Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i …...u odnosu na pitanja koja se odnose na izvršenje krivičnih sankcija i mjere pritvora utvrđenih ovim zakonom. (2) Federalno ministarstvo,

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine FEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE S A R A J E V O

PREDNACRT

ZAKON O IZVRŠENJU KRIVIČNIH SANKCIJA

U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Sarajevo, lipanj/juni 2018. godine

2

ZAKON

O IZVRŠENJU KRIVIČNIH SANKCIJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE POGLAVLJE I. - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

(Predmet zakona)

(1) Ovim zakonom se uređuje osnivanje i funkcionisanje Federalne uprave za izvršenje krivičnih sankcija (u daljem tekstu: Uprava), izvršenje kazne zatvora, kazne maloljetničkog zatvora, kazne zatvora kao kućnog zatvora sa elektronskim nadzorom, uvjetni otpust zatvorenika, otpuštanje zatvorenika sa izdržavanja kazne zatvora i pomoć u otpustu, rad za opće dobro na slobodi, izvršenje mjere sigurnosti, izvršenje odgojnih zavodskih mjera, izvršenje mjere pritvora, jedinice za radno-okupacione aktivnosti, radni odnosi i disciplinska odgovornost državnih službenika i namještenika, prava, dužnosti i odgovornosti zatvorskog policajca, stručni i inspekcijski nadzor, odnos Federalnog ministarstva i Uprave i upravni nadzor nad provođenjem zakona, financiranje i druga pitanja od značaja za izvršenje krivičnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

(2) Ovaj zakon se primjenjuje na izvršenje krivičnih sankcija i mjere pritvora koje

izriču sudovi Federacije, kantonalni sudovi i općinski sudovi.

Član 2. (Izvršenje krivičnih sankcija i pritvora Suda BiH)

(1) Na izvršenje krivičnih sankcija i mjere pritvora koje je izrekao, odnosno odredio

Sud Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH), a koje izvršavaju organi u Federaciji previđeni ovim zakonom, primjenjuje se Zakon Bosne i Hercegovine o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera službeni prečišćeni tekst (“Službeni glasnik BiH”, broj 22/16 - u daljnjem tekstu: ZIKS BiH).

(2) Sredstva potrebna za izvršenje krivičnih sankcija i mjere pritvora, iz stava (1)

ovog člana osiguravaju organi Bosne i Hercegovine u skladu sa ugovorom zaključenim između Federalnog ministarstva pravde (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) i Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine.

Član 3.

(Izvršenje krivičnih sankcija i pritvora Suda Brčko Distrikta BiH)

(1) Na izvršenje krivičnih sankcija i mjere pritvora koje je izrekao, odnosno odredio Sud Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, a koje izvršavaju organi u Federaciji predviđeni ovim zakonom, primjenjuju se zakoni Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine kojima je uređeno izvršenje krivičnih sankcija, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

(2) Sredstva potrebna za izvršenje krivičnih sankcija i mjere pritvora iz stava (1) ovog

člana, osiguravaju organi Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, u skladu sa ugovorom zaključenim između Federalnog ministarstva i Vlade Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

3

Član 4. (Izvršenje stranih sudskih odluka)

Prema odredbama ovog zakona izvršavat će se i kazna zatvora izrečena

pravomoćnom sudskom odlukom inozemnog suda, a čije je izvršenje preuzeo nadležni sud u Federaciji na osnovu međunarodnog sporazuma.

Član 5.

(Zabrana diskriminacije)

Zabranjuje se svaki oblik diskriminacije na osnovu rase, boje kože, pola, jezika, vjere, političkih i drugih uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja ili drugog ličnog svojstva u postupku izvršenja krivičnih sankcija i mjere pritvora, uvjetnog otpusta, izvršenja odgojnih zavodskih mjera i u drugim pitanjima utvrđenim ovim zakonom.

Član 6. (Primjena krivičnog zakonodavstva Federacije

na izvršenje krivičnih sankcija)

Na izvršenje krivičnih sankcija i mjere pritvora, koje je izrekao nadležni sud u Federaciji, primjenjuju se odgovarajuće odredbe Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14, 76/14 i 46/16), Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (”Službene novine Federacije BiH”, br. 35/03,37/03, 56/03,78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10, 8/13 i 59/14) i ovog zakona.

Član 7. (Početak izvršenja krivične sankcije i mjere pritvora)

(1) Izvršenju krivične sankcije i mjere pritvora pristupa se odmah nakon što odluka

kojom je krivična sankcija izrečena, odnosno odluka kojom je mjera pritvora određena, postane pravomoćna i ako za njeno izvršenje nema zakonskih smetnji.

(2) Izuzetno, sa izvršenjem krivične sankcije može se otpočeti i prije nego što je

odluka kojom je krivična sankcija izrečena postala pravomoćna samo na zahtjev osuđene osobe odnosno uz suglasnost osuđene osobe ako se nalazi u pritvoru.

Član 8. (Radnje za provođenje izvršenja)

(1) Kada su ispunjeni uvjeti da se pristupi izvršenju krivične sankcije i mjere pritvora,

nadležni sud i drugi organi nadležni za izvršenje predviđeni ovim zakonom dužni su preduzeti sve potrebne radnje radi provođenja izvršenja bez odlaganja.

(2) Izvršenje krivične sankcije može biti odgođeno samo u slučajevima i pod uvjetima

predviđenim ovim zakonom.

Član 9. (Troškovi izvršenja)

4

Osoba prema kojoj se izvršava krivična sankcija i mjera pritvora ne plaća troškove njenog izvršenja, osim troškova koje je namjerno prouzrokovala, kao i u drugim slučajevima utvrđenim ovim zakonom.

Član 10. (Oslobađanje od pristojbi)

Za podneske, službene radnje i druge akte koji se odnose na izvršenje krivične sankcije ne plaćaju se sudske i upravne pristojbe.

Član 11. (Kontakti zatvorenika stranih državljana i apatrida)

(1) Stranom državljaninu prema kojem se izvršava krivična sankcija omogućava se

kontakt sa diplomatskim ili konzularnim predstavnikom njegove države ili države koja zastupa interese njegove države i s domaćim i međunarodnim organizacijama i drugim institucijama nadležnim za praćenje i ostvarivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda u skladu sa zakonom i odgovarajućim međunarodnim dokumentima.

(2) Zatvor će omogućiti da se komunikacija iz stava (1) ovog člana ostvaruje bez

ometanja. (3) Osobe bez državljanstva mogu se obraćati institucijama koje po pravilima

međunarodnog prava štite interese tih osoba.

Član 12. (Međusobna suradnja nadležnih organa)

(1) Organi izvršne vlasti, sudovi i javne ustanove u čijem djelokrugu je primjena

zdravstvenih, socijalnih, odgojnih, naučnih ili drugih mjera od značaja za izvršenje krivičnih sankcija dužni su međusobno surađivati, a naročito sa Federalnim ministarstvom i Upravom u odnosu na pitanja koja se odnose na izvršenje krivičnih sankcija i mjere pritvora utvrđenih ovim zakonom.

(2) Federalno ministarstvo, Uprava i drugi organi za izvršenje krivičnih sankcija dužni

su surađivati sa domaćim i međunarodnim organizacijama i institucijama za praćenje i ostvarivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, u skladu sa zakonom i odgovarajućim međunarodnim propisima i omogućiti kontakte sa osobama prema kojima se izvršava krivična sankcija.

Član 13. (Poseban interes Federacije)

Izvršenje krivičnih sankcija i mjere pritvora su poslovi od posebnog interesa za Federaciju, što se odnosi na osiguranje odgovarajućih materijalnih, kadrovskih i tehničkih uvjeta potrebnih za pravilno i efikasno izvršenje krivičnih sankcija i mjere pritvora prema ovom zakonu.

Član 14. (Svrha i cilj izvršenja kazne zatvora)

5

Svrha izvršenja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora i kazne maloljetničkog zatvora je da zatvorenici tokom izdržavanja kazne, kroz sistem savremenih odgojnih mjera, usvoje društveno prihvatljive vrijednosti u cilju lakšeg uključivanja u uvjete života na slobodi gdje će se ponašati u skladu sa zakonom i ispunjavati dužnosti građanina.

Član 15. (Definicije pojmova)

(1) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: a) ”pritvorenik” je osoba koja se nalazi na izdržavanju mjere pritvora po odluci suda; b) ”osuđenik” je osoba za koju je pravomoćnom odlukom nadležnog suda utvrđeno da

je krivično odgovorna za određeno krivično djelo i kojoj je izrečena odgovarajuća kazna, odnosno kazna i mjera, a koja još nije na izdržavanju kazne zatvora ili joj je odloženo izvršenje kazne ili joj je odobren prekid izdržavanja kazne ili je uvjetno otpuštena;

c) ”zatvorenik” je pravomoćno osuđena osoba koja se nalazi na izdržavanju kazne zatvora, dugotrajnog zatvora ili maloljetničkog zatvora i kućnog zatvora sa elektronskim nadzorom, u skladu sa ovim zakonom;

d) “osobe lišene slobode” su osobe navedene u stavu (1) tač. a) i c) ovog člana, e) “zatvorski policajac” je zapovjednik zatvorske policije, nadzornik zatvorske policije i

zatvorski policajac; f) „krivična sankcija“ podrazumijeva kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora, kaznu

maloljetničkog zatvora, kućni zatvor sa elektronskim nadzorom, sigurnosne mjere i odgojne mjere;

g) “kazna” je svaka krivična sankcija koja je izrečena kao kazna zatvora, kazna dugotrajnog zatvora i kazna maloljetničkog zatvora;

h) “kazna zatvora” je kazna zatvora i kazna dugotrajnog zatvora; i) „zatvorsko osoblje“ su svi zaposlenici zatvora; j) „uža porodica“ je bračni ili izvanbračni drug, dijete, usvojenik, roditelji i usvojioci

osuđenog, te braća i sestre ako žive u zajedničkom domaćinstvu; k) „tretman“ je proces koji podrazumijeva planske, sistematske i organizovane

aktivnosti koje se provode prema osuđenim osobama, maloljetnicima i štićenicima, a čiji je cilj njihovo osposobljavanje da poštuju društvene norme i pravila kako ne bi više dolazili u sukob sa zakonom;

l) „pritvorska jedinica“ je organizacijska jedinica zatvora u kojoj se izvršava mjera pritvora;

lj) „uputni akt“ je akt nadležnog suda kojim se osuđena osoba upućuje na izdržavanje krivične sankcije;

m) „nadležni sud“ je sud koji je izrekao krivičnu sankciju, uputio na izdržavanje krivične sankcije i odredio mjeru pritvora;

n) „povratnik“ je osoba koja je evidentirana dva ili više puta kao izvršitelj krivičnih djela ili koja je ranije bila najmanje jedanput na izdržavanju krivične sankcije;

nj) „životni prostor zatvorenika“ obuhvata sve prostorije zatvora u kojima zatvorenici spavaju, prostore u kojima upražnjavaju slobodne aktivnosti i prostore u kojima upražnjavaju radno-okupacione i sportsko-rekreacione aktivnosti. (2) Gramatički izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu za označavanje muškog ili ženskog spola podrazumijevaju oba spola. POGLAVLJE II. – NADLEŽNOSTI FEDERALNIH ORGANA VLASTI

Član 16. (Parlament Federacije)

6

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, u oblasti izvršenja krivičnih sankcija,

jedanput u dvije godine razmatra stanje u oblasti organizacije i provođenja izvršenja krivičnih sankcija u Federaciji i prema potrebi utvrđuje odgovarajuće mjere za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka kojima se osigurava potpuno i pravilno provođenje izvršenja krivičnih sankcija prema uvjetima utvrđenim ovim zakonom.

Član 17.

(Predsjednik Federacije)

(1) Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, daje pomilovanja za krivična djela utvrđena federalnim zakonom, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida.

(2) Postupak davanja pomilovanja iz stava (1) ovog člana uređuje se posebnim

federalnim zakonom.

Član 18. (Vlada Federacije)

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije), u oblasti izvršenja krivičnih sankcija vrši sljedeće poslove: a) planira i osigurava financijska i materijalna sredstva potrebna za potpuno i pravilno izvršenje krivičnih sankcija, mjere sigurnosti i odgojno-popravne mjere prema ovom zakonu; b) postavlja i razrješava direktora Uprave na prijedlog federalnog ministra pravde (u daljnjem tekstu: federalni ministar); c) donosi podzakonske propise koji su ovim zakonom stavljeni u njenu nadležnost; d) razmatra godišnji izvještaj o radu Uprave i utvrđuje mjere za rješavanje materijalnih, kadrovskih i drugih uvjeta potrebnih za izvršenje krivičnih sankcija;

e) vrši i druge poslove koji su ovim zakonom stavljeni u njenu nadležnost.

Član 19. (Federalno ministarstvo)

(1) Federalno ministarstvo, u oblasti izvršenja krivičnih sankcija vrši upravne, stručne i druge poslove i to: a) priprema zakone iz oblasti izvršenja krivičnih sankcija;

b) priprema i predlaže propise koje donosi Vlada Federacije, u skladu sa ovim zakonom;

c) donosi podzakonske propise iz oblasti izvršenja krivičnih sankcija predviđene ovim zakonom;

d) predlaže financijska i materijalna sredstva potrebna za potpuno i pravilno izvršenje krivičnih sankcija, mjere pritvora, mjere sigurnosti i odgojno-popravne mjere prema ovom zakonu;

e) provodi postupke javnih nabavki za poslove iz nadležnosti Uprave; f) provodi postupak za pomilovanje osuđenika, u skladu sa Zakonom o pomilovanju; g) odlučuje o uvjetnom otpustu, u skladu sa ovim zakonom; h) organizuje i vrši inspekcijski i upravni nadzor nad radom Uprave; i) daje saglasnost na postavljenje i razrješenje pomoćnika direktora Uprave; j) planira i priprema izgradnju, opremanje i održavanje objekata u kojima borave i

rade zatvorenici i pritvorenici;

7

k) ostvaruje saradnju sa Ministarstvom pravde Bosne i Hercegovine, Ministarstvom pravde Republike Srpske i Pravosudnom komisijom Brčko Distrikta;

l) vrši i druge poslove koji su ovim zakonom stavljeni u njegovu nadležnosti.

(2) Poslovi iz stava (1) ovog člana raspoređuju se na organizacione jedinice koje se utvrđuju Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Federalnog ministarstva.

Član 20. (Osnivanje Uprave)

(1) U sastavu Federalnog ministarstva osniva se Uprava koja samostalno vrši poslove izvršenja krivičnih sankcija i druge poslove koji su ovim zakonom stavljeni u njenu nadležnost.

(2) Uprava djeluje pod nazivom: Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine – Federalno ministarstvo pravde – Federalna uprava za izvršenje krivičnih sankcija.

(3) Sjedište Uprave je u ___________.

(4) Uprava ima pečat koji se izdaje u skladu sa Zakonom o pečatu Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/94, 21/96 i 46/07).

Član 21.

(Nadležnosti Uprave) (1) Uprava iz člana 20. ovog zakona vrši upravne, stručne i druge poslove izvršenja krivičnih sankcija, mjere pritvora, sigurnosne mjere i odgojno – popravne mjere, i to: a) organizuje obavljanje svih poslova u oblasti izvršenja krivičnih sankcija utvrđenih ovim zakonom; b) organizuje edukaciju zatvorskog osoblja i upravljanje ljudskim resursima; c) osigurava materijalne i druge uvjete za izvršenje krivičnih sankcija; d) osigurava materijalne i druge uvjete koje se odnose na zadovoljavanje životnih potreba zatvorenika i pritvorenika; e) organizuje i provodi zdravstvenu zaštitu zatvorenika; f) planira i provodi program tretmana zatvorenika; g) osigurava uvjete i mehanizme zaštite ostvarivanja ljudskih prava zatvorenika;

h) odlučuje o zahtjevima zatvorenika u prvom stupnju; i) vrši premještaj zatvorenika;

j) organizuje čuvanje i distribuciju lijekova i vrši kontrolu utroška lijekova; k) organizuje sistem osiguranja zatvorenika i objekata u kojima borave i rade i vrši

nadzor nad tim poslovima; l) vrši unaprjeđenje zatvorskih policajaca u viša službena zvanja; lj) organizuje funkcionalan informacioni sistem za izvršenje krivičnih sankcija; m) osigurava i provodi suradnju sa tužilaštvima, sigurnosnim, policijskim i drugim

istražnim tijelima u provođenju službenih radnji pri čemu se ne smije vršiti diskriminacija; n) planira nabavku i vrši distribuciju materijalno-tehničkih sredstava, uniformi i druge

opreme za potrebe zatvorske policije; nj) vrši i druge poslove koji su ovim zakonom stavljeni u nadležnost Uprave.

Član 22.

(Organizacija Uprave)

8

(1) Poslovi Uprave iz člana 21. ovog zakona raspoređuju se na organizacione

jedinice koje se utvrđuju u Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji Uprave. (2) Pravilnik iz stava (1) ovog člana donosi federalni ministar, na prijedlog direktora

Uprave i uz suglasnost Vlade Federacije. (3) Pravilnik iz stava (1) ovog člana čini poseban dio pravilnika o unutrašnjoj

organizaciji Federalnog ministarstva.

Član 23. (Rukovođenje Upravom)

(1) Upravom rukovodi direktor Uprave. (2) Direktora Uprave, na osnovu javnog konkursa, imenuje i razrješava Vlada

Federacije, na prijedlog federalnog ministra.

(3) Za direktora Uprave može se imenovati osoba koja ima visoku školsku spremu VII stupnja ili završen prvi ciklus studija u trajanju od četiri godine sa 240 ECTS bodova društvenog smjera i pet godina radnog iskustva nakon stjecanja visoke školske spreme.

(4) Direktor Uprave nije državni službenik, imenuje se na period od pet godina, sa

mogućnošću reizbora. (5) Direktor Uprave za svoj rad i za rad Uprave kojom rukovodi odgovara

federalnom ministru. (6) Direktor Uprave, u ostvarivanju prava iz radnog odnosa, ima status direktora

samostalne federalne uprave.

Član 24. (Informiranje javnosti)

(1) Direktor Uprave, kad je to u javnom interesu ili kad se ustanovi da je to potrebno,

informira javnost o uvjetima i stanju u oblasti izvršenja krivičnih sankcija u Federaciji iz nadležnosti Uprave.

(2) Informiranje javnosti iz stava (1) ovog člana, direktor Uprave vrši u suradnji sa

federalnim ministrom. POGLAVLJE III. - ZATVORI ZA IZVRŠENJE KRIVIČNIH SANKCIJA I ODGOJNO-POPRAVNI DOMOVI Odjeljak A. - Zatvori za izvršenje krivičnih sankcija

Član 25.

(Zatvori za izvršenje krivičnih sankcija)

9

(1) Za vršenje poslova iz nadležnosti Uprave iz člana 21. ovog zakona, koji se odnose na izvršenje krivičnih sankcija (kazna zatvora, kazna dugotrajnog zatvora, kazna maloljetničkog zatvora, kućni zatvor sa elektronskim nadzorom, mjera sigurnosti liječenja od ovisnosti i mjera pritvora) osnivaju se zatvori, kao osnovne organizacione jedinice Uprave, van sjedišta Uprave.

(2) Zatvori se organizuju za izvršenje kazne zatvora izrečene:

a) osuđenim punoljetnim osobama muškog spola; b) osuđenim punoljetnim osobama ženskog spola; c) osuđenim maloljetnim osobama muškog spola; d) osuđenim maloljetnim osobama ženskog spola. (3) Osuđene maloljetne osobe muškog spola kaznu maloljetničkog zatvora izdržavaju u posebnom zatvoru za maloljetne osobe koji je fizički odvojen i nema dodira sa zatvorima u kojima kaznu zatvora izdržavaju osuđene punoljetne osobe.

(4) Osuđene maloljetne osobe ženskog spola kaznu maloljetničkog zatvora izdržavaju u posebnom zatvoru za maloljetne osobe ženskog spola ili u posebnoj jedinici zatvora iz stava (3) ovog člana.

(5) Zatvori iz stava (2) ovog člana imaju sjedište u: Zenici, Sarajevu, Mostaru,

Tuzli, Bihaću, Orašju, Busovači i Ustikolini. (6) Vlada Federacije, može svojom odlukom, na prijedlog federalnog ministra,

promijeniti u cjelini ili djelomično namjenu zatvora iz stava (2) ovog člana kada postoje neophodne službene potrebe za tom promjenom.

(7) Sadržaj poslova zatvora iz stava (5) ovog člana utvrđuje se pravilnikom o

unutrašnjoj organizaciji Uprave iz člana 22. ovog zakona. (8) Zatvor ima status sektora kao osnovne organizacione jedinice. (9) Zatvori iz stava (5) ovog člana imaju pečat Uprave koji sadrže naziv i sjedište

zatvora.

Član 26. (Tipovi zatvora)

(1) Prema stepenu osiguranja i ograničenja slobode kretanja zatvorenika, kao i

primijenjenim mjerama postupanja prema tim osobama, zatvori mogu biti zatvorenog, poluotvorenog i otvorenog tipa.

(2) U zatvorima zatvorenog tipa mogu postojati organizacijske jedinice za tretman

poluotvorenog i otvorenog tipa, a u zatvorima poluotvorenog tipa mogu postojati organizacijske jedinice za tretman otvorenog tipa.

(3) U zatvorima poluotvorenog tipa, prema stepenu osiguranja, mogu postojati

organizacijske jedinice za tretman zatvorenog tipa. (4) U pravilniku o unutrašnjoj organizaciji Uprave bliže se uređuju poslovi koji će se

obavljati prema st. (2) i (3) ovog člana.

10

(5) Zatvor u Zenici je zatvorenog tipa, a ostali zatvori iz člana 25. stav (2) ovog zakona su poluotvorenog tipa.

Član 27. (Rukovođenje zatvorom)

(1) Zatvorom rukovodi upravnik zatvora. (2) Upravnika zatvora na osnovu javnog konkursa postavlja i razrješava direktor

Uprave, uz saglasnost federalnog ministra. (3) Za upravnika zatvora može se postaviti osoba koja ima visoku školsku spremu VII

stupnja ili završen prvi ciklus studija u trajanju od četiri godine sa 240 ECTS bodova društvenog smjera i pet godina radnog iskustva u oblasti izvršenja krivičnih sankcija, pravosuđa i organa uprave, nakon stjecanja visoke školske spreme.

(4) Upravnik zatvora postavlja se na period od četiri godine, sа mogućnošću

reizbora. (5) Upravnik zatvora je državni službenik u statusu pomoćnika direktora Uprave.

Odjeljak B. - Odgojno-popravni domovi

Član 28. (Odgojno-popravni dom)

(1) Za vršenje poslova iz nadležnosti Uprave iz člana 21. ovog zakona, koji se

odnose na izvršenje zavodske odgojne mjere upućivanja u odgojno-popravni dom, osniva se odgojno-popravni dom (u daljnjem tekstu: Dom), kao osnovna organizaciona jedinica Uprave.

(2) Sjedište Doma iz stava (1) ovog člana je u Orašju. (3) Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Uprave iz člana 22. ovog zakona utvrđuju

se poslovi koje će obavljati Dom. (4) Dom iz stava (1) ovog člana ima pečat Uprave koji sadrži naziv i mjesto Doma.

Član 29. (Rukovođenje Domom)

(1) Domom rukovodi upravnik Doma. (2) Upravnika Doma na osnovu javnog konkursa postavlja i razrješava direktor

Uprave, uz saglasnost federalnog ministra. (3) Za upravnika Doma može se postaviti osoba koja ima visoku školsku spremu VII

stupnja ili završen prvi ciklus studija u trajanju od četiri godine sa 240 ECTS bodova društvenog smjera i pet godina radnog iskustva u oblasti izvršenja krivičnih sankcija, pravosuđa i organa uprave, nakon stjecanja visoke školske spreme.

(4) Upravnik Doma postavlja se na period od četiri godine, sа mogućnošću reizbora.

11

(5) Upravnik Doma je državni službenik u statusu pomoćnika direktora Uprave.

Odjeljak C. - Centar za izvršenje mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja

Član 30. (Centar za izvršenje mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja)

(1) Za izvršenje mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja osniva se Centar

za izvršenje mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja, kao osnovna organizaciona jedinica Uprave, van sjedišta Uprave.

(2) Vlada Federacije, na prijedlog federalnog ministra, odredit će sjedište Centra i

osigurati materijalne, kadrovske i tehničke uvjete za rad Centra. (3) Centar iz stava (1) ovog člana organizuje se ako ne postoje uvjeti da poslove

izvršenja mjere obaveznog psihijatrijskog liječenja vrši odgovarajuća zdravstvena ustanova u Federaciji, sa kojom federalni ministar zaključuje odgovarajući ugovor.

Član 31. (Rukovođenje Centrom)

(1) Centrom iz člana 30. ovog zakona rukovodi upravnik Centra. (2) Upravnika Centra, na osnovu javnog konkursa postavlja i razrješava direktor

Uprave, uz suglasnost federalnog ministra. (3) Za upravnika Centra može se postaviti osoba koja ima visoku školsku spremu VII

stupnja ili završen prvi ciklus studija u trajanju od četiri godine sa 240 ECTS bodova medicinskih smjerova i pet godina radnog iskustva nakon stjecanja visoke školske spreme na poslovima medicinske struke.

(4) Upravnik Centra postavlja se na period od četiri godine, sа mogućnošću reizbora. (5) Upravnik Centra je državni službenik u statusu pomoćnika direktora Uprave.

POGLAVLJE IV. - IZVRŠENJE KAZNE ZATVORA

Odjeljak A. - Upućivanje osuđenika na izdržavanje kazne zatvora

Član 32. (Nadležnost za upućivanje i mjesto upućivanja)

(1) Upućivanje osuđenika na izdržavanje kazne zatvora vrši nadležni sud. (2) Nadležni sud iz stava (1) ovog člana je općinski sud na čijem se području nalazi prebivalište, odnosno boravište osuđenika, ako nema prijavljeno prebivalište.

(3) Ako je mjesto prebivališta ili boravišta osuđenika nepoznato ili mu je prebivalište

ili boravište u inozemstvu ili je osuđen u odsutnosti, nadležan sud za upućivanje na izdržavanje kazne zatvora je općinski sud koji je donio prvostepenu presudu.

12

(4) Ako je presudu donio kantonalni sud, nadležni sud za upućivanje osuđenika na izdržavanje kazne zatvora je općinski sud u sjedištu tog kantonalnog suda.

(5) Ako se osuđenik upućuje iz pritvora na izdržavanje kazne zatvora, nadležni sud

za upućivanje je općinski sud na čijem se području nalazi pritvorska jedinica zatvora u kojem se nalazi osuđena osoba.

(6) Upućivanje na izdržavanje kazne zatvora prije pravomoćnosti presude kojom je

izrečena kazna zatvora, dugotrajnog zatvora ili maloljetničkog zatvora vrši se prema st. (2) i (3) ovog člana.

(7) Nadležni sud dužan je preduzeti sve potrebne radnje radi izvršenja kazne zatvora

odmah nakon prijema pravomoćne presude i izvršne odluke, a najkasnije u roku od pet dana od dana prijema te odluke.

(8) Podzakonski propis o kriterijima za upućivanje osuđenika na izdržavanje kazne

zatvora donosi federalni ministar.

Član 33. (Upućivanje)

(1) Nadležni sud poziva osuđenika koji se nalazi na slobodi i saopćava mu dan kada

treba da se javi u zatvor radi izdržavanja kazne zatvora. (2) Dan javljanja u zatvor određuje se tako da osuđeniku ostane najmanje osam, a

najviše 15 dana do dana javljanja na izdržavanje kazne zatvora. (3) Nakon saopćenja iz stava (1) ovog člana, osuđeniku se predaje uputni akt kao i

vozna karta ako za dolazak do zatvora treba koristiti prijevozna sredstva javnog prometa. (4) Nadležni sud dužan je prilikom upućivanja osuđenika na izdržavanje kazne

zatvora najkasnije u roku od tri dana o upućivanju obavijestiti zatvor. (5) Uz uputni akt obavezno se dostavlja prijepis presude i izvod iz kaznene

evidencije. (6) Za osuđenika koji se upućuje na izdržavanje kazne zatvora prije pravomoćnosti

presude, nadležni sud, uz rješenje o upućivanju na izdržavanje kazne zatvora, dostavlja zatvoru prijepis nepravomoćne presude.

(7) Zatvor je dužan o stupanju osuđenika na izdržavanje kazne zatvora što prije, a

najkasnije tokom istog dana, obavijestiti nadležni sud i nadležni organ unutrašnjih poslova na čijem području se osuđenik vodi u evidenciji prebivališta, odnosno boravišta, ako osuđenik nema prijavljeno prebivalište.

(8) Ako se osuđenik koji je na slobodi ne javi određenog dana na izdržavanje kazne

zatvora, zatvor je dužan o tome što je prije moguće, a najkasnije tokom istog dana, obavijestiti nadležni sud.

(9) Ako se uredno upućeni osuđenik ne javi u zatvor u određenom roku, nadležni sud

će izdati naredbu sudskoj policiji da se osuđenik prinudno sprovede.

13

(10) Za osuđenika koji se krije ili se nalazi u bjekstvu, nadležni sud donosi naredbu za izdavanje potjernice koju dostavlja nadležnom organu za unutrašnje poslove.

(11) Kada osuđenik bude uhapšen sprovodi se u zatvor. (12) Troškove sprovođenja osuđenika u slučaju iz st. (9) i (10) ovog člana, snosi

osuđenik. (13) Radi osiguranja izvršenja kazne zatvora predsjednik općinskog suda koji vrši

upućivanje osuđenika na izdržavanje kazne, ukoliko ocijeni da bi osuđenik odlaskom u inostranstvo mogao osujetiti izvršenje kazne, tražit će od nadležnog tijela da osuđeniku oduzme isprave koje se mogu koristiti za prelazak državne granice do izvršenja kazne zatvora.

(14) O oduzimanju i zadržavanju isprava iz stava (13) ovog člana koje se mogu

koristiti za prelazak državne granice, izdaje se potvrda.

Član 34. (Osuđenici sa djecom)

Ako osuđenik koji se upućuje na izdržavanje kazne zatvora ima djecu ili druge osobe

čiji je on jedini staratelj, nadležni sud će o tome obavijestiti općinsku službu nadležnu za poslove socijalne zaštite.

Član 35. (Početak izvršenja kazne zatvora i računanje kazne zatvora)

(1) Početak izvršenja kazne zatvora računa se od dana kada se osuđenik javio na

izdržavanje kazne zatvora u zatvor iz člana 33. stav (1), a u slučaju iz člana 33. stav (11) ovog zakona računa se od dana kada bude uhapšen.

(2) Vrijeme provedeno na slobodi bez odobrenja nadležnog tijela ne računa se u

izdržavanje kazne zatvora. Odjeljak B. - Odlaganje izvršenja kazne zatvora

Član 36. (Razlozi za odlaganje izvršenja kazne zatvora)

(1) Osuđeniku koji se nalazi na slobodi može se na njegovu molbu ili uz njegov

pristanak, a na molbu članova uže porodice ili na prijedlog nadležnog općinskog organa nadležnog za oblast socijalne zaštite, odgoditi izvršenje kazne zatvora ako:

a) se nalazi na bolničkom liječenju zbog akutne ili teške bolesti; b) se desio smrtni slučaj ili teška bolest bračnog ili izvanbračnog druga, djeteta,

usvojenika, roditelja i usvojioca osuđenog; c) je odlaganje potrebno radi izvršenja ili dovršenja izuzetno neodloživih poljskih ili

sezonskih radova ili radova izazvanih elementarnim nepogodama ili drugim prirodnim i drugim nesrećama, a porodica osuđenika nema drugih članova porodice sposobnih za obavljanje tih poslova;

14

d) je osuđenik u obavezi izvršiti određeni posao koji je već započeo, a zbog neizvršenja posla nastala bi neotklonjiva ili znatnija šteta za osuđenika ili njegovu užu porodicu, odnosno za fizičku ili pravnu osobu;

e) ako je zajedno sa osuđenim na izdržavanje kazne zatvora pozvan i osuđeni bračni ili izvanbračni drug ili drugi članovi uže porodice ili ako se neko od njih već nalazi na izdržavanju kazne zatvora, a istovremenim izdržavanjem kazne zatvora svih tih lica bilo bi ugroženo izdržavanje maloljetnih, bolesnih ili starijih članova porodice;

f) je osuđenik žena koja ima dijete mlađe od godinu dana ili koja je trudna; g) je osuđenik jedini hranitelj porodice, a stupanjem na izdržavanje kazne zatvora

bilo bi ugroženo izdržavanje uže porodice. (2) Odgoda izvršenja kazne zatvora prema stavu (1) ovog člana može trajati: a) za slučaj iz stava (1) tačke a) ovog člana odgoda može trajati dok bolest traje; b) za slučajeve iz stava (1) tač. b), c) i d) ovog člana, najduže tri mjeseca; c) za slučajeve iz stava (1) tač. e) i g) ovog člana, najduže šest mjeseci; d) za slučaj iz stava (1) tačke f) ovog člana, do navršene jedne godine života djeteta. (3) U slučaju iz stava (1) tačke a) ovog člana, osuđenik je dužan svaki mjesec

nadležnom sudu podnositi dokaz o svom zdravstvenom stanju.

Član 37. (Molba za odlaganje)

(1) Molba za odlaganje izvršenja kazne zatvora podnosi se predsjedniku općinskog

suda u roku od tri dana od dana uručenja uputnog akta iz člana 33. stav (3) ovog zakona. (2) Ako je razlog za odlaganje izvršenja kazne zatvora iz člana 36. stav (1) tačka a)

ovog zakona nastao nakon tog roka, molba se može podnijeti do dana kada se osuđenik treba javiti na izdržavanje kazne zatvora.

(3) U molbi se moraju navesti razlozi i dokazi za činjenice koje opravdavaju

odlaganje. (4) Dokaze za činjenice iz člana 36. stav (1) ovog zakona, izdaju nadležni organi i to: a) za tačku a) dokaz predstavlja akt nadležne zdravstvene ustanove; b) za tač. b), c), d), e) i f) dokaz predstavlja akt nadležne općinske službe za upravu; c) za tačku g) dokaz predstavlja akt zavoda za zapošljavanje prema mjestu

prebivališta osuđenika. (5) O molbi za odlaganje izvršenja kazne zatvora odlučuje predsjednik općinskog

suda iz stava (1) ovog člana koji je dužan donijeti rješenje u roku od pet dana od dana prijema molbe.

(6) Prije donošenja rješenja predsjednik općinskog suda može izvršiti potrebne

provjere radi utvrđivanja činjenica navedenih u molbi. (7) Molbu koja nije podnesena u roku i molbu u kojoj nisu navedeni razlozi, dokazi i

činjenice, nadležni sud će rješenjem odbaciti. (8) Odlaganje izvršenja kazne zatvora ne može se odobriti ako bi odlaganjem

nastupila zastara izvršenja kazne zatvora.

15

(9) Ukupno odlaganje izvršenja kazne zatvora po svim osnovima može trajati najduže 12 mjeseci, osim u slučaju iz člana 36. stava (1) tačke f) ovog zakona.

(10) Do donošenja rješenja o molbi odlaže se početak izvršenja kazne zatvora.

Član 38. (Žalba na rješenje)

(1) Protiv rješenja iz člana 37. st. (5) i (7) ovog zakona osuđenik ima pravo žalbe predsjedniku kantonalnog suda, u roku od tri dana od dana prijema rješenja. (2) Žalba odlaže izvršenje kazne zatvora. (3) Predsjednik kantonalnog suda dužan je donijeti rješenje po žalbi iz stava (1) ovog člana u roku od tri dana od dana prijema žalbe i odmah ga dostaviti općinskom sudu protiv čijeg je rješenja izjavljena žalba. (4) Rješenje predsjednika suda iz stava (3) ovog člana je konačno i protiv njega se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor. (5) O odlaganju izvršenja kazne zatvora općinski sud će obavezno obavijestiti zatvor u koji se osuđenik upućuje. Odjeljak C. - Prijem osuđenika u zatvor

Član 39. (Prijem)

(1) Osuđenik se prima u zatvor na osnovu uputnog akta općinskog suda. (2) Pri prijemu osuđenika u zatvor radi izdržavanja kazne zatvora utvrđuje se njegov identitet, vrši se kompletan pretres osuđenika i stvari i oduzimaju se predmeti i stvari čije držanje nije dopušteno, a onda se osuđenik smješta u prijemno odjeljenje. (3) U prijemnom odjeljenju se vrši upis osuđenika u prijemnu knjigu i utvrđuje njegovo zdravstveno stanje koje se unosi u zdravstveni karton, a u slučajevima kada to objektivno nije moguće učiniti na dan prijema, pregled se vrši prvog narednog radnog dana.

Član 40. (Stvari od vrijednosti)

(1) Sav novac i ostale stvari od vrijednosti koje se nađu kod zatvorenika, a koje prema pravilniku o kućnom redu zatvora zatvorenik ne smije držati kod sebe, moraju se prilikom prijema popisati i pohraniti na sigurno mjesto u zatvoru. (2) Imovina iz stava (1) ovog člana vraća se zatvoreniku prilikom otpusta sa izdržavanja kazne zatvora ili se, uz njegov pristanak, predaje članovima njegove porodice. (3) Popis novca i stvari iz stava (1) ovog člana potpisuje zatvorenik i ovlaštena službena osoba zatvora.

16

Član 41. (Rad u prijemnom odjeljenju)

(1) U prijemnom odjeljenju vrši se ispitivanje psihološkog, pedagoškog, socijalnog i

sigurnosnog aspekta ličnosti zatvorenika i utvrđuje program njegovog tretmana. (2) Zatvorenik se upisuje u matičnu knjigu i za njega se formira osobni list i

fotografiše se. (3) Zatvorenik čiji ostatak neizdržane kazne zatvora iznosi do jedne godine može se

zadržati u prijemnom odjeljenju najduže 15 dana, a ako mu je ostatak neizdržane kazne zatvora preko jedne godine, u prijemnom odjeljenju može se zadržati najduže 30 dana.

(4) Po prijemu u zatvor svi zatvorenici se upoznaju usmeno i pisanim putem, na

jeziku koji razumiju, sa pravilima kućnog reda, o pravima i dužnostima tokom izdržavanja kazne zatvora, o načinima ostvarivanja svojih prava i sa disciplinskim prekršajima i kaznama koje se mogu izreći zatvorenicima.

(5) Upravnik zatvora dužan je zatvoreniku učiniti dostupnim odredbe ovog zakona i

podzakonskih propisa o izvršenju kazne zatvora, koji se odnose na prava i dužnosti zatvorenika, na jeziku koji je razumljiv zatvoreniku.

(6) Zatvorenik - strani državljanin, odmah po prijemu na izdržavanje kazne zatvora

upoznaje se, pored prava iz stava (5) ovog člana i o pravu da može ostvariti kontakt sa diplomatsko-konzularnim predstavnikom svoje države ili predstavnikom države koja štiti njegove interese, uz uvjet reciprociteta.

(7) Federalni ministar će svojim propisom urediti sadržaj i način rada prijemnog

odjeljenja, kao i sadržaj i način vođenja evidencija o zatvorenicima.

Član 42. (Procjena rizika)

(1) U prijemnom odjeljenju vrši se procjena rizika zatvorenika kako bi se ustanovio

stepen opasnosti od bjekstva ili pokušaja bjekstva zatvorenika. (2) Procjena rizika zatvorenika uključuje naročito: a) mogućnost ugrožavanja života, zdravlja i imovine osoba oštećenih izvršenim

krivičnim djelom u slučaju bijega zatvorenika; b) stav i mišljenje o zatvoreniku oštećenih i sredine u kojoj je učinjeno krivično djelo; c) ponašanje zatvorenika prije dolaska na izdržavanje kazne zatvorenika, d) pristup vanjskoj pomoći za bjekstvo; e) raniju osuđivanost; f) osobne i porodične prilike zatvorenika; g) raniji boravak van područja Bosne i Hercegovine, sklonost stalnim putovanjima ili

često mijenjanje mjesta prebivališta odnosno boravišta; h) vrstu i način izvršenja krivičnog djela zbog kojeg je zatvorenik osuđen; i) pobude i posljedice počinjenog krivičnog djela; j) stav zatvorenika prema žrtvi, oštećenim i počinjenom krivičnom djelu; k) dužinu izrečene kazne zatvora; l) moguću prijetnju drugim zatvorenicima; lj) pisano mišljenje nadležne policijske uprave; i

17

m) druge okolnosti koje mogu biti od važnosti za procjenu sigurnosnog rizika. (3) Procjena rizika vrši se kontinuirano tokom izdržavanja kazne zatvora.

Član 43.

(Određivanje tretmana)

(1) Na osnovu rezultata proučavanja ličnosti zatvorenika prema čl. 41. i 42. ovog zakona, koje obavlja tim stručnjaka prijemnog odjeljenja, vrši se procjena rizika osuđenog i utvrđuje se prijedlog tretmana kojeg odobrava upravnik zatvora.

(2) Federalni ministar svojim propisom određuje sadržaj, način izrade i provedbu

programa tretmana zatvorenika. (3) Promjene u programu tretmana prema zatvorenicima vrši upravnik zatvora u

skladu sa propisom iz stava (2) ovog člana. Odjeljak D. - Smještaj zatvorenika i higijenski uvjeti

Član 44. (Higijenski uvjeti)

(1) Smještaj zatvorenika u zatvoru mora odgovarati higijenskim uvjetima predviđenim

ovim zakonom i mjesnim klimatskim prilikama.

(2) Zatvorenici su dužni održavati osobnu higijenu za koju im zatvor osigurava vodu, toaletni pribor i druga sredstva za održavanje osobne higijene.

(3) Zatvorenicima se dozvoljava nošenje brkova, brade i duže kose ako se uredno održavaju što se detaljnije uređuje propisom o kućnom redu.

(4) Zatvorenicima koji nemaju vlastitih sredstava za nabavku sredstava za

održavanje osobne higijene zatvor će osigurati sredstva za održavanje osobne higijene prema uvjetima koji se utvrđuju u pravilniku o kućnom redu.

Član 45.

(Skupni i odvojeni smještaj zatvorenika)

(1) Zatvorenici izdržavaju kaznu zatvora, u pravilu, skupno.

(2) Sljedeće grupe zatvorenika smještaju se odvojeno: a) žene od muškaraca; b) maloljetnici od punoljetnih osoba; c) pritvorenici od zatvorenika.

(3) Zatvorenik se može držati odvojeno od ostalih zatvorenika pod sljedećim

uvjetima: a) kada to nužno zahtijeva zdravstveno stanje te osobe ili drugih osoba; b) kada je to propisano nekim drugim zakonom; c) kada to zatvorenik zahtijeva radi vlastite zaštite, po procjeni i prijedlogu nadležne

službe i po odobrenju upravnika zatvora;

18

d) kada je to nužno radi zaštite sigurnosti u zatvoru; e) kada ta osoba predstavlja ozbiljnu prijetnju za rad zatvora i pod uvjetima

propisanim u članu 155. ovog zakona.

Član 46. (Postupanje sa zatvorenicima)

(1) U postupanju sa zatvorenicima mora se poštovati njihovo ljudsko dostojanstvo, sa

očuvanjem njihovog tjelesnog i duševnog zdravlja, vodeći pri tome računa da se održi potreban red i disciplina.

(2) Zabranjeno je provođenje bilo kakve torture i drugih surovih, neljudskih ili nehumanih i ponižavajućih postupanja od strane službenih osoba zatvora i Uprave prema zatvorenicima.

Član 47.

(Zajednički boravak zatvorenika, pretraga prostorija i oduzimanje stvari)

(1) Svaki zatvorenik mora imati poseban krevet i posteljinu.

(2) Zajednički boravak zatvorenicima osigurava se za vrijeme trajanja radno-okupacionih, sportsko-rekreativnih i kulturno-obrazovnih aktivnosti, prilikom objedovanja, u slobodno vrijeme, u dnevnom boravku i sličnim prilikama.

(3) Ovlaštena osoba zatvora može pretražiti prostorije i oduzeti stvari i predmete čije držanje nije dozvoljeno iz svih prostorija u kojima zatvorenici borave, rade ili provode slobodno vrijeme. Pretraživanje navedenih prostorija vrši se na način kojim će se otkriti i spriječiti svaki pokušaj bijega i skrivanje krijumčarene robe, uz poštovanje ljudskog dostojanstva zatvorenika.

(4) Federalni ministar, na prijedlog direktora Uprave, propisuje način pretresa prostorija i oduzimanja stvari i predmeta čije držanje nije dozvoljeno.

Član 48. (Standardi smještaja)

(1) Prostorije u kojima borave zatvorenici moraju zadovoljavati higijenske i

zdravstvene uvjete.

(2) Zatvorenici obavljaju poslove čišćenja i održavanja prostorija u kojima borave i drugih prostorija zatvora, bez novčane naknade.

(3) Zatvorenicima koji borave u spavaonicama zajedničkog smještaja mora se

osigurati najmanje četiri kvadratna metra životnog prostora zatvorenika i ne manje od devet kubnih metara ukupnog životnog prostora zatvorenika.

(4) Zatvoreniku koji 24 sata boravi u prostoriji za jednu osobu mora se osigurati najmanje sedam kvadratnih metara prostora i ne manje od devet kubnih metara ukupnog prostora.

(5) U prostorijama u kojima borave zatvorenici prozori moraju biti dovoljno veliki da

omogućuju rad i čitanje pod prirodnim svjetlom u uobičajenim uvjetima, da omogućuju ulaz

19

svježeg zraka, osim ako ne postoje klimatski uređaji, te da svojim izgledom i veličinom odgovaraju standardnim prozorima.

(6) Vještačko osvjetljenje mora odgovarati postojećim standardnim normama.

(7) Sanitarni uređaji moraju omogućiti svakom zatvoreniku zadovoljavanje fizioloških potreba u čistim i pristojnim uvjetima uz osiguranje zaštite privatnosti.

(8) Svakom zatvoreniku mora se omogućiti korištenje prikladnih uređaja za kupanje i tuširanje pri temperaturi koja odgovara klimatskim uvjetima i u razmacima koji omogućavaju održavanje normalne osobne higijene najmanje jednom sedmično, a po potrebi i češće.

(9) Zatvorenicima se mora osigurati slobodan pristup u svako vrijeme toaletu i pitkoj vodi.

(10) Zatvorenicima sa invaliditetom osigurava se smještaj primjeren vrsti i stepenu njihove invalidnosti. Odjeljak E. - Odijevanje i ishrana zatvorenika

Član 49. (Odjeća i obuća)

(1) Uprava zatvorenicima osigurava odjeću i obuću koja je prikladna klimatskim

uvjetima.

(2) Odjeća iz stava (1) ovog člana ne smije djelovati degradirajuće i ponižavajuće za zatvorenika.

(3) Federalni ministar, na prijedlog direktora Uprave, propisuje oblik, boju odjeće, obuću zatvorenika i način njihovog korištenja.

Član 50. (Ishrana)

(1) Zatvorenicima se, u pravilnim razmacima, osigurava ishrana koja je

pripremljena u obrocima koji kvalitetom i količinom zadovoljavaju prehrambene i higijenske standarde, a ujedno su primjereni dobi, zdravlju, vrsti posla koji obavljaju i njihovim vjerskim ili kulturološkim zahtjevima.

(2) Punoljetnim zatvorenicima osigurava se hrana kalorične vrijednosti od najmanje 12.500 džula dnevno, a maloljetnicima 14.500 džula dnevno.

(3) Federalni ministar, na prijedlog direktora Uprave, propisuje vrstu i sadržaj ishrane zatvorenika, kao i tablice kalorične vrijednosti hrane.

Član 51. (Odbijanje uzimanja hrane)

(1) Ako zatvorenik odbije uzeti hranu, upravnik zatvora o tome odmah

obavještava direktora Uprave.

20

(2) Zatvorenik koji odbija uzeti hranu smješta se, po pravilu, u zatvorski stacionar,

gdje ga svakodnevno kontroliše liječnik koji sve bitne promjene njegovog zdravstvenog stanja unosi u zdravstveni karton i o tome redovno obavještava upravnika zatvora.

(3) Ako zbog odbijanja hrane budu ugrožene zatvorenikove životne funkcije, liječnik ili stručni tim liječnika odlučuje o preduzimanju nužnih medicinskih mjera, bez pristanka zatvorenika, kada je to određeno posebnim zakonom ili drugim propisom.

(4) Stručni tim iz stava (3) ovog člana formira zatvorski liječnik, u saradnji i u konsultacijama sa upravnikom zatvora i direktorom Uprave, ako posebnim zakonom ili drugim propisima nije drukčije određeno.

(5) Liječnici će u postupanju sa zatvorenicima koji štrajkaju glađu, pored ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega, uzimati u obzir i propise iz oblasti zdravstva u Bosni i Hercegovini, kao i međunarodne standarde koji se odnose na etičko postupanje liječnika sa osobama lišenim slobode koje štrajkuju glađu. Odjeljak F. - Zdravstvena zaštita zatvorenika

Član 52. (Pravo na zdravstvenu zaštitu)

(1) Zatvorenici imaju pravo na zdravstvenu zaštitu, osnovne stomatološke usluge,

te bolničko liječenje.

(2) Odnos između liječnika i zatvorenika zasnovan je na povjerenju. Liječnički pregled se može odvijati u prisustvu ovlaštene službene osobe zatvora samo na zahtjev ljekara.

(3) Troškove zdravstvene zaštite iz stava (1) ovog člana snosi Uprava, osim troškova liječenja prouzrokovanih samopovrijeđivanjem zatvorenika koje snosi zatvorenik.

Član 53. (Posebne potrebe)

(1) Stomatološka protetika se, u skladu sa propisima iz oblasti zdravstva, omogućuje,

po pravilu, na trošak osobe koja to zahtijeva.

(2) Ako zatvorenik ili članovi njegove uže porodice nemaju sredstava, a stomatološka protetika je, prema mišljenju liječnika zatvora neophodna za očuvanje zdravlje zatvorenika, troškove snosi Uprava.

(3) Potreba nabavke ortopedskog pomagala, naočala, slušnog aparata, stomatološke protetike ili drugog pomagala, na prijedlog liječnika zatvora, utvrđuje se prema propisima iz oblasti zdravstva.

(4) Direktor Uprave utvrđuje ispunjenost uvjeta iz st. (2) i (3) ovog člana, te odobrava nabavku predviđenih sredstava.

Član 54. (Pravo na pregled liječnika specijaliste)

21

(1) Zatvorenik ima pravo da ga o njegovom trošku pregleda Iiječnik specijalist, u

odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi, ako takav pregled nije već odredio liječnik zatvora.

(2) Izuzetno, pregled liječnika specijaliste može se izvršiti i u stacionaru zatvora, ako to sigurnosne prilike nalažu.

Član 55. (Smještaj zatvorenika u stacionar zatvora)

(1) Zatvorenik za kojeg se prilikom prijema na izdržavanje kazne zatvora utvrdi da je

bolestan ili koji za vrijeme izdržavanja kazne zatvora oboli od tjelesne ili duševne bolesti, smješta se u stacionar zatvora.

(2) O smještaju zatvorenika u stacionar iz stava (1) ovog člana, odlučuje upravnik zatvora na prijedlog zatvorskog liječnika.

(3) Stacionar iz stava (1) ovog člana predstavlja posebnu prostoriju zatvora namijenjenu za smještaj i liječenje oboljelih zatvorenika.

Član 56. (Liječenje u bolnici ili drugoj zdravstvenoj ustanovi)

(1) Zatvorenik koji za vrijeme izdržavanja kazne zatvora oboli od teške tjelesne ili

duševne bolesti, može se smjestiti na liječenje u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu, van zatvora.

(2) O upućivanju i smještaju, u smislu stava (1) ovog člana, odlučuje direktor Uprave, na prijedlog zatvorskog liječnika.

(3) Smještaj zatvorenika u zdravstvenu ustanovu mora zadovoljavati sve sigurnosne aspekte izvršenja kazne zatvora.

(4) Zatvorenik ostaje u zdravstvenoj ustanovi do prestanka potrebe za bolničkim liječenjem, a najduže do isteka kazne zatvora, osim ako je, u skladu sa odredbama odgovarajućeg zakona, dugačije odlučeno.

(5) Zdravstvena ustanova je dužna na kraju svakog mjeseca pisanim putem obavijestiti direktora Uprave o zdravstvenom stanju i potrebi daljnjeg liječenja zatvorenika u zdravstvenoj ustanovi.

(6) Vrijeme koje zatvorenik provede na liječenju u zdravstvenoj ustanovi van zatvora uračunava se u izvršenje kazne zatvora.

Član 57. (Pristanak na medicinski tretman)

(1) Medicinska intervencija nad zatvorenikom neće se primjenjivati bez njegovog

pristanka, osim u slučajevima predviđenim propisima iz oblasti zdravstva.

22

(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, ako je zatvorenik u takvom mentalnom stanju da ne može donijeti razumnu odluku, liječnik može intervenisati u interesu zaštite života i zdravlja pacijenta.

Član 58. (Testiranje na zarazne bolesti ili psihoaktivne materije)

(1) U slučaju osnovane sumnje na pojavu zaraznih bolesti ili uzimanja opojnih

droga ili psihoaktivnih materija, od zatvorenika se mogu uzimati uzorci krvi i urina u mjeri potrebnoj za ispitivanje, odnosno korištenje odgovarajućeg testa, u skladu sa načelima medicinske struke.

(2) Smještaj u posebnu prostoriju zbog sumnje na medicinska stanja iz stava (1) ovog člana, kao i testiranje na zarazne bolesti ili psihoaktivne materije, odvijaju se pod nadzorom liječnika.

Član 59. (Upotreba sredstava za ograničavanje kretanja zatvorenika

iz zdravstvenih razloga)

(1) Kada je to u interesu zaštite zdravlja zatvorenika, zatvorski liječnik može odrediti da se zatvorenik fizički ograniči u kretanju upotrebom odjeće ili kaiševa koji se u tu svrhu upotrebljavaju u zdravstvenim ustanovama.

(2) Sredstva za ograničavanje kretanja zatvorenika mogu se koristiti samo kao mjera koja se preduzima iz zdravstvenih razloga, po nalogu i pod kontrolom zatvorskog liječnika, radi sprječavanja samopovrjeđivanja ili napada na druge osobe, te sprječavanja uništavanja imovine od strane zatvorenika.

(3) Vrijeme trajanja mjere iz stava (2) ovog člana određuje zatvorski liječnik.

(4) O svakoj upotrebi sredstava za ograničavanje kretanja zatvorenika sačinjava se izvještaj koji se čuva u zdravstvenom kartonu zatvorenika, a jedan primjerak se dostavlja Upravi.

(5) Sredstva za ograničavanje kretanja zatvorenika ne mogu se upotrebljavati radi kažnjavanja.

Član 60. (Posebne odredbe o zaštiti zatvorenica)

(1) Posebna pažnja posvećuje se potrebama zatvorenica u smislu njihovih

fizičkih, stručnih, socijalnih i psiholoških potreba pri donošenju odluka koje se tiču bilo kojeg pitanja njihovog boravka u zatvoru.

(2) Uprava i zatvori, prema potrebi, osiguravaju uvjete za aktivnosti kojima se mogu baviti zatvorenice na izdržavanju kazne zatvora i koje su primjerene ulozi žene u savremenom društvu, te aktivnostima koje su dostupne zatvorenicima.

(3) Zatvorenicama se, po pravilu, omogućava porod van zatvora, ali, ako dijete

bude rođeno u zatvoru, zatvor pruža svu potrebnu potporu, pomoć i druge neophodne uvjete.

23

(4) Ako se dijete rodi u zatvoru taj podatak ne smije biti upisan u matičnu knjigu

rođenih, kao mjesto rođenja, nego se upisuje općina ili grad gdje je sjedište zatvora.

(5) Dijete može ostati uz majku na njen zahtjev do navršene jedne godine života djeteta, a prema preporuci liječnika i do navršene tri godine života djeteta.

(6) Nakon isteka rokova iz stava (5) ovoga člana, dijete se predaje, uz sporazum sa majkom, porodici ili nadležnom organu socijalne zaštite koji će preduzeti potrebne mjere za smještaj djeteta do isteka kazne zatvora majke.

(7) Zatvorenica se može za vrijeme trudnoće zaposliti u zatvoru samo na lakšim poslovima, a za vrijeme od šest sedmica prije i isto toliko poslije porođaja, samo na radovima koje dozvoli liječnik. Odjeljak G. - Ograničavanje zatvorenika u kretanju i pravo na kontakte

Član 61. (Upotreba sredstava za ograničavanje kretanja zatvorenika)

(1) Fizička sredstva za ograničavanje kretanja zatvorenika su odjeća, kaiševi ili

lisice.

(2) Fizička sredstva za ograničavanje kretanja zatvorenika mogu se koristiti samo kao mjera: a) za sprječavanje bijega za vrijeme sprovođenja, odnosno privođenja zatvorenika;

b) zaštite zatvorenika od samopovrjeđivanja ili nasrtanja na druge osobe; i c) sprječavanja uništenja imovine od strane zatvorenika.

(3) O svakoj upotrebi fizičkih sredstava za ograničavanje kretanja zatvorenika,

obavještava se zatvorski liječnik koji redovno vrši pregled zatvorenika koji je podvrgnut upotrebi tih sredstava.

(4) Ako zatvorski liječnik smatra da je zdravlje zatvorenika značajno ugroženo naredbom o ograničenju kretanja, predložit će druge metode kojima će se osigurati svrha ograničenja kretanja zatvorenika.

(5) Upravnik zatvora ili službena osoba koju on ovlasti, izdaje naredbe o upotrebi mjera za ograničenje kretanja zatvorenika iz stava (1) ovog člana.

(6) Potrebu za kontinuiranim korištenjem sredstava za ograničenje kretanja zatvorenika svakodnevno preispituje upravnik zatvora.

(7) Sredstva za ograničenje kretanja zatvorenika ne mogu se koristiti kao kazna za zatvorenike.

(8) Obaveza obavještavanja zatvorskog liječnika iz stava (3) ovog člana ne odnosi se na zatvorenike koji se sprovode na suđenje, liječenje ili na izdržavanje kazne zatvora u drugi zatvor.

Član 62.

24

(Komuniciranje zatvorenika sa nadležnim organima unutar Uprave i van Uprave)

(1) Zatvorenicima se mora omogućiti upućivanje molbi, prigovora i žalbi upravniku zatvora i direktoru Uprave koji su ih dužni razmotriti bez odlaganja.

(2) Prigovori i žalbe iz stava (1) ovog člana koji su uvredljivog sadržaja neće biti

razmatrani. (3) Zatvorenicima se omogućava da u povjerenju razgovaraju sa inspektorom,

ombudsmenima za zaštitu ljudskih prava, advokatom po svom izboru ili drugim ovlaštenim osobama koje posjećuju zatvor, u skladu sa zakonom.

(4) Zatvorenicima se mora omogućiti u zatvorenoj koverti upućivanje prigovora i žalbi nadležnim organima van Uprave, radi zaštite njihovih prava.

(5) Kada zatvorenik prigovore i žalbe podnosi nadležnim organima van Uprave,

upravnik zatvora ima obavezu da prije njihovog upućivanja obavi razgovor sa podnosiocem prigovora i žalbi i uz njegov pristanak otvori kovertu s ciljem upoznavanja sa sadržajem prigovora ili žalbe i njihovog mogućeg rješavanja.

(6) Ako zatvorenik ne prihvati prijedlog upravnika zatvora iz stava (5) ovog člana, u

tom slučaju prigovor ili žalba se upućuje nadležnom organu van Uprave uz mišljenje upravnika zatvora o čemu upravnik zatvora upoznaje direktora Uprave.

(7) Zatvorenici mogu upućivati svoje prigovore i žalbe Ombudsmanima/Ombudsmenima za zaštitu ljudskih prava.

(8) Direktor Uprave donosi opći akt kojim se propisuje način postupanja,

razmatranje i rješavanje molbi, prigovora i žalbi iz st. (1), (4) i (5).

Član 63. (Zabrana korištenja elektronskih sredstava komunikacije i prenošenja)

Zatvorenicima je zabranjeno unošenje u zatvor, posjedovanje i korištenje mobilnih

telefona ili bilo kojih drugih sredstava za prenošenje glasa, zvuka i poruka.

Član 64. (Pristup informacijama i pravo kontakta stranih državljana)

(1) Zatvorenici imaju pravo da se informišu o novostima putem radija i televizije, a

o svom trošku i putem dnevne ili periodične štampe, u skladu sa pravilnikom o kućnom redu.

(2) Zatvorenici koji su strani državljani moraju biti poučeni o pravu na stupanje u kontakt sa organima i tijelima iz člana 11. ovog zakona. Odjeljak H. - Osnovna i posebna prava zatvorenika

Član 65. (Biračko pravo)

25

(1) Upravnik zatvora osigurava zatvoreniku uvjete za ostvarivanje biračkog prava na izborima za organe vlasti u Bosni i Hercegovini, u skladu sa zakonom kojim je uređen izborni proces u Bosni i Hercegovini.

(2) U cilju ostvarivanja prava iz stava (1) ovog člana direktor Uprave stupa u kontakt s nadležnom izbornom komisijom radi dogovora o vremenu i načinu poduzimanja radnji koje su neophodne za provedbu procedure glasanja u zatvoru.

Član 66. (Postupanje u slučaju teže bolesti ili smrti zatvorenika)

(1) U slučaju teže bolesti ili smrti zatvorenika, upravnik zatvora o tome odmah

obavještava njegovu užu porodicu, ako je ima, ili drugu osobu koju je zatvorenik ranije odredio, osim ako ta osoba, ukoliko je punoljetna, drugačije ne zahtijeva.

(2) O smrti zatvorenika upravnik zatvora bez odlaganja obavještava nadležni organ unutrašnjih poslova i direktora Uprave.

(3) Posmrtni ostaci zatvorenika predaju se osobi iz stava (1) ovog člana.

(4) Ako osobe iz stava (1) ovog člana ne preuzmu posmrtne ostatke zatvorenika, sahrana će se izvršiti na mjesnom groblju sjedišta zatvora na trošak Uprave.

Član 67. (Postupanje u slučaju teže bolesti ili smrti člana uže porodice zatvorenika)

(1) Ako direktor Uprave ili upravnik zatvor dobiju informaciju o težoj bolesti ili smrti

članova uže porodice zatvorenika, o tome odmah obavještavaju zatvorenika.

(2) U slučajevima iz stava (1) ovog člana, upravnik zatvora može, prema mogućnostima i na temelju sigurnosne procjene, odobriti zatvoreniku posjetu radi viđenja teže oboljelog člana uže porodice ili prisustvovanje sahrani člana uže porodice.

(3) Uvjete i postupak davanja odobrenja iz stava (2) ovog člana propisuje se

pravilnikom o kućnom redu.

Član 68. (Boravak zatvorenika na otvorenom prostoru)

(1) Svim zatvorenicima mora se omogućiti boravak na otvorenom prostoru unutar

zatvora najmanje dva sata dnevno.

(2) Svim zatvorenicima koji rade u zatvorenim prostorijama mora se omogućiti boravak na otvorenom prostoru unutar zatvora najmanje tri sata dnevno.

Član 69.

26

(Zadovoljavanje vjerskih potreba)

(1) Zatvorenici imaju pravo zadovoljavati svoje vjerske potrebe u skladu sa odredbama ovog zakona i propisima vjerskih zajednica.

(2) Federalno ministarstvo će potpisati poseban sporazum sa svakom od crkava i

vjerskih zajednica o načinu i uvjetima vršenja službe vjerskih zajednica u zatvorima.

(3) Uprava dužna je, u saradnji sa vjerskim zajednicama Bosne i Hercegovine, osigurati uvjete za zadovoljavanje vjerskih potreba osoba lišenih slobode smještenih u zatvorima.

Član 70. (Biblioteka)

(1) Uprava je dužna organizovati biblioteku u svakom zatvoru koja je na raspolaganju

svim kategorijama zatvorenika.

(2) U biblioteci treba biti osiguran širok izbor knjiga za razonodu, kao i naučne literature, koju, u skladu sa mogućnostima, Uprava treba stalno dopunjavati.

(3) Uprava je dužna osigurati uvjete za korištenje knjiga i literature iz biblioteka u

sjedištu zatvora.

(4) Zatvorenicima se omogućava korištenje vlastitih knjiga za čitanje, čiji sadržaj se ne odnosi na širenje ili podsticanje nacionalne, vjerske i druge netrepeljivosti, što se bliže određuje u pravilniku o kućnom redu. Odjeljak I. - Organizovanje, određivanje i provođenje tretmana zatvorenika

Član 71. (Ostvarenje svrhe izvršenja kazne zatvora i individualizirani tretman zatvorenika)

(1) Radi ispunjavanja svrhe izvršenja kazne zatvora za zatvorenika se donosi

pojedinačni program izvršenja kazne zatvora (u daljnjem tekstu: individualizirani tretman), koji se sastoji od pedagoških, penoloških, andragoških, radnih, zdravstvenih, psiholoških, socijalnih i sigurnosnih postupaka primjerenih osobinama i potrebama zatvorenika, te vrsti i mogućnostima zatvora.

(2) Na osnovu procjene prijemnog odjeljenja zatvora, za svakog zatvorenika upravnik zatvora utvrđuje individualizirani tretman, uz prethodno usaglašavanje sa službom tretmana.

(3) Individualiziranim tretmanom utvrđuje se: smještaj u zatvorenički kolektiv, rad, korištenje slobodnog vremena, posebni postupci (obavezno liječenje od ovisnosti, socijalna, psihološka i psihijatrijska pomoć, grupni i pojedinačni rad), stručno usavršavanje i izobrazba, kontakt sa vanjskim svijetom, pogodnosti, posebne mjere sigurnosti i program pripreme za otpust, te pomoć nakon otpusta.

(4) Individualizirani tretman mijenja se u skladu sa ponašanjem zatvorenika, te uspjehom izvršavanja programiranog tretmana i okolnostima koje mogu nastupiti tokom izvršenja kazne zatvora.

27

(5) Upravnik zatvora preispituje utvrđeni individualizirani tretman najmanje

jedanput u šest mjeseci za zatvorenike koji izdržavaju kaznu zatvora do tri godine, a za zatvorenike koji izdržavaju kaznu zatvora preko tri godine najmanje jedanput u godini dana.

(6) Mjera obaveznog liječenja od ovisnosti izvršava se u skladu sa posebnim programom suzbijanja ovisnosti donesenim na nivou Bosne i Hercegovine odnosno Federacije.

(7) Sa utvrđenim tretmanom i njegovim izmjenama upoznaje se svaki zatvorenik pojedinačno.

Član 72. (Procjena, klasifikacija i ispitivanje ličnosti zatvorenika)

(1) Prema zatvorenicima se primjenjuje sistem savremenih odgojnih i sigurnosnih

mjera i postupa na način koji u najvećoj mjeri odgovara njihovoj osobnosti, odnosno osobnim svojstvima i potrebama i koji je prilagođen postignutom uspjehu u procesu resocijalizacije, u skladu sa odredbama člana 71. ovog zakona.

(2) Radi postizanja uspješnog tretmana obavlja se procjena i klasifikacija zatvorenika u prijemnom odjelјеnju zatvora.

Član 73. (Učešće u tretmanu)

(1) Kod zatvorenika treba razvijati osjećaj osobne odgovornosti za vlastite

postupke i podsticati ih da u svom tretmanu i sami učestvuju.

(2) Tokom izvršenja kazne zatvora zatvorenici učestvuju u odgojnim, radnim, obrazovnim, kulturnim, sportskim i drugim djelatnostima.

Član 74. (Realizovanje tretmana)

(1) Radi ostvarenja svrhe izvršenja kazne zatvora u zatvorima se realizuje

programiran tretman za svakog zatvorenika, prati rad i ponašanje zatvorenika tokom izdržavanja kazne zatvora, prikupljaju se i objedinjuju podaci i zapažanja stručnih instruktora, nastavnika i drugih osoba koje neposredno rade sa zatvorenicima, analiziraju se i proučavaju postignuti rezultati i uticaj preduzetih odgojnih mjera, te se na osnovu postignutih rezultata preduzimaju potrebne mjere i unapređuje odgojni rad u zatvoru primjenom savremenih oblika, metoda i sredstava rada.

(2) Na poslovima odgoja radi potreban broj odgajatelja, sa odgovarajućom visokom stručnom spremom, tako da na jednog odgajatelja, dolazi, po pravilu, do 50 zatvorenika.

Član 75. (Rad zatvorenika)

(1) Zatvorenicima će se omogućiti rad u skladu sa njihovim psihofizičkim

sposobnostima, afinitetima, kvalifikacijama i mogućnostima zatvora.

28

(2) Rad zatvorenika treba biti koristan i u najvećoj mogućoj mjeri odgovarati savremenom načinu obavljanja poslova iste vrste na slobodi.

(3) Cilj rada je da zatvorenici steknu, odnosno održe i povećaju svoje radne sposobnosti, radne navike i stručno znanje radi što lakšeg uključivanja u koristan život na slobodi.

(4) Zatvorenici se mogu angažovati na otklanjanju posljedica elementarne nepogode ili druge nesreće unutar zatvora bez naknade ili izvan zatvora na zahtjev nadležnog organa civilne zaštite.

(5) Zatvorenici ne mogu raditi na poslovima vozača zatvorskog službenog vozila niti

na financijsko-računovodstvenim i drugim općim poslovima zatvora.

Član 76. (Obrazovanje i druge aktivnosti zatvorenika)

U cilju postizanja opće i stručne naobrazbe i tretmana zatvorenika tokom izvršenja

kazne zatvora, mogu se organizovati razni oblici školovanja, kurseva, kulturno-prosvjetnih aktivnosti i fizičke kulture, posjete kulturnim i sportskim manifestacijama kada to sigurnosni razlozi i tehničke mogućnosti dopuštaju.

Član 77. (Slobodne aktivnosti)

(1) U okviru slobodnog vremena, u zatvoru se organizuju slobodne aktivnosti

(fizička kultura i razni oblici kulturno-prosvjetne aktivnosti), kao dopunski oblik opće i stručne izobrazbe radi sticanja pozitivnih navika za racionalno korištenje slobodnog vremena nakon otpuštanja zatvorenika sa izdržavanja kazne zatvora.

(2) U cilju ostvarivanja aktivnosti iz stava (1) ovog člana, za zatvorenike mogu se osnivati sportske, dramske, literarne, muzičke, informatičke i druge sekcije i održavati priredbe i takmičenja. Odjeljak J. - Rad zatvorenika i naknada za rad

Član 78. (Organizacija i metode rada)

Organizacija rada i metode rada zatvorenika trebaju odgovarati savremenim radnim

standardima i tehnikama, kao i modernim sistemima rukovođenja proizvodnim procesima.

Član 79. (Radno vrijeme)

Radno vrijeme zatvorenika traje osam sati dnevno, a određuje se u skladu sa općim

propisima o radu.

Član 80. (Zaštita na radu)

29

Mjere zaštite na radu zatvorenika trebaju odgovarati zaštiti na radu, u skladu sa općim propisima o radu i propisima o zaštiti na radu u privrednim subjektima u kojima se obavljaju slični poslovi.

Član 81. (Osiguranje na radu)

Zatvorenici se obavezno osiguravaju kolektivnim osiguranjem od nesreće na poslu i

profesionalnog oboljenja pod istim uvjetima kao i zaposlenici u privrednim subjektima, u skladu sa općim propisima o radu.

Član 82.

(Odmor od rada)

Zatvorenici imaju pravo na odmor u toku rada u trajanju od 30 minuta, dnevni odmor i najmanje jedan dan odmora u sedmici, te dovoljno vremena za obrazovanje i druge aktivnosti, u skladu sa njihovim programom tretmana.

Članak 83. (Nastavak rada kod prijašnjeg poslodavca)

(1) Zatvoreniku koji je osuđen na kaznu zatvora do tri mjeseca, a koji je u radnom

odnosu, može se za vrijeme izdržavanja kazne zatvora odobriti da nastavi rad kod poslodavca za kojeg je radio do dana upućivanja na izdržavanje kazne zatvora pod sljedećim uvjetima:

a) da je završeno ispitivanje ličnosti i utvrđen program tretmana; b) da se ne radi o povratniku u izdržavanju kazne zatvora; c) da je to izvodljivo s obzirom na udaljenost poslodavca od zatvora; d) da su ispunjeni sigurnosni uvjeti; i e) da to pisanim putem od Uprave zatraže poslodavac i zatvorenik. (2) Ako su ispunjeni uvjeti iz stava (1) ovog člana, direktor Uprave donosi odluku

o nastavku rada zatvorenika kod poslodavca.

(3) Međusobna prava i obaveze, u slučaju iz stava (1) ovog člana, regulisat će se ugovorom koji zaključuje direktor Uprave i ovlaštena osoba poslodavca.

(4) Troškove prijevoza na posao i s posla, ishranu za vrijeme rada, naknadu za rad zatvorenika i preduzimanje mjera zaštite na radu snosi poslodavac iz stava (1) ovog člana.

(5) Rad iz stava (1) ovog člana dnevno traje osam sati.

Član 84. (Godišnji odmor)

(1) Zatvorenik koji je osuđen na kaznu zatvora od jedne ili više godina, a na

neprekidnom radu je proveo 11 mjeseci, uključujući i vrijeme provedeno na liječenju zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja do kojeg je došlo radom u zatvoru, ima pravo na neprekidan odmor od najmanje 18, a najviše 30 radnih dana tokom jedne godine.

30

(2) Zatvorenik nema pravo na odmor iz stava (1) ovog člana ukoliko se utvrdi da je povreda na radu rezultat samopovređivanja ili je profesionalno oboljenje nastalo kao posljedica namjernih propusta zatvorenika.

(3) Naknada za godišnji odmor, dužina i način korištenja odmora stava (1) ovog

člana, propisuje se općim aktom koji donosi direktor Uprave.

Član 85. (Korištenje godišnjeg odmora)

(1) Uprava je dužna osigurati uvjete u krugu zatvora za korištenje godišnjeg odmora

zatvorenika koji ispunjavaju uvjete za taj odmor.

(2) Uvjeti iz stava (1) ovog člana propisuju se općim aktom direktora Uprave.

Član 86. (Naknada za rad)

(1) Zatvorenici imaju pravo na naknadu za svoj rad.

(2) Visina naknade za rad zavisi od vrste posla, količine i kvaliteta rada i dužine

radnog vremena.

(3) Naknada za rad za puno radno vrijeme, može iznositi do jedne trećine prosječne plate ostvarene u posljednja tri mjeseca u Federaciji.

(4) Naknada za rad noću i rad pod otežanim uvjetima obračunava se u skladu sa općim propisima o radu.

(5) Za vrijeme pohađanja praktične nastave zatvorenici imaju pravo na 70% prosječne naknade iz stava (3) ovog člana.

(6) Postizanje ekonomske koristi za zatvor od rada zatvorenika ne smije ići na štetu ostvarenja cilja tog rada.

Član 87. (Naknada za vrijeme bolesti)

Zatvoreniku koji oboli na radu ili vezano za rad u zatvoru pripada naknada za vrijeme

spriječenosti za rad u skladu sa općim aktom iz člana 90. ovog zakona, osim u slučaju namjernog samopovrijeđivanja ili ako je profesionalno oboljenje nastalo kao posljedica namjernih propusta zatvorenika.

Član 88. (Raspolaganje novčanim sredstvima)

(1) Sredstva koja zatvorenici ostvare svojim radom u zatvoru koriste se za njihove

osobne potrebe u vrijeme izdržavanja kazne zatvora, za plaćanje zakonskog izdržavanja na njihov račun i njihovih drugih obaveza, u skladu sa zakonom i na zakonu zasnovanim odlukama sudova i drugih nadležnih organa.

31

(2) Izuzetno, naknade za rad i novčana sredstva koja je zatvorenik primio, mogu biti predmet izvršenja na osnovu izvršne odluke nadležnog suda koja se odnosi na obavezu zakonskog izdržavanja djece, bračnog partnera, odnosno roditelja zatvorenika, kao i naknade štete prouzrokovane krivičnim djelom, te naknade štete prouzrokovane za vrijeme izdržavanja kazne zatvora.

Član 89. (Prava na korist od pronalazaka)

Za pronalaske i tehnička unaprjeđenja ostvarena tokom izdržavanja kazne zatvora

zatvorenicima pripadaju prava shodno općim propisima o radu.

Član 90. (Propis o naknadama za rad)

Direktor Uprave općim aktom propisuje naknadu za rad zatvorenika i ostvarivanje

naknada iz čl. 86. i 87. ovog zakona, nakon konzultacija sa upravnicima zatvora.

Odjeljak K. - Komuniciranje zatvorenika

Član 91. (Pisma i telefon)

(1) Zatvorenici imaju pravo održavati kontakte sa članovima svoje porodice i drugim

osobama putem pisama i telefona, u skladu sa pravilnikom o kućnom redu zatvora.

(2) Izuzetno, kada to zahtijevaju sigurnosni razlozi, zatvor može vršiti kontrolu pisama i telefonskih razgovora zatvorenika. O utvrđivanju sigurnosnih razloga i odlučivanje o kontroli vrši upravnik zatvora, uz saglasnost direktora Uprave.

Član 92. (Posjete)

Zatvorenici imaju pravo primati posjete članova uže porodice, a po odobrenju

upravnika zatvora, mogu ih posjećivati i druge osobe, u skladu sa pravilnikom o kućnom redu.

Član 93.

(Slobodne posjete)

(1) Zatvoreniku se mogu omogućiti slobodne posjete bračnog ili vanbračnog partnera.

(2) Zatvor će osigurati posebnu prostoriju za korištenje slobodnih posjeta zatvorenika iz stava (1) ovog člana, opremljenu svim potrebnim sanitarnim, higijenskim i drugim uređajima.

(3) Uvjeti i način korištenja mogućnosti iz stava (1) ovog člana uređuju se pravilnikom o kućnom redu.

Član 94. (Pošiljke)

32

Zatvorenik ima pravo primati od članova uže porodice pošiljke sa rubljem,

predmetima za osobnu higijenu, industrijski pakovanu hranu i bezalkoholno piće, štampu, knjige te novčane pošiljke kojima može raspolagati u skladu sa pravilnikom o kućnom redu. Odjeljak L. - Pogodnosti zatvorenika

Član 95. (Pogodnosti)

(1) Za dobro ponašanje u zatvoru i zalaganje na radu zatvoreniku se mogu

odobravati pogodnosti.

(2) Pogodnosti se mogu koristiti u krugu zatvora i van kruga zatvora.

(3) Pogodnosti u krugu zatvora utvrđuju se pravilnikom o kućnom redu a pogodnosti van kruga zatvora prema čl. 96. i 97. ovog zakona.

(4) Pogodnosti odobrava upravnik zatvora. (5) Pogodnosti van kruga zatvora ne mogu se odobravati zatvoreniku mjesec dana

prije isteka kazne zatvora.

Član 96. (Slobodno kretanje i dopust - pogodnosti van kruga zatvora)

Zatvorenicima se mogu odobravati sljedeće pogodnosti koje će koristiti van kruga

zatvora i to: a) slobodno kretanje van kruga zatvora u trajanju od jedan do tri dana nakon svakih

izdržanih mjesec dana kazne zatvora; b) slobodan izlaz u grad u trajanju do pet sati jednom u mjesecu; c) dopust do sedam dana tokom jedne godine izdržavanja kazne zatvora u slučaju

teške bolesti ili smrti člana uže porodice, elementarnih nepogoda i drugih težih nesreća u mjestu prebivališta zatvorenika;

d) slobodno kretanje van kruga zatvora do tri dana tokom kalendarske godine za vjerske praznike;

e) za državne praznike slobodno kretanje van kruga zatvora do dva dana tokom kalendarske godine; i

f) do jedne polovine godišnjeg odmora u krugu porodice.

Član 97. (Uvjeti za odobravanje pogodnosti van kruga zatvora)

(1) Sljedećim zatvorenicima neće biti odobreno korištenje pogodnosti van kruga

zatvora, prije nego izdrže tri petine izrečene kazne zatvora: a) zatvorenicima osuđenim na kaznu zatvora do deset godina za krivično djelo

genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnog zločina, terorizma, neovlaštene proizvodnje i prometa opojnim drogama, sprječavanja povratka izbjeglih i raseljenih osoba;

b) zatvorenicima osuđenim na kaznu zatvora preko deset godina, bez obzira na vrstu krivičnog djela; i

c) zatvorenicima kojima je izrečena sigurnosna mjera obaveznog liječenja od ovisnosti i zatvorenicima koji su u posljednjih 5 godina bili na izdržavanju kazne zatvora.

33

(2) Zatvorenicima osuđenim na kaznu zatvora do 10 godina, koji nisu osuđeni za

krivična djela iz stava (1) točka a) ovog člana, mogu se odobriti pogodnosti koje se koristi van kruga zatvora nakon izdržane jedne trećine kazne zatvora.

(3) Za zatvorenike prije odobravanja prvog korištenja pogodnosti van kruga zatvora potrebno je pribaviti mišljenje nadležne policijske uprave.

(4) Kriteriji iz st. (1), (2) i (3) ovog člana ne odnose se na odobrenje pogodnosti iz

člana 96. točka c). ovog zakona koje se koriste isključivo u izuzetnim slučajevima.

(5) Uz molbu za odobrenje pogodnosti iz člana 96. točka c). ovog zakona, zatvorenik je dužan priložiti dokumentaciju koja dokazuje razlog zbog kojeg traži dopust.

(6) Pogodnosti iz člana 96. ovog zakona ne smiju se koristiti van teritorije Bosne i Hercegovine osim u slučaju smrti člana uže porodice uz sigurnosne mjere preduzete u skladu sa međunarodnom pravnom pomoći.

(7) Za vrijeme boravka na liječenju u zdravstvenoj ustanovi van zatvora zatvorenik ne može koristiti pogodnosti van kruga zatvora.

(8) Prilikom odlučivanja o odobravanju pogodnosti iz ovog člana obavezno se uzimaju u obzir elementi procjene rizika iz člana 42. ovog zakona, kao i osobno učešće zatvorenika u ostvarivanju programa tretmana.

(9) Način odobravanja i korištenja pogodnosti iz ovog člana propisuje se pravilnikom o kućnom redu.

Član 98. (Bjekstvo)

Svako neopravdano kašnjenje zatvorenika duže od 24 sata sa odobrenog korištenja pogodnosti smatra se bjekstvom.

Član 99. (Mjere zabrane, ograničenja i upozorenja)

(1) U aktu kojim se odobrava pogodnost zatvoreniku utvrđuju se zabrane,

ograničenja i upozorenja koja je dužan poštovati zatvorenik što se odnosi na pogodnosti odobrene prema članu 96. osim tačke b) ovog zakona.

(2) Mjere iz stava (1) ovog člana koje se mogu odrediti prema zatvoreniku koji koristi pogodnosti van kruga zatvora su:

a) zabrana napuštanja mjesta prebivališta ili boravišta; b) zabrana posjećivanja određenih mjesta ili područja; c) zabrana sastajanja sa određenim osobama; d) zabrana promjene mjesta korištenja pogodnosti; e) obaveza javljanja nadležnoj policijskoj upravi; f) zahtjev da bude na određenoj adresi u određeno vrijeme; i g) ograničenja udaljenosti kretanja van sjedišta zatvora.

34

(3) Prilikom izdavanja odobrenja za korištenje pogodnosti van kruga zatvora, vrste mjera iz stava (2) ovog člana, određuju se prema broju dana odobrene pogodnosti i prilagođene programu tretmana. Odjeljak M. - Prekid izdržavanja kazne zatvora

Član 100. (Molba za prekid izdržavanja kazne zatvora)

(1) Molbu za prekid izdržavanja kazne zatvora i dokaze iz člana 36. ovog zakona,

zatvorenik podnosi upravniku zatvora.

(2) Upravnik zatvora molbu sa obrazloženim mišljenjem dostavlja nadležnom sudu u roku od tri dana od dana prijema molbe.

Član 101.

(Odlučivanje o prekidu izdržavanja kazne zatvora)

(1) Zatvoreniku se može dozvoliti prekid izdržavanja kazne zatvora.

(2) Odredbe čl. 36. i 37. ovog zakona o odlaganju izdržavanja kazne zatvora shodno se primjenjuju i na prekid izdržavanja kazne zatvora.

(3) Prekid izdržavanja kazne zatvora izvršit će se i u slučaju kada nadležni sud odredi mjeru pritvora za drugo krivično djelo.

(4) O prekidu izdržavanja kazne zatvora rješenjem odlučuje predsjednik suda koji je uputio osuđenika na izdržavanje kazne zatvora u roku od pet dana od dana prijema molbe.

(5) O prekidu izdržavanja kazne zatvora za zatvorenike iz članka 106. ovog zakona odlučuje predsjednik općinskog suda u sjedištu zatvora u koji je zatvorenik premješten. Pri odlučivanju o prekidu koristi se presuda i po potrebi druga dokumentacija suda koji je izrekao kaznu zatvora tom zatvoreniku.

Član 102. (Žalba na rješenja )

(1) Protiv rješenja suda iz člana 101. stav (4) ovog zakona, zatvorenik može

izjaviti žalbu drugostepenom sudu u roku od tri dana od dana prijema rješenja.

(2) Rješenje doneseno po žalbi iz stava (1) ovog člana je konačno i protiv njega se ne može pokrenuti upravni spor.

(3) Drugostepeni sud žalbu rješava u roku od pet dana od dana prijema.

(4) Vrijeme provedeno na prekidu izdržavanja kazne zatvora ne računa se u vrijeme izdržavanja kazne zatvora.

(5) Ako se zatvorenik ne javi na daljnje izdržavanje kazne zatvora u roku određenom u rješenju o prekidu, zatvor će postupiti po odredbama člana 33. st. (8) do (11) ovog zakona.

35

Član 103.

(Ukidanje rješenja o prekidu)

(1) Ako se za vrijeme trajanja prekida izdržavanja kazne zatvora utvrdi da je prekid dozvoljen na osnovu lažnih isprava ili drugih dokaza, odnosno ako se utvrdi da se prekid ne koristi u svrhu radi koje je dozvoljen, rješenje iz člana 101. ili člana 102. ovog zakona prvostepeni sud će ukinuti, a zatvoreniku naložiti da se javi na daljnje izdržavanje kazne zatvora odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana prijema rješenja.

(2) Rješenje iz stava (1) ovog člana dostavlja se upravniku zatvora i zatvoreniku.

(3) Na rješenje iz stava (2) ovog člana zatvorenik ima pravo žalbe drugostepenom sudu u roku od tri dana od dana prijema rješenja. Žalba ne odlaže izvršenje, a rješenje drugostepenog suda je konačno i protiv njega se ne može voditi upravni spor.

(4) Ako se zatvorenik ne javi na daljnje izdržavanje kazne zatvora u roku određenom u rješenju iz stava (1) ovog člana, zatvor će postupiti po odredbama člana 33. st. (8) do (11) ovog zakona. Odjeljak N. - Premještaj tokom izdržavanja kazne zatvora

Član 104. (Podnošenje molbe i odluka o premještaju)

(1) Ako je zatvorenik izdržao jednu polovinu kazne zatvora i uredno koristi

pogodnosti izvan kruga zatvora iz člana 96. ovog zakona, može podnijeti molbu za premještaj u drugi zatvor.

(2) O premještaju zatvorenika odlučuje rješenjem direktor Uprave uz pribavljeno mišljenje upravnika zatvora.

(3) Ako je molba zatvorenika podnesena prije roka iz stava (1) ovog člana, odbacit će se zaključkom kao preuranjena.

(4) Ako je molba odbijena, nova molba može se podnijeti po proteku šest mjeseci od dana donošenja rješenja iz stava (2) ovog člana.

(5) Protiv rješenja iz stava (2) ovog člana može se izjaviti žalba federalnom ministru u roku od tri dana od dana prijema rješenja.

(6) Rješenje po žalbi iz stava (5) ovog člana je konačno i protiv njega se ne može pokrenuti upravni spor.

(7) Premještaj zatvorenika vrši se isključivo službenim vozilom zatvora iz kojeg se vrši premještaj.

(8) Prilikom premještaja zatvorenika dostavlja se dosije postupanja i zdravstveni karton zatvorenika.

(9) Zatvor u koji je izvršen premještaj zatvorenika, mora nastaviti kontinuitet tretmana iz prethodnog zatvora, uzimajući u obzir ostvarene rezultate procesa resocijalizacije.

36

(10) Premještaj zatvorenika je rezultat postupka tretmana i nije upravni postupak.

Član 105.

(Premještaj iz sigurnosnih i drugih razloga)

(1) Upravnik zatvora može predložiti premještaj zatvorenika u drugi zatvor kada je to neophodno iz sigurnosnih razloga, o čemu odlučuje direktor Uprave.

(2) Sigurnosni razlozi iz stava (1) ovog člana moraju biti navedeni i obrazloženi, kao i sve mjere koje su do tada poduzimane u cilju otklanjanja sigurnosnih rizika.

(3) Protiv rješenja iz stava (1) ovog člana može se izjaviti žalba federalnom ministru u roku od tri dana od dana prijema rješenja.

(4) Rješenje po žalbi iz stava (3) ovog člana je konačno i protiv njega se ne može pokrenuti upravni spor.

(5) Ako je prijedlog upravnika zatvora odbijen, novi prijedlog može se podnijeti po proteku šest mjeseci od dana donošenja rješenja iz stava (1) ovog člana.

(6) Federalni ministar izuzetno može donijeti rješenje o premještaju zatvorenika iz jednog zatvora u drugi na prijedlog direktora Uprave, kada to zahtijevaju posebni interesi Federacije.

(7) Rješenje iz stava (6) ovog člana je konačno i protiv njega se ne može pokrenuti upravni spor.

(8) Premještaj zatvorenika iz st. (1) i (6) ovog člana može se izvršiti bez obzira na visinu izdržane kazne.

(9) Premještaj zatvorenika iz st. (1) i (6) ovog člana vrši se na način predviđen u članu 104. stav (7) ovog zakona.

Član 106. (Premještaj u zatvor drugog entiteta)

(1) Direktor Uprave, na pismeni zahtjev zatvorenika, zbog organizacije izvršenja

kazne zatvora, ili na zahtjev upravnika zatvora iz sigurnosnih razloga, može federalnom ministru podnijeti prijedlog za premještaj na izdržavanje kazne zatvora u drugi entitet u kojem zatvorenik ima prebivalište, odnosno boravište.

(2) Sigurnosni razlozi ili razlozi organizacije izvršenja kazne zatvora iz stava (1) ovog

člana moraju biti jasno obrazloženi i dokazani. (3) Rješenje o premještaju iz stava (1) ovog člana donosi federalni ministar nakon

pribavljene saglasnosti ministra pravde entiteta u koji se zatvorenik premješta. (4) Protiv rješenja iz stava (3) ovog člana žalba nije dopuštena niti se može pokrenuti

upravni spor.

37

(5) Ako je prijedlog direktora Uprave odbijen, novi prijedlog može se podnijeti nakon isteka šest mjeseci od dana prijema rješenja o odbijanju premještaja.

(6) Troškove premještaja iz stava (1) ovog člana snosi zatvor iz kojeg se vrši

premještaj. (7) Troškove izvršenja kazne zatvora snosi entitet iz kojeg se premješta zatvorenik, a

što se regulira sporazumom između entitetskih ministarstava pravde. (8) Zatvorenik koji je premješten iz drugog entiteta kaznu zatvora izdržava po

propisima o izvršenju krivičnih sankcija Federacije.

Odjeljak O. - Posebne odredbe o izvršenju kazne dugotrajnog zatvora

Član 107. (Opće odredbe)

(1) Kazna dugotrajnog zatvora izdržava se u zatvorima zatvorenog tipa.

(2) Odredbe ovog zakona o izvršenju kazne zatvora primjenjuju se i na izvršenje

kazne dugotrajnog zatvora, ako odredbama čl. 108. do 110. ovog zakona nije drugačije propisano.

Član 108. (Pojačani nadzor)

(1) Kazna dugotrajnog zatvora može se izvršavati u posebnoj jedinici zatvora

zatvorenog tipa sa višim stupnjem osiguranja, u odvojenim prostorijama za boravak od ostalih zatvorenika i uz mjere pojačanog nadzora.

(2) Pod pojačanim nadzorom podrazumijeva se posmatranje i češća kontrola zatvorenika noću i danju, a izvršava se na način da se ne remete svakodnevne aktivnosti u zatvoru.

(3) Zatvorenik koji izdržava kaznu dugotrajnog zatvora može se rasporediti u posebne odgojne grupe, s tim da ta odgojna grupa može imati do 25 zatvorenika.

Član 109. (Ograničenje odobravanja pogodnosti)

Zatvorenicima koji izdržavaju kaznu dugotrajnog zatvora ne mogu se odobravati

pogodnosti koje se koriste van kruga zatvora dok ne izdrže tri petine izrečene kazne zatvora.

Član 110. (Ograničenja radnog angažmana)

Zatvorenici koji izdržavaju kaznu dugotrajnog zatvora ne mogu se radno angažovati

na poslovima van kruga zatvora dok ne počnu sa korištenjem pogodnosti van kruga zatvora. Odjeljak P. - Disciplinska odgovornost zatvorenika

38

Član 111.

(Disciplinska odgovornost)

(1) Zatvorenici su disciplinski odgovorni za ponašanja koja su u suprotnosti sa ovim zakonom, propisima i općim aktima donesenim na osnovu ovog zakona.

(2) Zatvorenici iz stava (1) ovog člana odgovaraju disciplinski za disciplinske prekršaje.

(3) Disciplinski prekršaj iz stava (2) ovog člana predstavlja ponašanje zatvorenika suprotno zakonu, kućnom redu zatvora i naređenjima službenih osoba zatvora.

Član 112. (Disciplinski prekršaji)

(1) Disciplinski prekršaji mogu biti teški i laki.

(2) Teški disciplinski prekršaji su: a) fizički napad, svađa, međusobna svađa i tuča ili vrijeđanje drugih; b) izrada, korištenje, unošenje, čuvanje, primanje ili krijumčarenje u zatvoru ma

kakvih predmeta ili materija koje su izričito zabranjene kućnim redom ili se mogu koristiti u sljedeće svrhe: - za prijetnju ili napad na druge, - za pomoć pri bijegu, - kao opojno sredstvo;

c) pripremanje bjekstva iz zatvora; č) pomaganje drugim zatvorenicima u bjekstvu iz zatvora; ć) pokušaj bjekstva iz zatvora ili prilikom sprovođenja u zatvor; d) bjekstvo ili nedolazak u zatvor po proteku dozvoljenog vremena otpusta van

zatvora; e) udaljavanje iz zatvora ili sa radilišta bez odobrenja službene osobe ili udaljavanje

sa rada kod poslodavca; f) krađa, kockanje, klađenje, igranje nedozvoljenih igara; g) kršenje pravila na radu, o higijeni, protupožarnoj zaštiti, kao i o sprečavanju posljedica elementarnih nepogoda; h) namjerno nanošenje štete imovini zatvora ili drugim osobama; i) nedolično ponašanje pred drugima ili prema službenim osobama; j) nepoštivanje bilo kojeg pravila kućnog reda ili zakonitih naređenja službenika

zatvora, ometanje službenika zatvora u obavljanju posla ili opiranje bilo kojoj radnji ovlaštenih službenih osoba zatvora;

k) uzimanje talaca; l) organiziranje ili sudjelovanje u pobuni; lj) uzimanje od drugih osoba naknade u novcu ili u naturi, tzv. “reketiranje”; m) izrada bilo kakvih predmeta ili obavljanje privatnih poslova za sebe ili drugog bez

naloga službene osobe; n) boravak na nedozvoljenom mjestu, unutar ili van zatvora; nj) pružanje aktivnog ili pasivnog otpora službenim osobama; o) odbijanje testiranja na opojna ili psihoaktivna sredstva kao i na zarazne bolesti; p) opiranje zdravstvenom pregledu ili mjerama za sprečavanje zaraze; r) nepridržavanje naređenih mjera zabrane, upozorenja i ograničenja prilikom

korištenja pogodnosti van kruga zatvora;

39

s) podučavanje ili poticanje drugih osoba na vršenje krivičnih djela; š) svaka neslužbena komunikacija sa službenim osobama uključujući i nepersiranje

službenih osoba; t) iznošenje neistina, uvreda i kleveta u žalbama i drugim pismenim podnescima koji

se podnose nadležnom organu u zatvoru ili institucijama van zatvora.

(3) Teški disciplinski prekršaj je i svako ponašanje koje ima obilježje krivičnog djela.

(4) Laki disciplinski prekršaji uređuju se pravilnikom o kućnom redu zatvora.

Član 113. (Disciplinske mjere)

(1) Za disciplinske prekršaje mogu se izreći sljedeće disciplinske mjere: a) ukor; b) pismena opomena; c) novčana mjera u maksimalnom iznosu do 15 posto od prosječne mjesečne

naknade za rad zatvorenika u pethodnom mjesecu za period do šest mjeseci; d) premještanje zatvorenika u jedinicu zatvora sa većim stupnjem osiguranja na

period od najmanje mjesec dana; i e) usamljenje na period do 30 dana.

(2) Za lake disciplinske prekršaje mogu se izreći disciplinske mjere iz stava (1)

tač. a. i b. ovog člana, a za teške disciplinske prekršaje disciplinske mjere iz stava (1) tač. c.) d.) i e.) ovog člana.

(3) Zatvorenici ne mogu biti skupno kažnjeni za učinjeni disciplinski prekršaj, niti mogu biti kažnjeni dva puta za istu radnju.

(4) Sredstva ostvarena novčanom mjerom iz stava (1) točke c) ovog člana uplaćuju se u Budžet Federacije.

Član 114. (Zabrane korištenja pogodnosti van kruga zatvora)

(1) Zatvorenik kome je izrečena disciplinska mjera iz člana 113. ovog zakona ne

može koristiti pogodnosti van kruga zatvora za određeni period: a) za ukor i pismenu opomenu – zabrana korištenja pogodnosti iznosi najmanje dva mjeseca računajući od dana izricanja disciplinske mjere; b) za novčanu mjeru – zabrana korištenja pogodnosti iznosi najmanje tri mjeseca računajući od dana izricanja disciplinske mjere;

c) za premještanje zatvorenika u jedinicu zatvora sa većim stupnjem osiguranja na period od najmanje četiri mjeseca računajući od dana izricanja disciplinske mjere; i

d) za usamljenje - zabrana korištenja pogodnosti iznosi najmanje šest mjeseci računajući od dana izricanja disciplinske mjere.

(2) Zabrane iz stava (1) ovog člana izriču se u rješenju kojim se izriču disciplinske

mjere. Član 115.

(Pokretanje disciplinskog postupka)

40

(1) Prijedlog za pokretanje disciplinskog postupka mogu podnijeti odgajatelj ili rukovoditelji organizacijskih jedinica zatvora. Prijedlog mora biti obrazložen.

(2) Upravnik zatvora odlučuje o pokretanju disciplinskog postupka zatvorenika.

(3) Postupak iz stava (2) ovog člana je hitan i pokreće se najkasnije u roku od tri dana od dana prijema prijedloga iz stava (1) ovog člana.

Član 116. (Organi za vođenje disciplinskog postupka)

(1) Disciplinsku mjeru ukora i pismenu opomenu izriče upravnik zatvora.

(2) Disciplinski postupak i izricanje disciplinskih mjera iz člana 113. stava (1) tač. c),

d) i e) ovog zakona vrši komisija od tri člana koju imenuje upravnik zatvora na period od dvije godine.

(3) U komisiju iz stava (1) ovog člana imenuju se službene osobe zatvora.

(4) Protiv rješenja komisije iz stava (1) ovog člana može se uložiti žalba drugostepenoj disciplinskoj komisiji u roku od tri dana od dana prijema rješenja.

(5) Drugostepenu disciplinsku komisiju u sastavu od tri člana imenuje direktor Uprave na period od četiri godine.

(6) Rješenje drugostepene komisije doneseno po žalbi je konačno i protiv njega se ne može voditi upravni spor.

(7) Disciplinske mjere iz stava (1) ovog člana izriču se u roku od pet dana od dana prijema prijedloga iz člana 115. ovog zakona.

(8) Disciplinski postupak za mjere iz stava (2) ovog člana je hitan i mora biti okončan u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga iz člana 115. ovog zakona. U složenijim slučajevima rok može biti 20 dana.

Član 117. (Mjera usamljenja)

(1) Disciplinska mjera usamljenja izvršava se izdvajanjem zatvorenika iz

osuđeničkog kolektiva u posebnu prostoriju zatvora.

(2) Zatvorenik će se za vrijeme trajanja mjere usamljenja držati odvojeno od ostalih zatvorenika.

(3) Za vrijeme izdržavanja mjere usamljenja stanje zatvorenika svaki dan kontroliše zatvorski liječnik.

(4) O izrečenoj mjeri usamljenja upravnik zatvora obavezno obavještava direktora

Uprave.

Član 118.

41

(Postupak nakon izvršenja mjere usamljenja)

(1) Nakon izvršene mjere usamljenja za zatvorenika se vrši procjena rizika.

(2) Na temelju procjene rizika iz stava (1) ovog člana zatvoreniku se određuje tretman.

Član 119. (Izdvajanje zatvorenika u posebnu prostoriju)

(1) Upravnik zatvora može zatvorenika izdvojiti u posebnu prostoriju ako zatvorenik

svojim postupcima ozbiljno narušava vlastitu sigurnost, sigurnost drugih zatvorenika, službenih osoba i imovine zatvora, koja traje do prestanka razloga zbog kojih je izvršeno izdvajanje zatvorenika, a najduže 24 sata.

(2) Izuzetno, u slučaju spriječenosti upravnika zatvora, izdvajanje u posebnu

prostoriju iz stava (1) ovog člana može se izvršiti po nalogu dežurnog nadzornika straže, o čemu se obavještava upravnik zatvora.

(3) U toku trajanja mjere iz stava (1) ovog člana mora se osigurati stalna zdravstvena kontrola zatvorenika.

(4) Uslove i način izvršenja mjere iz stava (1) ovog člana uređuju se pravilnikom o kućnom redu zatvora.

Član 120. (Opći akt o disciplinskoj odgovornosti)

Postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti zatvorenika i izricanje disciplinskih mjera predviđenih ovim zakonom, kao i uvjete koje treba da zadovolji prostorija u kojoj se izvršava disciplinska mjera usamljenja i prostorija u koju se vrši izdvajanje zatvorenika u posebnu prostoriju propisuje direktor Uprave. Odjeljak R. - Materijalna odgovornost zatvorenika

Član 121. (Odgovornost zatvorenika za štetu)

(1) Zatvorenik koji namjerno ili grubom nepažnjom prouzrokuje štetu imovini

zatvora, odgovara za učinjenu materijalnu štetu.

(2) Upravnik zatvora utvrđuje odgovornost zatvorenika za učinjenu štetu i visinu štete o čemu donosi rješenje.

(3) Protiv rješenja iz stava (2) ovog člana o visini i naplati štete zatvorenik može izjaviti žalbu direktoru Uprave, u roku od sedam dana od dana prijema rješenja.

(4) Rješenje donešeno po žalbi iz stava (3) ovog člana je konačno i protiv njega se ne može voditi upravni spor.

(5) Sredstva naplaćena za štetu iz stava (2) ovog člana su prihod Budžeta Federacije.

42

(6) Postupak utvrđivanja odgovornosti zatvorenika za štetu i određivanja visine štete

uređuje se općim aktom iz člana 120. ovog zakona. Odjeljak S. - Pravilnik o kućnom redu

Članak 122. (Sadržaj Pravilnika o kućnom redu)

(1) Pravilnikom o kućnom redu bliže se uređuje organizacija i način života

zatvorenika, a naročito: prijem i raspoređivanje, upoznavanje sa kućnim redom i drugim propisima, smještaj, ishrana i odijevanje, organizacija i pružanje usluga zdravstvene zaštite i provođenje higijenskih mjera, način i uvjeti zadovoljavanja vjerskih potreba, način rješavanja molbi i pritužbi, dopisivanje, prijem posjeta i pošiljki, vrsta i količina prehrambenih artikala koje mogu primati, uvjeti i način raspolaganja novcem od naknada za rad, nagrada i novčanih pošiljki, način korištenja neprekidnog odmora, održavanja reda i discipline, vrste zavodskih pogodnosti, uvjeti i način korištenja svih pogodnosti, način organizovаnja kulturno-prosvjetnog, zabavnog i sportskog života, slobodne aktivnosti, boravka na otvorenom prostoru, način otpusta i pomoć prilikom otpusta sa izdržavanja kazne zatvora, kao i druga pitanja koja su od značaja za uvjete i način izdržavanja kazne zatvora zatvorenika.

(2) Pravilnik o kućnom redu zatvora donosi direktor Uprave uz suglasnost federalnog ministra, a na zajednički prijedlog upravnika svih zatvora.

(3) Pravilnik o kućnom redu mora biti dostupan svakom zatvoreniku, o čemu se stara upravnik zatvora. POGLAVLJE V. - IZVRŠENJE KAZNE MALOLJETNIČKOG ZATVORA

Član 123. (Opća odredba)

(1) Izvršenje kazne maloljetničkog zatvora vrši se prema odgovarajućim

odredbama poglavlja IV, VI, VII, VIII, XII i drugim odredbama ovog zakona i odredbama Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku („Službene novine Federacije BiH“, broj 7/14).

(2) Odgovarajuće odredbe poglavlja iz stava (1) ovog člana ne primjenjuju se ako

su u suprotnosti sa odredbama Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku. (3) Pravilnikom o kućnom redu zatvora za izvršenje kazne maloljetničkog zatvora određuju se konkretne odredbe ovog zakona koje se primjenjuju na izvršenje maloljetničkog zatvora u skladu sa st. (1) i (2).

Član 124. (Smještaj osoba za izvršenje kazne maloljetničkog zatvora)

(1) Kazna maloljetničkog zatvora izvršava se u posebnom zatvoru osnovanom za

izvršenje te kazne.

43

(2) Ako zatvorenik osuđen na kaznu maloljetničkog zatvora ne izdrži kaznu

maloljetničkog zatvora do navršene 23. godine života u zatvoru iz stava (1) ovog člana, nastavit će izdržavanje kazne u zatvoru za punoljetne osobe, u skladu sa pravilima koja se primjenjuju za punoljetne osobe.

(3) Izuzetno od odredbi iz stava (2) ovog člana, u zatvoru za izvršenje kazne maloljetničkog zatvora, može ostati osoba koja je navršila 23 godine života, ako je to potrebno radi završetka njenog školovanja ili stručnog osposobljavanja ili ako ostatak neizdržane kazne nije veći od šest mjeseci, ali najduže do navršene 25. godine života.

(4) Mlađe punoljetne osobe kojima je izrečena kazna maloljetničkog zatvora izdržavaju tu kaznu u zatvoru iz stava (1) ovog člana.

Član 125. (Školovanje osoba na izdržavanju kazne maloljetničkog zatvora)

(1) U zatvoru iz člana 124. stav (1) ovog zakona, organizuje se osnovna i srednja

škola, u skladu sa propisima o osnovnom i srednjem obrazovanju kantona u kojem je sjedište zatvora.

(2) Ako ne postoje uslovi iz stava (1) ovog člana, školovanje se može organizovati putem osnivanja posebnog odjeljenja osnovne, odnosno srednje škole za obrazovanje i odgoj tih osoba u zatvoru, u saradnji sa odgovarajućom mjesnom osnovnom, odnosno srednjom školom.

(3) Osoba koja izdržava kaznu maloljetničkog zatvora može izuzetno, pod nadzorom zatvora, radi završetka započetog školovanja, pohađati školu van zatvora, ako to dozvoljavaju sigurnosna situacija i program tretmana.

Član 126. (Sport i fizička kultura)

(1) Osobama koje izdržavaju kaznu maloljetničkog zatvora osigurava se

mogućnost bavljenja sportom i fizičkom kulturom.

(2) Direktor Uprave donosi program o organizovanju i načinu bavljenja sportom i fizičkom kulturom iz stava (1) ovog člana.

Član 127. (Dopust i komuniciranje)

(1) Osobama koje izdržavaju kaznu maloljetničkog zatvora može se odobriti

dopust dva puta u toku kalendarske godine u maksimalnom trajanju od po 20 dana. (2) Dopust iz stava (1) ovog člana može se odobriti osobi koja nije navršila 23

godine života. (3) Osobama koje izdržavaju kaznu maloljetničkog zatvora ne može se ograničiti

komuniciranje sa roditeljima i članovima uže porodice.

44

POGLAVLJE VI. - IZVRŠENJE KAZNE ZATVORA KAO KUĆNOG ZATVORA SA ELEKTRONSKIM NADZOROM

Član 128. (Mjesto izvršenja elektronskog nadzora)

(1) Osuđenik kojem je izrečena kazna zatvora koja će se izvršavati kao kućni zatvori

sa elektronskim nadzorom (u daljem tekstu: kućni zatvor sa elektronskim nadzorom) izvršava se u prostorijama u kojima osuđeni stanuje, a koje ne smije napuštati, osim u slučajevima propisanim ovim zakonom.

(2) Elektronski nadzor izvršava se na način koji osuđeniku i njegovoj porodici jamči poštivanje ljudskog dostojanstva i osnovnih ljudskih prava i sloboda.

Član 129. (Saradnja nadležnih organa)

Nadležni sudovi, Federalno ministarstvo i Uprava međusobno sarađuju i koordiniraju

aktivnosti u vršenju elektronskog nadzora, te sarađuju sa drugim organima, organizacijama, ustanovama i institucijama vezano za poslove elektronskog nadzora.

Član 130.

(Upućivanje u kućni zatvor)

(1) Na izvršenje kazne zatvora, kao kućnog zatvora sa elektronskim nadzorom, mogu se uputiti osobe osuđene na kaznu zatvora do jedne godine uz svoj pristanak.

(2) Općinski sud kada primi presudu o izrečenoj kazni zatvora do jedne godine razmatra mogućnost izvršenja kazne zatvora kao kućnog zatvora sa elektronskim nadzorom.

(3) Mogućnosti iz stava (2) ovog člana, utvrđuju se prema sljedećim uslovima: a) da se utvrdi postojanje tehničkih uvjeta za elektronski nadzor; b) da se zatraži od centra za socijalni rad nadležnog po mjestu prebivališta, odnosno boravišta osuđenika, izvještaj o osobnim, porodičnim i socijalnim prilikama osuđenika, radi procjene da li se radi o osobi pogodnoj za upućivanje na izdržavanje kazne zatvora kao kućnog zatvora sa elektronskim nadzorom; c) da se utvrdi postojanje okolnosti iz člana 43c. stav (4) Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine iz člana 6. ovog zakona;

d) da se utvrdi da li se svrha kažnjavanja i izvršenja kazne zatvora može postići putem izvršenja kazne zatvora kao kućnog zatvora sa elektronskim nadzorom.

(4) Ako se utvrdi da su ispunjeni uslovi iz stava (3) ovog člana, sud poziva osuđenika da se upozna sa načinom i uvjetima izvršenja kazne, pravima i dužnostima tokom izvršenja kazne, načinom na koji može ostvariti svoja prava, posljedicama neurednog izvršavanja ili neizvršavanja i svim drugim uvjetima izvršenja kazne zatvora kao kućnog zatvora sa elektronskim nadzorom i da se izjasni pristaje li na takav način izvršenje kazne zatvora.

(5) Nakon provedenog postupka u skladu sa odredbama st. (1) do (4) ovog člana, sud donosi odluku o upućivanju osuđenika na izdržavanje kazne zatvora u kućni zatvor sa elektronskim nadzorom, kojom se određuje dan i mjesto početka izdržavanja kazne.

45

(6) Ako osuđenik koji se upućuje na izdržavanje kazne zatvora kao kućnog zatvora

sa elektronskim nadzorom ima maloljetnu djecu ili druge osobe o kojima se isključivo stara, sud će o tome obavijestiti nadležni organ starateljstva u mjestu prebivališta, odnosno boravišta osuđenika.

Član 131. (Nadležnost za izvršenje kućnog zatvora)

(1) Uprava osigurava uvjete za izvršenje kućnog zatvora sa elektronskim

nadzorom i pruža stručnu pomoć nadležnim sudovima, prikuplja i obrađuje statističke podatke, te obavlja i druge poslove propisane ovim zakonom i podzakonskim propisima donesenim na osnovu ovog zakona koji se odnose na izvršenje kućnog zatvora sa elektronskim nadzorom.

(2) Izvršenje kućnog zatvora sa elektronskim nadzorom vrši se neposredno putem nadležnog zatvora, u prostorijama u kojima osuđenik stanuje u mjestu prebivališta, odnosno boravišta.

(3) Nadležni zatvor, u smislu stava (2) ovog člana, je zatvor koji se nalazi na teritoriji na kojoj se nalazi prostorija u kojoj osuđenik stanuje i u kojoj se izvršava kućni zatvor sa elektronskim nadzorom.

Član 132. (Radnje organa u slučaju izbjegavanja izvršenja)

(1) Ako osuđenik, koji je upućen na izdržavanje kućnog zatvora sa elektronskim

nadzorom, na dan započinjanja izdržavanja izrečene kazne ne bude u prostorijama u kojima stanuje, nadležni zatvor o tome je dužan obavijestiti općinski sud koji ga je uputio na izdržavanje kućnog zatvora sa elektronskim nadzorom najkasnije u roku od 24 sata od dana određenog za započinjanje izdržavanja kućnog zatvora sa elektronskim nadzorom.

(2) U slučaju iz stava (1) ovog člana, općinski sud koji je osuđenika uputio na izdržavanje kućnog zatvora sa elektronskim nadzorom izdaje naredbu sudskoj policiji radi prinudnog sprovođenja osuđenika u zatvor na izdržavanje kazne zatvora.

(3) Ako se osuđenik krije ili se nalazi u bjekstvu, općinski sud koji ga je uputio na izdržavanje kućnog zatvora sa elektronskim nadzorom donosi naredbu za izdavanje potjernice koju dostavlja nadležnom organu unutrašnjih poslova.

(4) Uhvaćeni osuđenik sprovodi se na izdržavanje kazne zatvora u zatvor.

(5) Troškove sprovođenja, u slučaju iz st. (2) i (3) ovog člana, snosi osuđenik.

Član 133. (Podzakonski propis o elektronskom nadzoru)

Federalni ministar, na prijedlog direktora Uprave donosi propis o uslovima i načinu

organizovanja i izvršenja kazne zatvora kao kućnog zatvora sa elektronskim nadzorom utvrđenog ovim zakonom. POGLAVLJE VII. - UVJETNI OTPUST ZATVORENIKA

46

Član 134.

(Pojam i svrha uvjetnog otpusta)

(1) Uvjetni otpust je otpuštanje zatvorenika sa izdržavanja kazne zatvora prije isteka kazne, pod uvjetima propisanim Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine iz člana 6. ovog zakona.

(2) Otpuštanje zatvorenika, u smislu odredbe stava (1) ovog člana, vrši se radi poticanja osobnih napora osuđenih osoba za uključivanje u život na slobodi ukoliko se procjeni da zatvorenik više neće činiti krivična djela, da je kazna postigla svrhu kažnjavanja i da zatvorenik koji se otpušta neće predstavljati rizik za zajednicu.

Član 135. (Molba i prijedlog za uvjetni otpust)

(1) Uvjetni otpust može se odobriti na molbu zatvorenika ili članova njegove uže

porodice.

(2) Ako molbu iz stava (1) ovog člana podnosi član uže porodice zatvorenika potrebna je pismena saglasnost zatvorenika.

(3) Prijedlog za uvjetni otpust može podnijeti upravnik zatvora, uz prethodno pribavljenu pismenu saglasnost zatvorenika.

(4) Molba, odnosno prijedlog za uvjetni otpust, dostavlja se Komisiji za uvjetni otpust putem zatvora.

(5) Molbu iz stava (1) ovog člana ima pravo podnijeti i osuđenik koji kaznu zatvora izdržava u kućnom zatvoru sa elektronskim nadzorom iz člana 130. ovog zakona.

Član 136. (Komisija za uvjetni otpust)

(1) O uvjetnom otpustu zatvorenika odlučuje Komisija za uvjetni otpust (u daljnjem

tekstu: Komisija) koju imenuje federalni ministar, osim za zatvorenike koje su osudili sudovi iz čl. (2) i (3) ovog zakona.

(2) Komisija ima predsjednika i četiri člana od kojih su predsjednik i jedan član iz Federalnog ministarstva, jedan član iz reda sudaca Vrhovnog suda Federacije BiH, a dva člana iz stručnih oblasti relevantnih za izvršenje krivičnih sankcija.

(3) Članovi Komisije imenuju se na period od četiri godine, sa mogućnošću ponovnog izbora na još jedan mandat.

(4) U slučaju prestanka mandata nekog od članova Komisije, federalni ministar imenuje novog člana čiji mandat traje do isteka tekućeg mandata Komisije.

(5) Članovi Komisije mogu dati ostavku u bilo kom momentu, a mogu biti razriješeni dužnosti isključivo zbog utvrđenog kršenja dužnosti člana Komisije ili počinjenog krivičnog djela.

47

(6) Rješenje o razrješenju predsjednika ili bilo kojeg člana Komisije donosi federalni ministar ako postoje razlozi za razrješenje iz stava (5) ovog člana.

(7) Komisija donosi poslovnik o svom radu kojim se detaljnije uređuje način rada Komisije.

Član 137. (Rad Komisije)

(1) Komisija je nezavisna u svom radu.

(2) Komisija zasjeda i odlučuje u punom sastavu, a kvorum za održavanje sjednice

čine najmanje tri člana.

(3) Komisija odluke donosi većinom glasova svih članova Komisije.

(4) Sjednice Komisije održavaju se u sjedištu Federalnog ministarstva ili u zatvorima, najmanje jednom mjesečno.

Član 138. (Kriteriji za odlučivanje o uvjetnom otpustu)

(1) Pri donošenju odluke o uvjetnom otpustu Komisija uzima u obzir i procjenjuje

podatke i činjenice koje se odnose na: a) raniju osuđivanost; b) dispozitiv presude za kaznu zatvora koju izdržava; c) olakšavajuće i otežavajuće okolnosti; d) ponašanje tokom izdržavanja kazne; e) osobno sudjelovanje u programu tretmana; f) stav prema počinjenom krivičnom djelu, žrtvi krivičnog djela i oštećenim; g) rizik ponovnog činjenja krivičnih djela; h) ostatak neizdržanog dijela kazne; i) zdravstveno stanje zatvorenika; j) mišljenje zatvora o osnovanosti molbe, odnosno prijedloga za uvjetni otpust.

(2) Za procjenu podataka i činjenica iz stava (1) ovog člana upravnik zatvora uz

molbu, odnosno uz prijedlog za uvjetni otpust, dužan je Komisiji dostaviti svu relevantnu dokumentaciju za podatke i činjenice iz stava (1) ovog člana i može predložiti mjere ograničenja i zabrane iz člana 139. stav (3) ovog zakona.

(3) Dokumentacija iz stava (2) ovog člana daje se na uvid zatvoreniku koji je

podnio molbu za uvjetni otpust prije dostavljanja Komisiji, radi eventualnog podnošenja pisanih podnesaka o činjenicama vezanim za sadržaj dokumentacije kojima zatvorenik raspolaže.

(4) Komisija može, pored dokumentacije iz stava (2) ovog člana, prema potrebi od upravnika zatvora, zatražiti i druge podatke i dokumentaciju važne za odlučivanje o uvjetnom otpustu.

Član 139. (Zabrane i ograničenja)

48

(1) Osuđenik koji je državljanin Bosne i Hercegovine ne može napuštati teritoriju Bosne i Hercegovine za vrijeme trajanja uvjetnog otpusta.

(2) O uvjetnom otpustu osuđenika stranog državljanina obavezno se obavještava Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine i Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine.

(3) Pri odlučivanju o uvjetnom otpustu zatvorenika može mu se odrediti periodično javljanje policijskoj upravi u mjestu prebivališta, nastavak određenih tretmanskih aktivnosti i započetog liječenja od ovisnosti, a što se utvrđuje u rješenju o uvjetnom otpustu.

Član 140. (Uvjetni otpust i elektronski nadzor)

(1) Osuđenik se za vrijeme trajanja uvjetnog otpusta može elektronski nadzirati o

čemu odluku donosi Komisija iz člana 136. stav (1) ovog zakona. Prije donošenja odluke o uvjetnom otpustu Komisija može uvjetovati otpuštanje zatvorenika pisanim pristankom zatvorenika na elektronski nadzor.

(2) Ako je određen elektronski nadzor iz stava (1) ovog člana, tehničke pripreme i postavljanje opreme vrši se tri dana prije otpuštanja osuđenika na uvjetni otpust.

(3) O datumu početka uvjetnog otpusta iz stava (1) ovog člana upravnik zatvora obavještava direktora Uprave. Obavještenje obavezno sadrži broj narukvice koja je postavljena osuđeniku.

(4) Neposredan elektronski nadzor nad osuđenikom za vrijeme trajanja uvjetnog otpusta vrši zatvor iz člana 131. stav (3) ovog zakona.

Član 141. (Zatvorenik koji nema pravo na uvjetni otpust)

Uvjetni otpust ne može se odobriti zatvoreniku kojem je novčana kazna zamijenjena kaznom zatvora, zatvoreniku kojem je pravomoćno izrečena nova kazna zatvora niti zatvoreniku protiv kojeg se vodi novi krivični postupak.

Član 142. (Rješenje o uvjetnom otpustu)

(1) Komisija o uvjetnom otpustu odlučuje rješenjem. Obrazloženje rješenja sadrži

kratku ocjenu Komisije u odnosu na dokumentaciju iz člana 138. ovog zakona bez detaljnijih navoda o ocjeni te dokumentacije.

(2) Rješenje iz stava (1) ovog člana je konačno i protiv njega nije dopuštena žalba niti se može pokrenuti upravni spor.

(3) Rješenje Komisije dostavlja se zatvoru, koji je dužan po jedan primjerak dostaviti podnositelju i zatvoreniku, a ako je rješenje pozitivno isto se dostavlja i nadležnom sudu koji je uvjetno otpuštenog zatvorenika uputio na izdržavanje kazne zatvora, policijskoj upravi po mjestu prebivališta, odnosno boravišta zatvorenika, Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine i organima iz člana 139. stav (2) ovog zakona ako se radi o stranim državljanima.

49

Član 143. (Ukidanje rješenja o uvjetnom otpustu)

(1) Ako se u razdoblju nakon donošenja rješenja o uvjetnom otpustu, a prije dana

otpuštanja sa izdržavanja kazne zatvora na uvjetni otpust, pojave nove činjenice i okolnosti relevantne za odlučivanje, Komisija može preispitati doneseno rješenje o uvjetnom otpustu, a prema potrebi i ukinuti to rješenje.

(2) Ukoliko zatvorenik ne prihvati određene mu mjere ograničenja i zabrane ili se za vrijeme trajanja uvjetnog otpusta ne pridržava određenih mu mjera zabrana i ograničenja utvrđenih u rješenju o uvjetnom otpustu Komisija može ukinuti rješenje o uvjetnom otpustu.

(3) Upravnik zatvora je dužan o činjenicama i okolnostima iz stava (1) ovog člana, pismeno obavijestiti Komisiju.

(4) Rješenje o ukidanju iz st. (1) i (2) ovog člana je konačno i protiv njega nije dopuštena žalba niti se može pokrenuti upravni spor.

(5) Osuđenik kojem je Komisija ukinula rješenje o uvjetnom otpustu, a nalazi se na uvjetnom otpustu, vraća se u zatvor na izdržavanje preostalog dijela neizdržane kazne zatvora.

(6) Vrijeme provedeno na uvjetnom otpustu do dana ukidanja rješenja o uvjetnom

otpustu uračunava se u izdržavaje kazne zatvora.

Član 144. (Ponovno podnošenje molbe za uvjetni otpust)

(1) Zatvorenik ima pravo ponovnog podnošenja molbe za uvjetni otpust nakon

proteka šest mjeseci od dana donošenja posljednje odluke Komisije.

(2) Zatvorenik može podnijeti zahtjev za prijevremeno odlučivanje o uvjetnom otpustu nakon proteka tri mjeseca od dana donošenja posljednje odluke Komisije ako mu je ostatak neizdržanog dijela kazne zatvora manji od godinu dana.

Član 145. (Evidencija o uvjetnom otpustu)

(1) Federalno ministarstvo vodi evidenciju uvjetno otpuštenih zatvorenika sa

izdržavanja kazne zatvora.

(2) Sadržaj i način vođenja evidencije iz stava (1) ovog člana propisuje federalni ministar.

Član 146.

(Godišnji izvještaj)

Komisija podnosi federalnom ministru godišnji izvještaj o svom radu za svaku kalendarsku godinu najkasnije do 31.01. za prethodnu godinu.

Član 147. (Prijava mjesta boravka )

50

Prilikom otpuštanja iz zatvora uvjetno otpušteni zatvorenik naznačit će mjesto u

kojem će boraviti za vrijeme trajanja uvjetnog otpusta, a po dolasku u mjesto boravka dužan je prijaviti se nadležnoj policijskoj upravi u roku od tri dana od dana otpuštanja sa izdržavanja kazne zatvora. POGLAVLJE VIII. - OTPUŠTANJE ZATVORENIKA SA IZDRŽAVANJA KAZNE ZATVORA I POMOĆ U OTPUSTU

Član 148. (Dan otpusta)

(1) Zatvorenik se otpušta iz zatvora onog dana kada mu istekne kazna zatvora ili

onog dana kada mu počinje teći uvjetni otpust.

(2) Zatvor je dužan o otpuštanju svakog zatvorenika sa izdržavanja kazne zatvora obavijestiti nadležnu policijsku upravu i sud koji ga je uputio na izdržavanje kazne zatvora u roku od osam dana od dana otpuštanja iz zatvora.

Član 149. (Otpuštanje zbog amnestije i pomilovanja)

(1) U slučaju otpuštanja zatvorenika na osnovu zakona o amnestiji, zatvor je dužan

zatvorenika otpustiti najkasnije 24 sata nakon prijema rješenja o amnestiji, ako propisom o amnestiji nije drukčije određeno.

(2) U slučaju otpuštanja zatvorenika iz zatvora na osnovu odluke o pomilovanju, zatvor je dužan tog zatvorenika otpustiti istoga dana nakon prijema odluke o pomilovanju, a najkasnije u roku od 24 sata od prijema te odluke.

Član 150.

(Potvrda o izdržanoj kazni zatvora)

(1) Osobi koja je izdržala kaznu zatvora i zatvoreniku otpuštenom na uvjetni otpust, izdaje se potvrda o izdržanoj kazni zatvora.

(2) Potvrdu iz stava (1) ovog člana izdaje upravnik zatvora.

(3) Obrazac i sadržaj potvrde iz stava (1) ovog člana, propisuje federalni ministar.

Član 151. (Pomoć po otpustu)

(1) Zatvorenik koji se otpušta iz zatvora prema čl.148. i 149. ima pravo na troškove

prijevoza do svog ranijeg prebivališta ili do mjesta prebivališta uže porodice, a ako je stranac, do najbližeg graničnog prijelaza Bosne i Hercegovine ili Imigracijskog centra Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine.

(2) Troškove prijevoza zatvorenika iz stava (1) ovog člana snosi zatvor iz kojeg se vrši otpust.

51

(3) Ako zatvorenik koji se otpušta iz zatvora nema odjeću ili obuću, niti sredstava da ih nabavi, zatvor će mu osigurati prikladnu odjeću i obuću na pismeni zahtjev zatvorenika.

(4) Ako je u vrijeme kad se otpušta sa izdržavanja kazne zatvora, zatvorenik teško bolestan i zbog toga nesposoban za putovanje, zatvor će ga smjestiti u najbližu zdravstvenu ustanovu radi liječenja.

(5) Ako zatvorenik nema sredstava da plati troškove liječenja, a oboljenje je

nastalo za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, troškove boravka u zdravstvenoj ustanovi za prvi mjesec snosi zatvor, a ako se radi o teškom oboljenju troškove boravka u zdravstvenoj ustanovi zatvor plaća za još jedan mjesec.

Član 152. (Obavještavanje nadležnog centra za socijalni rad)

Ako zatvor procijeni da je zatvorenik u stanju socijalne potrebe uputit će ga da se javi

centru za socijalni rad prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta otpuštene osobe o čemu će zatvor pismeno obavijestiti i centar za socijalni rad radi pružanja neophodne pomoći. POGLAVLJE IX. - RAD ZA OPĆE DOBRO NA SLOBODI

Član 153. (Opće odredbe o izvršavanju rada za opće dobro na slobodi)

(1) Rad za opće dobro na slobodi u Federaciji provodi se u skladu sa odredbama

Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine iz članka 6. ovog zakona.

(2) Na radnopravna pitanja kao što su radno vrijeme, dnevni i sedmični odmori, te upotreba sredstava zaštite na radu primjenjuju se opći propisi.

(3) Rad za opće dobro na slobodi je besplatan i ne služi postizanju dobiti. Osuđenik ne snosi troškove izvršavanja rada za opće dobro.

(4) Rad za opće dobro na slobodi izvršava se, po pravilu, u mjestu prebivališta, odnosno boravišta osuđenika.

(5) Za potrebe izvršavanja rada za opće dobro nadležni kantonalni organ određen propisom iz člana 154. ovog zakona, zaključuje ugovor kojim se bliže utvrđuju mjesto rada i način izvršenja rada za opće dobro na slobodi.

Član 154. (Izvršenje rada za opće dobro na slobodi)

(1) Način izvršenja rada za opće dobro na slobodi uredit će nadležni kantonalni

organ u skladu sa odredbama Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.

(2) Nadležni kantonalni organ određen propisom iz stava (1) ovog člana dužan je dostavljati izvještaj o izvršenju rada za opće dobro na slobodi Federalnom ministarstvu jednom u šest mjeseci, a po potrebi i češće.

52

POGLAVLJE X. - IZVRŠENJE MJERA SIGURNOSTI Odjeljak A. - Obavezno psihijatrijsko liječenje

Član 155. (Mjesto izvršenja mjere obaveznog psihijatrijskog liječenja)

(1) Mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja koja je izrečena uz kaznu

zatvora izvršava se u posebnoj organizacijskoj jedinici Uprave, koja je formirana za te namjene.

(2) Izuzetno, u jedinici iz stava (1) ovog člana mogu boraviti pritvorenici za koje je utvrđeno da pokazuju izražene psihičke smetnje, do okončanja sudskog postupka.

(3) Federalno ministarstvo zdravstva vrši stručni nadzor nad psihijatrijskim liječenjem osuđenika kojem je izrečena mjera iz stava (1) ovog člana.

Član 156. (Upućivanje na izvršenje mjere)

Upućivanje osuđenika na izvršenje mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog

liječenja iz člana 155. stav (1) ovog zakona, vrši općinski sud prema mjestu prebivališta osuđenika.

Član 157.

(Upućivanje u zatvor po prestanku mjere sigurnosti)

Nakon prestanka razloga zbog kojih je mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja izrečena uz kaznu zatvora, osuđenik se upućuje na izdržavanje preostalog dijela neizdržane kazne zatvora u zatvor.

Član 158. (Fizičko-tehnička zaštita)

Uprava je dužna osigurati fizičko-tehničku zaštitu organizacijske jednice za izvršavanje mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja iz člana 155. stava (1) ovog zakona.

Član 159. (Podzakonski propisi o izvršenju mjere)

Federalno ministarstvo, u suradnji sa Federalnim ministarstvom zdravstva propisuje

način izvršenja mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja u organizacijskoj jedinici iz člana 155. stav (1) ovog zakona. Odjeljak B. - Obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi

Član 160. (Mjesto izvršenja mjere na slobodi)

53

(1) Mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja izrečena uz uvjetnu osudu izvršava se u psihijatrijskim zdravstvenim ustanovama.

(2) Zdravstvene ustanove iz stava (1) ovog člana, određuje Federalno ministarstvo zdravstva.

(3) Mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja izrečena uz rad za opće dobro na slobodi uređuje se propisom kantonalnog organa iz člana 154. stav (1) ovog zakona.

Član 161. (Rok i akti za upućivanje na psihijatrijsko liječenje)

(1) Općinski sud, u roku od osam dana od dana pravomoćnosti presude kojom je

izrečena mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja iz člana 160. st. (1) i (3) ovog zakona, dužan je osuđenika kome je ta mjera izrečena uputiti u zdravstvenu ustanovu.

(2) Sud će istovremeno prijepis pravomoćne sudske odluke dostaviti i mjesno nadležnom organu socijalnog rada prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta tog osuđenika.

Član 162. (Smještaj u zdravstvenu ustanovu)

Ako se osuđenik kome je izrečena mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog

liječenja iz člana 160. stav (1) ovog zakona, ne javi u zdravstvenu ustanovu u roku od osam dana ili samovoljno napusti liječenje nadležni općinski sud preduzet će potrebne mjere da se taj osuđenik smjesti u određenu zdravstvenu ustanovu.

Član 163. (Obaveze zdravstvene ustanove)

(1) Zdravstvena ustanova u koju je osuđenik upućen radi obaveznog

psihijatrijskog liječenja na slobodi dužna je primiti tog osuđenika i svakih šest mjeseci o stanju njegovog zdravlja obavještavati općinski sud.

(2) Kad se završi liječenje osuđenika iz stava (1) ovog člana, zdravstvena ustanova obavijestit će o tome općinski sud.

Član 164. (Troškovi izvršenja mjere)

Troškovi izvršenja mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja na slobodi uređuju se propisom kantonalnog organa iz člana 154. stav (1) ovog zakona. Odjeljak C. - Obavezno liječenje od ovisnosti

Član 165. (Način izvršenja mjere sigurnosti obaveznog liječenja od ovisnosti)

54

(1) Mjera sigurnosti obaveznog liječenja narkomana i alkoholičara, izrečena uz bezuvjetnu kaznu zatvora, izvršava se u posebnoj organizacijskoj jedinici Uprave iz člana 155. stav (1) ovog zakona ili u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi.

(2) Po završenom liječenju osuđenik se upućuje u zatvor na izdržavanje preostalog dijela neizdržane kazne zatvora.

(3) Ako do isteka kazne zatvora nije dovršeno obavezno liječenje osuđenika iz stava (1) ovog člana, Uprava o tome obavještava sud koji je takvu mjeru izrekao, i organe iz člana 160. stav (2) i člana 161. stav (2) ovog zakona kako bi se organizovao njegov prihvat radi nastavka liječenja na slobodi.

(4) Mjera sigurnosti obaveznog liječenja narkomana i alkoholičara izrečena uz uvjetnu osudu izvršava se u zdravstvenoj ustanovi koju odredi Federalno ministarstvo zdravstva.

(5) U slučaju opoziva uvjetne osude, izvršenje mjere sigurnosti obaveznog liječenja narkomana i alkoholičara provest će se, odnosno nastaviti će se u skladu sa odredbama stava (1) ovog člana.

Član 166. (Upućivanje na izvršenje mjere, nadležni sud i nadzor nad

izvršenjem mjere)

(1) Osuđenik kojem je uz kaznu zatvora izrečena mjera sigurnosti obaveznog liječenja narkomana i alkoholičara upućuje se u jedinicu iz člana 155. stav (1) ovog zakona.

(2) Upućivanje radi izvršenja mjere iz stava (1) ovog člana vrši općinski sud prema prebivalištu, odnosno boravištu osuđenika kojem je mjera izrečena, a ako se osuđenik nalazi u pritvoru, upućivanje vrši općinski sud na čijem se području osuđena osoba nalazi u pritvoru.

(3) Federalno ministarstvo zdravstva vrši stručni nadzor nad liječenjem osuđenika kojem je izrečena mjera iz stava (1) ovog člana.

Član 167. (Izvršenje mjere liječenja od ovisnosti uz uvjetnu osudu)

(1) Ako je mjera sigurnosti obaveznog liječenja narkomana i alkoholičara izrečena

uz uvjetnu osudu općinski sud upućuje osuđenika u zdravstvenu ustanovu koju odredi Federalno ministarstvo zdravstva.

(2) Ako se osuđenik ne javi određenoj zdravstvenoj ustanovi na liječenje ili samovoljno napusti započeto bolničko ili ambulantno liječenje, ili odbije da se podvrgne liječenju ili izbjegava to liječenje nepridržavanjem određene terapije, zdravstvena ustanova obavijestit će o tome općinski sud.

(3) Zdravstvena ustanova obavještava o uspjehu liječenja sud koji je osuđenika uputio na liječenje.

Član 168. (Donošenje podzakonskih propisa)

55

Federalni ministar, u suradnji sa Federalnim ministarstvom zdravstva i kantonalnim ministarstvima nadležnim za zdravstvo, donоsi bliže propise za izvršenje mjere sigurnosti obaveznog liječenja narkomana i alkoholičara kada se ta mjera izvršava u organizacionim jedinicama Uprave, a Federalno ministarstvo zdravstva u suradnji sa kantonalnim ministarstvima nadležnim za zdravstvo kada se ta mjera izvršava u zdravstvenim ustanovama. POGLAVLJE XI. - IZVRŠENJE ODGOJNIH ZAVODSKIH MJERA Odjeljak A. - Zajedničke odredbe

Član 169. (Primjena propisa)

(1) Odgojne zavodske mjere izriču se maloljetnim počiniteljima krivičnih djela

kojima su potrebne trajnije mjere odgoja, preodgoja i liječenja, uz njihovo potpuno izdvajanje iz dotadašnje sredine.

(2) Izvršenje odgojnih zavodskih mjera vrši se prema odredbama ovog zakona i odredbama Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku („Službene novine Federacije BiH“, broj 7/14).

Član 170. (Cilj izvršenja odgojnih zavodskih mjera)

Cilj izvršenja odgojnih zavodskih mjera je da se pružanjem zaštite, pomoći i nadzora

maloljetnim počiniteljima krivičnih djela u najvećoj mogućoj mjeri osigura njihov odgoj, preodgoj, liječenje i pravilan razvoj, a kad je to potrebno i da se spriječe u vršenju krivičnih djela.

Član 171. (Principi izvršenja odgojnih zavodskih mjera)

(1) U izvršenju odgojnih zavodskih mjera sa maloljetnicima treba postupati na

način koji odgovara njihovom uzrastu i osobnim svojstvima, pridržavajući se u radu pedagoških, andragoških i psiholoških principa.

(2) Maloljetnike treba poticati da aktivno učestvuju u svom odgoju, mijenjanju svojih stavova i loših navika i u razvijanju osjećaja odgovornosti za vlastite postupke.

(3) Tokom izvršenja odgojnih zavodskih mjera maloljetnicima će se, u skladu sa njihovim uzrastom i sposobnostima, kao i sklonostima prema određenim zanimanjima, osigurati osnovno i srednje obrazovanje, kao i radno osposobljavanje.

Član 172. (Izvršenje prije pravomoćnosti sudske odluke)

U krivičnom postupku protiv maloljetnika, nadležni sud može odrediti da se sa izvršenjem pojedinih odgojnih zavodskih mjera može početi i prije pravomoćnosti sudske odluke, ako se smatra da je to za odgoj maloljetnika korisno i istovremeno potrebno radi

56

odvajanja maloljetnika iz sredine u kojoj je živio, radi pružanja pomoći, zaštite ili smještaja maloljetnika, a kad taj smještaj nije moguće osigurati na drugi način ili kad je to potrebno da ga se spriječi u vršenju krivičnih djela ili asocijalnog ponašanja.

Član 173. (Primjena odredbi koje se odnose i na punoljetne osobe)

Odredbe ovog zakona koje se odnose na maloljetnike primjenjuju se i na osobe koje su tokom primjene odgojnih zavodskih mjera postale punoljetne, kao i na mlađe punoljetne osobe kojima je nadležni sud izrekao odgojnu mjeru. Odjeljak B. - Izvršenje zavodske mjere upućivanja u odgojnu ustanovu

Član 174. (Mjesto izvršenja i sadržaj mjere)

(1) Zavodska mjera upućivanja u odgojnu ustanovu izvršava se u odgojnoj

ustanovi osnovanoj za tu svrhu, saglasno zakonu.

(2) Odgojna ustanova maloljetniku pruža odgoj, obrazovanje, zaštitu i pomoć koji obuhvata i nadzor radi njegovog pravilnog razvoja, a po potrebi, prema maloljetniku se mogu preduzimati i druge mjere.

Član 175. (Raspored u odgojne grupe i školovanje)

(1) Po dolasku u odgojnu ustanovu, maloljetnik se raspoređuje u odgovarajuću

odgojnu grupu, zavisno od uzrasta, završenog razreda škole, psiho-fizičkih i zdravstvenih svojstava i procijenjenog rizika i odgojnih potreba.

(2) Odgojna grupa iz stava (1) ovog člana obuhvata najviše 10 maloljetnika i ima posebnog odgajatelja.

(3) Odgojna ustanova dužna je maloljetniku osigurati obavezno pohađanje osnovne škole, a u okviru mogućnosti odgojne ustanove i uz saglasnost roditelja i maloljetnika, uključuje se u odgovarajuću školu srednjeg obrazovanja.

Član 176. (Donošenje propisa kantona)

Propisom kantona uređuje se način izvršenja zavodske mjere upućivanja u odgojnu

ustanovu. Odjeljak C. - Izvršenje zavodske mjere upućivanja u odgojno – popravni dom

Član 177. (Organizacija odgojno - popravnog doma)

(1) Zavodska mjera upućivanja u odgojno – popravni dom izvršava se u Domu iz

člana 28. ovog zakona koji maloljetniku pruža zaštitu, pomoć i nadzor, radi izobrazbe, odgoja i daljnjeg pravilnog razvoja.

57

(2) Za potrebe izvršenja zavodske mjere iz stava (1) ovog člana, a prema stepenu

osiguranja i ograničenja slobode maloljetnika i mjerama koje se primjenjuju u odgoju i postupanju prema maloljetnicima, Dom iz stava (1) ovog člana, može biti otvorenog i poluotvorenog tipa.

(3) U slučaju potrebe u Domu iz stava (1) ovog člana može postojati i odjeljenje zatvorenog tipa.

(4) Dom je dužan maloljetnicima osigurati sva prava utvrđena članom 152. Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku.

Član 178. (Ishrana maloljetnika)

Dnevna ishrana maloljetnika sastoji se od najmanje tri obroka čija ukupna vrijednost ne smije biti manja od 16.000 džula.

Član 179. (Liječenje maloljetnika)

Dom je dužan osigurati zdravstvenu zaštitu maloljetniku, a u slučaju da istu ne može

osigurati u Domu iz člana 28. ovog zakona maloljetnik će biti upućen na liječenje u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu.

Član 180. (Školovanje i stručno usavršavanje maloljetnika)

(1) U Domu iz člana 28. ovog zakona maloljetnicima se osigurava osnovno i

srednje obrazovanje i stručno osposobljavanje.

(2) Osnovno i srednje obrazovanje organizuje se u saradnji sa mjesnim školama koje u Domu imaju svoja odjeljenja.

(3) Maloljetnici mogu sticati stručne kvalifikacije i van doma iz stava (2) ovog člana, a može im se omogućiti i vanredno školovanje i stručno usavršavanje.

(4) Stručne kvalifikacije koje maloljetnici stiču u školama, na kursevima i u radionicama doma iz stava (2) ovog člana imaju važnost kao i kvalifikacije koje se stiču u odgovarajućim školama i radionicama van doma iz stava (2) ovog člana, a iz sadržaja svjedočanstva i druge isprave o kvalifikaciji ne smije se vidjeti da je stečena u Domu.

(5) Jedan odgajatelj u Domu, po pravilu, radi sa najviše 10 maloljetnika.

Član 181. (Radno angažovanje maloljetnika)

(1) Radno vrijeme maloljetnika koji pohađaju školu i rade u radionicama određuje

se po propisima koji važe za učenike srednjih škola za kvalifikovane djelatnosti.

(2) Maloljetnik se van radnog vremena može radno angažovati dnevno najviše do dva sata na poslovima nužnim za uređenje Doma.

58

(3) Maloljetniku se osigurava devet sati neprekidnog odmora tokom 24 sata, kao i

dva dana odmora u sedmici.

Član 182. (Odmor maloljetnika)

(1) Maloljetnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od 18 do 30 dana koji se

koristi izvan Doma ili u Domu.

(2) O dužini, načinu i mjestu korištenja godišnjeg odmora iz stava (1) ovog člana odlučuje upravnik Doma, na prijedlog organizacione jedinice nadležne za tretman.

Član 183. (Vanredno odsustvo maloljetnika)

(1) Maloljetniku se može odobriti dopust dva puta u toku kalendarske godine u

maksimalnom trajanju od po 20 dana. (2) Maloljetnik u Domu ima pravo na odsustvo do sedam dana tokom jedne godine u slučaju smrti ili teže bolesti člana uže porodice.

Član 184. (Naknade za rad maloljetnika)

(1) Maloljetniku u Domu pripada naknada za rad, koja za puno radno vrijeme

može iznositi najviše do jedne polovine prosječne plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca u Federaciji.

(2) Uslove i način sticanja naknade za rad maloljetnika određuju se Pravilnikom o kućnom redu Doma, kojeg donosi direktor Uprave.

Član 185. (Posebne naknade)

(1) Maloljetniku koji bez svoje krivice ne radi, a nema vlastitih sredstava,

osiguravaju se sredstva za podmirenje najnužnijih potreba.

(2) Maloljetniku koji oboli na radu ili u vezi sa radom, pripada naknada za vrijeme spriječenosti za rad po općim propisima o radu.

Član 186. (Novčana nagrada)

(1) Maloljetniku koji ostvari posebne uspjehe u radu može se dodijeliti novčana

nagrada čiji iznos ne može biti veći od naknade za rad iz člana 184. stav (1) ovog zakona.

(2) Uslove i način sticanja novčane nagrade određuje se pravilnikom iz člana 184. stav (2) ovog zakona.

Član 187.

59

(Shodna primjena odredaba ovog zakona) Odredbe ovog zakona o organizovanju zatvora, unutrašnjoj organizaciji, jedinicama za radno angažovanje zatvorenika, službenicima i namještenicima, o položaju zatvorenika, načinu raspoređivanja u klasifikacione grupe, upoznavanju i primjeni kućnog reda i kućnom redu, materijalnoj odgovornosti zatvorenika, shodno se primjenjuju na organizaciju Doma i na izvršenje odgojne mjere upućivanja u odgojno popravni dom, ako u odredbama iz čl. 174. do 186. ovog zakona nije drugačije određeno. POGLAVLJE XII. - IZVRŠENJE MJERE PRITVORA

Član 188. (Izvršenje mjere pritvora)

(1) Mjera pritvora određena rješenjem nadležnog suda izvršava se u posebnim

pritvorskim jedinicama u sastavu zatvora.

(2) Pritvorske jedinice su zatvorenog tipa.

Član 189. (Postupanje sa pritvorenicima)

U postupanju sa pritvorenicima primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o

krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine iz člana 6. ovog zakona i odredbe ovog zakona.

Član 190. (Prijem u pritvorsku jedinicu zatvora)

(1) Pritvorenik se prima u pritvorsku jedinicu zatvora na osnovu rješenja suda o

određivanju pritvora.

(2) Pri prijemu pritvorenika u pritvorsku jedinicu utvrđuje se njegov identitet.

(3) Zatvor izdaje pisanu potvrdu o prijemu pritvorenika u koju se unosi dan i sat prijema pritvorenika, ime osobe koja je dovela pritvorenika i ime osobe koja ga je primila.

Član 191. (Privremeno izvođenje iz pritvorske jedinice zatvora)

(1) Pritvorenik se može privremeno izvoditi iz pritvorske jedinice zatvora samo po

nalogu nadležnog suda.

(2) Pritvorenika može zatvorska policija privremeno izvesti iz pritvorske jedinice zatvora bez naloga nadležnog suda samo ako se radi o hitnoj medicinskoj intervenciji koja se ne može pružiti u zatvoru, o čemu odlučuje upravnik zatvora na prijedlog zatvorskog liječnika.

(3) Izuzetno, u slučaju spriječenosti upravnika zatvora, privremeno izvođenje pritvorenika iz stava (2) ovog člana može se izvršiti po nalogu dežurnog nadzornika straže, o čemu se obavještava upravnik zatvora.

60

(4) U slučaju iz st. (2) i (3) ovog člana, upravnik zatvora je dužan odmah pismeno obavijestiti sud iz stava (1) ovog člana.

Član 192. (Premještaj pritvorenika)

(1) Ako je to u interesu vođenja krivičnog postupka ili ako to zahtijevaju sigurnosni

razlozi, pritvorenik se može premjestiti iz pritvorske jedinice jednog zatvora u pritvorsku jedinicu drugog zatvora ili na liječenje iz jedne zdravstvene ustanove u drugu zdravstvenu ustanovu.

(2) Odluku o premještaju pritvorenika iz stava (1) ovog člana donosi sud koji vodi

krivični postupak. (3) Prilikom premještaja iz stava (1) ovog člana, pritvorenik mora biti što manje

izložen javnosti i zaštićen odgovarajućim mjerama od uvreda, znatiželje i publiciteta u bilo kom obliku.

Član 193. (Disciplinska odgovornost pritvorenika)

Disciplinska odgovornost pritvorenika provodi se na način i po postupku propisanim odredbama Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine iz člana 6. ovog zakona koje se odnose na disciplinske prijestupe pritvorenika.

Član 194. (Smještaj u zdravstvenu ustanovu)

(1) Pritvorenik koji za vrijeme izdržavanja mjere pritvora oboli ili pokazuje teške

psihičke smetnje, bit će smješten u zdravstvenu ustanovu. (2) O smještaju u smislu stava (1) ovog člana odlučuje nadležni sud, na prijedlog

upravnika zatvora, a na osnovu obrazloženog mišljenja dva liječnika, od kojih je jedan psihijatar.

(3) Pritvorenik ostaje u zdravstvenoj ustanovi dok ne prestanu razlozi za smještaj u

zdravstvenoj ustanovi, a najduže do isteka vremena pritvora, osim ako je nadležni sud donio drugačiju odluku.

Član 195. (Otpust iz pritvorske jedinice zatvora)

Otpust pritvorenika iz pritvorske jedinice zatvora vrši se na osnovu rješenja o ukidanju pritvora ili istekom vremena za koje je pritvor određen.

Član 196. (Obavještavanje o smrti pritvorenika)

U slučaju smrti pritvorenika, upravnik zatvora će o tome bez odlaganja pismeno

obavijestiti sud koji je odredio pritvor i direktora Uprave, a sud obavještava nadležni organ unutrašnjih poslova i užu porodicu pritvorenika ako je ima.

61

Član 197. (Nadzor nad izvršenjem mjere pritvora)

Nadzor nad izvršenjem mjere pritvora vrši sud koji je odredio pritvor, u skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine iz člana 6. ovog zakona koje se odnose na nadzor izvršenja mjere pritvora.

Član 198. (Shodna primjena odredaba o izvršenju kazne zatvora na pritvor)

(1) Pored odredbi ovog poglavlja, na izvršenje mjere pritvora shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe ovog zakona koje se uređuju pravilnikom iz stava (2) ovog člana.

(2) Direktor Uprave, uz saglasnost federalnog ministra i predsjednika Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine donosi pravilnik o kućnom redu izvršenja mjere pritvora. POGLAVLJE XIII. - JEDINICE ZA RADNO-OKUPACIONE AKTIVNOSTI

Član 199.

(Organizovanje radionica i ekonomija u zatvoru)

(1) U sastavu zatvora organizuju se jedinice za radno-okupacione aktivnosti koje mogu biti radionice i ekonomije, kao unutrašnje organizacione jedinice zatvora.

(2) Jedinice iz stava (1) ovog člana, organizuju se za rad i obuku zatvorenika u okviru

provođenja tretmana i osposobljavanja za život na slobodi. (3) U radionicama iz stava (1) ovog člana, organizuje se vršenje i obuka za poslove

zanatske struke, kao što su: bravari, električari, zidari, tesari, moleri, keramičari, stolari, vodoinstalateri i druga zanatska zanimanja.

(4) U ekonomijama iz stava (1) ovog člana, organizuje se vršenje i obuka za poslove

poljoprivrednih zanimanja, kao što su: ratarstvo, stočarstvo, peradarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo, pčelarstvo i druge poljoprivredne aktivnosti.

(5) Na aktivnostima iz st. (3) i (4) ovog člana, mogu se angažovati zatvorenici koji su

sposobni za rad i izraze želju za radom, posjeduju određene kvalifikacije, a prema mogućnostima utvrđenim u radionicama i ekonomijama zatvora.

Član 200. (Namjena proizvoda)

(1) Proizvodi koji se ostvare u obavljanju djelatnosti iz člana 199. ovog zakona,

koriste se za poboljšanje standarda i ishranu zatvorenika i druge potrebe Uprave. (2) Proizvode iz stava (1) ovog člana za potrebe zatvora raspoređuje direktor Uprave. (3) Ako se nakon osiguranja potreba zatvora za proizvodima iz stava (1) ovog člana,

pojavi višak on se može po odluci direktora Uprave donirati humanitarnim organizacijama.

62

(4) Sirovine i materijal potreban za rad u radionicama i ekonomijama zatvora osigurava Uprava.

Član 201. (Zaključivanje ugovora o zakupu)

(1) Ako zatvor raspolaže zemljištem, objektima i tehničkim i drugim sredstvima koja

se ne koriste za radno-okupacione aktivnosti, mogu se dati na privremeno korištenje pravnim i fizičkim osobama, o čemu se zaključuje ugovor.

(2) Ugovor iz stava (1) ovog člana, zaključuje direktor Uprave, uz saglasnost

federalnog ministra. (3) Finansijska sredstva ostvarena putem zakupa, odnosno ugovora iz st. (1) i (2)

ovog člana, prihodi su Budžeta Federacije.

Član 202. (Donošenje općeg akta)

Direktor Uprave, uz saglasnost federalnog ministra, općim aktom uređuje način rada radionica i ekonomija zatvora i korištenje ostvarenih proizvoda. POGLAVLJE XIV. - RADNI ODNOSI I DISCIPLINSKA ODGOVORNOST DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA UPRAVE

Član 203. (Radni odnosi)

(1) Na radne odnose državnih službenika i namještenika u Upravi primjenjuju se

propisi o radnim odnosima državnih službenika i namještenika federalnih organa uprave, osim u pitanjima koja su ovim zakonom drugačije uređena.

(2) O pitanjima iz radnih odnosa državnih službenika i namještenika iz stava (1) ovog

člana odlučuje direktor Uprave u skladu sa zakonom. (3) Državni službenici i namještenici u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti dužni

su se ponašati prema etičkom kodeksu koji donosi federalni ministar.

Član 204. (Pravilnik o plaćama)

Pravilnik o plaćama državnih službenika i namještenika Uprave donosi direktor Uprave, uz saglasnost federalnog ministra, u skladu sa propisima o plaćama i nakandama državnih službenika i namještenika federalnih organa uprave.

Član 205. (Disciplinska odgovornost)

(1) Državni službenici i namještenici Uprave odgovaraju disciplinski u skladu sa

propisima o disciplinskoj odgovornosti državnih službenika i namještenika federalnih organa uprave.

63

(2) Državni službenici i namještenici iz stava (1) ovog člana odgovaraju disciplinski i

za teške povrede službane dužnosti utvrđene u članu 221. stav (3) tač. c), f), g), k), l) i lj) ovog zakona.

(3) Žalbu na rješenje prvostepene disciplinske komisije koja se odnosi na teške

povrede službene dužnosti iz stava (2) ovog člana rješava drugostepena disciplinska komisija iz člana 224. stav (4) ovog zakona. POGLAVLJE XV. - PRAVA, DUŽNOSTI I ODGOVORNOSTI ZATVORSKOG POLICAJCA Odjeljak A. - Poslovi zatvorske policije

Član 206. (Zatvorski policajac)

(1) Zatvorskog policajca predstavlja osoba koja neprekidno vrši poslove utvrđene u

članu 207. stav (1) ovog zakona (u daljnjem tekstu: zatvorski policajac). (2) Zatvorski policajac koji je raspoređen na poslove visoke stručne spreme ima

status državnog službenika, a zatvorski policajac koji je raspoređen na poslove srednje stručne spreme, ima status namještenika.

(3) Na radne odnose zatvorskog policajca primjenjuju se propisi o radnim odnosima

državnih službenika i namještenika federalnih organa uprave, osim u pitanjima koja su ovim zakonom drugačije uređena.

(4) Službena zvanja za zatvorske policajce, uslove i način sticanja tih zvanja

propisuje federalni ministar.

Član 207. (Poslovi zatvorskog policajca)

(1) Zatvorski policajac neprekidno vrši osiguranje zatvorenika i pritvorenika i objekata

zatvora, radilišta i prostorija u kojima se nalaze, borave i rade zatvorenici i pritvorenici, te čuvanje tih osoba, održavanje unutrašnjeg reda i discipline zatvorenika i pritvorenika, sprovođenje tih osoba i druge poslove određene ovim zakonom, propisima i općim aktima donesenim na osnovu ovog zakona i drugim propisima.

(2) Zatvorski policajac poslove iz stava (1) ovog člana dužan je vršiti i kada je vršenje

tih poslova opasno po njegov život. (3) Zatvorski policajac ima pravo na službenu uniformu, opremu za vršenje poslova

osiguranja i vatreno naoružanje. (4) Za vrijeme vršenja poslova iz stava (1) ovog člana zatvorski policajac je dužan

nositi službenu uniformu, vatreno naoružanje, druga sredstva prinude i opremu u skladu sa propisom iz člana 220. ovog zakona, a službenu legitimaciju u skladu sa propisom iz stava (5) ovog člana.

(5) Sadržaj, oblik i način korištenja službene legitimacije iz stava (4) ovog člana

propisuje federalni ministar.

64

(6) U neposrednom postupanju sa ženama zatvorenicama i pritvorenicama poslove

zatvorskog policajca obavljaju isključivo žene zatvorski policajci.

Član 208. (Rad u smjenama)

(1) Rad zatvorske policije organizuje se u smjenama koje ne mogu trajati duže od

osam sati. (2) Kad to interesi službe zahtijevaju, zatvorski policajac dužan je raditi i duže od

punog radnog vremena (prekovremeni rad) u skladu sa općim propisom o radu. (3) U slučajevima iz stava (2) ovog člana zatvorskom policajacu može se odložiti

korištenje godišnjeg odmora.

Član 209. (Interni privremeni premještaj zatvorskog policajca)

(1) Kad to interesi službe zahtijevaju, direktor Uprave može samostalno ili na zahtjev

upravnika zatvora, zatvorskog policajca privremeno uputiti na rad iz jednog zatvora u drugi zatvor u trajanju do šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini.

(2) Interesi službe iz stava (1) ovog člana moraju biti obrazloženi. (3) Za privremeni premještaj iz stava (1) ovog člana, direktor Uprave je dužan

pribaviti suglasnost federalnog ministra. (4) Uz pristanak zatvorskog policajca, privremeni premještaj iz stava (1) ovog člana,

može se produžiti još najviše do šest mjeseci. (5) Zatvorskom policajcu koji je u smislu st. (1) i (4) ovog člana, privremeno upućen

na rad u drugi zavod pripadaju naknade u skladu sa propisima o platama i naknadama federalnih organa uprave.

Član 210. (Zapošljavanje u zatvorsku policiju)

(1) Osoba koja se prvi put prima u radni odnos za vršenje poslova zatvorskog

policajca, prima se kao pripravnik na osnovu javnog oglasa i pored općih uvjeta, treba ispunjavati i sljedeće posebne uvjete:

a) da nije starija od 23 godine na dan objavljivanja oglasa; b) da ima završenu najmanje srednju stručnu spremu; c) da ispunjava posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti; d) da nije pokrenut krivični postupak; i e) da nije krivično kažnjavan. (2) Federalni ministar, na prijedlog direktora Uprave, uređuje uvjete i način provjere

posebnih zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti kandidata iz stava (1) ovog člana, za zatvorskog policajca.

Član 211.

65

(Pripravnički staž i stručni ispit za zatvorskog policajca i odgajatelja)

(1) Pripravnički staž za zatvorskog policajca i odgajatelja traje šest mjeseci. (2) Za vrijeme pripravničkog staža, pripravnik se kroz praktičan rad, uz stručnu

pomoć i nadzor ovlaštenog rukovoditelja, osposobljava za samostalan rad za zatvorskog policajca ili odgajatelja.

(3) Organizaciju i način izvođenja obuke za pripravnika iz stava (2) ovog člana, vrši

se u zatvoru ili drugoj ustanovi koja ispunjava propisane uvjete koju odredi direktor Uprave. (4) Obuka pripravnika izvršava se po programu koji donosi federalni ministar na

prijedlog direktora Uprave. (5) Po završetku pripravničkog staža pisanu ocjenu praktične obuke, na prijedlog

ovlaštenog rukovoditelja iz stava (2) ovog člana, daje direktor Uprave. (6) Ako je ocjena iz stava (5) ovog člana nezadovoljavajuća, sa pripravnikom se

neće zasnovati radni odnos i ne može pristupiti polaganju stručnog ispita za zatvorskog policajca ili odgajatelja, a ako je ocjena zadovoljavajuća pripravnik pristupa polaganju stručnog ispita za zatvorskog policajca i odgajatelja.

(7) Pripravnik koji je ostvario zadovoljavajuću ocjenu dužan je u roku od osam

dana od dana isteka pripravničkog staža prijaviti polaganje stručnog ispita za zatvorskog policajca ili odgajatelja.

(8) Federalno ministarstvo je dužno organizovati polaganje ispita u roku od tri

mjeseca od dana isteka pripravničkog staža i za to vrijeme pripravniku se produžava radni odnos do dana polaganja stručnog ispita, odnosno do isteka tri mjeseca od dana prestanka pripravničkog staža.

(9) Pripravnik koji je upućen na popravni ispit, dužan je pristupiti polaganju

popravnog ispita u roku od mjesec dana od dana kada se uputio na popravni. Ukoliko pripravnik ne položi stručni ispit, prestaje mu rad u zatvoru.

(10) Stručni ispit za zatvorskog policajca i odgajatelja polaže se pred komisijom

koju imenuje federalni ministar. (11) Stručni ispit polaže se prema pravilniku o uvjetima i načinu polaganja stručnog

ispita za zatvorskog policajca i odgajatelja kojeg donosi federalni ministar. (12) Pripravnik koji položi stručni ispit za zatvorskog policajca ili odgajatelja prima se

u radni odnos i raspoređuje se na poslove i zadatke u zatvoru, u skladu sa pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Uprave.

(13) Za vrijeme trajanja pripravničkog staža kandidat za zatvorskog policajca, dužan

je položiti vozački ispit za vozača „B“ kategorije, ako taj ispit nije ranije položio.

Član 212. (Zapošljavanje zatvorskog policajca bez pripravničkog staža)

66

(1) Za zatvorskog policajca bez svojstva pripravnika može se primiti osoba koja je radila kao sudski policajac ili policajac najmanje šest mjeseci, s tim što je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na rad dužna položiti stručni ispit iz dopunskih predmeta za zvanje zatvorskog policajca.

(2) Ispit iz stava (1) ovog člana, polaže se u skladu sa propisom iz člana 211. stav

(11) ovog zakona. (3) Osobi koja ne položi stručni ispit iz dopunskih predmeta u roku iz stava (1) ovog

člana, prestaje rad u zatvoru o čemu direktor Uprave donosi rješenje.

Član 213. (Zabrana nošenja oružja)

Pripravnik zatvorske policije i osoba iz člana 212. ovog zakona ne smiju nositi oružje

dok ne polože ispit iz člana 211. odnosno 212. ovog zakona.

Član 214. (Obuka i stručno usavršavanje zatvorske policije i odgajatelja)

(1) Zatvorski policajci i odgajatelji su dužni učestvovati na stručnoj obuci i

stručnom usavršavanju koje organizuje Uprava po posebnom planu i programu koji donosi direktor Uprave.

(2) U okviru plana i programa iz stava (1) ovog člana, utvrđuju se i elementi za

održavanje i unaprjeđivanje psihofizičkih sposobnosti i borilačkih vještina zatvorske policije. (3) Test opće zdravstvene i psihičke sposobnosti zatvorske policije vrši se najmanje

jednom u tri godine u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi koju odredi direktor Uprave. (4) Direktor Uprave na prijedlog upravnika zatvora može zatvorskog policajca uputiti

na vanredni ljekarski pregled radi provjere zdravstvenih i psihičkih sposobnosti za obavljanje poslova zatvorskog policajca.

(5) Test fizičke sposobnosti zatvorske policije vrši se jednom godišnje po propisu koji

donosi federalni ministar. (6) Ako zatvorski policajac ne zadovolji na testu iz st. (3) ili (4) ili (5) ovog člana,

raspoređuje se na druge odgovarajuće poslove za koje ispunjava uvjete utvrđene u pravilniku o unutrašnjoj organizaciji Uprave.

(7) Obavezi obuke i stručnog usavršavanja iz stava (1) ovog člana, podliježe i

zatvorsko osoblje koje radi na poslovima odgoja i tretmana zatvorenika.

Član 215. (Unaprjeđenje zatvorskih policajaca)

(1) Direktor Uprave vrši unaprjeđenje zatvorskog policajca u više službeno zvanje, po

ukazanoj potrebi, a na temelju dostignutih rezultata u radu i rezultata ostvarenih na stručnoj obuci i stručnom usavršavanju iz članka 214. ovog zakona.

67

(2) Unaprjeđenje iz stava (1) ovog člana, vrši se prema uvjetima, načinu i postupku utvrđenim u propisu koji donosi federalni ministar. Odjeljak B. - Upotreba vatrenog oruža i drugih sredstava prinude

Član 216. (Nošenje i upotreba vatrenog oružja)

(1) Zatvorski policajac može nositi vatreno oružje samo u toku vršenja poslova na

vanjskom osiguranju osoba, prostorija i objekata zatvora i prilikom obavljanja službenih zadataka van kruga zatvora.

(2) Pri vršenju poslova iz člana 207. stav (1) ovog zakona, zatvorski policajac može

upotrijebiti vatreno oružje kojim je zadužen, samo ako upotrebom fizičke snage, gumene palice ili drugih propisanih sredstava prinude ne može:

a) odbiti neposredan napad kojim se ugrožava njegov život ili život drugih osoba; b) odbiti neposredni napad vatrenim oružjem ili drugim opasnim sredstvom na život

pritvorenika ili zatvorenika koje osigurava; c) odbiti neposredni napad vatrenim oružjem ili drugim opasnim sredstvom na objekt

koji osigurava; d) spriječiti započeto bjekstvo pritvorenika ili zatvorenika iz zatvorenih prostorija ili

kruga zatvora osiguranog zidom ili drugim preprekama; e) spriječiti započeto bjekstvo pritvorenika ili zatvorenika prilikom sprovođenja

pritvorenika ili zatvorenika van zatvora; f) odbiti neposredni napad vatrenim oružjem ili drugim opasnim sredstvom na život

službenih ili drugih osoba koje osigurava po posebno izdatom nalogu. (3) Upotreba vatrenog oružja, u slučajevima iz stava (2) ovog člana, mora biti

razmjerna stepenu opasnosti i izazvanom riziku.

Član 217. (Upotreba drugih sredstava prinude)

(1) Pri vršenju poslova iz člana 207. stav (1) ovog zakona, zatvorski policajac

može upotrijebiti druga osobna sredstva prinude kojima je zadužen, osim vatrenog oružja, prema pritvoreniku ili zatvoreniku kada je to neophodno: da spriječi započeto bjekstvo ili samopovrjeđivanje ili nanošenje povreda drugom ili neposredni fizički napad na službene i druge osobe ili uništavanje opreme i drugih sredstava ili savladavanja aktivnog i pasivnog otpora zakonitim nalozima službenih osoba prilikom privođenja.

(2) Druga sredstva prinude, u smislu odredaba ovog zakona, su: a) zahvati za privođenje i tehnike odbrane (fizička snaga); b) gumena palica; c) raspršivač sa dopuštenim neškodljivim materijama; d) nadražujuća hemijska sredstva; e) šmrkovi i topovi sa vodom; f) specijalno obučeni psi; i g) vezivanje i izdvajanje. (3) Sredstva prinude iz stava (2) ovog člana, mogu se primjeniti i u izvršavanju

poslova iz člana 216. stav (1) ovoga zakona.

68

(4) Zatvorski policajac dužan je upotrijebiti sredstvo prinude koje najmanje ugrožava zdravlje i život ljudi i srazmjerno je opasnosti koja prijeti, a kojim se uspješno savladava otpor.

Član 218. (Posebna ovlaštenja zatvorskog policajca u slučaju potjere i sprječavanja bjekstva)

(1) Zatvorski policajac, u slučaju neposredne potjere, može i bez naloga za pretres

nadležnog suda ući u stan, u druge prostorije ili u prijevozno sredstvo i u njima izvršiti vizuelni pregled kada je to potrebno radi pronalaženja i hvatanja osobe koja je pobjegla iz zatvora ili koja je prilikom sprovođenja pobjegla i sklonila se u stan, u drugu prostoriju ili u prevozno sredstvo.

(2) U slučaju ulaska u stan, u drugu prostoriju ili u prijevozno sredstvo neće se

sastavljati zapisnik, nego će se vlasniku, odnosno posjedniku, odnosno korisniku stana ili prostorije ili prijevoznog sredstva odmah izdati potvrda u kojoj će se naznačiti razlog ulaska u stan ili u drugu prostoriju ili u prevozno sredstvo.

(3) Ako je u slučajevima iz stava (2) ovog člana nastala materijalna šteta o tome će

se sastaviti i zapisnik. (4) Radi sprječavanja bjekstva i hvatanja odbjegle osobe koju neposredno goni, kao i

radi prevoženja u najbližu zdravstvenu ustanovu osobe koja je ozlijeđena ili ranjena prilikom upotrebe vatrenog oružja, zatvorski policajac ima pravo poslužiti se tuđim prometnim sredstvom i sredstvima veze do kojih može doći, ako to ne može izvršiti na drugi način.

(5) O upotrebi prometnog sredstva i sredstva veze iz stava (4) ovog člana izdaje se

potvrda vlasniku prometnog sredstva ili sredstva veze. (6) Sadržaj potvrde i zapisnika iz st. (2), (3) i (5) ovog člana, propisuje federalni

ministar.

Član 219. (Izvještaj o upotrebi vatrenog oružja i drugih

sredstava prinude)

(1) O svakoj upotrebi vatrenog oružja i drugih sredstava prinude, izuzev vezivanja prilikom sprovođenja, upravnik zatvora dužan je odmah obavijestiti direktora Uprave i u roku od 24 sata podnijeti pisani izvještaj.

(2) Direktor Uprave je dužan po prijemu izvještaja iz stava (1) ovog člana, ispitati i

utvrditi da li je vatreno oružje ili druga sredstva prinude upotrijebljeno u granicama ovlaštenja utvrđenih u odredbama čl. 216., 217. i 218. ovog zakona, o čemu donosi zaključak koji dostavlja federalnom ministru i upravniku zatvora radi daljeg postupanja u skladu sa zakonom.

(3) Upravnik zatvora dužan je o upotrebi sredstava iz stava (1) ovog člana obavijestiti

i federalnog ministra.

Član 220. (Podzakonski propisi o zatvorskoj policiji)

69

Vlada Federacije, na prijedlog federalnog ministra, donosi propise kojim bliže uređuje: službenu uniformu, oznaku, značku, naoružanje i druga sredstva prinude, opremu, trajanje i naknadu za slučaj oštećenja ili uništenja naoružanja i opreme, boju i oznake službenih vozila, upotrebu vatrenog oružja i drugih sredstava prinude i ovlaštenja za upotrebu. Odjeljak C. – Disciplinska odgovornost zatvorskog policajca

Član 221. (Povrede službene dužnosti)

(1) Zatvorski policajac odgovara disciplinski za povrede službene dužnosti, u skladu

sa ovim zakonom. (2) Zatvorski policajac može disciplinski odgovarati za lake i teške povrede službene

dužnosti. (3) Teške povrede službene dužnosti su: a) zloupotreba službenog položaja i prekoračenje službenog ovlaštenja; b) povreda obaveze čuvanja tajnih podataka; c) vršenje službe na način koji je u suprotnosti sa ovim zakonom i drugim propisima; d) neopravdani izostanak sa rada u neprekidnom trajanju dužem od tri dana; e) upotreba vatrenog oružja, sredstva prinude i drugih ovlaštenja u suprotnosti sa

ovim zakonom i propisima iz člana 220. ovog zakona; f) svaki odnos sa pritvorenikom ili zatvorenikom koji je u suprotnosti sa ovim

zakonom i podzakonskim propisima donesenim na osnovu ovog zakona i koji ne doprinosi normalnoj primjeni izvršenja kazne zatvora, niti je vezan za odgoj - tretman zatvorenika;

g) svaki odnos sa pritvorenikom ili zatvorenikom koji je u suprotnosti sa naređenjima upravnika zatvora ili je van propisanih zadataka;

h) dolazak na posao pod uticajem alkohola ili opijata koji smanjuju sposobnost za vršenje službenih zadataka ili njihova upotreba za vrijeme rada;

i) svako ponašanje koje narušava ugled Uprave; j) samovoljno napuštanje radnog mjesta; k) nemaran odnos prema povjerenoj imovini, uniformi, naoružanju i opremi; l) nepreduzimanje ili nedovoljno preduzimanje propisanih mjera uslijed čega su

nastale ili su mogle nastati štetne posljedice; lj) svaka radnja ili propuštanje radnje kojom se onemogućava ili otežava pravilno i

brzo funkcionisanje zatvora; m) odbijanje izvršenja zakonito izdatih službenih naređenja od strane ovlaštenih

službenih osoba; n) povreda propisa o osiguranju od opasnosti od požara, eksplozije ili drugih

elementarnih nepogoda; nj) nedostavljanje ili nepravovremeno dostavljanje izvještaja, isprava i podataka na

zahtjev upravnika zatvora; o) učestalo ponavljanje lakših povreda službenih dužnosti; i p) počinjenje krivičnog djela za koje je izrečena pravomoćna sudska odluka. (4) Lake povrede službene dužnosti utvrđuju se u propisu iz člana 226. ovog zakona.

Član 222. (Disciplinske kazne i mjere)

70

(1) Zatvorskom policajcu za teške povrede službene dužnosti mogu se izreći sljedeće disciplinske kazne:

a) novčana kazna u visini do 40 posto od mjesečne plate ostvarene u mjesecu koji je prethodio počinjenju povrede službene dužnosti i to u trajanju od jednog mjeseca do šest mjeseci;

b) vraćanje na radno mjesto nižeg platnog razreda u okviru radnih mjesta utvrđenim pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji na period od šest mjeseci do godinu dana; i

c) prestanak radnog odnosa. (2) Za lake povrede službene dužnosti zatvorskom policajcu izriču se disciplinske

mjere: a) opomena; b) javna opomena; c) novčana mjera umanjenja plate u iznosu do 15 posto od mjesečne plate ostvarene

u mjesecu koji je prethodio počinjenju povrede službene dužnosti i to u trajanju od jednog do tri mjeseca; i

d) dopunska stručna edukacija u periodu od šest mjeseci do godinu dana koju izvodi zatvorski policajac – mentor koga odredi upravnik zatvora.

Član 223. (Pokretanje disciplinskog postupka)

(1) Upravnik zatvora odlučuje o pokretanju disciplinskog postupka.

(2) Postupak iz stava (1) ovog člana je hitan i pokreće se u roku od sedam dana od

dana povrede službene dužnosti, odnosno od dana saznanja za učinjenu povredu i učinioca.

(3) Ako su vatreno oružje, druga sredstva prinude i druga ovlaštenja upotrijebljena u

granicama ovlaštenja iz čl. 216., 217. i 218. ovog zakona, protiv zatvorskog policajca isključena je disciplinska, materijalna i krivična odgovornost, što se određuje prema zaključku iz člana 219. stava (2) ovog zakona.

Član 224. (Organi za vođenje disciplinskog postupka)

(1) Disciplinski postupak za lake povrede službene dužnosti provodi upravnik zatvora i izriče disciplinske mjere.

(2) Disciplinski postupak za teže povrede službene dužnosti provodi i disciplinske kazne izriče disciplinska komisija od tri člana koju imenuje upravnik zatvora na period od četiri godine.

(3) Izricanje disciplinskih kazni komisija vrši rješenjem.

(4) Protiv rješenja iz stava (3) ovog člana može se izjaviti žalba drugostepenoj disciplinskoj komisiji od tri člana koju imenuje direktor Uprave na period od četiri godine.

(5) Žalba na rješenje iz stava (3) ovog člana može se izjaviti u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.

(6) Rješenje drugostepene disciplinske komisije je konačno.

71

Član 225.

(Oslobađanje od troškova postupka)

(1) Ako zatvorski policajac bude oslobođen disciplinske i krivične odgovornosti, oslobađa se obaveze plaćanja troškova disciplinskog, odnosno krivičnog postupka.

(2) Troškove postupka iz stava (1) ovog člana snosi Uprava.

Član 226. (Donošenje podzakonskog propisa)

Federalni ministar donosi propis o disciplinskoj odgovornosti zatvorskog policajca kojim se uređuje postupak pokretanja i vođenja disciplinskog postupka, način imenovanja prvostepene i drugostepene disciplinske komisije i postupak utvrđivanja činjeničnog stanja i donošenje odgovarajućeg rješenja.

Član 227. (Medijacija i preventivna suspenzija)

(1) Prije pokretanja disciplinskog postupka provodi se postupak medijacije

sukladno propisima o državnim službenicima i namještenicima u federalnim organima uprave.

(2) Zatvorskom policajcu može se izreći preventivna suspenzija u slučajevima i pod uslovima utvrđenim propisima koji se odnose na državne službenike i namještenike federalnih organa uprave.

Član 228. (Uvećani radni staž)

(1) Zbog posebnih uvjeta rada i prirode poslova i radnih zadataka zatvorskom

policajcu se priznaje staž osiguranja u uvećanom trajanju za svaku navršenu godinu staža računa se kao 14 mjeseci staža osiguranja.

(2) Evidenciju o stažu osiguranja iz stava (1) ovog člana i izdavanje uvjerenja o

vremenu provedenom na poslovima na kojima se staž osiguranja računa u uvećanom trajanju za zatvorske policajce vodi Uprava.

(3) Vlada Federacije, na prijedlog federalnog ministra, utvrđuje radna mjesta na kojim

se ostvaruju prava iz stava (1) ovog člana.

Član 229. (Prava u slučaju smrti zatvorskog policajca)

(1) Zatvorski policajаc koji prilikom obavljanja službenih zadataka izgubi život

sahranit će se u mjestu koje odredi njegova porodica na trošak Uprave. (2) Porodica koju je poginuli zatvorski policajаc izdržavao, ima pravo na jednokratnu

novčanu pomoć u iznosu posljednje neto plate koju je ostvario poginuli, uvećanu za šest puta.

72

(3) Federalni ministar donosi propis kojim se utvrđuju uvjeti i sadržaj troškova sahrane poginulog zatvorskog policajca i dodjele jednokratne novčane pomoći porodici poginulog policajca. POGLAVLJE XVI. – STRUČNI I INSPEKCIJSKI NADZOR Odjeljak A. - Stručni nadzor

Član 230. (Sadržaj i način vršenja stručnog nadzora)

(1) Organizovanje i neposredno vršenje stručnog nadzora vrši Uprava. (2) Stručni nadzor iz stava (1) ovog člana odnosi se naročito na način funkcioniranja

prijemne jedinice zatvora, programiranje i organizaciju odgojno-obrazovnog rada, organizaciju radno-okupacione aktivnosti, organizaciju slobodnog vremena, organizacija i funkcioniranje službe osiguranja, organizacija zdravstvene zaštite zatvorenika i pritvorenika i sva druga pitanja koja se odnose na organizaciju rada zatvorenika i pritvorenika.

(3) Stručni nadzor vrše državni službenici odgovarajuće struke. (4) Sadržaj i postupak vršenja stručnog nadzora propisuje federalni ministar.

Odjeljak B. – Inspekcijski nadzor

Član 231. (Organizovanje inspekcijskog nadzora)

(1) Organizovanje i neposredan inspekcijski nadzor vrši Federalno ministarstvo. (2) Inspekcijski nadzor iz stava (1) ovog člana obuhvata sljedeća pitanja: a) nadzor nad provođenjem ovog zakona, podzakonskih propisa i općih akata

donesenih na osnovu ovog zakona u Upravi i njenim organizacionim jedinicama; b) određivanje upravnih i drugih radnji radi sprječavanja ili otklanjanja nezakonitosti u

provođenju propisa iz stava (2) tačke a) ovog člana; c) nadzor nad zaštitom ljudskih prava zatvorenika i pritvorenika; d) preduzimanje drugih mjera određenih propisima iz stava (2) tačka a) ovog člana. (3) Inspekcijski nadzor iz stava (2) ovog člana vrši se prema odredbama ovog

zakona, podzakonskog propisa iz člana 238. ovog zakona i odredbama Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine koje se odnose na inspekcijski nadzor.

Član 232. (Sadržaj inspekcijskog nadzora)

(1) Inspekcijski nadzor, u smislu odredbe člana 231. stav (2) tačka a) ovog zakona obuhvata naročito sljedeća pitanja: da li su doneseni podzakonski propisi i opći akti koje prema ovom zakonu donosi federalni ministar, direktor Uprave i upravnik zatvora i da li su ti propisi i opći akti usklađeni sa ovim zakonom; i da li se zakon, podzakonski propisi i opći akti pravilno primjenjuju.

73

(2) Vršenje inspekcijskog nadzora odnosi se i na kontrolu poslova upućivanja osuđenih osoba na izdržavanje kazne zatvora kod općinskih sudova.

Član 233. (Inspektori za izvršenje krivičnih sankcija)

(1) Inspekcijski nadzor vrše inspektori za izvršenje krivičnih sankcija, koji su službenici sa posebnim ovlaštenjima (u daljnjem tekstu: inspektori).

(2) Inspektor svoje službeno svojstvo, identitet i ovlaštenja propisana ovim zakonom dokazuju iskaznicom inspektora.

(3) Federalni ministar propisuje oblik i sadržaj iskaznice inspektora, i izdaje iskaznicu

inspektoru iz stava (2) ovog člana. (4) Inspektor je nezavisan u vršenju poslova inspekcijskog nadzora, a određene

inspekcijske preglede vrši i na zahtjev federalnog ministra. (5) Direktor Uprave i upravnici zatvora dužni su omogućiti inspektoru neometan

inspekcijski nadzor i na njegov zahtjev staviti na raspolaganje svu dokumentaciju i druga sredstva potrebna za izvršenje inspekcijskog nadzora, pristup svim prostorijama zatvora, ulazak u zatvor u bilo koje vrijeme dana i noći i povjerljiv razgovor sa osobljem zatvora i zatvorenicima.

(6) Inspektor može za potrebe vršenja inspekcijskog nadzora privremeno izuzeti

spise predmeta i dokumente, a po potrebi i predmete koji mogu poslužiti za utvrđivanje materijalne istine i činjeničnog stanja, o čemu izdaje pisanu potvrdu.

(7) Inspektor ima pravo provjere činjeničnog stanja vezano za predstavke i pritužbe,

kao i pravo saslušanja i vođenja razgovora sa zatvorenikom i osuđenom maloljetnom osobom bez pristupa, odnosno prisustva osoblja zatvora.

(8) U vršenju inspekcijskog nadzora, inspektor ne smije ugroziti redovno

funkcioniranje zatvora.

Član 234. (Akti inspektora)

(1) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor je dužan sastaviti izvještaj o izvršenom

inspekcijskom nadzoru, a za naređivanje konkretnih mjera za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti donosi rješenje.

(2) Izvještaj iz stava (1) ovog člana dostavlja se direktoru Uprave, upravniku zatvora

kod kojeg je vršen inspekcijski nadzor i federalnom ministru. (3) Rješenje iz stava (1) ovog člana inspektor donosi u slučaju kada utvrdi da je

učinjena povreda ovog zakona, podzakonskog propisa ili općeg akta, kada ti propisi nisu primjenjen ili su pogrešno primjenjeni.

(4) U slučajevima iz stava (3) ovog člana, inspektor ima ovlaštenje i obavezu naložiti

mjere sa rokovima za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti.

74

(5) Direktor uprave i upravnik zatvora dužni su postupiti po rješenju inspektora kojim su naređene konkretne mjere za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti.

(6) Kada inspektor utvrdi da podzakonski propis ili opći akt nije u skladu sa ovim

zakonom, o svom mišljenju i preporukama obavijestit će federalnog ministra. (7) Inspektor može u toku vršenja inspekcijskog nadzora, kada utvrdi postojanje

određenih nepravilnosti, usmeno naložiti službenoj osobi zatvora zaduženoj za te poslove, otklanjanje utvrđene nepravilnosti bez donošenja rješenja a službena osoba je dužna postupiti po uputi inspektora.

(8) Naložene mjere za otklanjanje nepravilnosti iz stava (7) ovog člana inspektor

navodi u izvještaju o inspekcijskom nadzoru.

Član 235. (Rješenje inspektora i pravni lijekovi)

(1) Inspektor donosi rješenje za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti na osnovu

činjeničnog stanja sadržanog u izvještaju o izvršenom inspekcijskom nadzoru. (2) Na rješenje iz stava (1) ovog člana direktor Uprave odnosno upravnik zatvora

može izjaviti žalbu federalnom ministru u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (3) Rješenje po žalbi iz stava (2) ovog člana donosi se najkasnije u roku od 15 dana

od dana prijema žalbe. Rješenje je konačno i protiv njega se ne može voditi upravni spor. (4) Inspektor ima obavezu pratiti provođenje mjera naloženih rješenjem, a ako utvrdi

da se mjere ne provode na način i u rokovima određenim u rješenju, u tom slučaju inspektor obavezno podnosi zahtjev za pokretanje disciplinskog, odnosno prekršajnog postupka protiv odgovorne osobe.

Član 236. (Evidencije i izvještaji)

(1) Inspektor vodi evidenciju o izvršenim inspekcijskim pregledima i naloženim

upravnim i drugim mjerama. (2) Inspektor federalnom ministru podnosi godišnji pisani izvještaj o izvršenim

inspekcijskim pregledima i nađenom stanju. (3) Sadržaj i način vođenja evidencije iz stava (1) ovog člana, kao i sadržaj i način

izrade izvještaja iz stava (2) ovog člana, propisuje federalni ministar.

Član 237. (Inspekcijski nadzor iz određenih oblasti)

Inspekcijski nadzor iz oblasti zdravstvene zaštite zatvorenika i pritvorenika, distribuciju i čuvanje lijekova, uvjeta i načina priprema hrane za zatvorenike i pritvorenike, zaštite na radu državnih službenika, namještenika i zatvorskih policajaca, radni odnosi, organizaciju osnovnog i srednjeg obrazovanja zatvorenika i maloljetnika i zaštita od požara, vrše nadležni inspekcijski organi iz tih oblasti u skladu sa posebnim propisima.

75

Član 238. (Donošenje podzakonskog propisa)

Federalni ministar donosi propis o sadržaju konkretnih pitanja iz čl. 231., 232. i 233. ovog zakona koja podliježu inspekcijskom nadzoru, postupku vršenja inspekcijskog nadzora, ovlaštenjima inspektora u vršenju nadzora i načinu provođenja mjera utvrđenih rješenjem inspektora. POGLAVLJE XVII. – ODNOS FEDERALNOG MINISTARSTVA I UPRAVE I UPRAVNI NADZOR NAD PROVOĐENJEM ZAKONA

Član 239. (Ovlaštenje Federalnog ministarstva i Uprave u vršenju poslova utvrđenim ovim zakonom)

(1) Uprava, koja se nalazi u sastavu Federalnog ministarstva, samostalno vrši poslove iz svoje nadležnosti utvrđene ovim zakonom, s tim što Federalno ministarstvo donosi podzakonske propise o pitanjima iz nadležnosti Uprave koji su predviđeni ovim zakonom, i vrši upravni nadzor nad radom Uprave u pitanjima iz stava (2) ovog člana.

(2) U vršenju upravnog nadzora nad radom Uprave, Federalno ministarstvo ima sljedeća ovlaštenja: a) da rješava u upravnom postupku o pravnim lijekovima izjavljenim protiv upravnih akata koja donosi direktor Uprave, u skladu sa ovim zakonom; b) da daje saglasnost na opće i druge akte koje donosi direktor Uprave, u skladu sa ovim zakonom; c) da traži izvještaj o radu Uprave u odnosu na vršenje poslova iz nadležnosti Uprave; d) da odredi izvršenje pojedinih poslova iz nadležnosti Uprave i rokove za njihovo izvršenje; i e) da vrši i druga ovlaštenja prema Upravi koja su ovim zakonom stavljena u nadležnost Federalnog ministarstva.

(3) Uprava je dužna postupati po zahtjevima Federalnog ministarstva iz stava (2) ovog člana.

(4) U vršenju poslova iz svoje nadležnosti, Uprava neposredno ostvaruje saradnju sa

nadležnim tužilaštvom, nadležnim sudom, sudskom policijom, organima unutrašnjim poslova i drugim organima uprave i pravnim licima u pitanjima koja se odnose na izvršenje krivičnih sankcija, a odnose prema Vladi Federacije, predsjedniku i potpredsjednicima Federacije i Parlamentu Federacije ostvaruje posredstvom federalnog ministra.

Član 240. (Nadzor nad provođenjem zakona)

Nadzor nad provođenjem ovog zakona i podzakonskih propisa i općih akata u poslovima iz nadležnosti Uprave, vrši Federalno ministarstvo, a u odnosu na financijska sredstva Federalnog ministarstva i Uprave vrši Federalno ministarstvo financija. POGLAVLJE XVIII. – FINANSIRANJE

Član 241. (Osiguranje finansijskih i drugih sredstava)

76

(1) Finansijska sredstva potrebna za vršenje poslova iz nadležnosti Uprave i

Federalnog ministarstva, utvrđena ovim zakonom, osiguravaju se u Budžetu Federacije. (2) Uprava koristi nepokretnosti, zgrade i druge objekte, kao i imovinu koja je

vlasništvo Federacije. (3) Uprava može primati donacije od domaćih i stranih donatora koje su namijenjene

poboljšanju standarda pritvorenika, zatvorenika i maloljetnika. (4) Uprava ne smije primati donacije zbog kojih bi bilo koji pritvorenik, zatvorenik i

maloljetnik ili grupa ovih osoba bili na bilo koji način privilegovani u odnosu na druge pritvorenike, zatvorenike ili maloljetnike. POGLAVLJE XIX. – KAZNENE ODREDBE

Član 242. (Prekršaji)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za

prekršaj direktor Uprave odnosno upravnik zatvora ili Doma ako ne postupi po rješenju inspektora iz člana 234. stav (5) ovog zakona.


prekršaj zdravstvena ustanova ako ne postupi u skladu sa članom 163. ovog zakona. (3) Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 800,00 KM kaznit će se za prekršaj i

odgovorno lice u zdravstvenoj ustanovi iz stava (2) ovog člana. (4) Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za

prekršaj zatvorenik koji se po uvjetnom otpuštanju sa izdržane kazne ne prijavi u roku od tri dana od dana otpuštanja nadležnoj policijskoj upravi i nadležnom sudu ili ako u istom roku nadležnom organu unutrašnjih poslova i nadležnom sudu ne prijavi promjenu mjesta boravka, odnosno prebivališta (član 147. Zakona).

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1500,00 KM, kaznit će se za

prekršaj osuđenik kojem je izrečena mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja na slobodi ako se ne javi u zdravstvenu ustanovu na liječenje u roku od osam dana ili izbjegne to liječenje nepridržavanjem određene terapije ili samovoljno napusti započeto liječenje, odnosno postupi suprotno odredbama člana 162. ovog zakona.


prekršaj osoba kojoj je uz uvjetnu osudu izrečena mjera sigurnosti obaveznog liječenja od zavisnosti, ako postupi prema odredbi člana 167. stava (2) ovog zakona.

(7) Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 700,00 KM kaznit će se za prekršaj

direktor Uprave ako primi u radni odnos pomoćnika direktora bez provedenog konkursa ili bez pribavljene saglasnosti federalnog ministra (član 27. stav (1), član 29. stav (1) i član 31. stav (1) ovog zakona).

77

(8) Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 700,00 KM kaznit će se za prekršaj direktor Uprave, upravnik zatvora, upravnik Doma ili druga službena osoba Uprave ili zatvora, koji postupa suprotno zabrani diskriminacije iz člana 5. ovog zakona.

(9) Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 700,00 KM kaznit će se za prekršaj

upravnik zatvora ili upravnik Doma koji postupi suprotno čl. 96. i 97. ovog zakona. (10) Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 700,00 KM kaznit će se za prekršaj

odgajatelj koji neuredno vodi osobni list zatvorenika utvrđen propisom iz člana 43. stav (2) ovog zakona. POGLAVLJE XX. - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 243. (Osnivanje Uprave)

(1) Osnivanje Uprave, u skladu sa ovim zakonom, izvršit će se u roku od najmanje

šest mjeseci do godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) U sastav Uprave ulaze kazneno-popravni zavodi, Odgojno-popravni dom i

privredne jedinice, koje postoje na dan stupanja na snagu ovog zakona i organizuju se kao osnovne organizacione jedinice Uprave, što se uređuje pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Uprave.

(3) Sve aktivnosti potrebne za osnivanje Uprave i utvrđivanje njene unutrašnje

organizacije, u skladu sa odredbama ovog zakona, vrši Federalno ministarstvo. (4) Danom početka rada Uprave prema stavu (1) ovog člana prestaju sa radom

kazneno-popravni zavodi, Odgojno-popravni dom i privredne jedinice iz stava (2) ovog člana.

Član 244. (Prestanak rada privrednih jedinica)

(1) Dosadašnje privredne jedinice kazneno-popravnih zavoda prestaju sa radom na dan početka rada Uprave prema članu 243. stav (1) ovog zakona i brišu se iz sudskog registra najkasnije u roku od 30 dana od dana početka rada Uprave.

(2) Nepokretnosti, objekte, tehnička i druga sredstva koja koriste privredne jedinice iz stava (1) ovog člana preuzima Uprava.

(3) U postupku preuzimanja imovine iz stava (2) ovog člana, moraju se utvrditi vlasničko-pravni odnosi koji postoje na toj imovini, u skladu sa zakonom.

Član 245. (Imovina Uprave)

(1) Uprava preuzima sve nepokretnosti, objekte, tehnička i druga sredstva koja na dan početka rada Uprave koriste kazneno-popravni zavodi i Dom.

78

(2) Imovina, objekti, tehnička i druga sredstva iz stava (1) ovog člana Uprava će koristiti za izvršenje krivičnih sankcija, iz svoje nadležnosti, u skladu sa ovim zakonom.

Član 246. (Preuzimanje prava i obaveza)

(1) Uprava, u skladu sa odredbama ovog zakona, pravni je sljednik prava i obaveza

kazneno – popravnih zavoda, Doma i privrednih jedinica. (2) Federalno ministarstvo je ugovorni organ za tenderske procedure pokrenute do

dana početka rada Uprave, koje nisu okončane do tog dana.

Član 247. (Preuzimanje zaposlenih lica)

(1) Uprava preuzima u radni odnos sve državne službenike, namještenike, zatvorske policajce i radnike privrednih jedinica koji se na dan početka rada Uprave zateknu u radnom odnosu u kazneno-popravnim zavodima, Domu i privrednim jedinicama.

(2) Raspored lica iz stava (1) ovog člana na radna mjesta izvršit će se prema radnim mjestima utvrđenim u pravilniku o unutrašnjoj organizaciji Uprave.

(3) Direktori kazneno-popravnih zavoda i direktor Doma koji se na dan početka rada Uprave zateknu na tim radnim mjestima, raspoređuju se na radno mjesto upravnika zatvora odnosno upravnika Doma i nastavljaju vršiti tu funkciju do isteka mandata na koji je imenovan ili do okončanja procedure za postavljenje putem javnog konkursa.

(4) Danom početka rada Uprave prestaje mandat zamjenika direktora kazneno – popravnih zavoda i Doma i raspoređuju se na odgovarajuća radna mjesta unutar Uprave, u skladu sa pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Uprave.

Član 248. (Donošenje podzakonskih propisa i općih akata)

(1) Vlada Federacije, federalni ministar i drugi rukovodioci federalnih organa uprave donijet će podzakonske propise predviđene ovim zakonom u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(2) Direktor Uprave će u roku od devet mjeseci od dana početka rada Uprave donijeti opće akte predviđene ovim zakonom.

(3) Dosadašnji podzakonski propisi i opći akti ostaju na snazi do dana donošenja propisa i općih akata iz st. (1) i (2) ovog člana.

Član 249. (Izvršenje mjere sigurnosti)

Mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja izrečene uz kaznu zatvora

izvršavat će se prema Sporazumu o smještaju i naknadi troškova za izvršenje mjera sigurnosti izrečenih u krivičnom postupku i u drugom postupku u kojem se izriče mjera liječenja („Službeni glasnik BiH“, broj 89/09), dok potpisnici sporazuma drugačije ne odluče ili do uspostave Centra iz člana 30. ovog zakona.

79

Član 250.

(Rješavanje podnesenih molbi i prijedloga)

Federalno ministarstvo, u skladu sa odredbama ovog zakona, rješava molbe i prijedloge za premještaj zatvorenika koji su podneseni do dana početka rada Uprave.

Član 251. (Prestanak važenja zakona)

Danom početka primjene ovog zakona prestaje važiti Zakon o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine (”Službene novine Federacije BiH”, br. 44/98, 42/99, 12/09 i 42/11).

Član 252. (Stupanje na snagu ovog zakona i početak njegove primjene)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ”Službenim novinama Federacije BiH”, a primjena počinje od dana početka rada Uprave prema članu 243. ovog zakona.

Documents

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i …...u odnosu na pitanja koja se odnose na izvršenje krivičnih sankcija i mjere pritvora utvrđenih ovim zakonom. (2) Federalno ministarstvo,