Broj 54(BiH)-p.56

august 2013 • br. 54 • godina VI • www.instore.ba BOSNA I HERCEGOVINA

www.instore.ba instore.si instore.hr instore.rs instore.mk

InStore OnLinemjesto pravih vijesti

dr. Nenad Filipović:Ne liječimo simptom, ako ne razumijemo bolest

Kenan Uštović:A sada spektakl

TrendoviRevolucija u pakovanju

ISSN

184

0-40

49

Vodič kroz kategorijuMeso, mesne prerađevine i suhomesnati proizvodi

Nescafé 75 godina historije

HISTORIJA BRENDA

august 2013 • br. 54 • godina VI • www.instore.ba

2 august 2013 www.instore.ba

uvodnik

3

uvodnikaugust 2013 www.instore.ba

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKRešid Muratović[email protected]

PRODAJASamir Hodžić[email protected]

IZVRŠNI UREDNIKZlata [email protected]

NOVINARIKatarina Sulić, Mario Trojer,Igor Đurović, Marko Hrastar,Tomislav Ciliga, Jelena Domović, Milica Petrović, Una Milićević,Alma Rastoder, Nataša Atanasova, Boro Mirčeski

STRUČNI SARADNICIKenan Uštović, Vedrana Seksan, Darko Vaselić, Miroslav Saračević, Milan Čulibrk, Mladen Vedriš, Mirče Jovanovski, Ernest Gergely, Tomas Pilić, Vinko Jakić, GfK, IGD, Euromonitor International

LEKTOREdina Mizić[email protected]

MARKETING/LOGISTIKAAlma Guberinić[email protected]

DIZAJNNarobe Studio, Slovenija

PRELOMAltermedia d.o.o.

KOORDINATOR SVIH IZDANJAMaksim Đurović[email protected]

ŠTAMPARadin print d.o.o.Sveta Nedjelja,10000 Zagreb, Hrvatska

IZDAVAČAltermedia d.o.o.Hasana Brkića 271000 SarajevoBosna i HercegovinaTel: +387 33 710 616Fax: +387 33 710 615E-mail: [email protected]: www.instore.ba

InStore magazin je mjesečni,specijalizirani magazin za trgovinu

robom široke potrošnje. Besplatno sedistribuira ciljnoj skupini: trgovcima,

proizvođačima, distributerima ipratećoj industriji. Izdavač zadržava

pravo da odredi ciljnu grupu. InStoremagazin se ne distribuira osobamamlađim od 18 godina. Za članke,fotografije i oblikovanje, magazin

zadržava sva prava.

Tiraž: 7.000 primjeraka.

Na popisu Ministarstva vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa BiH našla su se imena velikog broja hrvatskih kompanija kojima je do dalj-njeg uvedena zabrana uvoza proizvoda na bh. tržište, sve dok ne ispune standarde proizvod-nje Europske unije. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović još ranije je najavio kako je odluka o zabrani uvoza određenih proizvoda iz RH nastupila kao logi-čan slijed okolnosti nakon ulaska Hrvatske u EU. U bh. ministarstvu tvrde kako od hrvat-skih kompanija treba tražiti da ispune sve uslo-ve EU pri izvozu, baš onako kako se to traži i od BiH kada izvozi u Hrvatsku.Kad hrvatske kompanije sa popisa ispune stan-darde EU, vlasti u BiH će ponovo donijeti odluku o njihovom slobodnom uvozu. Iako je ranije bilo tvrdnji kako će zabrana uvoza biti uglavnom koncentrisana na manje proizvođa-če mesa i mesnih prerađevina, sudeći prema popisu, ona se proširila na konditorsku, mli-ječnu i prehrambenu industriju. Na popisu „otpisanih kompanija“ se nalazi nekoliko res-pektabilnih proizvodnih hrvatskih kompanija. Hrvatski ministar poljoprivrede Tihomir Ja-kovina već je kazao kako su neugodno iznena-đeni odlukom bh. vlasti o zabrani uvoza pro-izvoda životinjskog porijekla proizvedenih u neusaglašenim objektima u Hrvatskoj. Čak je iznio nadu kako će vlasti iz BiH, kako je rekao, još jednom preispitati svoju odluku, a ako bude potrebno, Hrvatska će svoje interese zaštiti-ti kroz institucije EU. Ministar Jakovina tada je rekao kako se radi o 18 manjih objekata, to su manje kompanije i obrti, i njihov značaj u hrvatskoj vanjskotrgovinskoj razmjeni s BiH je minoran. S druge strane, Europska komisija smatra da svi prehrambeni proizvodi kompanija iz Hr-vatske navedeni pod „registar odobrenih obje-kata koji se bave hranom životinjskog porije-kla“ trebalo bi da nastave da se izvoze u BiH. Europska komisija navodi da, u skladu sa va-žećim zakonom u BiH, vlasti u zemlji mogu da provjere da li kompanije iz Hrvatske ispu-njavaju minimalne standarde jednake onima u BiH kako bi se omogućio nastavak uvoza bez rizika po bezbjednost hrane, te da BiH ne bi

trebalo da zahtijeva od Hrvatske više standar-de od onih koje primjenjuje na svoje potroša-če. Komisija naglašava da gotovo svi hrvatski poljoprivredni proizvodi životinjskog porijekla ispunjavaju EU standarde o bezbjednosti hrane te poručuju kako je između EU i Hrvatske do-govoren prelazni period do kraja 2015. godine, do kada preostali određeni broj objekata u Hr-vatskoj mora ispuniti standarde EU. „Određeni proizvođači hrane još uvijek moraju ispuniti odre-đene strukturne uslove, zbog čega ne mogu izvoziti svoje proizvode ostalim državama članicama EU. Proizvodi ovih kompanija mogu biti na hrvatskom tržištu, jer kompanije u potpunosti osiguravaju si-gurnost hrane, a mogu se izvoziti i u treće zemlje, kao što je BiH, ukoliko se zemlja odredišta slaže“, navodi se u saopćenju Europske komisije. Ta-kav uvoz iz Hrvatske u BiH odvijao se i bio je dozvoljen prije ulaska Hrvatske u EU na osno-vu bilateralnog sporazuma, koji je prestao da važi ulaskom Hrvatske u EU.

Neispunjavanje EU standarda uzrokovalo zabranu uvoza

Vruća tema

sadržaj4 august 2013 www.instore.ba

20Izdvajamo

dr. Nenad Filipović, specijalno za InStore O trenutnoj privrednoj situaciji piše dr. Nenad Filipović, akademski direktor i profesor: „Uz ubjeđenje da nema ni brzih, a ni bezbolnih rješenja, dijele iznenađujuću uskost obuhvaćenih ključnih činilaca krize i elemenata kojima bi trebalo izliječiti oboljelu privredu i graditi bolju budućnost. Pošto je politika u posljednje vrijeme postala veoma podložna medijskom, ali i akademskom utjecaju, dobro bi bilo pacijenta pregledati konkretnije.“

AnalizaTrgovci i dobavljači se slažu da je uvid u kupovne navike potrošača glavni fokus u trgovinskim odnosima. Rekli su da je dugoročni uspjeh povezan sa uzajamno isplaniranom strategijom koja se bazira na razumijevanju kupca.

inPromocije I ovaj put InStore je zabilježio promocije organizovane u tržnim centrima širom Bosne i Hercegovine.

Aktuelno Prosječno povećanje carinskog i poreskog opterećenja (ne i cijena) na proizvode iz Hrvatske koji se uvoze u BiH, nakon izlaska iz CEFTA-e i ulaska Hrvatske u trgovinski režim Europske unije, od 1. jula iznosi 30 do 50 posto.

Vodič kroz kategoriju Meso, mesne prerađevine i suhomesnati proizvodi

28

22

33

24

6 Novi objekti

8 Domaće vijesti

10 Regionalne vijesti

14 Veliki trgovci

16 Svjetske vijesti

18 Top trgovci u svijetu Aldi

20 Osvrt stručnjaka Ne liječimo simptom, ako ne

razumijemo bolest

22 Aktuelno Do povećanja cijena će sigurno

doći

23 Društvena odgovornost Studenti iz BiH na

usavršavanju

Fitness park kruna dm

kampanje

24 Analiza Pokretači rasta

26 Category management Pojam, tipovi, uvođenje i

izazovi

5august 2013 www.instore.ba

Vox Populi„Nisam od onih koji životinje vole više nego ljude. Mada razumijem i takve, jer razloga zbilja ima na pretek. Malo će vas koja životinja, recimo, zapanjiti neprimjerenim, neprilagođenim, užasnim i krvoločnim ponašanjem kao što to može čovjek. I to ne samo zato jer od tigra očekujete da se zaleti na antilopu, a od srednjovječnog muškarca za volanom ne očekujete da izbaci toliku količinu užasa na ženu koja se usudila da stoji čak dvije i pol sekunde nakon paljenja žutog svjetla. Ja opet volim ljude. Volim i životinje, ali ljude volim više“, piše InStore kolumnistica Vedrana Seksan.

52

60

U maloj radnji Miroslav Saračević iz kompanije Logostoft o maloprodajnom softveru: „Vlasnik STR-a, odlukom da u svoje poslovanje uvede računare i maloprodajni softver, svakako pravi dobar potez. Međutim, da bi se ovakva modernizacija sprovela, osim dobre volje, potrebno je i ulaganje nemale količine novca“.

TrendoviPredstavljamo vam dvije inovativne amablaže koje su označile prekretnicu u ovoj industriji. Riječ je o funkcionalnom pakovanju za jaja, koje ih štiti i čini lako dostupnim i o pakovanju za flašu, koje može da održi željenu temperaturu do dva sata. Oba pakovanja su biorazgradiva i pogodna sa reciklažu.

50

56

Historija brenda Sve je počelo krahom berze na Wall Streetu i dramatičnim padom cijena kafe, kada je u skladištima u Brazilu ostala velika količina kafe koja nije mogla da se plasira na tržište. Tada se rodila ideja da se preostale zalihe kafe pretvore u rastvorljive kockice, čiji bi rok trajanja bio duži i koje bi se u tom obliku plasirale potrošačima.

Periskop Kolumnista Kenan Uštović u ovom broj piše: „Vjerovatno se svi sjećamo Top liste nadrealista i čuvene krilatice „A sada – spektakl“. Ovo je bila jedna od onih emisija koje su okupljale sve generacije ispred TV-a, i to u vrijeme kada smo se crnom humoru smijali, a samu radnju smatrali nestvarnom. Ostvarila se ona itekako, samo što su većina ljudi danas glumci humoristične serije zvane „svakodnevni život“, koja zabavlja nekolicinu ljudi na vlasti ili „onih gore.“

64

28 InPromocije

30 Poduzetništvo

Marketing malog poduzetništva

33 Vodič kroz kategoriju

Meso, mesne prerađevine

i suhomesnati proizvodi

50 Historija brenda

Nescafé

52 U maloj radnji

Za lakše poslovanje

56 Periskop A sada spektakl

58 Periskop iz regije Ljeto i sunce

PDV i druge bajke

Pravilo 70

60 Trendovi

Revolucija u pakovanju

62 Vjerovali ili ne...

64 Vox populi

6

novi objektiaugust 2013 www.instore.ba

Srbija:

Otvoren Tempo Express

Srbija:

Gomex u Novom Sadu

Srbija:

Dva nova Lilija u Beogradu

Srbija:

dm filijale u Nišu i Kragujevcu

Početkom prethodnog mjese-ca u Nehruovoj ulici broj 61a na Novom Beogradu otvoren je novi Tempo Express, na mjestu starog Maxi supermar-keta.

Objekat nudi više od 5.000 prehrambenih i neprehram-benih proizvoda, akcijska sni-ženja, mogućnost odloženog plaćanja i 50 parking mjesta. Asortiman je obogaćen i arti-klima privatnih robnih marki

Srbija:

Aman otvorio dva objektaTokom prethodnog mjeseca, Aman je otvorio dva objekta – u Surčinu i 113. maloprodajni objekat na teritoriji Beograda, na Čukarici. U Surčinu je objekat otvoren u Vojvođanskoj ulici broj 298. U saopćenju se navodi da će moderan Tar-get objekat ponuditi širok asortiman, sa pojačanim učešćem Aman robne marke. Drugi maloprodajni objekat se nalazi u Palisadskoj ulici 56a, a prostire se na 150 m2. Aman će i u narednim mjesecima nastaviti politiku otvara-nja modernih maloprodajnih objekata, na novim lokacijama, uz želju da trajno niske cijene budu pristupačne većem broju naših sugrađana, dodaje se u saopćenju.

Kompanija Gomex otvorila je 05. jula svoj sedmi malopro-dajni objekat u Novom Sadu i time nastavila širenje prodaj-ne mreže. Nova prodavnica nalazi se na adresi Prvomajska br. 11.

U ovom maloprodajnom objektu u ponudi je blizu 4.000 artikala robe široke po-trošnje, a otvaranje je obezbi-jedilo radno mjesto za osam trgovaca. Prodajni prostor se prostire na više od 140 m2. U

Nova Lilly drogerija, 131. po redu, otvorena je početkom jula u Beogradu, u Ulici Voj-vode Stepe, broj 144. Objekat, koji u svom sklopu ima i apo-teku, prostire se na površini od 310 kvadrata, ima četiri kase, a u njegovoj ponudi na-

Premia, 365, Delhaize, Care i Bio.

Iz kompanije Delhaize Srbi-ja poručuju da će otvaranje Tempo Expressa zadovoljiti potrebe lokalnog stanovništva i većeg broja potrošača.

objektu se nalazi i dio sa mini pijacom sa svježim voćem i povrćem, kao i pekara i me-snica sa svježim mesom pako-vanim u MAP pakovanje.

Renovirani Maxi Nakon dvomjesečnog renoviranja, 07. jula je otvoren Maxi su-permarket u tržnom centru Delta City u Novom Beogradu. Pro-stire se na površini od 980 kvadrata, a potrošače će usluživa-ti na šest kasa. Kako se navodi u saopćenju kompanije, Maxi supermarket nakon renoviranja donosi i novine, posebno u segmentu svježe i zdrave hrane. Stalna akcijska sniženja proi-zvoda karakteristična za Maxi supermarkete, odlični asortiman i svježa morska i riječna riba, odjeljenja mesare, pekare, deli-katesa, gotovih jela, pijace i salat bara, uz mogućnost odlože-nog plaćanja čekovima do 90 dana samo su neke od pogodnosti koje potrošačima stoje na rasplaganju.

Niš i Kragujevac su 18. jula dobili po jednu novu dm fili-jalu. Ovo su 46. i 47. prodajni objekat drogerijskog lanca dm u Srbiji.

Prodavnica u Nišu prostire se na 229,12 m2 prodajne površi-ne, dok ukupna površina ovog objekta iznosi 312,78 m2. Po-trošače uslužuje šest radnika, među kojima je jedan student, a na raspolaganju su im dvije kase.

Kragujevačka filijala ima ukupnu površinu 352,51 m2, dok se prodajni dio prostire na 277 m2. U prodavnici je zaposleno pet radnika, među njima i jedan student, a pro-davnica raspolaže sa dvije kase.

Povodom otvaranja organizo-vana je i humanitarna akcija. U Kragujevcu su na kasi radili

direktor i sestre iz kragujevač-kog porodilišta, a sav prihod ostvaren u ovom periodu bit će doniran lokalnom porodili-štu, za nabavku klima uređaja. U Nišu je Saša Plećević Dr. Feelgood svojim angažmanom na kasi obezbijedio donaciju u iznosu od 100.000 dinara, koja je namijenjena Društvu para-plegičara iz Niša.

lazi se 14.000 artikala.

Nekoliko dana prije ovog 131. objekta otvorena je i Lilly drogerija na Trgu Niko-le Pašića. Na površini od 210 m2, lokal sa apotekom nudi 14.000 artikala, a potrošačima su na raspolaganju tri kase.

Vojvode Stepe

Trg Nikola Pašića

Trgovački lanac Tuš otvorio je 12. jula novi supermarket u Mo-staru, Ulica kraljice Katarine bb. Otvaranjem novog objekta broj Tuš marketa u Bosni i Hercego-vini popeo se na 24, a u njima je zaposleno više od 560 ljudi.Tokom juna u BiH je otvoreno još šest novih marketa, odnosno

supermarketa.Iz kompanije poručuju da je njihov holding uspješno izdao 5 miliona eura dvogodišnjih obveznica, sa kojima će isplatiti dug Telekom Slovenije.

Bosna i Hercegovina:

Mostar dobio Tuš


Srbija:

Još jedan Univerexport u Novom Sadu

Slovenija:

Otvoren treći dm u Novoj GoriciLanac drogerija dm otvorio je nedavno treći objekat u No-voj Gorici, na Bevkovom trgu 1. Na dan otvaranja dm je svim kupcima obezbijedio poslastice i popust od 15 posto i najmlađima zabavu.

Kompanija Univerexport otvorila je 22. jula novi obje-kat u Novom Sadu, na staroj Detelinari, u Ulici Milenka Grčića 6a.

Nova prodavnica jedan je od 35 objekata kompanije Uni-verexport, a opremljena je sa tri kase, i nudi potrošačima asortiman od 5.000 proizvo-da. Poseban akcenat stavljen je na odjeljenje voća i povrća,

a svoje mjesto u ovom pro-dajnom objektu pronašlo je i odjeljenje gotovih jela.

Univerexport će, osim prepo-znatljivih brendova, u svom asortimanu nuditi i proizvode sopstvenih robnih marki.

Nova Super Konzum prodav-nica otvorena je početkom jula u Crikvenici, u Ulici kra-lja Tomislava 109d, u sklopu trgovačkog centra Duga Mall. Ovo je ujedno 58. Super Kon-zum u Hrvatskoj.

U prodajnom prostoru povr-šine 2.841 m², kupce očekuje više od 30.000 artikala. U no-vom trgovačkom centru Duga Mall zaposleno je 100 ljudi, od čega 75 u Super Konzum prodavnici.

Novi Super Konzum Crik-venica nudi prehrambene i

Billa je 12. jula otvorila svoj 14. supermarket u Zagrebu, u Ban Centru, Ulica A. Ce-sarca 2. Ovo je manji formata, sa 350 m2 prodajne površine, u kojem je zaposleno 24 rad-nika, a u sklopu prodavnice nalazi se i odjeljak sa svježim mesom. U ponudi su svje-ži hljeb i peciva, svježe voće i povrće, kao i drugi artikli iz asortimana prehrambenih

Nikšić je početkom jula do-bio novi Roda maloprodajni objekat, na mjestu nekadaš-nje Mercatorove prodavnice. Objekat se nalazi na Skveru u centru Nikšića.

Renovirani Getro centar na zagrebačkim Vrbanima otvo-ren je 06. jula. Objekat se prostire na površini od 5.000 m2, a od sada posjeduje pilja-ru, gastro galeriju, eko po-nudu, točionicu vina i izbor proizvoda stranih kuhinja.

Nova trgovina u ponudi ima 17.000 proizvoda, među koji-ma je i svježe voće i povrće, a prostor je opremljen drvenim štandovima. Umjesto neka-dašnjih polica smještenih u centru prostora napravljen

U Kauflandu u Branimirovoj, otvorena je 44. dm prodavnica u Zagrebu. Na prodajnoj po-vršini od 371 kvadrata, kupci će pronaći više od 12.000 pro-izvoda. U novoj prodavnici dm kupcima nudi paletu proizvoda 21 robne marke iz asortimana za njegu tijela, kozmetiku, hi-gijenske proizvode, zdravlje, domaćinstvo, bebe, tekstil, foto usluge i kućne ljubimce.Da podsjetimo, prvu trgovinu dm je otvorio upravo u Za-grebu, u maju 1996. godine, a danas drži 26 posto udjela na ukupnom tržištu hrvatskog

neprehrambene proizvode. Kupcima je na raspolaganju 12 blagajni, 250 parking mje-sta.

Povodom otvaranja, Konzum je donirao kompjutere i po-klon pakete Udruženju inva-lida grada Crikvenice.

proizvoda. Odjeljak delikatesa svakodnevno nudi kompletne svježe pripremljene obroke. U ponudi su i proizvodi robne marke Clever, koje proizvode hrvatske firme i proizvođači.

Roda SM centar Nikšić je povodom otvaranja za svoje potrošače obezbijedio brojne popuste, poklone i zabavni program, kao i besplatne pre-glede šećera u krvi i krvnog pritiska za najstarije.

je novi odjeljak za delikatese i gastro ponudu sa gotovim jelima.

Novost u ponudi su izbori proizvoda stranih kuhinja, Eko kutak s proizvodima bez glutena, uređena je vinoteka i uveden tzv. vinotoč, gdje se može kupiti vino u rinfuzi. Preuređena je i pekara, u ko-joj se peče nova runda svježeg hljeba na svaka dva sata.

Getro centar je dobio i vizu-elno preuređenje, dodaje se u saopćenju.

drogerijskog asortimana i tre-nutno zapošljava 1224 radnika, poručuju iz kompanije. „Daljim investicijama i ekspan-zijom želimo da budemo dostupni što većem broju građana, kako bi-smo im približili bogatu ponudu proizvoda, ali i filozofiju dm-a, koja čovjeka i brigu za zajednicu stavlja na prvo mjesto. U ovoj po-slovnoj godini u otvaranje novih prodavnica i radnih mjesta in-vestirali smo 1,5 miliona eura“, izjavila je povodom otvara-nja Gordana Picek iz Uprave dm-a za nabavu, marketing i odnose s javnošću.

Hrvatska:

Super Konzum u Crikvenici

Hrvatska:

Novi Billa supermarket

Crna Gora:

Roda u centru Nikšića

Hrvatska:

Renovirani Getro centar

Hrvatska:

Otvoren dm u Zagrebu


domaće vijesti

Cigarete u BiH ponovo poskupljuju?

Uskoro u čitavom Arapskom zaljevu

Rođendan iNovina

Podravka podržala Sarajevo grad filma

Jami ispunio zahtjeve za Halal standard

Do novog poskupljenja moglo bi doći zbog ulaska Hrvatske u EU. Naime, do 01. jula Hrvat-ska je bila članica CEFTA zone slobodne trgovine i za hrvatske proizvode pa i cigarete nije bilo carinskih opterećenja kod uvoza u BiH. Međutim, ulaskom Hr-vatske u EU plaća se carina od 15 posto. TDR je, kako su Oslo-bođenju kazali u Upravi za indi-rektno oporezivanje BiH, tokom maja i juna ove godine uvezao veće količine cigareta kako bi imao zalihe robe bez carine.

Želja Hrvatske je da zadrži libe-ralizovani sistem trgovine sa su-sjednim zemljama - a to nastoji ostvariti kroz institucije EU - tačnije da se pri uvozu u Hr-vatsku ponaša kao članica EU, a pri izvozu u susjedne zemlje kao članica CEFTA-e.

U pogonu Tešanjskih vrela, u kojem pakuju Tešanjski dija-mant i Esperanzu, upakovano je prvih 150.000 boca vode pod imenom Natural Spring Water Diamond za kupca u Kuvajtu koji će s brendom Diamond pokrivati distribuciju čitavog Arapskog zaljeva. Za to tržište su izrađeni sasvim novi dizajni boca i etiketa gdje je primjenje-

iNovine, najveći maloprodajni lanac kioska u BiH, proslavio svoj prvi rođendan, a upriličeno je i izvlačenje dobitnika nagrad-ne igre pod nazivom Postani i ti novo lice ulice uz novi Golf 7! u kojoj su u protekla dva mjeseca na preko 240 prodajnih mjesta mogli učestvovati kupci iNovi-na.

Uz čestitke kolegama na prvom rođendanu, voditeljica marke-tinga iNovina Lejla Avdagić je istaknula kako su iNovine u protekloj godini uspjele ispuniti svoj cilj: “Naš cilj je bio da iNo-vine postanu novo lice ulice, mjesto na kojem će se nuditi najveći izbor

Podravka u BiH podržala je i ove godine projekat Sarajevo grad filma u organizaciji Sara-jevo Film Festivala želeći na taj način dati svoj doprinos razvoju kulture i poticaju mladih ljudi da razvijaju i pokažu svoj talenat.

Jami od samih početaka ulaže u svoje poslovanje, prati svjetske trendove te udovoljava kriteri-jima kupaca. Dobivanje Halal certifikata za Jami predstav-lja pozitivan iskorak te otvara mogućnost daljne saradnje sa zemljama Istoka. Ovim se po-tvrđuje kvalitet, visokih teh-noloških i higijenskih uslova u kojima se proizvode Jami proi-zvodi.

Direktor Agencije za certificira-nje Halal kvalitete Amir Sakić je izjavio da je Halal tržište u Bosni i Hercegovini bogatije za novih 160 Halal proizvoda iz katego-rije gotovih i polugotovih jela. “Kompaniji JAMI d.o.o. Sarajevo čestitamo na uspješnoj implementa-ciji zahtjeva Halal standarda BAS 1049:2010 i želimo joj mnogo po-slovnog uspjeha u budućem radu”, kazao je Sakić.

Certifikacijskim auditom koji je izvršen u maju ove godine je

Ministri vanjske i unutrašnje tr-govine BiH i Srbije Mirko Šaro-vić i Rasim Ljajić su se saglasili da je neprihvatljiv prijedlog EU o izmjenama i prilagođavanju Sporazuma o stabilizaciji i pri-druživanju. Srbija ne prihvata prijedlog da se po povlaštenim uslovima uvoze cigarete iz Hr-vatske u ovu zemlju. EU traži kvotu za izvoz po carinskoj stopi od 15 posto koja važi za zemlje CEFTA, dok je carina za duhan-ske proizvode iz EU 57 posto.

Tokom juna i jula osnovne životne namirnice pojeftinile su za 10 posto (Federalno ministarstvo trgovine)

utvrđeno da je kompanija Jami ispunila zahtjeve propisane Ha-lal standardom BAS 1049:2010, te da joj se može uručiti Halal certifikat. Procesom Halal cer-tificiranja obuhvaćena je pro-izvodnja i prodaja smrznutih gotovih i polugotovih jela. U narednom periodu kompanija će raditi na označavanju proizvoda znakom Halal kvalitete.

Jami je osnovan 2005. godine. Sa 250 uposlenih kompanija se bazira na proizvodnji pita, tra-dicionalnih i ostalih gotovih i polugotovih jela te kolača. Svoje proizvode plasiraju na tržištima BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, EU i SAD.

“Podravka u BiH se rado odazva-la pozivu te i ove godine podržala projekat Sarajevo grad filma koji je jedinstvena prilika za mlade talen-tirane umjetnike da kroz predstav-ljanje svojih djela započnu svoj put u filmskoj industriji. Drago nam je da Sarajevo Film Festival svake godine pobudi zanimanje bh. gra-đana za film i umjetnost, privuče turiste iz regije i okupi umjetnike iz cijelog svijeta”, istakla je Mila Zovko, direktorica marketinga Podravke u BiH.

proizvoda, u ugodnom okruženju i uz najbolju kvalitetu usluge. Na zadovoljstvo kupaca, uposlenika, poslovnih partnera i zajednice u kojoj prosperiramo, nastavit ćemo raditi s istim entuzijazmom i u na-rednom periodu.”

Maloprodajna mreža kompanije iNovine u Bosni i Hercegovini uključuje preko 260 prodajnih mjesta, a kompanija ukupno za-pošljava preko 670 uposlenika.

na shrink sleeve etiketa koja pred-stavlja najluksuzniju etiketu na tržištu, što je bio zahtjev Kuvaj-ćana. “Ubijeđeni su da mogu ugro-ziti poziciju Eviana na tom tržištu uz ovaj kvalitet vode i s luksuznim pakovanjem na kome se nije štedje-lo”, navode u današnjem saopće-nju iz kompanije Tešanjska vrela d.o.o.

U međuvremenu, odabrana je internacionalna agencija koja radi pripreme za mineralnu vodu koja će luksuzom i kvalite-tom zasigurno biti konkurencija francuskom brendu Perrier.

Iz kompanije Tešanjska vrela ističu da će nakon pošiljke od tri kontejnera, koja će biti podi-jeljena budućim distributerima,

biti izvršene pripreme i uspo-stavljena dinamika za kontinui-ranu isporuku, a koja u prvoj fazi treba biti oko dva miliona boca.


Lupe za čitanje na kolicima za kupovinu

Dodatne akcize na rezani duhan

Uvoz kafe raste svake godine

Dani Poljorada u Mercatoru

Novi generalni direktor

Kako bi kupcima olakšala čitanje sadržaja na pakovanjima proi-zvoda, kompanija dm drogerie markt je većinu svojih pro-davnica u Bosni i Hercegovini opremila lupama za čitanje koje se nalaze na kolicima za kupovi-nu. Time dm proširuje ponudu usluga prema kupcu i postaje prva trgovačka firma u Bosni i Hercegovini koja kupcima nudi lupe za čitanje.

„Onome ko ima loš vid ili zaboravi naočale kod kuće tokom kupovine teško je dešifrovati informacije ili sadržaj na proizvodima jer su slova vrlo često sitna. Zato smo na kolica za kupovinu postavili lupe za či-tanje. Smatramo da su one važne za naše kupce koji imaju slabiji vid jer su informacije na proizvodima, pogotovo za osobe koje ne podnose

Uprava za indirektno oporeziva-nje BiH usvojila je zakonski pri-jedlog kojim se uvodi dodatna akciza od 5,1 eura za kilogram rezanog duhana. Na rezani du-han, čija potrošnja u BiH kon-stantno raste, do sada se obra-čunavala samo proporcionalna akciza od 42 posto na malopro-dajnu cijenu, prenosi agencija Tanjug.

„Analize su pokazale da postoji utaja plaćanja PDV-a na rezani

Uvoz kafe u BiH raste svake godine. Prošle godine je na ovo tržište uvezena kafa u vrijedno-sti od 59,82 miliona eura, što je za 4,09 miliona eura više nego prethodne godine. Nedavno sprovedeno istraživanje organi-zacije International Coffee Or-ganisation pokazalo je da je BiH po potrošnji kafe 12. zemlja na svijetu.

U prvoj polovini godine u BiH je ukupna količina uvezene kafe iznosila 10.774 tona, u vrijed-nosti od 24,54 miliona eura, pokazuju podaci Uprave za indi-rektno oporezivanje (UIO) BiH. „Uvezeno je 9.918 tona sirove kafe, u vrijednosti od 20,45 mili-ona eura. Količina uvezene pržene kafe je 851 tona, ukupne vrijedno-

U svim trgovinama Mercatora i DP marketa, od 25.07.2013. je u toku akcija Iz srca Vlašića – Dani Poljorada koja se implementira u sklopu projekta 100% domaće.

Uz popust od 15% na proizvode iz asortimana Poljorada, Merca-tor BH je organizovao i dodatne pogodnosti, te na svojoj Face-book stranici najavljuje podjelu nagradnih poklon paketa proi-zvoda Poljorada. Učestvovati u nagradnoj igri mogu svi sadaš-

John Kyritsis je imenovan za novog generalnog direkto-ra kompanije Delhaize Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, u sklopu strukturalnih i kadrovskih promjena u Jugoi-

stočnoj Europi, koje stupaju na snagu 15. jula.

Od tog datuma dosadašnji ge-neralni direktor kompanije Del-haize Bosna i Hercegovnina, Srbija i Crna Gora David Van-der Schueren postaje viši pot-predsjednik sinergije direktne nabavke i razvoja privatne robne marke za Jugoistočnu Europu sa sjedištem u Grčkoj.

Na njegovo mjesto dolazi John Kyritsis, koji je obavljao funkciju generalnog direktora Delhaize-ovih operacija u Grčkoj. Kyritsis je rođen u Grčkoj, a većinu ži-vota proveo je u Južnoj Africi. Delhaize Group se priključio 1993. godine, od kad je bio na više izvršnih pozicija u Europi i Indoneziji.

određene namirnice, krajnje neop-hodne. Transparentnost našeg poslo-vanja veoma nam je bitna i želimo da kupci znaju šta kupuju“, izjavi-la je Admira Isaković, voditeljica odjela Nabava i Marketing.

Lupe za čitanje kupcima su na raspolaganju u više od 50 dm prodavnica širom BiH.

duhan i u tom smislu smo donijeli odluku da uvedemo dodatnu akcizu za rezani duhan“, rekao je Niko-la Špirić, predsjednik Upravnog odbora UIO i ministar finansija i trezora BiH, dodajući da se tu krije značajan dio sredstava za

nji i budući članovi Facebook stranice Mercator BH ukoliko postave kulinarski recept u po-menutom periodu, a za čiju uspješnu pripremu su potrebni neki od proizvoda Poljorada. Deset članova koji osvoje najve-ći broj lajkova za recepte, osvojit će poklon paket Poljorad proi-zvoda.

Projekat 100% domaće je osmi-šljen s ciljem podrške naporima domaćih proizvođača za bolji plasman proizvoda, a prva u nizu aktivnosti je implementirana u saradnji sa domaćim proizvođa-čem Poljorad d.o.o. koji je šireći proizvodnju, osvajao i plasirao nove proizvode. Ovaj domaći proizvođač je vlasnik certifikata ISO 9001, ISO 14000 i HACAP. Svrstan je u izvoznike prehram-benih proizvoda i to na tržišta zemalja: SAD, Švedske, Švajcar-ske, Njemačke, Holandije, En-gleske i Australije, a uskoro i na tržištu Rusije.

sti 4,09 miliona eura, dok su ostali preparati za kafu uvezeni u koli-čini od pet tona, a njihova ukupna vrijednost iznosi 7.669,38 eura”, ističe portparol UIO Ratko Kovačević, dodajući da je proš-le godine uvezeno 22.933 tone kafe, u vrijednosti od 59,82 mi-liona eura, a prethodne godine 21.919 tona, ukupne vrijednosti 55,73 miliona eura. “Od ukupne količine kafe prošle godine, sirove kafe uvezeno je 21.276 tona, prže-ne kafe 1.645 tona i ostalih prepa-rata za kafu u količini od 12 tona”, dodaje Kovačević.

Kovačević kaže da se kafa u BiH najviše uvozi iz Slovenije, Italije, Hrvatske, Srbije, Brazila i Uje-dinjenih Arapskih Emirata.

budžet BiH.

Na istoj sjednici Upravnog od-bora UIO donijeta je odluka o uvođenju akcize od 25,6 eura na

1.000 komada cigarilosa (tom-pusa, pojedinačnih ili na komad zapakovanih cigareta), koje do sada nisu bile oporezovane u BiH.

10

regionalne vijestiaugust 2013 www.instore.ba

Investicija Žita

Prehrambena industrija stagnira

Osnovan Savjet za zdravu hranu

Prodaja akcija Agrokoru

Međunarodno ocjenjivanje kva-liteta voćnih sokova i pića na sajmu Agra donijelo je Fructalu 20 medalja, među kojima je 11 velikih zlatnih, kao i tri nagrade Šampion kvaliteta.

Na 17. ocjenjivanju u okviru sajma Agra u kategoriji voćnih sokova, pića i vode učestvovalo je 13 proizvođača iz Slovenije, Austrije, Njemačke, Mađarske, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Fructal je dobio nagradu Šampi-on kvaliteta za Frutek nektar mr-kvica i jabuka, Fructal Superior

Savjet za zdravu hranu, koji će imati funkciju savjetodavnog organa Ministarstva za poljopri-vredu i životnu sredinu, zaživio je konstitutivnom sjednicom.

Za predsjednika Savjeta izabran je Janez Hribar sa ljubljanskog Biotehničkog fakulteta, a za njegovog zamjenika imenovan je Igor Vojtic sa mariborskog Fakulteta za poljoprivredu i bi-osistemske nauke.

Ministar poljoprivrede i životne sredine Dejan Židan objasnio je na konstitutivnoj sjednici da sa-vjet predstavlja grupu stručnjaka kompetentnih u području zdra-

Dioničari Pivare Union pristali su na prodaju 12,33 posto udje-la u grupi Mercator hrvatskom Agrokoru.

Grupa Laško u svom vlasništvu posjeduje 98 posto akcija ljub-ljanske pivare Union, a da bi skupštinski prijedlog o prodaji udjela Mercatoru bio službeno potvrđen, bilo je neophodno is-poštovati vlasničku strukturu.

Krajem jula na Skupštini ozva-ničena je odluka o prodaji, do-nijeta krajem juna, kada su sa-glasnost dali odbori Uniona i Radenske. Ovakve odluke dono-si skupština, ukoliko se prodaja odnosi na više od 25 posto kapi-tala društva.

nektar jagoda, jabuka i grožđa, kao i Fructal Superior nektar crna ribizla.

Inače, Fructal je osvojio 14 veli-kih zlatnih medalja, 3 zlatne me-dalje i 3 srebrne medalje.

ve hrane. Prema njegovim rije-čima, predstavnici savjeta dolaze iz vladinih i nevladinih organi-zacija, pa i sa fakulteta i instituta. Ovaj savjet ima važnu ulogu, jer daje usmjerenja i prijedloge mi-nistru, objasnio je Židan.

U konzorciju prodavaca udru-žilo se više od 53 posto vlasnika Mercatora, osim grupe Laško, koja ima 23,44 posto udjela. NLB, NKBM, Hypo Alpe Adria, Banka Koper, Gorenjska banka, Prvi Faktor - faktoring Beograd, NFD, Banka Celje i NFD hol-ding d.d. su 14. juna potpisali sporazum o prodaji zajedničkog 53-postotnog udjela Mercatora Agrokoru.

Početkom jula počelo je obračunavanje poreza na dodanu vrijednost (PDV) po stopi od 22%, umjesto dosadašnjih 20%.

Kadrovske promjene • Tina Slabe postala je novi menadžer prodaje divizije proizvo-

da široke potrošnje L’Oréala Slovenija, kojoj pripadaju robne

marke L’Oréal Paris, Garnier, Maybelline NY i Essie, koja je

lansirana u maju. Ona je na ovoj funkciji naslijedila Jadranku

Barlič, koja će od sada voditi područje kategorije proizvoda

u cijeloj regiji Adria.

• Upravni odbor grupe Panvita najavio je da će na 22. skup-

štinu Panvita MIR d.d. koja će biti održana 23. augusta u

Murskoj Soboti, umjesto starih članova upravnog odbora

Aljaža Podlogarja i Simona Ravnica, skupština imenovati dva

nova člana - Svaruna Udoviča, zaposlenog u Panvita MIR d.d.

i Metku Hajdenkumer, zaposlenu u Panviti, d.d. Imenovani

članovi upravnog odbora postavljeni su za mandat od četiri

godine, koji počinje na dan kad Skupština potvrdi njihovo

imenovanje.

Kompanija Žito otvorila je dva nova objekta u Mariboru krajem juna poslije otvaranja obnovlje-ne trgovine Arkade u Ljubljani. U objektu PC Kruh pecivo, Uli-ca Jožice Flander 2, Tezno, upri-ličeno je i svečano otvaranje.

Pogoni u Mariboru specijalizo-vani su za proizvodnju i hlađenje pekarskih proizvoda. Iz kompa-nije ističu da je investiranje u automatizovanu proizvodnju i pakovanje peciva u Mariboru završeno u februaru, dodajući da povećanje proizvodnih kapaci-teta zahtjeva i veću površinu za skladištenje i zamrzavanje proi-zvoda.

Sa novom, automatizovanom linijom za proizvodnju i pakova-

Opseg proizvodnje hrane i pića u prošloj godini smanjio se za pet posto, a pali su i produk-tivnost i dodata vrijednost na zaposlenog. Problemi sloven-skih prehrambenih preduzeća posljedica su nedostupnosti finansijskih sredstava, agresiv-ne konkurencije, kao i zahtjeva stranih dobavljača za kraćim platežnim rokovima ili čak za avansima zbog lošeg boniteta i nemogućnosti investiranja, upozorava direktorica Komore poljoprivrednih i prehrambenih

nje peciva i hljeba, sada će tokom jednog sata biti proizvedeno čak 15.000 proizvoda, dvostruko više nego ranije, a nova hladnja-ča omogućuje istovremeno hla-đenje na 1.080 paletnih mjesta.

preduzeća GZS (Privredna ko-mora Slovenije) Tatjana Zagorc. Ona je pomenula i zakonodavni okvir kao što je primjer novih taksi na slatka pića.

Medalje za Fructal


Ulaganje u zaposleneU toku je interni konkurs za upis na preddiplomske, di-plomske i postdiplomske stu-dije u školskoj 2013./2014. godini. Iz Podravke kažu da je cilj upućivanja zaposlenih na usavršavanje građenje tran-sparentnog sistema, pruža-nje podrške profesionalnom usavršavanju, kao i građenje sistema u kojem se naglašava očekivanje benefita za zapo-slenog i kompaniju.

Rezultati poslovanjaNeto dobit Grupe Podravka, bez jednokratnih stavki, u prvih šest mjeseci 2013. iznosi 10,6 miliona eura, što predstavlja rast od 72 posto u poređenju sa neto dobiti istog perioda 2012. Ukupna prodaja Grupe Podravka u prvih šest mjeseci 2013. iznosila je 225,23 miliona eura, što predstavlja pad prodaje od jedan posto u odnosu na isti period 2012.

UnapređenjeZahvaljujući odobrenom zaj-mu od EBRD-a u iznosu od 9,9 miliona eura, Podravka će sprovesti ulaganje u po-boljšanje energetske efi-kasnosti kompanije. Ovim novcem će se ulagati u po-boljšanja u više fabrika, kao i u zgradu sjedišta kompanije. Očekuje se da će se ovim po-boljšanjima energetske efi-kasnosti na godišnjen nivou uštedjeti 5.614 kg/m3 plina, 7,309 MWh struje, 45.000 m3 vode i 14.918 t CO2.

Centar za inovacije u hrani

Društvena mreža za potrošače - Yoomloo

Jaja podno gajenih kokoški

Prodor na mađarsko tržište

Najbrži rast e-trgovine u EU

Početkom jula Podravka je pot-pisala sporazum o saradnji sa In-stitutom Ruđer Bošković (IRB),

Prva društvena mreža za po-trošače na svijetu, koja dolazi iz Hrvatske, počela je početkom jula sa radom. Yoomlo mreža se razlikuje od sličnih mreža po tome što se fokusira na po-vezivanje potrošača i njihovih omiljenih brendova, a ne na online komunikaciju. Mreža je besplatna, pa korisnici mogu da ocjenjuju proizvode, događaje i osobe. Oni mogu da traže i pišu preporuke za određene proizvo-

Zemlje članice Europske unije početkom 2012. napustile su uz-goj kokoški nosilja u neobogaće-nim kavezima i uvele humaniji način držanja nosilja, u tzv. obo-gaćenim kavezima. Jaja ovako gajenih kokoški od sad se mogu naći i u Sparovim trgovinama.

Odmah po ulasku Hrvatske u EU, Spar Hrvatska ponudio je svojim kupcima kokošja jaja iz tzv. stajskog ili podnog uzgoja. Pri ovakvom uzgoju prvenstve-no se pazi na odnos prema ži-votinjama. U stajskom uzgoju nosilje se slobodno kreću unutar zatvorenog prostora. To omo-gućuje bolju kontrolu prehrane i uzgoja kokoški, pa tako i jaja,

Lidl Hrvatska je na mađarsko tržište plasirao poznate hrvatske proizvode poput pršuta, malva-zije i plavca, ili sapuna sa mor-skom solju. Naime, od 25. jula u svim Lidl trgovinama širom Mađarske počela je Hrvatska tematska sedmica, u sklopu koje će mađarski kupci imati prili-ku da isprobaju ove proizvode. Trgovački lanac Lidl Hrvatska planira da održi slične tematske sedmice sa domaćim proizvodi-ma u Lidlovim trgovinama ši-rom Europe.

Hrvatska ima najbrži rast elek-tronske trgovine u Europskoj uniji, dok sa druge strane, po-trošači smatraju da su među najnezaštićenijima i da nisu dobro obavješteni o svojim pra-vima.

Pregled potrošačkih uslova koje je objavila Europska ko-misija, pokazuje da je procenat potrošača u Hrvatskoj koji ku-

kojim budući partneri potvrđuju potrebu i spremnost na naučnu i stručnu saradnju. Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Po-dravke Zvonimir Mršić i uprav-nik Instituta Ruđer Bošković Tome Antičić.

Podravka i IRB sarađivat će na području prehrane, zdravlja, inovativnih tehnologija, kontro-

de ili usluge. Iz Yoomla kažu da je njima važno da pokažu da i Hrvatska može stvoriti globalno privlačan projekat, koji sadrži i jaku humanitarnu komponentu, koja je u pripremi.

ističu iz kompanije.

Jaja iz stajskog uzgoja znatno su veća od onih iz kaveznog siste-ma držanja. Njihova ljuska bitno je deblja, što je važno za pakova-nje i transport, a boja njihovog žumanca je intenzivnija. Osim toga, jaja iz gnijezda automatski se pakuju, bez ljudskog kontak-ta, pa su zadovoljeni najviši stan-dardi u higijeni hrane.

puju preko interneta još dosta nizak i iznosi 23 posto, dok je prosjek u EU 45 posto. Sa dru-ge strane, Hrvatska ima najbrži rast elektronske trgovine jer je 2008. iznosila svega osam po-sto, a 2010. 14 posto potrošača je naručilo robu preko interne-ta. Prema indeksu koji govori o zadovoljstvu potrošača svojim položajem na tržištu, Hrvatska je na dnu ljestvice sa 50 bodova.

le kvaliteta, pakovanja hrane i zaštite životne sredine. Također je dogovorena saradnja u ra-zvojno-istraživačkim projektima, prenos najnovijih ideja i znanja, zajedničkih nastupa i stručne i savjetodavne pomoći, poručuju iz kompanije.

“Odnosi između nauke i privrede važna su poluga u ostvarenju ino-vacionog i privrednog potencijala Hrvatske. Podravka je doslovno izrasla iz inovacija, a vjerovatno

najpoznatiji primjer inovacije u prehrambenoj industriji sa ovih prostora je Vegeta, koju je izumio Podravkin tim stručnjaka. Istra-živanje i inovativnost u stvaranju visokokvalitetnih proizvoda, koji osvajaju povjerenje potrošača, odred-nica je naše korporativne strategije, na kojoj temeljimo svoj dugoročni uspjeh, kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu”, istakao je predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić.


regionalne vijesti

Hiljadu Mojih radnji

Bespovratna finansijska sredstva za izvoznike

Chips Way proizvodi krompir pire

EBRD dokapitalizuje MK grupu

Carlsberg stabilno posluje

Kompanija Metro Cash&Carry saopćila je početkom jula da više od hiljadu malih nezavisnih tr-govina širom Srbije posluje pod zajedničkim imenom Moja rad-nja, u sklopu njihovog projekta za očuvanje i unapređenje samo-stalnog trgovinskog sektora.

„Moja radnja, projekat koji je po-krenuo veleprodajni lanac u Srbiji Metro Cash&Carry, okuplja naj-veći broj samostalnih trgovaca u ze-mlji“, navodi se u saopćenju i do-daje da Moja radnja omogućava malim nezavisnim trgovinama da posluju pod jednim brendom i nazivom i tako poboljšaju svoje poslovanje i unaprijede kvali-tet usluge, kako bi opstale pod utjecajem ekonomske krize i sve snažnije konkurencije velikih tr-govinskih lanaca.

Iz kompanije podsjećaju da tr-

Državni sekretar u ministarstvu finansija i privrede Aleksandar Ljubić je u prisustvu direkto-ra Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza Božidara La-ganina dodijelio ugovore kom-panijama koje su dobile sredstva kroz Program podsticanja kon-kurentnosti i internacionalizacije srpske privrede. “Ove godine se za dobijanje bespovratnih finansijskih sredstava prijavio rekordan broj privrednih subjekata - čak 470 izvoznika, 13 izvoznika početni-ka i devet poslovnih udruženja, od kojih je sredstva dobilo 340 izvo-znika, pet izvoznika početnika i osam udruženja. Ovo je značajan porast interesovanja u odnosu na prošlu godinu, kad se prijavio 381 izvoznik i 10 udruženja, a 276 izvoznika i pet udruženja je dobi-lo sredstva. Također, 2012. godine je ukupno dodijeljeno nešto više od

Čačanska kompanija Chips Way pokrenula je nedavno proizvod-nju pirea od krompira, koja će dnevno dostizati više od 7.000 kilograma.

“Za sada će pire biti u takozvanom jumbo pakovanju, dok će od septem-bra ovaj proizvod, nakon redizajna ambalaže u maloprodaji, biti dostu-pan i u pojedinačnim, porodičnim pakovanjima”, rekao je general-ni direktor kompanije Tomislav Bajević.

Početkom jula potpisan je ugo-vor o dokapitalizaciji između Europske banke za obnovu i ra-zvoj (EBRD) i MK grupe, koja posluje u sastavu holding kom-panije AgriEurope.

Da podsjetimo, u sastavu hol-dinga AgriEurope posluju i kompanije Carnex, Sunoko, MK Commerce i Agroinvest Ukraji-na.

Saradnja između MK grupe i EBRD traje od 2007., kada je ta banka uložila 10 miliona eura u razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje kompanije Agro-

Carlsberg Srbija grupa dobro je poslovala u prvoj polovini 2013. godine, uprkos nestabilnom tr-žištu, a ovome je pomoglo lan-siranje Lav Crvenog piva, kao i relansiranje brenda Merak – po-ručuju iz kompanije.

“Na relativno nestabilnom tržištu, mi smo nastavili da ispunjavamo svoju misiju, a to je unapređenje tr-žišta novim, veoma probojnim ino-vacijama. Lav Crveno, naš posljed-nji novitet, pokrenuo je novi tržišni segment piva, napravljenih da se posebno dobro slažu sa hranom”, rekao je Ralph Zigerlig, general-ni direktor kompanije Carlsberg Srbija grupa. “U prvih šest mje-seci 2013. godine uspjeli smo sa brendom Lav da dodatno stignemo tržišnog lidera. Također, relansira-njem brenda Merak adekvatno smo reagovali na tržišni trend sve veće tražnje potrošača za pristupačnijim proizvodima”, dodao je on.

U saopćenju kompanije se ističe da srpske pivopije smatraju Lav omiljenim brendom, naročito mlađe grupe, između 18 i 46 godina starosti, dok je Tuborg ostao lider u gornjem segmentu tržišta. Merak, najbrže rastući brend na tržištu i u ekonom-skom segmentu, udvostručio je svoj tržišni udio. Još jedna posljedica trenutne ekonomske

govci uključeni u ovaj projekat od njih dobijaju besplatnu mar-ketinšku podršku u vidu bren-diranja, štampanog materijala, savjetovanja i edukativnih tre-ninga, a istovremeno zadržavaju punu nezavisnost u poslovanju.

„Dosadašnji rezultati projekta po-kazali su da je promet u tim trgo-vinama, nakon uključenja u Moju radnju, znatno povećan, a kupci su dobili bolju uslugu, kvalitetniji asortiman i povoljnije cijene“, isti-ču iz kompanije.

57% stanovnika Srbije nikada ne bi jelo genetski modifikovanu hranu (Valicon sindicirano istraživanje, n=1000, nacionalno reprezentativan uzorak, 15-65 godina, Srbija)

situacije je da pivopije u mnogo većoj mjeri nego ranije konzu-miraju svoj omiljeni napitak kod kuće, dodaje se u saopćenju.

Podsjećaju da je kompanija za-poslila 23 nova radnika tokom prva dva kvartala 2013. godine, a Program za lidere budućnosti će i ove godine odabrati dva mlada obrazovana kandidata.

invest u Ukrajini. MK grupa je 2011. dobila kredit od 80 mili-ona eura za unapređenje poljo-privrednih aktivnosti u okviru sistema grupacije. Dio novca uložen je u modernizaciju opre-me u kompaniji za proizvodnju šećera Sunoko.

Uvođenjem u proizvodnju pirea, Chips Way je proširio svoju dje-latnost i na prehranu, a za pro-izvodnju pirea i čipsa koristi se isključivo domaći krompir.

172 miliona di-nara, dok ove godine taj iznos premašuje 225 miliona dinara”, navodi se u saopćenju.

Ovaj program se sprovodi od 2006. godine i do sada je u nje-mu učestvovalo više od 2.000 privrednih subjekata. Za to vri-jeme odobreno je više od 700 miliona dinara bespovratnih sredstava izvozno orijentisanim privrednim subjektima. Sredstva se dodijeljuju po principu re-fundacije u iznosu od 50 do 75 popusta ukupnih troškova bez PDV-a za aktivnosti kao što su samostalno izlaganje na sajmo-vima u inostranstvu, nastup na organizovanim privrednim mi-sijama, dizajn i štampa promo-tivnog materijala i dizajn inter-net prezentacije.


Vino mjeseca časopisa Decanter

Uskoro oznaka Povardarsko

Vitaminka na sajmu u Kini

Poskupljuju pivo i cigarete

Delhaize prodaje objekte

Jeftinija potrošačka korpa

Vinski časopis Decanter pro-glasio je Crnogorski Vranac 2010. vinom mjeseca u jul-skom izdanju. Specijalna eki-pa Decanterovih stručnjaka redovno testira vina koja se nalaze u prodaji, posebno ona nezavisnih trgovaca, u potrazi za prosječno najboljim vinom, koje se može kupiti po povolj-noj cijeni. Jedini uslov je da vina u konkurenciji koštaju iz-među pet i 15 funti.Vranac je ostavio iza sebe španski Bodegas Carballal blend palomina i godella, ita-lijanski pinot grigio Tiefe-nbrunner, Alto Adige, bugarski pinot noir Miroglio, Thracian Valley, francuski E. Guigal, Cotes du Rhone, blend sa 55% muskatnog viognera, au-stralijski roze Roger & Rufus, Grenache Rose, Barossa Valey i južnoafrički pinot noir Seven Springs, Overberg.

„Vino nosi svu punoću crvenog voća lokalne sorte vranac, koje apsorbuje i isijava onih 290 sun-

Belgijska maloprodajna kom-panija Delhaize grupa objavila je da je postigla dogovor sa kompanijom Expo Commerce (Expo) o prodaji 25 prodavni-ca pod formatima Maxi, Mini Maxi i Tempo u Crnoj Gori.

Kako poručuju iz kompani-je, Delhaize grupa je potpi-sala dogovor da proda svih 25 Maxi, Mini Maxi i Tempo objekata koje ima u Crnoj Gori. U 2012. ove prodavni-ce su ostvarile ukupno oko 50 miliona eura prihoda. Expo je

Vrijednost minimalne potro-šačke korpe za juni iznosila je 800,9 eura, od čega se na hra-nu i bezalkoholna pića odnosi 261,6 eura, na neprehrambene proizvode i usluge 347,8 eura, dok je vrijednost imputirane rente 191,5 eura, pokazuju po-daci Monstata.

Makedonska vina za izvoz dobit će do kraja godine oznaku geo-grafskog porijekla Povardarsko. Kako navodi udruženje Vina Makedonije, geografska oznaka je već definisana, ali će se mo-rati registrovati u Makedoniji i zemljama Europske unije.

„Makedonska vina su poznata na Balkanu, ali ne i u EU. Ova ozna-ka će pomoći u izgradnji reputacije naših proizvoda i njihovom prepo-znavanju u inostranstvu. Strana tržišta možemo osvojiti samo za-jedničkim naporom i zajedničkom

Vitaminka je predstavila svoje proizvode na poslovnom saj-mu Local Leaders’ Meeting of China and Central and Eastern European Countries, održanom od 02. do 04. jula u Čongingu.

„Kineski potrošači imaju pozi-tivan odnos prema proizvodima europskg porijekla, a makedonske kompanije treba da iskoriste takvu priliku. Prije nekoliko mjeseci, Vi-taminka je započela sprovođenje operativnih aktivnosti za plasman proizvoda na tržištu Hong Konga. Sada pregovaramo sa lokalnim kompanijama, a proizvodi su već u fazi registrovanja u prodajnim objektima. Nadamo se da će usko-ro stići i prve isporuke. Na sajmu smo imali konkretne razgovore sa uvoznim kompanijama, lociranim

Nove izmjene u Zakonu o akci-zama, koje su stupile na snagu 13. jula, donijele su poskuplje-nje piva od 10 posto. Osim piva, očekuje se i poskupljenje ostalih alkoholnih pića, kao i cigareta.

Pored navedenih izmjena, akci-ze na cigarete postepeno će se povećavati i tokom narednih 10 godina. Akciza na pivo povećala se od 0,05 na 0,06 eura po litru,

čanih dana, koliko ih Crna Gora ima,“ započinju priču vinski eksperti Decantera. Preporu-čuju ga uz ćufte, roštilj, ali i juneći kari, pa prelaze na oz-biljnu analizu u kojoj se ističe da ovaj proizvod predstavlja gotovo poklon kad je odnos ci-jena - kvalitet u pitanju. „Gusto i puno začina, sa osvežavajućom naznakom nane i crnog voća u nosu, sladića i crnih ribizli na nepcu, ovo vino sa 13%v/v al-kohola je puno, uz bogate arome suhih šljiva, bibera i suhog mesa,“ kaže se u preporuci Decantera.

distributer najvećih brendova robe široke potrošnje. Delhai-ze i Expo će raditi po dogovoru o franšizingu i zadržat će Maxi, Mini Maxi i Tempo kao imena radnji, navodi se u saopćenju.

Očekuje se da se transakci-ja završi u četvrtom kvartalu 2013., a to zavisi od dobijanja potrebnih dozvola, kao i po-stizanja posebnih uslova oko transakcije i podešavanja obrt-nog kapitala.

Ukupna vrijednost minimal-ne potrošačke korpe u odnosu na maj zabilježila je pad od 0,8%. Vrijednost minimalne potrošačke korpe za hranu i bezalkoholna pića je na mje-sečnom nivou zabilježila pad od 1,2%, a potrošačke korpe za neprehrambene proizvode i usluge od 0,4%.

promocijom domaćih vina“, rekao je Vladislav Popov, predsjednik Udruženja za zaštitu geografske oznake vina Povardarsko.

u Šangaju i Pekingu. Ugovorili smo platforme za zajednički na-stup na tržištu i očekuje nas dug i težak posao za plasman na ovom tržištu“, izjavio je za InStore Ljupčo Veleski, direktor sekto-ra za izvoz kompanije.

Osim Vitaminke, na štandu su predstavljeni i proizvodi neko-liko makedonskih vinarija, koji se izvoze u Hong Kong, Šangaj i Peking.

a na alkoholna pića sa 4,8 na 5,5 eura po litru čistog alkohola.

Makedonska Vlada najavila je da će ovaj novac otići u zdrav-stveni fond za finansiranje pro-grama za prevencije bolesti. Očekuje se da će nakon pome-nutih izmjena godišnji priliv u Ministarstvu zdravlja dostići pet miliona eura.

Crnogorski bruto domaći proizvod (BDP) u prvom kvartalu 2013. porastao je za 4,3% u odnosu na isti period prošle godine (Monstat)


veliki trgovci

UK: Trgovački lanac Tesco preuzeo je 33 radnje od kom-panije Alfred Jones Warrin-gton Ltd. koje će poslova-ti kao format One Stop. Iz kompanije poručuju da je ovaj potez u skladu sa njihovom dugoročnom poslovnom stra-tegijom.

Broj One Stop prodavni-ca ovim se povećao na 682 objekta u Velsu i Engleskoj. Očekuje se da će se širenjem lanca broj zaposlenih povećati na skoro 10.000.

Inače, Alfred Jones je lanac u okviru kompanije Spar, koji trenutno posluje u 49 radnji malog formata u Velikoj Bri-taniji.

UK: Tesco je najavio novu in-vesticiju u tehnologiju u izno-su od 754 miliona dolara, koja će biti realizovana do kraja godine. Iz kompanije ističu da

UK: Walmartov lanac trgo-vina Asda planira da uvede si-stem automatskog očitavanja bar kodova, pomoću sistema Rapid Scan, koji vizuelno pre-poznaje proizvode na pokret-noj traci. Iz kompanije objaš-njavaju da je ovim sistemom moguće očitati do 100 bar kodova u minuti, što je tri puta brže od ručnog skeniranja.

Ovo rješenje koristi razdvoje-nu pokretnu traku, koja omo-gućuje da dva kupca obavljaju kupovinu istovremeno. Kada jedan kupac smjesti svoje na-mirnice na traku, one se od-mah šalju u odjeljak za pako-vanje i plaćanje, a traka je već spremna za sljedećeg kupca.

Njemačka: Uprava Metro grupe najavila je otvaranje dva nova objekta, takozvanih Dri-ve outleta Real marketa u Nje-mačkoj. Jedan će biti smješten u Berlinu, dok se izgradnja drugog planira u Študgartu.

Otvaranje novih objekata oče-kuje se u drugom i trećem kvartalu 2014. godine. Real trenutno posjeduje samo dva ovakva objekta u Njemačkoj.Jedan je smješten u Kelnu, a drugi u okolini Hanovera.

Nemačka: Direktor sektora za razvoj poslovanja u oblasti prehrane u trgovačkom lancu Metro Cash&Carry Njemač-ka Stefan Bachmann najavio je povlačenje sa ove pozicije. Kompanija još nije objavila ko će zamijeniti Bachmanna. Do kadrovskih promjena došlo je i u neprehrambenim sekto-

Rumunija: Carrefour je pot-pisao ugovore o preuzimanju franšize sa dva trgovačka lanca u Rumuniji. U pitanju je lanac od 15 trgovina Rost Com, koji posluje u okrugu Brasov i la-nac od pet Traditional Ecolo-gic outlet centara smještenih u regiji Ilfov. Za sada nije preci-ziran rok do kojeg prodavnice treba da budu rebrendirane.

Francuska: Ovaj trgovac isprobava Single European Payment Area (SEPA) rješe-nje za plaćanje u francuskom trgovinama, koje je kreirala kompanija Ingenico. Novi softver će omogućiti trgovci-ma da primaju kartice izdate u finansijskim institucijama u bilo kojoj zemlji iz područja SEPA. Sistem SEPA pokriva 28 zemalja Europske unije, kao i Island, Lihtenštajn, Nor-vešku i Švajcarsku. Njegova svrha je da omogući jedin-stveno plaćanje unutar nave-denih zemalja, što će smanjiti troškove trgovačkih partnera, poručuju iz kompanije.

je cilj da svojim potrošačima omoguće isti doživljaj i pri-likom dolaska u prodavnicu i prilikom online kupovine.

Ovaj sistem su već testirali po-jedini europski trgovci, poput Rewe grupe, Dia i Ica grupe, kao i Krogera u SAD.UK: Lanac trgovina Asda, koji posluje u sklopu kompanije Walmart, započeo je izradu nove studije održivosti u sa-radnji sa Univerzitetom Leeds. Kompanija poručuje da će se u izradi ove studije, koja će tra-jati dvije i pol godine, posebna pažnja biti posvećena ekologiji i ključnim interesnim grupama korisnika.Između ostalog, studija će ra-zraditi plan pomoći potrošači-ma da smanje količinu bačene hrane. Iz Walmarta očekuju da će ova inicijativa održivo-sti uštedjeti kompaniji i do 1,2 milijarde dolara.

rima, pa je nekadašnji direk-tor sektora za trajna potrošna dobra Mike Podobrin od 01. jula preuzeo funkciju direktora sektora za prodaju i marketing. Na Podobrinovo mjesto došao je Frederik Degroote.

Šira ponuda domaćih proizvoda Francuska: Namirnice lokal-nih francuskih proizvođača od sada će se naći u većem broju na policama marketa trgovač-kog lanca Carrefour, a bit će i postavljeni na jasnijim mjesti-ma, prenijeli su francuski me-diji.Kompanija se odlučila na ovaj potez nakon velikog uspjeha gastronomske linije premium proizvoda Reflets de France. Proizvodi ove linije broje 24 miliona nabavki godišnje.„Trenutno sarađujemo sa 25.000 lokalnih proizvođača. Nadamo se da će se ovaj broj povećati, naroči-to kada je u pitanju svježe voće i povrće“, rekao je Noel Piroux, upravnik Carrefour Francea.Dugoročni planovi podra-zumijevaju proširivanje ovog vida poslovanja na neprehram-bene kategorije, kao što su tekstil i kuhinjska oprema, a svi proizvodi će nositi i oznaku Proizvedeno u Francuskoj.

Širenje mreže malih radnji

Real otvara nove objekte

Testiranje automatskog očitavanja barkodova

Domaća hranaNova britanska marketing kampanja kompanije Tesco ima za cilj da ponovo oživi ponudu svježe hrane na po-licama svojih trgovina. Kam-panja će biti sprovedena na televiziji i u štampanim me-dijima, a akcenat će biti na svježoj sezonskoj hrani proi-zvedenoj u Velikoj Britaniji i na svakodnevnim obrocima.

Tesco, osim toga, planira re-dizajniranje odjeljka za meso u svojim trgovinama, koje će dovesti do vizuelnih i tehnič-kih poboljšanja. Kompanija je zaposlila i 8.000 novih rad-nika u sklopu timova zaduže-nih za svježe namirnice.

Promjene online poslovanjaReal se sprema za kompletnu reviziju strategije online po-slovanja, jer dosadašnja in-ternet prodaja ovog lanca nije ispunila očekivanja, saopćeno je iz kompanije. Nova Realova online prodavnica, koja će biti otvorena u novembru, bit će bolje povezana sa poslovanjem fizičkih trgovina od postojeće, koja je osnovana 2010. go-dine. Novi web tim sarađivat će sa prodajnim sektorom, a asortiman će biti sastavljen iz prehrambenih proizvoda.

16

svjetske vijestiaugust 2013 www.instore.ba

Izvještaj za drugi kvartal 2013.

Od Staropramena i sokovi

Lactalis osniva novu kompaniju

Rješenja za prognozu kupovine

Šansa za mlade

“Zelena” Coca-Cola

Argentina: Kompanija je lansirala proizvod Coca-Co-la life u ambalaži sa zelenom naljepnicom, koja se može naći na trgovačkim polica-ma u ovoj zemlji.

Piće sa novom naljepnicom nosi oznake prirodno i ze-leno, budući da je u pitanju niskokalorični napitak u bi-orazgradivoj ambalaži, koju čini 30 posto biljnog ma-terijala. Coca-Cola life ima 108 kalorija, a zaslađena je supstancom dobijenom iz biljke stevia.

NominacijaKomunikaciona platforma za Staropramen Praške legende nominovana je za glavnu nagradu na marketinškom takmičenju EACA Euro Effie nagrade 2013.

U finalu takmičenja, na kojem se ocjenjuje efektivnost ko-mercijalnih komunikacija, platforma za Staropramen našla se među 30 kampanja, koje su realizovale agencije iz 13 eu-ropskih zemalja. Pobjednici ovogodišnjeg takmičenja bit će proglašeni 18. septembra na gala večeri u Briselu.

SAD: Coca-Cola je zabilježi-la pad prodaje tokom drugog kvartala 2013. godine. Na prodaju proizvoda kompani-je negativno su utjecali loši vremenski uslovi u različitim dijelovima svijeta, kao i slaba potražnja za gaziranim pićima na domaćem tržištu, saopćeno je iz kompanije.

Neto profit tokom drugog kvartala pao je za četiri posto, na 2,68 milijardi. U SAD je prodaja pala za jedan posto, a europski promet je pao za četiri posto, zbog vremen-skih faktora, poput poplava u Njemačkoj. Promet prodaje je smanjen i na kineskom tržištu, na kojem prodaja kompanije bilježi najbrži rast. Međutim, prodaja u Aziji je uprkos tome zabilježila rast od tri posto.

Dok prodaja gaziranih pića nije bilježila rast u ovom kvar-talu, negazirani napici zabi-lježili su rast prodaje od šest posto, od čega su gotovi čajevi prodavaniji za 10 posto, fla-širana voda za šest, sokovi za četiri, dok su energetska pića prodavanija za dva posto.

Bugarska: Francuska grupa Lactalis najavila je širenje svog poslovanja na bugarskom tr-žištu osnivanjem kompanije. Iz Lactalisa poručuju da je ova odluka u skladu sa strategijom kompanije o jačanju njene pozi-cije na svim tržištima na kojima posluje, među kojima je i tržište Jugoistočne Europe.

Lactalis od kraja 2010. godine ima predstavništvo u Bugarskoj, na čijem je tržištu prisutan uvo-zom i distribucijom robnih mar-

SAD: Kompanija P&G je naja-vila uvođenje novog softverskog rješenja za prognozu budućih zahtjeva kupaca.

P&G će pomoću programa Multi-Enterprise Demand Sensing - MDS, koji je kreirala kompanija Terra Technology, koristiti podatke o robi koja se nalazi u skladištima, prodavni-

Češka: Pivara Staropramen od-lučila je da izađe na tržište sa so-kovima. Kao razlog tome navodi raspoloženje Čeha da probaju nove okuse.

Važnu ulogu ima i to što potroš-nja klasičnog piva ubuduće oči-gledno neće rasti i pivari traže nove prilike, izjavio je generalni direktor pivare, Zbinjek Kovarž.

Jedina bezalkoholna proizvod-na stavka kompanije do sada, sa godišnjom prodajom od više od

Europa: Kompanija Nestlé je objavila nedavno da u naredne tri godine u Europi planira da pomogne u zapošljavanju više od 20.000 osoba mlađih od 30 godina.

Putem inicijative Nestlé in Euro-pe (Nestlé u Europi) kompanija će ponuditi više hiljada mjesta za praksu i pripravništva do 2016. Detalji projekta će biti objav-ljeni u septembru, a u planu je podsticanje partnera i dobavlja-ča da ponude posao, usavršava-

ki Président, Galbani i Celia.

Lactalis je u regiji JI Europe prisutan u 11 zemalja, od kojih u šest s proizvodnim pogonima (Hrvatska, BiH, Srbija, Make-donija, Rumunija i Slovenija), a u ostalima s uvozom i distribu-cijom.

cama, kao i o onoj koja je po-vučena iz prodaje, kako bi bolje odabrala svoje dalje poslovne poteze.

„Implementacijom MDS sistema koristimo podatke koje nam potro-šači obezbjeđuju, kako bismo pove-ćali efikasnost snabdijevanja i izbje-gli greške u poslovanju“, poručuju iz kompanije.

tri miliona hektolitara, bilo je bezalkoholno pivo. Novi „sok od slada“ sadrži slad koji je u pivarskoj industriji neophodan za proizvodnju piva, i počet će distribuirati u julu sa dva okusa.

nje ili pozicije za praksu mladim nezaposlenim osobama, ističe se u saopćenju.

U sklopu nove inicijative, Nestlé će mladim talentovanim ljudima stručnih smjerova, kao i diplom-cima koji traže svoj prvi posao nakon fakulteta, ponuditi pozi-cije na svim nivoima, u svim svo-jim poslovnim područjima – od asistentskih pozicija u fabrikama do onih u prodaji, marketingu i slično, dodaje se u saopćenju.


Aldi se širi na zapad

Danone investira u Rusiju

Rast prodaje, pad prometa

SAD: Aldi Sud će se uskoro proširiti na zapadnu obalu SAD. Gradsko vijeće grada Moreno Valley u Kaliforni-ji potvrdilo je da je njemački diskontni trgovac u industrij-skoj zoni West Ridge usposta-vio svoje regionalno sjedište.

Aldi Sud ima u 32 američke

Francuska/Rusija: „Kompanija Danone trenutno realizuje investi-cioni plan koji predviđa da francu-ski proizvođač mliječnih proizvoda do 2017. godine u rusko tržište uloži 700 miliona dolara“, naja-vio je direktor Danone Rusija Iv Legro.

Realizacija plana započeta je još prošle godine, a do sada je u poslovanje u Rusiji uloženo 120 miliona dolara. Prema Legro-vim riječima, pozicija kompanije je stabilizovana nakon preuzi-

Francuska: L’Oréalovi proizvo-di zabilježili su rast prodaje u drugom kvartalu 2013. godine, ali je promet ipak manji od oče-kivanog, jer je prodaja kozme-tičkih proizvoda na globalnom nivou, prije svega u Sjevernoj Americi, znatno opala.

Prodaja L’Oréalovih proizvoda porasla je za 5,8 milijardi eura, odnosno za 4,2 posto. Prodaja u Sjevernoj Americi povećala se za 4,5 posto, u iznosu od 1,37 mi-lijardi eura. U Europi je zabilje-žen rast od 1,7 posto, odnosno 1,9 milijardi eura, a na „novim tržištima“ - azijskom, afričkom i južnoameričkom - prodaja je porasla za 10 posto.

savezne države više od 1.200 maloprodajnih objekata. Sva-ke godine otvara između 50 i 80 novih trgovina. U svom regionalnom sjedištu Moreno Valley, trebalo bi da zaposli 200 novih radnika, a investici-ja je vrijedna 55 miliona do-lara.

manja ruskog proizvođača Yuni-milk 2010. godine. Kompanija ima udio od 21 posto na ovom tržištu, prema istraživanju Niel-sena, a u sklopu Danone grupe u Rusiji i Zajednici Nezavisnih država (CIS) posluje ukupno 25 preduzeća.

Linija luksuznih kozmetičkih proizvoda zabilježila je rast pro-daje za 5,5 posto, a Body Shop proizvodi su prodavaniji za 0.8 posto.

„Naši ključni proizvodi su sve po-pularniji, a marketing inicijative se bitno razlikuju od ostalih“, ističe izvršni direktor L’Oréala Jean-Paul Agon, dodajući da je kom-panija dobro pozicionirana na tržištu SAD i da nema bojazni da ta pozicija u narednom perio-du bude ugrožena.

Mintec Limited

Proizvodnja vodke u Rusiji smanjena je u maju ove godine za 30%, u poređenju sa istim mjesecom 2012., dostigavši 580.000 hektolitara (Ros stat)

Mintec je glavni nezavisni izvor informacija o globalnim cijenama dobara i sirovina. Kompanija raspolaže odgo-varajućim jedinstvenim alati-ma osmišljenim da pomognu profesionalcima iz lanca snab-dijevanja u njihovim svakod-nevnim izvještajima, analiza-ma i u interpretaciji tržišnih informacija. Mintec pomaže profesionalnim kupcima i prodavcima da donesu odlu-ke o određenoj robi, tako što

TOP 5 y-O-y SA NAJVEćIM RASTOM

RobaCijena E/

MTm-o-m % y-o-y %

Kakao puter (UK) 3938 -2.3% 89.6%

Riža - Basmati (PK) 845.6 -0.7% 24.3%

Pšenica - Durum (EU) 352.54 12.0% 22.0%

Pamuk (US) 1479 2.1% 16.2%

Kraftliner (EU) 593.6 1.0% 10.7%

TOP 5 y-O-y SA NAJVEćIM PADOM

RobaCijena E/

MTm-o-m % y-o-y %

Čaj (Kenyan) 2178 -12.2% -26.0%

Šećer (World) 368.5 2.2% -26.5%

Raž (DE) 175.3 -10.4% -29.2%

Kafa - Arabika (US) 2136 2.4% -35.0%

Kakao prah (UK) 2021 -5.4% -35.8%

TOP 5 M-O-M SA NAJVEćIM RASTOM

RobaCijena E/

MTm-o-m % y-o-y %

Pšenica - Durum (EU) 352.54 12.0% 22.0%

Indeks struje (EU) 39.07 10.1% -19.7%

DizelEU) 714.2 4.2% -5.3%

Sirova nafta (EU) 606.5 3.7% -2.3%

Prirodni gas (ICE) 78.38 3.6% 7.7%

TOP 5 M-O-M SA NAJVEćIM PADOM

Kakao prah (UK) Cijena m-o-m % y-o-y %

Raž (DE) 2021 -5.4% -35.8%

Čaj (Sri Lanka) 175.3 -10.4% -29.2%

Suncokretovo ulje (EU) 2346 -11.2% 1.1%

Čaj (Kenyan) 823.2 -11.4% -19.2%

Kukuruz (FR) 2178 -12.2% -26.0%

poboljšavaju efikasnost, mini-malizuju rizike i teže komerci-jalnim prednostima. Osnovni Mintecov proizvod je Dataga-in, sofisticirani alat koji nudi ažurirane i pouzdane podatke o cijenama na globalnom i lo-kalnim nivoima. Za više infor-macija: [email protected] ili www.mintec.ltd.uk.

m-o-m: poređenje mjesec na mjesecy-o-y: poređenje godina na godinu


top trgovci u svijetu

Kompanija Aldi, sa sjedištem u Nje-mačkoj, podijelje-na na Aldi Nord (sjever) i Süd (jug),

vodeći je svjetski hard diskon-ter i osnivač ovog koncepta. Ima strategiju razvoja jednog formata i prisutna je u Euro-pi, Australiji i SAD, gdje Aldi Nord također posjeduje Tra-der Joe’s supermarkete. Aldi je fokusiran na efikasnost i kon-trolu troškova kroz ograničen asortiman, ograničene usluge, niske cijene i privatne robne marke.

Aldi je nesumnjivo šampion među diskonterima, ali nije među vodećim trgovcima u sveukupnom rangiranju ni na jednom tržištu na kojem po-

AlDI, VODEćI SVjETSkI HARD DISkONTER, POSlUjE NA TRI kONTINENTA

Šampion diskontnih kanalaUprkos općerasprostranjenom trendu u svijetu po kojem se trgovci okreću multikanalnoj prodaji, Aldiju je taj nedostatak različitosti upravo omogućio da se koncentriše na svoj osnovni bizinis

Autor: Matthias Queck, Research Director, Planet Retail, 4C Group, www.planetretail.net

Uprkos općerasprostranje-nom trendu u svijetu po ko-jem se trgovci okreću multi-kanalnoj prodaji, Aldiju je taj nedostatak različitosti upravo omogućio da se koncentriše na svoj osnovni bizinis. (slajd 15)

Udio Aldijeve međunarodne prodaje raste velikom brzi-nom zahvaljujući velikim in-vesticijama u tržišta koja će tek da rastu, naročito van Eu-rope. Planet Retail predviđa da će se ukupna prodaja Aldija (na 17 tržišta) povećati na 15 milijardi eura, u periodu od 2012. do 2017. godine. Više od polovine ove sume (7,7 milijardi eura) prihodovat će se na tržištima van Europe, odnosno u Australiji i SAD.

Glavna strateška opredjeljenja

Ubrzati ekspanziju u SAD: SAD se su pokazale kao tr-žište sa najvećim rastom i to za oba formata - Aldi Süd (sa ograničenim asortimanom) i Aldi Nord (Trader Joe’s). Pretpostavljamo da će se ov-

sluje. Ako posmatramo samo diskontni format, Aldi je u 2012. bio vodeći diskonter na sljedećim tržištima: Australija, Austrija, Belgija, Njemačka, Luksemburg, Holandija i Slo-venija. Drugu poziciju zauzi-mao je u Francuskoj, Irskoj, Švajcarskoj i Velikoj Britaniji, dok je treći bio u Mađarskoj, Portugalu, Španiji i SAD. Me-đutim, kada pogledamo cje-lokupnu listu trgovaca na tim tržištima, Aldi se ni na jednom od njih ne nalazi ni na prvom, pa čak ni na drugom mjestu. U 2012., najbolje je bio pozicio-niran u Austriji, gdje je zauzi-mao treće mjesto. (slajd 11)

Prema našim prognozama, Aldi će izgubiti vodeću svjet-sku poziciju u diskontnom ka-nalu prodaje, a na tom mjestu će ga do 2017. zamijeniti nje-gov stari rival Lidl (Schwarz grupa).

dje sliti gro investicija.

Ulistavanje brendova: Aldi-jeva najznačajnija promjena posljednjih godina je odluka da ulista vodeće brendove u svojim kategorijama.

Modernizacija Aldi Norda: Nakon decenija odolijevanja, Aldi Nord je započeo pod-mlađivanje, kako bi se okre-nuo budućnosti. Promjene se odnose i na radnje, i na asorti-man i na menadžment.

Osiguranje uporišta, proši-renje dometa: Ne očekuje se da će Aldi ući na neko novo tržište u skorijoj budućnosti. Umjesto toga, imat će dosta posla oko širenja na različitim postojećim tržištima i vraća-nja u centralne gradske zone.

Etički kredibilitet, održivi ra-zvoj, transparentnost: Mno-gobrojni skandali u vezi sa prehrambenom i neprehram-benom robom, kao i podizanje svijesti potrošača o “koštanju niskih cijena”, zahtjevat će od Aldija da postane komunika-tivniji sa etičkim prizvukom.


vjerovatno će igrati ključnu ulogu u sveukopnom dopri-nosu rastu u budućnosti.

Zaključci i implikacije

Da bi odbranio svoju vodeću poziciju u globalnom diskon-tnom sektoru, Aldi će se mo-rati fokusirati na svoja najdi-namičnija tržišta. Zasićenje kod kuće i duel sa Lidlom na svim europskim tržištima zna-či da će morati da se usmjeri i na ostatak Europe kako bi obezbijedio rast na duži pe-riod.

I dok je, prema našem mišlje-nju, Aldi Süd veoma dobro pozicioniran za rast u SAD, Velikoj Britaniji i Australiji, Aldi Nordu nedostaju obe-ćavajuća rastuća tržišta, zbog fokusa na zasićeno i ekonom-ski veoma izazovno tržište Za-padne Europe.

Generički makro trendovi, kao što su smanjenje kućnih budžeta, starenje populacije i preorijentacija kupovine iz velikih u male radnje, dobro će doći Aldiju u budućnosti.

Ipak, trebalo bi da poveća prisustvo u manje naseljenim urbanim područjima, bilo u Njemačkoj ili u inostranstvu. Ovo će zahtjevati fleksibilniji koncept radnji.

Aldi i dobavljači će morati da evaluiraju rezultate nedavnog ulistavanja brendova u asor-timan i njegove utjecaje na konkurenciju i cjenovnu po-litiku. Istovremeno, Aldi će nastaviti da ulaže u privatne robne marke i inovacije na tom polju, kako bi se razliko-vao od konkurencije i privu-kao kupce.

Komunikacija će i dalje ostati glavni izazov – naročito uz-držana, konzervativna spre-mnost trgovca da odgovori fleksibilno na rastuće zahtjeve za sigurnošću, s obzirom na to da zabrinutost potrošača raste kada je u pitanju porijeklo jef-tine hrane i robe.

Za dobavljače

Dobavljači bi trebalo da se pripreme na Aldijevu poveća-nu nezavisnost od proizvoda i tržišnih zahtjeva koji dopiru van Europe. Ako zanemarimo zapadnu obalu SAD, ne oče-kujemo ulaske na nova tržišta, ali očekujemo konsolidaciju i fokus na kvalitativan rast na postojećim tržištima.

Sa Aldijem, koji pokušava da osnaži svoje marže na zasiće-nom domaćem tržištu, ovo će ponuditi dobavljačima da isko-riste trgovca kao distributivni kanal za inovativne i proizvode sa dodatom vrijednošću.

Očekuje se da će Aldi ostati dosljedan svojim principima. Ulistavanje brendova treba gledati samo kao izuzetak, a ne kao novo pravilo.

Obimniji iskorak top brendo-va može da bude mač sa dvije oštrice za dobavljače. S jedne strane, to bi mogla da bude velika mogućnost da povećaju količine A brendova, ali tako-đer i prijetnja dugoročnijem pozicioniranju cijena.

ključna tržišta

Aldi se prvenstveno širi or-ganski, pošto se kloni rizičnih akvizicija. Širenje se, dakle sprovodi isključivo kroz or-ganski pristup. Ovo uključuje sve nedavne ulaske na nova tržišta.

Međutim, Aldijevi najraniji ulasci na nova tržišta bazirali su se na malim akvizicijama (Austrija, Holandija i SAD).

Planet Retail također očeku-je da će Aldi da da ponudu za paket Tescoovih Fresh&Easy lokacija u Kaliforniji.

Gotovo je izvjesno da ulazaka na nova tržišta neće biti u kra-ćem roku, ali kao neka poten-cijalna tržišta tu su Kanada (i za Aldi Süd i za Trader Joe’s) i Novi Zeland.

Uprkos zasićenju, Njemačka ostaje najznačajnije Aldijevo tržište do sada, dok SAD po-staje ključno tržište za budući razvoj. (slajd 26)

Veoma ograničene operacije Aldija u Centralnoj Europi

Globalno: Aldijevo glo-balno prisustvo je pri-lično ograničeno na razvijena tržišta na tri kontinenta.Europa: Aldi je prilično neodlučan kada je u pi-tanju ulazak u Centralnu i Istočnu Europu i zasada nema na vidiku planova za širenje na nova tržišta.

Baneri Aldi Norda: Aldi

Aldi Nord u Europi poslu-

je na sljedećim tržištima:

Belgija, Danska, Njemač-

ka, Francuska, Luksem-

burg, Holandija, Poljska,

Portugal i Španija.

Baneri Aldi Süda: Aldi,

Aldi Süd, Aldi Suisse, Ho-

fer. Tržišta: Austrija, Nje-

mačka, Mađarska, Irska,

Slovenija, Švajcarska,

UK. Povukao se iz Grčke.

U smislu doprinosa koji

ima na ukupnu prodaju,

Aldi Süd će i dalje da nad-

mašuje Aldi Nord, uprkos

nedavnoj inicijativi una-

pređenja radnji.

20

osvrt stručnjakaaugust 2013 www.instore.ba

Ne liječimo simptom, ako ne razumijemo bolestPiše: dr Nenad Filipović, akademski direktor i profesor, IEDC - Poslovna škola Bled

preko “tajkunske“ u Hrvatskoj i Srbiji, do komplikovane privatizacione prakse u Bo-sni i Hercegovini. I u finansijskom sekto-ru je mnogo razlika, od velikih državnih banaka u Sloveniji, preko prodaje velikih banaka u Hrvatskoj, do razbijenog starog i novopostavljenog bankarskog sistema u Srbiji, odnosno u Bosni i Hercegovini (situacija što se tiče osiguranja je slična). Uprkos različitosti, sa izuzetkom nekoliko velikih i u trenutku privatizacije relativno regionalno uspješnih preduzeća, za priva-tizacioni proces karakteristično je da je u privredne tokove namamio malo svježeg kapitala. Čak obrnuto, u mnogim primje-rima bili smo svjedoci da su novi vlasnici finansijski iscrpljivali preduzeća. Tome se pridružila problematična politika rada sa ključnim ljudskim resursima, te upravlja-nja znanjem i kompetencijama preduzeća.

Iscrpljivanje se tako nije ograničilo samo na finansije; obuhvatilo je znanje, ljude i

O trenutnoj privrednoj situaciji napisano je već mnogo akadem-skih članaka i još više medijskih komentara. Iako su takvi teksto-vi vrlo različiti, imaju nekoliko

zajedničkih karakteristika. Uz ubjeđenje da nema ni brzih, a ni bezbolnih rješenja, dijele iznenađujuću uskost obuhvaćenih ključnih činilaca krize i elemenata koji-ma bi trebalo izliječiti oboljelu privredu i graditi bolju budućnost. Pošto je politika u posljednje vrijeme postala veoma pod-ložna medijskom, ali i akademskom utje-caju, dobro bi bilo pacijenta pregledati konkretnije.

Nije sve kako se čini

Privreda je tek jedan od mnogobrojnih isprepletenih podsistema koji čovjeku omogućuju postojanje, a Jugoistočna Europa samo mali dio svjetske privrede. Zbog ograničenog prostora, u ovom pri-logu ću pomenuti samo nekoliko utjeca-ja vanjske okoline na privrednu situaciju u regiji. Fokusirat ćemo se na unutrašnje činioce na koje imamo i mnogo više utje-caja.

Simptomi privredne krize u Jugoistočnoj Europi potpuno su jasni. Poslije 2008., primijetili smo pad BDP-a, koji je dosad slijedio uzorak depresije sa duplim dnom. Nezaposlenost stalno raste, uz budžetsku rupu, sve slabiji je bonitet država, a viša je i cijena zaduživanja. Povremeno se čini da je smanjena i dostupnost međunarodnih finansijskih tržišta. Komentatori ukazuju i na ispodprosječnu efikasnost preduzeća, koja su uglavnom u pretežno državnom vlasništvu, iako o tome poslije 2009. nema objavljenih mnogo (utemeljenih) analiza.

Kriza se ne iskazuje samo na nivou država, već i na nivou banaka i preduzeća, među kojima je nastao čaroban krug problema, popularno nazvan “kreditni grč“. Banke imaju visok stepen slabih kredita. U dr-

žavnim bankama u Sloveniji, naprimjer, ocjenjuju da je takvih oko 25 posto. U bankama u stranom vlasništvu u regiji ima ih nešto manje, jer su matice ubrzo poslije pojave krize otpisale prve slabe kredite i hitro se usmjerile na vrlo restriktivnu po-litiku kreditiranja. Zbog niske i sve slabije domaće potražnje, te restriktivne politike banaka, opća je likvidnost slaba, a broj ste-čajeva se uvećava.

Ankete ukazuju na slabu klimu u preduze-ćima i opći manjak povjerenja u sposob-nost i poštenje menadžera. Isprepletani stvarni uzroci trenutne krize skriveni su od očiju javnosti. Najneugodnije je što u dužem periodu porast standarda nije ba-ziran na rastu produktivnosti, već na rastu zaduživanja van regije. Rast standarda je naime i političko pitanje. I pokoja dru-ga država je posegnula za zaduživanjem umjesto ka produktivnosti, ali to nam po-maže vrlo malo. U trenutnoj globalnoj si-tuaciji važi pravilo “svako za sebe“ i regija je zbog toga ostavljena grubom mehaniz-mu međunarodnih finansijskih struktura.

Još više zabrinjavajuće od nedovoljnog ra-sta produktivnosti jeste smanjivanje doda-te vrijednosti u strukturi prihoda, naročito kad su u pitanju izvoznici na tržišta van re-gije. Jednostavno rečeno: naša preduzeća sve manje konkurišu kvalitetom koji je ku-pac spreman dodatno da plati. U situaciji kada domaće potražnje nema i kada zbog slabog povjerenja, slabe produktivnosti i nedostupnih izvora, dodatnog zaduživanja neće biti još neko vrijeme, zavisni smo od izvoznog proboja.

Tranzicija ne može biti završena ako nije ni započeta

Privrednu tranziciju mediji praktično izjednačavaju sa privatizacijom. Iako iz modela privatizacije i privatizacione prak-se u regiji proizlazi cijeli niz problema, sama privatizacija nije dovoljna za objaš-njenje glavnih privrednih problema. Regi-onalna privatizaciona praksa je vrlo šaro-lika: od kuponske privatizacije u Sloveniji,

Dr Nenad Filipović je akademski di-

rektor i predavač u IEDC - Poslovnoj

školi Bled, prvoj menadžerskoj školi

u Srednjoj i Istočnoj Europi. Dr. Fili-

pović je redovni gostujući predavač

u mnogobrojnim poslovnim škola-

ma u Europi i SAD, savjetnik među-

narodnih preduzeća, lični mentor

generalnih direktora u Srednjoj i

Istočnoj Europi, koautor šest knjiga

i više od tridesetak studija slučaja.


Ne liječimo simptom, ako ne razumijemo bolest

tržišnu poziciju. U normalnim privred-nim društvima takvo bi iscrpljivanje brzo naišlo na odazivanje sistema korporacij-skog upravljanja, naročito u društvima koja nisu u potpunom vlasništvu jedne osobe. Nažalost, u regiji je sistem korpo-racijskog upravljanja praktično neefika-san. Neiskusni nadzornici, sukob interesa, korupcija koja uključuje pretjerani utjecaj politike ili dominantnih vlasnika, slabo funkcionisanje institucija… Uz sve to, moramo dodati i djelić “samoupravnog razmišljanja“, koji je još prisutan u cijeloj regiji. Oni koji se još sjećaju sistema sa-moupravljanja znaju da se u preduzećima pojavljivao u dva oblika: autokratskom ponašanju menadžersko-vlasničke elite, te teroru cjenjenog populizma. I u mno-gobrojnim preduzećima u regiji još smo svjedoci takvog ponašanja.

Izlaz postoji, ali traži vrijeme i napor

Za poboljšanje situacije ključni projekti na nivou država morali bi da budu usmjereni u dva potpuno različita smjera. Prestruk-turiranje neće biti uspješno ako srednjo-ročno ne zadržimo mreže socijalne i prav-ne sigurnosti stanovništva, uz istovremeno

IEDC - Poslovna škola Bled je stvaralačko okruženje za stvaralačko rukovođenje. U pitanju je inovativan pristup koji motiviše poslovne rukovodioce ka upotrebi novih i još jačih stvaralačkih načina za suočavanje sa savremenim izazovima. Za 27 godina rada IEDC - Poslovna škola Bled je postala jedan od vodećih svjetskih inovatora na području poslovne edukacije, koja se u svijetu dokazuje drugim načinima studija (MBA, GMP, ljetnje škole za mlade), programima usklađenim sa potrebama preduzeća, kraćim tematskim seminarima i forumima.

poboljšanje sistema edukacije, što znači ispunjenje osnovnih zadataka moderne europske države. Potrebno je što prije provjetriti sisteme podrške izvoznicima (naročito finansiranje izvoznih poslova sa višom dodatom vrijednošću), u kritičnim slučajevima države moraju omogućiti i brzo prestrukturiranje finansijski previ-še opterećenih preduzeća, pod uslovom da imaju dovoljnu sposobnost stvaranja dodate vrijednosti. Državne institucije moraju postati uzor pravilnog ponaša-nja u sistemu korporacijskog upravljanja. Tamo gdje je bankarskom sektoru potreb-no prestrukturiranje treba izdvojiti slabe portfolije iz redovnog poslovanja banaka.

I to brzo! Uprave i nadzornici preduzeća trebalo bi da obave temeljni pregled rele-vantnih tržišta i sopstvenih kompetencija, te da se pobrinu za jasne odgovore, koji će biti podloga uspjeha, kako bi ih razvijali, a uz to i da se odrede koji će biti izvori potrebnog finansiranja.

Dizanje profesionalnosti i motivacija za-poslenih su naime ključni uslovi za preživ-ljavanje. Ako sve navedeno traži promjenu vlasničke strukture, ona ne smije biti tabu. Na kraju, ne zaboravimo ključni sastojak engleskog recepta za oblikovanje lijepog travnjaka pred kućom: 20 godina preda-nog rada.

22

aktuelnoaugust 2013 www.instore.ba

CIjENE HRVATSkIH PROIZVODA

Do povećanja cijena će sigurno doći

Ukupno uvozno opterećenje pro-izvoda za koje će carinska stopa biti povećana više je od same stope, jer povećava i osnovicu za obračun PDV-a, te je konač-

na ulazna cijena još viša. Stvarno povećanje, ovisno o cijenama konkretnih proizvoda, iznosi od oko 10 do skoro 100 posto, ovisno o proizvodu, smatraju u Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Povećanje carinskog optere-ćenja imat će pozitivan efekat i na punjenje budžeta čiji su prihodi već rasli zbog novih poreskih pravila u trgovini sa Hrvatskom. Tako je nedavno zabilježeno povećanje budžetskih prihoda od oko 70 miliona KM zbog ulaska većih količina hrvatskih pro-izvoda u BiH kako bi se napravile zalihe i koliko-toliko amortizovao efekat novog po-reskog režima koji će neminovno dovesti i do povećanja cijena.

„Do povećanja cijena će sasvim sigurno doći, osim u slučaju da Republika Hrvatska uvede određene poticaje na proizvode koji su u sistemu carine, ali za takve mjere su neophodna velika budžetska izdvajanja“, smatra predsjednik VTK BiH Ahmet Egrlić. Iako bi se even-tualno povećanje cijena moglo odraziti i na povećanje konkurentnosti bh. preduzeća, Egrlić smatra da većih pomjeranja u trgo-vini sa Hrvatskom neće biti, prvenstveno zbog lošeg stanja u realnom sektoru BiH. „Mi nemamo dovoljno jak realni sektor i kapa-citet kojim bi popunili prazninu koja će se na-praviti zbog povećanja cijena. Ovu bi prazninu, ukoliko je bude, mogla popuniti neka od zemalja regije CEFTA, a tu je trenutno najjača Srbija“, kazao je Egrlić.

Također, hrvatske kompanije imaju izgra-đen brend na bh. tržištu i vjerovatno je da će „preživjeti“ eventualno poskupljenje svojih proizvoda koji će, uz određene početne po-teškoće, sigurno naći svoje mjesto kod bh. kupaca. Ipak, nova carinska opterećenja od maksimalnih 15 posto za sve duhanske pre-

Prosječno povećanje carinskog i poreskog opterećenja (ne i cijena) na proizvode iz Hrvatske koji se uvoze u BiH, nakon izlaska iz CEFTA-e i ulaska Hrvatske u trgovinski režim Europske unije, od 1. jula iznosi 30 do 50 posto.

rađevine, koje su na trećem mjestu po vri-jednosti uvoza u BiH, sigurno će doprinijeti promjenama u trgovini BiH sa Hrvatskom. Cigarete hrvatske Tvornice duhana Rovinj uskoro bi mogle ponovo poskupjeti, a TDR je prije nekoliko dana već napravio korekci-ju cijene brenda Walter Wolf, koji umjesto dosadašnjih 3,20 KM košta 3,30 KM. Po-većane zalihe proizvoda ove kompanije u BiH najviše su utjecale na rast budžetskih prihoda u maju i junu ove godine, kada je još važio bescarinski režim.

Hrvatska nastoji kroz institucije Europske unije da zadrži liberalizovani sistem trgovi-ne sa susjedima, odnosno da se pri uvozu u EU ponaša kao njena članica, a pri izvozu u susjedne zemlje kao članica CEFTA-e. Re-sorni ministri BiH i Srbije Mirko Šarović i Rasim Ljajić nedavno su se usaglasili da je neprihvatijiv prijedlog EU o izmjenama i prilagođavanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Srbija ne prihvata prijedlog da se po povlaštenim uslovima uvoze ciga-rete iz Hrvatske u tu zemlju. EU traži kvotu za izvoz po carinskoj stopi od 15 posto koja važi za zemlje CEFTA, dok je carina za du-hanske proizvode iz EU 57 posto.

Što se tiče ostalih maloprodajnih cijena, promjene se mogu očekivati u tretmanu

mlijeka i mliječnih proizvoda, te pojedinih konditorskih i mesnih proizvoda. Savjet-nik generalnog sekretara VTK BiH Igor Gavran smatra da se zbog novog režima u trgovini sa Hrvatskom, ukoliko BiH ne po-pusti pritiscima EU i ne liberalizuje tržište, otvara realna perspektiva supstitucije uvoza, odnosno povećanja učešća domaćih konku-rentskih proizvoda. Time se direktno potiču proizvođači iz Republike Hrvatske na ulaga-nje u pokretanje proizvodnje u BiH. „Ukoli-ko ovu priliku optimalno iskoristimo, moguće je i povećanje izvoza na ostala tržišta CEFTA-e, slično pozitivnim iskustvima nakon pristupanja Slovenije EU i proizvodno orijentiranih ulaga-nja iz ove države“, kazao je Gavran.

Promjena vanjskotrgovinskog režima s Re-publikom Hrvatskom prijelazom s CEFTA na SSP u trgovini većinom proizvoda neće donijeti uočljive promjene, ali u onim obla-stima gdje su razlike veće, sasvim sigurno će doprinijeti smanjenju uvoza, a najvjerovat-nije i povećanju proizvodnje, izvoza i tržiš-nog učešća domaćih proizvođača. Također, očekivano je povećanje budžetskih prihoda u BiH, kao i vrijednosti direktnih stranih ulaganja i zaposlenosti, ovisno o obimu iskorištenosti ukazanih prilika. A.B.


društvena odgovornost

Studenti iz BiH na usavršavanju

Fitness park kruna dm kampanje Za zdrav život K

ompanija Dukat, koja je dio velikog mljekarskog gi-ganta Lactalisa, već tri godine provodi projekt stipen-diranja nadarenih studenata iz oblasti prehrambenih tehnologija. U pitanju je postdiplomski studij u Fran-cuskoj na prestižnom francuskom fakultetu u gradu

Angersu.

U veoma jakoj konkurenciji kandidata iz cijele regije, stipendije su po prvi put osvojila dva studenta iz BiH. Ammar Bukvić iz Gračanice i njegov kolega Eldar Karšić iz Sarajeva će imati čast i priliku da se upoznaju sa novitetima iz svijeta prehrambene industrije te slušati predavanja na fakultetu L'Ecole Supéri-eure d'Agriculture (ESA). Stipendisti su već potpisali ugovor sa Dukatom BiH, a predavanja na postdiplomskom studiju im počinju u septembru.

Ammar Bukvić i Eldar Karšić nisu krili svoje uzbuđenje povo-dom potpisivanja ugovora sa Dukatom BiH. “Hvala kompaniji Lactalis što mi je ukazala povjerenje i odabrala me među velikim brojem kandidata“, riječi su Bukvića koji je još dodao kako je ovo veliki korak za njegovu profesionalnu karijeru te kako je počašćen spoznajom da će učiti od velikih stručnjaka u oblasti prehrambenih tehnologija. Eldar Karšić po završetku postdi-plomskog studija planira povratak u našu zemlju gdje namjera-va potražiti posao u svojoj struci. “Spreman sam da usvojim nova znanja i da ta ista znanja, po povratku, primijenim u svojoj zemlji“, kaže Karšić koji se, između ostalog, zahvalio Dukatu i Lactalisu na pruženoj prilici za unapređenje svog znanja.

Postdiplomski studij na fakultetu ESA traje dvije godine to-kom kojega će stipendisti sticati nova znanja. Osim teoretske nastave koja je planirana na fakultetu, planirano je i održavanje praktičnog dijela koji će se obaviti u Lactalisovim tvornicama u Francuskoj. Po završetku dvogodišnjeg studija, stipendisti će dobiti međunarodno priznatu diplomu, a bit će im ponuđeno i zaposlenje u okviru kompanije Lactalis.

“Lactalis grupa je prepoznala važnost ulaganja u zajednicu, te smo prije tri godine odlučili pokrenuti program za dodjelu međunarod-nih stipendija za postdiplomski studij na prestižnoj agronomskoj ško-li ESA. Stipendistima želimo puno uspjeha i sreće na školovanju u Francuskoj i nadamo se da će s ponosom, ali i obavezom nositi titulu Lactalisovih stipendista”, izjavio je generalni direktor Dukat BiH Tomaž Žnidarič. Dukat BiH i Lactalis grupa planiraju nastaviti sa promovisanjem mladih i uspješnih ljudi te time dati svoj do-prinos unapređenju i razvijanju bh. društva.

O tvorenjem fitness parka na Vilsonovom šetalištu te donacijom sprava za vježbanje ustanovama za djecu u BiH, uspješno je okončana dm društveno odgovorna kampanja Za zdrav život. Ukupna vrijednost donacije kampanje iznosi 21.480 KM. Kampanja je trajala od

08. maja do 08. juna 2013., a u njoj su imali priliku učestvovati i građani, koji su kupovinom označenih proizvoda u vrijednosti od 20 KM ili više donirali po 1 KM za aktivnosti kampanje. Cilj kampanje bio je potaknuti što veći broj građana na zdrav i ak-tivan život i skrenuti pažnju roditelja i djece na važnost zdravih prehrambenih navika unutar porodice te bavljenja sportskim aktivnostima u cilju smanjenja pretilosti kod bh. djece i omla-dine.

Finansijski podržavajući projekat Slobodnom tjelovježbom u borbi protiv pretilosti, prevenciji i terapiji dijabetesa, osteoporoze i kardio-vaskularnih oboljenja Udruženja za arhitekturu-sport i rekrea-ciju-ekologiju AiR koje planira otvaranje više fitness parkova u Sarajevu, kompanija dm gradnju fitness parka na Vilsonovu šetalištu ujedno smatra i krunom svoje kampanje.

Do kraja mjeseca augusta, dm će donirati i sedam sprava za vježbanje ustanovama za djecu širom BiH. Centru Vladimir Nazor iz Sarajeva bit će donirani tzv. zračni šetač i twist, dok će i OŠ Fra Lovro Karaula iz Livna, Dječije obdanište Trol iz Dervente, JU Prva osnovna škola iz Konjica, Dječiji vrtić Pče-lica iz Kozarske Dubice te Edukacijsko-rehabilitacijski centar Duga iz Novog Travnika biti bogatiji za spravu zračni šetač.

Tim povodom, Admira Isaković, voditeljica odjela Nabava i Marketing kompanije dm drogerie markt izrazila je zadovolj-stvo postignutim, naglasivši sljedeće: “Promovisanje važnosti usvajanja zdravih životnih navika jedna je od ključnih aktivnosti u okviru društveno odgovornog poslovanja naše kompanije. Kada imamo u vidu podatak da je svako peto dijete u BiH pretilo, jasno nam je da još više moramo raditi na tome da najmlađima od ranog djetinjstva ukažemo na dobrobit tjelovježbe na otvorenom. Stoga s ponosom želim da istaknem da smo uz podršku naših kupaca dona-cijom sprava za vježbanje ustanovama u kojima najmlađi provode veliki dio svoga vremena te finansijskom podrškom otvaranju jednog od prvih fitness parkova u Sarajevu učinili veliki korak ka ispunjenju našeg finalnog cilja- promociji zdravog života i izgradnji zdravijeg društva u cjelini.”

Pripremio: Mario Trojer

24

analizaaugust 2013 www.instore.ba

ŠEST PRIORITETA ZA MAlOTRGOVCE I DOBAVljAčE DO 2016.

Viši rukovodioci iz 130 najvećih FMCG kompanija iz cijelog svijeta učestvovali su u IGD anketi koja prati stanje trgo-vačkih odnosa. Ovaj tekst do-

nosi vam pregled šest glavnih prioriteta identifikovanih kod FMCG proizvođača i trgovaca za naredne tri godine.

U devetoj godini otkako se rade IGD go-

Pokretači rasta

Autor: Ian Walters, IGD menadžer

Trgovci i dobavljači se slažu da je uvid u kupovne navike potrošača glavni fokus u trgovinskim odnosima. Rekli su da je dugoročni uspjeh povezan sa uzajamno isplaniranom strategijom koja se bazira na razumi-jevanju kupca

dišnja istraživanja, ekonomija pokazuje znakove rasta, marže trgovaca i dobav-ljača su pod stalnim pritiskom, kupci sve više „forenzički“ raspodjeljuju budžete, a trgovački odnosi između malotrgovaca i dobavljača su sve složeniji.

Zato je važno da se shvati ono što će i da-lje biti pokretači rasta, kako za trgovace tako i za dobavljače u narednih nekoliko godina. Sljedećih šest prioriteta baziraju se na rezultatima ankete i prikazuju odli-ke koje dobavljači traže od idealnih trgo-vačkih partnera.

Inovacije ponovo na dnevnom redu

Dobavljači i trgovci nisu uvijek imali iste prioritete pri razvoju novih proizvoda (new product development - NPD) i inova-cija. Tokom proteklih nekoliko godina, dobavljači su rangirali nove proizvode više na listi prioriteta nego trgovci, ali ove godine obje strane su se bolje uskla-dile.

To nas dovodi do zaključka da postoji šansa da dobavljači lansiraju nove proi-zvode na tržište - sa jednom razlikom - oni moraju biti istinski inovativni i mora-ju da dodaju vrijednost kategoriji, čime se

osigurava dugovječnost.

Dva od tri trgovca smatraju da najbolji u klasi dobavljača mora da budu u moguć-nosti da dodaju vrijednost kategoriji, fo-kusirajući se na prave inovacije. Također, dobavljači moraju da budu dovoljno flek-sibilni da odgovore na potrebe trgovaca i kupaca i osjete njihov puls te efikasno isporuče ono što kupci žele.

Višekanalni kapaciteti - novo bojište

Naša industrija se brzo mijenja, zahvalju-jući promjeni ponašanja kupaca i novim tehnologijama, ali ne treba zaboraviti da, ipak, višekanalna maloprodaja nije samo online shopping.

Kupci ne prepoznaju kanale, oni su u po-trazi za dostupnošću i konzistentnošću, bez obzira na to gdje kupuju, bilo da je to putem pametnih telefona, tableta ili kompjutera ili fizički na prodajnom mje-stu - lokalnom supermarketu ili maloj trgovini.

Maloprodavci počinju da prepoznaju različite kupovne navike putem višeka-nalne trgovine. Gotovo polovina trgo-vaca i trećina dobavljača nam je rekla da će razvoj višekanalnih kapaciteta postati


veoma bitan u iduće tri godine. Interna-cionalni dobavljači, koji su učestvovali u anketi, navode da će njihov prioritet broj jedan u naredne tri godine biti potraga za rješenjem ovog problema.

Mogućnosti za dalju saradnju

Maloprodaja je ostvarila uspjeh prona-laženjem mogućnosti za dalju saradnju s dobavljačima kao drugog najvećeg prio-riteta. Oni su u potrazi za dobavljačima sa pravim sposobnostima, sa kojima mogu ugovarati dugoročne strateške ciljeve.

Dok je usaglašavanje „zajedničkog po-slovnog plana“ već „stari“ uslov, trgovci smatraju da je važno da razviju dugo-ročne odnose i bolju usklađenost sa do-bavljačima. Od dobavljača se zahtijeva ne samo da razumiju trgovačke strategije, već i ekonomski poslovni model i finan-sijske kriterije koji pokreću donošenje odluka. Na taj način, uzajamno će postići dugoročne sporazume.

kvalitetan menadžment igra ključnu ulogu

Menadžment, u današnje vrijeme, djeluje u vrlo složenom okruženju, odgovoran je za upravljanje svim aspektima kompani-ja, te odnosima sa klijentima. Oni igraju integralnu ulogu u odnosu dobavljač-tr-govac, a njihov primarni cilj je razvoj od-govarajuće strategije za njihove klijente i kupce.

Dobavljači vjeruju da imaju dobro ra-zvijen menadžment plan, pa da naglasak stavljaju na bazne pripreme. Međutim, kada smo pitali trgovace koji su kvaliteti potrebni kako bi okarakterisali najboljeg u klasi dobavljača, rekli su da je agilan i strateški pristup korisnicima ključan, a to ostaje izazov za većinu dobavljača.

Malotrgovci aktivno tragaju za dobavlja-čima i njihovim komercijalnim timovima kako bi donosili brže i djelotvornije od-luke. Agilnost i fleksibilnost su ključne, pogotovo kad postoji prilika za nove pro-dajne inicijative. To čini razliku pri oda-biru poslovnog partnera.

Jedan od pet dobavljača je rekao da još nisu razvili djelotvorne strategije seg-mentacije kupaca, a jedan od tri dobav-ljača je rekao da njihov sistem nije u mogućnosti da analizira trgovinu i po-trošnju, pa i promotivnu efikasnost.

Vještine i sposobnosti su od vitalnog značaja prilikom višestrateškog menadž-ment pristupa kupcima, a to opet vodi ka maksimiziranju povrata investicija.

Razumijevanje kupaca

Trgovci i dobavljači se slažu da je uvid u kupovne navike potrošača glavni fokus u trgovinskim odnosima. Rekli su da je dugoročni uspjeh povezan sa uzajamno isplaniranom strategijom koja se bazira na razumijevanju kupca.

Uprkos tome što dobavljači dobro na-preduju u izgradnji sposobnosti na tom području, ona zasad ostaje polarizovana. Rezultati našeg istraživanja pokazuju da će, za dobavljače u naredne tri godine, razumijevanje kupaca postati fokus pod-ručje, uz izmijenjenu cjenovnu politiku i promotivne aktivnosti.

Trgovci šalju dvije ključne poruke, kada smo ih pitali šta misle da bi dobavljači trebalo da rade kako bi poboljšali svoj uvid u kupovne navike potrošača. Više od tri četvrtine trgovaca nam je reklo da su u potrazi za dobavljačima koji razvijaju sposobnosti u vidu djelotvornijeg uvida u kupovne navike, a više od polovine da dobavljači treba da razviju kupovne pro-

grame za svaki prodajni format.

kako poboljšati lanac distribucije?

Djelotvornost lanca distribucije i dalje je vrlo važna za maloprodaju. Odgovaranje na promjenljive potrebe trgovaca i ispu-njavanje njihovih zahtijeva u cjelosti, čini razliku u klasi najboljih dobavljača u od-nosu na konkurenciju.

U prošlogodišnjem istraživanju, otkrili smo da funkcije u distributivnom siste-mu nisu u potpunosti usklađene, a taj trend se osjeća i ove godine u poslovanju mnogih kompanija. Potrebno je usaglasi-ti jedan cilj kojem će stremiti svi sektori kompanija, a skoro nijedan od pet anketi-ranih dobavljača ne smatra da su „najbo-lji u klasi“ na tom području.

Šta to znači za vas? Kao i prethodnih godina, naše istraživanje ističe da je za malo-prodaju i dobavljače krucija-lan prioritet trgovinski odnos. Jasno je da će dobavljači, koji su uložili u razvoj svoje ukupne poslovne sposobnosti, i dalje dobro poslovati i njihov uspjeh će biti zagarantovan. To ne važi samo za velike kompanije. Manji dobavljači žele da oponašaju njihov uspjeh i razviju bolje odnose sa trgovcima. Oni žele da znaju šta to ne rade dobro i koja područja odnosa treba da ojačaju.

26

category managementaugust 2013 www.instore.ba

lOjAlNOST kUPACA

Programi lojalnosti se mogu podijeliti na četiri osnovna tipa, a pristupi izgradnji programa lojalnosti su različiti i uglavnom zavise od kompanije koja ih uvodi

Pojam, tipovi, uvođenje i izazovi Autor: Darko Vaselić, Business Development Manager, BiH, Makedonija, Albanija i kosovo, johnson & johnson

Uposlovnom smislu, lojalnost predstav-lja poslovni model strateškog menad-žmenta u kojem se

resursi kompanije usmjerava-ju ka povećanju vjernosti ku-paca i drugih partnera kom-paniji, sa namjerom dostizanja poslovnih ciljeva. Programi lojalnosti imaj nešto uži obu-hvat i predstavljaju marke-tinške napore da se nagradi i

ohrabri lojalno kupovno po-našanje, koje je potencijalno profitabilno za kompaniju. Lojalnost kao model poslo-vanja se razvio iz programa lojalnosti, pa se u praksi često dešava poistovjećivanje ova dva pojma. Naime, progra-me lojalnosti su među prvima uvele avio komapnije u SAD. Obzriom na vrlo jaku konku-renciju, pojedine avio kompa-nije su tražile dodatne načine da se razlikuju od konkurenci-je, te su uvele programe lojal-nosti. Putem ovih programa su nagrađivali poenima putni-ke koji su više putovali. Sku-pljene poene, putnici su mogli iskoristiti za razne svrhe. Ob-zirom da su u početnom stadi-ju, bili nagrađivani svi putnici podjednako, ovi programi su imali više odliku unapređenja prodaje. Naknadno su uvedene razne pogodnosti za one put-nike koji natprosječno lete, tako da je unapređenje proda-

je preraslo u programe lojal-nosti, a opštim prihvatanjem programa lojalnosti, lojalnost je prihvaćena kao model po-slovanja.

Lojalnost i programe lojal-nosti treba razlikovati od unapređenja prodaje. Una-pređenje prodaje, uglavnom stimuliše kupce recipročno njihovoj kupovini, tako da je, uglavnom, namijenjeno svim kupcima, nije kontinuiranog karaktera, jednodimenzional-no je i nije personalizovano, kao što je slučaj sa programi-ma lojalnosti.

Uslovno rečeno, programi lo-jalnosti se mogu podijeliti na četiri osnovna tipa:

• Tip 1 – članovi dobijaju određeni popust prilikom pla-ćanja;

• Tip 2 – članovi dobijaju gratis, kada kupe određeni broj jedinica proizvoda / uslu-ge;

• Tip 3 – članovi sakupljaju određene poene na osnovu kumulativih kupovina;

• Tip 4 – članovi dobijaju prilagođenu ponudu i komu-nikaciju.

Tip 1 predstavlja unapređenje prodaje. Svi kupci-članovi do-bijaju iste nagrade. Svi imaju iste mogućnosti, nezavisno od njihove istorije sa kom-panijom ili veličine njihovih kupovina.

Tip 2 je program lojalnosti koji nagrađuje frekvenciju. Kada se napravi određeni broj kupovina, naredna kupovina/proizvod se dobija besplatno. Kao i kod prethodnog tipa, i ovdje se ne prikupljaju podaci o kupcu i njegovom istorijatu sa kompanijom. Ovo se sma-tra osnovnim ograničenjem.

Tipom 3 programa lojalnosti vrši se nagrađivanje prema iskazanoj lojalnosti prema kompaniji. U ovim progra-mima se vrši prikupljanje po-ena koji se mogu iskoristiti u razne svrhe. Prilagođavanje nagrada se vrši za različite segmente potrošača, tako da oni više lojalni dobijaju veće stimulacije i na taj način se

Slika 1 Doprinos segmenta maloprodajnih kupaca


nastoje više motivisati. Pre-duslov ovakvog pristupa je kreiranje baze podataka, koja omogućuje deriviranje po-trebnih podataka i usmjerenu komunikaciju potrošačima na osnovu raznih kriterija.

Tip 4 odlikuju izuzetno razvi-jene baze podataka o potroša-čima i njihovim kupovinama, imaju izuzetne mogućnosti prilagođavanja komunikacije različitim segmentima kupa-ca, te nude vrlo diferencirane stimulacije pojedinim segme-tima. Preduslov izgradnje programa lojalnosti tipa 4 su razvijen informatički sistem i organizaciona struktura, koja oslikava sveobuhvatna nasto-janja unapređenja lojalnosti, kao strateškog modela poslo-vanja.

Najbolji uvođenja uspješnih programa lojalnosti je malo-prodavac Tesco. Samo jedan od primjera je uvođenje us-luge Click & Collect. Ovim putem Tesco nudi potrošači-ma koji ne žele čekati dostavu internetom poručenih proi-zvoda, da ih mogu preuzeti u nekom od Tescovih malopro-dajnih objekata. Na ovaj način nudi potrošačima dodatnu uslugu, uz istovremeno sma-njenje svojih troškova (pozna-to je pravilo „zadnje milje“ prema kojem najviše troško-va u dostavi/distribuciji nosi

zadnja milja). Drugi vrijedan pažnje primjer, je uvođenje Tesco’s Endless Aisle interak-tivnog ekrana koji služi za po-ručivanje proizvoda koje Tes-co ne drži u svom asortimanu. Primjer takvog ekrana je na odjeljenju dječijih igračaka, putem kojeg se može poruči-ti 11.000 igračaka koje se ne nalaze na Tescovim policama, ali mogu biti poručene putem TescoDirect platforme. Za izabrani proizvod su dostupni cijena, opis proizvoda, kao i mogućnost obavljanja kupovi-ne putem samog ekrana, Click & Collect pulta ili vlastitog smartphonea. Na ovaj način Tesco u odabranim katego-rijama proizvoda stvara ima-ge maloprodavca sa širokim asortimanom, uz istovremeno unapređenje svoje profitabil-nosti.

Pristupi izgradnji programa lojalnosti su različiti i uglav-nom zavise od kompanije koja ih uvodi. U literaturi koja se tiče ove problematike, predla-žu se sljedeći koraci uvođenja naprednih programa lojalno-sti:

• definisanje ciljeva progra-ma lojalnosti,

• određivanje budžeta,

• utvrđivanje ciljnih segme-nata kupaca,

• izbor nagrada za najvjernije

potrošače,

• razmatranje partnerstva sa drugim kompanijama,

• građenje efektivne organi-zacije,

• razvijanje i unapređivanje baze podataka,

• upravljanje bazom podata-ka, skladištenje i analiza poda-taka,

• vrednovanje rezultata pro-grama lojalnosti,

• preduzimanje korektivnih akcija.

Prepreka za uvođenje progra-ma lojalnosti u maloprodaji može predstavljati mala stopa profitabilnosti maloprodava-ca. Ako bi oni ponudili svojim kupcima stimulisanje u vrijed-nosti, recimo, 1-2% posto nji-hove prodaje, to je nedovoljno za stimulisanje svih kupaca. U tom slučaju se javlja potre-ba adekvatnog stimulisanja najvjernijih kupaca, koji čine glavninu profitabilnosti kom-panije i destimulisanja onih kupaca koji donose gubitak maloprodajnoj kompaniji. Ta-kođer, jedan od mogućnosti rješavanja ovog problema je kreiranje klastera preduzeća raznih djelatnosti koji čine jedan program lojalnosti (npr. maloprodajna kompanija, banka, lanac benzinskih pum-pi, restorana...). Na ovaj način se unapređuje atraktivnost programa za krajnjeg kupca i daje mu se mogućnost većeg izbora nagrada za njegovo lo-jalno ponašanje pri kupovini.

I pored dokazane učinkovi-tosti programa lojalnosti (to najbolje potvrđuju podaci iz SAD, Velike Britanije i Ka-nade), potrebno ih je kritički posmatrati u kontekstu u kom bi oni bili predmet uvođenja. Kao primjer zabluda može se navesti, recimo, uveđenje nekih nagrada koje su nepo-trebne (bez kojih bi se ku-pac ponašao istovjetno), pa predstavljaju samo trošak za kompaniju. Također, nekada potrošači uspostavljaju dugo-

ročne odnose ne zato što su lojalni, nego zato što nemaju drugi izbor. Često se sreće u praksi da se kupci nagrađuju prema ukupno potrošenom novcu na proizvode / usluge (što je prihod kompanije), a ne prema profitabilnosti za kompaniju. Ovo samo po sebi može značiti suprotno onome što je cilj unapređenja lojalno-sti – povećanje profita kom-panije. Preporuka je izbjeći istovjetno nagrađivanje svih kupaca koji imaju kartice lo-jalnosti, pogotovo ako veliki broj konkurenata ima razvi-jene ove programe. Najbo-lji rezultati se postižu ako se različito nagrađuju različiti segmenti kupaca, segmenti-rani prema doprinosu profita-bilnosti kompanije. Obzirom da nisu svi kupci isto vrijedni za kompaniju, onda je potreb-no vršiti nagrađivanje kupaca prema njihovoj vrijednosti za kompaniju. Ovo nagrađivanje ne mora uvijek biti finansij-skog karaktera. Često nagrade koje ocrtavaju socijalni status, pripadnost nekoj ekskluzivnoj grupi ili pružanje mogućnosti društveno odgovornog pona-šanja zna biti značajan stimu-lans za unapređenje lojalnosti.

I na kraju bi se moglo istaći da zadovoljan kupac, u veli-kom procentu, znači lojalan kupac. Većina napora vezanih za unapređenje lojalnosti je, u stvari, unapređenje zadovolj-stva kupca u kontaktima sa kompanijom.

Literatura:

• Lovreta S., Berman B., Petko-vić G., Veljković S., Crnković J., Bogetić Z.: „Menadžment odnosa sa kupcima“, Data Status Beograd i Ekonomski fakultet Beograd, Beo-grad, 2010• Woolf B.: “Loyalty marketing – The Second Act”, Teal Books, Richmond 2002• Switching and Loyalty study, Johnson&Johnson Purchase Obser-vation study, 2010• www.retail.about.com, July 2013• www. kantarretailiq.com, July 2013

28

inPromocijeaugust 2013 www.instore.ba

Lycia Sok

ViledaKulinarska avantura sa Delimano posuđem!

Brend Lycia obuhvata čitav niz proizvoda svrstanih u kategorije esencijalno potrebne ženama. U pitanju su proizvodi za depilaciju i postdepilacionu njegu, intimnu higijenu i očuvanje svježine, ma-nikir i pedikir, njegovanje kože i skidanje šminke.

U centru pažnje su žene - i to moderne, aktivne žene, kojima su potrebni proizvodi na koje se mogu bezrezervno osloniti.

U mjesecu julu svi kupci Lycia proizvodi za depilaciju u tržnim centrima u Sarajevu, Banja Luci, Bihać, Tuzli, Mostaru, Brčkom, Doboju imali su priliku i dobiti prigodan poklon.

Brižljivim odabirom voća, pri-rodno cijeđeni sokovi su ide-alna namirnica da se započne dan, jer prirodni sok od oda-branih sorti voća, može spri-ječiti pad šećera koji ima za posljedicu čitav niz fizioloških promjena organizma. Čaša prirodnog soka je jedna od pet preporučenih dnevnih porcija voća, poručuju nutricionisti. Prirodni sokovi bez dodatih hemijskih sredstava i šećera, organizmu daju energiju, pro-vode detoksikaciju organizma, popravljaju vitaminsko mine-ralni status, regulišu tjelesnu težinu i probavu i utječu na bolju pokretljivost crijeva. Sokovi se prave od voćki koje nisu prskane i koje nemaju apsolutno niti jedan hemijski dodatak. Proizvodnja se ba-zira na principu pasterizacije, koja obezbjeđuje zadržavanje svih visokovrijednih minerala i vitamina u soku. Glavni cilj nasih 100% prirodnih sokova je da osjetite zdravlje i prirodu u samo jednoj čaši.

U mjesecu julu u dm droge-riama u BiH organizovana je promocija na svim Vileda pro-izvodima.

Cilj je promocija brenda Vi-leda kao i nagrađivanje naših najvjernijih potrošača. Zadatak promoterki je bio da nagrade svakog kupca Vileda proizvoda u dm marketima prigodnim poklonima: Vileda spužvicom ili Vileda krpom.

U okviru projekta lojalnosti Delimano, održana je degusta-cija palačinaka. Svi kupci u trž-nim centrima Mercator Banja Luka, Mercator Gradiška i Fis Vitez uz degustaciju, ujedno su i informisani o karakterisitka-ma Delimano proizvoda i na-građeni sa pet gratis naljepnica pomoću kojih će brže doći do 50% popusta pri kupovini vr-hunskog Delimano porculan-skog posuđa.

Ljubitelji elegancije i otmje-nosti posebno će biti zaintere-sovani za asortiman Delimano Astoria porculana. Prikladan za svako domaćinstvo, namijenjen je za tradicionalan i moderan

U Konzum Mostar i Konzum Banja Luka održana je degu-stacija i promocija Soka 100% prirodnog soka, za sve kupce koji izraze želju da probaju te osjete zdravlje i prirodu.

način života, a posebna dodat-na vrijednost tanjira, činija i pekača je osjećaj posebnosti i otmjenosti prilikom korište-nja, bez obzira na povod za upotrebu. Bilo da je proslava, porodični ručak ili uživanje u pripremi zdrave hrane za jednu osobu, servis nudi jedinstven osjećaj korištenja jer je u pita-nju vrhunski kvalitet, savremen dizajn, pogodan za pranje u mašini za posuđe, za korištenje u mikrovalnoj rerni, pećnici i zamrzivaču. Posebno će biti obradovani mališani setom sa-stavljenim od plitkog tanjira, duboke činije i šolje sa priklad-nim dizajnom.


GSK

Meggle Patelina paštete

Sok Ljetna novost – Nesquik jagodaGlaxoSmithKline globalno nastoji unaprijediti kvalitetu ljudskog života, kako bi se lju-dima omogućilo da čine više, osjećaju se bolje i žive duže. GSK je vodeća farmaceutska kompanija s tržišnim udjelom od sedam posto i 100.000 za-poslenika širom svijeta. GSK razvija sredstva za oralnu hi-gijenu i njegu zubnih proteza.

GSK razvija ne samo inova-tivne proizvode za usnu higi-jenu već i kategorije koje nude rješenja za različite potrebe: zdrave desni, potpuna zaštita,

Vrijeme je godišnjih odmora, bh. dijaspora svakog dana pri-stiže u domovinu. Pored po-rodice i prijatelja, posljednjih dana putnicima na sarajevskom i tuzlanskom aerodromu sr-dačnu dobrodošlicu poželjele su i ljubazne hostese, koje su ih počastile osvježavajućim Meggle proizvodima. Akti-vacija je održana i na ulazima na svim graničnim prelazima u BiH: Brod, Bihać, Gradiška i Bijeljina. Putnici su pristizali iz cijelog svijeta te su se složili da su bosanski specijaliteti po mnogo čemu jedinstveni. Zato će, kažu, svoj odmor kao i uvi-jek znati iskoristiti kada je riječ

U oktobru 2010. godine Ne-oplanta je na bh. tržište lansi-rala potpuno novu paštetu pod nazivom Patelina, koja potro-šačima nudi vrhunski okus u jedinstvenoj i prepoznatlji-voj ambalaži. Napravljena od pažljivo biranih i kvalitetnih sastojaka, prema originalnoj recepturi, Patelina je potroša-če osvojila ukusnim zalogajima stvorenim za uživanje. Pate-lina se predstavila kupcima u 9 fantastičnih okusa: jetrena pašteta, pašteta sa šunkom, pi-leća pašteta, pileća pašteta sa začinskim biljem, ćureća pašte-ta, pašteta od tune, pašteta od tune sa kukuruzom šećercem, pašteta od lososa i junior.

U mjesecu julu Patelina je or-ganizovala nagradnu igru pod nazivom Patelinu smaži, sličicu potraži. U svakom promotiv-nom Disney pakovanju pašteta nalazila se jedna kesica sa tri sličice, a album je sadržavao 20 sličica. Svaki kupac koji je po-punio album imao je moguć-

Nesquik napitak idealna je kombinacija izvrsnog okusa i hranjivih sastojaka u samo jednoj šoljici. Jedna šoljica Nesquik napitka pomaže na-domjestiti tekućinu pružaju-ći barem 10% preporučenog dnevnog unosa tekućine te je izvor vitamina B1 i B6, vita-mina C i folne kiseline. Ovo ljeto se rashladite uz hladni NESQUIK napitak s okusom

svjež dah, bijeli zubi, osjetljivi zubi, upala desni i njega pro-teza. Proizvodi koji nude rje-šenja za različite probleme su: Aquafresh, Sensodyne, Para-dontax i Corega.

U mjesecu julu u svim većim tržnim centrima širom BiH, kompanija GSK je organi-zovala consulting promocije, odnosno savjetovanje, gdje su promoterke informisale posje-tioce o karateristikama GSK proizvoda.

jagode. Dovoljno je samo da u šoljicu hladnog mlijeka (200 ml) umiješate 2-4 žličice (15g) Nesquik praha, dodate kockice leda, promiješate i omiljeni na-pitak je spreman!

Na području Bosne i Hercego-vine u mjesecu julu organizo-vane su promocije/degustacije Nesquik napitka sa okusom jagode.

o hrani. Natpisi poput Šta je ja-prak bez pavlake ili Šta su ćevapi bez kajmaka mamili su osmijehe i komentare pristiglih putnika. Kažu kako se nadaju da će ih upravo ovakva ili slične kombi-nacije dočekati za ručak.

Mliječna industrija Meggle koja se pobrinula da brojni go-sti već na ulazu u državu osjete srdačnu dobrodošlicu pored mliječnih proizvoda ovom prilikom dijelila je i kartice sa korisnim informacijama koje bi Bosancima i Hercegovcima, ali i ostalim turistima mogle zatrebati prilikom boravka u našoj zemlji.

nost da pošalje isti i da osvoji majicu sa Disney junacima i te da mu se njegov popunjeni al-bum vrati.

Pored nagradne igre, u mjesecu julu i augustu organizovana je i degustacija Patelina paštete u tržnim centrima gdje ste mogli da odaberete pravi okus za vas.

30

poduzetništvoaugust 2013 www.instore.ba

MARkETING - POSlOVNA FIlOZOFIjA

Marketing se može definirati kao specifična poslovna strategija, taktika i politika usmjerene na kvalitetnije zadovoljavanje potrošačkih potreba koje se na ciljnom tržištu pojavljuju kao platno manifestna ili potencijalno moguća potražnja te usmjerene na maksimalizaciju profitnih učinaka poduzetničke aktivnosti

Marketing malog poduzetništva

Autor: mr.sci.Vinko jakić, viši asistent na Ekonomskom fakultetu i direktor fondacije OdRaz

M arketing kao poslovna filozofija ili koncepcija označava stav ili odnos poduzetnika prema okruženju,

što se temelji na suštinskim koncepcija-ma, kao što su koncepcija potreba, kon-cepcija potražnje i potrošnje, koncepcija proizvodnog miksa, koncepcija ostalih elemenata marketinga. Sve to Ph. Kotler eksplicira i ilustrira kružnom shemom: potrebe – želje – potražnja – proizvod –

O autoru:Vinko Jakić se već dvadesetak godina bavi poduzetništvom, trgovinom, a nje-gov akademski rad je izuzetno priznat. U svojoj uspješnoj karijeri obavljao je poslove koji su mu omogućili da se pro-filira u vrsnog stručnjaka za ekonomske odnose i razvoj. Do danas je objavljivao radove u stručnim magazinima od kojih posebno ističe Empirical recearhe into use marketing by small businesses, u TTEM-Technics Tehnologies Educatin Menagement, Thomson, Web of scien-ce, Web of knowledge, Ebsco i drugi.

1Dostić, M.: Poduzetništvo i menadžment u malom biznisu, Vlastita naklada autora, Sarajevo, 1996. str. 71.2Katler, Ph. & Armstrong, G.: Principles of marketing, Prentice Hall, New Jersy, 1989. str. 6.

razmjena – transakcije – tržište – potreba.

Mali poduzetnici nemaju potrebu diver-sificirati funkcije marketinga, pa sve ak-tivnosti integriraju u jedan do dva odje-la te jedan ili samo par ljudi obavlja sve aktivnosti marketinških funkcija, a nema ni potrebe da se neke aktivnosti koncipi-raju i izvode u tvrtki (istraživanje tržišta, propaganda i slično), već se povjeravaju profesionalnim kućama ili stručnjacima za marketing. Ipak, duh i filozofija mar-ketinga moraju vladati i u tvrtki malog poduzetništva, pri čemu cilj ne smije biti što brže stjecanje profita, što se ponekad i posreći, ali je kratkog daha.

Marketing treba bitno pridonijeti pove-ćanju učinkovitosti poslovanja, dostiza-njem dvojakih ciljeva: kvantitativnih ili numerički iskazanih koji su u funkciji ra-zvoja tvrtke (povećanje udjela na tržištu, dobit, broj zaposlenika i slično) i kvali-tativnih ili nenumerički koji su u funk-ciji razvoja tvrtke (strukturalne promjene odvijanja proizvodnog i poslovnog pro-cesa, nove tehnologije, novi proizvodi, nova organizacija, nove metode menadž-menta i slično). Zato, kao druga faza u marketinškom procesu pojavljuje se de-finiranje marketing ciljeva. Pritom valja znati kako marketinški ciljevi, kako kvan-titativni tako i kvalitativni, moraju biti i vremenski određeni, međusobno hijerar-hijski povezani i ono što često može biti od izuzetno velike važnosti, moraju biti realno postavljeni. Nerealno postavljeni ciljevi, naime, dovode do neprimjerenih marketinških strategija i do neprimjere-nog marketinškog miksa, što posljedicu ima i neprimjereno izvršenje marketinš-kih napora, što će imati i negativne po-sljedice za cjelokupno poslovanje tvrtke.

Pojam poduzetničkog marketingaPokušajmo odgovoriti na pitanje o tome što bi o marketingu trebali znati mali poduzetnici? Za tu potrebu marketing se može definirati kao (prilagođeno) su-vremena poslovna teorija, koncepcija, sustav i funkcija koja u središte pozornosti stavljaju potrošače, istražuju njihove potrebe i na trži-štu im nudi proizvode, robu ili usluge koji će primjereno zadovoljiti njihova očekivanja u pogledu količina, kvalitete, asortimana, za-tim upotrebnih, tehničkih, estetskih i drugih obilježja, i to sve na određenom mjestu, u


Primjena marketinške koncepcije ma-lim poduzetnicima omogućava da na tržištu djeluju uz znatno smanjeni rizik, jer prate i istražuju tržište, odabiru pri-kladnu tržišnu strategiju, planiraju svoj nastup i izravno nadziru tržišne učinke svojih poduzetničkih napora. Međutim, taj se proces mora i kontrolirati, jer je to temeljna pretpostavka upravljanja marketingom.

Marketing predstavlja suvremeni i spe-cifičan poslovni pristup u obavljanju poslova poduzetnika s ciljem maksimal-no uspješnog zadovoljavanja potreba kupaca i ostvarivanja najvećeg mogu-ćeg profita. Da bi se to postiglo, podu-zetnik mora imati aktivan tržišni pri-stup, znači, dobro poznavanje tržišta i potrošače, kako bi njihovim zahtjevima maksimalno prilagodio proizvod, uslu-gu i ukupni marketinški miks.

3Kuvačić, N.: Poduzetnička biblija, Beretin, Split, 2005. str. 299. 4Dostić, M.: Kako osnovati i voditi privatno poduzeće, Kako i gdje ulagati novac, Korak po korak do vlastite firme, Sabrane ideje – Čime se baviti, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 1994. str. 49.

• Cijena (novčani iznos koji poduzetnik traži po jedinici proizvoda ili usluge, a koji mora vrlo pažljivo odrediti da bi je kupci prihvatili);

• Distribucija (kanali kojima proizvod dolazi do kupaca ili potrošača, i to na pravom mjestu, u pravo vrijeme, u pra-vim količinama i pristupačnoj cijeni); te

• Promocija (informiranje i pridobiva-nje kupaca putem propagande, prodaje i drugih promocijskih aktivnosti, kao i informacija o tome tko ste, gdje je po-duzetnik lociran i čime se bavi njegova tvrtka).

Osim u proizvodnim, trgovačkim, usluž-nim i mješovitim poduzetničkim tvrt-kama, marketing je upotrebljiv u svim područjima života i rada, pa tako i u po-dručju državne uprave, policije, vojske, politike, zdravstva, obrazovanja, kulture, znanosti i ostalih društvenih djelatnosti, uključujući čak i religijske organizacije. U tim javnim djelatnostima profit zaci-jelo nije krajnji cilj njihove djelatnosti, ali svi ostali marketinški ciljevi potpuno vrijede, osobito oni koji su usmjereni na kvalitetno zadovoljavanje ljudskih želja i potreba, uz racionalno trošenje sredstava te postizanje ravnoteže u proračunima.

Zato, te institucije demokratskih društava (kao i vlade i ministarstva te različite dr-žavne i paradržavne ustanove, organiza-cije, institucije i slično) moraju poznavati marketinšku koncepciju i osposobljavati svoje djelatnike za njezinu primjenu na svim razinama i u svim područjima živo-ta građana. To je marketinška koncepciji koja pretpostavlja nastojanje državnih tijela i društvenih organizacija, ustanova i institucija da korištenjem marketinških metoda i koncepcija rješavaju društvene probleme, stavljajući građane i njihove potrebe u središte svoje pozornosti te tako poboljšaju opću razinu kvalitete ži-vota stanovništva.

pretpostavka upravljanja marketingom. Za poduzetnike koji tako postupaju ne bi trebalo biti većih iznenađenja, njihovi se rizici smanjuju, a profitni uspjesi čine se jako izglednim. Marketing nije samo po-slovna koncepcija traženja, to nije samo usavršena prodaja, niti je samo učinko-vita promocija ili uspješna prezentacija, izlaganje, stručno nuđenje i slično. On je sve to i još mnogo više od toga: to je po-slovna filozofija s potrošačem u središtu pozornosti.

Marketing predstavlja suvremeni i spe-cifičan poslovni pristup u obavljanju po-slova poduzetnika s ciljem maksimalno uspješnog zadovoljavanja potrebe kupaca i ostvarivanja najvećeg mogućeg profita. Da bi se to postiglo, poduzetnik mora imati aktivan tržišni pristup, znači, dobro poznavanje tržišta i potrošače, kako bi njihovim zahtjevima maksimalno prila-godio proizvod, uslugu i ukupni marke-tinški miks. Zbog toga, marketing je naj-važniji dio poslovanja, a obuhvaća četiri temeljne sastavnice, i to:4

•Proizvod (predmet ili usluga koju po-duzetniku nudi, odnosno prodaje, a potrošači traže da bi zadovoljili neku potrebu);

željeno vrijeme i po prihvatljivim cijenama.3 Dakle, to je specifična poslovna strategi-ja, taktika i politika usmjerena na kvali-tetnije zadovoljavanje potrošačkih potre-ba koje se na ciljnom tržištu pojavljuju kao platno manifestna ili potencijalno moguća potražnja te usmjerene na mak-simalizaciju profitnih učinaka poduzet-ničke aktivnosti.

Primjena marketinške koncepcije malim poduzetnicima omogućava da na tržištu djeluju uz znatno smanjeni rizik, jer pra-te i istražuju tržište, odabiru prikladnu tržišnu strategiju, planiraju svoj nastup i izravno nadziru tržišne učinke svojih po-duzetničkih napora. Međutim, taj se pro-ces mora i kontrolirati, jer je to temeljna

58

PR članakaugust 2013 www.instore.ba

IMATE NAjBOljU VEZU OVOG ljETA

Jeftinije roming usluge i do 70% lijepe vijesti stižu iz m:tel-a: u periodu od 1. jula do 30. septembra roming usluga sa cijenama nižim i do 70%!

I ove godine jedan od izazova za m:tel bio je kako svojim korisni-cima tokom njihovog boravka na odmoru olakšati komunikaciju i prijateljski upotpuniti opušte-

nu atmosferu ljetnog ugođaja. Naročita pažnja ovog puta posvećena je postpaid i prepaid korisnicima koji će svoje za-služene odmore provesti u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Grčkoj s namjerom da im se omogući da bez straha od velikih izno-sa na računu odgovore na pozive svojim prijateljima, koriste mobilni internet ili proslijede SMS i MMS sadržaje.

Ukoliko putujete na Crnogorsko pri-morje preporuka m:tel-a je da vaš izbor bude partnerska mreža m:tel Crna Gora sa postojećim pogodnostima za postpaid i putnim paketom za prepaid korisnike.

komunikacija u Crnoj Gori najpo-voljnija do sadBesplatni dolazni pozivi (postpaid ponuda)Neograničeno surfajte i šaljite poruke za samo 10 kM (CG paket za pripejd)

U mreži m:tel Crna Gora korisnici imaju besplatne dolazne pozive, dok se pozivi prema m:tel (Crna Gora i BiH) i m:ts (Srbija) mrežama obračunavaju po cijeni od 0,24 KM, SMS poruka 0,17 KM, dok se korištenje mobilnog intreneta plaća 0,80 KM/MB.

Pogodnosti za prepaid - Putni paket m:tel Crna Gora

Za Frend korisnike koji ove godine ljetu-ju u Crnoj Gori m:tel je pripremio Put-

ni paket m:tel Crna Gora u okviru servisa Moj meni.

Aktivacijom ove tarifne opcije putem koda *100# u okviru servisa Moj meni, Frend korisnici za samo 10 KM (sa PDV-om) dobijaju neograničeni mobilni inter-net i SMS poruke prema svim destina-cijama, sve dok se nalaze u mreži m:tel Crna Gora (oznake mreže: m:tel, m:tel Montenegro i 29703).

Hrvatska i Grčka

Sa odabranom T-mobile mrežom sasvim opušteno razgovarajte dok boravite u Hrvatskoj, jer su cijene roming usluge za dolazne pozive i SMS uslugu od sada niže za 20%, dok je cijena mobilnog in-terneta u romingu niža za 70%.

Svoje nezaboravne doživljaje iz Grčke podijelite s prijateljima u Cosmote mre-ži sa cijenama poziva prema kući nižim za 25%, dolazni pozivi jeftiniji su za čak 50%, a usluga mobilnog interneta po-voljnija je za 70%. Za postpaid korisnike cjenovno bi to izgledalo ovako:

u T-Mobile mreži cijena poziva prema svim mrežama u BiH i Hrvatskoj je 1,40 KM, a prema ostalim državama 2,50 KM. Cijena dolaznog poziva je 0,48 KM,

SMS-a 0,40 KM i mobilnog interneta 6 KM/MB.

Cosmote Grčka, cijena poziva prema svim mrežama u BiH je 1,65 KM, prema svim mrežama u Grčkoj je 1,80 KM, a ostalim državama 3,50 KM. Cijena dola-znog poziva je 0,50 KM, SMS-a 0,40 KM i mobilnog interneta 6,60 KM.

Prije odlaska na put m:tel savjetuje koris-nike da cijene za sve destinacije provjere na mtel.ba ili pozovu besplatan korisnič-ki servis 066 10 10 10.

Nadamo se da će korisnici ovog ljeta to-kom odmora uživati u moru poruka i in-terneta. Ugodan odmor i srećan put!

m:tel imate prijatelje!

Vodič kroz kategoriju

august 2013 • br. 05 • godina I • www.instore.ba BOSNA I HERCEGOVINA

meso, mesne prerađevine i sUHomesnaTi proizvodi

sadržaj

vodič kroz kategoriju ... meso, mesne prerađevine i suhomesnati proizvodi34

Vijesti 35

Svijet u brojkama 36

Istraživanje: Nielsen 38

Istraživanje: GfK 40

Trendovi: Flow pack tehnologija 42

InLiflet: Analiza ponude 44

InMedia: Analiza TV oglašavanja 46

...s povodom 48

Poslovanje 49

35vodič kroz kategoriju ...

meso, mesne prerađevine i suhomesnati proizvodi

vijesti

Gomex gradi distributivni centar za meso

Veronesi zainteresovan za Agroživ

Qudal certifikat za PIK Vrbovec

Prvi izvoz plaćen u rubljama

Carnex dobio kontrolni broj

Kompanija Gomex je 25. jula potpisala ugovor sa Gradskom upravom Zrenjanina o kupovi-ni zemljišta u industrijskoj zoni Jugoistok I, koja se nalazi na teritoriji ove općine. Na ovom zemljištu u septembru će početi izgradnja distributivnog cen-tra specijalizovanog za meso i mesne prerađevine. Početak iz-gradnje distributivnog centra se planira za septembar, a početak rada centra se očekuje do kraja godine.

„Naša kompanija investicijom u kupovinu zemljišta otpočinje veo-ma značajan investicioni projekat

Memorandum o saradnji izme-đu italijanske kompanije Ve-ronesi i preduzeća Agroživ iz Žitišta potpisali su krajem jula u Vladi Srbije ministar finan-sija i privrede Mlađan Dinkić, predsjednik Veronesi Holdinga Bruno Veronezi i direktor Srbi-jagasa Dušan Bajatović.

Da podsjetimo, javno preduze-će Srbijagas postalo je vlasnik kompanije Agroživ krajem 2010, poslije sklapanja kupoprodajnog ugovora vrijednog 11,3 miliona eura.

„Veronesi je jedna od najvećih prehrambenih kompanija u Italiji i Europi, a zainteresovana je za preuzimanje Agroživa“, rekao je

Kompanija Interkomerc iz Be-ograda izvezla je kontingent mesa za rusko tržište, što je prvi izvoz srpske robe u Rusiju koji je u potpunosti plaćen ruskim rubljama. Kako se navodi u sa-općenju kompanije, ovaj izvoz je realizovan nakon što je Sber-banka Srbija uvela platni promet u ruskim rubljama u Srbiji. Go-ran Perčević, generalni direktor Interkomerca, izjavio je da je

novog savremenog distributivnog centra specijalizovanog za meso i mesne prerađevine, kojim će se za-okružiti značajan proces uređenog, kvalitetnog i pouzdanog snabdi-jevanja maloprodajnih objekata, a sve u cilju boljeg zadovoljavanja potreba naših potrošača“, poručili su iz kompanije.

Sredstva za investiciju kompani-ja će obezbijediti dijelom iz sop-stvenih izvora, a dijelom povla-čenjem povoljnih, dugoročnih investicionih kredita od poslov-nih banaka i Fonda za razvoj RS. „Nova investicija podrazumijeva i nova radna mjesta, tako da ćemo otvaranjem novog distributivnog centra obezbijediti zaposlenje za jedan broj naših sugrađana. U novom distributivnom centru će se obrađivati, pakovati i čuvati meso i sa jednog mjesta će se raditi dis-tribucija u sve naše objekte, čime će se izvršiti optimizacija procesa snabdijevanja, ostvariti ušteda i smanjiti gubici koji se sada pojav-ljuju prilikom povrata“, dodaje se u saopćenju.

Dinkić nakon potpisivanja ugo-vora. Prema njegovim riječima, u narednim mjesecima kompa-nija će izvršiti detaljnu pravnu i ekonomsku analizu Agroživa. Ako sve bude po planu, počet-kom sljedeće godine bi mogle da se očekuju značajne investicije. Kompanija Veronesi je došla u Srbiju kako bi ispitala mogućosti proizvodnje mesa, kao i razvija-nja zajedničke saradnje sa Agro-živom, poručili su iz italijanske kompanije.

ova transakcija dio šireg ugovo-renog aranžmana vrijednosti 12 miliona eura: „Sa poslovnim part-nerom iz Sant Peterburga imamo ugovoren širi aranžman, gdje prvi lot uključuje dvadesetak kontejnera vrijednosti 54.180.000 rubalja“.

Odobren kreditFond za razvoj Repu-blike Srbije odobrio je početkom jula Agroživu iz Žitišta kreditni aranžman u iznosu od pet miliona eura, čime su stvoreni uslovi za nesmetano funkcionisanje te kompanije do kraja 2013. i za pronalazak strateškog partnera. Kredit će omogućiti kontinuirano snabdijevanje hrane za živinu, bez ugrožavanja postojećeg tržišta.

Istraživanje kvaliteta Qudal - QUality meDAL, koje je u Hrvatskoj sproveo Internati-onal Certification Association GmbH (ICERTIAS), čije je sjedište u Cirihu, nagradilo je PIK Vrbovec sa četiri Qudal certifikata.„Tradicija duga 70 godina, sa-vremena tehnologija, provjerene recepture i tim stručnjaka ga-rantiraju PIK-ovim potrošačima jedinstven gastronomski doživljaj. Činjenica da je PIK Vrbovec zau-zeo čvrsto prvo mjesto u kvaliteta u

Kompanija Carnex dobila je ne-davno izvozni kontrolni broj za plasiranje proizvoda na tržišta Europske unije. Kako navode iz kompanije, izvozni kontrolni broj predstavlja garanciju kva-liteta i omogućava nesmetan izvoz i trgovinu proizvoda u EU.

Također, kako smo ranije pisali, kompanija je dobila i certifikat sistema zaštite životne sredine (ISO 14001:2004) i bezbijedno-

kategoriji svježeg pakovanog mesa, ali i čvrsto prvo mjesto u nizu go-tovih mesnih proizvoda, nezavi-sna je ocjena hrvatskih potrošača, koja potvrđuje PIK-ovu poziciju apsolutnog hrvatskog lidera kada je riječ o visokokvalitetnom pro-cesu - od same proizvodnje mesa i obrade, preko prerade u finalni visokokvalitetni mesni proizvod do kontrolisane distribucije“, ista-kao je Robert Slavečki, direktor Qudal Hrvatska prilikom pred-stavljanja rezultata istraživanja.

sti i zdravlja na radu (OHSAS 18001:2007). Kako kažu u kom-paniji, ovaj certifikat dodatno potvrđuje ekološku orijentaciju i visoke standarde poslovanja.

36

svijet u brojkama

MEđUNARODNE CIjENE SVINjETINE: MART - MAj 2013.

Stagnacija i padAutor: Francisco Redruello Senior Analyst – Food, Euromonitor. www.euromonitor.com

vodič kroz kategoriju ... meso, mesne prerađevine, suhomesnati proizvodi

Ovoga puta vam donosimo analizu stručnjaka Euromonitora o cijenama svinjetine u svijetu kroz pregled trži-

šta i prognoze.

Prodaja prerađenog svinjskog mesa stagni-rala je između 4. aprila i 17. maja na Chi-cago Mercantile berzi, pa je dostiglo cijenu od 0,92 dolara po kilogramu. Prema po-sljednjim objavljenim podacima, prosječna europska sedmična cijena za svinjsko meso klase E pala je za tri posto u periodu od 4. marta do 5. maja - na 167,60 eura za 100 kg.

Snažan dolar uzima danak izvozu svinjetine

Stagnacija koja je zabilježena u maju, a predviđanja su da će se nastaviti i u bu-dućnosti, uglavnom se svodi na kombi-naciju domaćih i međunarodnih faktora. Na međunarodnom planu, američki izvoz svinjetine u martu pao je za 18,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, prema poda-cima Američke federacije za izvoz. Tokom prvog kvartala 2013., američki izvoz svinj-skog mesa pao je za 15,2 posto u odnosu na 2012. Jedan ključni faktor koji objašnjava taj pad je snaga američkog dolara, pogoto-vo u odnosu na japanski jen i euro. Snažni-ji dolar čini američki izvoz svinjskog mesa manje konkurentnim i povećava distribu-ciju na domaćem tržištu. Prodaja svinjskog mesa na američkom tržištu iznosila je šest miliona tona u 2012.

S druge strane, domaća potražnja odigra-la je pozitivnu ulogu pri uspostavljanju cijena svinjskog mesa u Americi. Potro-šnja mesa u Americi je obično pojačana u sezoni roštiljanja, a obično je to u periodu Memorijalnog dana i Praznika rada (prvi ponedjeljak u septembru). Dodatni faktor koji podupire rast kategorije svinjskog mesa u budućnosti je umjereno povećanje cijena žitarica, koje se koriste za ishranu svinja i goveda. Tako je, naprimjer, cijena soje porasla za četiri posto u razdoblju iz-među 4. aprila i 14. maja.

Hladno vrijeme i slaba ekonomija prigušuju potražnju EU svinjetine

Pad od tri posto, koji je zabilježen kod cije-na EU svinjetine, u periodu od 4. jula do 5. septembra, može se pripisati nizu faktora. Kao prvo, nesigurna ekonomska situacija i dalje utječe na povjerenje potrošača, pa i samim tim na potrošnju svježeg mesa u Europskoj uniji. Osim toga, loši vremenski uslovi na sjeveru Europe rezultirali su sla-bijom potrošnjom mesa za roštilj. Također, inostrana tržišta nisu pomogla u ovoj situ-aciji. Slabija je potražnja za EU svinjetinom na tržištima poput Rusije i Japana. Rusija je umanjila uvoz stranog mesa zbog za-brinutosti u vezi sa cijenama na domaćem tržištu. Slabiji jen je uzrokovao povećanje

cijena uvoznog mesa, koje se smatra nega-tivnim faktorom na tržištu. Velika Britanija je jedno od rijetkih tržišta gdje je cijena porasla između 4. marta i 5. maja. To se desilo dijelom zbog slabe funte sterlinga, što je povećalo troškove sklapanja ugovora u februaru i martu, ali su oni svi ispoštova-ni u aprilu i maju.

Collar ugovorima do smanjenja fluktuacije cijena

Svjetski proizvođači svinjskog mesa traže načine kako da ostvare veći profit u peri-odu između jula i septembra, te se često odlučuju za over-the-counter sporazu-me (OTC), kako bi umanjili prekomjernu fluktuaciju cijena. Jedna od mogućnosti je da sklope tromjesečni collar ugovor s

Total prodaje svinjskog mesa u SAD

Primjer ugovora: smanjenje fluktuacije cijena svinjskog mesa (juni-august 2013.)

2007

000

tona

ma

6,6006,5006,4006,3006,2006,1006,0005,9005,8005,7005,600

2008 2009 2010 2011 2012

94.00

93.00

92.00

91.00

90.00

89.00

88.00

87.00

86.00

85.00juni juli august

Uper Price Limit (Cap) Spot prices Lower Price Limit (Floor)

Izvor: Euromonitor International

Izvor: Euromonitor International


meso, mesne prerađevine, suhomesnati proizvodi

Market Sizes | Historic | Total Volume | ‘000 tonnes

© Euromonitor International

dobavljačem. Collar ugovori omogućuju fiksiranje cijene u visini limitiranog nivoa – oni imaju donju i gornju granicu. U okvi-ru ovakvog sporazuma, kupci i dalje imaju fleksibilnost pri kupovini po tržišnim cije-nama u utvrđenom rasponu, a u isto vrije-me osiguravaju da prekomjerna fluktuacija cijena ne narušava troškove njihove struk-ture lanca distribucije. Fluktuaciju višu od tri posto na trenutnu cijenu prerađenog svinjskog mesa (90,50 dolara po kilogra-mu od 15. maja) najvjerovatnije nećemo zabilježiti, dok će sezona roštiljanja imati ograničen utjecaj. Promjene kursa, među-tim, pogotovo američkog dolara, mogle bi narušiti ugovorene cijene. Collar ugovori, uz širinu od šest posto (uključujući i gor-nju i donju granicu) osigurat će solidnu bazu nasuprot kratkoročne volatilnosti no-minalnih cijena.

Zemlja 2012

Svinjetina

Njemačka 2.239,9

Rusija 1.799,5

Poljska 1.582,1

Francuska 1.285,6

Španija 810,1

Meso peradi

Rusija 3.309,9

Francuska 1.040,7

Poljska 1.034,6

Njemačka 950,1

Italija 920,7

Drugo meso

Italija 218,7

Holandija 93,3

Njemačka 86,6

Španija 58,5

Rusija 56,5

Zemlja 2012

Meso

Rusija 6.551,5

Njemačka 4.048,1

Francuska 3.341,0

Poljska 2.850,0

Italija 2.843,0

Španija 2.215,5

Ukrajina 1.650,3

Velika Britanija 1.596,6

Turska 1.561,5

Romunija 1.198,2

Govedina i Teletina

Rusija 1.290,5

Italija 895,7

Francuska 893,5

Njemačka 718,3

Velika Britanija 439,6

janjetina, ovčetina i jaretina

Turska 377,7

Grčka 147,5

Velika Britanija 120,1

Francuska 113,0

Španija 110,7

38 vodič kroz kategoriju ... meso, mesne prerađevine i suhomesnati proizvodi

istraživanje

Srbija

Slovenija

Hrvatska

PAKOVANI SUHOMESNATI PROIZVODI VIRŠLE PAŠTETA% promjena (2013-2012/ 2012-2011) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%)Total kategorija 17,4% 5,7% 15,1% 2,8% 15,1% 2,8%

PAKOVANI SUHOMESNATI PROIZVODI VIRŠLE PAŠTETA% promjena (2013-2012/ 2012-2011) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%)Total kategorija -3,7 -5,4 -6,5 -7,3 -7,6 -4,3

PAKOVANI SUHOMESNATI PROIZVODI VIRŠLE PAŠTETA% promjena (2013-2012/ 2012-2011) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%)Total kategorija 4,1% 2,7% -1,8% 1,6% 1,5% -3,2%

PAKOVANI SUHOMESNATI PROIZVODI VIRŠLE PAŠTETAudio (volume/value) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%)Udio Top 5 brenda 58,1 57,1 66,4 66,6 81,5 77,9Top 5 brendova po abecednom redu CARNEX AGROZIV CARNEX CARNEX ARGETA ARGETA

NEOPLANTA CARNEX NEOPLANTA NEOPLANTA CARNEX CARNEXTOPOLA NEOPLANTA PERUTNINA PTUJ PRIVATE LABEL NEOPLANTA NEOPLANTAYUHOR PRIVATE LABEL PRIVATE LABEL YUHOR PATELINA PATELINA

ZLATIBORAC YUHOR WUDY WUDY YUHOR YUHOR

PAKOVANI SUHOMESNATI PROIZVODI VIRŠLE PAŠTETAudio (volume/value) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%)Udio Top 3 brenda 35,3 31,9 49,3 46,0 75,2 71,2Top 3 brendova po abecednom redu KRAS KRAS AVE AVE ARGETA ARGETA

POLI POLI JATA JATA GAVRILOVIC GAVRILOVICZ DEZELE Z DEZELE PERUTNINA PTUJ PERUTNINA PTUJ KEKEC KEKEC

PAKOVANI SUHOMESNATI PROIZVODI VIRŠLE PAŠTETAudio (volume/value) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%) vrijednost (%) volumen (%)Udio Top 3 brenda 50,3 46,7 59,4 65,0 63,2 60,2Top 3 brendova po abecednom redu GAVRILOVIC CEKIN CEKIN CEKIN ARGETA GAVRILOVIC

PIK PIK PRIVATE LABEL PRIVATE LABEL GAVRILOVIC PIKETAPRIVATE LABEL PRIVATE LABEL WUDY WUDY PIKETA PODRAVKA

Period: MAT TY = kumulativni period maj/juni 2012. - mart/april 2013. za sve državeIzvor: Nielsen panel maloprodaje (ne uključuje diskontne trgovine, Cash & Carry, apoteke i benzinske stanice)

Rast prodaje mesnih prerađevina Upoređujemo period juni/juli 2012. - april/maj 2013. sa periodom juni/juli 2011. - april/maj 2012. Sve tri kategorije u Srbiji rastu vrijednosno i količinski. Trgovci u Slo-veniji imaju obrnute rezultate, a u Hrvatskoj jedino kategorija viršli bilježi pad.


meso, mesne prerađevine i suvomesni proizvodi

vodič kroz kategoriju ... meso, mesne prerađevine, suhomesnati proizvodi40

regionalno istraživanje

Viršle, paštete i polutrajne kobasice

Od posmatranih kategorija polutrajne kobasice i paštete rastu, dok su virš-le relativno stabilne, količinski gle-

dano. U periodu maj 2012. - april 2013. u odnosu na prethodni dvanaestomjesečni period najveći količinski rast zabilježile su polutrajne kobasice (6.9%). Paštete su ostvarile rast od 2.9%, dok su viršle na gotovo istom nivou količina između po-smatranih perioda (0.3%). Stope vrijed-nosnog rasta su na višem nivou, vođene rastom cijena usljed inflatornog pritiska.

U kategoriji viršle zabilježen je količin-ski pad robnih marki, dok su stabilnost donijele trgovačke marke, koje su izme-đu posmatranih perioda ostvarile rast količina. Trgovačke marke su u ovoj ka-tegoriji zastupljene dosta iznad prosje-ka za robu široke potrošnje, pa se tako jedna trgovačka marka nalazi među top 5 marki u ovoj kategoriji. Od vodećih 5 robnih marki samo dvije su količinski rasle između analiziranih perioda. Top 5 brendova ukupno drže oko 39% količin-skog tržišnog udjela, što je smanjenje u odnosu na prethodni posmatrani period. Vodeći brendovi su, abecednim redosli-jedom: AIA Wudy Classico, Carnex De-likates viršla, Dobro, Matijević Hot Dog viršla, Matijević Pileća viršla. Između vo-dećih brendova je došlo do preraspodjele tržišnog učešća, što je dovelo i do manjih promjena pozicija. Ukoliko se trend pro-mjene nastavi, moguće su dalje rotacije među vodećim robnim markama. Najbr-že rastuća marka je AIA Wudy Classico.

Paštete su kategorija sa umjerenim ra-stom između posmatranih perioda, a taj rast potiče i od rasta količina robnih marki, kao i od još bržeg rasta trgovačkih marki. Zanimljivo je da, zbirno gleda-no, top 5 vodećih brendova bilježe pad količina. Vodećih 5 robnih marki zauzi-maju oko 81% količinskog učešća, što je manje nego u prethodnom posmatra-nom periodu. Ipak, ovo tržište je i dalje

prilično koncentrisano. Ostali brendovi, kojih je više od 50, dijele ostatak tržišta. I u ovoj kategoriji je došlo do određene preraspodjele učešća između tržišnih li-dera, kao i do manjih zamjena pozicija. Top 5 vodećih brendova su (abecednim redoslijedom): Argeta, Carnex, Matijević, Patelina, Yuhor. Najbrže rastući brend je Patelina.

Polutrajne kobasice su i količinski i vri-jednosno posmatrano najveća kategori-ja, i one su između posmatranih perioda zabilježile i najveći rast (6.9%). Rast ka-tegorije u prvom redu vođen je rastom

vodećih 5 brendova i trgovačkih marki. Tržište je strukturirano tako da 27.7% tržišnog udjela drže vodećih 5 marki, dok je ostatak raspodijeljen između velikog broja preostalih proizvoda. Vodeći bren-dovi su (abecednim redoslijedom): Do-bro, Matijević Posebna, Neoplanta Gudi, Neoplanta Pipi i Yuhor Posebna. Uglav-nom sve vodeće marke bilježe rast, pa su tako povećale i svoj zbirni tržišni udio u odnosu na prethodni posmatrani peri-od. Najbrže rastući brend je Neoplanta Gudi, a zanimljivo je da se među top 5 našla i jedna trgovačka marka (Dobro).

Viršle Paštete Polutrajne kobasicePROMJENA VOLUMENA 0.3% 2.9% 6.9%PROMJENA VRIJEDNOSTI 19.7% 13.2% 26.8%TRŽIŠNI UDIO LIDERA 12.3% 37.0% 10.3%najbrže rastući BREND AIA - Wudy Classico Patelina Neoplanta GudiUDIO TOP 5 BRENDOVA 38.6% 75.9% 27.7%UDIO TOP 5 BRENDOVA (abecednim redom)

AIA - Wudy Classico Argeta DobroCarnex – Delikates Viršla Carnex Matijevic Posebna

Dobro Matijević Neoplanta - GudiMatijević – Hot Dog viršla Patelina Neoplanta - Pipi

Matijević – Pileća viršla Yuhor Yuhor - Posebna

Rast Pad Stagnacija

maj 2012. – april 2013. vs. maj 2011. – april 2012.

Autor: Aleksandar Sinđelić, Consumer Panel Services Director, Gfk Srbija [email protected]

PREGlED TRžIŠTA U SRBIjI


meso, mesne prerađevine, suhomesnati proizvodi

O Gfk:GfK je jedna od najvećih kompanija za istra-

živanje na svijetu, sa više od 11.000 struč-

njaka, koji svakodnevno rade na otkrivanju

novih načina sagledavanja kako žive, razmi-

šljaju i kupuju ljudi na više od sto tržišta u

svijetu. GfK stalno radi na inovacijama i ko-

risti najnovije tehnologije i sofisticirane me-

todologije da svojim klijentima pruži najbolje

informacije o za njih najvažnijim ljudima na

svijetu – njihovim kupcima. Godine 2011.

prodaja GfK je iznosila 1,37 milijardi eura.

Za opširnije informacije o GfK i Panelu do-

maćinstava pogledajte na www.gfk.com. ili

pratite GfK na Twitteru: www.twitter.com/

gfk_group

Viršle Paštete Polutrajne kobasicePROMJENA VOLUMENA -8% -15% -9%PROMJENA VRIJEDNOSTI -9% -12% -12%TRŽIŠNI UDIO LIDERA -18% 40% 22%najbrže rastući BREND Gurmanka Podravka Perutnina PtujUDIO TOP 5 BRENDOVA 62% 80% 58%UDIO TOP 5 BRENDOVA (abecednim redom)

Cekin Argeta CekinGurmanka Gavrilović Gavrilović

K plus Koketa Perutnina PtujPik Vrbovec Pik Vrbovec Pik Vrbovec

Wudy Podravka Vindon

Rast Pad Stagnacija

Pregled kategorija, maj 2012. – april 2013. vs maj 2011. – april 2012.

Pregled tržišta u Hrvatskoj

U razdoblju maj 2012. – april 2013. domaćinstva u Hrvatskoj izdvojila su oko 600 miliona kuna na kupo-

vinu hrenovki, pašteta i polutrajnih sala-ma za konzumaciju u domaćinstvu. Sva tri mesna segmenta bilježe količinski i vri-jednosni pad. Riječ je o kategorijama koje kupuje oko 90% hrvatskih domaćinstava.

Kategorija hrenovki bilježi pad u odnosu na prethodno razdoblje (-9% vrijednosno, -8% količinski). Iako je kategorija privukla nove kupce, ukupni gubitak posljedica je 15 postotnog smanjenja učestalosti kupo-vine hrenovki. Wudy i Gurmanika poveća-li su tržišne udjele, K plus je zadržao udio, dok su Cekin i Pik Vrbovec izgubili dio

Autor: Mladen kožić, Sales Manager , Gfk Hrvatska [email protected]

udjela. Lider kategorije drži 18%, a top 5 brendova drži 62% tržišta što ukazuje na ralativno nisku koncentraciju. Brend s naj-većim rastom u promatranom razdoblju je Vindijina Gurmanika čija je tajna rasta u značajnom povećanju broja kupaca. Trgo-vačke marke vrlo su snažne u hrenovkama s oko 20% tržišta, iako njihov udio stagni-ra u odnosu na prethodnih 12 mjeseci.

Kategorija pašteta bilježi najveći pad u konkurenciji tri analizirana mesna seg-menta. U odnosu na prethodno razdoblje paštete gube 12% vrijednosno te 15% ko-ličinski. Paštete nisu izgubile kupce, ali je kupac značajno smanjio učestalost kupovi-ne (čak za 20%). Brendovi koji su povećali tržišne udjele su Podravka i Gavrilović, Argeta i Koketa su zadržale udio, dok je Pik Vrbovec izgubio dio udjela. Katego-rija je obilježena dominacijom Gavrilović pašteta, a top 5 brendova drži 80% tržišta. Brend s najvećim rastom u promatranom razdoblju je Podravka čija je vrijednost rasla privlačenjem novih kupaca i zadrža-vanjem stabilne učestalosti kupovine. Tr-govačke marke sa 7% udjela nisu osobito snažne u segmentu pašteta, ali primjetan je trend njihova rasta.

Kategorija polutrajnih kobasica (u žar-gonu poznatije pod nazivom “salama”) također bilježi pad u odnosu na prethod-no razdoblje (-12% vrijednosno, -9% ko-ličinski). Iako je kategorija privukla nove kupce, ukupni gubitak posljedica je 16 postotnog smanjenja učestalosti kupovine salama. Perutnina Ptuj povećala je tržišni udio, Cekin, Gavrilović i Vindon zadržali su udjele, dok je Pik Vrbovec izgubio dio udjela. Lider kategorije drži 22%, a top 5 brendova drži 58% tržišta što ukazuje na

ralativno nisku koncentraciju. Brend s naj-većim rastom u promatranom razdoblju je Perutnina Ptuj čija je tajna rasta u značaj-nom povećanju broja kupaca. Trgovačke marke u salamama drže 13% tržišta te su znatno povećale udio u odnosu na pret-hodnih 12 mjeseci.

O istraživanjuTržišni uspjeh nije slučajan. On je utemeljen

na osnovu pažljivo njegovanog i dugotrajnog

odnosa između proizvoda i potrošača.

Da bismo planirali tržišne aktivnosti, treba

da znamo specifičnosti potrošnje naše ka-

tegorije. Tržišne aktivnosti treba da budu

usmjerene na potrebe potrošača i da prate

njihov ritam. Praćenje naše kategorije i mar-

ke nam omogućava da analiziramo i evaluira-

mo naš uspjeh na tržištu.

GfK Panel domaćinstava je standardizovano

istraživanje koje u Adria regiji neprekidno

traje duži niz godina (u Hrvatskoj od 2000.

godine, u Srbiji od novembra 2002., a u BiH

u periodu 2004-2012). U centru pažnje je

mjerenje potrošnje više od 70 proizvodnih

kategorija na reprezentativnom uzorku do-

maćinstava. Podaci se prikupljaju uz pomoć

specifičnog dnevnika kupovine. Ova metodo-

logija meri potrošnju robe široke potrošnje

koja se konzumira u samom domaćinstvu i

pokriva kupovinu u svim kanalima distribuci-

je. Proizvodi koji se potroše van domaćinstva

nisu predmet ovog istraživanja.

Ovo kontinuirano panel istraživanje nudi po-

datke i trendove o potrošnji robe široke po-

trošnje u domaćinstvima, kanalima prodaje

koje koriste i samim kupovnim navikama. Na

osnovu prikupljenih podataka, specifičnosti

kupljenog proizvoda, veličine tržišta za razli-

čite proizvode i brendove, njihove penetra-

cije, cijene, strukture distributivnog lanca,

kao i samog tržišnog udjela marke i konku-

renata, može se dobiti cjelokupna slika. De-

taljnija analiza može da pokaže, naprimjer,

intenzitet kupovine, lojalnost proizvodu, tr-

žišnu migraciju proizvoda. Ovoga puta ćemo

se fokusirati na neke od ključnih pokazatelja

kategorija koje su nam u fokusu.

42

trendovi

FlOW PACk TEHNOlOGIjA

Pogodno, čisto, bezbjedno Autor: jelena Šoć Dujaković, direktor proizvodnje, Neoplanta

Ukratko, to je oblik pakovanja gdje se na uređaju za pakovanje iz ravne folije formira vrećica u koju se stavlja proizvod. Iz vrećice se izvlači vazduh, a potom uvodi inertni gas

vodič kroz kategoriju ... meso, mesne prerađevine i suhomesnati proizvodi

Flow pack je moderno pakovanje, naj-novije svjetske tehnologije, koje na-lazi svoju idealnu primjenu u svim

granama proizvodnje. Flow pack je je-dan od najpouzdanijih i najfleksibilnijih načina pakovanja. Sama tehnologija pa-kovanja je najbolja za očuvanje hrane, posmatrajući i sa bezbjednosnog i sa kva-

litativnog aspekta. Naročito važno je to što ovaj način pakovanja obezbjeđuje in-tegritet proizvoda. Naime, hermetičnost koja izoluje proizvod od eksternih age-nasa, garantuje maksimalnu bezbjednost proizvoda i održava njegove kvalitativne, ali i kvantitativne karakteristike (nema kala - gubitka mase usljed isušivanja pro-izvoda).

U najkraćem, flow pack je oblik pako-vanja gdje se na uređaju za pakovanje iz ravne folije formira vrećica u koju se

stavlja proizvod. Iz vrećice se izvlači vazduh, a potom uvodi inertni gas (modifikovana atmosfera-MAP).

Prednosti i karakteristike popular-nog i širom svijeta rasprostranje-nog flow packa su:

• Ikona pogodnosti, higijene, bezbjednosti.

•Pruža viši nivo zaštite proi-zvoda i sigurnosti potrošača.

•Održava proizvod svježim i šti-ti ga od sušenja i vanjskih utje-caja, u svim karikama distribu-tivnog lanca.

•Smjesa inertnih gasova unutar pakovanja produžava rok traja-nja.

• Obezbjeđuje da proizvod dođe do potrošača u savršenom

izdanju.

• Optimalni efekat protiv kon-denzacije omogućava odličnu vidljivost proizvoda.

•Upakovani proizvodi se mno-go lakše otvaraju bez upotrebe maka-za i noža.

•Čuva svježinu, aromu i okus pro-izvoda.

•Zadržava sva nutritivna svojstva.

Pakovanje u modifikovanoj atmosferi

Pakovanje životnih namirnica u modi-fikovanoj atmosferi (MAP) je poseban tretman već gotovih proizvoda, koji štiti namirnice koje sadrže masti i aromatične materije od oksidacije, održava svježinu namirnica, obezbjeđuje duži rok trajanja proizvoda bez promjene boje.

Tehnologija pakovanja u modifikovanoj atmosferi sastoji se u primjeni gasova prilikom pakovanja različitih proizvoda u cilju održanja kvaliteta od proizvođača do potrošača. Pakovanjem životnih na-mirnica u modifikovanoj atmosferi ostva-ruju se sljedeće prednosti:

• povećanje vijeka trajanja upakovanihproizvoda;

• povećanje efikasnosti proizvodnje idistribucije i smanjenje troškova;

• povećanje prodaje proizvoda koji za-dovoljavaju sve strože zahtjeve potrošača za prirodnim očuvanjem kvaliteta hrane, bez aditiva i konzervanasa;

• povećanjeukupneprodajejerseovakoupakovani proizvodi mogu ponuditi no-vim tržištima;

• jača ambalaža - većafleksibilnostpa-kovanja i distribucije;

• boljiizgled.

Imajući u vidu sve navedene benefite, možemo zaključiti da je flow pack omo-gućio fantastičan spoj tradicije i najno-vijih tehničko-tehnoloških dostignuća, jer proizvodima pripremljenim po “re-ceptima starih majstora” daje dodatnu vrijednost - očuvanje senzornih svojstava tokom produženog roka trajanja.



inLiflet


AnAlizA kAtegorije suhomesnAtih proizvodA zA prvih šest mjeseci 2013. godine

Meso na popustuprimjetno je povećanje promocija, u odnosu na potkategoriju kobasica na srpskom i bh. tržištu. na slovenskom tržištu, kras mesna industrija drži prvo mjesto sa sov-om od 9,2%, a u hrvatskoj pik vrbovec i ove godine drži prvo mjesto sa 18% sov-a

Bosna i Hercegovina

U kategoriji suhomesnatih proizvodi, također, vidimo povećanje promocija od po-četka godine, za potkatego-riju slanine/mesa, u odnosu na potkategoriju kobasice. Gledajući cijelu kategoriju suhomesnatih proizvoda, pro-mocije kobasica imaju 80,6% promocija uz pad od 2,4 pro-

Autor: ernest gergely i tomas pilić, hiper com

centna poena, a slanine/mesa 19,4%, uz povećanje od 2,4 procentna poena unutar kate-gorije. Privatne robne marke su imale povećanje u katego-riji od velikih 10,9 procentna poena i imaju, čak, 21,9 % SoV-a, što je znatan procenat. Da li to znači da prozivođači štede ili trgovci preuzimaju kategoriju?

U kategoriji suhe kobasice najpromovisaniji proizvod je čajna kobasica pakovanje od 330gr, robne marke PIK Vr-bovec, sa prosječnom cijenom od 6,27 konvertibilnih marki na promociji, što je smanjenje prosječne cijena od 0,03 kon-vertibilne marke u odnosu na 2012. Najveći udio u promo-ciji ovog artikla su imale In-terex prodavnice sa 40.06% SoV-a, Bingo prodavnice sa 21,50% SoV-a, Tuš prodav-nice sa 21,29% i Mercator sa 9,49% SoV-a. U potkate-goriji slanine/mesa najviše promocija je imao artikal PIK Vrbovec dimljeni vrat u omo-tu sa prosječnom cijenom od 12,24 konvertibilne marke, što je smanjenje od 0,14 kon-vertibilnih marki prosječne cijene na promociji u odnosu na 2012. godini. Najveći udio u promociji artikla su imali Maxi - 28,82% SoV, Interex 25,22 % SoV, Tuš 16,61% SoV i Mercator 15,71 % SoV.

Proizvođači sa najvećim udje-lom u SoV-u na ovom tržištu su PIK Vrbovec, Brajlović i

Intercamp. Udio privatnih robnih marki iznosi 21,90% SoV-a.

Srbija

U kategoriji suhomesnati proizvodi, vidimo povećanje promocija od početka godi-ne (posmatrani period YTD 2013. jun) za potkategoriju slanine/mesa, u odnosu na potkategoriju kobasice. U ka-tegoriji suhomesnati proizvo-di, promocije kobasica imaju 56% uz pad od 6,2 procentna poena, a promocije slanine/mesa 44% i to uz povećanje od čak 6,2 procentna poena unutar kategorije. Privatne robne marke su imale poveća-nje u kategoriji od 0,7 procen-tna poena i imaju čak 16.9%.

U kategoriji suhe kobasice najpromovisaniji proizvod je čajna kobasica robne marke Zlatiborac, sa prosječnom ci-jenom od 911,79 dinara po kilogramu na promociji, što je povećanje prosječne cijene od 8% u odnosu na 2012. godi-nu. Najveći udio u promociji ovog artikla su imale Maxi

ZLATIBORAC D.O.O 21,60%12,30%

5,80%

5,70%

5,50%

4,80%

4,70%3,90%

3,50%

1,40%

1,10%

16,90%

12,70%

YUHOR

PIK VRBOVEC D.D.

INDUSTRIJA MESA TOPOLA BACKA TOPOLA

NEOPLANTA AD

KOTEKS

PANTO GROUPAD BACKA

CARNEX AD

KPMT NEDELJKOVIC

Z.Z. TRLIC

Privatna robna marka

Brands outside selection

YTD 2013 jUNPIK VRBOVEC D.D.BRAJLOVIC D.O.O.INTERCAMP D.O.O.

MENPROM D.O.O.GORANOVIC D.O.O.GAVRILOVIC D.O.O.

NEOPLANTA ADLIJANOVICI D.O.O.

MESNA INDUSTRIJA STANIC DOOINDUSTRIJA MESA TOPOLA BACKA

TOPOLAKRAS MESNA INDUSTRIJA D.O.O.

PANIFLEX D.O.O.Brands outside selection


14,80%

14,00%

12,60%

5,00%

4,50%

4,20%

2,10%

1,70%

1,40%

1,30%

1,20%

1,00%

21,90%

14,40%

YTD 2013 jUN



prodavnice sa 46,1% SoV-a, Roda prodavnice sa 28,8% SoV-a, Tempo prodavnice sa 6.4% i Gomex trgovine sa 5.0% SoV. U potkategoriji slanine/mesa najviše promo-cija je imao artikal PIK Vr-bovec dimljeni vrat u omotu sa prosječnom cijenom od 915,15 dinara, što je pove-ćanje od malo više od 22% prosječne cijene na promociji u odnosu na prethodnu godi-nu. Najveći udio u promociji artikla su imali Maxi 47,8% SoV-a , Roda 22,1% SoV-a, Interex 8,6% SoV-a, Metro 6% SoV-a.

Proizvođači sa najvećim udje-lom u SoV-u na tržištu Srbije su Zlatiborac, Yuhor, Neo-planta i Topola. Udio privat-nih robnih marki iznosi 16,9 % SoV-a.

Slovenija

Na slovenskom tržištu, Kras mesna industrija drži prvo mjesto sa SoV-om od 9,2%, a u samom vrhu su pozicio-nirani Panvita d.d. sa 7,9%, te Celjske mesnine d.d. sa 7,2% SoV-a u ovoj kategoriji. Hr-

kontakt:

Hiper Com, Svetozara Mar-

kovića 8, 24430 Ada, Srbija

Prijave za newsletter:

[email protected]

Telefon: +381(0)693646330

Web: www.hiper-com.com

vatski proizvođači su relativ-no slabo zastupljeni, pa tako Gavrilović ima svega 1,3%, dok Podravka 0,3% udjela u SoV-u. Valja napomenuti kako svi vodeći proizvođači zapravo bilježe rast SoV-a i to u rasponu od 0,5 do 2%. Pojedinačno gledano najveći rast ima Panvita (1,8%). Hr-vatski proizvođači uglavnom drže čvrsto svoje pozicije, što s obzirom na nisku pozicioni-ranost vjerovatno i nije toliko zahtjevno.

Privatna robna marka drži po-ziciju od 11,2%, te time bilje-ži pad od 0,9% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Hrvatska

U Hrvatskoj u kategoriji su-homesnatih proizvoda PIK Vrbovec i ove godine drži prvo mjesto sa rastom od 2,3%, od-nosno sa povećanjem sa 16 na 18,3%. Prvi do njega je Ga-

vrilović sa udjelom u SoV-u od 6,8%, te malim rastom od 0,4%. Podravka je na trećem mjestu sa padom od 0,5% u odnosu na isto razdoblje u prošloj godini i tu poziciju drži sa SoV-om od 3,5%. Pri-vatne robne marke imaju udio 13,2% i kao takve bilježe pad od 4,5%. Sveukupno gledano na proizvode, a koji čine osta-tak tržišta zabilježen je rast za 3,1%, pa tako ukupno drže udio u SoV-u od 46,3%.

Privatne robne marke u ovoj kategoriji bilježe najveći broj promocija u trgovinama su-permarketa Billa, iako valja spomenuti da se radi o padu

SoV-a za 2,2% i on iznosi 11,7%. Plodine imaju nešto slabiji SoV(11,3%), ali zato imaju znatan rast u odnosu na isto razdoblje od prošle godi-ne. Naime, radi se o povećanju od 8,3%. Metro je prošle godi-ne, pojedinačno gledano imao najveći SoV(14,9%) u segment privatnih robnih marki, te ga je ove godine smanjio na samo 2,5%.

YTD 2013

41,80%



LUIS CALVO SANZ, S.A.

PODRAVKA D.D.

AGRICOLA ITALIANA ALIMENTARE S.P.A.

DELAMARIS D.O.O.

DROGA KOLINSKA DD

BOLTON GROUP

GAVRILOVIC D.O.O.

STRAŠEK-COLIC D.O.O., LAKTAŠI

PERUTNINA PTUJ D.O.O.

MESO KAMNIK D.D.

MESNINE DEŽELE KRANJSKE D.D.

CELJSKE MESNINE D.D.

KRAS MESNA INDUSTRIJA D.O.O.

PANVITA D.D. 7,90%

9,20%

7,20%

6,10%

6,50%

14,80%

4,90%

1,20%

1,30%

0,80%

0,80%

0,40%

0,30%

0,10%

11,20%

YTD 2013PIK VRBOVEC D.D.

GAVRILOVIC D.O.O.

PODRAVKA D.D.

VINDIJA D.D.

MM MESNA INDUSTRIJA D.O.O.

DALMESSO DOO

INDUSTRIJA MESA IVANEC D.O.O.

STANIC DOO

VINDON D.O.O.

AGRICOLA ITALIANA ALIMENTARE S.P.A.

VAJDA



18,30%

6,80%

3,50%

3,10%

2,30%

0,80%

0,90%

1,10%

1,30%

1,10%

1,40%

13,20%46,30%

inMedia


ANAlIZA OGlAŠAVANjA kATEGORIjE MESA I MESNIH PRERAđEVINAZA PERIOD 01.06.2012 - 31.05.2013.

Meso i mesne prerađevine na TV-uTV stanice: RTS 1/2, Prva, B92, Happy, Pink, Avala•Ciljnagrupa:populacijastarijaod4godine(Total4+)•Period:01.06.2012.-31.05.2013.,ponedeljak–nedjelja,00-24h•Paneltelevizijskihgledalaca:880domaćinstava,sainstaliranih1.290 piplmetara

Predstavljamo vam pregled oglašavanja kategorije mesa i mesnih prerađevina na TV stanicama. Izvor za ove podatke je Nielsen Audiance Measurement Srbija. (Nielsen Audience Measurement je specijalizovana agencija za istraživanje gledanosti televizije, www.agbnielsen.net )

Srbija

Varijable u analizi su EQ GRP 30 na ciljnoj grupi Total 4+ i njihov udio. GRP je suma rejtinga svakog individualnog spota. EQ GRP ili 30 sekundi GRP-a je jednak GRP-u, koji bi se ostvario kada bi dužina spota bila 30 sekundi.

Industrija mesa Matijević predstavlja čak 33% cjelokupnog tržišta oglašavanja mesa i mesnih prerađevina. Sa 8.379 EQ GRP godišnje, kompanija pokazuje koliko im je televizija važna, kao vodeći medij komuniciranja sa potrošačima.Vodeće tri kompanije predstavljaju čak 62% oglašavanja kategorije mesa i mesnih prerađevina.

Sektor\Varijable Eq. GRP %PREHRAMBENI PROIZVODI I BEZALKOHOLNA PIĆA 329.962 20,60MEDICINSKI I SANITETSKI ARTIKLI 232.662 14,53KOZMETIČKI PROIZVODI 197.816 12,35TRGOVINA 154.622 9,65TELEKOMUNIKACIJE 146.167 9,13KUĆNA HEMIJA I KUĆNE POTREPŠTINE 113.506 7,09HOBI I SLOBODNO VREME 109.492 6,84BANKE, OSIGURAVAJUĆA DRUŠTVA, MJENJAČNICE 74.523 4,65ČAJ, KAFA, CIGARETE I ALKOHOLNA PIĆA 69.581 4,34MEDIJI 50.268 3,14OSTALI SEKTORI 122.899 7,69TOTAL MARKET 1.601.500 100,00

OGlAŠAVANjE/ SEkTOR

TOP OGlAŠIVAčI

Proizvođač/ Varijable Eq. GRP %INDUSTRIJA MESA MATIJEVIĆ 8.379 32,79NEOPLANTA 5.239 20,50CARNEX 4.735 18,53AIA 1.604 6,28ZLATIBORAC 1.455 5,70ATLANTIC GRUPA 1.254 4,91PIK VRBOVEC 1.219 4,77YUHOR 906 3,55AGROŽIV 374 1,46DELTA AGRAR 210 0,82BAČKA TOPOLA 116 0,46DTD RIBARSTVO 61 0,24TOTAL 25.554 100,00

Brend/ Varijable Eq. GRP %MATIJEVIĆ AKCIJE 8.037,13 31,45CARNEX 4.734,98 18,53PATELINA 2.959,26 11,58PIPI I GUDI 2.006,18 7,85WUDY 1.604,45 6,28ZLATIBORAC 1.455,39 5,70ARGETA 1.253,89 4,91PIK 1.219,13 4,77YUHOR 906,22 3,55AGROŽIV 373,89 1,46MATIJEVIĆ - INDUSTRIJA MESA 342,11 1,34YUHOR 209,67 0,82NEOPLANTA 145,81 0,57PIPI JUNIOR 127,99 0,50BAČKA AD 116,45 0,46RIBELLA 61,20 0,24TOTAL 25.554 100,00

TOP BRENDOVI

Kategorija \Varijable Eq. GRP % SLATKIŠI 111.788 33,88BEZALKOHOLNA PIĆA 110.930 33,62ČIPS I GRICKALICE 29.095 8,82MESNE PRERAĐEVINE 25.554 7,74MLIJEČNI PROIZVODI 15.055 4,56ZAČINI 11.978 3,63OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE 7.375 2,24OSTALA PREHRANA 5.320 1,61KORPORATIVNO OGLAŠAVANJE PREHRANA 4.741 1,44ŽIVOTINJSKA HRANA 4.517 1,37INSTANT HRANA 1.870 0,57ZAMRZNUTA HRANA 1.624 0,49ZAKUPLJENI TERMINI PREHRAMBRENI PROIZVODI 116 0,04TOTAL 329.962 100,00

OGlAŠAVANjE/ kATEGORIjA

Potkategorija/ Varijable Eq. GRP % OSTALE MESNE PRERAĐEVINE 22.738 88,98SUHOMESNATI PROIZVODI 2.815 11,02TOTAL 25.554 100,00

OGlAŠAVANjE/ POTkATEGORIjA



TOP OGlAŠIVAčI

TOP OGlAŠIVAčI

TOP BREND

TOP BREND

Zemlja/ Varijable Eq. GRP %Srbija 25.554 53,25Slovenija 4.473 9,32Hrvatska 17.958 37,42Total 47.985 100,00

Sektor\Varijable Eq. GRP % TRGOVINA 208.776 20,9ZDRAVLJE I HIGIJENA/ KOZMETIKA 194.420 19,5HRANA 172.998 17,3TELEKOMUNIKACIJE 116.681 11,7USLUGE 91.344 9,2AUTOBILIZAM 88.171 8,8SREDSTVA ZA ČIŠĆENJE 68.200 6,8POSEBNI PROIZVODI 40.406 4,1TEHNIKA 9.258 0,9OBUĆA I ODJEĆA 7.390 0,7Total market Slovenija 997.644 100

Sektor\Varijable Eq. GRP % OGLAŠAVANJE SEKTOR 251.517 15,99HRANA 188.870 12,01MEDICINSKI ARTIKLI I LIJEKOVI 166.687 10,60PROIZVODI ZA LIČNU NJEGU 151.886 9,66KOMUNIKACIJE I TELEKOMUNIKACIJE 149.235 9,49PIĆE 116.657 7,42TRGOVINA 110.263 7,01MEDIJI I OGLAŠAVANJE 104.487 6,64SREDSTVA ZA ČIŠĆENJE 92.176 5,86FINANSIJSKE INSTITUCIJE 79.120 5,03OSTALI SEKTORI 162.191 10,30Total market Hrvatska 1.573.091 100

Proizvođač\Varijable Eq. GRP %PANVITA 1.269 28,38PROCONI 668 14,94ATLANTIC GRUPA 646 14,44PIVKA 601 13,44PERUTNINA PTUJ 477 10,66Total 4.473 100,00

Proizvođač\Varijable Eq. GRP %PIK VRBOVEC 9.756 54,33KOKA 3.408 18,98GAVRILOVIĆ 1.863 10,37ATLANTIC GRUPA 1.259 7,01PRŠUT VOŠTANE 599 3,34TOTAL 17.958 100,00

Brend\Varijable Eq. GRP %AVE 1.269 28,38POGREJ IN POJEJ 668 14,94ARGETA 646 14,44PIVKA 601 13,44ARGETA 454 10,15Total 4.473 100,00

Brend\Varijable Eq. GRP %PIK VRBOVEC 8.493 47,29CEKIN 2.788 15,52GAVRILOVIĆ 1.863 10,37ARGETA 1.259 7,01PIKO 1.006 5,60TOTAL 17.958 100,00

Hrvatska

Slovenija

Donosimo vam i pregled oglašavanja kategorije mesa i mesnih prerađevina u regiji za period 01.06.2012. - 31.05.2013., na ciljnoj grupi Total 4+. Ne postoji jedan vodeći regionalni oglašivač, koji dominira. Iz grupe regionalnih brendova se izdvaja samo proizvod Argeta.Ako uporedimo količinu distribuiranih EQ GRP-ja na Total 4+ između tri države, u kategorija mesa i mesnih prerađevina, Srbija predstavlja 53% svih EQ GRP-ja i vodeća je u regiji. U tabelama OGLAŠAVANJE/SEKTOR po prvi put vam prikazujemo količinu oglašavanja kroz EQ GRP u svim državama.

Nielsen Audience Measurement (Nielsen AM) ima postavljene panele u više od 30 zemalja na pet kontinenata što ga čini prvim, pravim globalnim provaj-derom Television Audience Measurment (TAM) usluge u svijetu. Mjerenje televizijske gledanosti upotrebom piplmetara TAM sistema, se dokazalo dosa-dašnjom upotrebom, kao najuspješniji i najprecizniji način prikupljanja takve vrste informacija, kako u Europi, tako i u cijelom svijetu. Uspješnost se najviše ogleda u brzom dobavljanju podataka kao programskom i komercijalnom gledanju prikazanom minut po minut, svaki dan, 365 dana u godini. Nielsen AM ima veliko uspješno iskustvo u postavljanju piplmetara TAM sistema, širom svijeta. Ne postoji nijedan drugi provajder te usluge u svijetu, koji je imao priliku da prikupi toliko iskustva i know-how u vezi za održavanjem piplmetar sistema u raznolikim okolinama i kulturama. Nielsen ima operacije u regiji: Srbija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina te u Makedoniji.

•Najvećioglašivač:Panvita

•Brendkojijenajvišeoglašavan: Ave Ciljna grupa, Total 4+

•Detaljnijena www.instore.si

Nielsen AM SlovenijaPočetak operacija: april 1999.Broj instaliranih piplmetara: 620Veličina panela: 450 domaćinstava

•Najvećioglašivač: Pik Vrbovec

•Brendkojijenajvišeoglašavan: Pik Vrbovec

Ciljna grupa, Total 4+•Detaljnijenawww.

instore.hr

Nielsen AM HrvatskaPočetak operacija: februar 2003.Broj instaliranih piplmetara: 1.086Veličina panela: 760 domaćinstava

48

s povodom...


BiH stopirala uvoz mesa iz Hrvatske

Za uvoz poljoprivred-nih proizvoda iz Hr-vatske, naročito mli-jeka i određenih vrsta mesa i mesnih proiz-

voda, koji su bili u potpu-nosti liberalizovani do 1. jula 2013. BiH je odlučila uvesti dodatne dažbine, te stopirati mogućnost izvoza u BiH dok proizvodi iz Hrvatske ne is-pune standarde proizvodnje EU. Stav naših vlasti je da od hrvatskih kompanija treba tražiti da ispune sve EU uslo-ve pri izvozu, baš onako kako se to traži i od BiH kada izvozi u Hrvatsku. U međuvremenu oglasila se i Delegacija EU u BiH saopćenjem u kojem izražavaju žaljenje zbog zas-toja u pregovorima između BiH i Hrvatske. Između ostalog Europska komisija prigovorila je i BiH da od-bija prihvatiti metodologiju EU, koja podrazumijeva čisto tehničko prilagođavanje bila-teralne trgovine EU sa našom zemljom sa ciljem da se uzme u obzir i tradicionalna trgo-vina zemlje sa Hrvatskom na osnovu CEFTA-e.

Metodologija EU

U saopćenju Delegacije EU u BiH pojašnjeno je kako meto-dologija zapravo podrazumi-jeva da se trgovinski ustupci koji se primjenjuju na EU sa 27 država članica koriguju prema trgovinskim tokovima BiH i Hrvatske da bi se uze-la u obzir situacija proširene EU - 28. Ako je, naprimjer,

Bh. vlasti odlučile su da uvoz mesa iz Hrvatske stopiraju sve dok njihovi proizvođači ne dostignu stadarde i propise EU. Tako je, smatraju ekonomisti, BiH konačno napravila nešto za domaće proizvođače. S druge strane, Hrvatska je dio EU i iza sebe ima mnogo bolju zaleđinu, te je upitno koliko će naša zemlja izdržati u ovoj borbi

za dati proizvod na osnovu SSP-a (Privremenog sporazu-ma) kvota iznosila 1.000 tona, na koje se ne plaćaju nikak-ve carinske dažbine, i ako je obim tradicionalne trgovine BiH sa Hrvatskom na osnovu CEFTA-e iznosio 100 tona, nova kvota za taj proizvod nakon tehničkog prilagođa-vanja iznosila bi 1.100 tona za EU-28, ponovo bez carinskih dažbina. Ovo, stoji u saopće-nju EU, pokazuje da je prila-gođavanje čisto matematičke prirode sa ciljem da se održe trgovinski uslovi. U saopće-nju između ostalog Europska komisija otvoreno je prigo-vorila BiH kako je uspostav-ljanje bilateralne slobodne trgovine jedan od kamena te-meljaca kretanja ka članstvu u EU. Sadašnji stav predstavlja korak unazad.

Trgovina BiH i EU

Od potpisivanja SSP-a i Pri-vremenog sporazuma 2008. godine, trgovina između EU i Bosne i Hercegovine odvija se na osnovu asimetrične tr-govinske liberalizacije, koja u velikoj mjeri ide u prilog na-šoj zemlji, ističu u saopćenju iz Delegacije EU u BiH, te dodaju kako je već od samog početka, zemlja vidjela korist od gotovo potpuno slobod-nog pristupa tržištu EU, dok su se trgovinski ustupci na proizvode europskog porije-kla primjenjivali tek progre-sivno, a carina se još uvijek obračunava na određene pro-

izvode. U stvari, BiH može slobodno da izvozi u EU sve kategorije proizvoda. Jedi-no šećer, vino, riba i teletina podliježu određenim kvota-ma iznad kojih BiH mora da plati dažbine za izvoz u EU. S druge strane, podsjetimo da je ulaskom Hrvatske u EU na snazi novi trgovinski režim, te da su mnogi domaći proi-zvođači ostali bez tržišta Hr-vatske zbog neusklađenosti sa standardima EU.

Mensur Alić, vlasnik kompanije MenpromZa našu kompaniju zabrana uvoza za 53 firme iz Hrvat-ske koje se bave proizvo-dnjom i preradom mesa ne znači ništa. Sve velike kom-panije i pravi konkurenti za bh. mesoprerađivačku industriju još uvijek mogu slobodno izvoziti u našu ze-mlju, svoje pogone za pro-izvodnju su prebacili u BiH ili u ostale članice CEFTE, tako da se na tom polju ni-šta nije značajno promije-nilo. Do promjena je došlo jedino na našu štetu i štetu bh. kompanija koje više ne mogu izvoziti na tržište Hr-vatske!

Mladen Andrić, direktor Perutnina Ptuj BH d.o.o. BrezaS obzirom na naš biznis, po-gled može biti samo na se-gment pilećeg mesa. U tom kontekstu, a iz perspektive sv-ježeg pilećeg mesa, ne posto-je pozitivni efekti za domaće proizvođače jer je Vindija kao jedini uvoznik iz ovog se-gmenta preselila proizvodnju u Srbiju, pa logično bez ika-kvih posljedica i dalje tretira bh. tržište. Slična situacija je i kod prerade, jer je većina kon-kurenata prenijela svoje proi-zvodnje kao i Vindija. Razlika je što su pojedini to napravili u BiH, kroz lom poslove, pa se situacija iz perspektive glavni-ne konkurenata i njihovog dje-lovanja ozbiljno nije promije-nila. Jednim dijelom je i gora, jer su proizvođači iz Srbije i Makedonije, zbog gubitka hr-vatskog tržišta pomjerili fokus na bh. tržište, pa i sa cijenama koje su ispod zone proizvo-dnih. Svakako anomalija je poduprta činjenicom da su svi domaći proizvođači izgubili mogućnost izvoza u Hrvatsku pa su prisiljeni okrenuti se do-maćem tržištu što je za poslje-dicu iznijelo hiperprodukciju i niske cijene posebno u se-gmentu svježeg pilećeg mesa.

Šta misle domaći proizvođači


poslovanje

MESNA INDUSTRIjA U BIH PRED NOVIM IZAZOVIMA

BiH ima kvalitetnu mesnu industriju Pripremila: katarina Sulić

Firma Brajlović je osnovana 1987. u Sarajevu kao privatno preduzeće u vlasništvu Hamida Brajlovića. Po-

rodična tradicija u mesarstvu datira još od 1945. Kada je otvorena prva zanatska mesarska radnja u Ustikolini. Do 1992. firma je posjedovala lanac prodavnica svježeg mesa i mesnih proizvoda, te tako stekla reputaciju i povjerenje kupaca. To-kom rata svi proizvodni pogoni su uni-šteni. Krajem 1999. Brajlović ponovno počinje s radom, a danas ima oko 100 uposlenika i velik broj kooperanata koji u svojim farmama uzgajaju purane.

Brajlović svoje proizvode prodaje i na ino tržištu. Trenutno iz sarajevskog pogona izvoze u Crnu Goru i Makedoniju. U za-vršnoj fazi pregovaranja su i sa kupcem iz Srbije. Izvoz u ove zemlje nije sporan i tu nemaju nikakvih problema. Ostaju još Albanija i Kosovo kao interesantno tržište. Dakle radi se o zemljama koje još uvijek nisu članice EU. Inače iz bečkog pogona u Austriji njihovi artikli su prisut-ni na tržištu EU već skoro devet godina

i sa ponosom ističu kako su jedina mesna industrija sa područja bivše Jugoslavije koja ima proizvodni pogon u jednoj od zemalja EU.

Što se tiče promjene u zakonodavnim okvirima, Brajlović ističe kako je konstan-tan problem Zakona o veterinarstvu, koji još uvijek nije usaglašen sa zakonima EU, zbog kojeg sve naše mesne industrije ne mogu biti prisutne na tržištu EU. „Nisu problem naši proizvodni pogoni, tehnologije i kapaciteti. Problem nastaje u nepostojanju koordinacije između kantonalnih veterinar-skih službenika i našeg ministarstva. Zadnje inspekcijske kontrole iz EU su konstatovale da ta veza uopće nije funkcionisala. Nisam siguran da se to stanje do danas izmjenilo.“

Najveći problem u poslovanju je što ne postoji adekvatna podrška banaka. „Ap-solutno je nerazumijevanje navedenih insti-tucija. Ponašaju se kao da smo već u EU i nemaju niti malo razumijevanja za tržišno poslovanje u BiH, koje još uvijek nije niti blizu Europskog u svim segmentima. Ovdje posebno mislim na segment veoma otežanog naplaćivanja.“

Kriza nije zaobišla cijelu Europu, ali se

ne možemo oteti utisku da su joj naj-izloženije najsiromašnije zemlje. Me-sna industrija Brajlović se ipak uspješno nosi sa izazovima. „U budućnosti će biti još teža situacija. Ulaskom BiH u EU, očekuje se prisustvo velikih Europskih kompanija – giganata, koji će sigurno još više otežati rad domaćih kompanija.“

„BiH ima veoma jaku, kvalitetnu i stabil-nu mesnu industriju, koja može u potpunosti zadovoljiti potrebe svih naših građana. Pored toga neki naši mesoprerađivači su i izvozno orijentisani. Dolaskom Perutnine i Argete u BiH, situacija se dodatno uozbiljila. Lič-no smatram da je jedino rješenje za svaku mesnu industriju u specijalizaciji određenog proizvodnog asortimana. Mi lično smo to već odavno definisali kroz naš trajni – suhome-snati asortiman (sudžuke) u čijoj proizvodnji i prodaji smo lideri u BiH. Najgore je kada svi rade sve.“

Brajlović planira i ubuduće ulagati u usa-vršavanje trajnih - suhomesnatih artikala kroz novu tehnologiju sušenja i nova pa-kovanja.

Samir Brajlović, HACCP expert i šef marketinga

50

S Perutninom Ptuj spremni ste za ljetni piknik Pored dobrog okusa, važno je posebno u ljetnim mjesecima voditi računa o kvaliteti mesa koje konzumiramo, obzirom da je ova namirnica vrlo osjetljiva na visoke temperature. Svi proizvodi Perutnine Ptuj-BH proizvedeni su od mesa bh. porijekla i u vertikalnom sistemu proizvodnje koji osigurava kvalitetu, sigurnosti i sljedivost svakog proizvoda


U vruće ljetne dane gotovo da nema osobe koja rado ne provodi dan ili večer uz dobar roštilj. Bilo da se radi u izletu u prirodu ili

druženju u bašti svjež zrak i dobro društvo do-voljno je da uživamo u roštilju. Ako niste struč-njak za pripremu delicija s roštilja ili jednostav-no nemate vremena za pripremu jela, Perutnina Ptuj-BH pripremila je gastronomska rješenja u liniji proizvoda za piknik, proizvedena od vrlo kvalitetne domaće piletine, koja se pripremaju brzo i jednostavno, bilo na roštilju ili u tavi.

U paleti proizvoda tu su privlačne mješavine pi-letine spremljene po novim receptima za svaki ukus - klasično umijeće pripreme grill piletine ili marinirano pileće meso na italijanski način, zači-njeni pileći karabatak na štapiću, slasni zalogaji ekstra ljute grill kobasice ili vatrena krila oduše-vit će i najprobirljivije sladokusce. U ponudi su i pileći ćevapi, pljeskavice i ražnjići pripremljeni po tradicionalnim recepturama, koja svojim de-likatesnim okusom oduševljavaju i najveće gur-mane.

Proizvodi od marinirane piletine uz jedinstven i nezamjenjiv okus, atraktivan izgled te uljne ma-rinade garantuju svjež, mekan gotov proizvod, održiv kroz duže vrijeme. Jedinstvena aroma posebno spravljenih marinada omekšavaju meso

i daju nezaboravan okus, kao i gastronomsku raznolikost okusa. Većinu svoj prirodnih aroma meso gubi pečenjem na visokim temperaturama, ali dodatkom posebnih aroma komplementarnih prirodnim okusima mesa, osmišljenih od strane stručnjaka Perutnine Ptuj, nadoknađuje se i po-boljšava okus te blagi okus piletine čine zanimlji-vim i novim, a meso je mekano i podatno.

Da li ste znali da, osim što marinade doprinose okusu i omekšavaju strukturu mesa, one neutra-lizuju štetno djelovanje roštilja na zdravlje? Istra-živanja pokazuju da se značajno smanjuju štetni HCA spojevi u mesu koje je prije pripreme na roštilju odležalo u marinadi. Tako je važno znati da zbog blagotvornog djelovanja na organizam, pileće meso spada u veoma zdravu hranu, lako je svarljivo, visoke biološke vrijednosti i sa optimal-nim sadržajem bjelančevina.

Pored dobrog okusa, važno je posebno u ljetnim mjesecima voditi računa o kvaliteti mesa koje konzumiramo, obzirom da je ova namirnica vrlo osjetljiva na visoke temperature. Svi proizvodi Perutnine Ptuj-BH proizvedeni su od mesa bo-sanskohercegovačkog porijekla i u vertikalnom sistemu proizvodnje koji osigurava kvalitetu, si-gurnosti i sljedivost svakog proizvoda. Zato ljeto je tu, konzumirajmo brzo pripremljenu, kvalitet-nu, laganu i ukusnu hranu Perutnine Ptuj-BH!

Proizvodi od marinirane piletine uz jedinstven i nezamjenjiv okus, atraktivan izgled te uljne marinade garantuju svjež, mekan gotov proizvod, održiv kroz duže vrijeme.



52

historija brendaaugust 2013 www.instore.ba

NESCAFé

Autori: kompanija Nestlé i agencija Executive group

Priča o Nescaféu počinje davnih tridesetih godina dvadesetog stoljeća, tačnije 1938. godine, kada je kompanija Nestlé pred-stavila instant kafu napravljenu

korištenjem naprednih procesa tehnolo-gije proizvodnje kafe. Nescafé ove godi-ne obilježava 75 godina postojanja, kao vodeći brend na svjetskom tržištu u kate-goriji instant kafe.

Sve je počelo krahom berze na Wall Streetu i dramatičnim padom cijena kafe, kada je u skladištima u Brazilu ostala veli-ka količina kafe koja nije mogla da se pla-sira na tržište. Tada se rodila ideja da se preostale zalihe kafe pretvore u rastvor-ljive kockice, čiji bi rok trajanja bio duži i koje bi se u tom obliku plasirale potroša-čima. Hemičar dr. Max Morgenthaler se pridružio kompaniji i tada su pokrenuta opsežna istraživanja, kako bi se pronaš-

lo rješenje i receptura za proizvodnju kvalitetne instant kafe. Poslije nekoliko godina istraživanja i traženja najboljeg rješenja, dr. Morgenthaler je, koristeći specifične tehnologije, pronašao inova-tivno rješenje kako da se proizvede prah rastvorljive kafe.

Tako je nastao proizvod pod imenom Nescafé, koji je 01. aprila 1938. godine zvanično predstavljen u Švajcarskoj. U gradu Orbe, pokrenuta je velika proi-zvodna linija za ekstrakciju kafe proce-som dehidratacije zrna. Brend je lansiran u Velikoj Britaniji, a dva mjeseca kasnije i

75 godina historije

u Sjedinjenim Američkim Državama. Do aprila 1940. godine, Nescafé se prodavao u 30 zemalja širom svijeta.

Nescafé i Drugi svjetski rat

Prvi veliki proboj na tržište Nescafé je napravio tokom Drugog svjetskog rata, kada se više od trećine svjetske proizvod-nje Nescaféa konzumiralo u Švajcarskoj, Velikoj Britaniji i SAD. Rok trajanja, koji je znatno duži nego kod svježe kafe, kao i jednostavna i brza priprema, doprinije-li su popularnosti ove kafe. Prodaja je u tom periodu udvostručena, dok je veliki dio proizvodnje bio usmjeren na snabdi-

Sve je počelo krahom berze na Wall Streetu i dramatičnim padom cijena kafe, kada je u skladištima u Brazilu ostala velika količina kafe koja nije mogla da se plasira na tržište. Tada se rodila ideja da se preostale zalihe kafe pretvore u rastvorljive kockice, čiji bi rok trajanja bio duži i koje bi se u tom obliku plasirale potrošačima

Pedesete godine prošlog stoljeća

Tridesete godine prošlog vijeka, Francuska


jevanje američkih trupa. Kako bi se od-govorilo na zahtjeve tržišta, u to vrijeme su sagrađene i dvije fabrike u SAD.

Razvoj brenda i inovacije

Od svojih početaka, kompanija Nestlé je zasnivala uspjeh na istraživanjima i inovacijama. Tako je 1952. godine napravljena prva inovacija u fabrici u Francuskoj.

Osim na razvoju tehnologije proizvod-nje instant kafe, rađeno je i na unapre-đenju pakovanja. Tako je šezdesetih godina prvi put korištena staklena am-balaža, kako bi se očuvala svježina kafe, a proizvod je plasiran u Europi i Japanu. U istom periodu, 1965. godine, nasta-je poznati Nescafé Gold, napravljen od

Brojke 5.500 šoljica Nescaféa se popije svake sekunde širom svijeta

Nescafé je prisutan u više od 180 zemalja

visokokvalitetnih arabika zrna kafe, bla-ge jačine i niskog sadržaja kofeina. Ovaj brend je prvi koji je proizveden tehnolo-gijom hladnog sušenja.

Devedesetih godina, istraživači su usavr-šili tehnologiju koja se koristi kako bi se dobila bogata kremasta tekstura mliječne pjene, koja se nalazi u Nescafé Cappucci-nu.

Nescafé danas

Koliko je kafa dio naše svakodnevice go-vori i činjenica da je upravo kafa drugi najkorišteniji proizvod na svijetu, posli-je nafte. Upravo zbog toga, Nescafé svoj asortiman prilagođava ukusima lokalnih potrošača, pa ne čudi činjenica da u svi-

jetu postoji više od 200 različitih okusa Nescaféa.

Svoj bogati asortiman proizvoda Nes-café je u aprilu proširio novim brendom, kreiranim posebno za tržište naše regije - Nescafé Caffè&Latte. Novi proizvod na-stao je kao odgovor kompanije Nestlé na zahtjeve tržišta za jednako kvalitetnim, a istovremeno cjenovno prihvatljivijim proizvodima.

Prema istraživanjima, prvi izbor svakog petog stanovnika Srbije prilikom kupo-vine je Nescafé kafa, što nije neobično ukoliko se ima u vidu širok asortiman proizvoda koji nudi. Od ove godine, ka-fopije mogu uživati uz blagi okus Nes-café Classic Mild ili započeti svoj dan energijom u šoljici kafe napravljene sa Nescafé Classic Strong kafom. Kremasti Cappucino, jaki espresso, Nescafé Gold, raznovrsna ponuda 2u1 i 3u1 kafa, kao i Nescafé Xpress, koji je već pripremljen i nudi instant užitak, samo su neki od omi-ljenih okusa koji se mogu naći na našem tržištu. Uz sve ove proizvode Nescafé Classic Decaffeinated postarat će se za savršen završetak dana.

Sa širokim izborom Nescafé proizvo-da, od kafe bez kofeina do kremastog Cappuccina, pitanje više nije „Želite li kafu?“, već „Koju kafu želite?“.

Šezdesete godine prošlog stoljeća

Šezdesete godine prošlog stoljeća Sedamdesete godine prošlog stoljeća Sedamdesete godine prošlog stoljeća


MODERNIZACIjA TRGOVAčkOG PREDUZEćA IlI STR-A

U maloj radnji: za lakše poslovanje

Koliko košta maloprodajni program

Autor: Miroslav Saračević, direktor poslovnog razvoja, logosoft, www.logosoft.rs

Vlasnik maloprodajnog preduzeća ili STR-a, od-lukom da u svoje poslo-

vanje uvede računare i malo-prodajni softver, svakako pravi dobar potez. Međutim, kao što svi znamo, da bi se ovakva mo-dernizacija sprovela, osim do-bre volje (i dobre organizacije unutar preduzeća), potrebno je i ulaganje nemale količine novca.

Naime, radnji koja prvi put

riječi u sljedećem broju.

Sa malog na veliki program

Neki proizvođači velikih i ja-kih maloprodajnih softvera, da bi privukli kupce i iz svijeta STR-a i pojedinačnih radnji, prave tzv. „lite“ – lakše verzije svojih programa i nude ih po cijenama „malih“ programa. Ovi programi uglavnom za-dovoljavaju sve potrebe STR i pojedinačnih radnji, a od svoje „velike“ verzije se razlikuju po smanjenom broju izvještaja i naprednih funkcija.

Nije loša ideja kupiti upra-vo neki ovakav program, ako vam je potreban jednostavan program u ovom trenutku, ali želite i mogućnost da ga unaprijedite sa novim funkci-jama, kako se posao bude širio. Prednost ovakvih programa je što se kasnije mogu unaprije-diti do velike verzije; tako ćete potrošiti manje novca nego pri kupovini potpuno novog programa, nećete morati da prebacujete sve svoje podatke u neki novi program, a i radit ćete sa komandama na koje ste vi i vaši zaposleni već navikli.

U sljedećem broju pisat ću o „velikim“ programima, njiho-vim cijenama i onome šta ova-kvi programi nude.

uvodi maloprodajni softver u poslovanje, potrebna je i oprema (hardver) na kojoj će taj softver raditi: računar sa monitorom i operativnim si-stemom i fiskalni printer.

Zabrinuti zbog veličine inve-sticije u hardver, neki od vla-snika radnji često požele da uštede na cijeni softvera, i od njih često čujem pitanje koje se, malo uprošćeno, svodi na sljedeće: koliko košta softver koji mi završava sav posao – a šta mogu da dobijem za, na-primjer, 200 eura?

Pa počnimo sa odgovorom na ovo drugo.

„Mali“ maloprodajni program

Na tržištu u regionu se mogu naći programi namijenjeni maloprodaji po cijeni iz pret-hodnog pasusa (do 200 eura). Zavisno od djelatnosti, oni mogu ili ne moraju biti dovolj-ni da zadovolje potrebe malo-prodajnog preduzeća. Naime, za manje STR-ove i kioske, singl radnje koje trguju ro-

bom koja nema posebnih zahtjeva u evidenciji

(nije garderoba gdje artikli

imaju i različi-te ve-

l i -

čine i boje, nije tehnička roba koja ima serijske brojeve, i slično), mali program može da ispuni sve osnovne potrebe u poslovanju – i prijem robe i promjene cijena i sve tran-sakcije prodaje (naplatu po različitim sredstvima plaćanja, povrate, itd.). Većina tih pro-grama može i da pripremi za štampu dokumente potrebne za knjigovodstvo.

kome je namijenjen mali maloprodajni program?

Onome ko nema posebnih prohtjeva i glavna želja mu je da automatizuje i olakša po-slovanje (da uštedi vrijeme i smanji greške u radu), a nema veliki promet robe ili veliki broj artikala, ovakav tip pro-grama može da predstavlja kompletno rješenje. U pore-đenju sa vremenom kasa, rada bez softvera i evidencijom „na papiru“, ovo unapređenje je neuporedivo bolje.

kome mali program nije dovoljan?

Ako imate više od jedne rad-nje ili trgujete robom koja ima posebne zahtjeve u evi-denciji (garderoba, obuća, tehnika, itd.), ovaj tip progra-ma neće biti zadovoljavajući za vas. Također, mali program ne zadovoljava ni menadžera koji je navikao ili želi da svo-je poslovne odluke zasniva na što boljim izvještajima o radu. Ove potrebe zadovoljavaju malo složeniji maloprodajni programi (nazovimo ih „ve-liki“), o kojim će biti više

Radnji koja prvi put uvodi maloprodajni softver u poslovanje potrebna je i oprema (hardver) na kojoj će taj softver raditi: računar sa monitorom i operativnim sistemom i fiskalni printer

56

periskopaugust 2013 www.instore.ba

A sada spektakl

Vjerovatno se svi sjećamo Top liste nadrealista i čuvene kri-latice „A sada – spektakl“ sa nastavcima „članovi Europske komisije rade svoju prvu...“ ili

„Lord Carrington na svom bazenu muti jaja...“. Ovo je bila jedna od onih emisi-ja koje su okupljale sve generacije ispred TV-a, i to u vrijeme kada smo se crnom humoru smijali, a samu radnju smatra-li nestvarnom. Ostvarila se ona itekako, samo što su većina ljudi danas glumci humoristične serije zvane „svakodnevni život“, koja zabavlja nekolicinu ljudi na vlasti ili „onih gore“. Za seriju se može svakako reći da je iz dana u dan sve bolja, jer se vlast ljudima sad već i u lice poče-la smijati. Međutim, treba biti realan pa reći da nije vlast ta koja je uvijek kriva za sve. Ljudi bezobrazno zaboravljaju činje-nice da su oni ti koji tu vlast i biraju. A veoma mali broj ljudi smije otvoreno reći da je „gore“ ponašao bi se isto kao i „svi oni“. Tu se počinje gubiti granica između „mi“ i „oni“, te ostaje zavist i ljubomora na one kojima je bolje.

Čitajući razne članke i natpise vezano za ulazak Hrvatske u EU i dešavanja odmah nakon ulaska, smatram da cijelu tu situa-ciju koja je nastala možemo usko povezati sa naslovom teksta. Austrijski list Kurier je objavio članak pod nazivom „Hrvatska se ispostavila kao problematično dijete EU-a.“ Moj prijedlog ovog naslova svakako bi bio: „Problematična porodica usvojila još problematičnije dijete.“ Ove novine preno-se i informacije kako naša komšijska ze-mlja nije baš u dobrom stanju kako njena vlada to želi predstaviti, a kao dokaze za svoju priču navode rezultate Državnog zavoda za statistiku Hrvatske o deficitu u budžetu i o velikim državnim dugovima. Vlada Zorana Milanovića je u aprilu ove godine najavila čak i ekonomski rast od 0,7 posto za ovu i 2,4 posto za sljedeću godinu, dok drugi ekonomski analitičari čak i ne vide mogućnost za ekonomski rast, nego predviđaju pad za 1,1 posto. Svakako ovaj članak napominje da se Hrvatska ne može uporediti sa Grčkom, koja je pri ulasku u EU „frizirala“ svoje

statistike kako bi ispunila uslove za ula-zak, ali da nisu ni tako daleko.

Međutim ono što je interesantno jeste da nisu EU i njene članice jedine koje Hrvatskoj ovih dana stvaraju dodatne probleme. BiH je zabranila uvoz mesa iz Hrvatske, što komšijama nije bilo ni malo drago. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Mirko Šarović, rekao je kako BiH neće odustati od za-brane uvoza mesnih proizvoda za hrvat-ske kompanije koje ne ispunjavaju stan-darde EU. Naime, šta je slučaj, do ulaska u EU Hrvatska je bila članica CEFTE koja je imala neka druga pravila koja se odnose na uvoz i izvoz, odnosno zemlja je morala ispunjavati neke druge uslove ukoliko želi da izvozi. Međutim ulaskom u EU Hrvatska više nije članica CEFTE, te se na njenu privredu počinju odnositi strožiji zakoni i odredbe koje važe u EU. Hrvatska više ne može niti uvoziti robu koja ne ispunjava EU standarde, tako da i dosta kompanija iz BiH neće biti više u mogućnosti da izvozi tamo. Ali ako želi-

mo da se poštuju pravila EU onda i ovaj potez našeg ministra smatram opravda-nim. Ako već ne dozvoljavate uvoz bez određenih standarda, onda ne treba niti da očekujete izvoz ako te standarde ne is-punjavate. Ministar poljoprivrede susjed-ne nam zemlje, Tihomir Jakovina, izjavio je kako će o ovom našem potezu biti upoznata Europska komisija, a sa druge strane prema riječima Šarovića, mi smo o ovome istu tu Europsku komisiju već obavijestili.

Teško je na jednom mjestu nabrojati sve prednosti i nedostatke ulaska Hrvatske u EU, tako da su mnogi stručnjaci, preko poslovnih portala, blogova, oficijelnih stranica nastojali predstaviti građanima „najvažnije“ promjene koje će se doga-đati članstvom. Jedan dnevni hrvatski list objavio je dvadeset najvećih promje-na koje će zadesiti Hrvatsku ulaskom, a među njima stoje: mobilnost studenata i građana, veća konkurencija - niže cije-ne, zastupnici u Europskom parlamen-tu, ukidanje nulte stope PDV-a.... Jedna od ovih dvadeset najvećih promjena je i „Marmelade koje nisu izrađene od citrusnog voća prodaju se dok ima zaliha, a onda mi-jenjaju naziv u džem.“ Ja vjerujem da za proizvođače marmelade ovo možda i je-ste najveća promjena, ali zaista ne vidim razlog zašto bi ovo bilo jedno od dvade-set najvećih promjena za cijelu zemlju. Postoji još jedna kratka i vrlo jasna tačka: „Visina plata ne ovisi o ulasku u EU.“

Ono što je dobro za Hrvatsku jeste da više ne moraju robu kupljenu u Trstu i Gracu skrivati na granci, međutim kako će privreda podnijeti ukidanje nulte ca-rinske stope za izvoz u zemlje CEFTE, teško je odgovoriti. Hrvatska roba će u budućnosti biti skuplja i u Srbiji i u BiH, tako da veliki proizvođači poput Kraša, Dukata ili Gavrilovića već grade ili na-mjeravaju graditi tvornice i pogodne u ovim zemljama. To za Hrvatsku naravno znači i gubitak radnih mjesta. Ali oni zato imaju mogućnost da se zaposle bilo gdje u EU bez ikakve diskriminacije. Svi se danas pitaju koliko je „slavlje zbog napu-štanja Balkana“ zaista i opravdano. Ono što svi moramo dobro zapamtiti jeste da „Europska unija nije brak iz ljubavi“.

Autor: kenan Uštović

Austrijski list Kurier je objavio

članak pod nazivom „Hrvatska

se ispostavila kao problematično

dijete EU-a“. Moj prijedlog ovog

naslova svakako bi bio: „Proble-

matična porodica usvojila još pro-

blematičnije dijete.“


58

periskop iz regije august 2013 www.instore.ba

POGlED IZ HRVATSkE POGlED IZ SRBIjE

Ljeto i sunce

PDV i druge bajke

Piše: Prof.dr. Mladen Vedriš Piše: Milan ćulibrk, v.d. glavnog urednika NIN-a

Istovremeno, mobilne komunikacije čine da je naš lični ured kontinuirano aktivan i kontaktibilan.

Nedovoljno upućeni mogli bi zaista pomisliti da je junski „ko-pernikanski obrt“ u budžetu zaista rezultat rigoroznih mjera štednje. Već površna analiza, međutim, otkriva male tajne veli-kih „majstora“ srpskih javnih finansija.

Juli i august označavaju vrijeme godišnjih odmora i visoke turističke sezone. I gle ovogodišnjeg iznenađenja – dobre navike se mijenjaju. Na nacionalnoj sceni, nakon isteka roka

predaje dokumenata za legalizaciju različitih objekata, uslijedila je najava nove ofanzive – energetski certifikati, bez kojih neće biti moguće ostvariti promet nekretnina. Slijedi nastavak fiskalizacije i najava koncesija za korištenje autoputeva. Sve to i uz EU nova pra-vila igre – što nas čeka od jeseni, rebalansa proračuna do ne samo dolaska, nego gotovo i stalnog boravka globalnih rejting agencija, europskog kontroling semestra...

Istovremeno, mobilne komunikacije čine da je naš lični ured kon-tinuirano aktivan i kontaktibilan. Stižu i profesije i tehnologije bu-dućnosti. Naprimjer, novo zanimanje digitalni instalater: umrežava sve uređaje u pametnom domu. Posrednik za sanaciju loših kredita: najčešće je riječ o stručnjaku u fondovima koji loše kreditne pla-smane prikupljaju u veće pakete koje onda uz popust uklone iz bankovnih bilansi i ponude tržištu...

Sve ovo pokazuje što će se sve promijeniti da bi nam život dalje bio – održiv.

Biroke ilo je, izgleda, dovoljno samo da Vlada Srbije za-prijeti mjerama štednje pa da manjak u državnoj kasi u junu padne na rekordno niskih 4,3 milijarde dinara ili na

manje od 40 miliona eura. Poređenja radi, prosječan budžetski deficit u prvih pet mjeseci ove godine bio je 4,3 puta veći. Još je zanimljivije da je ovaj podatak saopćen javnosti baš u jeku rasprave o rebalansu budžeta, kojim je deficit povećan za 44 posto, na 178 milijardi dinara.

Nedovoljno upućeni mogli bi zaista pomisliti da je junski „ko-pernikanski obrt“ u budžetu zaista rezultat rigoroznih mjera štednje. Već površna analiza, međutim, otkriva male tajne ve-likih „majstora“ srpskih javnih finansija. Zvanično objašnjenje kako je „znatno“ povećan priliv u državnu kasu teško da pije vodu. Uostalom, u junu je država inkasirala samo nepunih milijardu dinara više nego u aprilu, kada je na svom računu uknjižila najveći minus u ovoj godini! Teško je, dakle, govoriti o „znatno boljoj naplati prihoda“, kao što tvrdi Ministarstvo finansija.

Sama struktura prihoda budžeta otkriva još veće „tajne“. U junu je od PDV-a, najizdašnijeg izvora budžeta, naplaćeno tek 26,8 milijardi dinara. Mnogo manje nego u aprilu (40,4 mili-jarde) i maju (31,4 milijarde). Ovakav trend bi za svaku Vladu bio alarm za uzbunu. Osim za Vladu Srbije, koja smiruje jav-nost bajkama o „znatno boljoj naplati prihoda“.Tu su i nove tehnologije. Od izuma tople vode, zanimljivije je – kako

da ta voda postane topla, a hotelska soba rashlađena. Neupitna je postojeća mogućnost: plin ili mazut u kotlovnici, no, jedino kon-kurentna opcija već od danas je solarni panel na krovu hotela. Na takav način u Istri je izgrađeno, hiljade bazena. I – tada sezona traje pet mjeseci.

Da sunčeva energija postaje ozbiljan poslovni partner, pokazuje projekt Ivanpah, Kalifornija: izgradnja tri tornja na 1.600 hektara državne zemlje koji će proizvoditi gotovo 400 megavata električ-ne energije, dovoljno za potrebe 140 hiljada domaćinstava. Jedan od bitnih sufinansijera projekta je Google, a glavni podsticaj daje država. Idući na listi investitora je Abu Dhabi, a Saudijska Arabi-ja najavljuje investiciju od 100 milijadi dolara u primjenu solarne energije. Kako ekonomisti kažu: „Za uspjeh preko noći potrebna su so-lidna dva desetljeća rada“. Tako za punu primjenu novih znanja i no-vih tehnologija također je potrebno vrijeme, ali – sve kraće i brže.

Pravo je pitanje što mi radimo i kako se nosimo s tim globalnim promjenama. Pogledavajući ne samo na Kaliforniju ili Saudijsku Arabiju, nego EU regije poput Baskije, Anatolije, Bavarske... gdje sunce radi na povećanju BDP-a, i to cijelu godinu. Upitajmo se pritom i na ovom primjeru, a kod tolikog broja mlade, nezaposlene populacije, ne što je s njihovim stečenim (ne)znanjima, nego kako im dodati nove, tražene kvalifikacije za vrijeme i okolnosti koje su već tu. Da podsjetimo na Darwina: „Na svijetu ne preživljavaju oni koji su najjači ili najinteligentniji, već oni koji su najprilagodljiviji“.

Ako se stvari ogole do kraja, jasno se vidi da se bolje punjenje budžeta u junu duguje prije svega proizvođačima cigareta. Oni su prije povećanja akciza, 01. jula, ispraznili magacine, pa je država od akciza u junu inkasirala devet milijardi dinara više od prosjeka za prethodnih pet mjeseci. Uz to, Narodna banka Srbije je 06. juna u budžet uplatila tri milijarde dinara dobiti iz 2012. Nesreća je samo u tome što NBS ne može baš svakog mjeseca uplaćivati dobit u budžet, a već u julu past će i prihodi od akciza na cigarete.

Šta tek reći o tvrdnjama nadležnih da je junski deficit „najbolji dokaz da su mjere za stabilizaciju državnog budžeta počele da daju prve rezultate“. Kakve mjere? Pa rebalans je usvojen po-četkom jula, a za plate zaposlenih u junu potrošeno je nekoliko stotina miliona dinara više nego u maju ili aprilu!? Štednja? Hm, teško. To što je Vlada imala sreće da joj u junu stigne u ovoj godini najniži račun za dospjele kamate samo je puka slučajnost. Kao što samo slučajno i srpska „bajka“ o budžetu može imati sretan kraj.


Za statistiku kažu da često iskrivljuje podatke, odnosno da prikazuje da svi jedemo sarmu, s tim što jedan dobija rižu, a drugi meso.

POGlED IZ MAkEDONIjE

Pravilo 70

Piše: Mirče jovanovski, urednik, Utrinski vesnik

Možemo li mi ikada da živimo europski? Da ne čeznemo za velikim bogatstvom koje imaju građani Luksemburga ili prebogata Norveška, već da uspijemo da dostignemo

“skromni” europski prosjek koji (statistički) sad imaju Italija i Špa-nija. Za statistiku kažu da često iskrivljuje podatke, odnosno da prikazuje da svi jedemo sarmu, s tim što jedan dobija rižu, a drugi meso. Sa tog aspekta, mi odavno postimo, odnosno samo smo na riži. No, da li bar malo možemo da se nadamo i mesu u ovoj našoj statističkoj porciji? Kad bi ekonomije zemalja u regiji odmah po-čele da ostvaruju stepene rasta od oko pet do šest posto, trebalo bi im 40 godina ili čak i pola stoljeća da dostignu europski prosjek. To pokazuje obična simulacija na pravilo 70, prema kojem će dr-žavi sa godišnjim rastom od jedan posto biti potrebno 70 godina da udvostruči svoj BDP, ili ako se primijeni ovaj model, isto može postići za 10 godina, ako bude imala rast od sedam posto godišnje.

Makedonski BDP po glavi stanovnika, prema paritetu kupovne moći, jeste oko 9.000 eura. To znači da ako produži taj rast sa tem-pom od 2,9 posto kao što je bio u prvom kvartalu ove godine, bit će potrebne 23-24 godine za udvostručavanje BDP (18.000 eura po stanovniku). No, pitanje je da li će i to biti dovoljno da se dostigne europski prosjek, koji prema Eurostatu iznosi 25.200 eura po stanovniku, također mjereno prema paritetu kupovne moći. Ako se uzmu podaci Eurostata za regiju, istu priču sa Ma-kedonijom dijeli i Srbija, čiji je BDP, isto kao i makedonski, samo 35 posto od prosjeka u EU. U malo boljoj poziciji su Crna Gora, sa 42 posto i Turska sa 56 posto, a u gorem stanju su Albanija sa 30 posto i Bosna i Hercegovina sa 28 posto. Čak i Hrvati, koji su od 01. jula dio EU treba da zasuču rukave, ako hoće da i ekonomski, prema standardu, budu pravi Europljani. Također, prema podaci-ma Eurostata od juna 2013., koji se odnose na 2012., Hrvatska je sa 61 posto europskog BDP-a treća najsiromašnija država u EU. Ispred nje su samo Bugarska sa 47% i Rumunija sa 49%.

Jedna nedavna naučna studija za Makedoniju pokazala je da je ma-kedonska privreda povezana “pupčanom vrpcom” sa europskom. Naime, prema podacima ove studije, rađene za potrebe Make-donske akademije nauka i umjetnosti, proizlazi da ako u EU na kvartalnom nivou domaći bruto proizvod raste između 0 i 0,4%, makedonski BDP raste između 1 i 1,3%. Na toj osnovi može da se posmatra veličina rasta na godišnjem nivou, vjeruju autori is-traživanja, koji kažu da ekonomski modeli tačno prezentuju koliki će biti rast, ali i suprotno, jer efekti ove veze su identični i kad su trendovi opadajući. Mala utjeha u cijeloj priči je u tome što ono malo novca kojima raspolažemo, vrijedi malo više kod nas, nego u državama sa višim standardom.

60

trendoviaugust 2013 www.instore.ba

INOVACIjE U PROIZVODNjI EkOlOŠkE AMBAlAžE

Revolucija u pakovanju

Posljednjih godina bilo je nekih pri-lično radikalnih ideja baziranih na dizajniranju održivih pakovanja, koja su „prijateljski nastrojena“ prema prirodi, a koja istovremeno

olakšavaju upotrebu samog proizvoda. Bilo da je riječ o pakovanju koje je dio samog proizvoda ili o proizvodu koji se prodaje u jestivim pakovanjima, težnja dizajnera je da se pronađu rješenja kako bi se što manje ot-pada bacalo i da se upotrebljavaju biorazga-divi i materijali pogodni za reciklažu.

Poslije 60 godina, nova kutija za jaja

Novi dizajn ambalaže za jaja, koji je osmisli-la mađarska dizajnerka Eva Valicsek, dospio je u žižu interesovanja pojedinih kompa-nija pošto je predstavljen u emisiji Future Imagineering koja se prikazuje na televiziji BBC. Iako je dizajn još u fazi razrade, za njega se već interesuje nekoliko velikih tr-govačkih kompanija, među kojima je i jedna iz Hrvatske.

Nova kutija za jaja sastavljena je od karto-na učvršćenog gumicom, koja istovremeno obezbjeđuje čvrstinu i stabilnost kutije, nje-nu prilagođenost svakom pojedinom jajetu, kao i fleksibilnost strukture. Jaja su u ovoj ambalaži istovremeno zaštićena i lako dos-tupna, iako je to ranije izgledalo nemoguće. Ona su smještena u elipsoidnim prorezima unutar kutije u koje se mogu lako uklopiti bez obzira na svoju veličinu, a koji ne do-zvoljavaju da jaja „šetaju“ po ambalaži, što je slučaj sa standardnim kutijama.

Isprva je osmišljena kao projekat na fakulte-tu, ali je postala svjetski poznata kada su se za nju zainteresovale pojedine velike kom-

Predstavljamo vam dvije inovativne amablaže koje su označile prekretnicu u ovoj industriji. Riječ je o funkcionalnom pakovanju za jaja, koje ih štiti i čini lako dostupnim i o pakovanju za flašu, koje može da održi željenu temperaturu do dva sata. Oba pakovanja su biorazgradiva i pogodna sa reciklažu

Priredile: Milena Popović i Una Milićević

panije, spremne da novi dizajn kutije uvedu i u svoje poslovanje.

Zanimljivo je da je prvu kutiju za jaja dizaj-nirao Joseph Coyle, prije nešto više od 100 godina, a ona koja se danas nalazi u širokoj upotrebi osmislio je HG Bennett još pede-setih godina prošlog stoljeća.

„Postojeća ambalaža za jaja nije idealno rješenje. Njen glavni nedostatak je to što se ne može pri-lagoditi veličini svakog pojedinačnog jajeta: ma-nja jaja u ležištu standardne kutije lako se mogu prevrnuti i razbiti prilikom transporta“, objaš-njava mlada dizajnerka, dodajući da su jaja u novom pakovanju vidljiva, što će kupcima omogućiti da odaberu upravo ona koja žele.

„Kutija koju sam osmislila je daleko fleksibil-nija. Ona odgovara različitim veličinama jaja. Nisam odmah napravila konačnu verziju, već sam do nje došla postepeno, mijenjajući prvobit-nu ideju i uklanjajući potencijalne nedostatke“, dodaje Eva.

Ona je prvobitno osmislila i oblik kutije, ali

nije mogla da riješi problem neprilagođene veličine, kao ni čvrstine strukture ambala-že. Do rješenja je, kako kaže, došla sasvim slučajno.

„Nakon nekoliko sati rada i bezuspješnog rje-šavanja problema stabilnosti strukture kutije, pogled mi je slučajno pao na gumicu koja se nalazila među predmetima i materijalima na radnom stolu. Odmah sam znala da je upra-vo gumica detalj koji nedostaje da se ambalaža upotpuni“, objašnjava dizajnerka.

Ona je osmislila novu ambalažu na diza-jnerskom konkursu koji je organizovao Institut primijenjenih umjetnosti Univer-ziteta zapadne Mađarske. Kreirajući kuti-ju, došla je na ideju da upotrijebi gumicu, koja će čvrsto držati jaja unutar kutije, ali će istovremeno biti i fleksibilna.

Kutija ima ravno dno i vrh, tako da je sta-bilna i pogodna za transport. Osim toga, materijal od kojeg je napravljena može se reciklirati, što ovu ambalažu čini ekološki bezbjednom.


Iako novi dizajn kutije za jaja predstavlja samo ideju koja još nije do kraja realizo-vana, za nju se već zainteresovalo nekoliko kompanija, koje su stupile u pregovore o uvođenju novog dizajna u pakovanje svoje robe. Među njima se, kaže dizajnerka, nala-zi i jedna kompanija iz Hrvatske.

Biorazgradivo pakovanje, čuva temperaturu

Veuve Clicquot je kompanija koja je na-pravila najnoviju revoluciju u proizvodnji održivih pakovanja. Ovaj francuski brend je proizveo kuler za šampanjac koji je u potpu-nosti izgrađen od krompira i papira.

Dizajner Cédric Ragot je kreirao ekološku bocu koja se može u potpunosti reciklirati. On je koristio prednosti skrivene snage koju ima skrob. Kao krajnji rezultat, Prirodno Clicquot, održava vaše pjenušavo piće ras-hlađenim i do dva sata zahvaljujući svojim izotermalnim svojstvima. Ovaj materijal, s jedne strane omogućava atraktivnost, a sa druge je vrlo jeftin za proizvodnju.

Ovo je prvo 100% biorazgradivo izotermal-no pakovanje u industiji pića. Kako ističu iz kompanije, ova inovacija omogućava vašoj boci šampanjca Veuve Clicquot Yellow La-

bel da ostane hladna i do dva sata. Naravno, boca podržava elegantan i estetski izgled same flaše i zadržava specifičnu žutu boju etikete. Zato i ne čudi što je Veuve Clicquot najbolje prodavani šampanjac u New Yorku.

Govoreći o razlozima za proizvodnju ovog pakovanja, iz kompanije Veuve Clicquot su istakli da je smanjenje zagađenosti koju pro-uzrokuju njihova pakovanja njihova stalna briga: „Zato smo željeli da uvedemo opet neku inovaciju i pronađemo novo tehničko rješenje koje će u potpunosti biti u skladu s prirodom, ali i dalje elegantno, korisno i upotrebljivo.“

U kompaniji su zatim počeli da razmišljaju o tome i došli do prostog odgovora, prostog kao što je krompir. „Krompir sadrži skrob, a skrob može da se transformiše u 100% bioraz-gradiv materijal. A pakovanja napravljena od ovog materijala su istovremeno i snažna i laga-na. I, ono što je najvažnije, 100% biorazgradiv materijal znači 0% štetnog utjecaja na sredinu. I on je u potpunosti i veoma brzo razgradiv i pogodan za reciklažu. Pakovanje napravljeno 100% biorazgradivog materijala također je i izotermalno, i daje vam mogućnost da uživa-te u omiljenoj boci Veuve Clicqout šampanjca, bilo gdje i bilo kada, jer održava hladnoću boce do dva sata“, istakli su iz kompanije Veuve Clicquot.

Veuve Clicquot Ponsardin je i fab-

rika za proizvodnju šampanjca u

Reimsu u Francuskoj i brend pre-

mium šampanjaca. Fabriku je 1772.

osnovao Philippe Clicquot-Muiron

i od tada je igrala značajnu ulogu

u tome što je šampanjac postao

omiljeno piće buržoazije i plemstva

širom Europe.


vjerovali ili ne

U 90. godini Berta pije 16 piva dnevno

kupanje u pivu

ljubav prema čokoladi vidi se u očima

lizalice sa okusom majčinog mlijeka

Belgijanka Berta De Bot iz okoline Brisela je za svoj ne-davno proslavljen 90. rođen-dan na poklon od rodbine do-bila 90 gajbi piva.

Nije poznato da li u pivu leži

Austrijska pivara Starkenber-ger posjeduje nedaleko od Minhena termalni centar u kom se odnedavno posjetioci mogu kupati u pivu.

Po cijeni od 298 dolara, bazen pun piva može da se iznajmi, a u njemu se može uživati uz kri-glu hladnog piva. Vlasnik piva-re je na ovu ideju došao kada

Naučnici su otkrili da se uži-vanje u nekoj hrani može mje-riti kroz naše oči, a posebno je izražena ljubav prema čokola-di.

Naime, otpuštanje dopamina, hemikalije koja izaziva zado-voljstvo u mozgu, izaziva ši-renje zjenica, što se često po-vezuje sa osjećanjima ljubavi i požude.

U mrežnjači oka dopamin se otpušta kada optički nerv

Proizvođač slatkiša iz Osti-na u Teksasu, kompanija Lolifil, podnio je zahtjev za patent za proizvodnju lizalica sa okusom majči-nog mlijeka.

Lolifil je razvio u saradnji sa grupom žena lizalicu koja ima okus majčinog mlijeka, ali ne sadrži mlijeko dojilje bu-dući da je veganski proizvod, tj. proizvedena bez ikakvih sastoja-ka životinjskog porijekla.

tajna njene dugovječnosti ili je baka izuzetan slučaj otpor-nosti na alkohol. Kako bilo, Berta je u izjavi za list "Het nievsblad" izjavila da svaki dan popije petnaestak piva. Prema njenim riječima, pivo je otkrila sa 17 godina, kada je jednom bila sama kod kuće. S obzirom da joj se piće dopalo, nastavila je da ga pije i narednih deceni-ja u ritmu od 16 dnevno. Ona sebe ne smatra alkoholičar-kom i nikada ga ne pije ujutru, a kaže da može bez problema i da apstinira.

je dio opreme za proizvodnju piva postao suvišan, pa da je ne bi bacio, iskoristio ju je na kre-ativan način.

Bazeni su smješteni u veoma lijepim podrumima u stilu tur-skih kupatila u kojima se nalazi sedam bezena u koje staje oko 12.000 litara piva.

reaguje na izlaganje svjetlu. Jennifer Nasser, profesorica nutricionističkih nauka na Univerzitetu Drexel, sprovela je studiju u kojoj je koristila elektroretinografiju, pomoću koje je mjerila reakcije mre-žnjače na svjetlost. Tom pri-likom su otkrili da mrežnjača ispušta snažne električne si-gnale kada se u ustima nađe komadić čokolade, jednake onim kada je oko izloženo snažnoj svjetlosti.Lizalice, okruglog oblika i ra-

znih boja, prodaju se po cijeni od 10 dolara za pakovanje od četiri i 24 dolara za pakovanje od 12 komada.

FOTO VIjEST

Coca-Cola je lansirala boce koje se tope u rukama, na-

činjene od leda. Ova ambalaža se za sada može naći

u Kolumbiji. Ledena boca se nakon ispijanja jedno-

stavno istopi, pa je stoga ekološki prihvatljiva, a u

isto vrijeme predstavlja i inovativan marketinški trik,

poručuju iz kompanije. Kako se prsti ne bi smrzavali u

dodiru sa ledom, Coca-Cola uz ove flašice dijeli i crve-

ne brendirane prstenove, koji to sprečavaju.


64

vox populiaugust 2013 www.instore.ba

Nisam od onih koji životinje vole više nego ljude. Mada razumijem i takve, jer razloga zbilja ima na pretek. Malo će vas koja životinja, recimo, zapanjiti nepri-mjerenim, neprilagođenim, užasnim i krvoločnim ponašanjem kao što to može čovjek. I to ne samo zato jer od tigra očekujete da se zaleti na antilopu, a od srednjovječnog muškarca za volanom ne očekujete da izbaci toliku količinu užasa na ženu koja se usudila da stoji čak dvije i pol sekunde nakon paljenja žutog svjetla. Ja opet volim ljude. Volim i životinje, ali

Ja opet volim ljude… ali nije lako

Piše: Vedrana Seksan

ljude volim više. Divni su mi primjeri po-put onog koji je kružio društvenim mre-žama o čovjeku koji je toliko volio svoga psa da je bio spreman zbog njega ležati u hladnoj vodi jer je to bio jedini način da pas koji je obolio od teškog oblika ar-tritisa odspava par sati. Pas je nedavno uginuo nekon duge patnje i bilo mi ga je jako žao, kao i njegovog vlasnika koji očito pati za svojim najboljim prijateljem. Jer postoje ljudi koji životinje biraju za najbolje prijatelje i tako se lišavaju rizika da će im kad se najmanje nadaju biti za-boden nož u leđa. Što je možda pametno. Ali, kažem, ja još uvijek i potpuno neu-temeljeno u dokaze iz prakse, vjerujem da se ljudi mogu promijeniti. Kažem, neutemeljeno jer me na svakom koraku demantuju. Koliko se samo donedavno pričalo, da nastavim po liniji privrženosti životinjama, o tim famoznim azilima za pse lutalice. Humanom metodom ukinu-te su kafilerije, što smo pozdravili svi mi koji vjerujemo u ljude, kao i oni koji više vole životinje. Humano, bez pogovora. Evo dokaza za moju teoriju o tome kako se ljudi mogu promijeniti, mislila sam. Sve dok isti ti ljudi koji su ukinuli nisu uradili ništa da sada sklone čopore pasa koji su se počeli nekontrolisano kretati po ulicama. Na pse se pucalo, pojavili su se privatni šintori, jer od nas uvijek neko nađe način da zaradi u mutnoj vodi, pisa-lo se o napadima na ljude, žestoko su se sukobili oni koji vole životinje i oni koji prvima poručuju da sve pse lutalice saku-pe i vode ih kućama…. I? Šta bi na kraju? Ne bi ništa. Oni što vole životinje i danas hrane pse lutalice oko haustora. Oni koji ih ne vole, ne vole ni ljude koji ih vole i hrane, pa su svađe komšija kao borbe koje smo gledali u Opstancima. Oni koji bi trebali da riješe problem mudro šute.

Jer valjda glasaju i ovi što vole životinje i ovi što ih ne vole pa im valja svima ugo-diti. A ovi što vole ljude su svakako glupi. Jer su do sada trebali naučiti kako stvari zaista stoje. A ja nikako da naučim. Evo ni sad. Dok mi je zvučna kulisa života u proteklih deset dana brundanje motorne pile. Dio grada u kojem živim je valjda jedini koji je privilegovan time da ima-mo parkove. Sa prozora mojih soba na jednu i na drugu stranu gledam topole koje su stare i po stotinu godina. I koje već deset dana sijeku. Kako bi se proši-rila postojeća cesta i napravilo više tra-ka, rasteretio saobraćaj, dakle – pomoglo ljudima. I pošto ja volim ljude, trebalo bi da sam vrlo zadovoljna jer će nove dvije trake značiti značajno rasterećenje sao-braćaja, manje gužve, bolju prometnost kroz grad…. Još kažu da će se cesta širiti sve do okretnice na kojoj će, sada nešto u šta ćete teško povjerovati, biti sagrađen tržni centar. I to bi me trebalo obrado-vati. Jer tržni centri su baš super. Mjesta na koja možemo voditi djecu nakon što se i posljednji park uništi zbog progresa i napretka i rasterećenja i ne znam ni ja čega sve već ne. Ovi što vole životinje se, vidim, ne bune što padaju stabla. Ni ovi što ih ne vole nisu se u komšiluku čuli povodom sječe jedinih zelenih površina u gradu. Pošto sam ja u ovoj kategoriji što voli ljude, onda se valjda i od mene očekuje da šutim. I priklonim se napret-ku. Koji je svakako u našu korist. Ljud-sku. Da zelenilo valja, ne bi od njega svi bježali na asfalt. I sve ja sebe tako tješim,

Ovi što vole životinje se, vidim, ne bune što padaju stabla. Ni ovi što ih ne vole nisu se u komšiluku čuli po-vodom sječe jedinih zelenih površina u gradu.

a opet mi žao drveća. Ne zato jer drveće volim više nego ljude. Daleko od toga. Nego zato jer mnogo manje volim tržne centre. I longitudinale koje ništa ne rje-šavaju. I vlasti koje su uvijek spremne na površno rješavanje stvari. I one koji su u stanju poručiti cijelim generacijama da je šetanje po tržnom centru mnogo bolje nego šetanje po Igmanu. Na kojem već decenijama stoje razrušene skakaoni-ce. Čija obnova je potpuno nepotrebna. Osim ako se ne mogu pretvoriti u kakav tržni centar. Kažem, volim ljude. Ali nije lako. Vjerujte, nije nimalo lako.

Documents

Broj 54(BiH)-p.56