja priozvodnje đubriva KAN-a u sopstvenoj organizaciji, proizvodnja je iznajmljena drugom pravnom licu koji je organizovao proizvodnju za sopstvene potrebe. Uprava društva veoma je zainteresovana da i ovu proizvodnju organizuje u sopstvenoj organizaciji ali uz određene subvencije Vlada BiH, Federacije i Kantona, bilo otkupom u vidu robnih rezervi ili na drugi način, kao podsticaj primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. U poslednje dvije godine vođeni su intenzivni razgovori po ovom pitanju, ali nije bilo konkretnih rezultata bez obzira što je GIKIL jedini proizvođač đubriva u BiH. U cilju razvoja društva i povećanju kapaciteta, kao i povećanju asortimana, a u sklopu povoljnijih uslova koji trenutno vladaju na svjetskom tržištu kada je u pitanju ovakva proizvodnja, sve je prisutnije razmišljanje o revitalizaciji IV koksne baterije. Baterija broj IV u predratnom periodu bila je oslonac proizvodnje koksa u ovom društvu. U narednom periodu nameće se kao prioritetno pitanje rješavanje ispunjenja obaveze strateškog investitora iz Ugovora o pristupanju u društvo KIL. U 2007. godini izvršena je obaveza GIKIL-a vezano za regulisanje obaveza prema PIO/MIO za radnike KHK i GIKIL-a do ulaska strateškog investitora. «KHK» Lukavac, kao jedan od osnivača društva GIKIL-a, sve proizvodne pogone prenio je u novo društvo. Time su radnici KHK ostali bez mogućnosti proizvodnog angažovanja. Društvu je u izvještajnom periodu, kao i ranije, upućivana pomoć od Ministarstva industrije, energetike i rudarstva. Dodjeljivana finansijska potpora korištena je za materijalno zbrinjavanje zaposlenika i osiguranje zdravstvene zaštite. Preko Službe za zapošljavanje TK, kroz Program socijalnog zbrinjavanja zaposlenika, povezan je radni staž svim zaposlenicima ovog društva koj su ispunili uslove za penzionisanje. U cilu pribavljanja sredstava potrebnih za rješavanje radno-pravnog statusa i trajno zbinjavanje radnika ovog društva, Agencije za privatizaciju (Federacije BiH i TK) uz saglasnost nadležih vlada, pripremile su društvo za privatizaciju 16% dionica državnog kapitala, koje bi se plasirale na tržište dionca putem berze. U novoformiranoj kompaniji «Sisecam soda Lukavac», kao zajedničkom društvu osnivača, tokom 2007. godine, nastavljene su aktivnosti na rekonstrukciji postojećih postrojenja i izgradnji novih za proizvodnju «teške» sode. U poslednjem kvartalu godine, postrojenje za proizodnju «teške» sode uspješno je stavljeno u proizvodni proces. Ovim činom, dugogodišnja težnja uprave Fabrike sode je realizovana, čime se fabrika svrstala u ravnopravan položaj sa ostalim svjetskim proizvođačima soda. Sa izgradnjom postrojenja za proizvodnju «teške» sode investicione aktivnosti u ovom društvu nisu završene, te će se nastaviti aktivnosti na optimalizaciji proizvodnje i ekološkim unapređenjima. Ove aktivnosti vođene su bez prekida proizvodnog procesa. Korištenje kapaciteta je povećano na proizvodnju od 600 t/dan, što predstavlja izuzetno povećanje u odnosu na proizvodnju prije ulaska stratešog investitora. Tehničko-tehnolška opremljenost postignuta je za proizvodnju od 800 t/dan,

Page 27: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

27

ali zbog ograničena u isporuci slane vode nije realizovana. Ograničenje u ispruci slane vode biti će prisutno do drugog kvartala ove godine, kada se planira uvođenje u eksploataciju novih bušotina na sonom ležištu «Tetima». Ugovorom o formiranju zajedničkog društva «Sisecam soda Lukavac», svi proizvodni pogoni Fabrike sode preneseni su u novo društvo. Preuzeti su svi radnici sa dijelom obaveza. Dio obaveza ostao je na Fabrici sode Lukavac koja realno nije imala mogućnosti za njihovo redovno servisiranje. Iz tih razloga povjerioci su pokrenuli stečajni posupak, što je Kantonalni sud u Tuzli prihvatio. Stečajne aktivnosti su pokrenute u toku 2007. godine i još traju. «Poliolchem», je društvo nastalo kupovinom postrojenja «Polihema u stečaju». Do polovine 2007. godine nastavljene su proizvodne aktivnosti koje su započete u okviru «Polihema u stečaju» uz upošljavanje svih radnika koji su bili uposleni u «Polihemu u stečaju». Ugovorom o kupovini imovine «Poliolchem» nije imao obavezu preuzimanja radnika «Polihema u stečaju». Njihovo angažovanje po ugovoru o radu na određeno vrijeme, krajem 2006. godine dovelo je do problema, kada određenom broju radnika nije produžen ugovor. Zbog nerentabilne proizvodnje i potrebe za velikim ulaganjima u postrojenje za proizvodnju propilen oksida, vlasnik «Poliolchema» je polovinom 2007. godine obustavio proizvodnju na ovim postrojenjima, što je rezultiralo neprodužavanjem ugovora o radu za 120 radnika. Proizvodni proces je nastavljen samo na postrojenjoma za proizvodnju poliola, a sirovinsku osnovu za poliole (Propilen oksid) doprema iz drugih postrojenja van BiH. Nagovještavane aktivnosti na izgradnji elektrolize zasnovane na ekološki pihvatljivoj tehnologiji, rekonstrukciji i osvremenjavanju postrojenja za proizvodnju Propilen oksida ništa nije rađeno niti u toku 2007. godine. U Fabrici deterdženata «Dita» Tuzla investiranje u obrtna sredstva, osavremenjavanje opreme, novi pristup marketingu, proširenje, kako domaćeg tako i inostranog tržišta, nastavljeno je i u 2007. godini. Takav pristup vođenja društva rezultirao je stabilizacijom društva uz povećanje proizvodnje i bolje poslovne rezultate. Poslovanje društva, zbog svoje specifičnosti proizvoda, izloženo je veoma jakoj konkurenciji multinacionalnih kompanija i trgovačkih lobija. Sa postignutim kvalitetom proizvoda i poslovnom politikom koju provode, postižu sve zapaženije poslovanje sa tržištima van BiH. Komparirajući proizvodne rezultate u Fabrici «Solana» Tuzla po osnovu proizvodnje soli, kao osnovnog proizvoda, ostvarene u 2007. godini sa ostvarenim u 2006. godini može se konstatovati da je došlo do povećanja fizičkog obima proizvodnje za 6%. Ukupan prihod povećan je za 9%, a izvoz za 14%. U «Hempro» Gradačac stanje je promjenljivo zbog proizvodnog programa koji je naslonjen na građevinarstvo i velike konkurentnosti od strane uvozne robe. U ne izmijenjenim uslovima društvo je poslovalo tokom 2007. godine. Općenito gledano za ovu privrednu granu može se reći da je u 2007. godini došlo do poboljšanja stanja i stvaranja uslova za nastavak trenda poboljšanja i u narednom periodu. Kod većine subjekata povećan je fizički obim proizvodnje, povećana spoljnotrgovinska razmjena, povećano korištenje domaćih resursa. Bilo je značajnih investicionih aktivnosti čiji rezultati bi trebali u narednom periodu da dovedu do boljeg i zdravijeg ambijenta privređivanja. Ovakvi rezultati poslovanja imali su uticaja i na povećano

Page 28: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

28

izdvajanje u javne fondove i popravljanja ukupnog socijalnog stanja u okruženju. Kod nekih proizvodnji još se nije postigao «prag rentabilnosti», bilo zbog visokih proizvodnih cijena ili nedovoljnog korištenja proizvodnih kapaciteta U narednom periodu prioritet se mora dati sanaciji ekološkog stanja koje se nužno pogoršalo pokretanjem ranije instaliranih kapaciteta kao i izgradnjom novih pogona. U metaloprerađivačkoj i elektroindustriji posluje 23 društva zasnovana na državnom kapitalu. Od toga broja 18 ih je privatizovano dok se 3 pripremaju za ovaj proces. U dva preduzeća koja su još neprivatizovana nema proizvodno-uslužnih aktivnosti, kapital im je manji od stvorenih obaveza čime su stekli uslovi za pokretanje stečajnog postupka. Veći fizički obim proizvodnje ostvarilo je 16 društava, dok je korištenje kapaciteta veće ili na nivou prošle godine, ostvarilo 11 društava, od 17 koliko je dostavilo ovaj podatak. Međutim, sa aspekta ostvarivanja ukupnog prihoda, ova grana već nekoliko godina, iz godine u godinu, ostvaruju veće prihode. Ukupni prihod ostvaren u 2007. godini u odnosu na 2006. godinu veći je za 39%. Društva «TMD» Gradačac,»Alfe-MI» Živinice i »Remontmontaža» Tuzla vrijednosno su ostvarili najveće povećanje ukupnog prihoda, dok su procentualno značajnije povećanje prihoda u odnosu na 2006. godinu ostvarila društva «TTU» 93%, «Termotehnika» Tuzla 84%, «Umel» Tuzla 52%, «Fering» Gračanica 48%, «Rudarinvest» Banovići 46%, «Tok» Kalesija 37% i dr. Općenito u ovoj grani 14 društava ostvarilo je veće prihode, dok su manji prihod zabilježila četiri društva. Ovi podaci govore da je u većini društava, ove privredne grane, došlo do stabilizacije proizvodnje. U određenom broju društava proces stabilizacije je još u toku, uz konstantan trend poboljšanja. Dobitak u poslovanju ostvarilo je jedanaest (11) društava. U dva društva nije bilo proizvodnih aktivnosti još iz ranijeg perioda (Unioninvest “Elektro” i “Mašinska” montaža). Zaposlenost u ovoj grani je povećana za 8%, u odnosu na 2006. godinu. Uvoz je povećan za 14%, dok je izvoz povećan za 40%. Vrijednost izvoza predstavlja 66% ostvarenog ukupnog prihoda ovih privrednih društava, što ukazuje da su društva iz ove privredne grane izvozno orjentisana. Dugovanja su povećana za 32% dok su potraživanja takođe 3 puta povećana u odnosu na 2006. godinu. Obaveze po osnovu kredita sa potraživanjem čine 85% ukupnih dugovanja ove grane. Obaveze grane po osnovu poreza i doprinosa veće su za 6% sa tendencijom smanjenja u odnosu na prethodne godine. Na osnovu iznesenih podataka, može se zaključiti da je stanje znatno bolje nego što je bilo u prošlom periodu i da je nastavljen trend poboljšanja ukupnog stanja u ovoj grani. Kao razloge za neostvarivanje boljih poslovnih rezultata većina privrednih društava navode još neriješene probleme, kao što su: nisko korištenje kapaciteta privrednih društava za koje pružaju usluge kada je u pitanju domaće tržište, zastarjela tehnologija, nelojalna konkurencija, veći broj zaposlenih, socijalna politika ostavljena da se rješava u privrednim društvima, visoki fiksni troškovi, nedostatak povoljnih kredita za finansiranje proizvodnje, dugovanja iz prethodnog perioda uz blokade računa postala su

Page 29: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

29

ograničavajući faktor velikom broju društava za direktno učešće na tenderima i dr. Sudski procesi vezani za raskidanje ugovora o privatizaciji «TTU» i »Livnica» Tuzla, još nisu razriješeni. Ovaj dugotrajni proces, pored toga što je otežavajući faktor u poslovanju društava, postao je i ograničavajući sa aspekta daljeg podizanja proizvodnje kao i procesa privatizacije. Ovakvo stanje uz blokadu računa društava, onemogućava sklapanje dugoročnijih ugovora sa stalnim komitentima. Ipak, i u ovakvim uslovima u oba ova društva vidno je poboljšanje poslovanja u 2007. godini. Shodno kriterijima za raspodjelu sredstava sa budžetske pozicije «Intervencije javnim, državnim i privatnim preduzećima», Ministarstvo je pomoglo ova društva, što je doprinjelo da se postignu ovakvi rezultati. Industrija tekstila i obuće već niz godina nalazi se u težem položaju u odnosu na druge privredne grane. U prethodnom periodu, sa ciljem popravljanja stanja, Vlada Federacije intervenisala je sa odlukama o smanjenju stopa doprinosa. Stanje je djelimično popravljeno, ali ne dovoljno da bi ova grana stekla uslove razvoja koje su postigle ostale grane. Stanje u ovoj grani bilo je predmet rasprave Skupštine TK, na kojoj su usvojene mjere djelovanja izvršnih vlasti. Glavni razlozi za to su niske cijene rada koje se postižu za lohn poslove kao posljedica konkurencije iz okruženja, niske produktivnosti zbog zastarjelosti opreme ili iznajmljene od strane naručioca posla, nepovoljne starosne strukture radne snage, velikog procenta bolovanja, velikog broja socijalnih slučajeva među zaposlenim radnicima, nagomilanih unutarnjih dugovanja, nepostojanje vlastitog proizvodnog programa i dr. U 2007. godini stanje je nešto bolje, zbog većeg interesa naručilaca poslova. Popunjenost kapaciteta bila je bolja. Neka društva su vremensku nepopunjenost kapaciteta u vrijeme prelaska sa jedne sezone na drugu, sveli na nivo koji ne ugrožava poslovanje društva u tom periodu. Sa aspekta fizičkog obima proizvodnje, povećanje su ostvarila sva društva osim «Borca» Banovići. Zaposlenost grane ostala je na istom nivou u odnosu na 2006. godinu, mada su neka društva imala povećanje zaposlenosti. Ukupni izvozni rezultati su veći za 12%. Pojedinačno gledano sva društva su poboljšala izvozne rezultate. Ukupan ostvareni prihod grane veći je za 10% od ostvarenih u 2006. godini. Sa ostvarenim gubitkom poslovala su društva «Aide» Tuzla, «Olimp» Gračanica i «Borac» Banovići. Ukupno ostvareni gubitak grane smanjen je u odnosu na 2006. godinu dok je dobit povećana. Dugovanja su povećana za 6,8%, a potraživanja su ostala na nivou potraživanja iz 2006. godine. Od ukupnog prihoda grana je u izvozu ostvarila 79% prihoda, što je svrstava u grane sa orjentacijom ka izvozu. Ovo ukazuje da su potignuti zadovoljavajući standardi kada je u pitanju kvalitet proizvoda. Nažalost, standard radnika ne prati ove rezultate. Odraz stanja u industriji građevinskog materijala i građevinarstvu sigurno nije onakvo kakvo se dobiva analizom samo privrednih društava koja su zasnovana na državnom kapitalu, što je predmet ove informacije. U ovoj

Page 30: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

30

grani, u dijelu građevinarstva, posluje veći broj društava zasnovanih na privatnom kapitalu. Analizom poslovanja društava zasnovana na državnom kapitalu veći fizički obim proizvodnje u odnosu na 2006. godinu, ostvarila su dva društva. Dobro poslovanje ostvarili su proizvođači građevinskog materijala, prije svega Fabrika cementa Lukavac, i „Ingram“ Srebrenik. Njihova poslovanja niz godina su stabilna i u stalnom poboljšanju. Ukupan prihod grane veći je za 14%. Četiri društava, od šest koja su dostavila izvještaje, pojedinačno analizirano, ostvarila su veći ukupan prihod u 2007. u odnosu na 2006. godinu. Neto dobit grane je 18,903 miliona i veća je za 6,376 miliona u odnosu na dobit ostvarenu u 2006. godini. Ovo je rezultat uglavnom dobrog poslovanja Fabrike cementa Lukavac. Zaposlenost je smanjena za 8%, u odnosu na prethodnu godinu. Dugovanja su smanjena za 4% u odnosu na prethodnu godinu,a potraživanja povećana za 11% čemu su opet doprinijela potraživanja Fabrike cementa Lukavac. Općenito, proizvođači građevinskog materijala niz godina posluju dobro u odnosu na okruženje, dok su društva iz građevinske operative suočena sa nedostatkom sopstvenih sredstava za ulaganja u objekte koje bi nudili tržištu. Cijeneći po postignutim rezultatima u 2006. i 2007. godini, građevinska operativa ulazi u period stabilizacije i konsolidacije stanja. U prilog tome ide i činjenica da u ovoj grani ima nekoliko društava koja bilježe značajne rezultate u poslovanju, uz zapošljavanje znatnog broja radnika, a radi se o društvima koja su osnovana na privatnom kapitalu. U okviru industrijske grane gume i plastike posluje 6 privrednih društava. Izvještaje su dostavila tri društva i to „Buschenhaff- Plastikal iz Kalesije, «Hidrotehnika» iz Kladanja i «Sportnautik» Gradačac. Sva tri društva su ostvarila bolje proizvodne rezultate, sa aspekta fizičkog obima proizvodnje i korištenja kapaciteta. Ukupno ostvareni prihod veći je za 27% u odnosu na 2006. godinu. Dugovanja su značajnije povećana, prije svega po osnovu kreditnog zaduženja. Prateći ovu grupaciju nekoliko godina, zapaženo je da nema značajnijeg trenda rasta proizvodnje, bilo uvođenjem novih programa ili proširenjem postojećih. Mišljenja smo da je, pored složenog stanja koje vlada u okruženju, razlog i to što ova grana ima veoma propulzivan razvoj koji ova društva ne mogu da prate. U DD „Resod-Guming“ Tuzla još nije pravno okončan proces utvrđivanja strukture vlasništva nad kapitalom. Nasuprot tome, provode se sudski postupci po osnovu potraživanja u kojima se imovina društva prenosi u vlasništvo povjerioca bez obavještavanja upravitelja državnim kapitalom. U sudskim procesima društvo zastupaju uglavnom podnosioci tužbi. U djelatnosti grafičke industrije posluju tri društva koja su zasnovana na državnom kapitalu i sva su privatizovana. Pored njih posluje još izvjestan broj društava zasnovanih na privatnom kapitalu. Veću proizvodnju ostvarila su sva ova društva. Ukupan prihod ovih društava u odnosu na 2006. godinu veći je za 10%. Dobit u poslovanju ostvarili su „Grin“ Gračanica i «C.P.A. Kalesija. Mala i srednja privredna društva (zasnovana na privatnom kapitalu)

Page 31: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

31

U okviru aktivnosti na praćenju rada i funkcioniranja poslovanja malih i srednjih preduzeća i dalje je nedovoljno izražena spremnost menadžmenta i odgovarajućih stručnih službi za razmjenu i pružanje podataka resornom Ministarstvu . Ohrabrujuća okolnost je pojava većeg broja novoformiranih malih i srednjih preduzeća sa vrlo respektabilnim rezultatima koje postižu u poslovanju. Neka od njih svoje poslovanje proširila su i na područja van Bosne i Hercegovine.

B. Odjeljenje rudarstva i energetike U Odjeljenju su obavljeni slijedeći poslovi:

- U koordinaciji sa Rudnikom soli „Tušanj“ uspješno je realizovan Dopunski rudarski projekat obustave crpljenja slane vode na reviru Hukalo-Trnovac, čime se konačno prestalo sa nekontrolisanom ekspalotacijom na tuzlanskom sonom ležištu. Osim toga, resono ministasrtvo je obezbijedilo 3.000.000,00 KM nepovratnih sredstava za izgradnju dvije istražno-eksploatacione bušotine na pogonu Tetima, čime su obezbijeđene dovoljne količine slane vode za njene potrošače. U cilju razrješenja problema transporta slane vode do potrošača, ministarstvo je, zajedno sa Rudnikom soli „Tušanj“ obezbijedilo finansijska sredstva za I fazu rekonstrukcije sonovoda u dužini od 2,5 km. Takođe su vođene aktivnosti za buduću privatizaciju Rudnika soli „Tušanj“.

- U Rudnicima nemetala „Kladanj“ konstituisan je Nadzorni odbor koji je sa Ministarstvom vodio razgovore sa više zainteresovanih partnera za pokretanje proizvodnje u ovom rudniku.

- Sa Agencijom za privatizaciju vodile su se aktivnosti vezano za privatizaciju Rudnika krečnjaka „Vijenac“. Dodijeljena su nepovratna sredstva za nabavku nosivog užeta u cilju povećanja pogonske spremnosti rudnika.

- Učestvovali na usmenim raspravama koje je organizovalo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije vezano za izdavanje odobrenja za eksplaotaciju i geološke istarživanja mineralnih sirovina po zahtjevima privrednih društava sa područja Tuzlasnkog kantona.

- U izvještajnom periodu zaključena su tri koncesiona ugovora, tako da resorno ministasrtvo, kao koncesor ima 18 zaključenih koncesionih ugovora. Ovlaštena lica resornog ministarstva vrše kontrolu rada svih koncesionara, kvartalno se obračunavaju eksploatisane količine mineralne sirovine i prati se naplativost koncesionih naknada. Mministarstvo je u 2007. godini Kantonalnom pravobranilaštvukao zakonskom zastupniku Tuzlanskog kantona, dostavilo zahtjev za podnošenje tužbe protiv koncesionara koji ne ispunjavaju obaveze po zaključenom ugovoru o koncesiji.

- Ministarstvo je uzimalo učešća u aktivnostima vezano za prestrukturiranje elektroenergetskog sektora na području Federacije i Kantona.

Page 32: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

32

- Od novembra 2006. godine elektroenergetska i termoenergetska inspekcija organizacijski je premještena u Kantonalnu upravu za inspekcijske poslove, što je popraćeno izmjenama i dopunama Zakona o elektroenergetskoj inspekciji („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj 4/03) i Zakona o termoenergetskoj inspekciji („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj 13/01). Ovo ministartvo, kao drugostepeni organ u žalbenom postupku, u 2007. godini radilo je na rješavanju žalbi i primjedbi na rad inspekcijskih organa koji su se uglavnom odnosili na pokrenute sporove oko naplate potraživanja za utrošenu električnu energiju - vodovod Dobošnica, vodovod Jaruške, vodovod Šišići). Mjesna zajednica Šišići je preko Regulatorne agencije za električnu energiju u Fedearciji BiH (FERK) pokrenula upravni spor protiv JP Elektroprivreda BiH, koji je još u toku.

OCJENA STAVNJA U RESORU RUDARSTVA I ENERGETIKE Rudarstvo Na području Tuzlanskog kantona egzistira osam privrednih društava sa osnovnom djelatnošću iz oblasti rudarstva. . Ostvaruju zapažene rezultate u proizvodnji uglja, soli, krečnjaka i kvarcnog pijeska i drugih mineralnih resursa čime se obezbjeđuju preduslovi intenzivnom razvoju energetskog sektora te prerađivačkih kapaciteta hemijske i građevinske industrije na području Tuzlanskog kantona. U proizvodnji uglja može se konstatovati da su u periodu I-XII 2007. godine Rudnici “Kreka” u Tuzli ostvarili manju proizvodnju za 2,28 %, Rudnici mrkog uglja «Banovići» u Banovićima je povećao proizvodnju za 2,30 %, a Rudnik mrkog uglja “Đurđevik” u Đurđeviku je ostvario proizvodnju manju za 7,38% u odnosu na isti period 2006. godine. Tako je u ovom izvještajnom peridu ukupno proizvedeno 3.841.206,76 tona uglja, što je za 50.051,24 tone uglja ili 1,29 % manje u odnosu na prethodni izvještajni period. Iako su u ovom izvještajnom periodu vremenski uslovi bili povoljniji, nabavka rezervnih dijelova vršena pravovremeno, prema raspoloživim podacima do smanjenja proizvodnje u odnosu na prethodni izvještajni period u Rudniku «Kreka» u Tuzli i Rudniku uglja “Đurđevik” u Đurđeviku, došlo je radi nemogućnosti plasmana uglja i smanjenog izvoza Za prerađivačke kapacitete hemijske industrije Rudnik soli “Tušanj” je u izvještajnom periodu proizveo 1.388.364 m3 industrijske slanice što je 24,14 % više u odnosu na proizvodne rezultate u 2006. godini.

Page 33: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

33

Eksploatacija industrijske slane vode vršena je na pogonima Hukalo-Trnovac do 29.05.2007. godine, kada je realizovano konačno obustavljanje crpljenja slane vode nekontrolisanim izluživanjem prema revidovanoj i odobrenoj projektnoj dokumentaciji vezano za obustavu crpljenja slane vode na reviu Trnovac-Hukalo. Dakle, nakon obezbjeđenja dovoljnih količina slane vode za hemijsku industriju na novootvorenom Rudniku soli «Tetima», realizovan je strateški projekat obustavljanja nekontrolisane eksploatacije na reviru Trnovac-Hukalo. Povećanje proizvodnje industrijske slanice za 24.14% u odnosu na isti period prošle godine je planiran, a uslijedio je radi povećanja proizvodnih kapaciteta hemijske industrije. Na pogonu „Tetima“ u izvještajnom periodu proces kontrolisanog izluživanja sa povremenim prekidima vršen je na bušotinama B-77, B-78, B-80, B-84, B-86, B-87 i B-92. Bušotina B-97 je privremeno likvidirana i van proizvodnje je, a nakon sveobuhvatnih ispitivnja i eventulno pozitivih pokazatelja, očekuje se njeno ponovno puštanje u rad. U toku izvještajnog perioda počelo je uvodno izluživanje na istražno - eksploatacionim bušotinama B-80 i B-84 iz kojih se poluzasićena slanica usmjerava prema bušotini B-78 na dozasićavanje, što doprinosi povećanju proizvodnih kapaciteta, a time stabilnije snabdijevanje hemijskih prerađivača industrijskom slanom vodom. Pored toga, u izvještajnom periodu bilo je planirano i otpočelo se sa pripremnim radovima za bušenje četiri istražno-eksploatacione nušotine ( B-72, B-73, B-81 i B-91). Za istražno-eksploatacione bušotine B-81 i B-91 urađeni su pristupni putevi, platoi i ugrađene uvodne kolone, čime su izvršene pripreme za početak bušenja. Izrada pristupnih puteva za istražno-eksploatacione bušotine B-72 i B-73 su u toku. U Rudniku krečnjaka “Vijenac” u posmatranom periodu ostvarena je veća proizvodnju za 2 ,35% u odnosu na isti period u 2006. godini. Završeni su pripremni radovi na otvaranju treće etaže E-500 čijim otvaranjem su obezbijeđene geološke rezerve krečnjaka od 28.000.000 tona. Ovim je omogućeno sigurno i kontinuirano snabdijevanje prerađivačkih kapaciteta za duži vremenski period. Resorno ministarstvo je uz saglasnost Vlade Tuzlanskog kantona podržalo Program investiranj RK „Vijenac“ i to 200.000,00 KM za nabavku 50.000 kg nosivog užeta za siguran transport i snabdijevanje potrošača i 250.000,00 KM za tekuće investiciono održavanje. Odobrena poticajna sredstva u cilju obezbjeđenja pogonske spremnosti i povećanja proizvodnih kapaciteta u proizvodnji krečnjaka još su više opravdana kada se sagledaju iskazane potrebe „Sisecam soda“ Lukavac, FCL i GIKIL-a koje iznose preko 700.000 tona za 2008. godinu. Pogonska spremnost i obezbijeđen plasman proizvedenih količina krečnjaka, kao i realizacija Programa mjera u postizanju ekonomske samoodrživosti, stvorit će ovom privrednom društvu bolje uslove rada, viši standard radnika i perspektivniju budućnost. U izvještajnom periodu resorno ministarstvo, NO i menadžment RK „Vijenac“ vodili su aktivnosti za predstojeću privatizaciju ovog društva.

Page 34: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

34

“Tuzla kvarc” d.o.o. Tuzla je u periodu I-XII 2007 godine povećao proizvodnju za 0,7% u odnosu na isti period 2006. godine. Proizvodni kapaciteti u ovom privrednom društvu uvjetovani su plasmanom kvarcnog pijeska, obzirom na veliku, često nelojalnu konkurenciju u ovoj oblasti. Privredno društvo Rudnici nemetala „Kladanj” u Kladnju još uvijek nemaju uslova za pokretanje proizvodnje i nalazi se u postupku privatizacije. U toku ovog izvještajnog perioda konstituisan Nadzorni odbor. Na evidenciji rudnika vodi se 22 zaposlenika. Privredno društvo d.o.o.“Rudar” Tuzla je prema raspoloživim podacima u 2007. godini ostvario manji broj NČ planiranih usluga u odnosu na isti period u 2006. godini, ali je zabilježio značajno povećanje ukupnog prihoda od 20 % u odnosu na 2006. godinu, kao i povećanje broja radnika..

U rudarskom sektoru je u periodu I-XII 2007 godine bilo zaposleno 8.623 radnika što je za 2 % manje u odnosu na isti period u 2006. godini kada je bilo zaposleno 8.824 radnika. U toku izvještajnog perioda u ovom sektoru penzionisano je 97. radnika. Posmatrajući uvozno–izvozne rezultate poslovanja u ovom sektoru evidentno je smanjenje izvoza za 17,7 %, a uvoza za 8.9 %. Tako je u rudarskom sektoru za posmatrani period ostvaren izvoz u vrijednosti od od 9.474.521,00 KM, dok uvoz iznosi 18.424.245,00 KM. Povećanje izvoznih i uvoznih parametara odnosi se na Rudnike uglja “Kreka”, “Banovići” i “Đurđevik” te Rudnik soli “Tušanj” Tuzla i Rudnik kvarcnog pijeska « Tuzla-kvarc» Tuzla Ukupni prihod u rudarskom sektoru u 2007. godini oznosi 291.885.656,00 KM što je za 9.999.731,00 KM ili 3 % veći u odnosu na prethodno posmatrani period. Znatno povećanje ukupnog prihoda u 2007. godini u odnosu na 2006. godinu imali su RMU «Banovići» 9 %, Rudnik soli «Tušanj» 12 %, «Rudar» Tuzla 20 % i Rudnik krečnjaka «Vijenac» 11 %. Smanjenje ukupnog prihoda u rudarskom sektoru ostvarili su: Rudnici»Kreka» u Tuzli 2 %, RMU «Đurđevik « u Đurđeviku 1% i «Tuzla-Kvarc» Tuzla 8 %. Ukupni gubitak u rudarskom sektoru iznosi 19.516.425,00 KM i umanjen je za 27,5 % ili za 7.388.450,00 KM u odnosu na prethodni period. Najveći gubitak u rudarskom sektoru ostvarili su Rudnici «Kreka» u Tuzli 14.377.460,00 KM, te Rudnik soli «Tušanj» 3.503.582,00 KM, Rudnik krečnjaka «Vijenac» 1.198.235,00 KM i drugi. Ukupan dobitak u rudarskom sektoru iznosi 10.431.919,00 KM što je za 7.903.592,00 KM ili 412 % više u odnosu na prethodno posmatrani period u 2006. godini. Najveći dobitak ostvaren je u RMU «Banovići» 7.773.649,00 KM, RMU «Đurđevik» u Đurđeviku 1.741.086,00 KM te Rudnik krečnjaka «Vijenac» Lukavac 1.299.058,00 KM. Energetika

Page 35: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

35

Izvještaj o poslovanju za period I – XII 2007. godine energetskog sektora prikazan je kroz rad JP Elektroprivreda BIH na Tuzlanskom kantonu. Termoelektrana Tuzla i Elektrodistribucije Tuzla u 2007. godini ostvarile su planske zadatke proizvodnje i distribucije elektricne energije. TE Tuzla proizvela je 2.939 GWh električne energije, 215.461 tona tehnološke pare i 256.209 MWh (t) toplotne energije što predstavlja ostvarenje planskih zadataka od 95,2 %;70,8 % i 85,6 % sa korišćenjem kapaciteta od 66 %. Ostvaren je izvoz električne energije u vrijednosti 62.345.379 KM. Završen je generalni remont bloka 5, snage 200 MW . . Ministarstvo je u prošloj godini bilo suorganizator stručnih rasprava o postojećem stanju i mogućnostima daljnjeg razvoja elektroenergetskog sektora na području Tuzlanskog kantona . Na ovoj regiji postoje značajni proizvodni i ljudski resursi koji mogu dati korisne sugestije i prijedloge za nova ulaganja i razvoj elektroenergetskog sektora. Posebno je značajno pitanje socijalnog zbrinjavanje viška zaposlenih radnika rudnika. Ispunjavanje ekoloških zahtijeva rada i izgradnje elektroenergetskih objekata predstavlja jedan od prvih uslova koje treba zadovoljiti . Uslove koje će postavljati lokalna zajednica treba uvažavati,što ukazuje da će buduća izgradnja novih objekata biti kompleksnija i zahtjevnija . Zbog toga se na svim nivoima rada i odlučivanja treba uspostaviti jasnija podjela nadležnosti i odgovornosti . Koncesije Resorno ministarstvo u okviru svojih nadležnosti i shodno zaključenim koncesionim ugovorima vrši nadzor i provjeru rada koncesionara, vrši kvartalni obračun eksploatisanih predmeta koncesije o čemu pravi zapisnik i Rješenja o plaćanju koncesionih naknada. U izvještajnom periodu resorno ministarstvo, kao koncesor, zaključilo je tri koncesiona ugovora i to

- Ugovor o koncesiji za eksplaoataciju slane vode na ležištu „Tetima“, općina Tuzla,

zaključen sa privrednim društvom Rudnik soli „Tušanj“ d.d. Tuzla; - Ugovor o koncesiji za eksplaoatciju kamena krečnjaka na lokalitetu

„Orlova klisura“, općina Srebrenik, zaključen sa privrednim društvom „CGP“ d.o.o. Sarajevo; - Ugovor o koncesiji za detaljna geološka istraživanja uglja lignita na

lokalitetu „Pasici- Donja Smoluća“, općina Lukavac, zaključen sa privrednim društvom „Haris“ d.o.o. Lukavac.

Zaključno sa 31.12.2007. godine resorno ministarstvo ima 18 zaključenih koncesionih ugovora za eksploataciju kamena krečnjaka (10 ugovora), kvarcnog pijeska (1 ugovor), termomineralne vode (1 ugovor), mineralne vode (1 ugovor), slane vode (1 ugovor) uglja lignita (1 ugovor), mrkog uglja (2 ugovora) i istraživanje uglja (1 ugovor).

Page 36: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

36

Naplativost po osnovu koncesionih nakanada je zadovoljavajuća, i ukupno je u 2007. godini naplaćeno 1.761.573,00 KM od čega je na račun općina uplaćeno 1.056.943,80 KM. U 2008. godini Skupština Tuzlanskog kantona dala je saglasnost na odluku Vlade Tuzlanskog kantona po kojoj će općine Tuzlanskog kantona, počev od 01.01.2008.godine, dobivati 80% od naplaćenih koncesionih naknada. Resorno ministarstvo je Kantonalnom pravobranilaštvu Tuzlanskog kantona dostavilo dokumentaciju za četiri koncesionara koja imaju najveća dugovanja po osnovu koncesione naknade za pokretanje zakonom predviđenog postupka za naplatu ovih potraživanja. Na osnovu Zaključka Skupštine Tuzlanskog kantona resorno ministarstvo i radna grupa imenovana od strane Vlade Tuzlandkog kantona vodila je aktivnosti na izradi Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama postojećeg Zakona o koncesijama Tuzlanskog kantona, čije donošenje će uslijediti odmah po donošenju ovog zakona na nivou Fedearcije Bosne i Hercegovine. IV. Rješavanje upravnih stvari u upravnom postupku

Obzirom da još uvijek nisu doneseni svi zakoni na osnovu kojih Ministarstvo ima nadležnost upravno rješavanje, u ovom periodu imali smo vrlo mali broj predmeta iz ove oblasti. Ministarstvo je u proteklom periodu imalo dvije žalbe u postupku ostvarivanja prava iz elektroenergetske oblasti. Rješenja po navedenim žalbama su donesena u skladu sa zakonskim rokovima kao i od strane državnog službenika koji posjeduje stručnu spremu koja je potrebna prema zakonskim odredbama, dnosno diplomiranog pravnika

V. Odnos Ministarstva prema organima izvršne vlasti, organima zakonodavne vlasti, ombudsmenima, nevladinim organizacijama i javnosti A. Odnos Ministarstva prema Vladi i Skupštini kantona Ministarstvo se u proteklom periodu maksimalno angažovalo na izvšavanju zadataka proizašlih iz programa rada Vlade i Skupštine kantona. U skladu sa zakonskim obavezama, Ministarstvo je dostavljalo izvještaj o stanju iz oblasti industrije, energetike i rudarstva sa prijedlogom mjera, informacije i sva druga akta koja su bila potrebna za rad Vlade i Skupštine.. Miistarstvo je redovno pripremalo i dostavljalo materijale za sjednice, prisustvovalo na sjednicama Vlade i Skupštine, te u zadatom roku davalo odgovare na sva poslanička pitanja i inicijative.

B. Odnos Ministarstva prema Ombudsmenima Federacije BiH U skaldu sa ustavnom i zakonskom obavezom, Ministarstvo je na zahtjev ombudsmena dostavilo sve tražene informacije i dokumentaciju. Ministarstvo je kratkim rokovima odgovaralo na sve zahtjeve ove institucije I osiguralo saradnju svakog državnog službenika I namještenika, posebno u pribavljanju potrebnih informacija, dokumenata i spisa.

C. Odnos Ministarstva prema nevladinim organizacijama

Page 37: BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE … · 2008. 5. 27. · GIKIL sa stranim partnerom, nalazi se u procesu restrukturiranja. Van ugovora o formiranju zajedničkog

37

Ministarstvo je u 2007 godinu, kad su u pitanju nevladine organizacije, uglavnom sarađivalo sa Centrom civilnih inicijativa. Saradnja se ogledala kroz dostavljanje određenje dokumentacije kao i Informacije o realizaciji Programa rada Ministarstva sa posebnim akcentom na realizaciji programskih aktivnosti iz normativno-pravne djelatnosti.

D. Odnos Ministarstva prema javnosti U skladu sa Zakonom o pristupu informacijama, Ministarstvo je na zahtjev zainteresovanih pravnih i fizičkih lica, putem medija i svih drugih sredstava javnog informisanja, davalo i objavljivalo podatke o aktivnostima iz svoje nadležnosti BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE M I N I S T A R TUZLANSKI KANTON Ministarstvo industrije, energetike Sehudin Ograšević, dipl.ing.maš i rudarstva Broj: 03/1- Tuzla, 07.05.2008 godine