Br. 3 / godina II. PROSINAC 2007

broj 3godina II.prosinac 2007.

Utemeljeno trgovačko društvoPrsten-GRUPA d.o.o.

Povezivanjem, ustrojem i marljivošćudo novih radnih mjesta

ZakladaPrsten

dodijelila 30stipendija

Festivalizvorne

pjesme iglazbe

Gospodarskiforum u

Sarajevu

Project21:PRSTEN 11/26/07 5:18 PM Page 1

2 |

TEMA

UVODNIK

| 3

IzdavačUdruga bosanskih Hrvata“Prsten”Marina Držića 6/III10 000 [email protected]

Izdavačko vijećeBruno Iljkić, predsjednikJuro MartinovićPavo ZubakTomislav DubravacMijo Marić

Realizacija časopisa “Prsten”AMS nakladništvo

Glavna urednicaIvana [email protected]

Grafička obradaAMS nakladništvo

Tisak:Vjesnik d.d.

ISSN: 1846-338X

Poštovani čitatelji, dragi prijatelji!

Evo, nakon dvije godine, s po-nosom i čista obraza, kako se to kaže u našim krajevima, po

treći put smo u našem časopisu oku-pljeni zajedno oko ideje, nakane, želje (mlađa generacija bi rekla - misije), kojoj je jedan od ciljeva: sačuvati po-sebnost, opstanak i ostanak bosanskih Hrvata u svome zavičaju, u svojoj da-noj ili odabranoj domovini, na ovome svijetu.

Treći put smo u ovom našem časo-pisu “Prsten” namijenjenom “Gradu i Svijetu” da zna za nas, čuje za nas i onda kad mu se to čini nevažnim i onda kad mu se čini da nas nema.

U ove dvije godine postojanja na-pravili smo mnogo toga što se može iskazati brojem i izvještajem: Zakla-da, trgovačko društvo Prsten - Grupa d.o.o., informatički sustav RING, po-dijeljene prve stipendije... i još puno toga o čemu svjedoči i ovaj, treći broj našeg časopisa.

Imali smo želju biti avangardna udruga u Hrvatskoj, što s ponosom možemo zaključiti da to danas i je-smo, ali nadalje će nam trebati puno: upornosti i mudrosti, mara i truda, zaboravljanja taštine i samohvale, a spletanja ruku, te snage i volje svih naših članova da uspijemo.

Često, u našim pojedinačnim po-slovima, govorimo o uspjehu. Uz nas

se veže taj epitet - uspješan poduze-tnik, znanstvenik, slavan umjetnik... “On je uspješan čovjek!”, kažu za mnoge od nas. Imati dovoljno, imati dosta novca, materijalnih dobara i ne biti anoniman - u svijetu današnjice, najčešća je definicija uspjeha.

I najlakše promjenjiva. Materijal-no preko noći pojedu ratovi ili burze, a poznato ime začas dobije drugačiji predznak, neželjeno značenje.

Što je onda uspjeh nas okupljenih u Udruzi bosanskih Hrvata PRSTEN?

Opstati i ostati u ovom nesigurnom svijetu, svijetu nestalnih vrijednosti, rijetkih vrednota! Opstati i ostati čista srca, mudre glave i plemenita djela!

Ako nam je Bog, što se naše naka-ne i uspjeha tiče, prosvijetlio put i na njemu nam pomaže i mi ćemo se za dalje obvezati pomoći mlađim nara-štajima i prostoru iz kojeg potičemo.

Za tu pomoć nam je neophodno potrebna podrška i pomoć naših lju-di raseljenih po svijetu jer, po staroj narodnoj izreci “zrno po zrno pogača, kamen po kamen palača”, možda je-dnog dana Bosna i Hercegovina, bar što se tiče Hrvata i naše želje, pono-vno bude država sretnih ljudi.

S poštovanjem,Vaš Ilija Tolić

IMPRESUM

Ilija Tolić

SADRŽAJ

4

gospodarski blok6 Povezivanjem, ustrojem imarljivošÊu do novih radnih mjesta7 Utemeljeno trgovačko društvoPrsten-GRUPA d.o.o.

Zajedno stvaramo novevrijednosti

10 Susretgospodarstvenika uVitezu11 Gospodarski forum uSarajevu

zdravlje i socijalna skrb12 Program

Povjerenstva zazdravstvo i socijalnu skrb

ekologija14 Bogatstvo i prirodnevrijednosti naše BosanskePosavine - Abonos

podružnice UBH “Prsten”17 Ideje, ljudi, projekti

zaklada “Prsten”20 UËenicima i studentima 30

stipendija

23 ljudi, dogaaji, povodi

koncert26 Festival izvorne pjesme i glazbe

Bosanske Posavine i SredišnjeBosne

predstavljanje tvrtke29 IN2 - Ulažemo u znanje jerživimo od njega

viteštvo ratnika33 Optimizam je najveÊe bogatstvo

povratniËki život35 Predstavnici podružnice UBH“Prsten” iz Slavonskog Brodaposjetili Plehan, Bijelo Brdo iKoraÊe

Ëistog srca38 Posavina u srcu

narodna tradicija40 »uvajuÊi prošlost, gradimobuduÊnost42 Mostovi

intervju43 Vladar zakulisnih igara

nadareni ljudi46 Od Arijadne do superlabirinatatreÊeg milenija

psihološka pomoÊ47 Kako si?

stare igre48 Da se ne zaboravi - Igra prstena

SADRŽAJ


| 5

TEMA

GOSPODARSKI BLOK

6

Rad Povjerenstva za gospodarstvo

Povezivanjem, ustrojem imarljivošću do novihradnih mjesta

Motiv s košnicom i pčelama na na-slovnici ovog broja nije slučajan.Populacija Bosanske Posavine i

Srednje Bosne u prošlosti nije bila do-voljno povezana, što se negativno odrazilona današnju stvarnost. Mi u “Prstenu”

svjesni smo da samo povezani, ustrojeni imarljivim i dugotrajnim radom, baš kaopčele, možemo doći do rezultata – radnihmjesta. Povjerenstvo za gospodarstvo jekompaktna cjelina koja izgleda upravo kaomatica u košnici i garancija je kontinuitetadjelovanja u gospodarskom sektoruUdruge “Prsten”. Užitak je raditi s ljudimakoji nakon sastanka izvrše preuzete obvezeu cijelosti, a svi vjerujemo u djelovanje pometodi “korak po korak”, čuvajući dosti-gnuto. Tako danas imamo u funkciji Za-kladu, informatički sustav Ring, koji seupotpunjuje podacima, časopis u rukama,a mi s ostalim članovima Udruge utemeljilismo trgovačko društvo Prsten – GRUPAd.o.o.

TRGOVAČKO DRUŠTVO PRSTEN -GRUPA D.O.O.

S ovim projektom, došli smo do kruci-

jalne točke u našem djelovanju u cijelosti.Prsten GRUPA d.o.o. je posebna temaovog broja, te je važno reći da će nam osimprovođenja svih naših strateških gospodar-skih ciljeva, omogućiti i profesionalno dje-lovanje u svim ostalim aktivnostimaUdruge: izradi časopisa, stavljanje gospo-darskog dijela Ringa u funkciju itd.

GOSPODARSKI FORUM U SARAJEVUUdruga “Prsten” otvorila je pitanje povezi-

vanja poduzetnika u Bosni i Hercegovini poistom principu kako smo se povezali u Re-publici Hrvatskoj te međusobnog poveziva-nja poduzetnika u dvije države. Očito je daje dio naše košnice u Republici Hrvatskoj, adrugi dio u Bosni i Hercegovini. Na svusreću, granice ne vrijede za pčele te smo ini-cijatori i suorganizatori Gospodarskog fo-ruma u Sarajevu sa ciljem međusobnogpovezivanja za zajedničko stvaranje podu-zetničke atmosfere u Republici Hrvatskoj iBosni i Hercegovini.

SUSRET GOSPODARSTVENIKA U VITEZUU cilju povezivanja poduzetnika delega-

cija “Prstena” u sastavu Ilija Tolić, prof. dr.sc. Ivan Lovrinović, Bruno Iljkić bila je gostna Gospodarskom forumu u Vitezu. Nakonmeđusobnog predstavljanja programa i ak-

tivnosti, zaključak je logičan - povezivanje jeneophodnost na kojoj treba ustrajati. Pri-mjerice većem broju poduzetnika iz Vitezaje tržište postalo preusko i planiraju nastu-pati na tržištu Republike Hrvatske gdje immožemo biti poveznica, a tako i oni nama unašem nastupu na bosansko-hercegova-čkom tržištu. Izuzetne rezultate je dala po-duzetnička zona osnovana u Vitezu štoohrabruje našu inicijativu za formiranjempoduzetničkih zona u Posavini. Prva je for-mirana u Orašju, koje je posjetilo naše iza-slanstvo u sastavu dr. Zvonko Biljecki,Marjan Biškić i Ante Mandić. Udruga “Pr-sten” je omogućila da kadar iz Orašja dobijeedukaciju u Ministarstvu gospodarstva RHo formiranju i promoviranju zona. Orašje ćepostati novi edukacijski centar za budućepoduzetničke zone u Bosanskoj Posavini iSrednjoj Bosni.

Danas, nakon godinu i pol našeg djelova-nja, u društvu je prihvaćena potreba za pro-gramom kojeg promovira Udruga “Prsten”za koji imamo podršku i suradnju s VladomRH, županijskim vladama u Posavini i Sre-dnjoj Bosni, crkvom i Caritasima RH i BiH.Svakako, želimo naglasiti da smo s obziromna grandioznost poduhvata smo svjesni daga ne možemo sami ostvariti, ali želimoostati inicijalna snaga na tom putu. StogaVas pozivamo da se i Vi pridružite i samizauzmete mjesto u svojoj košnici.

Napisao: Bruno Iljkić

Ukratko, u ovom broju ćemo fo-tografijom predstaviti glavneaktere Povjerenstva za gospo-darstvo, a u sljedećem brojunajavljujemo temu o “vrućim”projektima sa sastanaka koji seodržavaju jednom u tri mjeseca.Vjeruju u metodu “korak pokorak” i čuvanje dostignutog tenezaustavljivo, skupa sa cije-lom Udrugom iza sebe, iduprema zacrtanom cilju.

Na slici su s lijeva:g. STIPO MATIĆ- vlasnik firme

M-SANg. ANTE MANDIĆ

- vlasnik firme IN-2g. ZVONKO

BILJECKI- vlasnik firme

GEOFOTOg. PAVOZUBAK

- vlasnik firme AUTOZUBAK

g. MARKO PIPUNIĆ -vlasnik firme ŽITO

g. BRUNO ILJKIĆ- vlasnik firme

MEGAKOP


GOSPODARSKI BLOK

7

Zajedno stvaramonove vrijednosti

Bosanski Hrvati koji žive i rade i Hr-vatskoj, ali i oni koji opstaše i ostašeu Bosanskoj Posavini i Srednjoj

Bosni, neprocjenjiva su snaga i vrijednost.najaktivniji među njima prepoznali su isvoju, tim veću obvezu, pokrenuti stvara-nje i realizaciju novih projekata objedinja-vanjem goleme poduzetničke,intelektualne i svake druge pozitivne ene-rgije.

U uvodnom pozdravu, na osnivačkojskupštini trgovačkog društva, okupljenimulagačima, predsjednik Uduge Prsten, go-spodin Ilija Tolić, je istaknuo je da je - ci-jela ideja i inicijativa za osnivanjemtrgovačkog društva, utemeljena na emo-cionalnim pretpostavkama i želji da se po-

mogne gospodarskom razvoju zavičaja, a sglavnim, sada vrlo racionalnim ciljem:smanjiti ogromnu nezaposlenost u Bosan-skoj Posavini, Srednjoj Bosni i šire, podićiživotni standard povratnika i na taj načinvrati izbjegle i prognane Hrvate u svojedomove.

Ovu plemenitu nakanu, koju je potakloPovjerenstvo za gospodarstvo, podržavacijela Udruga te je početkom rujna zdušnokrenula s osmišljavanjem i realizacijomovog, najvećeg do sada, Prstenovog pro-jekta. No bez velikog truda, marljivosti,organizacije i ustrojstva, teškog rada iodricanja svih u budućnosti ovaj bi ovajprojekt mogao ostati samo plemenita na-kana.

Upravo zato, Udruga “Prsten” želi sim-bolikom neumornih pčela radilica poslati

poruku što nas sve u budućnosti čekakako bi ova lijepa i plemenita ideja ispu-nila svoju namjenu i cilj.

OD POVJERENSTVA ZA GOSPODARSTVODO OSNIVANJA TRGOVAČKOGDRUŠTVA ”PRSTEN - GRUPA D.O.O.”

U srijedu, 12. rujna 2007. godine odr-žan je Gospodarski forum Udruge bosan-skih Hrvata ”Prsten” na kojem je glavnatema bila predstavljanje ekonomske plat-forme za osnivanje trgovačkog društva.Nakon višekratog sastajanja inicijativniodbor je donio jednoglasnu odluku da sepristupi osnivanju trgovčkog društva čijisu osnivači članovi Udruge ”Prsten” kaopravne osobe. U sastavu Inicijativnog od-bora nalaze se: Pavo Zubak (Auto Zubak -Zagreb d.o.o.), Stipo Lucić (Klesarstvo

Utemeljeno trgovačko društvo Prsten - GRUPA d.o.o.

Piše: Ivana Kolovrat

Na Osnivačkoj skupštini u Zagrebu, 49 ulagača, uglednih i uspješnih bosanskih Hrvata,19. studenog 2007. utemeljilo je trgovačko društvo Prsten - GRUPA d.o.o.

Članovi Nadzornog odbora Prsten - GRUPA d.o.o. -(s lijeva na desno) gospoda : Ante Mandić, Zvonko Biljecki,Marko Pipunić, predsjednik NO, Juro Martinović, Ilija Tolić.

Gospodin Pavo Zubak pozdravio je članove Skupštine


GOSPODARSKI BLOK

8

Stipo Lucić), Bruno Iljkić (Megakopd.o.o.), Zvonko Biljecki (Geofoto d.o.o.),Marko Pipunić (Žito d.o.o.), Stipo Matić(M San Grupa d.o.o.), Ante Mandić (IN2d.o.o.), Marin Filipović (Finvest Corpd.d.), Ivica Zovko (Zovko-Zagreb d.o.o.),Ilija Tolić (Tamin d.o.o.), Zvjezdan Stanić(Stanić d.o.o.).

Tom prilikom odlučeno je da se trgova-čko društvo osnuje do kraja 2007. godinesa sjedištem u Zagrebu s djelatnošću veza-nom je za projekte i programske ciljeveUdruge ”Prsten” na prostoru Bosne i Her-cegovine i Hrvatske.

Glavni cilj i misija Udruge “Prsten” jepomoć u opstanku i razvoju prostoraBosne i Hercegovine, na kojem žive Hr-vati, jer je temelj za opstanak hrvatskogstanovništva u Bosni i Hercegovini upravo- gospodarski razvoj krajeva u kojimažive.

OSMIŠLJAVANJE PROJEKATAU svrhu ostvarivanja ciljeva Prsten –

GRUPA do.o. ima obvezu da, zajedno saUdrugom “Prsten”, osmisli i naruči izraduprojekata koje je moguće pokrenuti u Bo-sanskoj Posavini i Središnjoj Bosni, a pose-bno podržati projekte koji se temelje namalim obiteljskim gospodarstvima (proiz-vodnja meda, male farme, voćarstvo itd.)uz preradu višeg stupnja.

U tom cilju utemeljilo bi se i trgovačko

društvo u Bosni i Hercegovini, jedno iliviše, ovisno o naručenim projektima. Onobi trebalo okupiti zainteresirane ulagačekao dioničare u ponuđene projekte.

Ovim projektom spriječila bi se prodajanapuštenih obiteljskih gospodarstava, po-nudilo bi se isplativo ulaganje u napuštenagospodarstva, čime bi se povećala njihovavrijednost, dala nada u povratak, animi-ralo ljude da traže osobne dokumente iuključe u aktivno odlučivanje o sudbinizemlje u kojoj su rođeni i odrasli i to većna sljedećim izbora.

Na temelju projekata mogla bi se tražitipotpora od institucija Republike Hrvatskei Republike Bosne i Hercegovine za pomoću njegovoj realizaciji, ali i od drugih me-đunarodnih asocijacija i država, pogotovoonih koje su primile veliki broj izbjeglica izBosne i Hercegovine, a zainteresirane suda potpomognu njihov povratak.

I na kraju, omogućilo bi se i našem ise-ljeništvu da se uključi u projekte, bilo iz in-teresa za profitom ili potaknuti pozitivnimemocijama prema zavičaju koje bi se tre-

bale pretvoriti u konkretne akcije s kon-kretnim rezultatima.

ODLUKE IZ LOVRANANa redovitoj sjednici Povjerenstava za

gospodarstvo UBH ”Prsten” održanoj 26.listopada 2007. u Lovranu, Odvjetničkodruštvo Škarica i partneri sastavilo je dru-štveni ugovor, definirani su najveći i naj-manji udjeli u temeljnom kapitalu te iznosiza najveći udjel: 100.000,00 kuna, a najma-nji: 10.000,00 kuna. Usuglašena formula je:1 udjel : 1000 kuna.

Dalje je zaključeno da su želja i cilj trgo-vačkog društva: profit i masovna ulaganja.Nadzorni odbor je imenovan kao tijelokoje će preuzeti ulogu svojevrsnog filterapri odabiru uz obvezu da definira kriterijeza ulazak u trgovačko društvo. On, sva-kako, mora biti neovisan od ulagatelja dabi se izbjegao sukob interesa. Kriterijeusvaja Skupština, a dluke se donose dvo-trećinskom većinom nazočnih.

Nadzorni odbor bira se na četiri godine,a izabire se na Skupštini. Samostalno odlu-čuje do iznosa od jednog milijuna kuna.Povjerenstvo za gospodarstvo predložilo ječlanove Nadzornog odbora: Iliju Tolića,Zvonka Biljeckog, Antu Mandića, JuruMartinović, Marka Pipunića.

Upravni odbor samostalno odlučuje doiznosa od 200 tisuća kuna, a članove UObira Nadzorni odbor.

Izabrani članovi NO su zaPredsjednika NO izglasaligospodina Marka Pipunića, a zazamjenika predsjednikagospodina Zvonka Biljeckoga.


GOSPODARSKI BLOK

9

Temeljni ciljevi novoosnovanogtrgovačkog društva su:

- djelovati kao profitabilno društvo- 10 % godišnje dobiti izdvajati za fi-nanciranje Zaklade PRSTEN, a 10%donirati UBH “Prsten”

- pomoć razvoju krajeva BosanskePosavine i Srednje Bosne, poveziva-nje intelektualaca i poduzetnikaporijeklom iz BiH koji žive u RH iBiH, kao i onih koji žive diljem svi-jeta

- poticati i razvijati projekte za ula-ganje u BiH

- prva faza rada je orijentirana napodručje Hrvatske: povezati podu-zetnike iz graditeljstva sa projek-tima te se kao izvođač usmjeriti kainvestitorima

- razraditi modele za ulaganje u BiHkroz osnivanje trgovačkih društavau BiH, koja će biti u vlasništvu Pr-sten-Grupe d.o.o.

- cilj trgovačkog društva je usmjera-vati temeljni kapital u projekte kojiće donositi PROFIT

- potrebno je osigurati novim udjeli-čarima mogućnost naknadnog ula-ska u suvlasništvo s ciljemosiguravanja što većeg iznosa kapi-tala za izvršavanje zadanih ciljeva.

- Pavo Zubak je predstavio Prijedlogorganizacijskog ustroja trgovačkogdruštva.

SKUPŠTINA DRUŠTVA (vrhovnotijelo)

- članovi Skupštine su udjeličari ilinosioci ovjerene punomoći

- Skupština donosi ODLUKE:- bira Nadzorni odbor društva- odučuje o povećanju/smanjenju te-meljnog kapitala

- prodaji/kupovini udjela u vlastitomili drugom d.d. ili d.o.o.

- kupovini/prodaji pokretne i nepo-kretne imovine iznad vrijednosti1.000.000,00 kn- donosi punovažeće odluke dvo-

trećinskom većinom

Predstavljena su otvorena pitanja:- maksimalni udjel: 100.000,00 kn- minimalni udjel: 10.000,00 kn

- jedan udjel = 1.000 kn- pravo prvokupa imaju članovi dru-štva

- kriteriji za ulazak/izlazak- koje se odluke donose većinom gla-sova

- koje se odluke donose 2/3 većinom

NADZORNI ODBOR

- sastoji se od 5 članova izabranih2/3 većinom od strane Skupštine,bira se na rok od 4 godine

- članovi NO između sebe birajupredsjednika

Zadaci i odgovornosti NO:- bira članove UO- nadzire vođenje Društva- nadzire vođenja poslova Društva,pregledava i ispituje poslovneknjige, dokumentaciju, blagajnu

- podnosi glavnoj Skupštini pisanoizvješće o obavljenom nadzoru

- može sazvati Skupštinu odlukomnadpolovične većine glasova

- zaključuje ugovore sa članovimaUprave

Davanje suglasnosti na odluke UpraveUprava ne može bez prethodno pribav-ljene suglasnosti NO:

- otuđiti niti opteretiti nekretninedruštva- otuđiti niti opteretiti pokretninedruštva čija vrijednost prelazi200.000,00 kn- osnivati nova trgovačka društvaniti stjecati udjele ili dionice u dru-gim društvima- otuđiti ili opteretiti poslovneudjele ili dionice kojih je društvoimatelj- donositi odluke o prestanku dru-štva- dati prokuru- donositi odluke o statusnim pro-mjenama u drugim društvima u ko-jima društvo ima udjele ili dionice- izdavati mjenice, bianco i običnezadužnice, niti preuzimati jamstvaza druge osobe itd.

UPRAVNI ODBOR

- sastoji se od 5 članova izabranihvećinom glasova od strane NO, a

imenuje se na rok od 4 godine- predsjednika UO bira NO- svi članovi UO + predsjednik zastu-paju društvo sa još jednim članomUO

- UO vodi poslove Društva na vla-stitu odgovornost

- pPredsjednik UO ima pravo veta napredložene odluke, ako procijeni daiste mogu naškoditi društvu

- predsjednik UO ima pravo veta nasvaku odluku većine članova UO,ako bi donesena odluka bila u su-protnosti s načelom vođenja Dru-štva s pozornošću savjesnoggospodarstvenika i čuvanja poslo-vne tajne Društva

- u slučaju različitih mišljenja smatrase da je donesena odluka za koju seodlučila većina

- ako su glasovi pri odlučivanju jed-nako podijeljeni, arbitrira NO

- Predloženi organizacijski ustroj jeprihvaćen i prema njemu će se izra-diti poslovnik. Članovi Nadzornogodbora u sastavu: Ilija Tolić, ZvonkoBiljecki, Ante Mandić, Juro Marti-nović i Marko Pipunić jednoglasnosu prihvaćeni.

Osnivačka skupština Prsten - GRUPE d.o.o.

Na kraju Skupštine, jednoglasno jezaključeno, da maksimalni iznostemeljnog kapitala iznosi100.000,00 kuna; minimalni iznostemeljnog kapitala je 10.000,00kuna; visina vrijednosti za odlukekoje donosi UO bez suglasnosti NObude 200.000,00 kuna; visina vri-jednosti za odluke koje NO možedonijeti bez suglasnosti Skupštineiznosi 1.000.000,00 kuna; prva po-lovica temeljnog kapitala mora bitiuplačena do 1. prosinca 2007. go-dine, a druga polovica kapitala do1. lipnja 2008; prihvačanjem orga-nizacijskog ustrojstva u cjelini, i di-jela koji određuje ovlasti i zadaćeNO određen je kriterij za ulazak Iizlazak iz društva, te je usvojenaodluka da pravo prvokupa imajučlanovi društva.Izabrani članovi NO su za Predsjed-nika NO izglasali gospodina MarkaPipunića, a za zamjenika predsjed-nika gospodina Zvonka Biljeckoga.


10 |

Organizator ovogodišnjeg susreta bilo je Veleposlanstvo RH u BiH, a domaćin viteška tvrtka Econo-

mic, u čijim prostorima su se susreli broj-ni direktori i vlasnici uspješnih bosan-skohercegovačkih i hrvatskih tvrtki, ali i visoki vladini dužnosnici. Na susretu su prisutni raspravljali na temu Međusobne upućenosti i jačanja gospodarske suradnje Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine u svjetlu integracijskih procesa.

Veleposlanik Republike Hrvatske u BiH dr. Josip Vrbošić je u svom izlaganju napomenuo da Vitez nije slučajno iza-bran kao mjesto susreta poduzetnika iz BiH jer je riječ o mjestu gdje je poduze-tništvo vjerojatno doživjelo svoj najbrži rast i razvoj unutar BiH pa i šire. Da je tome tako svaki putnik namjernik, a ka-moli ekonomski analitičar, može se relati-vno brzo uvjeriti kada dođe u Lašvansku dolinu. Posebice je to zanimljiv fenomen kada se zna da na ovom prostoru nije bilo značajnijih klica poduzetništva koje je u eri socijalizma bilo onemogućeno. Na potezu od Nove Bile do Kiseljaka stalno niču nova mala i srednja poduzeća, a od svega je najimpresivniji duh i volja podu-zetnika koji u teškom poslijeratnom am-bijentu, opterećenom enormnim gospo-darskim štetama i nesređenim političkim prilikama, pretvaraju ovaj prostor u novo žarište razvoja. U tom smislu posebno treba naglasiti važnu ulogu koju “FIS” i “Economic” kao najveće tvrtke igraju u razvoju ovog kraja.

Dragan Vrankić, ministar financija uVijeću ministara BiH govorio je detaljni-

je o aktualnim kretanjima u BiH gospo-darstvu kroz analizu najvažnijih makro-ekonomskih pokazatelja. Pri tome je kao pozitivan trend naglasio stalni rast BDP-a. Od negativnih tendencija posebno je ista-knuo nastavak rasta deficita trgovačkog računa u bilanci plaćanja. Kada je riječ o vanjskom dugu on u BiH iznosi oko 20% u odnosu na BDP, što predstavlja nisku razi-nu inozemne zaduženosti. O trgovinskim odnosima BiH sa svijetom, a posebice s Hrvatskom govorio je ministar Vjekoslav Bevanda, naglasivši da je Hrvatska najva-žniji trgovinski partner BiH i da je trgo-vinska razmjena u stalnom rastu, pri čemu je izražen deficit na BiH strani. Kantonal-na ministrica financija Danica Knežević se u svom izlaganju fokusirala na dinamiku razvoja poduzetništva u Srednjoj Bosni s psebnim osvrtom na Vitez, naglasivši fi-skalne efekte rastućeg gospodarstva, ali i probleme s kojima se ono suočava.

SMANJITI NEZAPOSLENOSTIako je stopa nezaposlenosti u čitavoj

BiH pa tako i Srednjoj Bosni visoka, na skupu poduzetnika se moglo čuti da se već sada i oni susreću s problemima defi-cita određenih zanimanja. Činjenica je da su kvalificirani i visokokvalificirani ka-

drovi tijekom rata i nakon njega odlazili u zemlje gdje će biti bolje plaćeni, a njihov prostor se nije mogao tako brzo u biolo-škom i stručnom pogledu popuniti. Na skupu je također snažno istaknuta potre-ba širenja procesa obrazovanja i neuspo-redivo jačeg povezivanja business sektora sa obrazovnim i znanstvenim institucija-ma u odnosu na dosadašnje razdoblje.

O udruzi “Prsten” na ovom skupu go-vorili su Ilija Tolić, predsjednik Udruge i Bruno Iljkić te su ovom prilikom detaljno izvijestili skup o ciljevima Udruge i pla-novima i akcijama koje će poduzimati u budućnosti. Poseban interes nazočnih privukla je ideja osnivanja holdinga “Pr-sten” čiji će značajan dio poslovnih akti-vnosti biti orijentiran prema Posavini i Srednjoj Bosni i čiji će planovi i projekti biti od velikog značaja za revitalizaciju danas opustošenih i napuštenih krajeva i dinamiziranje aktivnosti u dijelovima gdje postoje preduvjeti za to. Prisutni po-duzetnici su s velikom radošću podržali akciju dodjele stipendija djeci poginulih pripadnika HVO-a, tako da će krajem ove godine njih 30 dobiti stipendije za sre-dnjoškolsko i fakultetsko obrazovanje.

Ovaj susret je pokazao da ovakvi do-gađaji predstavljaju odličnu priliku za buduću poslovnu suradnju te zbližavanje gospodarstvenika i razmjenu informacija među njima. Tijekom razgovora poduze-tnici Viteza, Kreševa, Kiseljaka i okolice izrazili su želju za osnivanje klubova čla-nova UBH “Prsten”.

Zaključak skupa je da je potrebno češće okupljati poduzetnike jer u eri sve većeg značenja informacija i umrežavanja nije moguće razvijati niti gospodarstvo niti konkurentnost.

Susret gospodarstvenika

Izaslanstvo Udruge bosanskih Hrvata “Prsten” na čelu s predsjednikom Udruge Ilijom Tolićem, dipl. ing., te dr. Ivanom Lovrinovićem, profesorom s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i gospodarstvenikom Brunom Iljkićem, predsjednikom Povjerenstva za gospodarstvo UBH “Prsten”, sudjelovalo je na tradicionalnom Susretu gospadarstvenika u Vitezu, održanom 11. listopada 2007.

prof. dr. sc. Ivan Lovrinović

GOSPODARSKI BLOK

Iako je stopa nezaposlenosti u či-tavoj BiH pa tako i Srednjoj Bosni visoka, na skupu poduzetnika se moglo čuti da se već sada i oni susreću s problemima deficitaodređenih zanimanja.

u VITEZU

GOSPODARSKI BLOK

Caritas biskupske konferen-cije Bosne i Hercegovineodržao je 28. studenoga

2007. godine konferenciju za novi-nare na kojoj je predstavio Gospo-darski forum sa ciljem okupljanjagospodarstvenika koji žive i dje-luju u Bosni i Hercegovini, gospo-darstvenika koji su rođeni u Bosnii Hercegovini, a djeluju izvan zem-lje te gospodarstvenika iz Hrvatskekoji djeluju u BiH. Gospodarskiforum održao se 3. prosinca u Sa-rajevu u Vrhbosanskoj katoličkojbogosloviji, Josipa Stadlera 5. Tije-kom jednodnevnog susreta imalisu prigodu za međusobno upozna-vanje i umrežavanje poslovne su-radnje te osmišljavanje modelasuradnje poduzetnika iz BiH što bitrebalo pridonijeti pokretanju ini-cijative i stvaranja povoljnog ozra-čja za razvoj poduzetništva.

Na čelu Organizacijskog odbora

GOSPODARSKI FORUMU SARAJEVUU sklopu akcije “Tjedansolidarnosti i zajedništvasa crkvom i ljudima uBiH” Hrvatski Caritas je ulistopadu 2007. godineCaritasu BK BiH uputio 2milijuna i 360.000 kunaza 37 projekata. Akcija seulaskom u 2008. nastav-lja u Bosni i Hercegovinijačanjem gospodarskesuradnje poduzetnika

Piše: Ivana Kolovrat

Organiza-cijski odbor

na čelu skardinalom

VinkomPuljićem

Povezivanje saciljem osmišljavanjaprojekataGospodarski forum u Sa-rajevu zajednički je pro-jekt Caritasa Biskupskekonferencije BiH iUdruge bosanskih Hr-vata “Prsten”, a nastavakje suradnje, započet s Ca-ritasom RH u “Tjednu so-lidarnosti i zajedništva sacrkvom i ljudima u BiH”.U dosadašnjoj suradnjinaglasak je bio na orga-niziranim akcijama saku-pljanja pomoći.- Pozitivno smo iznena-đeni brojem uspješnihpoduzetnika i poduzetni-čkom zonom u BiH te in-formacijom da je za njihBiH tržište premalo i po-trebom nastupa na hr-vatskom i europskomtržištu. S obzirom da pri-padamo zajedničkoj ko-šnici, a za pčele granicene postoje, zaključak jeda im “Prsten” može bitipoveznica i podrška u Re-publici Hrvatskoj, a oninama u nastupu na trži-štu BiH. Zato je vrlovažno u toj funkciji stav-ljanje gospodarskog su-stava Ring u funkciju -istaknuo je Bruno Iljkić,predsjednik Povjerenstvaza gospodarstvo UBH“Prsten”.

Kako bismo istaknuli gospodarske aktivnosti Udruge “Prsten” pre-nosimo izvadak s internetske stranice Županije Posavske o DanimaOrašja. Prezentacija gospodarskih potencijala Zone poduzetništva2. u Orašju okupila je 50-ak poduzetnika ove općine i predstavnikeUdruge bosanskih Hrvata “Prsten” zainteresiranih za tješnju sura-dnju i pomoć posavskom području.

Udruga bosanskih Hrvata “Prsten”, tvrdi Zvonko Biljecki, predstav-nik Udruge i vlasnik ugledne tvrtke svjetskog ranga Geofoto, želizadržati Posavljake na ovom području otvaranjem novih radnihmjesta. Naše djelovanje ograničeno je na Posavinu i Srednju Bosnu.Gospodarski ćemo djelovati iniciranjem pokretanja novih projekatai programa kod financijskih institucija. Konkretno želimo pomoći ito već činimo. Na ovome su prostoru već tvrtke Megacop, Žito Osi-jek, Geofoto, a zainteresirani smo i za Zonu 2 u Orašju.

Poduzetnička zona u Orašju

nalaze se predsjednik Caritasa Bi-skupske konferencije Bosne iHercegovine kardinal Vinko Pu-ljić, nadbiskup metropolit vrhbo-sanski, kao i direktor mons.Bosiljko Rajić zajedno s poduzet-nicima. Na ovaj način se crkva,koja se uvijek zauzima za siroma-šne, zauzima i za one koji razvi-jaju gospodarstvo imajući u viduopće dobro, ističući važnost sura-dnje, pokretanje razvoja i otvara-nje novih radnih mjesta, čimeotvaraju perspektivu i omogućujuljudima da zarađuju i žive od radasvojih ruku, objasnio je kardinalVinko Puljić, ulogu Caritasa u or-ganizaciji Gospodarskog foruma.

Direktor Caritasa BK BosiljkoRajić, dodao je, da su dobra orga-niziranost i znanje važni za razvojprograma i projekata koji na glo-balnom planu mogu pratiti kon-kurentnost i kvalitetu na tržištu.Za to su potrebni stručni ljudi bezkojih nema ni razvoja poduzetni-štva, zato je potrebno istraživanjei poznavanje strukture gospodar-stva. Bez zapošljavanja, mikro-kreditiranja i malog oduzetništvane može se opravdati nada ubolju budućnost.

Nakon što je kardinal Puljić iz-ložio socijalni nauk Crkve i kori-štenje dobara, prezentirana jesocijalna slika Hrvata u Bosni iHercegovini. Prof. dr. Ivo Lovrino-vić, prof. dr. Stjepo Andrić i DragoBilandžija održali su prezentacijuekonomskih modela suradnje. Po-slije prezentacije predstavljeni supojedini gospodarstvenici i pro-grami HKDU Napretka i UBH Pr-sten. Na kraju su potpisanezajedničke izjave upućene Vladi iinstitucijama RH o potrebi stvara-nja programa Hrvatske banke zaobnovu i razvoj za investiranje irazvoj područja gdje žive Hrvatiizvan Republike Hrvatske, te insti-tucijama BiH o potrebi stvaranjapovoljnih programa u ugroženimpodručjima.

Organizacijski odborgospodarskog foruma načelu s kardinalomVinkom Puljićem čine: izHrvatske Ivan Lovrinović iBruno Iljkić, iz BosanskePosavine Drago Živković,iz Srednje Bosne GoranStanić i Franjo Rajković

11


Jedan od najvažnijih ra-zloga utemeljenja UBH Prsten je potreba da se

pomogne najugroženijim di-jelovima populacije bosanskih Hrvata u BiH i u Republici Hrvatskoj nakon egzodusa ratom zahvaćenih područja u BiH. Svakako najugroženija područja bila su u Bosanskoj Posavini te u Središnjoj Bosni.

Aktualni politički ustroj BiH, nakon završetka rata Hr-vatima je, kao i drugim građa-nima, značajno zakomplicirao mogućnosti ostvarenja prava iz područja socijalne i zdrav-stvene skrbi u federaciji, a po-gotovo u Republici Srpskoj.

Hrvatska država je pokre-nutim programima iz ovog

segmenta uspjela riješiti samo najhitnije probleme. Suočeni s mnogobrojnim pote-škoćama izbjeglih Hrvata, u svakodnevnoj praksi, shvatili smo, da samo organizira-nom akcijom i velikom solidarnošću mo-

žemo pomoći u poboljšanju kvalitete života. Udruga “Prsten” svoje aktivnosti re-alizira kroz djelovanje na tri područja:

1. Segment gospodarstva (Povjerenstvo za gospodar-stvo),

2. Djelovanje u području rada, zdravstva i socijalne skrbi (Povjerenstvo za zdrav-stvo, rad i socijalnu skrb);

3. Aktivnosti u području obrazovanja, znanosti, kultu-re i sporta (Povjerenstvo za obrazovanje, kulturu i sport).

POMOĆI NAJUGROŽE-NIJIM SLOJEVIMA LJUDI

Ovakvim organiziranjem otvoren je veliki prostor za djelovanje Udruge “Prsten” u aktivnostima koje bi značaj-no pridonijele poboljšanju uvjeta života i standarda na-jugroženijih slojeva.

Upravni odbor UBH Pr-sten imenovao je Povjeren-stvo za zdravstvo i socijalnu skrb u sastavu: mr. sc. Josip Sarić (Ministarstvo zdrav-stva i socijalne skrbi RH),

Petar Mrkonjić, dipl. teolog (Ministarstvo mora, turizma i prometa), prof. dr. Drago Prgomet (KBC Rebro-Klinika za ORL), a za predsjednika Povjerenstva izabran je mr. sci. Vjekoslav dr. Jeleč (KB Dubrava).

12 |

Samo sinergijskim djelovanjem Udruge “Prsten” i nadležnih državnih institucija Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine moguće je realizirati pomoć socijalno najugroženijem stanovništvu. U sedam točaka Povjerenstvo za zdravstvo i socijalnu skrb opisuje kako pomoći najtežim slučajevima hrvatskih povratnika u svoje domove

ZDRAVLJE I SOCIJALNA SKRB

Napisao: mr. sc. Vjekoslav Jeleč, neurokirurg

PROGRAM Povjerenstva za zdravstvo i socijalnu skrb

U dosadašnjem radu, aktivno-sti Udruge bile su usmjerene na rješavanje pojedinačnih slu-čajeva i pomaganje u akcijama koje je Udruga “Prsten” vodila, a Povjerenstvo za zdravstvo i socijalnu skrb koordiniralo: jednokratne financijske pripo-moći za teško oboljele, finan-ciranje školovanja, izdavačka aktivnost, izgradnja kuća, nabavke lijekova, pomoć u lije-čenju, pomoć u zapošljavanju, savjetovanja i sl.

| 13

Povjerenstvo je dobilo zadatak da ra-zradi i osmisli mogućnosti kako pomoći bolesnima, nemoćnima, invalidima i soci-jalno najugroženijima. Rad Povjerenstva se koordinira na Upravnom odboru Udruge “Prsten” i svakako je ključ uspjeha kroz si-nergizam i zajedništvo s obzirom da se rad ovog Povjerenstva oslanja na aktivnosti Po-vjerenstva za gospodarstvo i da je programe nemoguće realizirati bez pomoći i financij-ske potpore cijele Udruge.

Formiranjem podružnica u Slavonskom Brodu, Osijeku, Rijeci i Malom Lošinju kompletira se tim ljudi koji počinje djelo-vati na navedenim aktivnostima. Aktivni članovi Povjerenstva i Upravnog odbora su iskusni i renomirani liječnici: primarijus dr. Pejo Samardžić i primarijus dr. Jozo Jelić, a u Osijeku dr. Želimir Orkić i dr. Jozo Vr-doljak. Sada Povjerenstvo ima u svom sa-stavu 20 liječnika raznih specijalnosti, a iz drugih struka tu su zastupljeni i pravnici, ekonomisti i drugi koji su spremni svojim aktivnostima i radom pružiti pomoć ugro-ženima.

DOSADAŠNJE DJELOVANJEU dosadašnjem radu, aktivnosti Udruge

su bile usmjerene na rješavanje pojedina-

čnih slučajeva i pomaganje u akcijama koje je Udruga “Prsten” vodila, a Povjerenstvo za zdravstvo i socijalnu skrb koordiniralo: jednokratne financijske pripomoći za teško oboljele, financiranje školovanja, izdavačka aktivnost, izgradnja kuća, nabavke lijekova, pomoć u liječenju, pomoć u zapošljavanju, savjetovanja i sl.

Značajan napredak u radu Udruge je svakako formiranje Zaklade i stipendiranje 30-ero djece, učenika i studenata, slabog materijalnog stanja.

Udruga “Prsten” razrađuje mogućnost samofinanciranja socijalnih i zdravstvenihprograma kroz stvaranje Holdinga Prsten koji bi 20% profita stavio u funkciju stipen-diranja i za socijalno-zdravstvene progra-me.

Veliki programi su mogući samo na do-bro osmišljenim i pripremljenim akcijama Povjerenstva za gospodarstvo koje generira materijalnu pretpostavku za navedene akci-je.

PLAN I PROGRAM POVJERENSTVAU okviru Udruge “Prsten” mobilizirani

su članovi koji po prirodi svog posla i za-nimanja u svakodnevnoj praksi sprovode slične aktivnosti: liječnici, socijalni radnici,

pravni savjetnici i svećenici. Ponuđene su i usluge pravnog savjetovanja na području mirovinsko-invalidskog osiguranja.

Pokrenute su ambulante deficitarnihvisokospecijaliziranih profila u BiH da seomogući dostupnost takvih usluga na tere-nu, ali i u Kliničkim bolnicama.

Povjerenstvo za zdravstvo i socijalnu skrb priprema dugoročan plan zdravstvene i socijalne skrbi koji će biti financiran iz vla-stitih izvora, ali i sinergijskim djelovanjem uz postojeće programe vođene od strane državnih institucija Ministarstva zdravstva BiH i RH.

Želja nam je povećati razinu i kvalitetu skrbi za najugroženije populacije :1. Djecu 100% invalide, te djecu koja bo-

luju od malignih oboljenja, teških me-taboličkih oboljenja kao i neuroloških oboljenja s naznačenim oštećenjima;

2. Skrb za beskućnike i samce, kroz skrb i smještaj u Domove za stare i nemoćne osobe uz neophodno liječenje;

3. Osiguravanje ambulantno-poliklini-čkog subspecijalističkog pregleda u po-dručjima gdje je ta služba deficitarna usklopu DZ i privatnih praksi;

4. Pitanje osiguranja i zdravstvene skrbi za Hrvate u BiH, a kojima treba liječenje u RH (Smatramo da ovo pitanje u pra-ksi treba pojednostaviti i da se Udruga aktivnije uključi u rješavanje postojećih problema). Administrativne uredbe i kantonalna politika u BiH još više ote-žavaju liječenje bolesnika;

5. Pomoć pri pravnom savjetovanju iz po-dručja ostvarivanja mirovinskih prava;

6. Okupljanje i organiziranje svih pravnih i fizičkih subjekata koji bi mogli una-prijediti razinu zdravstvene i socijalne skrbi za područja za koja UBH “Prsten” skrbi;

7. Savjetodavne, preventivne i prosvjetne aktivnosti, organizirana predavanja o temama od šireg društvenog značaja. Rad na uključivanju u regionalne pro-jekte koji su financirani iz EU fondo-va, a koji omogućavaju višu socijalnu i zdravstvenu razinu.

Uz navedene aktivnosti spremni smo u narednom periodu primiti svaku suge-stiju i razmotriti mogućnost proširenja naših aktivnosti te u tom smislu očeku-jemo angažman svih članova, simpati-zera i svih dobronamjernih ljudi.

ZDRAVLJE I SOCIJALNA SKRB

14 |

ŠTO JE ABONOS?Abonos je drvo izloženo dugom djelo-

vanju vode što je njegova mehanička i ke-

mijska svojstva učinilo izrazito posebnim. Najvažnija karakteristika abonosa je nje-gova starost. Abonos ili eban podrijetlom potječe iz nizinskih šuma hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). To je vrlo ekskluzivan materijal. Sazrijeva od nekoliko stotina

do nekoliko tisuća godina. Vađenje iz prirodnog boravišta (vode), transport i obrada vrlo su zahtjevni, a fizičke osobine karakterizira iznimna čvrstoća, tvrdoća, velika specifična težina i iznimna otpor-nost na vanjske utjecaje. Radi apsolutne

- bogatstvo i prirodne vrijednosti naše Bosanske Posavine

Započetu ekološku rubriku iz prošlog broja o vodi, nastavljamo pričom o ABONOSU. Abonos je drvo koje se tisućama godina nalazilo u vodi. Izrazito vrijedno nalazište je pronađeno u selu Oštra Luka, općina Orašje. Vrijednost, zavidne dimenzije te količina pronađenih primjeraka su na svjetskoj razini. Dokaz za to potvrđuju analize starosti od 5870 godina, dok je primjerak pronađen na Savi kod Orašja starosti čak 8290 godina

Napisao: dr. sc. Tomislav Dubravac

Gospodin Hrvoje Benković, pokraj abonosa

EKOLOGIJA

Abonos

| 15

EKOLOGIJA

otpornosti na prirodne nametnike abo-nos se smatra praktično vječnim.

KAKO NASTAJE?Rijeke u svojoj snazi tisućama godina

oblikuju krajolik kroz koji protječu te u tom prirodnom ciklusu stvaraju fenome-ne i pojave neobične ljepote. U tom pra-iskonskom procesu oblikovanja, rijeka mijenja svoj tok te se tako stabla koja su se nekada izdizala s obale rijeke nađu po-topljena i tako ostanu izložena dugotraj-nom djelovanju vode. Procesom prirodne humifikacije pod tisućljetnim utjecajem mulja i gline dolazi do kemijske reakcije između trijeslovine u drvu i soli željeza iz vode i tako nastaju koloriti boja od svije-tlo-smeđe pa sve do izrazito crne. Voda je priječila pristup kisika održavajući razmjerno nisku i jednaku temperaturu. Tekuća voda je podtlakom izlučivala tvari iz drva koje su bile podložne truljenju te istaložila kremen i vapneni pijesak koji je na taj način prekrio samo drvo nepropu-snim slojem.

Budući da se drvo nalazi ispod neko-liko metara šljunka i pijeska iznad kojega protječe rijeka potrebno je tzv. refulacij-

skim brodovima ukloniti spomenuti ma-terijal.

Ronioci imaju najbitniju ulogu. Nji-hova zadaća je točno određivanje lokaci-je svakog pojedinog debla nakon čega se pomoću zračnog padobrana deblo izvlači na površinu vode. Skladištenje abonosa se provodi oprezno, kako se naglim isu-šivanjem ne bi izazvalo pucanje drva te

time narušila njegova prirodna struktura. Izvađenom drvu se prskanjem održava vlažnost, a kasnije se posebnim postu-pkom sprečava isušivanje. Prerada abo-nosa zahtijeva drukčiji pristup nego obra-da običnog drva. Radi njegove iznimne tvrdoće moraju se primjenjivati posebni alati za rezanje čiji se vrhovi oplemenjuju tankim slojem titanij-nitrida (TiN).

KAKO SE ODREĐUJE STAROST ABONOSA?Starost abonosa, kao njegova najva-

žnija karakteristika, utvrđuje se meto-dom datiranja “C-14” pomoću radioakti-vnog izotopa ugljika. Dakle, utvrđivanje starosti temelji se na elementu ugljiku (C), osnovi života na zemlji. Uzorci drve-ta se šalju na laboratorijsku analizu ovla-štenim institucijama koje izdaju certifikat starosti. U Hrvatskoj je to Institut “Ruđer Bošković” čije su analize pokazale starost nalazišta u Oštroj Luci od 5870 godina. Navedeno potvrđuje i ovlašteni Institut u Kijevu. Najstariji primjerak abonosa, pronađen na rijeci Savi kod Orašja, ana-liziran je od strane neovisnog Instituta u Tokiju, u Japanu koji je utvrdio starost od čak 8290±4 godine.

KAKO JE SVE POČELO?Početak ove rijetke, podjednako za-

nimljive i vrijedne priče pripisujemo

Drvo Abonosa netom izvađeno iz vode

SKLADIŠTENJE abonosa se provodi oprezno, kako se naglim isušivanjem ne bi izazvalo pucanje drveta te time narušila nje-gova prirodna struktura.

16 |

gradnji crkve “Imena Marijina” u Oštroj Luci. Naime, u razdoblju od 1956. do 1961. godine počela je gradnja crkve koju je gradio Petar Grgić. Neposredno pokraj crkve počeo se iskapati građevinski mate-rijal (šljunak, pijesak). Značajnija iskapa-nja dubine do 4 metra, poradi izgradnje cesta, se nastavljaju početkom ‘70-ih go-dina. Godine 1997. dolazi do proširenja i produbljenja s tehnologijom “refuliranja” do 10 metara dubine, a veličina kopa se proširuje na 600x250 m. Iskapanje šljun-ka traje do 2000. godine kada se konce-sija dodjeljuje ribarskoj udruzi “Šaran” Orašje. Prvi primjerci drveta “Abonos” izvučeni su 1998. godine u količini od 40 m3, sa 6-8 metara dubine. Vrijednost dr-veta prepoznaje gosp. Hrvoje Benković, koji cijelu ovu priču diže na zavidnu ra-zinu. Njegova upornost, entuzijazam, ali i znatna financijska sredstva dovode do prvog certifikata 2001. godine koji potvr-đuje starost drva na 5888 godina (Institut “Ruđer Bošković). Isto potvrđuje Institut u Kijevu 2005. godine na 5870 godina. Godine 2004. počinju se nazirati osnovne konture i ideje o vrlo vrijednom nalazi-štu. Aktiviraju se stručni timovi, profesi-onalni ronioci za rad u mutnim vodama, mehanizacija. Tijekom 2004. godine po-činje se s izvlačenjem prvih sortimenata u količini od 120 m3. Izrazitu prirodnu vrijednost prepoznaju znanstvenici iz toga kraja, koji se uključuju 2005. godi-

ne. Pridružuju im se umjetnici, biolozi, povjesničari, tehnolozi drva, šumari, kli-matolozi.

Eksploatacija drveta abonos se pro-širuje na nova nalazišta, uz rijeku Savu, uzvodno i nizvodno od grada Orašja, što rezultira pronalaskom do sada najstari-jega primjerka starosti 8290±4 godine. Navedeno potvrđuje neovisni Institut u Tokiju, u Japanu.

UPORABA ABONOSA?Abonos se reže u plemenite furnire

debljine 0,6 mm koji se koriste za izradu

skupocjenog i vrlo dugotrajnog pokuć-stva, uređenje interijera, plovila (posebno podova). Poradi iznimnih tehničkih svoj-stava koristi se u graditeljstvu za izradu namještaja.

U arhitekturi se stoljećima koristi za izradu vrata i ostalih vanjskih i unutra-šnjih detalja u crkvenoj arhitekturi. Če-sto je u uporabi u kiparstvu kao glavni materijal za likovno izražavanje, a poradi otpornosti na habanje izuzetan je mate-rijal za izradu glazbenih instrumenata (dijelovi i tijela violina, gitara, klarineta i sl.).

Neki primjerci namještaja izrađeni od abonosa

Dosadašnje spoznaje o vrijednosti, zavidnoj količini i raritetnim pri-mjercima na svjetskoj razini uka-zuju kako su stvoreni svi preduvjeti da se priča o Abonosu iz naše nam Bosanske Posavine pretvori u je-dnu jedinstvenu priču u cijelome svijetu. Započinje kontakt i sura-dnja s ljudima iz Japana, Engleske, Francuske, Njemačke, naravno i iz Hrvatske, koja nam daje jamstvo za dugoročnu suradnju na relaciji: znanost, umjetnost, gospodarstvo. Količina drveta od cca 400 m3, koja je vjerojatno jedinstvena u svije-tu, pruža neslućene mogućnosti za razne vrste gotovih, finalnih

proizvoda. Posebice kada znamo da su primjerci abonosa od hrasta lužnjaka vrlo cijenjena vrsta drveta u svijetu. Započinje značajna su-radnja između tvrtki “Megakop” i “M.C.M.” - Orašje, u izradi furnira, laminata, uređenju interijera, po-sebne ponude. Znanstvena promidžba koja je u ti-jeku i koja preferira objavom znan-stvenog članka u svjetski priznatom časopisu iz toga područja, dodatno će podignuti razinu vrijednosti pro-nađenih primjeraka. Istodobno, neće ostati bez promidžbe ni na-lazište, prirodne vrijednosti naše nam Bosanske Posavine.

BREND I REKLAMA

EKOLOGIJA

| 17

Najbrojnija podružnica UBH “Prsten” u Slavonskom Brodu održava redovne sastanke na kojima raspravlja o tekućim problemima i projektima. Tako su se na posljednja dva sastanka čuli brojni pri-jedlozi za rad Udruge. Ova zima, ukoli-ko se prihvati projekt proizvodnje meda i mednih proizvoda, može se iskoristiti

za obuku kadrova za uzgoj pčelarstva. Zemlja koju vlasnici nisu u mogućnosti obrađivati može se dati u zakup ili uložiti u dioničko društvo, umjesto da se proda-je u bescjenje. Važan prijedlog bio je i da se pripreme projekti za razvoj gospodar-stva i na osnovi njih koriste predpristupni fondovi Europske Unije.

Gospodarstvenik Jozo Mijić je ista-knuo kako bi projekte trebalo ubrzati jer ima mnogo zainteresiranih. Jednoglasno je prihvaćena odluka da se Udruga pred-stavi na Katarinskom sajmu. Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb pod palicom dr. Josipa Jelića iznio je problem Hrvata koji žive u BiH u teškim i neadekvatnim zdravstvenim uvjetima. Milijun kuna koje je Vlada RH izdvojila za zdravstvenu zaštitu potrošen je do srpnja. Jednoglasno je prihvaćen prijedlog da se napravi ka-lendar za 2008. godinu s motivima “Bo-sne Srebrene”.

Na sjednici Inicijativnog odbora za osnivanje Ogranka UBH “Prsten” u

Malom Lošinju, 28. srpnja 2007., nazoči-li su predsjednik Udruge Ilija Tolić, dipl. ing., članovi Upravnog odbora UBH Josip Sarić i Petar Mrkonjić, gradonačelnik Ma-log Lošinja Gari Cappelli i pročelnica Ure-da grada Malog Lošinja Silvija Kocijan.

Predsjednik UBH “Prsten” Ilija Tolić pozdravio je prisutne, istaknuvši veli-

ku zainteresiranost bosanskih Hrvata za djelovanje i aktivnosti Udruge kroz razne projekte.

Josip Sarić i Petar Mrkonjić ponu-dili su informacije oko moguće obnove obiteljskih kuća u BiH prema programu Vlade RH. Kazali su kako je imovinu dobro ulagati u projekte koje će Bosnu i Hercegovinu približiti integracijskim procesima EU. Gradonačelnik Malog

Lošinja ing. Gari Cappelli pozdravio je interesno okupljanje ljudi iz istog kraja te je obećao i financijsku pomoć Ogran-ku Udruge koji će djelovati na području Grada Malog Lošinja.

Da bi dobri projekti zaživjeli, potrebno je da se konkretno odnose na rješavanje problema koji muče stanovništvo nekog kraja i budu, među njima, prihvaćeni. Udruga bosanskih Hrvata “Prsten” ponosi se zainteresiranošću i prihvaćanjem postavljenih ideja i ciljeva. Jedna od najvažnijih stavki u radu Udru-ge, tako je, okupljanje ljudskog potencijala spremnog da se uhvati ukoštac s nemalim problemima koji su zadesili bosanske Hrvate raseljene po čitavom svijetu, a odnose se na povratak i gospodarski razvoj rodnog kraja. Stoga, u ovom broju radosno predstavljamo “stare” podružnice i onu “najmlađu” u Rijeci

Prsten

Ideje, ljudi i projekti

Predsjednik Upravnog odbora Ogranka: Dragan Lozančić Potpredsjednik: Anto Nedić

PODRUŽNICA MALI LOŠINJ

PODRUŽNICA SLAVONSKI BROD

Predsjednik: dr. Pejo Samardžić Potpredsjednik: Franjo ZrakićPovjerenstvo za gospodarstvo: Ivan Senjak Povjerenstvo za zdravstvo i socijalnu skrb: dr. Jozo JelićPovjerenstvo za kulturu, obrazovanje i šport: dr. Stjepan Aračić

PODRUfiNICE UBH "PRSTEN"

Rođen je kao najstarije dijete u obi-telji Đure Samardžića (Jakina) i Marije r. Ravlić u Gornjoj Luplja-

nici. Kršten je i krizman na Plehanu. U vrhovskoj školi pohađao je prvi razred osnovne škole, a poslije se s roditeljima, bakom Jakom, sestrom i dvojicom braće doselio 1959. godine u Slavonski Brod, u Gundulićevu ulicu. Medicinski fakultet završio je u Zagrebu, 1974. godine, vratio se u Slavonski Brod, oženio i zaposlio. Za-vršava specijalizaciju iz interne medicine te radi kao kardiolog. Duži niz godina je šef Internog odjela.

P: Kako izgleda jedan dan dr. Sa-mardžića?

Moj radni dan počinje na odjelu prije 7 sati i potraje koliko treba. Česta su dežur-stva i rad iza dežurstava. Svom poslu kar-diologa u koronarnoj jedinici, gdje se lije-

če najteži srčani bolesnici, pridodao sam i zahtijevan posao šefa Internog odjela na kojem rade 34 liječnika i ukupno 150 uposlenika, pa je obaveza uistinu puno.Poslije posla nastojim što više vremena provoditi kod kuće. Kad stignem, obiđem

vinograd i voćnjak u Varoškom Brdu. Česta su putovanja na stručne sastanke. Predsjednik sam Podružnice Hrvatskog kardiološkog društva za Slavoniju i Ba-ranju. Bio sam aktivan u Hrvatskoj lije-čničkoj komori u Zagrebu gdje sam bio predsjednik Suda časti.

P: Čuli smo da u vašoj obitelji ima mnogo liječnika?

Moja supruga Marija radi kao profesor kemije u Klasičnoj gimnaziji Fra Marijan Lanosović u Brodu. Imamo pet sinova i jednu unuku Tinu koja nam je veliko ve-selje. Najstariji sin Kristian je doktor me-dicine, specijalist oftalmolog, Vjekoslav je doktor stomatologije i ima privatnu stomatološku ambulantu, Ivan je doktor medicine i očekuje specijalizaciju iz orto-pedije. Četvrti sin Jure je također doktor medicine. On je ostao u Zagrebu na KBC Rebro. Najmlađi Mislav je student infor-matike i ima, na sreću, druge interese.Na nedjeljnom obiteljskom ručku u nas

RAZGOVOR S PRIMARIJUSOM DR. PEJOM SAMARDŽIĆEM, PREDSJEDNIKOM PODRUŽNICE UBH “PRSTEN” U SLAVONSKOM BRODU

Pamtim svoje plehanske korijene

Razgovarao i snimio: Mijat Jerković

Primarijus dr. Pejo Samardžić, vrsni je kardiolog, ravnatelj Internog odjela bolnice u Slavonskom Brodu i dobitnik prestižnih međunarodnih priznanja na polju kardiologije

Sjednica Inicijativnog odbora za osni-vanje Podružnice UBH “Prsten” u Osije-ku, održana je 12. lipnja 2007. u Čepinu. Za predsjednika Podružnice i predsjedni-ka Upravnog odbora izabran je prof. dr. sc. Drago Šubarić, a za potpredsjednika UO Podružnice ing. Marko Pipunić. Tom prigodom izabrani su i ostali članovi UO osječke podružnice. Predsjednik UBH “Prsten” Ilija Tolić uvodno je izložio za-dovoljstvo velikim brojem ljudi koji imaju dovoljno intelektualnih i materijalnih re-sursa kojima su u stanju pomoći drugima, a posebice Hrvatima na području Bosan-ske Posavine. Bruno Iljkić, predsjednik Povjerenstva za gospodarstvo upoznao je prisutne s gospodarskim potencijalom

članova Udruge te s projektima zapošlja-vanja na tim područjima. Na sjednici je konstatirano kako nije isključeno da će se jednog dana sve udruge koje okupljaju Hrvate iz BiH ujediniti i okupiti, a Anto

Mijić, jedan od osnivača Udruge iz Tenje izražava stav da je njihova Udruga otvo-rena za punu suradnju. Prof. dr. sc. Vlado Guberac ističe pomoć Hrvatima iz Bosan-ske Posavine da ishode osobne iskaznice u BiH, kako bi mogli postati relevantan politički čimbenik na tom prostoru, što je preduvjet za realizaciju projekata i povra-tka i gospodarskog razvoja kraja.

PODRUŽNICA OSIJEK

Predsjednik podružnice ”Prsten” u Slavon-skom Brodu, primarijus dr. Pejo Samardžić

18 |

Obj

avlje

no

u P

leh

ansk

om g

lasn

iku

, stu

den

i 20

07.

Predsjednik Podružnice i predsjednik UO Ogranka: dr. sc. Drago Šubarić,Potpredsjednik: Marko PipunićAdresa podružnice: Vinkovačka ulica 1a


U Konferencijskoj dvorani Euroher-ca u Rijeci 18. listopada 2007. održana je osnivačka skupština Riječke podru-žnice. Tog dana za predsjednika riječke podružnice izabran je prof. Anto Zovko iz Žepča, potpredsjednik Željko Nujić iz Kraljeve Sutjeske, Upravni odbor sa 18

članova, Nadzorni odbor sa 3 člana i taj-nica Podružnice Sandra Galić. Skupštinu su uveličali umjetnici Hrvatskog naro-dnog kazališta Ivana pl. Zajca, tenor Da-vor Lešić, sopranistica Anđelka Nujić, uz pratnju maestra Igora Vlajnića.

Članovi folklornog društva “Izvor” predstavili su narodne nošnje iz svih kra-jeva BiH.

Novoizabrani predsjednik Riječke po-družnice prof. Anto Zovko zahvalio se na povjerenju naglasivši svoju povezanost s Rijekom još iz studentskih dana, kao i želju da se prezentira građanima Rijeke i Primorsko-goranske županije doprinos bosanskih Hrvata razvoju grada i župa-nije u posljednjih pola stoljeća na gospo-

darskom, kulturnom i obrazovnom po-dručju te njihov doprinos danas u borbi za europske vrijednosti i zajednički život multietničke Bosne i Hercegovine.

Predsjednik: prof. Anto Zovko (Žepče)Potpredsjednik: Željko Nujić, teolog (Kraljeva Sutjeska) e-mail: [email protected] odbor 18 članovaNadzorni odbor 3 članaTajnica podružnice: Sandra GalićAdresa: Verdijeva 11, 51 000 Rijeka

se oko stola doista okupi liječnika kao na kakvom manjem bolničkom odjelu. U šali sam ranije govorio da su moji pla-novi s njima bili drukčiji: jedan liječnik, jedan svećenik, jedan u diplomaciji, jedan u vojsci i jedan u policiji da pokrijemo sve sfere života. Sretni smo, moja supruga i ja, jer su nam, hvala Bogu, zdravi, dobri i uspješni.

P: Upravo ste se vratili iz Indije. U kojem ste svojstvu ondje bili?

Bio sam na jednom studijskom putu u Indiji i Ujedinjenim arapskim emiratima. Dobro je vidjeti različite kulture i pristu-pe rješavanja problema u zdravstvu.

P: Gdje je u tim relacijama Bolnica dr. Josip Benčević u kojoj radite?

Naša bolnica je najveća županijska bol-nica, ali i među najboljim županijskim bolnicama u Hrvatskoj. Trudimo se pra-titi svjetske trendove i biti što bolji. In-terni odjel, na čijem sam čelu, je najveći odjel u bolnici. Dobro smo opremljeni i ekipirani. Rade 34 liječnika različitih podspecijalnosti. Rade se pretrage koje se ne rade u ostalim županijskim bolni-cama, nego jedino na velikim klinikama. Bolnica je nastavna baza Medicinskog fakulteta u Osijeku. Članovi smo europ-skih stručnih društava. Ja sam diplomu Europski kardiolog dobio na Europskom kardiološkom kongresu u Stockholmu 2005. godine.

P: Niste član ni jedne zavičajne udruge, ali nedavno ste izabrani

za predsjednika Podružnice “Prsten” u Sl. Brodu! U lipnju ove godine osnovana je Podru-žnica UBH Prsten u Brodu gdje sam iza-bran za predsjednika podružnice. Udruga nije zavičajni klub, nego je to pokušaj da Hrvati Bosanske Posavine i Srednje Bosne kroz organiziranu aktivnost temeljenu na ekonomskim osnovama, ali i brigom i lju-bavlju prema rodnom kraju stvore uvjete održivog povratka onih koji to žele.

P: Kao predsjednik Podružnice Udruge “Prsten” u Sl. Brodu po-

sjetili ste predstavnike Udruge povra-tnika “Feniks” na Plehanu. Koji proble-mi muče tamošnje stanovništvo? Sastali smo se s predstavnicima Udruge povratnika “Feniks” na Plehanu i kroz zanimljiv razgovor predstavili udrugu i njene ciljeve. Drago mi je bilo upoznati ljude koji su se vratili i koji se bore da bi ostali i pomogli i drugima koji se žele vra-titi. Očekivanja su bila u konkretnim rje-šavanjima najčešće financijskih problema povratnika. Međutim, ciljevi i aktivno-sti Udruge “Prsten” su u osmišljavanju i financiranju projekta koji će zaživjeti i omogućiti da povratnik radi, zaradi i op-stane.

P: Mnogi povratnici, kao i neki izbjegli Hrvati iz Bos. Posavine

imaju problema s liječenjem. Podružni-ca je već nešto konkretno poduzela da im pomogne?Poseban je problem zdravstvena skrb po-vratnika i izbjeglih Hrvata. Tu ima dosta problema koje treba riješiti. Inicijativom “Prstena” obećana su dopunska sredstva brodskoj bolnici za troškove liječenja neosiguranih povratnika. Članovi našeg Povjerenstva za zdravstvo, rad i socijalnu skrb svojom inicijativom u Ministarstvu zdravstva, liječničkim udrugama u Hr-vatskoj i svojim osobnim radom, nastoje riješiti uočene probleme.

P: Obišli ste plehanski brežuljak i veći dio plehanske župe. Kakvi su

dojmovi?Uvijek mi je drago posjetiti ovaj kraj. Isti-na, davno sam otišao, ali me vežu sjećanja na najranije djetinjstvo: prvi ispit iz vje-ronauka, ljetne praznike koje sam provo-dio kod bake u Modranu. Moji pokojni roditelji su često išli u rodni kraj i vodili nas djecu.

P: Što za vas znači Plehan?Ja se osjećam Brođaninom, jer ovdje

živim 50 godina, ali i Plehančaninom jer su mi tamo korijeni. Upravo zato za mene pojam lijepa priroda znači upravo taj naš kraj: brežuljak, šuma, livada, potok… Žao mi je što to više nije ono čega se sjećam prije rata. Malo je povratnika, prodaje se djedovina, rijetki su entuzijasti.

PODRUŽNICA RIJEKA

| 19


20 |

U lipnju 2007. godine osnovana Zaklada “Prsten,” iste jeseni dodijelila je 30 stipendija učenicima i stu-dentima. Zaklada je osnovana radi stipendiranja djece poginulih branitelja HVO-a, djece teškog imovin-skog stanja te osobito nadarene djece

Prsten

Upravni odbor Zaklade Prsten raspisao je, temeljem odluke od 3. listopada, natječaj za

dodjelu 30 stipendija učenicima sre-dnjih škola i studentima Hrvatima u Bosni i Hercegovini i Hrvatima iz Bo-sne i Hercegovne koji žive u Republi-ci Hrvatskoj, za školsku/akademsku 2007/2008. godinu. Na natječaj koji je bio otvoren do 1. studenoga 2007. godine, prijavio se 241 kandidat.

Visina stipendije za učenike iznosi 800,00, a za studente 1500,00 kuna, a prima se u razdoblju od listopada do srpnja.

Najvažniji cilj Udruge bosanskih Hrvata “Prsten” za 2007. godinu bio je osnivanje Zaklade “Prsten”. Dodje-lom 30 stipendija onima kojima je ona najpotrebnija, a to su djeca po-ginulih branitelja HVO-a, socijalno ugroženi učenici i studenti te talenti, cilj je u potpunosti ostvaren. Želimo stvoriti društvo znanja te, poticanjem i promocijom takvog sustava vrije-dnosti, svim našim ljudima iz Posavi-ne i Srednje Bosne vratiti smiješak na lice i nadu u bolje sutra. Uvjeren sam da ćemo ovim primjerom, transpa-rentnošću i objektivnošću prilikom izbora kandidata, pokrenuti brojne gospodarstvenike da nam se priklju-če u ovoj važnoj misiji i tako osigurati dvostruko veći broj stipendista već sljedeće godine - izjavio je upravitelj Zaklade “Prsten”, gospodin Zvonko Biljecki.

Dr. Zvonko Biljecki, dipl. ing. geod., upravitelj Zaklade “Prsten”

ZAKLADA “PRSTEN”

Učenicima i studentima 30 STIPENDIJA

| 21


Riječi, ponekad, malo znače kad ži-vot piše najnevjerojatnije priče. Na

ovim stranicama nemamo dovoljno mjesta da bismo ponaosob ispričali sudbine sve te djece kojoj je potrebna mala pomoć da bi postigli puno. Uče-nike smo, zbog njihove mladosti, pre-pustili učenju i igri, a kontaktirali smo nekoliko studenata, koje smo zamolili da nam ispričaju nešto više o sebi.

IGOR TARABA dobio je stipendiju u ka-tegoriji studenata djece smrtno strada-lih i nestalih branitelja HVO-a. Rođen je u Vitezu prije 19 godina. Student je prve godine Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. U minulom Do-movinskom ratu, Igoru je poginuo otac, za sobom ostavivši udovicu i troje male djece. Igor ima još dvije sestre. U 2002. godini od teških posljedica karcinoma umire i majka. Djecu je, tada, u svoju obitelj prigrlila tetka Ljubica Garić, ta-kođer udovica poginulog branitelja, s troje vlastite male djece. U obitelji koja se ponosi s dva prezimena i šestoro dje-ce, troje je studenata, dvije curice su u srednjoj školi, a jedna pohađa osnovnu školu.

BERNARD JEZIDŽIĆ, također je, dobio stipendiju u kategoriji studenata djece smrtno stradalih i nestalih branitelja HVO-a. Rodio se ‘88. godine u Livnu, a do početka rata živio je u Bugojnu. Iz ratom zahvaćenog grada odlazi s majkom Marom i bratom Andrejem u Seget Vranjicu. Kada je ‘93. godine palo Bugojno, Bernardov otac bio je zarobljen i zatočen u muslimanskom logoru tri mjeseca. Jednog dana su ga odvezli i od tada mu se gubi svaki trag. Majka Mara je nezaposlena, s dvoje djece na fakultetu. Bernard studira na prvoj godini strojarstva u Splitu. Ova stipendija će pomoći financijski cijeloj obitelji, jer Bernard će stipendiju podje-liti s bratom.

DIJANA KRESO briljantna je studenica četvrte godine teorijske matemati-ke na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a stipendiju od Zaklade “Prsten” dobila je u kategoriji za nadarenu djecu s prosjekom većim od 4,00. Dijana je rođena 1985. godine u Mostaru. Još prije rata, ona, njena sestra, dva brata i majka ostali su bez oca i supruga. Za vrijeme rata odlaze u Sumartin na Braču. Dijanina majka je

profesorica matematike te je interes za matematiku od malih nogu prenijela na kćer. Od devete godine sudjelova-la je i osvajala mahom prva mjesta na državnim natjecanjima iz matematike. Od posebnih dostignuća istaknut ćemo dvije prve nagrade na Mediteranskom natjecanju, dvije pohvale (Honourable Mention) na Međunarodnim matema-tičkim Olimpijadama u Škotskoj i Ja-panu. Ne želeći napustiti svoju obitelj na Braču za natjecanja se pripremala potpuno samostalno. Izvrsna je stu-dentica s prosjekom ocjena 4,958, a u srednjoškolskim natjecanjima, ovaj put, prisutna je kao mentor-volonter učenicima V. gimnazije, poznatoj po matematičkim uspjesima. Njeni uče-nici, redovno osvajaju najbolja mjesta. Dvije godine je bila zamjenica glavnog urednika matematičkog časopisa Play-math, gdje je, između ostalog, objavila i dva stručna rada: Radikalno središte (Playmath br. 6, 2004. god.) i Život između dva kvadrata (Playmath br. 8, 2005. god.). Kako je zainteresirana za područje vjerojatnosti i statistike pla-nira naknadno upisati smjer: statistika i računarstvo na svom fakultetu. Svoju budućnost vidi u znanosti.


ZAKLADU “PRSTEN” osnovala je Udruga bosanskih Hrvata “Prsten”. Upra-vitelj Zaklade je dr. sc. Zvonko Biljecki, dipl. ing. geodezije.Svrha Zaklade je stipendiranje učenika i studenata Hrvata u Bosni i Her-cegovini i Hrvata iz Bosne i Hercegovine koji žive u Republici Hrvatskoj. Sredstva Zaklade prikupljaju se: donacijama Zakladnika, članova, podupi-ratelja, djelatnostima Zaklade, prilozima domaćih i stranih fizičkih i pra-vnih osoba.

Natječaj za dodjelu stipendija bio je raspisan za školsku/akademsku 2007/2008. godinu i objavljen u:- Večernjem listu (hrvatsko izdanje) od 13. listopada,- Večernjem listu (bosansko-hercegovačko izdanje) od 18. listopada,- Jutarnjem listu od 15. listopada te na internetskim stranicama:

www.udruga-prsten.hrwww.donacije.infowww.stipendije.info

DJELA GOVORE ZA NJIH

REZULTATI NATJEČAJA I DODJELE STIPENDIJA

Temeljem članka 14. Pravilnika o uvje-tima i postupku dodjele sredstava za

ostvarivanje svrhe Zaklade Prsten, Povje-renstvo za natječaj Zaklade Prsten na svo-joj sjednici održanoj 16. studenoga 2007. godine, utvrdilo je nakon razmatranja svih pravodobnih i potpunih prijava, uvida u dokumentaciju i provjere koji su pristupni-ci ispunili mjerila za odabir stipendista, kao i sve ostale uvjete natječaja, utvrđeni su sljedeći rezultati po skupinama, uz nazna-ku mjesta podrijetla i adrese prebivališta:

22 |

a) učenici, djeca smrtno stradalih i ne-stalih branitelja HVO-a - 7 stipendija

1) ZVONIMIR CRNJAK, (Bugojno), Okrug Gornji, Tudorski put 70

2) MARKO ŠIRIĆ, (Žepče), Zagreb, So-pnički odvojak 5J

3) ANAMARIJA MADŽAREVIĆ, (Gra-dačac), Zagreb, Jovinovačka 24

4) VLATKA JELEČ, (Derventa), Zagreb, Zagrebačka cesta 205

5) KATARINA TADIĆ, (Zavidovići), Sa-mobor, Josipa Komparea 1

6) DRAGAN MIŠKULIĆ, (Odžak), Gor-nja Lomnica, Ljudevita Gaja 7

7) SLAVEN VULIĆ, (Mrkonjić Grad), Zagreb, Petruševec 5. odv. 178

b) studenti, djeca smrtno stradalih i ne-stalih branitelja HVO-a - 8 stipendija

1) BERNARD JEZIDŽIĆ, (Livno), Seget Vranjica, Put Čarijića 58

2) MARIJA BILANDŽIJA, (Jajce), Zagreb, Sv. Roka 7A

3) JELA RAVNJAK, (Odžak), Velika Go-rica, Pavršnica 15

4) GORAN NIKOLIĆ, (Sarajevo), Za-greb, Taborska 31

5) TOMISLAV GAVRAN, (Derventa), Slavonski Brod, Lička 77

6) ALEKSANDAR GALIĆ, (Derventa), Slavonski Brod, V. Karasa 19

7) IVAN ERKAPIĆ, (Zenica), Trogir, Hrvatskih mučenika 1

8) IGOR TARABA, (Travnik), Vitez, Podgradina b.b.

c) učenici kojima je novčana pomoć po-trebita - 4 stipendije

1) MIŠEL PERAN, (Mostar), Prozor/Rama, Gmići b.b.

2) EVICA JOSIPOVIĆ, (Brčko), Vidovi-ce, Vodenička 18

3) EDITA ĆURIĆ, (Derventa), Donji Andrijevci, Radničko naselje 12

4) MATEA MASLAĆ, (Mostar) Stolac, Kneza Mihajla Viševića b.b.

d) studenti kojima je novčana pomoć

potrebita - 4 stipendije1) SLAVEN PAPIĆ, (Doboj), Tešanj, Ro-

sulje b.b.2) JELENA BANDIĆ, (Bos. Brod), Sla-

vonski Brod, Podvinjska 20

3) ANITA KUTLEŠA, (Tomislavgrad), Zagreb, Barčićeva 8

4) BORIS ANTUNOVIĆ, (Travnik), Tro-gir, Kneza Trpimira 205

e) nadareni učenici, osim 1. razreda, s prosjekom ocjena 4,50 i više - 3 sti-pendije

1) MATEJA KISIĆ, (Derventa), Zagreb, Lopatinečka 15

2) ANTONELLA GELJIĆ, (Brčko), Veli-ka Kosnica, Velika Kosnica 15 F

3) SANDRA BRAJKOVIĆ, (Tuzla), Živi-nice, Druga ulica 70

f) nadareni studenti, osim 1. godine

studija i apsolvenata, s prosjekom ocjena 4,00 i više - 4 stipendije

1) DIJANA KRESO, (Mostar), Sumartin, Sumartin b.b.

2) MIA BAŠIĆ, (Sarajevo), Zagreb, Vladi-mira Ruždjaka 12

3) GORAN PEPIĆ, (Gradačac), Virje, Mihovila Pavleka Miškina 39

4) ANTUN JOZINOVIĆ, (Zavidovići), Globarica, Globarica b.b.


Dobitnici stipendija

| 23

LJUDI, DOGAĐAJI, POVODI

Ideju o pomoći u izgradnji kuće Luke i Anice Jelavić iznio je gospodin Milan Bandić, grado-

načelnik Grada Zagreba na prvom druženju čla-nova Udruge, još u proljeće 2006. godine.Da pod-sjetimo: obitelj Jelavić ima osmero djece, od kojih dvoje treba stalni medicinski nadzor. Luka i Anica Jelavić, izbjeglice iz Foče (Bosanska Posavina), tada su živjeli u Ivanić Gradu u podstanarskom, neprikladnom stanu iz kojega su trebali iseliti.

Udruga “PRSTEN” je organizirala široku akciju pomoći izgradnji njihove obiteljske kuće u kojoj su sudjelovali članovi i prijatelji Udruge. Da-nas obitelj Jelavić živi u vlastitoj obiteljskoj kući u Zagrebu (Botinec). Ukupna donacija za izgradnju njihove kuće cijeni se na 100.000 eura. Povelik je popis zaslužnih. Posebno bi trebalo istaknuti podršku i doprinos zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i njegovih suradnika Ive Jelušića i Stipe Zebe, koji su i članovi Udruge “Prsten”.

Doprinos članova i prijatelja Udruge bio je odlučan za to da danas obitelj Jelavić ima vlastiti “krov nad glavom”. Zaslužuju da ih nabrojimo:

BETONMIX d.o.o. (Jasna Crnjak), NC BETON - PROIZVOD d.o.o. (Ivan Ergović), HABUNEK PROMET d.o.o. (Marijan Habunek), AUTO - ZU-BAK d.o.o. (Pavo Zubak), IN2 (Ante Mandić), TŽV GREDELJ d.o.o. (Ivan Tolić), VAILLANT HRVAT-SKA d.o.o. (Mario Opačak), KOLOR - SPEKTAR d.o.o. (Petar Mrkonjić), MATAN 83 d.o.o. (Mato Možar), G.I.K. GRADNJA d.o.o. (Ilija Krajinović), TAMIN d.o.o. (Ilija Tolić), ZOVKO - ZAGREB d.o.o. (Ivica Zovko), UDRUGA ZA PROMICA-NJE GOSPODARSTVA, OBRT RUŽIĆ (Pejo Ružić), PASSAGE GRADNJA d.o.o. (Jozo Tolić), TERMOSERVIS d.o.o. (Pero Ćuro), PETAR - KOP d.o.o. (Petar Bešlić), MEGAKOP d.o.o. (Bruno Ilj-kić), TERMOBLOK d.o.o., KLESARSTVO LUCIĆ (Stipe Lucić), STJEMA - PROMET d.o.o. (Stjepan Martinović i Tadija Benić), Marko Kovačević, Ivica Marić, Alen Barke, Stipo Lukić, Šimo Čolić, Franjo Koturić, Božo Barišić, Vinko Brešćanović, Rašo Ćufto, Goran Jurić, Pero Ivanković, Ivan Spajić, Anto Marić, Miro Grubišić, Dado Dalant, Pero Martinović, Ivo Pekić, Mado Vladić, Mirko Žaja, Ilija Kovačević, Marko Kovačević, Olien Jovanović, Anto Ivanković, Lovro Kozina.

Tradicionalna manifestacija Hrvatske matice iseljenika pod pokroviteljstvom Vlade RH

Na svečanom otvaranju u Muzeju Mima-ra, u ime pokrovitelja, Vlade RH, nazo-

čne je pozdravila potpredsjednica Vlade RH, Jadranka Kosor. Gospođa Kosor je istaknula brojne projekte kojima Vlada RH pomaže u nastojanju da Hrvatima u Bosni i Hercegovi-ni bude bolje, kao što je potpora Sveučilištu u Mostaru, Sporazum za zbrinjavanje pri-padnika HVO-a, te darivanje državnih kuća i stanova na području od posebne državne skrbi u Hrvatskoj.

Uz duhovite komentare izvrsne radijske vo-diteljice i urednice Sonje Šarunić predstavljena je tradicijska odjeća i nakit iz zbirke Samosta-na Duhovnog centra “Karmel sv. Ilije“ iz Zidi-na kraj Buškog jezera u općini Tomislavgrad, jedinog mjesta gdje se prikupljaju i čuvaju hrvatske nošnje iz Zapadne Bosne (Glamoča, Bosanskog Grahova, Sanskog Mosta i drugih mjesta) te preko tristo primjeraka starog, fili-granskog, od srebra izrađenog nakita. Autor

revije je o. Zvon-ko Martić, a kre-acije sastavljene od sto godina starih nošnji i novijih dijelova te urešenih im-pozantnim sta-rinskim nakitom nosile su redom poznate osobe iz hrvatskog ja-vnog života, rodom iz Bosne i Hercegovine: Ivo Gregurević, Sandra Bagarić, Ivana Lušić, Zrinko Tutić, Matija Vujica, Zrinka Turalija, Ivan Mikulić, Vlado Šola, Slavko Goluža, Jozo Čurić i mnogi drugi. Reviju su “osvježili“ pje-sme, glazba i napjevi pučkih pjevača i svirača na tradicijskim glazbalima te članovi HKUD-a “Fra Petar Bakula” iz Posušja.

Ivana Kolovrat

Osmijeh na licima posjetiteljaBogat i raznolik program ovogodišnjeg Tjedna Hrvata iz Bosne i Hercegovine, održanog od 22. do 26. listopada, popraćen je s velikim zanimanjem

Dobrotvorni koncert za stipendisteU dvorani Vatroslava Lisinskog, 9. stude-noga 2007. godine, Zagrebačka filharmo-nija održala je deseti po redu dobrotvorni koncert za prikupljanje sredstava namije-njenih Napretkovom fondu za stipendira-nje Ivo Andrić - Vladimir Prelog.Hrvatsko kulturno društvo Napredak ovim koncertom obilježilo je dvije obljetnice - 100 godina Napretka u Zagrebu i 100-go-dišnjicu rođenja velike hrvatske pijanistice Melite Lorković. Koncert se održao pod pokroviteljstvom Poglavarstva Grada Zagreba, a nastupile su solistice na klaviru: Maja Bakrač, Mar-tina Filjak, Pavica Gvozdić, pod ravnanjem Nade Matošević. Izvedena su djela Borisa Papandopula, Dore Pejačević i Milka Ke-lemana. Napretkov fond za stipendiranje, koji nosi ime po dvojici nobelovaca, godi-šnje dodijeli više od 120 stipendija i potpo-ra studentima koji studiraju u Bosni i Her-cegovini i Hrvatskoj.

Svečana večera u SheratonuSvake godine početkom prosinca Udruga bosanskih Hrvata “Prsten” u dvorani ho-tela Sheraton u Zagrebu, Kneza Borne 2, organizira tradicionalnu svečanu večeru. Večera je popraćena bogatim kulturno-umjetničkim programom.Ovogodišnja manifestacija održava se pod nazivom Večer članova i prijatelja Udruge bosanskih Hrvata “Prsten”, a povod je obi-lježavanje rada i djelovanja udruge, koja ove godine slavi svoju treću godišnjicu, do-djela prvih stipendija iz Zaklade “Prsten” te osnivanje trgovačkog društva Prsten - GRUPA d.o.o. Svečanoj večeri prisustvuju članovi Udru-ge “Prsten”, njihovi prijatelji kao i brojni ugledni uzvanici iz javnog života Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Još malo i topli dom je spreman za obitelj Jelavić

Sandra Bagarić

Ljudi kojima treba reći: “Hvala”

Ovako je počelo u proljeće 2006. godine

24 |

LJUDI, DOGAĐAJI, POVODI

Humanitarna organizacija BOSNIEN-FORUM, u njemačkom gradu Singenu,

proslavila je ovih dana petnaestu obljetnicu postojanja. Okupljanjem članova organizaci-je na zajedničkoj večeri napravljena je retro-spektiva dosadašnjeg djelovanja i učinaka. Organizacija je osnovana krajem 1992. kada je već postalo jasno da ratna događanja neće biti kratkotrajna i da će svi vidovi pomoći, a pogotovo humanitarne biti neophodno po-trebni. U okviru katoličke župe Srca Isusova u Singenu okupila se grupa ljudi spremnih na pomaganje. Od prvih dana pa do danas ova njemačka župa bila je centar oko kojega se sve vrtjelo. Ulogu mentora organizacije od početka je preuzeo župnik Gebhard Reic-hert. Kroz organizaciju je prošlo mnogo čla-nova i pomagača, ali jezgru je činilo desetak ljudi, koji su bili aktivni od prvih dana, kao i danas. Imena koja treba svakako spomenuti su: Strobel Bernd, glasnogovornik organiza-cije, Siegmund Wolfgang, Leirer Josef, Leirer Andreas, Drayer Josef, Isak Klemens, Riedel Klaus, Koller Wolfgang itd. Za to vrijeme su i tri vrlo aktivna člana, na žalost, preminula: Strobel Marai, Leirer Burgel i Messmer Al-brecht. Od Hrvata, u organizaciji su od pr-voga dana do sada Ruža i Josip Mijić iz Gre-bnica, kao suosnivači, voditelji i prevoditelji.

Glavni moto organizacije od početka je bio - pomoći ljudima, tako da je pomagala u hrani, lijekovima, odjeći, namještaju i bijeloj tehnici. Nakon rata na red je došla i kulturna promi-džba našeg naroda. Ostvaren je 51 transport u različite regije: Osijek, Slavonski Brod, Orašje, Domaljevac, Odžak, Mostar Ravno, Sarajevo, Bugojno, Đakovačka Breznica, Nova Bila itd.

Od akcija bi trebalo spomenuti neke koje su novčano bile najzahtjevnije:• Uređenje Doma ratnih invalida u Đakova-

čkoj Breznici kao i kupovina specijalnog vozila za invalide;

• Uređenje Osnovne škole u Domaljevcu;• Dugogodišnje novčano i drugo pomaganje

dječjeg centra “Zlatni Cekin” u Slavonskom Brodu;

• Pomaganje izbjegličkog centra u Gašinci-ma u školskom materijalu, igračkama, te poklon-paketima koje su uputila djeca iz Singena;

• Pomaganje “Kruha Sv. Ante” u Slavonskom Brodu;

• Pomoć bolnicama u Orašju i Novoj Biloj;• Samostanu na Plehanu je u više navrata

upućivana pomoć na različite načine;• Školovanje jedne studentice iz Viteza;• Posebno treba napomenuti tromjesečno

liječenje i oporavak u klinici za rehabilita-ciju Marka Bozanovića iz Novog Sela (kod Samca) koje je BOSNIEN-FORUM u po-tpunosti platio;

• Pomaganje “Ureda civilne i vojne skrbi” Bosanske Posavine u paketima s hranom, lijekovima, medicinskoj i drugoj opremi, te velikoj kuhinji za potrebe zbrinjavanja ve-likog broja stanovništva;

• Kupovina vozila prve pomoći i pogrebnog vozila za Dom zdravlja u Domaljevcu.

Kako je ova Organizacija od početka za-mišljena i postavljena kao “forum”, jedan od zadataka joj je bio rasvijetliti razloge i uzroke koji su doveli do rata. Iako je njemačko sta-novništvo o tome bilo vrlo dobro obaviješte-no putem medija, članovi organizacije su or-

ganiziranjem javnih tribina, predavanjima, dijaprojekcijama, te izvješćima o transpor-tima, darovateljima uvijek davali dodatna objašnjenja i motivaciju.

Posebno uspješna bila je serija od 12 umjetničkih izložbi koje je BOSNIEN-FO-RUM organizirao na području južne Nje-mačke. Na njoj su se njemačkoj publici kao prvi predstavili profesori Zagrebačke akade-mije likovnih umjetnosti, na čelu s dekanom Akademije profesorom Jordanom. Uslijedile su samostalne umjetničke izložbe: Francine Dolenec, Ljube Lacha, te kao posljednja do-sad umjetnička izložba Vlatka Blažanovića. Izložbe su bile humanitarnog karaktera jer su se umjetnici odricali dijela honorara u korist organizacije.

Naša iskustva su u posljednjih petnaest godina obilježena patnjama, smrću, razara-njima i svim strašnim posljedicama koje rat donosi, a što nas je motiviralo da i dalje po-mažemo. Na drugoj strani su opet iskustva s ovdašnjim njemačkim stanovništvom. Do-živjeli smo da su češće bili spremni pomoći oni koji sami nisu imali mnogo, nego oni bogatiji. Sve u svemu, imali smo jako veliku podršku ljudi, inače ne bismo bili u mogu-ćnosti provoditi navedene akcije. Spoznali smo mnogo povjerenja i kršćanske ljubavi prema bližnjemu, što je jedno veliko bogat-stvo.

Neumorni u prikupljanju pomoći: Josef Leirer, Josip Mijić, Bernd Strobel i Josef Drayer sa župnikom Gebhardom Reichertom ispred Crkve Srca Isusova

Tračak svjetla za ohrabrenjeU sivilu poodmakle jeseni, u malosadržajnom, ali dostojanstvenom životu u Tramošnici, za ohrabrenje svima, kao za inat, ipak još jedan tračak svjetlosti. Odlučili su mladenci da svoj sveti čin i sudbenog i crkvenog vjenčanja obave u Tramošnici. U subotu, 3. studenoga 2007. godine, u predivnom ambijentu svečane sale mjesnog ureda, a odmah potom i pred oltarom crkve Sv. Ive, vjenčali su se Reza i Dragutin. Svečanom činu vjenčanja nazočili su svatovi i mještani Tra-mošnice. Bilo je to prvo sudbeno vjenčanje u novoizgrađenom mjesnom uredu u Tramošnici, vjerojatno i potpora i ohrabrenje za što skoriji potpuni početak rada mjesnog matičnog ureda, na mjestu koje mu po svemu pripada. Hrabri i odvažni mladenci su Reza Nadarević, kći Pere i Mande iz Tramošnice (Čardak) i Dragutin Milobušec iz Novog Marofa. Neka Svevišnji pomogne da vjenčanja u Tramošnici bude puno, kako je nekad bilo.

Tadija Leutar

Petnaest godina BOSNIEN-FORUMA

Ljudska dobrota ne poznaje granice(Singen - 16. studenoga 2007.)

| 25

PODRUŽNICE UBH “PRSTEN”

26 |

Prsten

KONCERT

Festival izvorne pjesme i glazbe Bosanske Posavine i Središnje Bosne

Festival izvorne glazbe Bosanske Posavine i Središnje Bosne, održan 24. studenoga, okupio je u dvorani

“Ćurak” u Rugvici brojne posjetitelje svih generacija, željne druženja uz zvukove šargije. Nekoliko puta te večeri posjetitelje su dignuli na noge natjecatelji, pjevači i svirači te mlade ljepotice u narodnim nošnjama.

Smisao ovog ugodnog druženja nije bila samo zabava, već, kako to obično biva kada se sastanu ljudi dobre volje, pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija. Naime, prihod od festivala namijenjen je Zakladi koju je osnovala Udruga bosan-skih Hrvata “Prsten”, a sponzori ove večeri bili su, uz UBH Prsten, Pevec grupa i Ter-mocommerce.

Na festivalskoj pozornici predstavilo se dvanaest pjevačkih i osam sviračkih grupa, “glas naroda” je odlučivao, pa je za najbolje pjevače proglasio braću Jelić, po-drijetlom iz Usore. Drugo mjesto su zau-zeli očevi izvorne glazbe, braća Begić, dok su se jedine dame te večeri, Pava i Dan-ica, podrijetlom iz Žepča, veselile trećem mjestu. Osim velikog pljeska, sviračka grupa Mladost rodne grude iz Dugog Sela nagrađena je i prvim mjestom u svojoj kategoriji. Drugi su bili Dervenćani braća Lučić, a treće mjesto su zauzeli simpatični dječaci iz grupe Plave oči.

Odličnoj atmosferi večeri pridonijele su i šarmantne djevojke u tradiciona-lnim nošnjama, a svojom ljepotom, mladošću i upravo čarobnim osmijehom,

članovima žirija otežale su konačan odabir - ljepotice Festivala. Titulu najljepše, na-kon usuglašenih glasova stručnog žirija, ponijela je vesela studentica fizioterapije

Plesalo se, veselilo i pjevalo do jutra

Ilija i Marko Begić - pjevačke legende izvan konkurencije

| 27

KONCERT

Festival izvorne pjesme i glazbe Bosanske Posavine i Središnje Bosne

Zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba, gospodin Ivo Jelušić i Ilija Tolić, predsjednik udruge “Prsten” s voditeljicom programa Mladost rodne grude iz Dugog Sela - pobjednici u sviračkoj kategoriji

Jedna ljepša od druge. Mlade i ljupke ljepotice u narodnim nošnjama. Titulu najljepše ponijela je Jelena Matijević, druga s desna

Braća Jelić pobjednici su u pjevačkoj kategoriji: za njih kažu da su najveći talenti među najmlađim naraštajima

Jelena Matijević. Prva pratilja je Romana Avgustinović u nošnji iz Usore, a druga pratilja Dragana Baškarić u nošnji Posavine. Još dvije djevojke su se okitile titulama, pa je tako miss fotogeničnosti postala Julijana Jelić, a žiri je odlučio da je najljepšu narodnu nošnju te večeri nosila Katica Burazer.

Nakon završenog natjecateljskog dijela ove nezabo-ravne večeri, pjesmi nije bilo kraja. Tako su se ljubitelji izvorne glazbe i svi oni koji vole zapjevati i zaplesati, u opuštenom raspoloženju nastavili veseliti sve do zore.

14 |

| 29

riča o tvrtki IN2 (Informacijski In-ženjering) i njenom direktoru mr. sc. Anti Mandiću nalikuje na “ame-

rički san” s puno uzbuđenja, neizvjesnosti i sretnih obrata. Od početaka u skučenom stanu u Draškovićevoj ulici i prvog posla za Croatia osiguranje, do elitnog poslo-vnog prostora jednog od zagrebačkih tor-njeva, ima potencijal za filmski hit.

Početkom devedesetih godina Ante Mandić je napustio JNA i našao se na ulici bez posla. U nesigurnim ratnim vremeni-ma osnovao je softversku tvrtku. Odmah se orijentirao na programiranje složenih sustava koji u to vrijeme nisu imali kon-kurenciju na tržištu, vjerojatno zato što se baš i nisu tražili. Danas je njegova tvrtka jedna od vodećih u regiji, a budućnost poslovanja vidi u širenju tržišta i poveća-nju radnih mjesta do 400-500 ljudi te izla-skom na burzu kroz nekoliko godina.

Kako je započelo stvaranje IN2?

Ante Mandić: Nakon izlaska iz vojske zaposlio sam se u jednoj od rijetkih on-

dašnjih softverskih tvrtki, gdje sam vodio razvoje softvera i stekao svoja prva poslo-vna iskustva. Do tada nisam znao što znači biti nezaposlen. Poslije osam mjeseci, oti-šao sam iz te tvrtke i ‘92. osnovao IN2. Bio je to više čin preživljavanja jer sam negdje trebao dobiti plaću, a posla nije bilo nigdje. Nikad nisam sanjao da ću imati veliku tvr-tku. Iskustvo iz prethodne tvrtke i rad na tada rijetkom softverskom CASE alatu, bio je presudan što smo dobili prvi posao u Croatia osiguranju. Na tom poslu, od kojeg smo živjeli pola godine, proširio sam krug suradnika. Sljedećih desetak godina cijelo svoje poslovanje volim uspoređivati s ra-ftingom (pustiš da te burna voda nosi i gle-daš da se ne prevrneš ili nasučeš) više nego s yahtingom (plovljenje unaprijed isplani-ranom rutom). Hoću reći da, zbog količine promjena u našem okruženju, nije bilo ko-risti od nekakvog velikog planiranja. Cijela filozofija poslovanja bila je u umješnom upravljanju naglim promjenama.

Koliko ulažete u svoje kadrove?

Ante Mandić: U softverskom businessu kvaliteta ljudi je ključni faktor uspjeha.

“U gospodarstvima temeljenim na proizvodnji - informatika u većini slučajeva dolazi na kraju. Ona polako postaje infrastruktura, a samo razvijena gospodarstva pokreću proces informatiziranja paralelno s osnovnim poslovanjem”, istaknuo je mr. sc. Ante Mandićmr. sc. Ante Mandić, direktor privatne softverske tvrtke IN2IN2, iz Zagreba, odgovarajući na pitanje o informatizaciji u Bosni i Hercegovini

Razgovarala: Ivana Kolovrat

Zato IN2 mnogo ulaže u svoje kadrove, većinu i sami stvaramo. Imamo vlastiti edukacijski centar i mentore koji vode tro-mjesečnu obuku o osnovama tehnologije i metodologije. Potom se još tri mjeseca osoba prilagođava u nekom od projektnih timova. Tek tada smatramo da imamo stručnjaka. Jako inzistiramo na perma-nentnom obrazovanju jer smo tvrtka koja praktično živi od znanja svojih ljudi.

Gdje se vidite za nekoliko godina?

Ante Mandić: Početkom ove godine za-ključio sam da je organski rast temeljem kojeg smo se razvijali, nedovoljan pa smo ga odlučili ubrzati nizom akvizicija. Tako smo samo u drugoj polovici ove godine ku-pili dvije softverske tvrtke i sada ih imamo sedam u kojima je zaposleno više od 270 ljudi. Cilj nam je povećati svoju regionalnu konkurentnost kroz širi spektar proizvoda i usluga te veći broj kvalitetnih stručnjaka. Vjerujem da ćemo ovako nastaviti i kroz nekoliko godina značajno povećati broj ljudi, prihod i kvalitetu te to potvrditi izla-skom na neku od regionalnih burza.

Ante Mandić: Bez jakog gospodarstva slab je interes za informatizaciju. Done-kle je logično, premda ne i ekonomski opravdano, da se poslovanje informati-zira zadnje, poslije nekretnina, strojeva i sl. U takvim okolnostima informatika se često gleda kao trošak poput papira, energije... Imamo tvrtku u BiH koja nije rasla brzo poput ostalih tvrtki u regiji. S druge strane, imamo dosta kvalitetnih stručnjaka koji su se rodili i školovali u BiH što pokazuje da nije problem u nedo-statku ljudi. Bosanci su uvijek bili dobri u informatici. Kao kuriozitet treba spome-nuti da se među vodećim IT tvrtkama u Hrvatskoj nalaze M San, Geofoto i IN2, čiji su osnivači ljudi iz BiH. U suradnji s tvrtkom Geofoto izradili smo web strani-ce za UBH “Prsten” sa ciljem da se unesu novi načini razmjene informacija između članova Udruge, ali i šire Internet popu-lacije zainteresirane za aktivnosti i rad Udruge.

Ulažemo u znanje jer živimo od njega

Kakva su Vaša poslovna iskustva vezana za BiH?

PREDSTAVLJANJE TVRTKE

30 |

IN2 je tvrtka u privatnom vlasništvu, utemeljena 1992. godine. Tijekom 15 godina poslovanja postali su jedna od vodećih softverskih kompanija u regiji i stekli reputaciju tvrtke koja uspješno projektira i izvodi složene informacijske sustave temeljene na naprednim informacijskim tehnologijama.

S vojim visokokvalitetnim i inova-tivnim rješenjima tvrtka pomaže klijentima u ostvarivanju njihovih

poslovnih ciljeva, pružajući im dugoro-čno i pouzdano partnerstvo.

Uspjeh tvrtke mjeri se uspjehom nji-hovih klijenata. Bez obzira na usredoto-čenost na usvajanje i primjenu novih te-hnologija, najveća i najtrajnija vrijednost tvrtke su ljudi. Sukladno tom vjerovanju daje se veliki značaj odabiru visokoobra-zovanih i kreativnih stručnjaka te dalj-njem razvoju njihovih znanja i vještina te nastoji osigurati ugodno i motiviraju-će radno okruženje jer samo zadovoljni i motivirani zaposlenici mogu pridonijeti dugoroćnom uspjehu kompanije. IN2 djeluje na području Hrvatske, Slovenije,

Bosne i Hercegovine, Srbije te Makedoni-je i dosad je izvela više od sedamdeset ve-likih projekta od kojih većinu za potrebe modernizacije poslovanja osiguravajućih i trgovačkih društava te institucija iz po-dručja javnog sektora i tržišta kapitala.

Modernizirali su poslovanje i za so-bom ostavili zadovoljne klijente, navest ćemo samo neke: Elektroprivreda HB, Hrvatske autoceste, Hrvatska lutrija, Pli-nacro, Pliva, T Com, INA, AZ i RBA mi-rovinski fondovi i dr.

MODERNIZIRANJE POSLOVANJA KLIJENTIMATvrtka IN2 projektira, izvodi i uvodi

složene informacijske sustave. Izrađuje aplikativna rješenja prema zahtjevima ko-

risnika te isporučuje i uvodi gotove apli-kativne sustave za specifične namjene. Najpoznatiji sustavi su:- INsurance2 - aplikacijski sustav za po-

dršku poslovanja osiguravajućih dru-štava;

- INvest2 - aplikacijski sustav za podršku poslovanja fondova i banaka skrbnika;

- BrokerIN2 - aplikacijski sustav za po-dršku poslovanja brokerskih kuća;

- INoffice2 - aplikacijski sustav za podr-šku uredskog poslovanja;

- INplaće2 - kadrovska evidencija i obra-čun plaća.

Vrše konzalting pri: vođenju IT pro-jekata, projektiranju i razvoju informa-cijskih sustava, uvođenju sustava kvali-tete, nadzoru informacijskih sustava te analizi poslovnih procesa i procedura vezanih za informatičku podršku.

Daju obuku za primjenu alata za pro-jektiranje, izvedbu i održavanje aplika-tivnog sistemskog softvera. Rade proje-ktiranje, izvedbu i upravljanje složenim računalnim mrežama te projektiranje i implementaciju zaštite informacijskih sustava.

IN2 uvijek na vrhu

<<


32 |

RAZVOJ INFORMACIJSKIH SUSTAVAU ovom području, primarne djelatno-

sti, IN2 primjenjuje najnovija dostignuća informatičke tehnologije. Veliku važnost pridaju suvremenim i u praksi potvrđe-nim metodama vođenja informatičkih projekata i razvoja aplikativnog softvera u svim fazama razvoja, od planiranja do implementacije i održavanja. Uspješno primjenjuju Oracle Project Management Method - PJM i Custom Development Method - CDM te Microsoft Solution Framework - MSF. Većina softverskih rješenja realizirana je primjenom Oracle, a posljednjih godina i Microsoft razvoj-nim alatima. Implementirana su na skoro svim poznatim sistemskim platformama i danas rade u različitim okruženjima (host/terminal, client/server, multi-tier, intrnet/intranet).

BUSINESS INTELLIGENCEOdjel za BI, kao organizacijska cjeli-

na, formiran je 2003., iako u obliku pro-jektnog tima postoji još od 1996. godine. Prvi projekt bio je Zagrebački Velesajam, a projektom u Našice cementu šire posto-jeća znanja i iskustvo.

Sve veće potrebe za izradom skladišta podataka, rezultira i povećanjem bro-ja ljudi od kojih se formirao vrstan tim stručnjaka koji razvija modul za podršku poslovnom odlučivanju za INsurance2, proizvod implementiran u više osigurava-jućih društava. Zajedničkom suradnjom s Oracleom Hrvatska, nastavljaju rad na projektu izgradnje skladišta podataka za Vipnet. Radom na uspješnom projektu za HT, iskustvo i znanje dovode na zavi-dnu razinu. I danas njihove usluge koriste PBZ American Express, Tvornica duhana Rovinj, Hrvatski zavod za zapošljavanje. U ovom Odjelu izrađen je i modul za po-dršku poslovnom odlučivanju za tvrtkin

ERP proizvod Inopsis2 koji je implemen-tiran u nekoliko poduzeća. U suradnji s IN2 u Sloveniji, dizajnirano je i skladište podataka za jednu osiguravajuću tvrtku u Sloveniji.

WEB/INTRANETZbog želje korisnika za objavljivanjem

određenih podataka IN2 je razvio Web aplikaciju za pristup bazama podataka pu-tem Interneta. Za razvoj ovakvih softver-skih rješenja IN2 koristi zadnju generaciju Oracle alata za izradu Internet i intranet aplikacija: Oracle Web Application Ser-ver i Oracle Web Developer Toolkit. Ovi alati omogućavaju dinamičko formiranje HTML stranica koristeći podatke pohra-njene u Oracle Database Serveru i prikaz tako formiranih stranica pomoću WWW browsera.

ODRŽAVANJE I PODRŠKAU ovom području pruža se niz usklađe-

nih usluga kako bi se istovremeno osigurala nadzirana promjena i stabilnost informacij-

skog sustava s krajnjim ciljem da korisnici sustava dobiju pouzdanu informaciju kada im je ona potrebna. Ove usluge su usklađe-ne s ITIL normama za upravljanje usluga-ma u informatici koje garantiraju najbolju svjetsku praksu u provođenju održavanja i podrške. Nude se sljedeće usluge: nadzor rada informacijskog sustava, otklanjanje zastoja u radu sustava, pomoć korisnicima, nadogradnja sustava.

EDUKACIJA - ZNANJE JE MOĆU svom edukacijskom centru IN2 je ra-

zradio jedinstven pristup poučavanja kori-snika, kako u području tehničkih discipli-na, tako i u području nadzora kvalitete i vođenja projekata. Ova usluga namijenje-na je svim korisnicima koji žele u kratkom vremenu osposobiti svoje djelatnike u ovladavanju vještinama koje trenutačno nemaju, a važne su im za buduće poslova-nje. Klijentima se nudi edukacija i trening baziran na dugogodišnjem iskustvu pre-davača i trenera na složenim projektima, u poslovima projektiranja složenih softver-skih rješenja, razvoja softvera, implemen-taciji rješenja i konzultantskim poslovima. Radionice su prilagodljive, kako u pogledu termina, tako i u prilagodbi sadržaja, ako je potrebno, klijentu. Radionice su opre-mljene suvremenim pedagoškim hardve-rom i softverskim alatima koji osiguravaju optimalan uspjeh polaznika. (više o tvrtki saznajte na www.in2.hr)

Na sajmu poslova IN2 redovito ima štand na kojem izlaže svoju ponudu

IN2 D.O.O. Adresa sjedišta: Marohnićeva 1/1

Tel: +385 1 6386 800Faks: +385 1 638 801

E-mail: [email protected] PODACI ZA 2005. g:Temeljni kapital - 180.000,00 knUkupni prihod - 6.112.065,00 EUR

Usluge na svjetskom nivou

DRUGA PODUZEĆA U VLASNIŠTVU:

IN2 d.o.o. - Koper | Šmarska cesta 5b | 6000 Koper, Slovenija | tel: +386 5 663 1070 | fax: +386 5 663 1071 | www.in2.siIN2 d.o.o. - Sarajevo | Hamdije Če-merlića 2/IX | 71 000 Sarajevo, BiH

| tel: +387 33 615 528 | fax: +387 33 615 529 | www.in2.ba

INsig2 d.o.o. - Zagreb | Savska 41/IX | 10000 Zagreb | tel: +385 1 6386 600 | fax: +385 1 6386 601 | www.insig2.hr

Predstavništvo IN2 Beograd | Terazije 14/II | 11080 Beograd, Srbija

| tel: +381 11 3612 215 | +381 11 3612 076 | fax: +381 11 3612 076 | www.in2.co.yu

IGEA d.o.o. - Varaždin | Trg kralja Tomislava 3 | 42000 Varaždin | tel: +385 42 398 398 | fax: +385 42 398 313 | www.igea.hr


| 33

VITEŠTVO RATNIKA

Luka Jurić je jedan od mnogih koji su proživjeli slične događaje, po-gibiju dragog člana obitelji i teško

stradavanje, no njegov put izlječenja, sna-ga nesalomljivog duha, optimistično ra-zmišljanje, integracija u normalan život i hvatanje ukoštac s nemirnim poduzetni-čkim vodama, najpozitivniji su primjer svima kako se u životu treba nositi s pro-blemima.

U priči o Luki Juriću, prepoznat će se brojni mladići koji su, poput njega, ‘91. godine sa osamnaest godina, pone-seni snažnim domoljubnim osjećajem

dragovoljno pristupili obrani domovine. Rođen je u Dubravama kod Brčkog u Bosni i Hercegovini. Sa četrnaest godina srednjoškolsko obrazovanje nastavlja u Zagrebu. Završio je srednju ugostiteljsku školu. Pred njim je bila - budućnost. No život je isplanirao drukčiji razvoj događa-ja. Započeo je rat na ovim prostorima, za-vršio je miran mladenački život, a Luka se poput brojnih mladića, ne dvojeći ni tre-nutka, kao dragovoljac u srpnju ‘91. pri-ključuje prvoj hrvatskoj brigadi, koja je poslije izrasla u Tigrove. Odlazi na ratište u Slavoniju i kod Okučana biva ranjen od

granate 3. rujna iste godine. Dva mjeseca provodi na rehabilitaciji u toplicama i već u prosincu odlazi na ratište u Novsku.

U petom mjesecu ‘92. godine, ratni vi-hor zahvaća Bosnu i Hercegovinu. Osla-njajući se na prethodno stečeno iskustvo, odlazi u Dubrave kod Brčkog, svoj rodni grad gdje organizira obranu mjesta. Sav okolni teritorij je osvojen: DUBRAVE NISU PALE. Ali Luka je, u ratu izgubio nešto mnogo dragocjenije i važnije, brata Matu za kojeg kaže da je puno veća legen-da od njega. Mještani su posebno voljeli i bili ponosni na svog sumještanina Matu,

Poštivajući bolne uspomene, koje sjećanje na rat budi u svakom pojedincu, za ovaj

broj pripremili smo hrabru životnu priču o Luki Juriću, branitelju, 100-postotnom

invalidu i danas uspješnom poduzetniku, kao primjer čovjeka koji je snagom

duha i pozitivnim načinom razmišljanja vlastitim snagama izgradio sretan obiteljski život i vrlo uspješnu tvrtku

Optimizam je najveće bogatstvo

Napisala: Ivana Kolovrat

34 |

VITEŠTVO RATNIKA

sportaša, poznatog bodybildera i kara-taša. U srpnju ‘92. Luka je ponovo teško ranjen. Geleri od granate ulaze u glavu i tijelo. Brat Mato, koji je tada bio još živ, prebacio ga je u bolnicu u Slavonski Brod, pa u Zagreb. Liječnici su mu dali 2 do 3 posto šanse da će preživjeti ozljede. Dvije i pol godine proveo je u bolnici. Uporno-šću i vježbom ustaje iz kolica. Danas je vidljiva pareza lijeve strane tijela, otežano se kreće, a zbog ozljede glave teže govori. Iz bolnice izlazi ‘94. godine.

KAKO I KAMO DALJE: U PODUZETNIŠTVOTada mu je bilo tek 22 godine, a već je

proglašen 100-postotnim invalidom. - Iako mi je tijelo teško stradalo i ote-

žano govorim, u glavi se osjećam kao i prije ovih ozljeda. Bilo mi je potpuno neprihvatljivo da ništa ne radim do kraja života - priča Luka.

Oni koji poznaju Luku Jurića i njegov neuništiv duh i snažnu volju, pričaju da bi dogurao do generalskog čina da nije bilo ranjavanja. Jer Luka se ne predaje, a novu, dotad nepoznatu, stranu sebe upo-znaje ‘95. godine kada kao član i prijatelj Udruge invalida Domovinskog rata u Zagrebu uzima bager na osnovu jednog jedinog poslovnog ugovora s Gradom Za-grebom, bez ikakvog drugog kapitala. Po-sao uspješno obavlja, što mu otvara nove mogućnosti. S početnih osam djelatnika u radnom odnosu, danas je vlasnik tvrtke Bubanj - niskogradnja d.o.o. koja zapo-šljava 48 ljudi. Ponosan je, kaže, što svaki mjesec redovito isplaćuje plaću svim svo-jim djelatnicima i u ovih 12 godina nikad nije kasnila. Ponukan vlastitim poziti-vnim primjerom, preporuča svakom, tko želi i ima volju, da se okuša u privatnim vodama. Ali uspjeti nije bilo nimalo lako.

- Najteže je bilo krenuti, pogotovo bez novca i poslovnih poznanstava u velikom gradu. Ako se posloži dobra ekipa spo-sobnih ljudi tada je uspjeh zagarantiran. Uspjeti se može uz pošten rad, toleranci-ju i mnogo kompromisa. Osjećam se ne toliko uspješan, koliko odgovoran. Volim Zagreb i nikad nisam imao predrasuda da neću ili ne mogu uspjeti zato što nisam rođen ovdje - objasnio nam je temelje svoje uspješne poslovne politike.

Najveći posao Bubanj - niskogradnja d.o.o. dobila je 2005. godine pobijedivši

na javnom natječaju Grada Zagreba za izgradnju velikog pročišćivača za otpadne vode kojeg je koncesionar njemačka tvr-tka SRV. Posao je uspješno i u roku oba-vljen, a ove godine poslovni časopis Bu-siness.hr, u sklopu magazina Gazele koji prati najbrže rastuće tvrtke gazele, posta-vio je tvrtku Luke Jurića na šesto mjesto u Gradu Zagrebu po uspješnosti.

Zasad ima dovoljno posla u Zagrebu i cijeloj županiji, no kako stari s godinama u srcu osjeća se sve većim Posavljakom, svakako se poslovno uskoro vidi i u svom rodnom kraju, za početak kroz trgovinu,

a onda će vidjeti. Dok pišemo ove retke u tijeku su i pregovori oko novih poslovnih projekata u Brčkom. Brčko Distrikt je, inače, prvo mjesto u poslijeratnom vre-menu gdje je, pod američkom upravom, zaveden poratni red. Tamo je stvoren ogledni primjerak suživota triju naroda, ljudima su vraćene nekretnine, Distrikt ima svoju carinu i, općenito, nešto veći životni standard od ostatka BiH pa bi upravo stoga mogao biti najprivlačnije mjesto za strana poslovna ulaganja.

- Na kraju, želim poručiti svim osoba-ma s invaliditetom da se ne trebaju bojati svog invaliditeta kao zapreke u uspješnom obavljanju posla. Poneke zablude i sumnje uvijek postoje, ali nisu utemeljene, pa se protiv njih treba boriti. Svojim primjerom pokazujem da posao uvijek kvalitetno i na vrijeme izvršavam i iza sebe imam popis od 118 izvedenih radova s respektabilnim investitorima - poručio je Luka Jurić.

Odnedavno ponosan član Udruge bosanskih Hrvata “Prsten”, izjavljuje da bi volio da se za Udrugu što više čuje i da se o njoj više zna u javnosti, jer Luka se ponosi svojim rodnim krajem. Od njega je iz Dubrava kod Brčkog, u šali dodaje, poznatiji samo hrvatski reprezentativac Mladen Petrić pa nam je za sljedeći broj obećao pomoći oko intervjua s mladom nogometnom zvijezdom. Držimo ga za riječ!

“BUBANJ - NISKOGRADNJA” d.o.o. je tvrtka za graditeljstvo i trgovinu.Osnovana je 1995. godine, a u svojoj dugogodišnjoj opstojno-sti u području niskogradnje (vo-doopskrbni cjevovodi, fekalne kanalizacije, kolektori, prome-tnice, parkirališta...). Najveći projekt tvrtke čini izgra-dnja centralnog uređaja za pro-čišćavanje voda Grada Zagreba. Tvrtka upošljava 48 djelatnika i raspolaže vlastitom mehaniza-cijom od 8 bagera, 7 kamiona te ostalom pratećom opremom i priborom za građenje.

Pročiščavač otpadnih voda u Gradu Zagrebu koji je postavila tvrtka “Bubanj-niskogradnja” d.o.o.

| 35

U subotu 6. listopada, predstavnici nedavno osnovane Podružnice Udruge “Prsten” u Slavonskom

Brodu posjetili su franjevački samostan Plehan, desetak km jugoistočno od Dervente i predstavnike Udruge Hrvata povratnika u Bosansku Posavinu “Feniks”. U ime Podružnice “Prstena” došao je predsjednik primarijus dr. Pejo Samardžić s dijelom užega vodstva prof. dr. Stjepanom Aračićem, Ilijom Džepinom, Mandom Golemović, Mijom Opačakom i tajnikom Antom Kozinom, a iz udruge “Feniks” Ilija Zirdum, predsjednik i tajnici zaduženi za različita područja djelatnosti ove udruge povratnika.

Oni su dosad, snimili stanje od Broda do Sočanice i Johovca.

Na području općine Bosanski Brod, Derventa, te na sjevernom dijelu općine Doboj registrirali su 44 povratnička na-selja i istodobno probleme s kojima se susreću: ljudi žive u domaćinstvima bez

struje. Selo Mišinci su upravo zalaganjem Udruge “Feniks” osvijetljeni! Mladih go-

tovo i nema, povratnici nemaju stroje-va za obradu zemlje. Na mehanizaciju i opremu treba platiti PDV i carinu, a za to nemaju sredstava. Posjeduju traktor i kamion, ali ih zbog neplaćenog PDV-a ne mogu registrirati.

NEMA PRIJETNJIS druge strane, istaknuli su činjenicu

da ih ovdje nitko ne ugnjetava fizički, ali,ujedno, nitko (tko bi i htio) ne može naći posao. Nema ih u upravi gdje se odlučuje o njihovoj budućnosti jer ih je tek neko-licina mogla glasovati, zbog toga što sada

Siromaštvo je glavna kočnica gospodarskom razvoju i normalizaciji života. U povratničkim naseljima vlada nezaposlenost, mnogi stanuju u domaćinstvima bez struje. Traktori i kamioni nisu u funkciji zbog neplaćenog PDV-a. Ukoliko i postoji proizvodnja, premala je, a tržište za plasman robe nerazvijeno. Većina stanovništva nema osobnu iskaznicu, a bolesni o zdravlju, zasad, mogu samo sanjati

Predstavnici podružnice UBH “Prsten” iz Slavonskog Broda posjetili

Plehan, Bijelo Brdo i Koraće

POVRATNIČKI ŽIVOT

Od Bijelog Brda do Koraća dijelilo nas je tek nekoliko kilometara popre-čnom cestom.Dolaskom u Koraće čovjek se na trenutak oduševi obnovljenom školom, župnim dvorom, kopanjem temelja za novu crkvu na mjestu porušene i nekoliko obnovljenih kuća u kojima žive povratnici. No, malo dalje, neka-da lijepe i velike kuće u kojima su mladi i stari živjeli u dobrim uvjetima, svojim sadašnjim izgledom zastrašuju prolaznike. Kao da je sve stalo, kao da je nemoguće da se tu opet živi! A, zidovi iako su porušeni, izranjeni, stoje čvrsto i kao da poručuju da tako ne smije dugo biti!

Napisali: Brankica Lukačević i Mijat Jerković

Susret predstavnika udruge “Prsten” podružnice Slavonski Brod i udruge “Feniks” na Plehanu 6. listopada 2007.

36 |

mnogi ni ovdje nemaju osobne iskaznice. Nekoliko stotina ljudi iz Bosanskog Bro-da i Dervente, ne tako davno, moralo je dati poništiti osobnu iskaznicu koju su izvadili, a danas kada bi je ponovo zatra-žili, to im predstavlja velik trošak.

O nedavno osnovanoj Podružnici “Pr-stena” u Slavonskom Brodu govorio je pred-sjednik Udruge dr. Samardžić. Udruga želi pomoći konkre-tnim programima i projektima u kojima će “Prsten” zasigurno sudjelovati. Jesenski i zimski mjeseci trebaju se iskoristiti za bolje upoznavanje, napose pro-blema na terenu.

Svakako treba dodati i ista-knuti riječi Mije Opačka, da će on osobno, onima kojima je to velik izdatak, podmiriti tro-škove ishođenja osobnih iska-znica. Potrebno je samo iznaći način kako to realizirati.

Poslije sastanka, predsta-vnike “Prstena” i “Feniksa” u samostanskoj blagovaonici gvardijan je počastio specija-litetima ispod peke, pitom od jabuka, kolačima, domaćim pićem.

POKRENUTI GOSPODARSTVO KRAJAMaćo Šitum, u Modranu,

ima radionicu u kojoj je, kao i znatan broj ljudi ovoga kraja, nekad sklapao mlinove, kako velike za Kolinsku tako i one manje obiteljske, u koje je ugrađivan, nadaleko po svo-joj kvaliteti poznat, kamen iz majdana. Prošle godine je po-novo započeo posao.

Prof. Aračić, koji se vrlo uspješno bavi pčelama, pre-gledao je neke od Maćinih sudova.

Osim Maće, na kratko su posjetili i Marka-Markicu Kozinu iz Zagreba koji uređuje okoliš oko svoje obnovljene kuće u ograđenom dvorištu. Potom su posjetili novo modransko groblje. U Bi-jelom Brdu, rodnom mjestu gosp. Opa-čka, razgledali su novu crkvu, odakle su otišli u posjet obitelji Zeba, koja se bavi pčelarstvom i ima preko dvije stotine su-dova pčela.

“PRSTEN” U BIJELOM BRDU I KORAĆUMjesec dana kasnije, sukladno obe-

ćanjima za posjeta Udruzi “Feniks” na Plehanu, o iznalaženju i implementaciji što prikladnijih programa, petero člano-va Upravnog odbora Podružnice “Prsten” iz Slavonskog Broda, podrijetlom iz Bo-

sanske Posavine: Anto Kozina, Manda Golemović, prof. dr. Stjepan Aračić, Mijo Opačak i Marko Krijan, u srijedu 7. stu-denoga, posjetili su povratnike u Bijelom Brdu i Koraću.

Sudionici i korisnici brojnih prijašnjih humanitarnih akcija u ovom kraju dobro poznaju sudjelovanje gosp. Opačka u isti-ma. Mijo Opačak želi financirati školova-nje siromašnijih učenika i studenata, ali i ispuniti obećanje dano prije mjesec dana

glede podmirivanja troškova ishođenja bosanskih osobnih iskaznica onima koji-ma je to potrebno.

Poduzetnik Marko Krijan koji se Udru-zi “Prsten”, zbog konkretnih projekata, prijavio među prvima, najavio je progra-me i elaborate za ulaganja koji su odmakli u izradi, kao i saznanje da ima poduzetni-

ka koji bi rado ulagali u ovaj dio Bosanske Posavine.

S prvim projektom koji je ugovoren, a pri kraju je, po-vratnike je upoznao prof. dr. Stjepan Aračić.

Cilj tog projekta je ospo-sobiti nekoliko obitelji da proizvode pčelinje proizvo-de, a osim toga i za preradu i pakiranje na prirodnoj bazi bez pesticida. Njegova je vri-jednost 2.000 košnica.

“Sada je važno da budemo strpljivi jer Sava će opet biti ri-jeka koja spaja a ne razdvaja”, kazao je prof. Aračić i istaknuo kako su košnice tradicionalno dio okućnica u Bosanskoj Po-savini te kako pčelarstvo može biti značajan izvor prihoda koji može osigurati finan-cijsku sigurnost obiteljskom gospodarstvu. Dodao je, ta-kođer, da su netaknuta priro-da, bogatstvo i raznovrsnost biljnog svijeta izvor zdravog i visokovrijednog ekološkog meda i pčelinjih proizvoda koje je moguće plasirati u ne-ograničenim količinama. Ovo je idealan kraj za stacionarno pčelarstvo koji omogućuje proizvodnju i prodaju meda s kućnog praga, uz registraciju i sanitarno praćenje, što je u Europskoj uniji dozvoljeno.

S ovim modelom, moguće je, uz mini-malna ulaganja, prehraniti četveročlanu obitelj vlastitim radom na malo zemlje, a s druge strane, dodao je prof. Aračić, u ovo poslijeratno vrijeme, pčelarstvo je učinkovita terapija kojom se mogu ubla-žiti depresije i drugi poremećaji.

Tajnik Podružnice Ante Kozina po-jasnio je želju Podružnice “Prstena” da Posavina bude prepoznatljiva po svo-jim znakovitim proizvodima: šljivo-

POVRATNIČKI ŽIVOT

Predstavnici “Prstena” obilaze imanje obitelji Zeba

| 37

POVRATNIČKI ŽIVOT

vici, sudžuku, medu i siru. Budući da “Prsten” nudi konkretne prijedloge, on se nada da će se u skorijoj budućnosti poraditi i na tzv. mekoj granici i bržem prijelazu iste, što bi sigurno pridonije-lo i učinkovitijoj obnovi i većem broju povratnika.

ŠEST SVETIH SLIČICANa cijelom ovom području uključujući

i sjever dobojske općine, od prijeratnih bli-zu 50.000 Hrvata, danas ih živi tek nezna-tan postotak. U Bijelom Brdu živi ih samo 28-ero. Među njima su i Tomo i Jela Zeba. Ovdje su se vratili prije šest godina što sim-bolično govori i onih “šest svetih sličica” na-lijepljenih “na vratima u vrijeme blagoslova kuće”, kazuje Jela koja od jutra do večeri sa zadovoljstvom radi. I danas, na šporetu u velikom loncu kuha pekmez od šipaka. Iako je prilično narušenog zdravlja, suprug joj u svemu pomaže. Nedavno su proslavili 50 godina braka. Usprkos odmakloj dobi, obra-đuju zemlju, i uzoru i posiju, drže i kokoši i svinje. Uz sve to, brinu se za 220 košnica pčela, od kojih je 20 njihovih. Ove godine prinosi u medu (bagrem, lipa, livada) bili su znatno slabiji, ali su ga, ipak, imali oko tonu i pol. U svim tim poslovima pomažu im djeca. Imaju ih sedmero. Žive u Hrvatskoj ili inozemstvu, ali ih često posjećuju.

Jela i Tomo su zadovoljni životom u Bijelom Brdu, jedino bi voljeli da ima više povratnika. Obadvoje su, kao i mno-gi među povratnicima čuli za “Prsten”, i

puno očekuju “od ljudi u Prstenu, od na-ših poduzetnika”.

Ovdje svakako valja dodati kako na ovom području od Doboja do Broda žive najmanje 24 pčelara koji su ove godine proizveli oko 40 tona meda, no plasirati ga na tržište njima je još uvijek nemo-guće. Tu i očekuju pomoć predstavnika “Prstena”. Također, mole i za financijsku pomoć glede kupnje košnica kako bi po-većali proizvodnju i učinili je rentabilni-jom.

Od Bijelog Brda do Koraća dijelilo nas je tek nekoliko kilometara poprečnom ce-stom.

Dolaskom u Koraće čovjek se na tre-nutak oduševi obnovljenom školom, žu-pnim dvorom, kopanjem temelja za novu crkvu na mjestu porušene, i nekoliko obnovljenih kuća u kojima žive povratni-ci. No, malo dalje, nekada lijepe i velike kuće u kojima su mladi i stari živjeli u dobrim uvjetima, svojim sadašnjim izgle-dom zastrašuju prolaznike. Kao da je sve stalo, kao da je nemoguće da se tu opet živi! A, zidovi iako su porušeni, izranjeni, stoje čvrsto i kao da poručuju da tako ne smije dugo biti!

Koraćanka, Manda Golemović, jedna od članova “Prstena”, prisjetila se ljepote života prije rata.

“Bilo nas je 2.150 stanovnika u 560 kuća. Puno mladih; u školama su bila po dva odjeljenja svakog razreda. Kuće i dvo-rišta bili su prelijepi. Natjecali smo se čija

će kuća biti ljepša. Imali smo i direktnu liniju svakih pola sata do Broda. Mladi su se školovali u Slavonskom Brodu i većina ih je završila fakultete. Danas je ovdje go-tovo pusto: dosad se vratilo 87 stanovni-ka. Uglavnom starijih, tek su dvije obitelji

s malom djecom. Obnovljeno je 150 kuća. Ali 150 ih je podnijelo zahtjev za obno-vu što ipak ulijeva nadu u sve veću želju za povratkom na svoje. Infrastruktura je djelomično obnovljena. Struju imaju uglavnom svi, osim pet obitelji koje više od pet godina žive bez struje, u mraku, uz lojanice. Ljudi su zainteresirani za po-vratak, ali očekuju konkretne programe”, kazala je Manda.

Na kraju sela dočekali su nas Man-dini roditelji, otac Ilija i majka Emilija. Obnovu obiteljske kuće započeli su prije šest godina od donacije iz Švedske, a sada sami financiraju i nastavljaju dalje. Dio zemlje iza kuće je uzoran. U blizini nema nigdje nikoga i to je najteže, priča Ilija ističući: “Tu su moji korijeni, tu sam ro-đen i tu mi je najljepše na svijetu. I djeca vole doći. Vjerujem da će nas se sve više vraćati na svoja ognjišta.”

Župnik fra Ivan Marić toga je dana bio posebno radostan jer su konačno započe-li radovi u pripremi gradnje nove crkve. Naime, toga su dana počeli kopati temelje nove Crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije koja će se graditi na istim temelji-ma i po nacrtu stare, porušene crkve.

ČISTOG SRCA

Posavina u srcuZbirka poezije “Nikad nisi sam” časne sestre Augustine Barišić svjetlo dana ugledala je 2003. godine. Stihovima sestra Augustina govori o svojim trima obite-ljima: krvnoj, redovničkoj i profesionalnoj. Poručuje nam kako sve što voli doživljava kao svoje s raspoloživošću da se svakom djelovanju prepusti sa srcem do kraja. Stoga joj radosno prepušta-mo naše stranice rubrike posvećene čistom srcu.

ČISTOG SRCA

/posvećena mom pokojnom tati/

O BožePosavina je moja moj rodni kraj

u srcu i duši nosimtaj divniprekrasnibogati iravni zavičaj…Posavina moja - bila je lijepa kao rajkao galeb bijelakao ptica slobodnakao paun ponosna…Posavina je moja - bilaplodna kao majkačvrsta kao otacdobra kao bratlijepa kao sestradragocjena kao dijete…Posavina je mojaratom izranjenaopustošenaokradenarazorena

Oda rodnom kraju

popaljenaokrvavljenaponiženapodijeljena…O Bože - a sada Posavina je mojaneprepoznatljivani sjaja ni ljepotena njoj više nema…O Bože, molim Tevrati mom rodnom krajuljepotu raja i prijeratnu složnost ljudi moga krajaO Bože, molim Te da moj narod u Posavini ispu-nišpraštanjem i mirom da u molitvi prihvati Tvoju voljušto se u ratu zbilo - u mom posavskom kraju…što se u ratu zbilo - u mom posavskom raju…

profesionalnoj. Poručuje nam

Gospodine - djetinjstva mogakao da čujem rijeku Bosnukao da hodam “vrbakom” starimkao da čekam na “baeru starače”kao da gledam starijeg bratazaljubljenika riba, (ribarenje njegova ljubav u djetinjstvu)kao da slušam brata kako punim srcem svirafrulu i violinukao da gledam ptice na granamakako radosno osluškuju melodijuoglašavajući se odgovorom na njuraznim piskavim glasićimavrteći se na graniuživajući radost čovjekove dobrote da su zamijećeni u svijetu ptica…

O Gospode - djetinjstva mogaa sada “vrbak moj stari” osamljen i samslomljenih krilaiznemoglih grana, ostarjelih vrbakrije puno, puno djetinjih mladenačkih patničkih, roditeljskih iratnih tajniO Gospode - djetinjstva moga vrbak moj stari bio je za sve nasdar djetetu Tvomodmorradost, umormoreživot - u vrbaku starom nije bilo nistrahani zime - dok sada O Gospode - djetinjstva mogau vrbaku mom starom izmjenjuje sestrahpustošsumrak - nebo obasjano zvijezdamau VRBAKU mom starom nema više djetinjstva, nema više mladosti….

O gospode - djetinjstva moga…

/posvećena mom bratu Bari, zaljubljeniku riba/

STARI VRBAK

38 |

ČISTOG SRCA

BIOGRAFIJAKATA AUGUSTINA BARIŠIĆ rođena je 14. svibnja 1951. u Gornjoj Dubi-ci, općina Odžak. Osnovnu školu završila je u Odžaku, srednju medi-cinsku pohađala je u Sarajevu, dok je višu medicinsku školu završila u Zagrebu. Uz rad pohađala je i stu-dij na Institutu za laičku teologiju u Zagrebu.U Družbu sestara Klanjateljica Krvi Kristove (u Zagrebu, u Miramarskoj ulici 100) stupila je 23. rujna 1967. godine. Prve redovničke zavjete položila je 1971. godine, a doživo-tne 1976. u Zagrebu. Od 1975. go-dine radi na Kliničkom bolničkom centru Zagreb na Rebru - Neuro-loška Klinika. Na intenzivnoj njezi Neurološke klinike Rebro radila je 18 godina, a zatim je nastavila ra-diti kao asistent u EMNG kabinetu iste klinike. Pisanjem se bavi od rane mladosti. Pjesme su joj objavljivane u Glasilu sestara Klanjateljica Krvi Kristove, Glasniku za medicinske sestre Re-publike Hrvatske, Betaniji, Glasni-ku Marija i Glasniku Srca Isusova i Marijina, Glasu Koncila, Katoli-čkom Tjedniku, Katoličkom radiju, Radiju Marija, te drugim glasilima.

Promatram susret majke s bolesnim sinom. Već nekoliko dana leži u besvjesnom stanju mladić, ne reagira ni na što što se oko njega događa s dijagnozom tumora na mozgu.Međutim, majka čiji je sin ležao nepomičan na krevetu prebrodila je svaki otpor i zapreku, “probila” se do šok-sobe (gdje je inače zabranjen pristup) otrčala do svoga sina, sva uzbuđena, toplim majčinim, ali pro-dornim glasom dozivala je svoga sina riječima: “sinek moj mili, probudi se, ustani majka te zove, ustani, ti moraš ozdraviti, znaš da imaš majku koja nad tobom bdije, probudi se…”Stajala sam nepomična pored kreveta, duboko zamišljena, pitajući se što će se dogoditi. Osjetila sam susret dviju ljubavi, snagu istinske ljubavi koja je povezivala majku i sina.Sve jačim glasom dozivala je svo-ga sina. I nakon nekoliko trenutaka stupila je u kontakt sa sinom. Začuđe-no smo promatrali taj prizor. Mladić, koji je do tada ležao gotovo u komi, progovorio je…Zadržala se još neko vrijeme pored kreveta i sa suzama u očima napustila je intenzivnu njegu izgovarajući riječi: “najjači lijek u bolesti jest ljubav, ona

budi, ona oživljava, ona liječi…” Nakon majčina odlaska, prišla sam krevetu bolesnika i znatiželjno pitala: “…već nekoliko dana ležiš u šok-sobi. Sjećaš li se čega kroz to vrijeme…?”“Sjećam se samo trenutka kada sam pred sobom ugledao kola hitne pomo-ći, a zatim sjena svjetlosti koja me je pratila do ovog divnog trenutka, jer sam iz daljine čuo zov moje majke, prepoznao sam njen glas i svom sna-gom želio sam srušiti sve oko sebe da bih došao do nje, tako sam se snažno “gurao” dok mi njen glas nije posta-jao sve jasniji i dok ju nisam ugledao ispred sebe.”Dok mi je ovo pričao sve više je zračio radošću, a riječi njegove majke: “ti moraš ozdraviti, majka nad tobom bdije…” proganjale su me cijeli dan, pitajući se - koliko sam ja MAJKA LJU-BAVI povjerenom mi stadu? I je sam li i koliko svjesna svih ljubavi koje nada mnom bdiju, posebno ONOGA koji se dao i do zadnje kapljice krvi, da bi se probudila iz “kome” života i zaživjela NOVI ŽIVOT.I zato molim neka Majka snažne ljubavi izlije svoj blagoslov na sve nas da budemo MAJKE LJUBAVI, jer ljubav osim ljubavi drugo ne traži…

ČISTOG SRCA

DRUŽBA SESTARA KLANJATELJICA KRVI KRISTOVE osnovana je 1834. godine u Acutu (Italija). Povijest Družbe započinje s njezinom uteme-ljiteljicom sv. Marijom De Mattias (1805.-1866.). Prije dva stoljeća ona je krenula u veliku avanturu i ostvarivanje Božjeg djela proizašlog iz njezine duboke kontemplacije i uranjanja u otajstvo Krvi raspetoga Krista. Kontemplacija i klanjanje cijeni našeg spasenja ponijele su je tisućama duša - s nakanom da im pokaže vrijednost i moć te Krvi - da-jući sve svoje snage u radu na promicanju dostojanstva osobe.I danas isti zanos, karizmu i duhovnost žive i utjelovljuju po svom apostolatu Klanjateljice širom svijeta. I one do nogu Raspetog, poput svoje utemeljiteljice, upijaju ljubav i nadahnuće kako bi došle do naju-daljenijih duša potrebnih žive Riječi i djelotvorne ljubavi. Odlaze svim ljudima, živeći jednostavan i gostoljubiv stil života, hodeći putovima pomirenja i solidarnosti. Ne idu same, uz osobni rizik i opasnost, nego kao obitelj, zajednica, u kojoj nalaze potporu i iskren dijalog, suradnju i međusobno poštivanje. (www.klanjateljice.hr)

Ljubav majke jača od bolesti

| 39

40 |

NARODNA TRADICIJA

Nakon mimohoda gradskim uli-cama i prezentacije bogatstva i raznolikosti narodnih nošnji,

kulturno-zabavni program nastavljen je ispred trgovačkog centra “Špar” gdje se okupilo preko tisuću posjetitelja iz BiH, Hrvatske te veliki dio naših ljudi iz europskih zemalja. U ime organizatora pozdra-vnim riječima se obratio predsjednik HKD Napre-dak-Gradačac vlč. Miro-slav Agostini, koji je tom prigodom kazao: “Narodni folklor, običaji i pjesme što srca diraju, stare kićene no-šnje hrvatskoga naroda Bo-sanske Posavine kao i BiH s ljubavlju Vam predstavljaju kulturna društva te nas na taj način sve duhovno obo-gaćuju. Na čovjeku sve treba biti lijepo: i odjeća, i duša, i misao. Čuvajući prošlost, gradimo budućnost. Čovjek je stvaratelj kulture, a po-sebno njegov narodni genij. Njegovanje tradicionalne kulture čuva naš identitet i osigurava opstanak u vre-menu nastajanja modernih oblika kulture, rastuće te-hnike i čudesne civilizacije, brzih i neočekivanih promje-

na. Zato, čuvajmo naše običaje!” Pjesmom i igrom dio raskoši hrvatske kulture, tradi-cije i običaja nazočnima su približile fol-klorne skupine zavičajnog kluba Žeravac-Brod, HKUD Župa Zovik i KUD Ljubače. Poseban je bio nastup članova Udruge Hrvata BiH “Rodna gruda” iz Dugog Sela (Republika Hrvatska). U glazbenom dijelu

programa nastupili su poznati izvorni gla-zbenici “Braća Geljić”, a za posjetitelje je organizirana tombola s vrijednim nagra-dama.

Tijekom večeri promoviran je i podije-ljen, u više od 600 primjeraka, drugi broj časopisa “Prsten” te promovirana knjiga “Bosanska Posavina”, autora mr. Marijana

Čuvajući prošlost

U organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak, podružnice Gradačac, 29. srpnja 2007. godine održano je peto “Posavsko sijelo”. Riječ je o tradicionalnoj manifestaciji koja baštini kulturu i običaje Hrvata posavskoga, ali i drugih krajeva. Organizator, HKD Napredak Gradačac, uspio je i ove godine na zavidnoj razini okupiti nekoliko kulturnih društava. Posebice je važno naglasiti kako, osim što njeguju tradiciju i običaje svojih krajeva, što su pokazali kroz svoj nastup, oni te običaje i tradiciju prenose i na mlade naraštaje

Napisao: dr. sc. Tomislav Dubravac

gradimo budućnost

| 41

NARODNA TRADICIJA

Đordića. Održavanje petog “Posavskog sijela” potpomo-gli su brojni pojedinci, ali i institucije prigodom čega su im uručene zahvalnice.

Posebice je istaknuta ne-sebična pomoć HKD Napre-dak Zagreb, koja je i ove go-dine dala značajan doprinos održavanju manifestacije. Priznanja u znak zahvalno-sti glede podupiranja, orga-niziranja i afirmiranja ove manifestacije uručena su predsjedniku HKD Napre-dak prof. dr. Franji Topiću, predsjedniku HKD Napre-dak-Zagreb prof. Vladi Lu-buriću, članu Uprave HKD Napredak-Zagreb dr. sc. Tomislavu Du-bravcu, načelniku općine Gradačac gosp. Ferhatu Mustafiću, gosp. Ivanu Barišiću, gosp. Tadiji Leutaru, kulturno-umjetni-čkim društvima koji su redoviti sudioni-ci manifestacije te gospodarstvenicima i drugim pokroviteljima. U ime nagrađe-nih prigodnim riječima se zahvalio dr. sc. Tomislav Dubravac.

U TRAMOŠNICI OTVORENE NOVE PROSTORIJE MJESNE ZAJEDNICE I MATIČNOG UREDAIstoga dana kada je održano “Posav-

sko sijelo”, 29. srpnja 2007. godine u Tra-

mošnici su otvorene prostorije Mjesne zajednice i Matičnog ureda. Otvaranju prostorija “kumovao” je Zavičajni klub Donja Tramošnica - Thun iz Švicarske. Uz mnogobrojne goste iz društvenog i političkog života Tramošničkog kraja, kao i naše sponzore, nazočnima se obra-tio predsjednik Zavičajnog kluba gosp. Marko Bošnjak.

Od ostalih gostiju posebno se doj-mio govor našeg Tramošnjanina, fra Valerija Stipića koji nam je ispričao priču o gradnji zgrade ambulante u ko-joj su sada prostorije Mjesne zajednice i Matičnoga ureda. Pogotovo kada je pokazao primjerak ženskih naušnica

koji je nađen prilikom ko-panja temelja. Dokaz je to, kako su u Tramošnici, još u 8. stoljeću živjeli Hrva-ti katolici, na što možemo biti ponosni. Na kraju ce-remonije svečano su otvo-rene prostorije i uručeni ključevi predsjedniku Sa-vjeta MZ Donja Tramošni-ca gosp. Marjanu Matiću.

Prigodnim domjenkom druženje se nastavilo do ka-snih popodnevnih sati, uz razgledavanje kao i međuso-bno razmjenjivanje mišlje-nja o svemu do sada urađe-nom. Vrijedno je istaknuti i vrlo dobru medijsku potpo-

ru ovom događaju od strane FTV BiH, Dnevnog lista kao i Obiteljskog radija “Valentino”, koji su sve popratili na profe-sionalan i korektan način, a sve to zahva-ljujući gosp. Tihomiru Bijeliću, novinaru navedenih medija. Prije same ceremonije otvaranja, delegacija Zavičajnog kluba položila je vijenac na spomen obilježje svim Tramošnjanima koji položiše živote za obranu svoje rodne grude.

Kako se moglo vidjeti po automo-bilskim oznakama iz svih krajeva BiH, Hrvatske te iz drugih europskih zemalja, nostalgija za rodnim krajem je i te kako prisutna.

42 |

NARODNA TRADICIJA

Na sjeverozapadu je sve ravno i pogled seže daleko koliko je oko moćno. Hodajući za pogledom,

otkrit ćemo da i na ovom pravcu postoji zapreka, široka i duboka, ali ako su nam putovi javni i namjere časne, na lijevu oba-lu rijeke Save prijeći ćemo u Brčkom lako i sigurno, mostom koji je na tome mjestu već toliko dugo da svima izgleda kao da je tu oduvijek, ili bar toliko koliko ljudi pre-laze rijeku Savu.

A stanovnici Vukšića i pe-tnaestak okolnih sela nastanjeni Hrvatima, Savu prelaze oduvi-jek, tragajući za svime što jednim imenom zovemo boljim životom. Odlaze s nadom da će u bolji život prevesti i svoje najbliže. Savu pre-laze i Srbi i Muslimani ovoga kra-ja s nadom da će dio boljeg života prenijeti na desnu obalu Save.

Tako je to oduvijek i tako bi bilo zauvijek da svakih nekoliko godina neki od tri naroda, ili netko u ime nekoga od naroda s desne obale Save, ne odluči most progla-siti svojim i ostalima zabraniti pre-lazak u bolji život, a koga zapravo u tome vremenu nema ni na lijevoj obali Save. To se zove rat.

U jesen 1941. kada je dvadestdvogodi-šnji Martin, u nepreglednoj vojničkoj ko-loni most prešao u odori s domobranskim znakom na kapi, ruksakom na leđima i puškom o ramenu, većinu mostova u svi-jetu netko je bio proglasio svojima. To se zvalo svjetski rat.

U svjetski rat Martin je krenuo dobro odjeven, ispunjen samopouzdanjem i po-nosom. Bio je zadovoljan što su ga u voj-sku pozvali tek kada je skupio ljetinu i što će sve biti završeno brzo. Rekli su im da su kod kuće prije proljeća i da će nastaviti

obrađivati svoju zemlju, ali sada već u svo-joj državi, koja će vrlo brzo, a nakon što uklone male neprijateljske skupine, doži-vjeti procvat i blagostanje.

I zaista, u proljeće je došao kući, ali ne obrađivati zemlju, jer je za tri dana dopusta jedva uspio obraditi susjedu Ružu, kojoj je obećao da će je po završetku rata oženiti. Vratio se slavonskoj ravnici i šumama u kojima je malih neprijateljskih skupina bi-valo sve više. Rokovi povratka kući stalno su pomjerani, a blagostanje nitko više nije ni spominjao.

Bližila se četvrta jesen u slavonskoj ra-vnici, a Martin je s prvim dolaskom jese-njih kiša, sa svakim danom koji je bivao sve kraći, postajao sve nervozniji i činilo mu se kao da je on kriv što sunce izlazi sve kasnije i zalazi sve ranije, što grije sve sla-bije, što su kišne kapi sve sitnije, hladnije i upornije. I znao je već mirisom osjetiti prvi snijeg, ali je neprestano bio u strahu da ga je baš ove godine izdalo i čulo miri-sa i da će snijeg pasti baš ove noći, ranije nego i jedne godine do sada, a njih je sve manje, a neprijatelja sve više. Iskustvo ga uči da najžešće bitke počinju s prvim sni-jegom. I zaista, počelo je i nije prestajalo. Ovaj put, njegovi zapovjednici su sve češće govorili o povlačenju prema zapadu. On je

htio prema jugu, prijeći Savu i kleo se da će zauvijek ostati na njezinoj desnoj obali. Petnaestog travnja 1945. pod okriljem ki-šne noći, pazeći da ne budu primijećeni, Martin i njegova dva suborca došli su bli-zu mosta preko koga je u jesen 1941. mar-širao. Ovaj puta na njemu su bili vojnici u odorama protiv kojih se sve ove godine borio. Za preplivavanje Sava se činila hla-dnom i širokom.

Na putu prema zapadu prešao je mno-ge mostove i preplivao mnoge rijeke. Je-

danput i Savu, ali je ovdje bila puno manja. Kleo se da bi je, da je znao, preplivao i one noći kada je došao do mosta. Na Blajburškom polju je nekoliko puta prelazio iz jedne u drugu kolonu, ali kolona je bivalo sve manje, a mrtvih sve više. Spas je bio u mrkloj i kišnoj noći.

Kišilo je i tri godine kasnije, kada je brod nakon mjesec dana valjanja po morima, uplovio u njujoršku luku.

Godinu dana poslije, na sje-veroistoku Pensilvanije, u Gold-fieldu, (Zlatno polje) mjestu s dvjestotinjak kuća, radio je u

građevinskoj firmi koja je gradila mostove. Deset godina poslije bio je vlasnik firme. Izgradio je puno mostova, a u njegovom uredu, na posebnom stolu, stajala je ma-keta mosta preko koga nije uspio prijeći u proljeće 1945. Supruga Rose i sin Micha-el, inženjer mostogradnje, nikada se nisu mogli načuditi zašto nije dao uraditi ma-ketu nekog od mostova koje je sam izgra-dio, a svi su bili ljepši i dojmljiviji od ovo-ga o kome nisu ništa znali. Martin im nije objašnjavao da sami mostovi malo znače. Oni su važni onoliko koliko je važno kuda vode.

16. travnja 1989. novine u Goldfieldu donijele su kratki članak pod naslovom: “UMRO JE MARTIN MERIC GRADI-TELJ MOSTOVA”.

MostoviGornji Vukšić, selo s oko dvjestotinjak kuća, smješteno je u sjeveroistočnoj Bosni u srednjem toku rijeke Tinje. U vedrim danima, kada je vidljivost dobra, s jugozapadne strane obronci Majevice stanovnike ovog kraja uče da je čovjekov domet ograničen čak i u viđenju. Ako žele pogledati dalje, moraju se popeti visoko, što iz ove nizine i daljine i ne izgleda baš lako

Napisao: Mijo Marić

tu oduvijek, ili bar toliko koliko ljudi pre-

ja s nadom da će dio boljeg života

Tako je to oduvijek i tako bi bilo zauvijek da svakih nekoliko godina neki od tri naroda, ili netko u ime nekoga od naroda s desne obale Save, ne odluči most progla-

ni spominjao. danput i Savu, ali je ovdje bila puno manja. Kleo se da bi je, da je znao, preplivao i one noći kada je došao do mosta. Na Blajburškom polju je nekoliko puta prelazio iz jedne u drugu kolonu, ali kolona je bivalo sve manje, a mrtvih sve više. Spas je bio u mrkloj i kišnoj noći.

kada je brod nakon mjesec dana valjanja po morima, uplovio u njujoršku luku.

veroistoku Pensilvanije, u Gold-fieldu, (Zlatno polje) mjestu s

građevinskoj firmi koja je gradila mostove.

Vladar zakulisnih igara

Razgovarala: Ivana Kolovrat

INTERVJU S PRODUCENTOM BORISOM T. MATIĆEM

Oštra novinarska pera, u slučaju hrvatskog producenta Borisa T. Matića, rodom iz Doboja, posljednjih godina jednoglasno pišu: Matić je je napravio za

hrvatski film više nego sve domaće državne institucije zajedno. Podigao je nivo kvalitete na europsku razinu, osmislio je i organizirao dva

međunarodna filmska festivala Motovun Film Festival i Zagreb Film Festival. Oba već priznata i kultna na europskim prostorima.

Što se još “kuha” u njegovoj producentskoj kući “Propeler film” otkrio je samo za čitatelje “Prstena“

INTERVJU

| 43

INTERVJU

P: Kada neki film postigne uspjeh, najčešće se glavni glumci s režise-

rom katapultiraju u zvjezdanu orbitu. Producenti ostaju samo zakulisni igra-či. Otkrijte nam zato nešto o sebi i odra-stanju u Doboju?Imao sam sretno djetinjstvo. Odrastao sam u starom gradu u željezničkim zgra-dama, a poslije smo se preselili u prve nebodere sagrađene u Doboju. Volio sam školu, bio dobar đak, puno sam čitao. Od sedmog osnovne bavio sam se glazbom, svirao u bendovima bas-gitaru, pjevao i pisao stihove u ”Čelavom monstrumu” i “Clarence ADK-u”, pod utjecajem punka i “novog vala”. Od drugog srednje radio sam emisiju ”Poplit” na radiju Doboj. Moja ekipa se tada drukčije oblačila, u ikonografiji ruske revolucije iz 1917. go-dine. Imao sam prijatelje duž cijele biv-še države pa sam puno putovao i svirao. Dana 14. srpnja 1983. sam odražao prvi koncert u Studentskom centru u Zagre-bu. Dvadeset godina poslije na isti dan održao sam press-konferenciju za Zagreb Film Festival.

P: Kada ste otišli iz Doboja?Nakon srednje odlazim studirati psiho-logiju u Beograd. Velika želja mi je bila i produkcija. Bojao sam se da neću uspjeti upisati jer ih je malo primalo. Pokušao sam, ali nisam uspio. Nakon pet godina vraćam se u Doboj. Tu sam živio sve dok grad nije pao. Majka mi je ostala još dva mjeseca u gradu. Tek smo je nakon dva mjeseca razmjenili preko Okučana. Od tada sam u Zagrebu. Roditelji i brat mi žive u Splitu.

P: Uz glazbu, bavite se i likovnom umjetnošću, pišete scenarije. Vi-

šestruko ste talentirani. Jeste li naslije-dili neki umjetnički gen u obitelji?Otac Tadija i brat Zvonimir su talentirani za slikanje iako mi je otac pravnik, a brat inženjer šumarstva, a i on se bavi muzi-kom. Svirao je u bendovima “La Banda” i “Elvis J. Kurtović” . Majka Katica je so-cijalna radnica u potpunosti posvećena ljudima i njihovim problemima. Bila je aktivna u Crvenom križu i nekoć je bila u ”Napretku”. Sam sebe ne smatram po-sebno talentiranim. Od muzike nikad nisam planirao živjeti, likovna umjetnost

svodi se na želju za izražajem kroz razne instalacije i umjetničke oblike. Tek film objedinjava sve što su bili moji interesi kroz život: glazba, knjiga, likovni izraz.

P: Kakvi filmovi su utjecali na vaš ukus i koje knjige volite čitati?

Prvi film koji sam pogledao u kinu s maj-kom još kao dijete bio je “Vuk samotnjak” sa Slavkom Štimcem u glavnoj ulozi. S njim upravo završavam snimanje filma “Buick Riviera“ prema knjizi Miljenka Jer-govića, kojeg smo radili pola u Americi, a pola u Sarajevu. Jako volim i cijenim rad redatelja Branka Bauera i njegove filmove “Ne okreći se sine” i “Licem u lice” koji je dao prvu kritiku samoupravnog socijali-zma u to doba. Kao student u Beogradu

sam svaki dan išao u kinoteku gledati ta-lijanski neorealizam Fellinija, Antoniani-ja. Volim braču Traviani, češku kinema-tografiju, a u poslljednje vrijeme uživam u rumunjskim filmovima. Smatram da film nije samo zabava već da ima i drugu edukativno-umjetničku dimenziju. Knji-ge “gutam” čim uhvatim malo slobodnog vremena. U posljednje vrijeme uživam čitajući Borisa Dežulovića, Damira Kara-kaša i Miljenka Jergovića.

OD PROMOCIJE DO PRODUKCIJE

P: Opišite nam stanje u hrvatskoj ki-nemtografiji krajem 90-tih godina

kada ste krenuli u filmske vode?Na Radiju 101 sam dobro zarađivao i pristojno živio. Kada sam snimio ”Mon-do Bobo”, nezavisni film koji je odlično prošao kod publike, s redateljem Gora-nom Rušinovićem sam proputovao cijeli svijet, od festivala do festivala. Tako se polako rodila u glavi ideja da u Hrvat-skoj napravimo jedan međunarodni festi-val debitantskog filma. Tada je postojao samo nacionalni u Puli. Kontaktirao sam Rajka Grlića da bude umjetnički direktor u Zagrebu, no okolnosti su bile takve da je pokušaj propao. Srećom, sjetil smo se da u Motovunu postoji jedan hotel, kino i s motovunskim gradonačelnikom smo dogovorili Motovun Film Festival 1998. godine. Projekcije smo mislili prikaziva-ti na terasi hotela. Došlo je osam tisuća ljudi, a svake godine broj posjetitelja bio je sve veći. Postojala je “glad“ za takvim eventom. Tek 2003. zahvaljujući prof. Andrei Zlatar i Vladimiru Stoisavljeviću u Gradskom uredu za kulturu prošao je na javnom natječaju projekt za Zagreb Film Festival. Našli smo glavnog sponzora Vip i tako je sve počelo.

P: Kako vam je financijski pomoglo Ministarstvo kulture?

Prve godine su na neviđeno ušli u projekt sa 200.000 kuna, ali već sljedeće godine su srezali budžet na pola tako da govori-mo o pomoći, a ne sufinanciranju.

P: Koliko je teško pronaći sredstva za snimanje filmova?

Produkcija je mukotrpan posao. Mogao bih se baciti u snimanje reklama i televi-

BORIS je odrastao i živio do 18. godine u Doboju. Studirao je psihologiju i novinarstvo. Se-dam godina radio je kao voditelj promocije Radija 101, producirao je veliki broj likovnih izložbi na kojima je i sam izlagao. Od pro-dukcijskih i koprodukcijskih ra-dova, redom velikih kino hitova, nagrađivanih na domaćim i stra-nim festivalima, spomenimo vi-deo-plesni film “I love you-Mon-tažstroj“, “Mondo Bobo” u režiji Gorana Rušinovića, “Novo, novo vrijeme” redatelja Rajka Grlića i Igora Mirkovića, “Bosnavision”, “Onaj koji će ostati neprimje-ćem”, “Sex, piće i krvoproliće”, “Od groba do groba”, “Sve dža-ba” mladog redatelja Antonia Nuića, “Karaulu” Rajka Grlića.

44 |

zijskih projekata koji se itakako financij-ski isplate. Ali ne želim gubiti vrijeme na to. Za iste pare ja snimim pet filmova, a netko jedva dva. Postoje različiti fondovi od ministarstva kulture, engleskih, nje-mačkih, srpskih, bosansko-hercegova-čkih.

P: Nakon dva uspješna festiva-la može se reći da da ste stekli

slavu, ugled. Sada će vam se sva vrata lakše otvarati.Uspješnost nosi olakšanje, ali i razli-čite komentare. Dok ste underground svi vas podržavaju, u slavi vam prona-laze razne ”greške”. Dosad smo imali samo pozitivne novinarske komenta-re. Nema podmetajna kuka, kako se to kod nas kaže. Osobno sam tip koji se uredno javlja na natječaje i ukoliko ne dobijem prolaz nikada ne pravim skandale i ne dižem galamu oko toga. Znaju se propozicije. I sam sam sjedio u Vijeću za film i koautor sam aktual-nog Zakona o filmu. Zanima me samo da pošteno odradim posao i nikog ne zakinem.

P: Kroz vaše filmove često se provlači priča s tematikom iz Bosne i Her-

cegovine, a dosta surađujete i s Antoni-om Nuićem, mladim redateljem s kojim ste radili ”Sve džaba”. Je li to slučajno ili nostalgija za domovinom?Nisam to proračunato napravio. Tako je ispalo. Naravno da sam ponosan na svoju domovinu i grad rođenja. Inače, s Fede-ralnim ministarstvom kulture i Gavrilom Grahovcem, koji je mnogo napravio za bosanski film, sam u dobrim odnosima. Šteta je što hrvatsko ministarstvo nije po-držalo niti jedan bosansko-hercegovački film, dok su oni bezrezervno podržali sve hrvatske filmove.

P: Imate li planova i projekata veza-nih za Bosnu i Hercegovinu?

Svojevremeno sam se s Enisom Bešla-gićem, koji se, također, rodio u Doboju, zezao da osnujemo Doboj Film Festival. Jednog dana, tko zna. Malo se zna da je iz Varoši Ivica Matić, redatelj koji je snimio film ”Žena s krajolikom” koji se smatra kultnim bosansko-hercegovačkim fil-mom. Bavim se idejom festivala koji bi se

zvao ”Dani Ivice Matića”. Sljedeće godine imam u planu osnovati poducentsku kuću u Bosni i Hercegovini. Za Hrvate sam uvijek Bosanac, a za Bosnu sam Hrvat.

P: I za kraj: Kakvi su vam planovi za budućnost?

Snimati dječje filmove. Ove godine smo u sklopu ZFF-a uveli i program za najmlađe Vip Bibijadu. U nove projekte, vezane za dječje filomve, planiram angažirati i kće-ri Luciju i Franu.

INTERVJU

Karaula je bila veliki kino-hit, a scenarij je napisan prema romanu Ante Tomića ”Ništa nas ne smije iznenaditi”

Boris T. Matić sa svojim bendom ADK Clarence ispred SC-a 1983. godine

(prvi s desna)

Boris T. Matić sa svojim bendom ADK Clarence ispred SC-a 1983. godine

(prvi s desna)

Fotografija s rođendana s prijateljima u Doboju (drugi s lijeva u prvom redu)

Fotografija s rođendana s prijateljima u Doboju (drugi s lijeva u

| 45

46 |

U Muzeju suvremenih umjetnosti raspisana je bila nagrada od sto tisuća kuna za sretnika koji riješi

Karlov superlabirint. Nitko nije uspio. Sa samo šest godina, Karlo Zavacki ro-

đen u Derventi 1942. godine, u školi je rije-šio prvu mehaničku zagonetku “Zarobljeno srce” i izazvao divljenje učenika i nastavnika. Ubrzo je shvatio da labirinti za njega nemaju tajnu. Od ulaza do izlaza prolazio je u najma-njem mogućem vremenu. Praćen divljenjem i osobnom unutrašnjom željom krenuo je u sustavno proučavanje svjetskih labirinata, od legendarnog labirinta u kojem je Tezej ubio Minotaura, a spasila ga Arijadna po-moću niti, Gordijevog čvora i Krokodilopo-lisa s tri tisuće soba iz kojeg nitko nije izašao živ, preko svjetske baštine do najmodernijih mehaničkih zagonetki. U svom domu Karlo je sakupio zavidnu kolekciju najneobičnijih mozgalica iz cijelog svijeta kao što su šah za troje, razne klepsidre koje se protive za-konu gravitacije i zakonu spojenih posuda, skočibubu, najstariju mehaničku zagonetku podrijetlom iz Kine. Od rane mladosti sam izrađuje mehaničke zagonetke, labirinte od jednog do 33 čvora sa špagom.

“Labirinti s dva čvora dosižu već toli-ku težinu da poprilično kompliciraju život

jako pametnim ljudima. Prosječni ljudi bježe od problema i lako odustaju” - priča Karlo. Do sada je napravio 20-ak vrsta li-kovnih i 15-ak vrsta mehaničkih labirinata, koje je izlagao na četiri interaktivne izložbe jer se mnogi okušavaju u rješavanju. Liko-vne labirinte radi računalnom slikarskom tehnikom. Jednako fascinantno je i njegovo slikarstvo apsurda. U slikama mu nije do-voljno zadovoljiti puku estetsku funkciju, gledatelji na izložbama redovno zastanu i dugo promatraju nelogičnosti na slikama.

Za buduće generacije planira na natje-čaju u Gradskoj upravi predložiti projekt da se na jezeru Bundek postave tri labirin-ta. Jedan - za mislioca, kojeg može riješiti jedan čovjek od 10 tisuća ljudi, drugi - za mudraca, a može ga rješiti jedan od sto ti-suća ljudi i treći - za proroka, a može ga ri-ješiti samo jedan od milijun ljudi. Živi bili pa uspjeli.

Od Arijadne do superlabirinata trećeg milenija

Napisala: Ivana Kolovrat

“U školama učimo memorirati gradivo. Ispituju nas samo naučenu materiju. Prilikom rješavanja IQ testova vrijeme je ograničavajući faktor. Kao predsjednik MENSE shvatio sam da je najvažniji pristup problemima neograničena moć mišljenja” - riječi su Karla Zavackog, autora 15-ak patenata najtežih svjetskih mehaničkih zagonetki i cijelog niza slika superlabirinata čije rješavanje očekujemo jednog dana u budućnosti

NADARENI LJUDI

Za mislioca

Za mudraca

Za proroka

Mona lisac

Krokodilopolis

Zarobljena ropkinja

| 47

PSIHOLOŠKA POMOĆ

O tome kako smo stvarno, razmi-šljamo zapravo samo kada ni-smo dobro. Uglavnom ni tada

ne razmišljamo zašto. Kao da je normal-no da odrasli nisu dobro, jer je to rezer-virano samo za djecu. A ako smo odrasli i dobro smo, to znači da i nismo dovolj-no odrasli i da je upitna naša odgovor-nost. Pod odgovornošću obično podra-zumijevamo naš odnos prema drugima. A naš odnos prema nama? O nama brinu drugi. Na ovaj način svi brinemo o dru-gima i nitko o sebi. Pa logično bi bilo da najbolje poznajemo sebe i svoje potrebe. Da onda pokušamo funkcionirati na na-čin da je svatko u svijetu odraslih odgo-voran za zadovoljenje svojih potreba, uz uvjet da pri tome ne ugrožavamo druge. Tako postajemo odgovorni za sebe i za druge. Kada smo došli na prvo mjesto, možemo si dozvoliti da razmislimo zašto nismo dobro.

Da bismo se osjećali dobro i zadovolj-no moramo imati zadovoljene osnovne tjelesne potrebe za hranom, utočištem, odjećom i vodom. Da bismo ih zadovo-ljili moramo međusobno surađivati i na-tjecati se. Iz suradnje s vremenom smo razvili potrebu za ljubavlju (pripadanje, prijateljstvo, brižnost, uključenost) i za-bavom (radost, uživanje, učenje, smijeh), a iz natjecanja potrebu za moći (važnost, priznanje, vještina, kompetencija) i slo-bodom (izbor, nezavisnost, sloboda, au-tonomija). Ovo su naše duhovne potrebe i trebaju biti ugrađene u svaki naš dan.

Da bismo znali kako smo, moramo obratiti pozornost na svoje osjećaje. I kada ih prepoznamo problem je pokaza-ti ih. Kako dijete raste roditelji ga uče da prikriva određene osjećaje: da se smiješi u javnosti kada je tužno ili ljuto, da ne go-

vori ono što misli, da je sramota reći da je gladno itd.. Zapravo, najbolje je kada šuti i smiješi se, a ako baš mora nešto reći neka kaže da je sve dobro, ili još mudrije, bit će sve dobro. Kada počnu ovako go-

voriti pohvaljujemo ih i primamo u svijet odraslih, u kome i kada je sve naše pona-šanje neprijateljsko, mi govorimo da ni-smo ljuti, iako izgledamo preplašeno ne priznajemo da nas je strah, a dok brišemo suze govorimo da nam nije ništa i da ni-smo tužni. Na ovaj način pravimo zbrku u kojoj se ne snalazimo ni mi sami, ni drugi oko nas. Ako sve ovo priključimo ponašanju još šest milijardi drugih ljudi, onda imamo popriličan kaos u kojem se

svi brinu za druge, nitko za sebe, a pri tome svi prilično lažemo.

Izražavanje osjećaja i zadovoljenje po-treba počinje od rođenja u roditeljskom domu dobrim odnosom između roditelja i djece. Roditelji pomažu djeci prepoznati emocije, cijeniti svoje osjećaje, početi ih povezivati s društvenim situacijama i zado-voljavati svoje potrebe na prihvatljiv način.

A ODRASLI?Naše ponašanje je skup navika. Po-

nekada bismo htjeli i drukčije, ali kao da nam navike ne dozvoljavaju. Pri tome uglavnom tražimo opravdanje zašto ni-šta ne poduzimamo, umjesto da traži-mo način kako da nešto učinimo. Po-kušajmo strpljivo i polako. Mark Twain je rekao: “Želite li se riješiti loše navike, ne možete je baciti kroz prozor, nego je trebate lagano spustiti stepenicama, ko-rak po korak.” Tako ćemo saznati zašto nismo dobro i kako da budemo dobro.

Pa, kako ste?

Kako si?Svakodnevno nam postavljaju ovo pitanje. Najčešće odgovaramo da smo dobro i uzvraćamo istim pita-njem, a da odgovor i ne čekamo podrazumijevajući da će biti isti kao naš. Izgleda da pri tome nismo čuli ni sebe ni sugovornika. Postala je ovo rutina poznata pod nazivom - pozdrav

Napisao: Mijo Marić, prof.Savjetovalište za psihološku pomoć “Drugačiji pristup”

MARK TWAIN JE REKAO: “Želite li se riješiti loše navike, ne može-te je baciti kroz prozor, nego je trebate lagano spustiti stepeni-cama, korak po korak.”

48 |

STARE IGRE

Stare igre više se i ne igraju. Tek poneg-dje poneki osamljeni primjeri igrača - potvrđuju pravilo. No to nije slučaj

kada se radi o igri prstena. Igra nije pala u zaborav i još uvijek po selima u Bosanskoj Posavini ima igrača, a održavaju se i dobro posjećeni turniri. Igra se po restoranima, domovima... Postoji nekoliko verzija igre, jer se ona igra drugačije od mjesta do mjes-ta, a mi ćemo vam opisati jednu od njih.

PRAVILA IGREKad se završe svi poljski radovi, poslije

božićnih i novogodišnjih blagdana, kada je vani temperatura daleko ispod nule - bilo ili ne bilo snijega, život u selu ne prestaje.Od davnina se u Posavini od Božića do poklada igralo prstena. Igraju dvije ekipe, obično s po 3-4 igrača. Igra se u 200 dobive-nih bodova (konja).

Dakle, cilj je što prije bodovima, odnosno konjima, koji se zbrajaju, doći do 200 konja.

Prsten se igra na podu (depa), u sjede-ćem-klečećem stavu. Prsten zahtijeva veliku koncentraciju, dobru moć zapažanja i odli-čnu memoriju (pamćenje).

PRAVILA SU OBIČNO SLJEDEĆA:U igri su dvije ekipe, jedna koja krije i

jedna koja traži prsten.U ekipi koja krije prsten, krije ga jedan

član iz grupe ispod kape - krivač. U ekipi koja traži prsten, svi zajednički traže - odno-sno uvažavaju se “išćili” svakog sudionika i dogovorom svaki sudionik po redu diže svoj “išćil”.

Krivač krije prsten pod 10 kapa. Ekipa

koja traži prsten mora pronaći prsten u 4 pune kape koje je, pod pretpostavkom da se u njima krije prsten odabrala, kako bi preu-zela prsten od protivničke ekipe i preuzima-njem prstena, ona ga nastavlja kriti.

Ekipa koja traži prsten, na osnovu svog zapažanja za vrijeme dok je krivač krio pr-sten pod 10 kapa, slobodnom procjenom podijeli kape na pune i prazne. Kao što smo već rekli postoje 4 pune i 6 praznih kapa.

Ekipa koja traži prsten, prvo diže pune kape, tj. one u kojima misli da je prsten, obi-čno se dižu - udaraju 2 do 3 kape, pod koji-ma vjeruju da se nalazi prsten.

Ukoliko ne pronađu prsten pod ovim kapama onda kreću s odbacivanjem kapa (bešanjem), sada po procjeni da se u kapa-ma koje odbacuju, ne nalazi prsten.

Kao što smo već naveli ekipa može

odbaciti 6 kapa, obično odbaci onoliko kapa koliko je potrebno da bi došli na depi - do istog broja punih i praznih kapa. Npr. uko-liko udaramo na početku 3 pune kape onda bacamo 5 praznih kapa da bismo došli do je-dnakog broja kapa na depi tj. “jedna nama” i “jedna njima”.

Glavni cilj igre je da se što duže krije pr-sten jer tako jedna od dvije ekipe automatski dobiva bodove (konje) koji se zbrajaju i kada se prebaci cilj od 200 konja ekipa pobjeđuje partiju.

Obično se igra u 2 dobivene partije, te ekipa koja pobijedi obje smatra se pobjedni-kom.

BODOVANJEKako smo već ranije podijelili pune i pra-

zne kape na depi, treba naglasiti da nađeni

DA SE NE ZABORAVI

U ne tako davna vremena, prije nego što su televizija i radio zavladali domovima, “naši stari” provodili su zabavne večeri uz pjesmu, priču, igru i smijeh. Žene su prele vunu, vezle vezak, prepričavale protekle događaje i pogledavale prema muškarcima koji su igrali - prstena. Svaka je navijala za svog muža

Napisao: Drago Živković

Igra prstenaEkipa koja je skrila prsten pod kapu promatra pokušaj traženja prstena

| 49

STARE IGRE

prsten u punim kapama po-drazumijeva i oduzimanje prava skrivanja prstena.

Ako ekipa koja traži, pronađe prsten u prvoj kapi (konj), ekipi koja je krila ne piše se niti jedan bod.

Ako pronađe prsten u drugoj kapi (đulka-cigan-ka), preuzima prsten zato što ga je pronašla, ali ekipi koja je krila piše se 1 bod.

Ako pronađe prsten u trećoj ili četvrtoj kapi, pre-

uzima prsten, a ekipi koja je krila pišu se 2 boda.

Ekipa koja traži kada krene s odbaciva-njem praznih kapa uvjerena je da u tim ka-pama sada nema prstena, rekli smo ukupno da treba odbaciti 6 kapa, ove kape se zovu brojčano “dvanaest”, “deset”, “osam”, “sedam”, “šest” i “pet”.

Igrač koji odbacuje zamišljenu praznu kapu naglasi broj koliko poena nosi ta kapa.

Ukoliko se dogodi da prsten bude u za-mišljenoj praznoj kapi, to je pogreška koja se kažnjava dodjeljivanjem poena protivničkoj ekipi, koji se odmah zbrajaju do cilja - 200 bodova.

Moramo naglasiti da se, osim cilja od 200 bodova, podrazumijeva i to da ekipa koja je

došla do zbroja 200 ili preko, mora imati i prsten kod sebe, tj. ekipa koja traži na kraju igra partiju “ubi” ili “osta”.

Prošle zime Prsten se igrao u cijeloj Posavini, a nabrojit ćemo nekoliko tur-nira.

Obično se igra seoski, općinski i županijski turnir prstena. Na seoskom turni-ru sudjeluju igrači iz jedne ulice - protiv druge.

Na općinskom nivou igraju ekipe jednog sela pro-tiv ekipa drugog sela. Na žu-panijskom turniru sudjeluju najprofesionalnije ekipe po slobodnom izboru.

Mjesta u kojima se odr-žavaju ovi turniri su Tolisa,

Mahala, Kostrč, Oštra Luka, Vidovice, Do-maljevac, Odžak, Brčko Ravne i Tramošni-ca.

Prostori u kojima se održavaju turniri najčešće su seoske čitaonice, gostionice, a igra se i po kućama.

Igra prstena je natjecateljske naravi. Za-htijeva dobro poznavanje mimike suigrača. Igra se za ugled među prijateljima i sumje-štanima, a ne za novac. Igru u pravilu prati veliki broj mještana i posjetitelja sa strane.

Svaka generacija, iz svog vremena pamti nekog čovjeka za kojeg se u njegovoj sredini znalo da je dobar prstendžija.

O pobjednicima se uvijek priča kao o osobama koje ili dobro kriju ili im se pr-sten ne može sakriti i oni uživaju poštovanje svih.

Napetost igre je na vrhuncu

Kad je svladao pravila Bruno Iljkić se okušao u igri

Bruno Iljkić iz “Prstena” uči pravila igre od najboljih

Udruga bosanskih Hrvata “Prsten” Pristupnica (za pravne osobe)

Upoznat sam sa Statutom i ciljevima Udruge te želim postati njenim članom.

Naziv pravne osobe: __________________________________ Djelatnost: _______________________________________

Adresa:

Ulica i kućni broj: ___________________________________ Pošt. broj i Mjesto: __________________________________

Država: ___________________________________________

Matični broj: _________________________________________ Žiro račun: ________________________________________

Broj telefona: ________________________________________ Broj faksa: ________________________________________

E-mail adresa: ________________________________________ Internet stranice – http:

Odgovorna osoba / Zastupnik:

Ime i prezime: ______________________________________ Datum rođenja: ____________________________________

Mjesto rođenja: ____________________________________ Općina rođenja: ____________________________________

Država rođenja: ____________________________________ Zvanje: ___________________________________________

Mjesto: ______________________________________________ Datum: ___________________________________________

Pečat: _______________________________________________ Potpis: ___________________________________________

Udruga bosanskih Hrvata “Prsten”Pristupnica (za fi zičke osobe)

Upoznat sam sa Statutom i ciljevima Udruge te želim postati njenim članom.

Ime i prezime: ________________________________________ JMBG (neobvezno): _________________________________

Datum rođenja: ______________________________________ Mjesto rođenja: ___________________________________

Općina rođenja: ______________________________________ Država rođenja: ___________________________________

Zvanje: ______________________________________________ Naziv poslodavca: _________________________________

Adresa boravka:

Ulica i kućni broj: ___________________________________ Poštanski broj: _____________________________________

Mjesto: ___________________________________________ Država: ___________________________________________

Broj fi ksnog telefona: _________________________________ Broj mobilnog telefona: ____________________________

Broj faksa: ___________________________________________ E-mail adresa: _____________________________________

Internet stranice – http: _______________________________ Mjesto: ___________________________________________

Datum: ______________________________________________ Potpis: ___________________________________________

Pristupnicu molimo pošaljite

Poštom na adresu: UBH ”Prsten”, Maksimirska 103, 10000 Zagreb ili

faksom na broj: ++ 385 1 2316434 ili

e-mailom na adresu: [email protected]

Godišnja članarina za pravne osobe: 1.800,00 kn

Za informacije u svezi pristupnice molimo zovite telefonom:

Lana Milovanović, ++385 1 2316434

Udruga Bosanskih Hrvata “Prsten”,

Marina Držića 6/III Zagreb

br. žiro računa: 2390001-1100328241 kod Poštanske banke

Pristupnicu molimo pošaljite

Poštom na adresu: UBH “Prsten”, Maksimirska 103, 10000 ZAGREB ili

faksom na broj: ++ 385 1 2316434 ili

e-mailom na adresu: [email protected]

Godišnja članarina za fi zičke osobe: 50,00 kn

Za informacije u svezi pristupnice molimo zovite telefonom:

Kontakt: ++ 385 1 2316434

Udruga bosanskih Hrvata “Prsten” Marina Držića 6/III, Zagreb

�

Molimo uplatiti na br. žiro računa: 2390001-1100328241 kod Hrvatske poštanske banke

| 51

52 |

Documents

Br. 3 / godina II. PROSINAC 2007