Broj: 7 - GOD. VIII. List izlazi jedanput mjesečno i po ... glasnik 7_9.pdfBroj: 7 - GOD. VIII. Krapina, 22. 12. 2009. List izlazi jedanput mjesečno i po potrebi ISSN 1845-7711 2009

Broj: 7 - GOD. VIII.Krapina, 22. 12. 2009.List izlazi jedanput mjesečno i po potrebi 2009.ISSN 1845-7711

S A D R Ž A J

“Službeni glasnik Grada Krapine” službeno glasilo Grada Krapine • Izdavač: Grad Krapina.Uredništvo: Magistratska 30 • Telefon: 049 382-400, Telefax: 049 371-211

Tehničko uređenje i korektura: Upravni odjel Grada KrapineTisak: Gama Grafit d.o.o. Krapina

AKTI GRADSKOG VIJEĆA

1. Odluka o imenovanju članova Upravnog vijeća Gradske knjižnice Grada Krapine 2. Odluka o imenovanju člana školskog odbora OŠ „August Cesarec“ Krapina 3. Odluka o organizaciji i načinu naplate parkiranja na području Grada Krapine 4. Odluka o Izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana Grada Krapine 5. Izmjena i dopuna Proračuna Grada Krapine za 2009. godinu 6. Odluka o plaćama i naknadama dužnosnika Grada Krapine 7. Odluka o financiranju političkih stranaka i nezavisnih članova gradskog vijeća iz Proračuna Grada Krapine 8. Proračun Grada Krapine za 2010. god. 9. Odluka o izvršavanju Proračuna Grada Krapine za 2010. god.10. Program raspodjele sredstava spomeničke rente za 2010. god.11. Program korištenja sredstava od prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo za 2010. godinu12. Program održavanja komunalne infrastrukture i uređenog građevinskog zemljišta za 2010. godinu13. Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2010. god.14. Program izrade prostorno planske i projektne dokumentacije za 2010. god.15. Program javnih potreba u školstvu i predškolskom odgoju za 2010. god.16. Program javnih potreba u kulturi za 2010. god.17. Program javnih potreba u sportu za 2010. god.18. Program javnih potreba u socijalnoj skrbi i zdravstvu za 2010. god.19. Odluka o mjerilima za ostvarivanje financijskih potpora programima i projektima udruga na području Grada Krapine

AKTI GRADONAČELNIKA

1. Plan rasporeda kioska na području Grada Krapine2. Odluka o imenovanju članova Upravnog vijeća Javne vatrogasne postrojbe Grada Krapine

Službeni glasnik Grada Krapine 22. prosinca 2009. - Broj 7/092

AKTI GRADSKOG VIJEĆA

Na temelju čl.21. Statuta Grada Krapine (Službeni glasnik Grada Krapine br.4/09.) i čl.14. Gradske knjižnice Krapina, Gradsko vijeće Gra-da Krapine je na svojoj sjednici održanoj dana 21.12. d o n i j e l o

O D L U K Uo imenovanju članova Upravnog vijeća

Gradske knjižnice Krapina

1. U Upravno vijeće Gradske knjižnice Krapi-na od strane Grada Krapine kao osnivača ime-nuju se slijedeći članovi:

Zoran Gregurović•Dubravko Sopek•

2. U Upravno vijeće Gradske knjižnice iz reda stručnih djelatnika Knjižnice i m e n u j e se

Zdravko Štefanić• 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana

od dana objave u Službenom glasniku Grada Krapine.

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Zoran Gregurović

KLASA: 021-05/09-01/54.URBROJ: 2140/01-09-01.KRAPINA, 21.12.2009.

Na temelju članka 119. i 121. Zakona o odgo-ju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (“Na-rodne novine” broj 87/08) te članka 21. Statuta Grada Krapine (Službeni glasnik Grada Krapine br. 04/09.)Gradsko vijeće Grada Krapine, na sjednici održanoj 21.12.2009. godine, donijelo je

ODLUKUo razrješenju dosadašnjeg i imenovanju

novog člana Školskog odboraOsnovne škole Augusta Cesarca Krapina

I.Razrješuje se član Školskog odbora Osnov-

ne škole Augusta Cesarca, Vladimir Puljko, na

osobni zahtjev.II.

Za člana Školskog odbora Osnovne škole Augusta Cesarca, od strane Grada Krapine ime-nuje se Božo Cerovečki,dipl.ing. iz Krapine, Lazi Krapinski 17.

III.Mandat člana školskog odbora iz točke 2.

ove Odluke traje do isteka mandata razriješenog člana iz točke 1. ove Odluke.

IV.Ova Odluka stupa na snagu danom donoše-

nja.


KLASA:602-02/09-01/39.URBROJ:2140/01-09-03.KRAPINA, 21.12.2009.

Na temelju čl. 5 stavka 1. točke 6. i stavka 11. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Na-rodne novine 67/08) i čl.21. Statuta Grada Kra-pine ( Službeni glasnik Grada Krapine br.4(09.) Gradsko vijeće Grada Krapine je na 5. sjedni-ci, održanoj dana 21.12. 2009.godine, donijelo

O D L U K Uo organizaciji i načinu naplate parkiranja

na području Grada Krapine

I. OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.Ovom se odlukom određuju parkirališne po-

vršine (u daljnjem tekstu: javna parkirališta), or-ganizacija i način naplate parkiranja, te nadzor nad parkiranjem vozila na javnim parkiralištima s naplatom na području Grada Krapine.

Članak 2.Javnim parkiralištem smatra se javna promet-


na površina namijenjena isključivo za zaustavlja-nje i parkiranje vozila.

Članak 3.Tehničke i organizacijske poslove, naplatu,

nadzor nad parkiranjem vozila, održavanje i či-šćenje, te druge poslove na javnim parkirališti-ma s naplatom obavlja Krakom d.o.o..

Članak 4.Javno parkiralište s naplatom može biti stal-

no, ulično ili izvanulično.Stalna javna parkirališta s naplatom su parki-

rališta na kojima se parkiranje naplaćuje tijekom cijele kalendarske godine.

Ulična javna parkirališta s naplatom su par-kirališta posebno označena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom na kolniku u skladu s propisima o sigurnosti prometa te tehničkom dokumentacijom.

Izvanulična javna parkirališta s naplatom su parkirališta koja se nalaze izvan kolnika, a ozna-čena su vertikalnom i horizontalnom signaliza-cijom u skladu s ovom odlukom i prostorno su definirana posebnim projektom.

Izvanulična javna parkirališta s naplatom mogu biti asfaltirana i neasfaltirana.

Članak 5.Javna parkirališta moraju biti označena pro-

metnom signalizacijom u skladu s propisima o sigurnosti prometa.

Javna parkirališta s naplatom moraju imati oznaku zone, dopuštenog trajanja parkiranja, vremena naplate parkiranja i visinu naknada za parkiranje.

Članak 6.Javna parkirališta s naplatom svrstavaju se u

parkirališne zone.Parkiranje na javnom parkiralištu s naplatom

može biti s ograničenim ili neograničenim vre-menom trajanja parkiranja.

Oznaka parkirališta na kojima se vrši naplata razvrstana su po kategorijama i označena bo-jom, i to :

- Parkirališta 1. kategorije – crvena boja : Uli-ca dr. Ljudevita Gaja, Trg Ljudevita Gaja, Magi-stratska ulica

- Parkiralište 2. kategorije - žuta boja: Trg dr. Mirka Dražena Grmeka, Ulica Hrvatskih bra-

nitelja (trokut), Ulica Hrvatskih branitelja (vrtić), Ulica Ivana Rendića

- Parkiralište 3. kategorije – zelena boja: Ulica Frana Galovića (kod FINA-e), Ulica Frana Galovića (kod Željezničkog kolodvora), Ulica Hr-vatskih branitelja (kod Hušnjakova)

Gradonačelnik može kategorizirati i druga javna parkirališna mjesta Grada Krapina, koja po svojoj namjeni i uređenosti ispunjavaju uvjete iz ove Odluke i koja su kao takova odgovarajuće označena.

II. OPĆI UVJETI UGOVORA O KORIŠTENJU JAVNIH PARKIRALIŠTA S NAPLATOM

Članak 7.Zaustavljanjem ili parkiranjem vozila na jav-

nom parkiralištu s naplatom vozač, odnosno vlasnik vozila, sklapa s „Krakom“ d.o.o ugovor o korištenju javnog parkirališta s naplatom uz korištenje dnevne parkirališne karte (u daljnjem tekstu: Ugovor o parkiranju uz korištenje dnevne karte) prihvaćajući opće uvjete ugovora o kori-štenju javnih parkirališta s naplatom propisanih ovom odlukom.

Članak 8.Ugovorom iz prethodnog članka ove odluke

isključuje se čuvanje vozila te odgovornost za oštećenje ili krađu vozila.

Članak 9.Za korištenje javnih parkirališta s naplatom

koristi se dnevna parkirališna karta. Dnevna parkirališna karta (u daljnjem tekstu:

dnevna karta) vrijedi za parkirališnu zonu i za vremensko razdoblje za koju je izdana.

Dnevna karta vrijedi od trenutka izdavanja do istog vremena u prvom slijedećem danu u ko-jem se naplaćuje parkiranje.

Izgled i sadržaj dnevne karte za korištenje javnih parkirališta s naplatom određuje „Kra-kom“ d.o.o.

Cijene dnevne karte za korištenje javnih par-kirališta s naplatom određuje gradonačelnik Grada Krapine.

Članak 10.Naplata dnevne karte obavlja se naplatom na-

loga za plaćanje dnevne karte preko žiro računa „Krakom-a“ d,o.o. ili naplatom dnevne karte na blagajni „Krakom“ d.o.o.


Naplata dnevne karte putem naloga za pla-ćanje dnevne karte podrazumijeva preuzimanje tiskane dnevne karte neposredno na parkiralištu na način iz članka 11. stavka 3. ove odluke i pla-ćanje dnevne karte uplatom na žiro račun „Kra-kom-a“ d.o.o.

Naplata dnevne karte na blagajni „Krakom-a“ d.o.o. podrazumijeva naplatu dnevne karte na blagajni „Krakom-a“ d.o.o. , a koja je prethodno preuzeta na parkiralištu.

Članak 11.Nadzor nad parkiranjem vozila na javnim par-

kiralištima obavlja ovlaštena osoba „Krakom-a“ d.o.o.

Ovlaštene osobe koriste se odgovarajućom tehničkom opremom koja omogućuje evidenti-ranje mjesta i vremena parkiranja, marke, tipa, boje i registarske oznake vozila te ispisivanje dnevne karte i naloga za plaćanje dnevne karte, a sve u skladu s odredbama općih uvjeta ugo-vora o korištenju javnih parkirališta s naplatom propisanih ovom odlukom.

Dnevnu kartu i nalog za plaćanje dnevne kar-te izdaje osoba ovlaštena za nadzor nad parki-ranjem. Osoba ovlaštena za nadzor nad parkira-njem dnevnu kartu i nalog za plaćanje dnevne karte pričvršćuje ispod brisača vjetrobranskog stakla vozila ili iste uručuje osobno na zahtjev korisnika parkiranja.

Dostavljanje dnevne karte i naloga za pla-ćanje dnevne karte na način iz stavka 3. ovoga članka smatra se urednim i kasnije oštećenje ili uništenje istih ne utječe na valjanost dostavljanja te ne odgađa plaćanje dnevne karte.

Članak 12.Korisnik javnog parkirališta s naplatom koji

koristi javno parkiralište prema ugovoru o parki-ranju uz korištenje dnevne karte dužan je platiti dnevnu kartu u roku od osam (8) dana od dana izdava

Članak 13.Ako korisnik javnog parkirališta s naplatom

ne plati dnevnu kartu u roku iz članka 12. ove odluke, dužan je, osim iznosa dnevne karte, u daljnjih osam dana, platiti i stvarne troškove te zakonsku zateznu kamatu, na što će ga se u na-logu upozoriti.

Ako korisnik javnog parkirališta s naplatom ne plati u danim rokovima, „Krakom“ d.o.o. po-

krenut će protiv njega, a u svoje ime i za svoj račun, sudski postupak.

Članak 14.Korisnikom javnog parkirališta s naplatom

koji podliježe plaćanju dnevne karte smatra se vlasnik vozila koji je evidentiran u odgovaraju-ćim evidencijama Ministarstva unutarnjih poslo-va, prema registracijskoj oznaci vozila, a za vo-zila koja nisu evidentirana vlasnik vozila utvrđuje se na drugi način.

Članak 15.Za stanare ulica na području zona u kojima se

naplaćuje parkiranje i za pravne osobe koje ima-ju sjedište unutar tog područja mogu se uvesti povlašteni uvjeti parkiranja u pogledu vremen-skog ograničenja trajanja parkiranja i cijene.

Za korištenje javnih parkirališta s naplatom po povlaštenim uvjetima koristi se povlaštena parkirališna karta.

Povlaštena parkirališna karta (u daljnjem tek-stu: povlaštena karta) vrijedi za parkirališnu zonu i za vremensko razdoblje za koju je izdana.

Izgled i sadržaj povlaštene karte za korište-nje javnih parkirališta s naplatom određuje „Kra-kom“ d.o.o. , uz suglasnost nadležnog upravnog odjela Grada Krapine.

Vrste i cijene povlaštenih karata za korištenje javnih parkirališta s naplatom određuje „Kra-kom“ d.o.o. uz suglasnost Gradonačelnika Gra-da Krapine.

Članak 16.Pravo na povlaštenu kartu ima fizička osoba

(stanar) koja:- ima prebivalište ili boravište na području

na kojem se naplaćuje parkiranje, što dokazuje osobnom iskaznicom ili uvjerenjem Ministarstva unutarnjih poslova o adresi stanovanja;

- ima vozilo registrirano na svoje ime, što do-kazuje valjanom prometnom dozvolom.

Pravo na povlaštenu kartu ima pravna osoba koja:

- koristi poslovni prostor na području na ko-jem se naplaćuje parkiranje, što dokazuje ugo-vorom o zakupu, odnosno izvatkom iz zemljišnih knjiga o vlasništvu poslovnog prostora;

- ima vozilo registrirano na ime pravne osobe, što dokazuje valjanom prometnom dozvolom.

Naplata povlaštene karte obavlja se naplatom


preko žiro računa „Krako-ma“ d.o.o. Ako korisnik povlaštene karte za vrijeme nje-

nog važenja promijeni vozilo za koje je karta iz-dana, „Krakom“ d.o.o. zamijenit će parkirališnu kartu, na korisnikov zahtjev, novom parkirališ-nom kartom.

Povlaštena karta vrijedi dok fizička, odnosno pravna osoba ispunjava uvjete iz stavka 1., od-nosno 2. ovoga članka.

Osobama iz stavka 1., odnosno 2. ovoga članka može se izdati povlaštena karta ako su podmirili sve svoje obveze prema „Krako-mu“ d.o.o. do dana njezina izdavanja.

Članak 17.Korisnik javnog parkirališta s naplatom ostva-

ruje pravo korištenja javnog parkirališta s napla-tom po povlaštenim uvjetima samo ako ima va-ljanu povlaštenu kartu.

Valjana povlaštena karta je ona parkirališna karta iz koje je vidljivo da vrijedi:

a) za vozilo za koje je izdana, tj. za registracij-sku oznaku parkiranog vozila,

b) za vremensko razdoblje u kojem se koristi javno parkirališno mjesto s naplatom i

c) za parkirališnu zonu u kojoj se koristi javno parkirališno mjesto s naplatom.

Korisnik parkiranja čija povlaštena karta nije valjana, korištenje javnog parkirališta s napla-tom ugovara s „Krakom-om“ d.o.o. sukladno odredbama članka 7. ove odluke.

Članak 18.Korisniku javnog parkirališta s naplatom

ovom odlukom omogućuje se korištenje javnog parkirališta s naplatom u kraćem vremenskom trajanju parkiranja po povoljnijim uvjetima u po-gledu cijene te primjene vremenski ograničenog trajanja parkiranja.

Za korištenje javnih parkirališta s naplatom po povoljnijim uvjetima koristi se jednosatna ili višesatna parkirališna karta (u daljnjem tekstu: satna karta) uz primjenu vremenski ograničenog trajanja parkiranja.

Satna karta vrijedi za parkirališnu zonu i za vremensko razdoblje za koju je izdana.

Vrijeme parkiranja na parkiralištima na kojima se vrši naplata je ograničeno i iznosi:

- 60 minuta na parkiralištu 1. kategorije,- 120 minuta na parkiralištu 2. kategorije.

Na parkiralištima III kategorije (zelena boja) neograničeno.

Svaki započeti sat parkiranja računa se kao puni sat.

Krakom d.o.o. uz suglasnost Gradonačelni-ka može na pojedinim parkiralištima iz članka 6. ove Odluke odrediti i drugačije ograničenje vre-mena parkiranja.

Izgled i sadržaj satne karte za korištenje jav-nih parkirališta s naplatom određuje „Krakom“ d.o.o., uz suglasnost Gradonačelnika grada Kra-pine.

Vrste i cijene satne karte za korištenje javnih parkirališta s naplatom određuje gradonačelnik Grada Krapine na prijedlog nadležnog upravnog odjela Grada Krapine.

Članak 19.Naplata satne karte obavlja se ručno i auto-

matski neposredno na parkiralištu, mobilnim te-lefonom, preko ovlaštenih prodajnih mjesta.

Ručna naplata satne karte podrazumijeva istodobnu kupnju i preuzimanje tiskane parkira-lišne karte neposredno na parkiralištu od osobe koju ovlasti „Krakom“ d.o.o.

Automatska naplata satne karte podrazumije-va istodobnu kupnju i preuzimanje tiskane par-kirališne karte neposredno na parkiralištu putem parkirališnog automata.

Naplata satne karte mobilnim telefonom po-drazumijeva kupnju parkirališne karte elektronič-kim putem. Za plaćeno parkiranje koje je prihva-ćeno i evidentirano u informacijskom sustavu „Krakom“ d.o.o. ne izdaje se tiskana parkira-lišna karta već korisnik zaprima SMS potvrdu o plaćenoj parkirališnoj karti.

Članak 20.Korisnik javnog parkirališta s naplatom koji

koristi javno parkiralište s naplatom uz korištenje satne karte i vremenskog ograničenja trajanja parkiranja dužan je istaknuti valjanu satnu kartu s unutarnje strane vjetrobranskog stakla vozila ili zaprimiti SMS-potvrdu za plaćeno parkiranje u vremenskom roku od pet (5) minuta od dolaska korisnika na javno parkirališno mjesto s napla-tom.

Valjana satna karta je ona parkirališna karta iz koje je vidljivo da je plaćena:

a) za vremensko razdoblje u kojem se koristi javno parkirališno mjesto s naplatom,


b) za parkirališnu zonu u kojoj se koristi javno parkirališno mjesto s naplatom i

c) u okviru vremenskog ograničenja trajanja parkiranja.

Korisnik parkiranja koji ne postupi sukladno odredbama iz stavka 1. ovog članka ili čija satna karta nije valjana, korištenje javnog parkirališta s naplatom ugovara s „Krakom-om sukladno odredbama članka 7. ove odluke.

Članak 21.

Godišnja parkirna karta može se izdati za 2. i 3. kategoriju naplate parkiranja.

Vozilo sa godišnjom parkirnom kartom izda-nom za 2. kategoriju naplate parkiranja može biti vremenski neograničeno parkirano u 2. katego-riji naplate parkiranja.

Vozilo sa godišnjom parkirnom kartom izda-nom za 3. kategoriju naplate parkiranja može biti vremenski neograničeno parkirano u 3. katego-riji naplate parkiranja.

Godišnja parkirna karta ne osigurava rezer-vaciju parkirnog mjesta.

Krakom d.o.o. može uz suglasnost Gradona-čelnika izdati rezervaciju i zauzimanje parkirnog mjesta pravnim osobama.

Cijenu rezervacije i zauzimanja parkirnog mjesta određuje Krakom d.o.o.

Uvjeti korištenja rezervacije i zauzimanje par-kirnog mjesta reguliraju se Ugovorom između „Krakoma“ d.o.o. i dotične pravne osobe.

Rezervacija i zauzimanje parkirnog mjesta može se izdati za najviše 20% raspoloživih par-kirnih mjesta na svakom parkiralištu iz članka 6. ove Odluke.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 22.Odredbe ove odluke ne primjenjuju se na ko-

rištenje rezerviranih parkirališnih mjesta na jav-nim parkiralištima.

Članak 23.Na dan stupanja na snagu ove odluke presta-

je važiti Odluka o parkirališnim mjestima, nači-nu upravljanja, naplati i parkiranju na području grada Krapine (Službeni glasnik Grada Krapine br.5/05.)

Članak 24.Ova odluka stupa na snagu 8 dana nakon

objave u „Službenom Glasniku Grada Krapi-ne“.


KLASA: 021-05/09-01/54.URBROJ: 2140/01-09-03.KRAPINA, 21.12.2009.

Na temelju članka 100., 101., 102. i 346. st. 4. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine” broj 76/07 i 38/09), te članka 21. st. 4. Statuta Grada Krapine (Sl. glasnik Grada Krapi-ne br. 04/09), Gradsko vijeće Grada Krapine je na 5. sjednici održanoj dana 21. 12.2009. god. donijelo

ODLUKU o donošenju Izmjena i dopuna

Generalnog urbanističkog planaGrada Krapine

Članak 1. Donose se Izmjene i dopune Generalnog

urbanističkog plana Grada Krapine (Sl. glasnik Grada Krapine br. 02/02, 16/04 i 5/07), u dalj-njem tekstu “Izmjena i dopuna GUP-a” .

Članak 2. Izmjena i dopuna GUP-a izrađena je od izra-

đivača – tvrtke “APE” d.o.o. Zagreb, Dinarska 39, a sadržana je u elaboratu “Generalni urbani-stički plan Grada Krapine – III izmjene i dopune” koji se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela, a sadrži:

A. TEKSTUALNI DIO PLANAUVOD 1. IZMJENE I DOPUNE ODREDBI ZA PRO-

VOĐENJE

B. GRAFIČKI DIO PLANA 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA


1.1. RAZVOJ I UREĐENJE NASELJA M 1:100001.2. RAZVOJ I UREĐENJE NASELJA M 1: 50002. MREŽA GOSPODARSKIH I DRUŠTVE-

NIH DJELATNOSTI 2.1 RAZVOJ I UREĐENJE NASELJA3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRA-

STRUKTURNA MREŽA3.1. PROMET4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I

ZAŠTITU PROSTORA4.1. UVJETI KORIŠTENJA4.2. OBLICI KORIŠTENJA I NAČIN GRADNJE

C. OBVEZNI PRILOZI 1. PREDMET IZMJENA I DOPUNA 1.1. Izmjene i dopune u dijelu namjene povr-

šina1.2. Izmjene i dopune u dijelu prometne mreže1.3. Izmjene i dopune Područja primjene

planskih mjera zaštite1.4. Usklađenje sa Zakonom o prostornom

uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09)1.5. Izmjene i dopune odredbi za provođenje

i pisanog dijela plana (obrazloženja plana)2. IZMJENE I DOPUNE PISANOG DIJELA

PLANA (OBRAZLOŽENJA PLANA)3. IZVOD IZ PPU GRADA KRAPINE4. STRUČNE PODLOGE5. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I

PROPISA NA KOJE SE ODNOSI SADRŽAJ PLA-NA

6. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA(iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09)

7A. IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ RASPRAVI 7B. IZVJEŠĆA O JAVNOJ RASPRAVI8. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DO-

NOŠENJA PLANA9. SAŽETAK ZA JAVNOST

Članak 3. Izmjena i dopuna Odredbi za provođenje Iz-

mjena i dopuna GUP-a, navedene pod točkom 2.A. Tekstualnog dijela Izmjena i dopuna GUP-a, prilažu se i sastavni su dio ove Odluke.

Članak 4. Elaborat iz članka 2. ove Odluke, izrađen je

kao izvornik u šest primjerka koji su potpisani od predsjednika Gradskog vijeća i ovjereni pečatom Gradskog vijeća Grada Krapine te se čuvaju:

- jedan primjerak u pismohrani dokumentaci-je Grada Krapine,

- tri primjerka u Odsjeku za prostorno uređe-nje, zaštitu okoliša i gradnju,

- jedan primjerak u Ministarstvu zaštite okoli-ša, prostornog uređenja i graditeljstva,

- jedan primjerak u Zavodu za prostorno ure-đenje Krapinsko – zagorske županije.

Članak 5. Uvid u Plan iz članka 1. ove Odluke osigu-

rava se u sjedištu nositelja izrade – Jedinstveni upravni odjel, Odsjek za prostorno uređenje, za-štitu okoliša i gradnju, Magistratska 30, Krapina.

Članak 6.Stupanjem na snagu ove Odluke ostaju na

snazi sve ostale odredbe Odluke o donošenju generalnog urbanističkog plana Grada Krapine (Sl. glasnik Grada Krapine br. 2/02, 16/04 i 5/07) i pripadajuće provedbene odredbe.

Po stupanju na snagu ove Odluke, izradit će se i objaviti pročišćeni tekst Odredbi za provo-đenje.

Članak 7.Ova Odluka stupa na snagu osam dana od

objave u „Službenom glasniku Grada Krapine“.

Predsjednik Gradskog vijeća: Zoran Gregurović

Klasa: 021-05/08-01/06Urbroj: 2140/01-09-30Krapina, 21.12. 2009.

PRILOG Odluke o donošenju Izmjena i dopuna

Generalnog urbanističkog plana Grada Krapine

A)1. IZMJENE I DOPUNE ODREDBI ZA PROVO-ĐENJE

Članak 1.U članku 3. stavku 3. Iza riječi “Dolići“ dodaje

se riječ “Strahinje”.


U članku 3. stavku 3. iza riječi “i zapadno od pruge” dodaju se riječi “te na drugim lokacijama na kojima se ocjeni da se radi o nepovoljnim ge-omehaničkim svojstvima tla”.

U članku 3. stavku 3. riječi “upravni akt” za-mjenjuju se riječima “akt za građenje”.

Članak 2. U članku 7. stavku 1. tekst na kraju stav-

ka “Ako se detaljnim planom uređenja rješava samo dio planiranoga predjela, potrebito je Pro-gramom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrditi granicu obuhvata te izraditi urbanistički program i smjernice prostornoga razvitka čitavo-ga predjela.”, briše se.

Članak 3. U članku 11. stavku 3. iza riječi “ Popovec

– Jazvine” dodaju se riječi “stambeno naselje Tkalci”.

Članak 4.U članku 12. stavku 6. točka 5. mijenja se i

glasi:“* Ukupna visina građevine (mjeri se od

konačno zaravnanog i uređenog terena na nje-govom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova - sljemena), mora biti u skla-du s namjenom i svrhom same građevine, ali ne smije biti veća od 12,00 metara. Iznimno, neki di-jelovi građevine mogu biti viši ako je to potrebno zbog odvijanja tehnološkoga procesa (dimnjak, filter, kran i sl.)”

U članku 12. stavku 6. točka 5. riječ “zabatne” zamjenjuje se riječju “ukupne”:

Članak 5.U članku 13. stavku 5. točka 4. mijenja se i

glasi:“* Etažna visina zgrada namijenjenih po-

slovnim namjenama može biti najviše P+2 (pri-zemlje i dva kata bez potkrovlja) ili Po ili S+P+Pk S+P+1+Pk (podrum ili suteren, prizemlje, kat i potkrovlje). Najveća dopuštena visina građevine od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja iznosi 9,0 m. Neznatno veća visina zgrade je iznimno moguća pod uvjetom da se predvidi Urbanistič-kim planom uređenja središta Krapine ili Urbani-stičkim planom uređenja za Novu Krapinu.”

U članku 13. stavku 5. točka 6. riječ “zabatne” zamjenjuje se riječju “ukupne”:

U članku 13. stavku 6. iza riječi “podruma” dodaju se riječi “ili suterena”.

Članak 6.U članku 14. stavku 3. riječi “dvorca Popo-

vec” zamjenjuju se riječima “dvorca Kulmer u Popovecu”.

U članku 14. dodaje se stavak 5. koji glasi:“(5) Postojeća zgrada motela može se ob-

noviti, rekonstruirati zamijeniti novom gradnjom uz uvjet da se zadrži postojeća ukupna visina građevine(mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova – sljemena).”

Članak 7.U članku 15. stavak 1. mijenja se i glasi:“(1) Ovim člankom propisuju se uvjeti izgrad-

nje na zemljištima predviđenim ovim General-nim planom za mješovitu namjenu. Pretežitost namjene definira se u odnosu na zonu, a ne na građevnu česticu.

U članku 15. stavak 4. mijenja se i glasi:“(4) U predjelima mješovite pretežito stam-

bene namjene (M1) moguća je izgradnja stam-benih, stambeno-poslovnih i iznimno poslovnih građevina. Prateći sadržaji mogu biti u sklopu stambene građevine, a njihova površina može biti najviše 49% ukupnog GBP-a na građevnoj čestici.

Na zasebnoj građevnoj čestici veličine do 1,0 ha mogu se graditi predškolske ustanove i škole, ustanove za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, vjerske građevine i građevine djelatnosti kulture, građevine posebne namjene, trgovačko-usluž-ni centri stambenog susjedstva (tipa market i supermarket), sportsko-rekreacijski sadržaji i igrališta, javne i zaštitne zelene površine, javne garaže, te manje elektroenergetske i komunalne građevine i uređaji.

Ne mogu se graditi veći trgovački centri koji svojim opsegom premašuju potrebe stambenog susjedstva, građevine za proizvodnju i obrt, skla-dišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način smetaju stanovanju. Navedeni postojeći sadržaji mogu se zadržati bez mogućnosti širenja, ali s tendencijom pre-namjene u namjenu primjerenu stanovanju.

U predjelima mješovite pretežito stambene


namjene vrijede odredbe o uvjetima i načinu gradnje stambenih građevina.”

U članku 15. stavak 5. mijenja se i glasi:“(5) U predjelima mješovite pretežito poslov-

ne namjene (M2) moguća je izgradnja poslovnih, stambeno poslovnih i iznimno stambenih gra-đevina, s tim da prevladava poslovna namjena (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu). Na tim predjelima mogu se graditi i jednonamjen-ske građevine u funkciji naselja (poslovne, javne i društvene, iznimno stambene namjene).

U predjelima mješovite, pretežito poslovne namjene, ne mogu se graditi opskrbni centri s otvorenim parkiralištem, skladišta kao osnovna namjena, proizvodne građevine za preradu mi-neralnih sirovina i druge proizvodne građevine koje mogu ometati funkciju stanovanja.

U predjelima mješovite pretežito poslovne na-mjene vrijede odredbe o uvjetima i načinu grad-nje za poslovnu namjenu (članak 13). Iznimno za ugostiteljsko turističke sadržaje u predjelima M2, uz uvijete i način gradnje za poslovnu namjenu posebno se utvrđuje da je moguća je gradnja građevina maksimalne građevinske (bruto) po-vršine GBP do 600 m2, visine max P+1+Pt , tra-dicijske zagorske arhitekture.”

Članak 8.U članku 16. stavku 1. iza riječi “ i drugim slič-

nim namjenama. “ dodaje se tekst koji glasi:“Sportsko-rekreacijska područja: sport (R1) i

rekreacija (R2) obilježena su zelenom bojom na planu Korištenje i namjena prostora.”

U članku 16. stavku 2. iza riječi “ Popovec – Jazvine” dodaje se tekst koji glasi:

“Građevine javne i društvene namjene mogu se osim na površinama javne i društvene namje-ne smjestiti i na površinama stambene i mješo-vite (S, M0, M1 i M2) namjene te na području poslovne (pretežito uslužne K1). Sportsko-rekre-acijske građevine moguće je osim na površina-ma sportsko – rekreacijske namjene smjestiti i na površinama javne i društvene (D, D2, D3, D4), mješovite (M0, M1 i M2) te poslovne (K1, K2 i K3) namjene.”

U članku 16. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

“(3) U sklopu sportske namjene osim sport-skih terena (nogometnog igrališta, rukometnih, košarkaških i drugih športskih igrališta s gleda-lištima, plivačkih bazena, sportskih dvorana, ci-

klodroma i dr.) moguće je graditi i građevine pra-teće namjene (klupske prostorije, svlačionice, infrastrukturne i slične građevina) te građevine pomoćne namjene (manje ugostiteljske i slične sadržaje).

(4) Na rekreacijskim površinama osim sport-skih terena moguća je gradnja sadržaja koji služe osnovnoj djelatnosti koja se na tim površinama obavlja, te koji upotpunjuju osnovnu djelatnost (klupske prostorije, svlačionice, infrastrukturne, manje ugostiteljske i slične građevine). Visina pratećih građevina može biti najviše podrum, prizemlje i potkrovlje, te se mogu graditi istovre-meno ili nakon uređenja sportsko - rekreacijskih sadržaja.”

U članku 16. stavak 4. postaje stavak 5. i iza riječi “ Popovec – Jazvine” dodaju se riječi “stambeno naselje Tkalci”. Briše se zadnja reče-nica istog stavka “Ako nije predviđen Urbanistič-ki plan uređenja, ili se ne očekuje njegova skora izrada, iznimno je moguće izraditi Detaljni plan uređenja za urbanistički cjeloviti predjel grada u kojemu se nalazi parcela, na kojoj se planira iz-gradnja nekog društvenog sadržaja.”

Članak 9. U članku 17. stavak 1. mijenja se i glasi:“(1) Najveća dozvoljena etažna visina i visina

građevine od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najni-žem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrov-lja za zgrade društvenih djelatnosti može biti:

* Po ili S+P+1+ Pk (podrum ili suteren, pri-zemlje, jedan kat i potkrovlje) pri čemu potkrov-lje može biti uređeno za namjenu koju ima cijela zgrada, dakle visina građevine je do 9,0 metara.

* Po+P+2 (podrum, prizemlje, dva kata i pot-krovlje bez nadozida), visine do 11,0 metara.

* Kod zgrada čija se visina ne može mjeri-ti brojem katova (koncertna dvorana, športska dvorana i sl.) najveća dozvoljena visina zgrade je 12,00 metara.”

U članku 17. stavku 2. rečenica “Kota završne plohe poda na razini razizemlja može biti najvi-še na visini do 0,45 metara iznad konačno do-vršenoga i zaravnatoga terena uokolo zgrade.”, briše se.

U članku 17. stavku 7. riječi “ namjena “ za-mjenjuje se riječju “djelatnost”.

U članku 17. iza stavaka 10. dodaju se stavci 11, 12 i 13.


“(11) Na površina sportske i rekreacijske na-mjene gradnja samostojećih građevina, te re-konstrukcija i zamjena postojećih građevina mo-guća je samo na temelju cjelovitoga prostornog rješenja kompleksa;

(12) Na površina sportske namjene za koje postoji obveza donošenja provedbenih doku-menata prostornog uređenja označeni su na kartografskom prikazu 4.3. Uvjeti korištenja i zaštitu prostora - Područja primjene planskih mjera zaštite, detaljni uvjeti gradnje utvrdit će se provedbenim dokumentima prostornog ure-đenja. Do donošenja provedbenog dokumenta prostornog uređenja moguća je funkcionalno održavanje postojećih građevina.

(13) U predjelima rekreacijske namjene treba zadovoljiti sljedeće uvjete za izgradnju:

* najmanja tlocrtna izgrađenost pod pratećim građevinama (klupske prostorije, svlačionice, infrastrukturne i sl.) može biti do 10% površine građevne čestice. Površina sadržaja koji upot-punjuju osnovnu namjenu (ugostiteljstvo, smje-štajni kapaciteti, trgovine, poslovne i uslužne djelatnosti) ne može biti veća od 50% ukupne GBP (građevinske bruto površine).

* Namjene 20% površine građevinske čestice treba biti zelenilo na prirodnom tlu.

* Potrebe za parkiranjem treba riješiti na vla-stitoj čestici ili u neposrednoj blizini.

* Ako se izvodi ograda njena visina može biti do 2 m, osim kod stadiona gdje može biti i veća. Ograda mora biti vrsno arhitektonski oblikovana. Može biti metalna, djelomice zidana (beton valja izbjegavati), drvena ili kombinirana. Preporuča se da bude oblikovana sa živicom autohtonih svojta grmlja, primjerice: grab, tisa, kalina i dr., a valja izbjegavati tuje (Thuja sp.) i pačemprese (Chamaecyparis sp.).

* Moguća je izgradnja građevina etažne visi-ne najviše P+Pk (prizemlje i potkrovlje). Najveća dopuštena visina građevine (od konačno zarav-nanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja) iznosi 4,5 m.”

* Zbog što primjerenijeg uklapanja u sliku krajolika potrebno je osobito pozorno oblikovati krov i pokrov. Poželjna je neka vrsta kosoga kro-va, ali nisu isključene i sve druge vrste krovova. treba izbjegavati svijetle i reflektirajuće boje po-krova.

* Najmanja udaljenost građevine od međa

sa susjednim građevinama ili ostalim parcelama mora iznositi najmanje polovicu zabatne visine građevine, ali ne manje od 5,5 metara + mjesto za drvored (iz razloga da bi se omogućila kolna pristupačnost vozilima do svih vanjskih zidova zgrade u slučaju nužde).

Članak 10.U članku 18. iza stavka 1. dodaju se stavci 2.,

3., 4., 5., 6. i 7. koji glase:“(2) Na površinama stambene namjene po-

stojeće i planirane građevine su stambene ili pretežito stambene.

(3) Na površinama stambene namjene mogu se graditi građevine i uređivati prostori za prate-će sadržaje tihe i čiste djelatnosti:

- prodavaonice robe dnevne potrošnje najve-će GBP 100 m2,

- ugostiteljstvo (restoran, zalogajnica, pizze-ria, slastičarnica, kavana,…)

- predškolske ustanove i škole;- ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skr-

bi;- druge namjene koje dopunjavaju stanova-

nje, ali mu istodobno ne smetaju (osobne uslu-ge, vjerske zajednice, poslovni prostori - uredi, tihi obrti, sportsko-rekreacijski sadržaji i površi-ne i sl.);

- javne i zaštitne zelene površine i dječja igra-lišta.

(4) Prateći sadržaji iz prethodnoga stavka mogu biti u sklopu stambene građevine, a nji-hova površina može biti najviše 25% ukupnog GBP-a na građevnoj čestici.

(5) Na zasebnoj građevnoj čestici veličine do 1,0 ha mogu se graditi: prodavaonice robe dnevne potrošnje, predškolske ustanove, škole, ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, vjerske građevine, manje elektroenergetske i ko-munalne građevine, sportsko - rekreacijski sadr-žaji i površine, te javne i zaštitne zelene površine i dječja igrališta.

(6) Na površinama stambene namjene ne mogu se graditi građevine za proizvodnju, skla-dišta, servisi, sadržaji koji bukom, mirisom i in-tenzivnim prometom ometaju stanovanje. Takvi postojeći sadržaji mogu se zadržati bez moguć-nosti širenja, s tendencijom prenamjene u na-mjenu primjerenu stanovanju.”

(7) Postojeći prateći sadržaji veći od propi-sanih mogu se zadržati, ali bez povećavanja.


Članak 11.U članku 21. stavku 2. riječi “malim parcela-

ma” zamjenjuju se riječima “parcelama manjim od 300 m2”

U članku 21. stavak 3. mijenja se i glasi:“(3) Najveća dozvoljena građevinska bruto

površina (GBP) na građevnoj čestici za obitelj-sku stambenu izgradnju iznosi 400 m2, izuzev postojećih građevina unutar povijesne jezgre. Iznimno, na parcelama od 500 -1000 m2 najve-ća dozvoljena GBP iznosi 500 m2. Na građevnim parcelama većim od 1000 m2 najveća dozvolje-na izgrađenost je 20%, odnosno najveća dozvo-ljena GBP iznosi 600 m2 , a potrebito je urediti perivoj i/ili voćnjak i/ili vrt.”

U članku 21. stavak 5. mijenja se u stavak “4”.

Članak 12.U članku 22. stavku 3. ispred riječi “Zgrade”

dodaje se riječ “Samostojeće”, a iza riječi “3,00 metara” dodaju se riječi “od jedne bočne međe građevne parcele”.

U članku 22. stavku 5. ispred riječi “visine” dodaje se riječ “ukupne”.

U članku 22. stavku 6. ispred riječi “visine” dodaje se riječ “ukupne”.

Članak 13.Članak 24. mijenja se i glasi:“PODRUM, PRIZEMLJE I SUTEREN(1) Podrum (Po) je potpuno ukopani dio gra-

đevine čiji se prostor nalazi ispod poda prize-mlja, odnosno suterena.

(2) Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je naj-manje jednim svojim pročeljem izvan terena.

(3) Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog te-rena mjereno na najnižoj točki uz pročelje gra-đevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).”

(4) Gdje god je to moguće preporuča se izvedba podruma/suterena koji se može koristiti i kao sklonište dopunske zaštite u slučaju ratnih opasnosti.

Članak 14.U članku 25. stavak 1. mijenja se i glasi:

“(1) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. Visina nadozi-da potkrovlja ne može biti viša od 1,2 m. Pristup potkrovlju se mora predvidjeti isključivo unutar zgrade.”

Članak 15.U članku 29. stavku 7. riječ “podruma” zamje-

njuju se riječju “suterena”.

Članak 16.Članak 41. mijenja se i glasi:“VISINA OBITELJSKIH STAMBENIH ZGRA-

DA(1) Etažna visina obiteljske stambene zgra-

de može biti Po+P+1 (podrum, prizemlje i je-dan kat), odnosno Po ili S+P+Pk (podrum ili suteren, prizemlje i potkrovlje) što odgovara naj-većoj dozvoljenoj visini građevine od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje gra-đevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odno-sno vrha nadozida potkrovlja od 7,2 metara.

(2) Visine postojećih zgrada mogu se pove-ćati ako postojeći temelji i geomehanička svoj-stva tla to dozvoljavaju. Visina tako obnovljene zgrade ne smije biti veća od 7,2 metara.

Članak 17.U članku 44. stavak 3. mijenja se i glasi:“(3) Višestambene zgrade mogu se graditi u

zonama mješovite namjene, utvrđenim ovim Ge-neralnim urbanističkim planom i gdje je to dru-gim podrobnijim urbanističkim planovima pred-viđeno.”

U članku 44. stavku 5. točki 3. ispred riječi “vi-sine” dodaje se riječ “ukupne”.

U članku 44. stavku 5. dodaje se točka 7. koji glasi:

“ -- Na građ evNoj čestici mora biti osiguraNo mi-NimalNo 20% prirodNog tereNa, od čega miNimalNo 10% kao jediNstveNa zeleNa površiNa. parkirališNa mjesta Ne smatraju se prirodNim tereNom.”

Članak 18.U članku 45. stavku 1. riječi “ Najviša visina

vijenca utvrđuje se stoga sa 16,70 metara. „ zamjenjuje riječima “Najveća dozvoljena visina građevine (od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najni-


žem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrov-lja) utvrđuje se stoga sa 9,5 metara, za zgrade etažne visine Po+P+4+Pk sa 16,70 metara od-nosno na prostoru istočno od Ul. dr. F. Tuđmana sa 13,7 metara“.

U članku 45. stavku 2. riječi “izgradnja dje-lomice ukopanog podruma” zamjenjuju se rije-čima “uz podrum izgradnja jedne etaže sutere-na”.

U članku 45. stavku 2. tekst na kraju stavka tekst:”(što znači da je moguće imati samo jedno podrumsku etažu)”, briše se.

U članku 45. stavku 2. kraju stavka dodaje se tekst “( moguća je izgradnja dvije podrumske etaže)”.

Članak 19.U članku 50. stavak 2. mijenja se i glasi:“(2) Etažna visina gospodarskih i pomoćnih

zgrada može biti najviše Po ili S+P+Pk (podrum ili suteren, prizemlje i potkrovlje). Najveća dopu-štena visina građevine od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na nje-govom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nado-zida potkrovlja iznosi 4,5 m.”

Članak 20.U članku 53. stavku 2. tekst na kraju stavka

“Potkrovlje kod visine P+2 dozvoljava se izni-mno, osim unutar obuhvata Generalnoga urba-nističkoga plana. Najveća visina nadozida kod izvedbe potkrovlja može biti 1,25 cm.”, briše se.

Članak 21.U članku 56. stavku 1. tekst “ali se tada treba

pridržavati odredbi članka 2, Pravilnika o određi-vanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lo-kacijska dozvola (NN 98/99) i članka 56 Zakona o građenju (NN 52/99).”, briše se.

Članak 22.U članku 58. stavku 1. točki 5. riječi “1,0 me-

tara.” zamjenjuj se sa “1,20 m”.

Članak 23.U članku 62. stavku 1. riječi “Hrvatskih tele-

komunikacija” zamjenjuju se riječima “nadležne pravne osobe s javnim ovlastima”.

Članak 24.Iza članka 62 dodaje se članak 62a koji gla-

si:“ELEKTRONIČKE TELEKOMUNIKACIJSKE U

POKRETNOJ MREŽI(1) Zbog potrebe izgradnje i nadogradnje in-

frastrukture pokretnih telekomunikacijskih mre-ža, grade se građevine telekomunikacijske infra-strukture uz poštivanje uvjeta građenja, poseb-nih propisa i normi za takve vrste građevina.

(2) Točne lokacije građevina telekomunikacij-ske infrastrukture u pokretnoj mreži ne određuju se u grafičkom dijelu plana. Zone elektroničke komunikacijske infrastrukture (u radijusima 500, 750, 1000 i 1500 m) utvrđuju se prostornim pla-nom županije.

(3) Telekomunikacijski antenski sustavi u po-kretnoj mreži mogu se graditi kao krovni prihvati, krovni stupovi te samostojeći stupovi.

(4) Bazne postaje pokretnih TK mreža u pravi-lu se smještava na zasebnoj građevnoj čestici s osiguranim kolnim pristupom izvan građevinskih područja naselja.

(5) Izuzetno, bazna postaja se može smjestiti i unutar građevinskih područja ukoliko se dokaže da drugačije nije moguće ostvariti pokrivenost područja signalom. U tom slučaju potrebno je poštivati sljedeće uvjete:

- u cilju zaštite zdravlja ljudi ne smiju se pre-koračivati temeljna ograničenja i granične razine propisane posebnim propisom u pogledu zašti-te od elektromagnetskih polja;

- bazne postaje ne mogu se postavljati na lo-kacijama koje bi narušile sliku grada s prilaznih komunikacija i u osnovnim vizurama;

- najveća visina krovnih prihvata je 5 m iznad sljemena krova (ili plohe ravnog krova). Nije do-zvoljeno postavljanje krovnih prihvata na zgra-dama dječjih ustanova, škola domova za djecu i odrasle te na spomenicima kulturne baštine. Izuzetno, postava antenskih prihvata moguća je na građevinama kulturne baštine u skladu s po-sebnim uvjetima Ministarstva kulture, nadležnog konzervatorskog odjela;

- samostojeći antenski stupovi ne mogu se graditi na javnim zelenim površinama unutar na-selja, unutar najuže zone zaštite kulturnih doba-ra (zona A i B), te na udaljenosti manjoj od 100 m od građevinskog područja građevina škola, dječjih vrtića, bolnica i domova za djecu i odra-sle. Udaljenost od drugih građevina mora iznosi minimalno visinu stupa.


- unutar predjela zaštite krajobraznih i prirod-nih vrijednosti utvrđenih GUP-om bazne postaje i antenski prihvati mogu se postavljati obvezno uz suglasnost Ministarstva kulture – Uprave za zaštitu prirode ili Upravnog tijela županije nad-ležnog za poslove zaštite prirode, ovisno o ka-tegoriji zaštite.

- u slučaju izgradnje novog antenskog stupa u prostoru koji nije pokriven radiodifuznom uslu-gom drugih operatera pomoću legalno postav-ljenih antenskih stupova novi stup mora imati tehničke karakteristike za prihvat više korisnika sukladno tipskim projektima Hrvatske agencije za telekomunikacije;

- ukoliko u blizini planirane lokacije već po-stoji izgrađen krovni ili samostojeći stup drugog operatera koji zadovoljava tehničke uvjete za postavu dodatne opreme izgradnja novog stupa nije dozvoljena;”

Članak 25.U članku 64. stavak 1. mijenja se i glasi:“(1) Za postojeći magistralni plinovod Ro-

gatec-Zabok DN-500/50 i planirani magistralni plinovod (DN-700/75) osiguran je zaštitni pojas širine 60 metara. Područje unutar zaštitnog po-jasa cjevovoda je prostor ograničenog režima korištenja u kojem je:

- zabranjeno graditi zgrade namijenjene sta-novanju ili boravku ljudi;

- vanjski rub ceste kod paralelnog vođenja mora biti udaljen minimalno 10 m od plinovoda,

- na mjestu križanja ceste, odnosno instalaci-ja sa ovim plinovodom kut između osi cjevovoda mora biti između 90° i 60°,

- na mjestu križanja sve instalacije (TK, NN, vodovod i kanalizaciju) obavezno položiti ispod magistralnog plinovoda, a međusobni razmak iznosi minimalno 0,5 m s postavljenom trakom upozorenja,

- kod paralelnog vođenja instalacija minimal-na udaljenost od magistralnog plinovoda iznosi 5 m,

- za građevne čestice u zaštitnom pojasu ma-gistralnog plinovoda pri ishođenju akata o gra-đenju (lokacijske dozvole, rješenja o uvjetima građenja, ili rješenja o izvedeno stanju i potvrda o izvedenom stanju), investitor je dužan ishoditi posebne uvjete nadležnog operatora transpor-tnog sustava plina (Plinacro d.o.o. Zagreb)."

U članku 64. stavku 3. rečenica "Postavljanje državnog i magistralnog cjevovoda za transport

plina skoro je već dovršeno", briše se.

Članak 26. U članku 66. stavku 2. riječi “Hrvatske vodo-

privrede, odnosno nadležnog ureda za vodoop-skrbu.” Zamjenjuj se riječima “ Hrvatskih voda i nadležnog komunalnog trgovačkog društva.”, a riječi “ županijskog zavoda” zamjenjuju se riječi-ma “suglasnost Krapinsko – zagorske županije, Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju

Članak U članku 70. stavku 3. tekst “(za njih je mo-

guće djelomice primijeniti članak 42 Zakona o prostornom uređenju, NN 30/94)” briše se.

U stavku 7. istog članka iza riječi “vinogradar-ske klijeti” dodaju se riječi “i vinogradarski po-drumi”.

Članak 27.U članku 71 stavak 2. mijenja se i glasi:“(2) Najveća dozvoljena građevinska (bruto)

površina (GBP) klijeti je 90 m2 uz najveću tlocrt-nu bruto površinu od 45 m2. U vinogradima s površinom manjom od 550 m2 prilikom obnove postojećih klijeti ne smije se povećavati njihova veličina. Zbog obličja terena klijeti mogu imati po-drum ili suteren te još najviše jednu razinu iznad podruma ili suterena s dvostrešnim krovom. Za svakih daljnjih 550 m2 (150 čhv) dozvoljava se povećanje tlocrtne bruto površine za 12,5 m2, s time da tlocrta bruto površina ne može iznosi-ti više od 70 m2, odnosna ukupna građevinska (bruto) površina ne može iznositi više od 140 m2.”

U članku 71. stavku 3. točka 7. zamjenjuje se „2,10 m“ sa „ 3,00m“.

U članku 71. stavku 3. točki 8. riječ “podru-ma” zamjenjuje se riječju “i suteren”.

U članku 71. stavku 5. riječi “ neto tlorisna po-vršina spremišta je 20 m2” zamjenjuju se riječima “tlocrtna bruto površina spremišta je 25 m2”.

Članak 28.Iza članka 71 dodaje se članak 71a koji gla-

si:“VINOGRADARSKI PODRUMI(1) Proizvođač vina, u skladu sa odgovaraju-

ćim zakonima i propisima, može izgraditi gos-podarsku zgradu (vinogradarski podrum, degu-stacijsko-enološku zgradu) za promidžbu svojih proizvoda.


(2) Vinogradarski podrumi mogu se graditi na parcelama vinograda čija je površina najmanje 2000 m2. Tlocrtna bruto površina podruma ne smije biti veća od 150 m2 na svakih 2000 m2 vinograda. Zbog obličja terena, mogu imati po-drum ili suteren te još najviše jednu razinu iznad podruma ili suterena s dvostrešnim krovom. U dijelu zgrade iznad podruma ili suterena mogu se predvidjeti sadržaji u svrhu seoskog turizma (kušaonica i prodaja vina, manji restoran, manje prenoćište). U tom slučaju je potrebno osigurati sve posebne uvjete za otvaranje ovakvih sadr-žaja kao i dovoljno veliko parkiralište za osobne automobile na parceli ili u njenoj neposrednoj blizini. GBP površina zgrade i sadržaja seoskog turizma može biti najviše 20% od GBP površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih zgrada.

(3) Zgrada treba imati kosi krov: pokrov cri-jepom, sljeme obvezno usporedno sa slojnica-ma, a krovište se postavlja izravno na stropnu konstrukciju bez nadozida. Tlorisni oblik zgrade treba biti pravokutnik, u skladu s odredbama o očuvanju tradicijske slike naselja i oblikovanja zgrada. Najveća dozvoljena visina zgrade je po-drum ili suteren i prizemlje (razizemlje).”

Članak 30.U članku 72. stavku 1. riječi “korisnoga pot-

krovlja.” zamjenjuj se riječju “nadozida”.

Članak 31.U članku 74. stavku 1. točki 6. riječi “1,25 m.”

zamjenjuj se sa “1,20 m”.

Članak 32.U članku 76. stavku 2. na kraju točke 1. do-

daje se tekst “područje Josipovac – Tri kralja – jezero Dolac (nastavak već zaštićenog pale-ontološkog spomenika prirode Hušnjakovo) i u sklopu toga zaštita pojedinačnog stabla – stablo lipe na kč.br. 10649 k.o. Krapina koje se nalazi uz ostatke crkve Sv. Tri kralja.”

U članku 76. stavku 2. na kraju točke 3. doda-je se tekst “te park Matice hrvatske u Krapini.”

Na kraju članka 76. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:

“(4) Ovim Generalnim planom predlaže se zaštita sljedećih vrijednih predjela:u skupini Park prirode predlaže se područje Strahinjčice;

šuma u okolici Grada Krapine (odjel 17. •g.j. Strahinjšćica – Trnovec) koje su odlukom o proglašenju šuma okolice Krapine izletištem

Broj: 01-061/1-1964. od 30.5.2964. predviđene za odmor i rekreaciju.

(5 ) Ovim Generalnim planom predlaže se u kategoriji zaštićene svojte:

jedinstveni trs stare „Krapinske bjeline“ •u dvorištu rodne kuće Ljudevita Gaja u Krapini za koju je genetskom analizom utvrđeno da se radi o jedinstvenoj sorti plemenite europske loze koja nema sličnosti sa poznatim sortama.”

Članak 33.U članku 77. stavku 1. riječi” članku 42 Zako-

na o prostornom uređenju)” zamjenjuju se riječi-ma “važećim zakonskim propisima”.

Članak 34.U članku 78 stavak 1. mijenja se i glasi:“(1) Odredbe za uspostavu i provođenje mje-

ra zaštite i obnove kulturne baštine proizlaze iz važećih zakona i posebnih propisa koji se na nju odnose:

* Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09);

* Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07; 38/09);

* Uputa o načinu utvrđivanja sustava mjera zaštite za nepokretna kulturna dobra predložena za upis u registar kulturnih dobara (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Kla-sa: 612-08/04-01-06/03, Urbroj: 532-10-1/8(JB)-3 od 31.03.2004.);

* Pravilnik o Registru kulturnih dobara Repu-blike Hrvatske (NN 37/01, 4/08)

U članku 78. stavku 4. riječi „navedenim za-konima” zamjenjuju se riječima „važećim zako-nima i posebnim propisima navedenim u stavku 1 ovog članka“, riječi “Zagrebu, Mesnička 49” zamjenjuju se riječju “Krapini”.

U članku 78. stavak 5. mijenja se i glasi:“(5) Zaštićenim građevinama, kod kojih su

utvrđena svojstva kulturnog dobra i na koje se obvezatno primjenjuju sve odredbe vezane uz zaštitu kulturnih dobara, smatraju se sve građe-vine koje su upisane u Registar kulturnih dobara RH, a u ovom su Planu popisane kao: zaštićena kulturna dobra (Z) i preventivno zaštićena dobra (P).”

U članku 78. stavku 7. brišu se riječ “koji su na kartama i tablicama označeni oznakom PR. Do donošenja odgovarajućega rješenja treba primjenjivati iste mjere i propisane postupke kao


i za trajno zaštićene zgrade.”U članku 78. stavku 8. riječi “(R, P, PR, E) “

zamjenjuju se riječima “(Z, P, E)”.U članku 78. stavku 9. riječi “(R, P, PR) “ za-

mjenjuju se riječima “(Z,P)“, riječ “spomenika” zamjenjuju se riječIima “kulturne baštine “.

Članak 35.U članku 79. stavku 3. riječi “Krapina: kon-

zervatorsko-urbanistička dokumentacija za PUP Centra” (siječanj 1986.)” zamjenjuju se riječima “Grad Krapina: konzervatorska studija zaštite kulturne baštine “ (veljača 2001.)”.

U članku 79. stavak 4. mijenja se i glasi:(4) Na području Grada Krapina na temelju

Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisana su sljedeća kulturna dobra:

Kulturno-povijesna cjelina Krapine, •Pojedinačno zaštićena nepokretna kulturna •

dobra prema važećim rješenjima zaštite”U članku 79. stavak 5. mijenja se i glasi:“(5) Na području Grada Krapina, na temelju

Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, preventivno su zaštićena pojedinačno zaštićena nepokretna kulturna dobra prema važećim rje-šenjima zaštite.”

U članku 79. stavak 6. briše se.

Članak 36.U članku 80. stavku 8. točki 2 riječi “registri-

rane (R)“ zamjenjuju se riječima „zaštićene (Z)”, riječ “Zagrebu“ zamjenjuju se riječju „Krapini”.

Članak 37.U članku 81. stavku 3. riječi ““Krapina - kon-

zervatorsko-urbanistička dokumentacija za PUP Centra“ (siječanj 1986.)“ zamjenjuju se riječima „“Grad Krapina: konzervatorska studija zaštite kulturne baštine” (veljača 2001.), kao i obuhvat povjesne cjeline Krapina iz Rješenja o zaštiti Z-4182”.

Članak 38.U članku 84. stavku 3. iza riječi “i zapadno od

pruge” dodaju se riječi “te na drugim lokacijama na kojima se ocjeni da se radi o nepovoljnim ge-omehaničkim svojstvima tla”.

U članku 84. stavku 3. riječi “upravni akt” za-

mjenjuju se riječima “akt za građenje”.

Članak 39.U članku 89. stavku 1. točki 1. riječ “gospo-

darski” zamjenjuju se riječima “gospodarsko-stambeni”.

U članku 89. stavku 1. na kraju točke 1. doda-je se tekst “5) za stambeni predio Tkalci.”.

U članku 89. stavku 2. riječi “planu Oblici ko-rištenja i načina gradnje” zamjenjuju se riječima “kartografskom prikazu 4.3. Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite”.

Članak 40U članku 90. stavku 3. iza teksta “Krapinu

Novu – istok i Krapinu Novu - zapad”, dodaje se tekst “stambenog predjela Tkalci”.

Članak 41.U članku 93. stavak 1. mijenja se i glasi:“(1) Građevine koje su izgrađene u skladu s

važećim zakonima i propisima u vrijeme građe-nja ili prije 15. veljače 1968. godine i na temelju valjane građevne dozvole, a čija je namjena pro-tivna planiranoj namjeni utvrđenoj ovim General-nim planom, do privođenja prostora planiranoj mogu se obnoviti i popraviti prema uvijetima utvrđenim člankom 74.”

Predsjednik Gradskog vijeća: Zoran Gregurović

Klasa: 021-05/08-01/06Urbroj: 2140/01-09-30Krapina, 21.12. 2009.


Na temelju članka 39. Zakona o proračunu (NN br. 87/08.) i članka 21. Statuta Grada Krapine (Službeni glasnik Grada Krapine br. 4/09.) Gradsko vijeće Grada Krapine na svojoj 5. sjednici održanoj dana 21.12.2009. godine, donijelo je

IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNA GRADA KRAPINE

ZA 2009. g.

I. OPĆI DIO

Članak 1.U Proračunu Grada Krapine za 2009.g. (Službeni glasnik Grada Krapine br. 11/08. i 4/09.) članak 1. mijenja se i glasi:„Proračun Grada Krapine za 2009. g. sastoji se od:

RAČUNA PRIHODA I RASHODAA.

PLAN POVEĆANJE/ NOVI

2009. SMANJENJE PLAN

PRIHODI POSLOVANJA 40.182.684 -2.237.135 37.945.549

PRIHODI OD PRODAJE NEFIN. IMOVINE 4.167.170 42.000 4.209.170

RASHODI POSLOVANJA 30.459.641 -1.913.468 28.546.173

RASHODI ZA NABAVU NEFIN. IMOVINE 13.572.433 -281.667 13.290.766

RAZLIKA-VIŠAK/MANJAK 317.780 - 317.780

RAČUNA ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJAB.



PRIMICI OD FIN. IMOVINE I ZADUŽIVANJA 450.000 - 450.000

IZDACI ZA FIN. IMOVINU I OTPL. ZAJMOVA 1.949.005 - 1.949.005

NETO ZADUŽIVANJE/FINANCIRANJE -1.499.005 - -1.499.005

UKUPNO PRORAČUN



PRIHODI I PRIMICI 44.799.854 -2.195.135 42.604.719

RASHODI I IZDACI 45.981.079 -2.195.135 43.785.944

VIŠAK PRIHODA 2008.g. 1.181.225 - 1.181.225

Članak 2. Prihodi i primici proračuna po izvorima i vrstama i rashodi i izdaci u zbrojnim iznosima po pojedinim namjenama raspoređeni su u

Računu prihoda i rashoda i Računu financiranja kako slijedi:


RA UN OPIS PLAN 2009 POVE ANJE/ NOVI PLAN

SMANJENJE

6 Prihodi poslovanja 40.182.684 -2.237.135 37.945.549

61 Prihodi od poreza 23.058.249 -2.035.177 21.023.072

611 Porez i prirez na dohodak 21.873.249 -1.855.177 20.018.072

6111 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada 18.500.000 -2.010.000 16.490.000

6118 Dio poreza na doh. dobivene kroz pomo i izr.za dec.funk. 3.373.249 154.823 3.528.072

613 Porezi na imovinu 645.000 -180.000 465.000

6131 Stalni porezi na nepokretnu imovinu 45.000 20.000 65.000

6134 Povremeni porez na imovinu 600.000 -200.000 400.000

614 Porezi na robu i usluge 540.000 540.000

6142 Porez na promet 260.000 260.000

6145 Porezi na kori tenje dobara ili izvo enje aktivnosti 280.000 280.000

63 Pomo i iz inozemstva i od subjekata unutar op e dr ave 9.716.521 -221.958 9.494.563

633 Pomo i iz prora una 8.747.313 55.113 8.802.426

6331 Teku e pomo i iz prora una 1.070.478 87.848 1.158.326

6332 Kapitalne pomo i iz prora una 7.676.835 -32.735 7.644.100

634 Pomo i od ostalih subjekata unutar op e dr ave 969.208 -277.071 692.137

6341 Teku e pomo i od ostalih subjekata unutar op e dr ave 273.437 273.437

6342 Kapitalne pomo i od ostalih subjekata unutar op e dr ave 695.771 -277.071 418.700

64 Prihodi od imovine 1.080.120 1.080.120

641 Prihodi od financijske imovine 30.000 30.000

6413 Kamate na oro ena sredstva i depozite po vi enju 10.000 10.000

6414 Prihodi od zateznih kamata 20.000 20.000

642 Prihodi od nefinancijske imovine 1.050.120 1.050.120

6421 Naknade za koncesije 40.000 40.000

6422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine 327.000 327.000

6423 Ostali prihodi od nefinancijske imovine 683.120 683.120

65 Prihodi od prodaje roba i usluga 5.734.000 20.000 5.754.000

651 Administrativne (upravne) pristojbe 576.000 -241.000 335.000

6512 upanijske, gradske i op inske pristojbe i naknade 90.000 -15.000 75.000

6513 Ostale upravne pristojbe 476.000 -226.000 250.000

6514 Ostale pristojbe 10.000 10.000

652 Prihodi po posebnim propisima 5.158.000 261.000 5.419.000

6523 Kom.dopr. i ost.naknade utvr .posebnim zakonom 3.603.000 250.000 3.853.000

6524 Doprinosi za ume 5.000 11.000 16.000

6526 Ostali nespomenuti prihodi 1.550.000 1.550.000

66 Ostali prihodi 593.794 593.794

661 Prihodi koje pror.kor.ostvare obavlj.poslova na tr i tu 100.000 100.000

6612 Prihodi od obavljanja ostalih poslova vlastite djelatnosti 100.000 100.000

662 Kazne 5.000 5.000

6627 Ostale kazne 5.000 5.000

663 Donacije od pravnih i fizi kih osoba izvan op e dr ave 488.794 488.794

6632 Kapitalne donacije 488.794 488.794


SMANJENJE

7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 4.167.170 42.000 4.209.170

71 Prihodi od prodaje neproizvedene imovine 4.054.170 4.054.170

711 Prihodi od prodaje materijalne imovine - prir.bogatstava 4.054.170 4.054.170

7111 Zemlji te 4.054.170 4.054.170

72 Prihodi od prodaje proizvedene imovine 113.000 42.000 155.000

721 Prihodi od prodaje gra evinskih objekata 113.000 42.000 155.000

7211 Stambeni objekti 113.000 42.000 155.000

PRIHODI POSLOVANJA

PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE

A. RA UN PRIHODA I RASHODA



SMANJENJE

3 Rashodi poslovanja 30.459.641 -1.913.468 28.546.173

31 Rashodi za zaposlene 8.602.250 -180.476 8.421.774

311 Pla e 7.477.550 -147.514 7.330.036

3111 Pla e za redovan rad 7.477.550 -147.514 7.330.036

312 Ostali rashodi za zaposlene 230.500 -3.892 226.608

3121 Ostali rashodi za zaposlene 230.500 -3.892 226.608

313 Doprinosi na pla e 894.200 -29.070 865.130

3131 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 117.600 -4.600 113.000

3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 698.500 -22.100 676.400

3133 Doprinosi za zapo ljavanje 78.100 -2.370 75.730

32 Materijalni rashodi 11.525.995 -343.884 11.182.111

321 Naknade tro kova zaposlenima 466.360 31.425 497.785

3211 Slu bena putovanja 151.100 46.465 197.565

3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni ivot 278.960 -11.000 267.960

3213 Stru no usavr avanje zaposlenika 36.300 -4.040 32.260

322 Rashodi za materijal i energiju 2.282.456 -14.614 2.267.842

3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 371.651 23.164 394.815

3222 Materijal i sirovine 85.400 85.400

3223 Energija 1.696.150 -57.293 1.638.857

3224 Materijal i dijelovi za teku e i investicijsko odr avanje 58.955 58.955

3225 Sitni inventar i auto gume 70.300 19.515 89.815

323 Rashodi za usluge 5.740.201 -99.252 5.640.949

3231 Usluge telefona, po te i prijevoza 636.300 15.138 651.438

3232 Usluge teku eg i investicijskog odr avanja 1.430.642 26.844 1.457.486

3233 Usluge promid be i informiranja 99.150 8.064 107.214

3234 Komunalne usluge 2.303.533 -138.791 2.164.742

3235 Zakupnine i najmnine 71.000 -18.000 53.000

3236 Zdravstvene i veterinarske usluge 136.476 1.500 137.976

3237 Intelektualne i osobne usluge 715.000 -29.000 686.000

3238 Ra unalne usluge 92.300 -734 91.566

3239 Ostale usluge 255.800 35.727 291.527

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 3.036.978 -261.443 2.775.535

3291 Naknade za rad predst.i izvr nih tijela, povjerenstava i sl. 490.900 -1.778 489.122

3292 Premije osiguranja 212.778 2.340 215.118

3293 Reprezentacija 108.400 -400 108.000

3294 lanarine 5.850 -1.961 3.889

3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 2.219.050 -259.644 1.959.406

34 Financijski rashodi 874.596 -179.108 695.488

342 Kamate za primljene zajmove 800.000 -200.000 600.000

3423 Kamate za primlj. zajmove od banaka 800.000 -200.000 600.000

343 Ostali financijski rashodi 74.596 20.892 95.488

3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 71.846 21.200 93.046

3433 Zatezne kamate 2.750 -308 2.442

35 Subvencije 287.000 -58.000 229.000

352 Subvencije trg.dru tvima, obrtnicima, malim i srednjim

poduzetnicima izvan javnog sektora 287.000 -58.000 229.000

3523 Subv.poljoprivredicima, malim i srednjim poduzetnicima 287.000 -58.000 229.000

36 Pomo i dane u inozemstvo i unutar op e dr ave 1.590.000 -915.000 675.000

363 Pomo i unutar op e dr ave 1.590.000 -915.000 675.000

3631 Teku e pomo i unutar op e dr ave 1.090.000 -415.000 675.000

3632 Kapitalne pomo i unutar op e dr ave 500.000 -500.000

37 Naknade gra anima i ku anstvima 1.309.000 -137.000 1.172.000

372 Ostale naknade gra anima i ku anstvima iz prora una 1.309.000 -137.000 1.172.000

3721 Naknade gra anima i ku anstvima u novcu 1.309.000 -137.000 1.172.000

RASHODI POSLOVANJA


38 Ostali rashodi 6.270.800 -100.000 6.170.800

381 Teku e donacije 5.965.800 5.965.800

3811 Teku e donacije u novcu 5.965.800 5.965.800

382 Kapitalne donacije 165.000 -100.000 65.000

3821 Kapitalne donacije neprofitnim organizacijama 165.000 -100.000 65.000

385 Izvanredni rashodi 140.000 140.000

3851 Nepredvi eni rashodi do visine prora unske pri uve 140.000 140.000


SMANJENJE

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 13.572.433 -281.667 13.290.766

41 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 502.000 -431.000 71.000

411 Materijalna imovina-prirodna bogatstva 502.000 -431.000 71.000

4111 Zemlji te 502.000 -431.000 71.000

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 12.670.905 51.623 12.722.528

421 Gra evinski objekti 9.301.400 290.770 9.592.170

4212 Poslovni objekti 75.400 260.000 335.400

4213 Ceste, eljeznice i sl.gra evinski objekti 3.470.570 325.900 3.796.470

4214 Ostali gra evinski objekti 5.755.430 -295.130 5.460.300

422 Postrojenja i oprema 795.747 136.109 931.856

4221 Uredska prema i namje taj 277.071 -6.140 270.931

4222 Komunikacijska oprema 6.451 2.299 8.750

4223 Oprema za odr avanje i za titu 154.025 -23.670 130.355

4226 Sportska i glazbena oprema 15.225 15.225

4227 Ure aji, strojevi i oprema za ostale namjene 358.200 148.395 506.595

424 Knjige, umjetni ka djela i ostale izlo bene vrijednosti 70.048 16.354 86.402

4241 Knjige u knji nicama 70.048 16.354 86.402

426 Nematerijalna proizvedena imovina 2.503.710 -391.610 2.112.100

4262 Ulaganja u ra unalne programe 75.100 75.100

4264 Ostala nematerijalna proizvedena imovina 2.503.710 -466.710 2.037.000

45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 399.528 97.710 497.238

451 Dodatna ulaganja na gra evinskim objektima 399.528 97.710 497.238

4511 Dodatna ulaganja na gra evinskim objektima 399.528 97.710 497.238


SMANJENJE

8 Primici od financijske imovine i zadu ivanja 450.000 450.000

81 Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova 350.000 350.000

812 Primici (povrati) glavnice zajmova danih neprof.org. 350.000 350.000

8121 Povrat zajmova danih neprofitnim organizacijama 350.000 350.000

816 Primici (povrati) glavnice zajmova danih trg.dru tvima 100.000 100.000

8161 Povrat zajmova danih tuzemnim trg.dru tvima 100.000 100.000


SMANJENJE

5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 1.949.005 1.949.005

51 Izdaci za dane zajmove 200.000 200.000

512 Izdaci za dane zajmove neprofitnim organizacijama 200.000 200.000

5121 Dani zajmovi neprofitnim organizacijama u tuzemstvu 200.000 200.000

53 Izdaci za dionice i udjele u glavnici 39.005 39.005

534 Dionice i udjeli u glavnici trg.dru tava van javnog sektora 39.005 39.005

5341 Dionice i udjeli u glavnici tuzemnih trg.dru tava 39.005 39.005

54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih zajmova 1.710.000 1.710.000

544 Otpl.glav.primlj.zaj.od banaka 1.710.000 1.710.000

5441 Otplata glavnice primljenih zajmova od tuzemnih banaka 1.710.000 1.710.000

RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE

B. RA UN FINANCIRANJA

IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA

PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADU IVANJA


Rashodi i izdaci iskazani u Op em dijelu Prora una u ukupnom iznosu od 43.785.944 kn raspore uju se po nositeljima,

korisnicima, namjenama i programima u Posebnom dijelu Prora una kako slijedi:

RAZDJEL 01 GRADSKO VIJE E, GRADSKO POGLAVARSTVO I MJESNA SAMOUPRAVA

GLAVA 1 GRADSKO VIJE E, GRADSKO POGLAVARSTVO I MJESNA SAMOUPRAVA

PROGRAM: DONO ENJE AKATA I MJERA IZ DJELOKRUGA PREDSTAVNI KOG I IZVR NIH TIJELA TE MJESNE SAMOUPRAVE

AKTIVNOST: PREDSTAVNI KO I IZVR NA TIJELA


SMANJENJE

3 Rashodi poslovanja 1.713.400 -83.000 1.630.400


323 Rashodi za usluge 156.400 156.400

3239 Ostale usluge 156.400 156.400

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 1.010.000 -83.000 927.000

3291 Naknade za rad predst. i izvr nih tijela, povjerenstava i sl. 450.000 450.000

3293 Reprezentacija 100.000 100.000

3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 460.000 -83.000 377.000

38 Donacije i ostali rashodi 547.000 547.000

381 Teku e donacije 407.000 407.000

3811 Teku e donacije u novcu 407.000 407.000

385 Izvanredni rashodi 140.000 140.000

3851 Nepredvi eni izdaci u visini prora unske pri uve 140.000 140.000

UKUPNO AKTIVNOST 1.713.400 -83.000 1.630.400

AKTIVNOST: MJESNA SAMOUPRAVA


SMANJENJE

3 Rashodi poslovanja 98.000 -23.000 75.000

32 Materijalni rashodi 98.000 -23.000 75.000


3291 Naknade za rad predst. i izvr nih tijela, povjerenstava i sl. 33.000 33.000


UKUPNO AKTIVNOST 98.000 -23.000 75.000

RAZDJEL 02 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL

GLAVA 1 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL

PROGRAM: PRIPREMA I DONO ENJE AKATA IZ DJELOKRUGA UPRAVNOG ODJELA

AKTIVNOST: JAVNA UPRAVA I ADMINISTRACIJA


SMANJENJE


31 Rashodi za zaposlene 3.013.000 -117.200 2.895.800

311 Pla e 2.500.000 -100.000 2.400.000

3111 Pla e za redovan rad 2.500.000 -100.000 2.400.000

312 Ostali rashodi za zaposlene 83.000 83.000

3121 Ostali rashodi za zaposlene 83.000 83.000

313 Doprinosi na pla e 430.000 -17.200 412.800

3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 387.500 -15.500 372.000

3133 Doprinosi za zapo ljavanje 42.500 -1.700 40.800

lanak 3.

II. POSEBNI DIO


32 Materijalni rashodi 932.000 33.509 965.509

321 Naknade tro kova zaposlenima 160.000 -14.000 146.000

3211 Slu bena putovanja 8.000 8.000

3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni ivot 140.000 -14.000 126.000

3213 Stru no usavr avanje zaposlenika 12.000 12.000

322 Rashodi za materijal i energiju 180.000 2.000 182.000

3221 Uredski materijal i ostali mater.rashodi 82.000 82.000

3223 Energija 78.000 78.000


323 Rashodi za usluge 487.900 42.009 529.909

3231 Usluge telefona, po te i prijevoza 162.500 11.500 174.000

3232 Usluge teku eg i invest.odr av. 120.000 120.000


3234 Komunalne usluge 8.500 3.000 11.500

3237 Intelektualne i osobne usluge 20.000 20.000

3238 Ra unalne usluge 62.300 700 63.000

3239 Ostale usluge 34.600 20.809 55.409

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 104.100 3.500 107.600

3292 Premije osiguranja 84.100 3.500 87.600

3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 20.000 20.000

34 Financijski rashodi 860.000 -180.000 680.000

342 Kamate za primljene zajmove 800.000 -200.000 600.000

3423 Kamate za primlj. zajmove od banaka i ostl.fin.inst.u jav.sekt. 800.000 -200.000 600.000

343 Ostali finanicjski rashodi 60.000 20.000 80.000

3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 58.000 20.000 78.000

3433 Zatezne kamate 2.000 2.000

5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 1.949.005 1.949.005

51 Izdaci za dane zajmove 200.000 200.000

512 Izdaci za dane zajmove neprofitnim organizacijama 200.000 200.000

5121 Dani zajmovi neprofitnim organizacijama u tuzemstvu 200.000 200.000

53 Izdaci za dionice i udjele u glavnici 39.005 39.005

534 Dionice i udjeli u glavnici trg.dru tava van javnog sektora 39.005 39.005

5341 Dionice i udjeli u glavnici tuzemnih trg.dru tava 39.005 39.005

54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih zajmova 1.710.000 1.710.000

544 Otplata glav.primlj.zaj.od banaka i ost.finan.inst.izvan jav.sek. 1.710.000 1.710.000

5441 Otplata glavnice primlj.zajmova od tuzemnih banaka 1.710.000 1.710.000


TEK.PROJ.: NABAVA UREDSKE I OSTALE OPREME


SMANJENJE

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 209.025 47.975 257.000

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 209.025 47.975 257.000

422 Postrojenja i oprema 209.025 -25.025 184.000

4221 Uredska oprema i namje taj 55.000 55.000

4223 Oprema za odr avanje i za titu 154.025 -25.025 129.000

426 Nematerijalna proizvedena imovina 73.000 73.000

4262 Ulaganja u ra unalne programe 73.000 73.000

UKUPNO TEKU I PROJEKT 209.025 47.975 257.000


GLAVA 2 KOMUNALNA DJELATNOST I URE ENJE PROSTORA

PROGRAM: ODR AVANJE I IZGRADNJA KOMUNALNE INFRASTRUKT.

AKTIVNOST: ODR AVANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE


SMANJENJE

3 Rashodi 3.752.200 -11.200 3.741.000


322 Rashodi za materijal i energiju 770.000 30.000 800.000

3223 Energija 770.000 30.000 800.000

323 Rashodi za usluge 2.982.200 -41.200 2.941.000

3232 Usluge teku eg i investicijskog odr avanja 802.000 124.000 926.000

3234 Komunalne usluge 2.109.200 -147.200 1.962.000

3235 Zakupnine i najamnine 71.000 -18.000 53.000


TEK.PROJ.: URE ENJE POTOKA KRAPINICA I STRAHINJE


SMANJENJE


36 Pomo i dane u inozemstvo i unutar op e dr ave 650.000 -225.000 425.000

363 Pomo i unutar op e dr ave 650.000 -225.000 425.000

3631 Teku e pomo i unutar op e dr ave 650.000 -225.000 425.000

UKUPNO PROJEKT 650.000 -225.000 425.000

TEK.PROJ.: SANACIJA ODLAGALI TA GORJAK


SMANJENJE


36 Pomo i dane u inozemstvo i unutar op e dr ave 440.000 -190.000 250.000

363 Pomo i unutar op e dr ave 440.000 -190.000 250.000

3631 Teku e pomo i unutar op e dr ave 440.000 -190.000 250.000

UKUPNO PROJEKT 440.000 -190.000 250.000

KAP.PROJ.: IZGRADNJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE


SMANJENJE

3 Rashodi 1.250.000 1.250.000

38 Ostali rashodi 1.250.000 1.250.000

381 Teku e donacije 1.250.000 1.250.000


4 Rashodi za nabavu nefinan.imovina 8.006.000 -285.830 7.720.170

41 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 502.000 -431.000 71.000

411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 502.000 -431.000 71.000

4111 Zemlji te 502.000 -431.000 71.000

42 Rashodi za nabavu proizv.dugotrajne imovine 7.504.000 145.170 7.649.170

421 Gra evinski objekti 7.304.000 45.170 7.349.170

4213 Ceste, eljeznice i sli ni gra evinski objekti 2.660.570 319.600 2.980.170

4214 Ostali gra evinski objekti 4.643.430 -274.430 4.369.000


4227 Ure aji, strojevi i oprema za ostale namjene 200.000 100.000 300.000

UKUPNO PROJEKT 9.256.000 -285.830 8.970.170


TEK.PROJ.: KATASTARSKA IZMJERA ZA DIO KATASTARSKE OP INE EMNICA


SMANJENJE

3 Rashodi poslovanja 704.100 704.100

32 Materijalni rashodi 704.100 704.100

322 Rashodi za materijal i energiju 85.400 85.400

3222 Materijal i sirovine 85.400 85.400


3237 Intelektualne i osobne usluge 618.700 618.700

UKUPNO TEKU I PROJEKT 704.100 704.100

KAP.PROJ.: PROSTORNI PLANOVI I PROJEKTI


SMANJENJE

4 Rashodi za nabavu nefinan.imovina 1.676.810 -251.810 1.425.000

42 Rashodi za nabavu proizv.dugotrajne imovine 1.676.810 -251.810 1.425.000

426 Nematerijalna proizvedena imovina 1.676.810 -251.810 1.425.000

4264 Ostala nematerijalna proizvedna imovina 1.676.810 -251.810 1.425.000

UKUPNO KAPITALNI PROJEKT 1.676.810 -251.810 1.425.000

KAP.PROJ.: URE ENJE TRGA LJUDEVITA GAJA


SMANJENJE

4 Rashodi za nabavu nefinan.imovina 826.900 -214.900 612.000

42 Rashodi za nabavu proizv.dugotrajne imovine 826.900 -214.900 612.000

426 Nematerijalna proizvedena imovina 826.900 -214.900 612.000

4264 Ostala nematerijalna proizvedna imovina 826.900 -214.900 612.000

UKUPNO KAPITALNI PROJEKT 826.900 -214.900 612.000

AKTIVNOST: PRIKLJU CI ZA BRANITELJE IZ DOMOVINSKOG RATA


SMANJENJE

3 Rashodi poslovanja 7.050 10.650 17.700

32 Materijalni rashodi 7.050 10.650 17.700



UKUPNO AKTIVNOST 7.050 10.650 17.700

GLAVA 3 POLJOPRIVREDA

PROGRAM: RAZVOJ POLJOPRIVREDE

AKTIVNOST: POTICAJI U POLJOPRIVREDI


SMANJENJE




3234 Komunalne usluge 80.000 80.000

3236 Zdravstvene i veterinarske usluge 101.300 101.300

35 Subvencije 157.000 -58.000 99.000

352 Subvencije trg.dru tvima obrtincima malim i

srednjim poduzetnicima izvan javnog sektora 157.000 -58.000 99.000

3523 Subv. poljoprivred.obtnicima, malim i sred.poduzetnicima 157.000 -58.000 99.000

38 Donacije i ostali rashodi 56.000 56.000



UKUPNO AKTIVNOST 394.300 -58.000 336.300


GLAVA 4 OBRAZOVANJE

PROGRAM: PRED KOLSKI ODGOJ

AKTIVNOST: DJE JI VRTI "GUSTAV KRKLEC" KRAPINA-REDOVNA DJELATNOST


SMANJENJE


31 Rashodi za zaposlene 2.073.000 2.073.000

311 Pla e 2.073.000 2.073.000

3111 Pla e za redovan rad 2.073.000 2.073.000

32 Materijalni rashodi 320.600 -162.300 158.300


3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 17.600 17.600

323 Rashodi za usluge 303.000 -162.300 140.700

3232 Usluge teku eg i investicijskog odr avanja 303.000 -162.300 140.700


42 Rashodi za nabavu proizvedene dug.imovine 70.000 49.300 119.300

421 Gra evinski objekti 49.300 49.300

4214 Ostali gra evinski objekti 49.300 49.300

422 Postrojenja i oprema 70.000 70.000



AKTIVNOST: PRED KOLA


SMANJENJE


31 Rashodi za zaposlene 205.700 205.700

311 Pla e 205.700 205.700

3111 Pla e za redovan rad 205.700 205.700



3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 56.880 56.880

UKUPNO AKTIVNOST 262.580 262.580

AKTIVNOST: OSTALI DJE JI VRTI I


SMANJENJE

3 Rashodi poslovanja 1.095.000 1.095.000

38 Donacije i ostali rashodi 1.095.000 1.095.000

381 Teku e donacije 1.095.000 1.095.000


UKUPNO AKTIVNOST 1.095.000 1.095.000

PROGRAM: OSNOVNO KOLSKO OBRAZOVANJE

AKTIVNOST: O. . "LJUDEVIT GAJ" KRAPINA


SMANJENJE

3 Rashodi poslovanja 1.145.894 1.145.894

32 Materijalni rashodi 1.138.644 450 1.139.094

321 Naknade tro kova zaposlenima 69.600 -3.515 66.085

3211 Slu bena putovanja 63.500 -2.625 60.875

3213 Stru no usavr avanje zaposlenika 6.100 -890 5.210

322 Rashodi za materijal i energiju 540.221 -10.292 529.929

3221 Uredski materijal i ost.materijalni rashodi 74.021 28.222 102.243

3223 Energija 405.000 -64.529 340.471

3224 Materijal i dijelovi za tek. i inv.odr avanje 35.200 35.200



323 Rashodi za usluge 467.145 13.779 480.924

3231 Usluge telefona, po te i prijevoza 288.000 610 288.610

3232 Usluge teku eg i investicijskog odr avanja 65.472 65.472


3234 Komunalne usluge 50.773 -3.351 47.422

3236 Zdravstvene i veterinarske usluge 17.300 1.200 18.500

3238 Ra unalne usluge 15.500 -425 15.075

3239 Ostale usluge 23.600 12.600 36.200

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 61.678 478 62.156

3292 Premije osiguranja 5.478 5.478

3293 Reprezentacija 900 900

3294 lanarina 1.600 1.600

3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 53.700 478 54.178

34 Financijski rashodi 7.250 -450 6.800

343 Ostali financijski rashodi 7.250 -450 6.800

3431 Bankarske usluge i usl.platnog prometa 6.500 6.500

3433 Zatezne kamate 750 -450 300

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 309.603 309.603

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 210.075 210.075

421 Gra evinski objekti 112.000 112.000

4214 Ostali gra evinski objekti 112.000 112.000

422 Postrojenja i oprema 88.472 88.472


4222 Komunikacijska oprema 3.950 3.950

4227 Ure aji, strojevi i oprema za ostale namjene 30.000 30.000

424 Knjige, umj.djela i ostale izlo bene vrijednosti 9.603 9.603

4241 Knjige u knji nicama 9.603 9.603

45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 99.528 99.528

451 Dodatna ulaganja na gra evinskim objektima 99.528 99.528

4511 Dodatna ulaganja na gra evinskim objektima 99.528 99.528


AKTIVNOST: O. . AUGUSTA CESARCA KRAPINA


SMANJENJE


32 Materijalni rashodi 794.861 -642 794.219

321 Naknade tro kova zaposlenima 57.000 9.300 66.300

3211 Slu bena putovanja 53.000 9.000 62.000

3213 Stru no usavr avanje 4.000 300 4.300

322 Rashodi za materijal i energiju 361.255 -8.625 352.630

3221 Uredski materijal i ost.materijalni rashodi 96.000 4.253 100.253

3223 Energija 231.500 -13.878 217.622

3224 Materijal i dijelovi za tek.i inv.odr avanje 23.755 23.755


323 Rashodi za usluge 339.506 -3.524 335.982

3231 Usluge telefona, po te, prijevoza 179.000 -772 178.228

3232 Usluge teku eg i investicijskog odr avanja 69.770 69.770

3233 Usluge promid be i informiranja 12.000 -1.081 10.919

3234 Komunalne usluge 48.560 460 49.020

3236 Zdravstvene i veterinarske usluge 14.676 14.676

3238 Ra unalne usluge 8.500 -1.449 7.051

3239 Ostale usluge 7.000 -682 6.318


3292 Premije osiguranja 8.000 -360 7.640

3293 Reprezentacija 1.000 -400 600

3294 lanarina 2.100 -600 1.500



34 Financijski rashodi 7.000 642 7.642

343 Ostali financijski rashodi 7.000 642 7.642

3431 Bankarske usluge i usl.platnog prometa 7.000 500 7.500

3433 Zatezne kamate 142 142

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 295.445 295.445

42 Rashodi za nab. proizv.dugotrajne imovine 95.445 55.290 150.735


4221 Uredska oprema i namje taj 82.499 -6.140 76.359

4222 Komunikacijska oprema 2.501 2.299 4.800

4226 Sportska oprema 15.225 15.225

4227 Ure aji, strojevi i oprema za ostale namjene 43.906 43.906



45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 200.000 -55.290 144.710

451 Dodatna ulaganja na gra evinskim objektima 200.000 -55.290 144.710

4511 Dodatna ulaganja na gra evinskim objektima 200.000 -55.290 144.710


KAP. PROJ.: IZGRADNJA P PODGORA I DOGRADNJA P LEPAJCI I P KARI EVO


SMANJENJE


42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 75.400 260.000 335.400

421 Gra evinski objekti 75.400 260.000 335.400

4212 Poslovni objekti 75.400 260.000 335.400

UKUPNO KAPITALNI PROJEKT 75.400 260.000 335.400

PROGRAM: STIPENDIRANJE STUDENATA I DRUGE POMO I ZA KOLOVANJE

AKTIVNOST: FINANCIJSKE POMO I STUDENTIMA I U ENICIMA


SMANJENJE


37 Naknade gra anima i ku .na temelju osig. I druge naknade 587.000 -30.500 556.500

372 Ostale naknade gra anima i ku anstvima iz prora una 587.000 -30.500 556.500

3721 Naknade gra anima i ku anstvima iz prora una 587.000 -30.500 556.500

38 Ostali rashodi 22.000 22.000

381 Teku e donacije 22.000 22.000

3811 T

Documents

Broj: 7 - GOD. VIII. List izlazi jedanput mjesečno i po ... glasnik 7_9.pdfBroj: 7 - GOD. VIII. Krapina, 22. 12. 2009. List izlazi jedanput mjesečno i po potrebi ISSN 1845-7711 2009