Poštarina plaćana u gotovu.

Narodna Straža - O v a l bra] stoji 1*50 Din

IZLAZI SVAKE SUBOTE. - PRETPLATA IZNOSI GODIŠNJE GIN. 60, POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO RAZ­MJERNO • ZA INOZEMSTVO DVOSTRUKO, ii OGF ASI POJMJKNIKU. - PISMA I PRETPLATA SE ŠALJU NA UREDNIŠTVO I UPRAVU „NARODNE STRAŽE" ŠIBENIK, POST. PRET. 17. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

B R O J M. Š I B E N I K , 25. LIPNJA 1927.

Tamburaški „hrvatski blok' U sr i jed« od igrao se u Z g r e b u

inamen i t i prizor. P reds t avn ic i disi­dena ta s t ranke g. R a d i ć a iz D a l m a ­cije (Dirlić) i Hrva tske (d r Nikić) održali su sas tanak , na ko j emu su najprije — pa da se n e nasmij«š 1 — izjavili, d a su za reviziju Vidov-danskog Ustava, te d a reflektiraju na ulazak u blok d r a T r n m b i ć a , fran­kovaca i g rupe Buć-Došen . Polit ički desperater i , k a o Što je g. d r Nikić i družina, n a k o n što au slijepo igrali centralist ičku kar tu , o d j e d n o m o d o š e H revizioniste 1 Događaj i zadnjih da­na čine, da se z d r a v o m čovjeku, š to­no riječ, uzmut i .

Pomis l i t e : d r T r u m b i ć i d ruž ina iu ljudi, čija s t ranka j e promi jeni la par pu ta ime. Bili su j edampu t i republ ikanci , a sad su monarh i s t e . U P r i v r e m e n o m N a r o d n o m Pred ­stavništvu su a P r ib ićev ićem pod i ­jelili f r ankovačke i r a d i ć e v e m a n d a ­te. Bili su uz Rad ića , s ada su pro t iv Radića, a, da p r a v o kažemo , d r T r u m -pić je 1921 . g. u Konst i tuant i bio mišljenja, da R a d i ć a t r eba zatvorit i , a k a d j e Radić za tvoren , pos tao je njegov odvje tn ik i nosi p o z d r a v e p o zborovima, d o k i opet n e postaje ljuti Rad ićev pro t ivnik .

Sa tkzv. h rva t sk im federal is t ima idu ostaci os ta taka starih f r ankovaca te Bućevci , ljudi, koji su republ i ­kanci i koji žele h rva t sku samos ta lnu d ržavu , i to republ iku , dok su fede­ralisti mona rh i s t e te se zadovol ja ­vaju s a m o r ad ika lnom decent ra l iza­cijom u d ržav i . Sada su se uz te federaliste, f rankovce i bućevce , koji stoje kao rogovi u vreći , našli i famozni ljudi d ra Nikića, te oni da lmat inski »dis ident i" g. Rad ića , koji su se ipak j e d n o m i j a v n o d e ­klarirali za d r a Nikića, j e r su d o sada , i a k o au se s Nikićem skupa u au tomobi lu vozikali , o d l u č n o n i ­jekali, d a p love nikićevskim v o d a m a , i slali n a m ispravke , kad smo mi to tvrdili, U finom druš tvu „hrvatskoga bloka 4 4 nać i će se s a d a i tu gospoda , a b u d u ć i d a se i federalisti i fran­kovci odlikuju p o n e k o m „vr j edno­t o m " , to i dr Nikićevi ljudi d o o a -ia ju bro jne žive slike iz d o b e pot­pomagan ja vel ikosrpskoga cen t ra l i ­zma u Beogradu te d o k a z e pol i t ičko­ga hrva tskog poš tenja svojih veza s or junašima i r ad ika l ima u bo rb i protiv hrva tsk ih zad ruga ra na Za­d ružnom Savezu u Splitu.

Ša rena je ta d r u ž i n a ! U „hrvat-ikom bloku 4 4 okup i l e su se sve o n e despera te r ske g rupe , koje z n a d u , d a u hrva tskom pol i t ičkom Životu n e znače ni p o n o s , n i značajnost , n i politički m o r a l . Našli su se n a o k u p u ljudi, koji imaju n a duš i šu rovan ja • p ro t ivuhrva t sk im s k u p i n a m a , koj i •u prije svaku R a d i ć e v u b u d a l a š t i n u

lili, a d a n a s ga n a sva usta psuju. li ti ljudi ozbiljnosti , znaju li

olitički mora l i zar n e uv iđa ju , a su nj ihova vr ludanja , njihovi k o n -

linati sa radikalskim i pro t ivuhr-;im skup inama , pa čak i u sa-

n o v o o s n o v a n o m »hrvatskom loku* j e d n a s r a m o t a z a h r v a t ­

s k i n a r o d i S r amo ta bi bila, d a d o bilo kakve j a č e riječi u h rva t skom poli t ičkom Životu d o đ e j e d n a sku­

pi r a despera te ra , koji mijenjaju o-svjedočenje na laku ruku i koji nose p u n u o d g o v o r n o s t za sve gri jehe Radićeve pol i t ike. Oni će sada vi­kati, da t r eba „sloge", oni isti, koji su slijepo padal i n a kol jena p red v i d o v d a n s k i m cen t ra l i zmom, d a n a s će poče t i pjevat i , d a „ t reba revizije Us tava" , on i će poče t i dijeliti p o ­s v u d a okolo lekcije o političkoj Če­stitosti, poštenju i znača jnos t i 1

Mi v o d i m o već od poče tka ogor­č e n u b o r b u v pro t iv Stj. R a d i ć a i nje­gove poli t ike. Mi smo ustajući svom

silom prot iv polititte, k*»iu je vod io Sti. Radić , p o t p o m o g n u t ž a l o ­s n i m t a m b u r a š i m a „ b l o k a " , u borb i , žrtvovali , jer ni jesmo htjeli biti demagozi , i svoje p a r l a m e n t a r n o zas tupzlvo. Mi smo odbili , da i d e m o sa tim poli t ičkim „špekulan t ima za m a n d a t e " u bilo kakav blok, j e r n e m a saveza sa despera te r skom go­spodom, j e r ne m o ž e m o i ne smi­j e m o pustiti , da u politici v o d e ka­kvu riječ prevrtl j ivci i ljudi bez po ­litičke savjesti. I n e k a n a m se vje­ruje, d a će biti velika zadovoljšt ina za hrvatski na rod , kad iz izbora odnesu p u n e - - gaće!

Izbori u Irskoj. 9 . j u n a obavl jeni su izbori za

irski Dail Eireann (par lamenat ) . Iz­b o r n i rezul ta t pokazuje sliku vječitih irskih t rzavica, koje ni n a k o n ugo ­v o r a s Engleskom ni jesu prestale .

Ugovor o s l o b o d n o j irskoj državi po tp i san j e s Eng leskom u pros incu 1921. g. Irska j e zadobi la položaj engleskog d o m i n i o n a . Činilo *e, d a će t ako biti zadovol jeno irskim za­h t j ev ima , koji su značili s togodišnju b o r b u . M e đ u t i m j e d a n dio I raca p o ­kazao j e svoje nezadovol js tvo n o v i m s tanjem, zahtijevajući p o t p u n o s lo­b o d n u irsku d r ž a v u . T a k o j e došlo d o prvih rasc jepa u irskim n a r o d ­n im r e d o v i m a . 1U21. su u irskom pa r l amen tu bile s a m o dvije s t ranke : j e d n a za ugovor s Eng leskom (šef Cosgrave , p reds jedn ik vlade), a d ru ­ga r e p u b l i k a n s k a , protiv toga u g o ­v o r a . P ro t iv ugovora se na roč i to iskazao revo luc iona r d e Valera sa pozna t im Sinn Fe inon i , u kojem su se na roč i to isticale sestre nače ln ika g r a d a Gorka MacSwineya , koji j e 25. okt. 1920. u m r o n a k o n dugoga štrajka g lađu u br ikstonskoj t amn ic i i čija smr t je izazvala svjetsku m o ­ra lnu presiju n a V. Britaniju, d a u-red i irsko pi tanje . Repub l ikanc i su odbili d a u đ u u Dail Eireann đ je-l imično r a d i ugovora s Bri tani jom te r ad i prisege podan i š tva engleskom kralju. Dalu; u razi laženja u Daiiu su slijedila t ako , te j e 1923. g. bilo već če tve ro s t r anaka , a k o d raspu­sta p rvog irskog Daila 23 . maja o. g. p a r l a m e n t a r n a si tuacija je bila o v a k v a : v lad ina s t ranka Cumann na nGaedheal 60 poslanika, republ ikanc i (koji su se brzo rascijepili u Sinn

Fe ine re , republ ikance , koji imaju čak i svoju „ a r m a d u " , i pristaše de Va-lere, koji bi došao u Dail, da n e m a prisege), koji bojkotu ju Dail 47 posl., neodvišnjaci 14, farmeri 13, Labour party (socijalisti) 14, Clann Eireann (pučka s t ranka) 2 i N a r o d n a Liga (obnovl jena R e d m o n d o v a strftnka, anglofilska) 2 poslanika.

Irski Dail ima 153 poslanika, od kojih se biraju 152, j e r speaker d o ­biva m a n d a t au tomat ičk i . T a 152 teachtai biraju se u 26 izbornih o-kruga p o p ropo rcu na 4 god ine .

Za izbore od 9. j u n a postavilo je osam s t r a n a k a ^ 6 k a n d i d a t a , i to vladin Cumann $ f i N a r o d n a Liga 30, L a b o u r 47, farmer i 40, neodv i ­sni 46, Sinn Fe ine r i 16, d e Valerin Fianna Fail 85, Clann Eireann 8. Izborna b o r b a je bila n e o b i č n o že­stoka. Vladina g rupa j e istina uči­nila zemlju prema Britaniji m i r n o m , ali je gospodarsko i f iaanci ja lno sta­nje Irske vrlo loše, te je opozicija u izbornoj borb i nosila kao jaki adout prot iv v lade p r o p a d a n j e obr ta i t rgovine i povećanje d r ž a v n o g a duga .

Izborni rezultat j e o v a j : Vladin Cumann 45 m a n d a t a , Fianna Fart 44, Sinn Fein 5 (prije j e imao 24 poslanika I), Labour party 22, neod­višnjaci 12, farmeri 11, N a r o d n a Liga 8 i Clann Eireann 5 m a n d a t a . Velik j e n a z a d a k Sinn Feinera, te je i se­stra MacSw*ney-a p ropa la u Gorku . Poras l i su socijalisti i d e Valera, koji vod i polit iku apst inenci je te n e će ući ni u ovaj Dail. Pi tanje par la­m e n t a r n e većine j e svakako neiz­vjesno. B. D.

Zašto Hrv. Pučka Stranka ne ide sa firv. Blokom?

P o v o d o m raznih t endenc iozn ih i ne i sp ravn ih novinskih vijesti pok ra ­j inski o d b o r Hrv. P u č k e S t r anke izdao j e ovo saopćen je :

U pregovor ima, koji su p red mje ­sec d a n a v o đ e n i u Zagrebu i zmeđu H P S i p reds t avn ika današn jega Hr­va tskoga Bloka, uze to je bilo u pr­v o m r e d u u obzir 10 sigurnijih m a n d a t a , m e đ u koje su se r ačuna l a p o 2 m a n d a t a u v a r a ž d i n s k o m i u spl i tskom i z b o r n o m okrugu . Ni Ši­benik, n i Mostar , n i Bihać, ni Tuzla , n i Subot ica nisu u računa t i u tih 10 sigurnijih m a n d a t a . Za d iobu m a n ­da t a bila je uzeta b a z a : rezultat za­

dnjih oblasnih izbora, u koj ima j e H P S dobila 27.000 glasova, a sve tri s t ranke današnjega Hrvatskog Bloka skupa 36.000, i to kad bi se uzelo, d a su n a primjer pravaš i zaista imali 14.000 glasova, što nije bilo doka ­zano . — I ako bi p r e m a t o m e re -rul tatu omjer za d iobu imao biti 3:4, H P S je pristala, da o d tih si­gurnijih 10 k a n d i d a t a njoj p r ipada 3 , a Bloku 7. Ovaj pri jedlog m e đ u ­tim nije bio od Bloka pr ihvaćen , nego j e tek poslije č u d n o g o d u g o ­vlačenja postavljen pro tupr i jed log 9 1, Bloku dakle 9, H P S 11 Drugim r i j eč ima : Nije se ozbiljno ni mislilo

n a izbornu kooperaci ju , jer bi p r e ­ma pr ihvaćenoj bazi taj pri jedlog bio o p r a v d a n , kad bi Blok bio d o ­b io 56.000 g h s o v a , a H P S s a m o malo više od 6 0 0 0 , — Slična se igra odigrala i p red oblasne i zbore . Federal is t i su ponudi l i H P S izbornu kooperaci ju Vjerujući u ozb i l jnos t i iskrenost Vijeće HPS ovlastilo j e vods tvo svoje s t ranke, da s tupi u p regovore sa HFSS, kojoj je taj za ­ključak o d m a h saopćen . Međut im je Vijeće HFSS dva d a n a poslije toga zaključilo, d a H F S S nas tupi s a m o ­s ta lno. Odbilo j e dakle kooperac i ju sa HPS.

Spor s Albanijom. 23. t. m j . u T i ran i i Beogradu

preds tavnic i velikih vlasti učinili su kolektivni d e m a r š u prijateljskom t o n u u cilju k o n a č n o g a rješenja al­banskoga spora . Ovim p o v o d o m naše ministarstvo vanjskih poslova izdalo je ovo s lužbeno s a o p ć e n j e :

„U 4.30 minu ta poslanici Italije, Njemačke , F r ancuske i o tpravnik poslova Belike Britanije predal i su posebnu, ali iden t ičnu notu p reds tav­niku naše v lade , d a se jugoslaven-sko-albanski spor, s tvoren za tvara ­njem Gjuraškovića, l ikvidira na taj način , što će u isto vr i jeme Gjura-šković biti puš ten na s lobodu, i iz­mijenjene u noti o tp ravn ika pos lova od 30. maja riječi, n a koje se žali kao uvredl j ive a lbanska vlada. — Poš to j e naša vlada izjavila još r a ­nije i to saopćila i sekretari jatu Lige na roda , d a n e pravi pitanje od r i ­ječ i , na koje se žali a lbanska v lada , već da traži, da ( j jurašković b u d e pušten n a s lobodu, to j e minis tar vanjskih poslova, da bi d a o dokaza svoje umjerenos t i i i skrene želje za mi rn im i brz im rješenjem ovoga spora , p r 'm io ovaj pr i jedlog i ovla­stio francuskoga poslanika u T i ran i , d a izvrši p red ložene izmjene u isto vri jeme, k a d a Gjurašković b u d e pu­šten n a s lobodu. — N a k o n t o g a t r e b a s m a t r a t i , d a s u o d n o s i i z m e đ u o b j e d r ž a v e o b n o ­v l j e n i . "

P r e m a t o m e spor j e u pr inc ipu već p o t p u n o l ikvidiran.

Dr Horoset u Bugarskoj. Vođa Slovenske Pučk e S t ranke

ur Antun K o r o š e c p roborav io je nekol iko d a n a u Sofiji, d a se na licu mjesta informira o pol i t ičkom položaju. Bio j e p;imljen od kralja Borisa u podul ju audi jenci ju te j e osim toga konfer i rao sa svim istak-knu t im pol i t ičar ima, koji su ga nasr-dačni je primili. Dr Korošec , kad se povra t io u Beograd imao je d v o ­satni sas tanak sa minis t rom vanjskih poslova d r o m Vojom Marinkovićem, k o m u j e referirao o svom putu i r e ­zultat ima svojih razgovora u Sofiji. Ovom posjetu d ra Korošca pridaje se velika polit ička važnost u sada­šnjem m o m e n t u tako napet ih o d n o ­s a ja i zmeđu naše države i Italije, za koju se z n a d e , d a j e htjela p r e d o -biti za svoju ba lkansku politiku i Bugarsku . Dr Korošec je nas to jao nać i izmirenje između Bugarske i Jugoslavije.

STR. 2. „ N A R O D N A ITBAžA BROJ

Oko općinskoga zajma. 21 . t. m j . o d r ž a n a je s jednica o p ­

ćinskog vijeća a Š ibenika . Na d n e ­v n o m r e d u s jednice je bila j ed ina t a č k a : »Pitanje općinskoga za jma" . Ovoj j e sjednici pr isustvovalo 37 vi­jećnika , i t o : 14 vi jećnika „Bloka sela i g rada" , 4 vijećnika H P S i 2 vijeć­n ika HSS ( u k u p n o 20) — opozicija, a 17 vijećnika d is idenata HSS. Raz­mjer je p r ema tome bio 20 p r e m a 17. Pr isus tvovale su sve pol i t ičke grupe , u vijeću zas tupane , t ako da j e vijeće bilo na o k u p u m a l n e u pu ­n o m broju . Ovoga pu ta su sjednici prisustvovali i gg. d r A. Matković i prof. M. Ganza o d Radićeve s t ranke , koji su se n a k o n rascjepa u stranci d o s a d apstinirali . Načelnik g. d r M. Kožul u prisustvu v ladinoga savje tni ­ka sreskog poglavara g. R. Mand ića nakon prozivke o tvor io j e s jednicu te se o d m a h prešlo na dnevn i red .

Načelnik d r K o ž u l izvješćuje o pi tanju zajma i o mogućnos t i , d a općina dobije od amer ičkoga kon -sorciia Mac Daniel zajam u visini od 80 mili juna d inara , č i t a p o n u d u tvrtke Šupuk, koja n u đ a na proda ju t o m u konsorci ju sva svoja d o b r a , namješ ta je i p r a v a na Krci i u Ši­ben iku za svotu o d 440 hiljada d o ­lara (oko 25 mili juna d inara) , ispla­tivih u 5 obroka , od kojih prvi u godini 1930., sa 5 % dobit i , uz ga­ranci ju obveznica g rada Š ibenika i zaloga n a d p r ihod ima i imanju gra­da , što će sve amer ičk i konsorcij dobi t i o d opć ine kao garanciju za zajam, što će konsorcij udijeliti o p ­ćini. Načelnik ističe, kako će se sa za jmom stvoriti velika p o d u z e ć a , poveća t i e lektr ična snaga Krke n a 30.000 konjskih snaga. Općina bi d o ­bila zajam od 80 mili jona d ina ra sa 7 Vi po sto, uz tečaj obvezn ica o d 92 °/ 0 , povrat iv ih kroz 15 ili 20 ili 30 godina , p r ama tomu, k a k o se ugovori .

Vijećnik Dr A. D u l i b i ć (HPS) opaža , da osim p o n u d e tv rdke Š u . puk a m e r i č k o m ' k o n s o r c i j u , koja se n e t iče opć ine , g. načelnik nije iznio n ikakvo p i smenu p o n u d u konsorcij«

općini , n ikakav pismeni izvještaj o stvari, n ikakav p ismeni prijedlog kon­sorciju, n ikakav b a r e m općeni t i p lan 0 nač inu u ređen ja o v a k o k r u p n o g a pitanja. Cijela i n u j e stvar p o t p u n o nerazumlj iva i stoga se n i on ni ni tko val jda u vijeću n e će moći d a upuš ta u bilo koje pre t resanje i rje­šavanje stvari p o d takvim oko lno­stima.

Vijećnik V ) , K u l i ć (HPS) ističe, da j e tv r 'ka Šupuk učinila bila pri je j ednu p o n u d u općini , d a će općini p roda t i Krku, te pi ta g. načelnika , što je s tom p o n u d o m i kako je sa­da d o ' l o , da j e tvr tka ponud i l a pro­daju a m e r i č k o m konsorci ju .

N a č e l n i k odgovara , d a j e p o ­n u d a opć in i ostala na snazi p r a m a jednoj tački već p roč i t ane p o n u d e amer i čkom konsorci ju, p r a m a kojoj ova zadnja p o n u d a p a d a , ako opć i ­na izvrši svoje p r a v o opcije po pr­voj ponud i d o 31 . VII. 1927. (Ne­godovanje.)

Uzima riječ vijećnik prof. M. G a n z a (HSS) koji protest i ra , što se načelnik i up rava drže n a vlasti, i ako n e m a j u već inu u vijeću, te či ta ovu iz javu: „Na općinskim izbor ima HSS pod vods tvom St jepana R a d i ć a dobi la je 19 o d 41 vijećnika i da ­našnja opć inska up rava rezultat j e te p o b j e d e hrvatskog seljačkog po ­kreta u ovoj općini . Međut im d a n a s ima nas s a m o pa r vijećnika, koji smo ostali vjerni svojoj s t ranci , ko/a 1 d a n a s ima relat ivnu već inu m e đ u b i rač ima ove opć ine , pak stoga ovo vijeće n e zas tupa p ravo raspoloženje n a r o d a . Današn j a općinska up rava n e m a oslona u , n a r o d u i stoga n e m a m o r a l n a p r ava , d a i dalje upravl ja o p ć i n e m . Mi vijećnici HSS dr Aute Matković i profesor Miloš Ganza izrazujemo nepovjerenje ovoj opć in ­skoj upravi , a poš to ona n e m a ve ­ćine ni u o v o m e vijeću, to smat ra ­m o , d a bi joj bila dužnos t demis io -nirati i t ako omogući t i vijeću, d a i-zabere drugu up ravu , koja bi uži­vala povjerenje većine vijeća i koja

bi svakako bolje odgovara la r a s p o -1« ženi u berača ove opć ine . " (Za vri­j e m e či tanja ove izjave s j e d n e s t ra­n e nastaje velika ga lama i zv iždanje , a s d ruge o d o b r a v a n j e i pljeskanje u v e o m a b r o j n o m slušateljstvu.)

K a d se b u k a stišala, vijećnik D. š k a r i c a (zemljoradnik) izrazu je u ime „Bloka sela i g r a d a " (zemljo­radn ic i , davidovicevc i , p r ib ićevićevci i radikal i) nepovjerenje uprav i , r ad i čega oni nijesu u mogućnos t i , d a uzmu u pret res pi tanje za jma ni d a sadašnjoj up rav i dozvole sk lapanje bilo kojega za jma. Čita za t im o v u iz javu: „Vijećnici »Bloka sela i gra­da« na prvoj sjednici ovog Opć in ­skog vijeća od d a n a 2 9 . 1 2 . 1926. iz­javili su nače lno nepovjerenje o p ­ćinskoj uprav i , kojoj j e na čelu n a ­čelnik g. d r M. Kožul. Od t a d a d o d a n a s nije se ništa dogodi lo , a d a se moglo n a š e stanovišta glede p o ­vjerenja izmijeniti . D a p a č e , istupOm nekoj ih vi jećnika iz g rupe , koja je sačinjavala već inu o p ć . Uprave , k a o i o t p a d o m dvoj ice č lanova iz U-prave , koji p r ipada ju Hrv. Pučko j Stranci , današn ja up rava j e došla u položaj , d a n e m a već ine u opć in ­skom Vijeću. I ako j e n a d n e v n o m r e d u pi tanje od velike vsžnos t i za Općinu Šibensku, mi ne m o ž e m o pristati , da današn ja općinska Upra­va, u koju mi n e m a m o povjerenja , a koja n e m a niti već ine u Vijeću, r u k o v o d i j edn im ovakv im zamašn im ekonomsk im pi tanjem. Mi smo uisti­n u spravni i ž e l imo d a s a r a đ u j e m o oko poboljšanja e k o n o m s k i h pril ika Š ibenske Općine , a osobi to u pi tanju sklapanja zajma. T o ć e m o učini t i o d svega srca i sa svom ljubavi p r a m a svojoj općini , ali tek o n d a , k a d a n a čelu Općine b u d e uprava , koja će p o t p u n o naše povjerenje uživat i . Poš to je u tv rđena činjenica, d a d a ­našnja općinska up rava n e m a već ine a opć« Vijeću, a tim je prestala biti legit imirana, d a upravl ja o p ć i n o m Šibenskom, t raž imo, d a ista ods tup i . "

N a č e l n i k izjavljuje, d a će se pi tanje zajma preda t i n a p r o u č a v a ­nje j ednom odboru , koji ima biti

izabran od vijeća. Međut im d a vijeće n a č e l n o izvoli o d o od njega izloženo sklapanje zajma.

Za Hrv. P u č k u S t ranku vijećnik d r D u l i b i ć protivi se ; tome pri je logu, ističući, da , b u d u ć i n a č ključak veže o p ć i n i , p o d ova pr i l ikama,u ko j ima se nalazi vijeć prava, ne će se nać i čovjeka n a avij koji bi m o g a o d a d a d e opć in i jei veliki za jam, j e r u p r a v a n e m a v i j e ć u v e ć i n u , u p r a v a n i p o t p u n a u s l i j e d o d r e k e d v a ­j u p r l s j e d n i k a , financijski od­b o r o p ć i n e n i j e p o t p u n u s ­l i j e d o d r e k e j e d n o g a č l a n a , o p ć i n a n e m a n i t i o d o b r e n o g a p r o r a č u n a . S v e t o t r e b a p r i j s a n i r a t i i u r e d i t i , k a k o l a k z a h t i j e v a , p a k ć e s e o n d a i ć i g o v o r i t i o z b i l j n o o z a j Opomin je i mol i o b e na j jače u vijeću, d a se slože i d a j e d n u opć insku u p r a v u , ko ja će t biti jaka . Uvjeren je, d a u p r a v a n e z n a t n o m v e ć i n o m n e b i bil mogućnos t i , d a u s p j e i n o dje Stoga p red laže , d a se o d g o d i sjedn ca, d a se najprije sazove vijeće i sv rhu upo tpun jen ja u p r a v e i finan­cijskoga o d b o r a i d a se nastoji c d o spo razuma . Zato j e , veli, bno , da a e s a d a š n j a u p r s o d r e č e.

N a č e l n i k izjavljuje, d a on j e kr iv , što se s t ranke n e m o g u si ž i t i ; da on i u p r a v a , i a k o nemaju već inu u vijeću, ostaju n a svo položaj ima, d a tako spri ječe rai (Glasovi: T i m e ga napro t iv p o š u j e t e l ) i d a nijesu primjenjivi i pa r l amen ta rn i običaji . (Prosvje s t rane vi jećnika i galeri je.)

K o d glasovanja vijeće p r i m a jedlog d r a A. Dulibića.

Nače ln ik ist iče opasnos t , da U n s k a p r u g a izgradi obilaznim p u t e m n a štetu veze unutrašnjosti sa m o r e m i stavlja p rešn i prijedlog, d a se upu t i Vladi spomen ica o o v pi tanju.

Vijeće pr is taje i t im je sje završena .

i finan-oj idoči

>ga «lo-

Tratinčice. 25 . Iz d v o j e g a c a r s t v a . /. Iz carstva instinkta.

Nitko ne zna, o t k u d a je a m o d o -lu tao . Ciglo se znalo , d a je pasji rod , a tko mu je gospodar , to pri­p a d a duboko j i nedost ižnoj tajni. I o n a k o on n e umije šta, već se sva­k o m e klanjati , p o d a svačije n o g e služnički podlijegati , kako bi se lak­še d o d v o r i o , te samilosti i povje­renja s tekao.

Prozva l i ga „Zelom". I j e su m u oči popu t zelene t rave . Pr iv ikao on t o m e i m e n u i na poziv se odjavlji­vao . A i u n o s a n m u je k a t k a d a bio taj odaz iv ; tko god bi ga pr i t o m e pomi lovao , a tkogod štošta i p o d b a ­cio. Nu n a m a h o v e se, p o d t im na­smijanim mamljenjem pri ta javalo p o d m u k l o izdajstvo. J e li se on če ­ljadetu p r i m a k a o , t ime je i skvikno, pošto ga j e o n o p o d m u č e podrep i lo , da d ruge n e bilo, već u bježaniji spas tražiti . Ni busija u njegovoj historiji života nije bila n e p o z n a t a olina. Iz nje je bovan i ca zviznula, a rezultat očit, da je Zele sveđer o j e d n o j , bila k o j a m u d r a g o , nozi h ra -m a o .

O seljanskoj i d o m a ć o j paščad i šta bi d a i r a sp rav l j amo? — Svatko zna, d a j e do jedno pse to n a s v o m e dvo ru srčani je . P r i nasr ta ju brojnih seljanskih pasa k u d će, k a k o će —

Zele je u p o r a b i o gestu; n e će biti časna, nu hoće korisna. Ne tom će ga koji u vilajetu runješa zaskočiti , da ga oštrim i o t rovn im z u b i m a iskrvavi, iznakazi i zar raskajiši, on se, čak i pr i je juriša, servilno p o -valja, polegne, ko d a v a p i : — „A-m a n , a m a n g o s p o d a r u 1" — zasuze-n im oč ima u razgoropadn jaka škilji, r e p o m mr tv imice odmah iva , a izdi­gnut im n o g a m a samilost prosi . P a da bi ovaj služnički sa lamalek ciglo p red jačim i silnijim o b a v i o , već čak p red ne jačn im š tenetom, ne tom m u se o n o bezazleno pr imaklo 1 — A pa i šta b i ? Možda je u tuv io o n u : — Ako te magarac očepi , zar ćeš ga n a sud zva t i ? Da bi sve postigao, ne ćeš to , d a će ti se on pozivu odazvat i .

Najstrag se on prisjeti, d a ovako n e ide , već da se r eda n a druge nač ine p romeća t i . Davori ja ga : — „Da je, vilo, n a pas ju bi le , ne bi bilo po gori v u k o v a " — p o gubici z a b rz da va . Stoga će on, ispred očite pogibije, n a sigurnije kraje odsel j -kovari, te azila i imuni te ta tražiti . Svs tukne n a se i preseli se k ž u p ­skoj crkvi d o moje kule — i na d n e v n o tezeričenje i n a n o ć n o k o -nakovan je .

Kusur io je i smjesta n a r u č n o ku -su r io : — Tu, d o svetoga mjesta i d o misničkoga časnoga d o m a , m u ­čno da d o p r e o t r o v n o srce, a j o i

mučni je s u d b o n o s n a bovan i ca . Za dob r im se konjem ba t čuje, a k u d li n e će oštra p o p o v a pr ipe la zlu krv od b l agoćudnoga Zele odvrat i t i?

T u se on n a h o d i o n a mete rez i -m a sops tvene s igurnost i ; o b d a n ku-njao i uz p o p o v e se p e n d ž e r e ogle­d a o , a o b n o ć svojim ust ra jnim la-vežem č i t avome svijetu dojavl j ivao , d a j e p ros t r an svijet, a a k o u n j e m u ima truleža, ima i z d r a v e srčike, kojoj u slavu i on veseo laje. N e mar i , što gataju, d a pas ju lavu v je­ta r nosi .

J u č e nes t ade Zele, ko d a su ga p o n o r i pozobal i . Našli ga n a d u v e n a i o tegnut ih p a p a k a u Agića vrtli i i i . Da su ga Agići i premlat i l i . Doka ­zalo se, da je b io nevin , jer d a nije on Agića djetetu iz r u k u o teo m r v u k r u h a i po ob raz ima ga oČeprl jao, već da j e to obav io komšijski i p o -j ač i vrljčić.

//. 1% carstva uma. I Bare Ludosmi j a , i o n je p r e d

nekoličak god ina d j ečakom a m o d o -lutao. Kad bi ga pitali, o t k u d a j e , on bi se smijao; k a d se zaželjeli sa­znati , tko m u j e o tac , tko li majka , on bi se iznovice smi jao , d a ga najstrag prozvaše L u d o s m i j o m . P o d tim je i m e n o m i pred z a k o n o m p r o ­lazio.

Brižno ga pazile i tetošile z a d r u ­ge, kod kojih je on p o n a j m u za

b lagom poluzio. T a k i h je on naja a sve kr ivn jom svoje muš ičav p rkosa , čudes tvo p o selu obali p romi jen io , brojni je n e g o m a k u p a n a k rovu . N u sveisto, svak čist, u r e đ e n , sit i mi lovan . A on i đ e r divljan, i sprazan , neo tesan i rov p r a m a s v a k o m e , d o k na, izgubivši stid, izgubi i v id .

P r e d nek i z e m a n poče lo šn jemu n a r o d u ponesta ja t i bla t o r o v a . Uveče o b a m r k n i , a n e o s v a n i . Ni za žive oči d a bi p o s u m n j a o n a L u d o smij u . . Smatrali su ga d u š e v n i m pa tu l jkom, nu nigda l upešče tom.

Blaga p o t o r i n a m a sveđer na ma­njak, a lupež ima n igda na trag.

J u t r o s su oružn ic i proveli sambi-r a n a B a r u t a n a L u d o s m i j u u grad. Mimoilazeć d o Agića vrtline, upit će oni , tko je Zelu skupus io .

— Zna se I — svi će u jedan glas.

— A tko j e p o k r a o seosko blago? — Z n a se i za to l L u d o s m i j a u o r t a č e n sa lupešČadi

obl ižnjega sela, izgonio je i doda­v a o k a č a c i m a b lago svojih dobroči ­nitelja...,.

» Zele, iz cars tva nesvjesti ,

g ine, Ludosmi j a , iz cars tva svij r azuma , n e v i n e sad i re

Don Marko V

„ N A R O D N A , S T R M A " STB. 3.

Isplato zaostalih plato penzijo.

Ministar financija d r Markov ić donio je r ješenje, d a se n a o s n o v u ovogodišnjega budge ta d o d j e l e p o ­t rebne svo te financijskim de legac i ­jama za irfaplatu svih zaos ta taka u u p l a ć a m a d r ž a v n i h č i n o v n i k a i p e n ­zionera. Za zaos ta tke akt ivnih dr ­žavnih s lužbenika dodi je l jeno je svega

* Din 1 9 4 5 1 . 9 9 5 7 3 , a za zaos ta tke penz ionera i p e n z i o n e r k i svega Din ¿8 785.510 30, od čega i i nanc . de le­gaciji u Spl i ta Din 1,315.969 85.

Koliko poslanika bira poje­dina pokrajina ?

P r e m a i z b o r n o m z a k o n u , koji n a -alost još uvi jek stoji n a podloz i p o ­

pisa p u č a n s t v a o d 1910. god ine , b i ­raju p o j e d i n e pok ra j i ne o d u k u p n i h 315 pos lan ika o v a k o : Srbija 73, J u ž n a Srbija 43 , C r n a G o r a 7, V o j v o d i n a 34, Bosna -Hercegov ina 48 , D a l m a ­cija 16, Hrva t ska -S lavon i j a 68, Slo­venija 26.

Iz Hrv. Plitke Stranke SVIM ORGANIZACIJAMA 1 POVJERE-

IICIMA STRANKE 1 Nar. Skupština Je ra-15. o. n j . , a novi izbori zaka-

ni sa 11 septembra. Kako vidite, ima-kroz kratko vrijeme da izvršimo

liki posao. Zato se u prvom redu na ave naših organizacija, a gdje njih

na, na naše povjerenike, stavlja velika užnost, da hitro 1 savjesno izvrše sve iredbe, koje tajništvo bude na njih po­

stavilo. Prva dužnost neka bude svima pregledati kod općine izborne spiskove, Jesu li svi uneseni, te odmah zatražiti ive potrebite ispravke. Rok, do kojega

može reklamirati, traje do 90. t mj-uga dužnost je svih organizacija, do­

tično povjerenika, odmah Javiti našem tajništvu čuvare žara (dvojicu) za svako

Iralište (Ime i prezime, Ime očevo i mje-lto stanovanja), ako to već nijesu učinili.

Sve će ostalo tajništvo javiti b'lo putem štampe bilo putem okružnica. — TAJNI­ŠTVO HPS U ŠIBENIKU.

Kotarski sastanak u Imotskom. Pret ©šle nedjelje održan je u Imotskom sa-anak HPS za kotar Imotski. Na sastanku > bilo zaFttipano 14 župa. Sastanak je otvo-

i kotarski tajnik o. 1. Iva od i č, a u ime larva prisustvovali su : don J. V o d a n o -

U, prof. I. J u r a s i dr J. H e r c e g . Dr [prceg govorio je o vanjskom političkom oložaju, prof. Juras o unutrašnjem, a vič. 'pdanović o stanju stranke. Zatim su izvi-satill delegati o stanju stranke u svom

Iraju, pa je Izabrana ova kotarska uprava: »redsjedntk Vučemilović Ivan, potpred-

Ijeduicl: Brečlć Marijan i Bilić Petar, taj-: o. I Ivandić 1 o. B. Jelinčić. Iz izvje­

štaja se vidi silan napredak stranke u i mot­ko] krajini.

Sastanak HPS u Tučepima održan je o. mj. u dvorani Hrv. kat. prosvjetnog

irultva pred 150 pristaSa. Sastanak je otvo­rio predsjednik seoske organizacije g. Ante "lovtć, a satlm Je prof. L J u r a s govorio 0 političkoj prosvjeti naroda i o borbi HPS. sa prava hrvatskoga naroda. O programu 1 idealima stranke govorio je dr I. Mi 11-č i ć i o. M. U j e v i ć . Ovaj uspjeli i tako lijepo posjećeni sastanak zavrlen je pjeva­njem 1 klicanjem.

Sastanak u Biteliću. Pred 100 pristaSa držan je 12 t. mj sastanak HPS u Bite-

. O vanjskoj i unutarnjoj političkoj si-acijl te o stanju sinjske općine govorio dr N. V i d i ć , a o slomu i iz.iaji Radi-voj o. dr B. R a d o n i ć . Izabrana je ova

prava: Predsjednik Jukić Andrija, pot­predsjednik Vukovlć Petar, tajnik i bla­gajnik don A. Petak, četvorica odbornika, te delegat i zamjenik za kotarski odbor.

Sastanak u Zasioku. Dr N. V i d i ć i 0. dr B. R a d o n i ć održali su 13. o.mj.sa­stanak u Zasioku, kojemu je prisustvovalo oko 130 ljudi. Svi su govori bili oduževlje-no saslulani, a na koncu je izabran ovaj

dbor mjesne organizacije: Za predsjedni-• Lijovtć PaBko, potpredsjednika Krajina

Ivan, za tajnika i blagajnika Mutijevlć don Duje, te 10 odbornika i dva delegata za kotarski odbor.

| HA 61 D O P I S I . PREKO, 20. lipnja 1927.

Orlovski izlet u Sutomlšćicu. Jučer su orlovi i orlics iz Presa prire­

dili izlet i javni nastup u obližnjoj župi SutomiSćici. Impozantna povorka od preko 800 orlova, orlića i njihovih prijatelja sa orlovskom glazbom na čelu krenula je iz Preka. Prolazeći kroz Poljanu cijelo se mje­sto sjatilo i doSlo ususret toj četi Kristo­vih voinika.

Preko Poljane za 10 minuta već su u župskoj crkvi u SutomHćici. Prostrana crkva bila je malena, da primi sav svijet, koji Je nagrnuo u crkvu. Tu je duhovnik Orlova održao vatreni govor o svrsi k a t akcije i pozvao župljane ove župe, neka pruže bratsku ruku obližnjem Preku u za­jedničkom radu oko obnove našega naroda u Kristu. Slijedio Je blagoslov sa Presvetim.

Poslije službe Božje održan je na obali pred masom svijeta vrlo uspjeli nastup. Nastupilo se s ovim tačkama: 1. proste vježbe za g. 1927. (članovi); 2 proste vježbe za a. 1927. (članice); 3. proste vježbe za g. 1927. (muški naraStaj); 4. Domovini (ženski naraštaj); 5 proste vježbe za g. 1927. (mu-ftki pomladak); 6. vježbe sa vjenčićima (žen­ski pomladak); 7. Po jezera (članice); 8. prednjačke vježbe za g. 1927. (prednjaci); 9. vježbe sa zastavicama (rauSki naraStaj); 10. Dalmatinski SajkaS (članice); U. skupln-ske vježbe (članovi); 12. Ciganska igre (čla­novi). Sve su vježbe bile vrlo lijepo i pre­cizno izvedene. Mnogi su Se gledaoci ču. dom pitali, jesu li zbilja to težaci i težaki-nje, koji znadu i najkompliciranije stvari tako vjeSto izvesti.

Poslije nastupa vrntiSe se orlovi i orli­će sa najvećim oduševljenjem u svoje Preko uvjereni, da će Bog blagosloviti ovaj pohod obližnje župe novom četom vojnika Kri­stovih.

Iz Orla. Na Tijelovo je nastupila na procesiji orlovska glazba. Uvečer su toga dana Orlovi odigrali predstavu: „Hajdu­čka kula". Predstava po sebi vrlo teSka izvedena je na opće zadovoljstvo.

Izlet gimnazije. Gimnazija oo. Trećo-redaca imala je 17. i 18. lipnja izlet u Pag, Obrovac, Karin sa posebnim motorom. Izletnici su razgledali paSke solane, starine 1 znamenitosti Paga. Osobito je izletnike zadivila ljepota novigradskoga zaliva i ri­jeka Zrmanja. Ljepotom se i veličajnoSću mogu ovi krajevi da takrae sa Bokom Ko­torskom. Obrovac sa svojom tvrđom daje lijepu sliku borba sa Turcima po Ravnim Kotarima. Hvale se izletnici, da su ih O-brovčani sa svojom slavenskom gostoljubi-voSću osobito zadužili.

Lične vijesti. Već nekoliko dana nalazi se na Školjiću u službenom pohodu mp. o. provincijal naSih oo. Trećoredaca fra Bono Z e c sa svojim tajnikom vlč. o. Josipom Dujmović.

IZ GRADA 1 OKOLICE. S v i m p r i s t a š a m a H P S . B u d u ć i

da su rasp i san i p a r l a m e n t a r n i izbori , a glasa, će moći s a m o o n a j , koji je u n e s e n u i zbo rne listine, to ov im u p o z o r u i e m o sve svoje pr is taše, d a pogleda ju , d a li su unesen i u i zbo rne l ist ine, le o d m a h za t raže sve po t r e ­bi te i sp ravke , k a k o im ne bi glas p r o p a o . R o k za t raženje i spravka b i račk ih listina t ra je d o uključivo 30. t. m j . I sp ravak bi račkih listina t raž i se n e p o s r e d n o p i s m e n o ili u-s m e n o od Opć inskog U p r a v i t e l j s k a ili p i s m e n o od Kr. Okružnog S u d a u Š iben iku . T ražen j e i spravka b i ra ­čkih l ist ina k a o i i zdavan je po t r eb i ­tih d o k u m e n a t a besp la tno j e .

O r l i č k a a k a d e m i j a u č a s t sv . I v a n e ArSke. Mjesna Hrv. Kat. Orlića je na Ti je lovo 16. t. m j . u p ros to ­r i jama B a d ž a n e pr i redi la uspjelu akademi ju u počast zašt i tnice Or­lića sv. I v a n e Arške . Usprkos silnoj vruć in i , akademi j a je bila d o b r o p o ­s jećena, a svojim pr i sus tvom p o č a ­stio ju j e i presvi j . g. b i skup . Sve t o ­čke p r o g r a m a i zvedene su n a o p ć e zadovol j s tvo . Iza proslova o z n a č e ­nju o v e or l ičke svečanost i , ko i im je s. A. 0 s t o j i ć otvorila akademi ju , s A J u r k o v i ć je s m n o g o čuv­stva i zanosa dek lamira la l i jepu pje­smu sv. Terezi je Malog b u s a , S v . Ivani A r š k o j * . Zatim je *. J. J a d r o -n j a održa la p r e d a v a n j e „Sv, Ivana Arška - uzor Orlića", u ko jemu u k r a t k o pr ikazala život svet ice, n je ­zine krepos t i i zasluge za d o m o v i n u te dokaza la , zašto su j e Orliće iza­bra le za svoju zašt i tnicu te kako tye-ba da je kao svoj u z o r u svemu slijede. Slijedilo je p r ikaz ivanje ig rokaza „Poziv I v a n e d' A r c u , koji su Orliće d o b r o izvele. Osobi to se istakla s. Z. L o v r i ć , koja je s m n o g o osjećaja i r azumi jevan ja Odigrala g lavnu ulogu Ivane . Akademi ja se završila sa šalji­v o m igrom „ N a g r a đ e n a l jepot ' ca" , ko jom su Orliće izazvale b u r u smi­jeha i pov lađ ivan ja sa s t r ane svih pr isutnih . Svakako osobi tu hva lu za­služuje s. A. J u r k o v i ć , koja j e t ako uspjelo i do t j e r ano odigra la g lavnu ulogu M a n d e . Svi pr isutni su se baš zadovo l ja i razišli s ove a k a ­demi je noseć i u svojim srcima pr i ­znanje i uvjerenje, da je j e d i n o r a d u o v o m smislu k a d a r da d o b r o uz­goji na šu uzdan icu .

t M a r i j a O o j a n o v i ć . Našega pri­stašu i prijatelja g. Špira Gojanović z desila je teška žalost gub i tkom d o ­bre m u supruge , koia je poslije ducje i teške bolesti , podnesen« zaista n e -vjerOvatnnm k r šćanskom strpljivošću, pokr i jepl jena svim u t jehama naše sv. vjere p reminu la u u torak ujut ro u 36. godini život«, da zamijeni ovaj život boljim u vječnosti . Poko jn i ca se isticala ve l ikom d o b r o t o m i p le-meni tošću srca te u p r a v o djetinjom pobožnošću . Resile su je sve odl ike uzor majke i supruge . Bila je starje-šinkoro Hrv . Kat . Orliće. U sr i jedu joj je p r i r eđen lijep s p r o v o d . Vječni joj poko j ! Ucvil jenom suprugu i svoj rodb in i naše najiskrenije samčešće.

Reviz i ja o p ć i n a . Na tužbu, koju j e š ibenski oblasni poslanik g. D . Škar i ca p o d n i o Oblasnoj skupšt in i p ro t iv š ibenske opć ine , oblasni je o d b o r o d r e d i o g. A n t u n a Klrića, d a preg leda pos lovanje i r a d opć ine . Ta j oblasni de legat n a k o n p reg leda š ibenske opč ine p o š a o je u Drniš , da preg leda pos lovanje dosadašn j ih općinskih u p r a v a , a na želju s a d a ­šnje u p r a v e .

Z a s e o s k e č a t r n j e Ministarstvo po l jopr ivrede odobr i lo j e 50 hi l jada d inara za. g radn ju i p o p r a v a k s e o ­skih čatrnja u Zab laću , Konjevra t i -m a i P o d i n a m a .

B E Z K A P A R E z a g g č a s n i k e i d r ž a v n e č i n o v n i k e .

Na dugoročnu otp latu

z a s v a k o g a g r a m o f o n i 1 g r a m o f o n s k e p l o č e v o d e ć i h s v j e t s k i h t v o r n i c a „His M a s t e r V o i c e "

„ C o l u m b i a " — » E d i s o n B e l l "

Edison Bell Penkala Ltd. Zaoreo Z a h t j e v a n e naSe b e s p l a t n e c j en ike .

Ispi t i z r e lo s t i p r i r e a l n o ) i k l a s i ­čno j g i m n a z i j i bili su u v r e m e n u od 7. do 20 . t. m j . p o d p reds jedan jem minis tarskog izaslanika g. Nedel jka Divac, prof. više p e d a g . škole u Beo­g radu . Na temel ju p i smenih ispita bili su os lobođen i o d usmen ih ispita na klasičnoj gimnazi j i : Berak Mate, Mar inov ić Ivo i Spalat in Krsto, a n a rea lno j g imnazi j i : A'ujević B r a n k o . Proglašen i su bili zre l ima za fakul­te te univerzi te ta na klasičnoj g imna­zij i : BenSmat i Rafael, Benz ' a Josip , B rana Srećko , Dobr i ć T o d o r , Do-minis Tomis lav , Đur i ć Aladar, J e -ž ina Anka , Kaštelan Mladen, Ma-eh iedo Milica, Madirazza Ante. Mar-četić Mirko, Pade l in F r a n o , Pe r i č ić L i eposava i T o m a š e v i ć Ivo, a n a realnoj g imnazi j i : Fulgosi Slavomir, Gazzari Neva , Gospodne t i ć A n t u n , Grubiš ' ć Jos ip , Ivčić V a n d a , K a r n i n -čić F r a n k a (s. Mane«), L e n o c h Mate, Miklauschitz Berislav i Marija, Mi-škov A n đ e o , Ostojić Antun, P o p r a t -njak Dušan , Simičević Miljenko, Tafra Mate, Vidović Nikola, Vulet in Vladimir i Zan inov ić Mladen. — Od­bijeni su n a god inu n a klas. g i m n a ­ziji poslije p i smenih ispita j e d a n kand ida t , a j e d a n poslije usmenih .

— Odbi jen i su n a tri mjeseca (do sep­t e m b a r s k o g a roka ) iz jednOg ili d v a p r e d m e t a n a klas. gimnaziji tri , a na rea lnoj gimnazij i četiri k a n d i d a t a . — 22. t. m j . p r e d a n a su svim ab i -tur i jent ima sv jedočans tva o po lože­n o m ispitu.

K o n c e r a t „ Š i b e n s k e G l a z b e " . Proš loga če tvr tka na Ti jelovo p r i ­redi la j e „Šibenska Glazba" vrlo u-spjeli konce ra t n a obal i p r e d kava ­n o m „Cet ina" . „Šibenska Glazba" j e i ovoga pu t a pokaza la svoju zamjer-n u vješt inu i n a p r e d a k , pa glazbar i i Mo. Sentinella zaslužuju svako pr iznanje i pohva lu .

S l a v e n s k a B a n k a k a k o dozna je -m o , doskora dolaze u Šibenik d r Ivica Kovačević , zamjen ik up rav i t e ­lja stečajne m a s e Slavenske banke , i g. Golubović , kao delegat sudbenoga stola u Zagrebu, d a pregledaju mje­snu podružn icu Slavenske b a n k e .

D r A. Du l ib i ć č l an k o m i s i j e z a a g r a r n u r e f o r m u D a l m a c i j e . Mini­s tars tvo ag ra rne reforme imenova lo je ovlaš ten jem Ministra o r a v d e i Sto 'a Sedmor i ce u Zngrebu vr5»oca dužnos t i p reds j edn ika mjesnog o-k r u ž n o g suda dra Antu Dulibića d r u ­gim č l anom komisije, ko ja će d a p rouč i o s n o v u z a k o n a za a g r a r n u r e fo rmu Dalmaci je .

I z l o ž b a ž e n s k i h r u č n i h r a d n j a u ž e n s k o j g r a đ a n s k o j škol i bit će o tvo rena 2 8 . 2» i 30 t. mi., i to 28. t. m j . o d 4 7 sati p o p o d n e ; a 29. i 30. t. mj. o d 8-12 sati u ju t ro i o d 4-7 sati p o p o d n e . — P r e p o r u č a -m o g rađans tvu , d a u što v e ć e m bro ju p o h o d i ovu izložbu, pak će se moć i uvjeri t i o sposobnos t i nas tavn ice gđice E. Zagoreo , koja s tol iko lju­bav i i zauz imanja p o u č a v a učen ice , uvijek Osobitu p rednos t dajući r a d ­n jama u n a r o d n i m mot iv ima, za što zaslužuje osohi to p r iznan ie .

V i n o g r a d i <*u se ove godine do sada sačuvali potpuno zdravi Balest se u o n ć e nigdie nije pokaza la , ier je vrijeme no^oriovalr>. I^aČe je i rod o 'n'lan, pa se vinogradari na ­daju dobru.

Prof. V j e k o s l a v Sp inč ić . Kao gost sv<"*<?*i redaka srpskoga pogla­vara g, R, Mandića borav i u našem (fradu već od vise. dano i ostaie ci­jele p razn ike veliki istarski rodol jub bivši zas tupnik orr.f. Vjekoslav Sp in ­čić.

STE. i ,JTABODNA*BTBAžA"

J a c h t a »Ara* . Prošl ih d a n a bo ­ravi la j e u našoj luci amer i čka j a ­ch ta „ A r a " . Prosl i jedila je za Zadar , a oda t le će za Veneci ju .

P r o m i n s k u o p ć i n u p reg ledao je prošlih d a n a oblasn i delegat d r R o k o S to janov . Revizi ja je usli jedila n a t užbu pris taša hrv . p u č k e s t r anke .

S a n o v o g a g a t a . R a d o v i oko n o v o g a ga ta pr i l ično n a p r e d u j u . Već se poče lo spuš tan jem o g r o m n i h b lo­k o v a o d 48 t ona težine.

V ino j e u zadn je vr i jeme p o s k o ­čilo. P o k r č m a m a se n a m a l o p r o ­da je p o 7 i d o 8 d ina ra , d o k j e n a vel iko p o 6.50. Ipak u s a m o m g r a d u i okolici i m a još vel ika kol ič ina vina.

S a s u d a . 15. o. m j . osud io j e sud­b e n i d v o r n a 8 mjeseci t eške t a ­m n i c e n e k o g a Matu Seršića iz Krka . On je p r e d nekol iko g o d i n a b io p o ­s tao fašista, a k a d se za t im povra t io u Krk, b io je r ad i razn ih d rug ih p r e s tupaka za tvoren . Iz z a t v o r a je b io pob jegao , ali j e o p t t u h v a ć e n i d o v e d e n u Šibenik , gdje j e 15. o. m j . p o v e d e n a prot iv njega r a s p r a v a za sva n jegova zlodjela.

Z d r a v s t v e n o s t a n j e je u n a š e m g r a d u i okolici d o b r o . Usprkos veli­ko j v ruć in i , za razn ih bolest i n e m a .

R e k r u t o v a n j e . P reg led m l a d i ć a r o đ e n i h 1907. god ine , pregled mla­dića p r i v r e m e n o n e s p o s o b n i h r o đ e ­n ih 1902., 1903., 1904., 1905. i 1906., k a o i pregled (ocjenu) m l a d i ć a p o ­sljednje o b r a n e r o đ e n i h god ine 1909. vršit će u Š iben iku r e k r u t n a k o m i ­sija 25., 26 . i 27 . s rpnja t. g.

P r o m e t u luc i 19.-25. t. m j . T a ­l i janska j e d r e n j a č a „1 t re frateili" ukrca la j e 130 t ona ugl jena za A n c o -nu, j e d r e n j a č a „ L i b u r n i a * l i O t o n a ugljena za Trst , j ed ren jača „ Je l a" 550 t ona ugl jena za Ri jeku, j e d r e ­n jača „ B u o n a Mar ia" 130 t o n a uglje­na za Trst , p a r o b r o d „In iz ia t iva" 400 t o n a ugl jena za P e s a r o , j e d r e n j a č a „Ave M a r i a " 180 tona ugljena za Or tona /m , j ed ren jača „ F a m i g u V 220 m* g rađev inskoga d r v a za R i m i n i , te p a r o b r o d „Klis" 300 t o n a ugl jena za Sušak.

„ 1 T O " pasta za zube - najbolja!

Razne vijesti. Od 2.-11. jula 1927, to jest za vrijeme

Ljubljanskog VII. Velesajma uzoraka, naj­zgodnija je prilika za posjet divnih krajeva

Slovenaćke. Istovremeno možete na Veli­kom Sajmu urediti svoje trgovačke poslo­ve. Sa legitimacijom, koja se dobije u svim većim novčanim zavodima za Din 30.—f

vozite se u Ljubljanu i natrag za polovinu cijene. Čitaocima preporučujemo, da upo­trijebe ovu zgodnu priliku.

J a v n o p r i z n a n j e : Moj j e s a d a poko jn i sup rug Vinko

Kisic, u r e d n i k „ N o v o g a Doba* u Spl i tu , b io k r a t k o vr i jeme os iguran k o d os igurava juće z a d r u g e „Croa t i a" , a pO smrt i nepreža l j enog p o k o j n i k a isplatila j e z a d r u g a p o g o d o v n i c i m a na jspremni je č i tavu os igu ranu svo tu . R a d i t ako k u l a n t n o g a pos lovanja za­služuje na jveće p r iznan je i povjerenje .

U Splitu, d n e 18. j u n a 1927.

An t i ca u d . Kis ić

Ljubljanski velesajam, budući j o i z lož -J&no mjesto u p..\iijouskim zgradama Lju-T&ljauskog velesajma posve zaposjednuto, umoljava ravnateljstvo ovoga velesajma sve luiereseute-izlagace, da ne Šalju vise novih piijava za učestvovanje na velesajmu. Na raspolaganje je samo jos izložbeno mjesto na prostome, nepokriveno. Svi, koji su za ovaj velesajam zakasnili, mogu se već sada prijaviti za učestvovanje na jesenjoj Pokra­jinskoj izložbi. — Posebne vozne povlastice za posjetioce ovogodišnjega velesajma od 2.-11. jula: ministarstvo Saobraćaja nakna­dno je dozvolilo, da važi vožuja u pola ci­jene na putničkim i brzim vozovima za po-sjetnike velesajma u polasku već od 28. juua sve do 11. jula, a u povratku iz Lju­bljane od 2.-15. jula.

JAVJVA Z A H V A L A .

Svima, koj ima su n a m p r i g o d o m bolest i i smrt i n a š e p remi le i n e z a ­b o r a v n e

Marija Uojanović bilo č ime bili pr i ruc i i iskazali svoju pažnju, l jubav i sućut , a a a ih p o ­i m e n c e n e s p o m i n j e m o , iz razu jemo ov im svoju vječitu i naj topli ju za­hvalnost .

N a p o s e hva la sv ima o n i m a , koji u o n a k o ve l ikom bro ju dopra t i še mi lu poko jn icu d o v ječnoga počival iš ta , k a o i o n i m a , koji n a m u s m e n o ili p i smeno te d o p r i n o s i m a u r a z n e d o ­b r o t v o r n e svrhe izraziše svoju boi i sućut.

Sv ima j o š j e d n o m hvala , a o d Boga p la ta l

U Š i b e n i k u , 23 . lipnja 1927.

Ob i t e l j Š p l r a G o j a n o v i ć a . jj l

c MALI OGLASNIK 3 PROFESOR • S f f i V S S r

Cijene umjerene. Uspjeh osiguran. Obratiti se Pučkoj Tiskari .

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik Ante Ergu. - t isak Puč** Tiskare a t i beniku — (Predstavnici: Jerolim i VJtfcn. •lav Matačić).

M A Ü D O W A Z VEUkL /

jEfTiriocf J t OVA LUCO* I MOOCRNA HAU IMA

M/ VOD/MO SVE/ poim oo nmummnu. KOMfEKti 4L, KJUTXa aoee, nvau* A A C O V A

: oo mirriti it sorata >TIMC ZA ODJfCU, K U . ĆU i KUMlHJUt

MUftiltf M A M I M

B A D A V A !

• Q4QVAĆIĆA> exapOTMA MUCA KÄSTNER I OHLER Zaarab Mm 4

P B K U t S T V p ,

ZA BOTOVOiNA OTPLATU HOD TRGOVINE, POKUtSTV*

I TAPETARIJE R1KARD DELFIN • SjBEjatt

i|VEllKI IZBOR OJEUlH KOLICA

U Australiju za Lira šlerlinaa 28.-

U J u ž n u A m e r i k u za Lira Sterllnga 19.-

oprema Agencija

JOSIP JADRONJA - ŠIBENIK Tražite upute.

Posebni tečajevi za krojenje ten sitih i mostili odijela

Ljubljana, stari trg 19. Z a v o d p o u č a v a k ro j ače i Švelju

p o n a j m o d e r n i j e m i skušanom kroja p o d v o d s t v o m F . Po t o č n i k a , Čla­n a i n t e r n a c i o n a l n e m o d n e akade-demi je L o n d o n — P a r i š , koji je odli­k o v a n n a m e đ u n a r o d n o j krojao izložbi u R i m u z l a t n o m kolajnom vel ikom p o č a s n o m p a l m o m i naslo­v o m k ro jnoga p ro feso ra .

B u d u ć i tečaj za k r o j a č e i švelje poč in je 3 0 . l i pn j a . Z a g. učiteljice i d a m e , Koje se že le d a izobraze ta vlastitu u p o t r e b u , drž i se posebni specijalni tečaj . P o zakl jučku tečaj svak i učesn ik d o b i v a po tv rdu , d a j polaz io tečaj .

Učenic i i učen ice , koj i ne mogi d a o s o b n o po laze t e č a j , m o g a leca svršiti i p i s m e n o p u t e m nastavnih svezaka u svim jezicima.

Informacije daje V o d s t v o p o s e b n i h t e č a j e v a za

j e n j e L j u b l j a n a , S t a r i t r g 19.

Najljepše vri jeme, najzgodnija pril ika sa posjet divnih k r a j e v a S l o v e n a ć k e

sk lapanje t rgovačk ih pos lova pregled proizvoda domaće te tudje industrije

i zanata jest

od 2 . - 11. jula 1927. to jest sa vrijeme

VII. MEDJUNAR0DN06 VELESAJMA UZORAKA U LJUBLJANI pod pokrovi te l j s tvom Nj. Vel . Kralja.

S a j a m s k a l e g i t i m a c i j a ovlaituje 60o/o popust nm svim brzim 1 putničkim vlako­vima te parobrodima jugosl. parobrod, drustuva. Legitimacije prodavaju po Dl«. 30.-

svi veći novčani zavodi u svim krajevima, putnički uredi, trg. organizacije i t. d. Upute daje te legitimacije razaellje i

Ured Velikog sajma u Ljubljani. Stpnovl zas lgurani l Upotrebite zgodnu priliku 1

Zadružna Gospodarska Banka d. d. u Ljubljani V L A S T I T A ZGRADA UL. K R A L J A TOMISLAVA 108 P o d r u ž n i c a Š i b e n i k . B R Z . N A S L O V OOSPOBANKA

T E L E F O N BR. 16. NOĆNI 87

Podružnice: CELJE, DJAK0V0, MARLB0R, NOVI SAD, SARAJEVO, S0MB0R, SPLIT. XI Ispottaya: BLED.

' Dionička glavnica i pričuva p r e K o bin. 1 6 . o o o . o o o . Ulošci nad Din. 250-000-000 Ovlašteni prodavaoc srećaka državne lutrije.

PRIMA ULOŠKE NA KNJIŽICE, TE IH UKAMAĆUJE NAJPOVOLJNIJE. ^ OPREMA S V E ^ B A ^ V ^ ^ I BRZO.