AlBE~, 2~. srpnja , t 930.

, Utješljivi pojav i

NtkoliJ..o znatajnih prelaza na ka-

tolitanslvo u katolićkom pokretu u

.Eng/eško;. Z~>t~rebački ,.Obzor" donosi u

br. 6 ove "odine podlistak s naslovom

"Katolički p(lkret u EnJl]eskoj" ale­

sdećeg sa drža ja : U posljednje vrijeme posto;i jaki

katolički pokret u En"lesko j, s poslje­dica je tega, da mnogi ljudi pre­

laze na kstoličnnstvo. I ne samo

obični ljudi, već također i mnogi

qlednici, a što je nsjinteresantnije i

mnogi an~liksnski svećenici . Engle­šire katoličke novine bilježe poslje­

dnih dana još nekoliko slučajeva

preleza n katoličko crkvu. Pred ne­

koliko dsna prršla je on katoličku

vj uu f'Dillesk a s oisa tel jica Sheila

Kaje-Smith sknoa sa svojim Slloru­

I{Om pastor6m Theodorom Penrole­

Fry. Cerimllnjja prelaza obavljena je

svečano u katoličkoj crkvi n Farm­

streetu. Sf:omennta spisateljica izda­

la je nedavno knjigu pod naslovom

"Sin" (Grijeh), u kfljem brani mno­

ge istine katoličke vjeroispovjedi. Velike tumače u isvjesnim land JO­

skim krugovima izazvao ie prelaz

na katoličanstvo Vezmina Cecila John­

sona. koji je čak stupio u Franje­

vački red, te izdao knjlgu: "Jedan Bog, jedna vjera" o kojoj razlafe

zašto je prešao u katoličlru Crkvu i

kako se nć od god. 1925 u njego­

v~j duši vodila očajna borba prije

nf~O je C'dlnčio, da postane rimoka­

tolikom ksd se je uvjerio, da je

Blm u pravu, onda je odlučno pri­

mio ispravnu relJgiju. "Sami kato­Ud ... - veli Verofn u svom spo­

menutom djelu: "neznaju koliko su sretni, da su rođeni u toj vjeri. To

je vjera koja jedina spaja sve na­

rode sviJeta, to je jedina velika

ideja, koja može u bratskoj ljubavi

da spoji ljude J učini ih braćom.

Katolik jedino može da osjeti da

se snalazi u svojoj vjeri Irao u

pravoj svojoj kući. dstali' pak sto-

je pod uticajem ne općih ljudskih

ideja, već pod uticajem raznih za­

bluda nacijona1nih i ~nanstvenfh.

Oni, ako hoće da pređu na kato­

ličanstvo, moraju da svladaju sve

presude da se posvade sa svojim

rođ11 cima, i prijate!jima, oni su

kako reći prognanici, istjerani iz

svog vlastitog doma. Ali tek poslije

oni vide, da nisu nikakvi progna­

nici, već da se tek onda nalaze

kod svoje kuće, kada pređu na

katoličanstvo, a da su bili progna ·

nici u kući svojoj, kada su pripa­

dali nekatoličkoj". V. C. J ,., hoson

razlaže nadalje, kako je upravo to

predno~t rimc>katol i čke crkve, što je

opća svjetska, što niie uokvirena u

nacijonalizn o, koji ju slješnjava.

I jedino takova ~era može da zbliži

narode. Nadalje prešao je ua katoličan­

stvo pastor Glennie iz Liverpoola i

Richard Smith. Ovaj je posljedni

primio rimokatolička ispovijed uz

velike cerimonije, koje so se obaviJe

u katedrali u Northamptomu uz su ·

djelovanje biskupa Cari Elweza.

PosHedni broj Londonsko~ "Uni­verse" iznosi mnoQo imena onih,

koji su prešli u katol ičku crkvu.

Među njima se nalaze mnogi knji­

ževnici i to oko pedeset njih. Kon­

cem prošle ~odine prešli su katoličko

crkvu. književnici: Lewis, Knox,

Dickens, Morgan, Douglas, Olarke,

Leslie, Oranford, itd. Po ovomu se vidi, da je katolički

pokret zauzeo u EnJlleskoj velikog

maha u posljednje vrijeme. jer eto

mnoge ogledne ličnosti mahom' stu­

paju u katoličkR Crkvu. I taj pokret

po pisanju samih eogleakih novlna

zauzet će vremenom još više maha.

N eki su ugledniji engleski ka lo lici. a među njima i neki političari, podu­zeli da započnu aa intensivnom pro­pagandom, da engleski narod po­novo prizna Papu vrhovnim poglavi· com Okve i da ae prekine raskolom, što ga je prouzročio Henrik VIII.

\ \ . ...... ·:.

Broj 7.

• Providno11t je Božja odredila, da

je hrvatski narod oduvijek bio odan

katoličkoj Crkvi kojoj se veliki na­

rodi nakon vijekova vraćaju. Nepri­

jatelj je brvat~kog naroda, ko fl&

danas cijepa vjerski i mami u sum­

ljive sekte. Kako kukavan i smiješan

izgleda novi vjerski pokre1 u našim

stranama kad se usporedi s onim

što se doj;lađa u velikoj En~leakoj!

A i ovaj pokret potvrđuje staru

istinu, da od ka toli č ke crkve otpa­

daju gori člsmovi, a vraćaJu se u

crkvu bolji između inov jeraca i kri­

vovjeraca. Tko hoće da umiri svoju 11avie.-t. p'l!ltaje katolikom, a tko bo­

će da ušutka savjest i uguli njezin

glas, bježi od katol ičke crkve.

ZaSto Je Papa TaliJamtl 1 111.

4. K tomo se može još dod~tti,

da Papa niti ne vlada Crkvom sam.

Za upravu cjelokupne Crkve Sveti

Otac dapač'e dovodi k sebi zastup­

nike raznih katoličkih naroda. To

se nl>rav najjasnije odrazuje u sa­

stavu kardinalskog zbora, koji je

jedva ikad bio tako iolernacijona­

lan kao danas. Sada je već i

sam a Australija zastupana. (Iz nje­

mačkih krajeva ima šest Kardinala,

a među njima sn dvojica u samoj

kuriji.) Bilo bi moguće, da i druge

više crkovne oblasti na sličan način

l.ao Rota Romana sastoje od zastup­

nika raznih narodnosti. Da se to pitanje riješi, to je stvar- jedino

vrhovnog pastira Crkve, koji je pak

danas skoro jače nego li prije za­

priječen (poglavito zbog pomantka­

nja materiialnih srestava te pretje­

ranog nacijonalizma) , da radi poave

slobodno kako mo se sviđa. U osta­

lom svakomu je katoliku jasno, da

hi u ovoj stvari imala biti odlučna

ne pripadnost kojoj narodnosti nego

druga svojstva. Još je znamenitije stanovište koje

zauzimlju Biskupi u upravi Crkve.

atraD& 2.

Po njima pače anki vjernik: što blife i ito viie osjeća upravu Crkve. Papa ne mofe da iskliu~i. ave da i ho6e, ovaj čimbenik crkvene uorave, jerje eplskopat ne crkovna nego božan­ska ustanova. Nu biskupi su po­IVuda iz istog nuoda izabrani, d11· pače često iz iste biakapije, kojoj su na čelu. Svom energijom radili s11 zadnji Pape, poimence Benedikt XV. i Pijo XI , oko toga, da se i u mi­sijskim zemljama uzgoJi domaće svećenstvo, te dosljedno da ae po­atavi i domaći episkopat.

v

Cim se sve služe ..• Ovih dana kola po gradu raz~led­

nica sa slikama Pape Pija Xl., kralja talijanskoga i Mussolinija. Ta se slika pokazuje neukim& uz opasku. Evo s kim se Papa druži i skupa slika, ..... Pravo veli naša posluvica: "Komu su gorka usta, ne mole sladko pljuniti".

Nitko ne može pore6i M ussolioij ll, da nije bio uviđavan, kad je lani lateranskim ugovorom pomirio tali­jansku vladu sa Vatikanom.

Pijo Xl. učinio je zam11šito djelo, kad je napokon riješio vrlo zaka­často rim•ko pitanje, koj e je poput teške more tištilo sve katolike avi­jeta čak od god. 1870. i avi su ka­tolici radosno pozdravili taj prezna­menili događaj. A svi framasuni svijeta bijesni sikču ko zmija u pr9-

Tko je bio Marko Antonio De Dominis ?

Il. Dočekan slavljem u Splita, Marko

Antonio ie započeo svoj 11 nadbisk11p· sku al11Žbll najvećom revnošću po· kazavši svoje umne sposobnosti, bilo u propovijedaju bilo u brizi i poučava­nju crkovno~o; pomladka, ali to potraja kratko vrijeme i nastade razočaranje. Pohlepan da zapovjeda i da samo­voljno vlada, poče krnjiti prava i povlastice Kaptola, ne osvrčući se ni na molbe Kaptola ni na pravica. Postade, kako se piše u jednoj kro­naci "grabežljivi vuk u ovčj oj koži, bjesneći proti onima koji nijesu pri­stajali uz njegovu voliu, svih preri­rući i nastojeći da ponizi i ožalosti,~. držeći da drugi nez naju ništa te svih smatrajući kao nijeme živine."

Osim trajnih prepiraka s Kapto­lom, bio je 'll neprestanom parbanju

elfepu, jer Papa nije više vatikanski aufanj. - o,obltom s11 radoi~u poz­dravili taj događqj katolici Italije,

jer je smirio njihovu aavjeat. Jedna katolikinja rodoljublla ta•

lljanka priča: Hodočastila sam sa talijanskom omladinom Sv. Oca Papi. Cek.ali •mo aa u vatikanskim vrto­vima. Kad ae je pokazao sv. Otac

nastade urnebesno klicanje .Živio Papa"! - Ja u avom zanoa11 st<~.doh mahati malenom talijans'l<•m troboj­nicom. Jedan mladić u~tivo mi ša­

pne: "Gospodično, u Vatilcanu nema mjesta talijanskoj trobojci", Lice mi

se crvenilom oblilo, a duboka tuga. obuzme Lili srce. Od tog dana mu­čila sam se, kako da spojim avofe rodoljablje sa ljubavlju tpram po­glavara Crkve. La tera nski og wor odvalio je sa mog srca taj tešld ka­men".

Nikakvo čudo dakle, da se je našla u Italiii tyrdka, koja iz vlastite koristi izdaje razgledllicu sa slika­ma Pape, kralja i Muuolinija. Si· gurno je napravila dobar posao, jer

će mno~e katoličke talijantke obi­telji uresiti svoje ku~e tom razgled­

nicom. Malena predratna Srbija sa veo­

ma neznatnim brojem katolika (pe­desetak hiljada) bila je sklopila kon­kordat (sporazum) sa Sv. Stolicom. Velika J ajl'lslavija još ga ni j e sklo­pila. Kad bude sk:lopljen sporaz11m

sa svoj im oviAnim biskupom trogir~

skim. Kad je često puta izgubio pravdu

kod sv. Stolice, stade po kazi vati s vo­jo suprotivnost, te avije11o š:riti kri­va načela, prezir proli Apostolskoj stolici, predaji crkovnoj i crkovnim obrl!dima, što izazove m rž nj u i očito

neprijateljstvo cijeloga grada. Pripo­vijede se dapače, da je jednom pro­povijedajući pred velikim mnoštvom narpda, ne ~lo izlanuo protivno kato­ličkom nauku, a nato daje u ~tao neki kanonik i osudio ga zavikav naglas lažeš. Usprkos savjetima i opomenama prijatelja, miesto da po­pravi i opozove svoje zablude, na­stavi da ih širi pismeno i uameno. Kad je pak uvidio, da je proti nje­mil zavladalo opće ogo rčenje i da je tužen u Rim, nečekajaći da bude zbačen, odluči da se sam odreče

nadbiskupstva.

BroJ 7.

fzmeđa Pape i Jugoslavije sjajan 6e p()lao uSniH tvrdh. koja b11de Iz­dala razglednicu aa alfkom Pape Pija

Xl. i Nj. Vel Kralia Jag'lslavije A­leksandra 1., pa i naše novine kato­ličke i nekatoličke donijeti će Papina i Kraljevu sliku.

Agitirati proli katoličkoj Crkvi smicalicom: ,.Papa se je slikao sku­pa sa talijanskim kraljem i $U Mu•­solinijem", nedostojno je čestitog

čovjeka. Ta smicalica zadaje ljat11 ranu i katoliku i rodoljubu, jer joj

je cilj barem da uzdrma poštovanje i povjerenje našeg čovjeka spram Namjesnika Kristova i mjeni razum neuou~enih i nephmenih. Ta. uaki pismeni znade, da fotograf može složiti na jednom te istom P&Pirll

sliku onoga, koji živi u Šibenika sa

slikom onoga, koji živi u AmericL Krivnjom donekle i izobraženih

sinova našeg naroda mi još uvijek imamo dosta visoki postotak. nepi­smenih Pa zar će se aiuditi naš izobraženi čovjek da zlorabi neukost i nepismenost svoje bra~e. da ih tako plitkom smicalic'lm prevari i zavede? - O tom postupka, nedo­stojnom čestita čovjeka. izrazit ćetDo ae najblaže: To je ležki grijeh pr(}-# liu bratske ljubarJi, protiv ,.'>doliu· blja.

"Od škole bez Boga i od utilel;a bez vjere, oslobodi nas gospodine/ 16

Molitva kal. Belgijanaca

Nenadno i pohjno krene u Ve­neciju a odanle piše dugo pismo ka p tolu, svećenstvu i puku splitskom, kojim se tobož opravdava, odbijaju.ći. od sebe kao klevetu sve ono čim

su ga okrivliivalL Koliko je himbe­no i lažno bilo ovo njegovo pismo, odmah se je jasno pokazalo.

Odrekao se nadbiskup!ke stolice imenova sam ,nasljednikom svojim

svoga rođaka Pou~ona Sforciju. Pa­pa ipak potvrdi tai izbor samo da ga ne ogorči i turi u propast, i do­znači mu z11atnu mirovina.

Nu bilo je sve uzalud, jer je niegova mržnjN proti rimskoj Crkvi bila duboka.

Baš u ovo vrijeme na·dade spor između sv. Stolice i mletačke repu­blike. De Dominis stavi se na strana republike, te u dru~tvu sa redovnik:6m

Sarpi stade i U3meno i pismeno na-: padati svetu Stolica i Papu.

7,

ri i ed"" em o pro-­

olia·

Ye­pismo akom, ajll6i, čim

imbe­ismo,

je Crkri

Bnj '·

Za katoličku štampu Dondamo ovai poučni doaađaj

iz Tirol tr Anzeiger. Neki se je Holandez, koji je

·putovao na hodočaš~e u Rim, za­tlstavio u Inn•brucku. Da se odmori, .. jede u kavanu. U tili ču dotrči

-preda nl mladi rasprodQvač novina -pru!aj11ćf jedan primjerak.- Jes11 li te katoličke novine '1 - upita ga stra­nac. Na taj upit mladić se začudi,

11tisne ramena neznaju~i što da od· 41ovori: Otkad raa pro d a va novi ne .nije R• nitko alično upitao. Kao nsprodavač novina nije znao te razlike: on prodaje tl•\[ani papir, trali dobitak, a za drugo ne pita; 1A to je njegov zanati Na neobični

apit Holandeza, mladi~ br!e izvuče

iz torbe Neues Wiener Journal, te mu R• 1>ru.ti, ali čudni stranac opet .ga upita: "Je ll ovo katolička novi· na '1.. Mladi rasprodavač novina ne :Zlla što da reče, te stoga potpuno •meteo. Tada neki "ospodin, koji je sjedio za susjednim stolom, dođe

mu u pomo~ i reče: "Ne gospodine 1 To je židovska novina".

Rasprodavač brzo se snađe, te iJOČne pružati redom primjerke sviju novina, što je u torbi imao. Opet JDirni Holandez počne stavljati pro­.davaču iste upite, što je sve više smelo prodavača.

Napokom mu ponudi Der Mor­gen. Holandez po~leda aosoodina

Nema drzovilijega, oholijega ni -više naduta od M. Antonija, govori 'Povjesničar. Neprijatelj sv. Stolici, ier ova nije odobravala njegovo djelovanje, i jer je u svojoj oholosti bio povrijeđen cijene~i da nije bio nagrađen i uzvišen, kako je mislio .da Zllslufuje, napokon otkrije ono što je lukavo a dugo skrivao. U Veneciji se sprijatelji s engleskim poslanikom, koji vidio oholo1t nje­.govn, stade ga nagovarati, i obe­~anjima mamiti, da pređe u Engle­m, gdje će naći sigurno utočište

proti Papi, te će ga milostivo pri· miti kralj, plemići, učenJaCI, puk.

Pobjegao iz Venecije, dođe u London i tu zbaci krinku, u crkvi ~. Pavla dr!i žučljivu propovijed proti rimskoj stolici, izdade više djela proti njoj a osobito jedno kojim pobija prvenstvo Papino i rimske ~rkve, te više istina katol. vjere,

KATOLIK

aa susjednoli( stola i dobije isti tužni odgovor: "Nel ni ta novina nije katoll~ka. •

Oko njih počeli su se akupllali h odočaanici i prolaznici. .J e Ji mo­ga~e. da međ11 tolikim novinama nemaš baš ni jedne katoličke'1! 11 od­lučno upita Holandez. Tad mladi proda va <S ponovno. aU u !!alud •• Ni j e li možda Neue Freie Presse'! upita mladi~ gospodina koji je sjedio na susjednom stolu. Da izbavi iz ne­prilike mladog prodavača, svog na­rodnjaka, upita gospodi ll mladi~a:

"Drži§ ll Reichspost ili Tiroler An­zeiger? - "Nemam ih", odgovori mladi~.

Zatim Holandez-hodočasnik reče

veselo ml a ditu: "lako rh ti ovu ori­godu, te br1o pođi do svoje centrale, gdje dobivaš novine, pa potraži velik omot katoličkih novina. J er su da­nas u lnnsbrack::u 240 holandešklb hodočasnika, zato ćel mo& lijepo da zaradiš."

Za par časa katolici-Holandezi vrtili su stranici katoli.čkih novina a tu~a se mlado" prddavača pretv~ri u veselje i zadovoljstvo.

Katolici Hrvati, svuda i uvijek tražite svoj e katoličke novine bilo u kavani, bilo u brijačnici, bilo na parobrodu ili željeznici. I samo tako ćemo proširiti katoličta štamp11 a bezvjersku potisnuti. Ni pare za bez­vjersku i nemoralnu štampu koja truje neumrle duše. Ovoga se' svuda i uvjek držite 1

u čemu se pokaza ne manje lažnim izmišljačem nego li zlobnim klevet­nikom.

Razočaran brzo i u Londonu u svojim slavohlepni'm nadama, obrali se i izdade pismo, kojim opozlvlje sve što bijaše kriva rekao i napisao; podi a za dl ade Anglikanac 1 p roti kat. Crkvi, a brani istine katoličke

vjere. Vrati :Je u Rim, gdje ~a Papa

Grgur XV. primi očinskom ljubavlj11 kao katolika, te časno s njim postu­paše sve do svoje smrti.

Nu nemirni duh Marka Antoui.ja ne ustraja. U pustio se u ponovno dopisivanje sa svojim p rijašnji m prijateljima u Engleskoj, vrati se na krivovjerstvo, te bi tažen Papi Urbanu VIIl. Zato bi pritvoren u kaštelu sv. Anđela, ali se domalo razboli i umre prije nego li se je mogao dokončati kod sv. Zbora

Btrua a.

Zagreb nam prednjači. Glavni grad Za~eb ~uva svoje

Ujepe vjekovne tradicije. Jedna od najleplih tradicija našega Zagreba je pošto vanje vjerskih avetinja, koje su mu namrli pradjedovi. Jedna od najljepših uspomena kršćanske pro· šlosti Zagreba je sigurno poštovanje prema Majci Boljoj Bistričkoj, koje svake godine Zagrepčani izkazuju na tako svečan i dirljiv način. Mo­Ida je jedinsven slučaj, da grad, koji je u t~tko naglom razvoju tako predano i zdušno vrši zavjete svo­jih djedova. Stari Zagreb je imao par tislilća slano v nika, koji se u ča­

su tjesl[obe obratiše N e b e sk o j M aj e i. - - Duh onoga staroga Zagreba prešao je u nove naraštaje, te slave i veselja onih par tisu6l ljudi danas postaju radosti i zavjeti stotina tisuća sinova velikoga grada. Zavjetna procesija k Majci Božjoj Bistričkoj najbolji je dokaz za ovu tvrdnju. Broj hodočasnika k Majci Uo!joj Bistričkoj svake godine raste, i ako Č6vjek, koji bi sudio Zagreb po n jegovim glavnim ulicam•, štampi zabavama, nikada nebi rekao, da se u srcima tolikih tisuća građana

kriju osjećaji upravo djetinjske pri­vrženosti i lj 11 ba vi k vijekovnim tra· dicijama poštovanja prema Majci Božjoj Bistričkoj. Ta je vjera tolika, da (kao prošle subote) po vjetru,

postupak proti njemu. Srećom na smrti se obrati, te raskajan i plaču~i primi svete Sakramente.

Tako dovrši svoj burni život ovaj čovjek vanredna uma, koJi je bio na sramotu biskupskoj Stolici Splitskoj i Dalmaciji a mogao je bib na diku, da ga oholost i slavohleplje nije dovelo do propasti.

A o7ak va čovjeka Starokntolici stavljaju u red Grguru Ninskomu i biskupom Strosmajerom, koji su ve­liki jer su u borbi i obrani prava bili pravi katolički biskupi l

Milost Boži a neka takne, da se bar u zadnj i čas svide poput Marka Antonija de Domini§& oni, koji ga slijede u zablDdama l

v;era te život srca i pameti, jer nam daje poimoue o zadnj~m uz­roku,

C. Canlu

kiŠi 'i nevremepu i · sfaro'~_i~ rpl,ado

kreče na pul koji traje sate i sate,

a 'sve zato da g'e izvrši dužnotr koju

su' Zagtebu bamrli naši stari. Citali smo kako je Zagreb, ne samo onaj

službeni pred dva dana u svetištu

Majke Božje otvoren., i bjelodano

ispovijedao svoju vjeru i pouzdanfe,

već i on'aj naš živi imladi Zagreb,

lcoji se razvijao i napreduje, onaj

Zagreb koji svakim etanom puni naše

crkve i lako na najočitiji nsčin do­

kazuje, da smo mi Hrvati katolički

narod i da smo i te kako zaslužili

slavu bl. Marka Križevčanina BL

Augustina Katožića, bl. Hozane i Gra­

cija Kotoranina. a ako Bog dade i

bL Jurja Biankovića, bl. bis~upe

Lan~a i mnogih dru~ih.

U pwcesiji su uz hodočasnike

sudjelovale, tramvajska, poštarska i

feljeJniča rska glazba, brojne korpo­

racijt> i vjerska družba. Procesiju je

vodio preavii. dr. Salis-Se ewis. Uz

gradske župnike u procesiji je išno

i!radski načelnik i velik.i broj Rrad­

skih zastupnika. Nošena je u pro·

cesij i i plava zastava grada Zagreba.

• Preliskali smo ovaj dopis iz "Hr·

vatske straže" da naš narod vidi kako

katolici bijelog Zagreba; zoad:~ javno

ispripovjedati svoju vjeru, i kako u

tome narodu az bok stoje i presta­

vnici grada, načelnik i gradski zastup·

nici. Primjer, što nam ll& Zagreb pru­

ža, nek potakne sviiu nas, da budemo

svi na okupu kad nam se pruži prigoda

ili zahijeva nužda da ja v )'l o ispovi­

jedamo našu svetu vjeru i dademo

vidnoi{ oduška našem katoličl.om

uvjerenju,

Apostolski delegat na euharistiJ· skom kongresu

Delegat Svetog Oca Pape Pija XI. na Euharistijskom kongresu u ZaJ(re·

bu bit ~e preuzv. gosp. msg. Her­

menegildo Pelegrinetti, apostolski

nuncij o Beogradu. Legitimacije će se ovih dana ra­

zašiljati svim župnim uredima. Le­

gitimacije se mogu dobiti i u kan­

celariji Središnjeg odbora za Euha­

ristijski Kongres Zagreb (Kaptol) 27

l kat.

-· .. --.......... -...-......

:~~-~ IZ ~'"Rat()H ~oga :~i~·~nt~~ _· Gradske svetkovine. U petak na 1.!5. o. prillodom bio je na brd~ na prodaJu lije-

m]. počllnlju trndicijooaloe šibenske svet- pi broj katoličkih knjigo. U žopsk~i ' crkvi'

kovine. ' l ako ic petnk, Prcsvljetli B1skup Je bila je također sv. Misa; cr'kva dupkom

dao dooost da se rnrsi. Na 10 sati je pro- puna, n pričestilo se tu oko stotina starijlt.

cesija pak pont ifikalna · sv. Misa u Stolno] i bolesnih.

Crkvi, U subota, na sv. ,Anu JUtrom lekciJe Proslava bl. Hozane Kotorske. O ne-

i Misa oJ Kaštelu, a rra !O 1/i u stolnoj Crkvi djelju. 20. t. mj, u župskoj crkvi bila je-

je na 11 1/ , sv. Krizma. - Popodn'e un 5 s. svečanost u ćast bl. Hozane Nasred crkvtt

je svečani otvor rake sv. Kristofor>~. · O postavljena je bila sa Jljepim ukrasom sU-

nedjelju na 6 sati u Stalnici pjevano Misa kn te svetice; vlč. žup. uprav. održao je o

Iza lekcija, na 11 pontlfikalna sv. Misa a njol propovijed, a na svršetku sv. MiSB"

popodne on ti sati procesija . otpievao je cijeli puk znn~'soo "Tebe Boga•

Hodoča§će u Padovu. Casni Oci Fra· s mol ' tvom Hlaženici.

njeve! kod sv. Duha u Zogrebu spremaju

hodočašće u Padovu i to dne ti, 7 i 8 ruj­

na ove godine. Hodočašće vodi Presvljetli

Biskup šibenski. PolazSJk Iz Za l( reba jo u

sobotu na 6 rujan u 2 sato popodne pose­

bnim vlakom, n hodočasnici i~ Dalmncije

pridružuju se u Ogollnu. Op, krba i put i~

Zagreba i natra~ je 650 dinara - Prijave

prima do 5 kolovoza Oullor zn hodočašće,

Zagreb, sv. Dub 29 Procesija Gospe od Karmela, Po sta·

rom običaju održana je na blagdan ove

Gospe, u prošlu srijedu, procesija, koja se

jo ooutila iz Stolne Crkve sv. J:1kovn sa

Gospinim kipom, koji nosi u • uci r>rvc ·

plodove grožđa . Ljubav pre!Jla Karmelskoj

Gospi tu se najbolje C'Čitovain, jer su mno­

ga društva i bratovšt ine iSJe u prccesiii sa

svojim zastavama, te masa ostaloj! naroda

moleći pobržno Gospinu krun icu. Procesiji

je nadalje prisu stvovao presvii. bis k up te

brojao kler, koji je pjevao pobožne pjesme

u čast Mari jinu .

Naši dopisi VODICE, sredinom srpnja 19'JO.

Blagdan Gospe Karmelske. Nevrijeme

je pred sam blagdan zapriječila r11>Vjetu i

koncerat "Vodič!t e "Glazbe", što se je pak

obavilo nn sam blogdan uveče. Jutrom je

pak osvanulo divno, svježi zrak, oi trunka

prašine. Motor .Lovne" dvaputa dovezao

Iz S ibenika vc::! ik brOJ pobožnih vjernike,:.

došli su i Zlnrinjaoi posebnim motorom.

K njima sc pridružili lijepi broj lnđ i ca iz

okolnih otoku, a zoostali nijesu ni naši

sjeverni susJedi iz Zatona i iz drugih gor·

njih sela, pa čak i iz Kistanja. Omiljelo

brdo "Okit'' sa krasnom borovom šumom

sa 14 kapelica križnoga puta, sa bijelom

crkvicom i čudnovatim stablom klenom

sa zapadne strane crkvice, bio je tog dana

mjesto, kamo su se sjatili štovatelji okitske

Majke. Cijelo jutro vrvio je svijet. tiskao

se oko ispovijedaonica, pristupao stola

Gospodujemu. Računa se oko 600 pričesni­

ka. Poznati propovjednik mnogopošt. otac

Jaclnt Belić, dominikanac održao je dirljivu

propovijed o Majci Ok!tskoj. Pozvao je sve

Vodičane i susjede, da n svim prigodama

upiru pogled na mili Oklt. Svi prisutni

upravo jecahu preko eljele sv. Mise. Tom

KO~LJUN, srpan;.

Križarski tečaj na Košljunu. Ugoda~

je sastati se sa braćo m ist ;h vjersk ih i kul­

turuo-socijaloih ideala. Još ugodnije kad'

se taj sastanak drži na jednom samotnom

otoku, na kojemu svaki ua m kutić wovori

o hrvnt~koj povijesti i o živoj vjeri oaših,­

otsca. More, naše plavo more koje plače i

okružuje obalu otol'ića Košljnna, neprestano

je šaputalo svoju tojnovitu pjesmu; gosta

šuma je pružala knžarlma idilični stao u

prirodi, a fra njevački samostan i njihova

ROstoljubivost posjećala je na pjesni ks bra ta:

sunca i na rad ovog reda u n11šem na­

rodu. Da se naša križarska ml .. drž tjelesno

odmori a duševno okri Jepi i pripravi za

daljni rad kroz novu školsku godinu, sa­

stalo se na Koš!Junu, fra.njev,.čkom otočiću

prijl' beneuiktinskom sumostanu. ne daleko

Krka. grada našeg mr tvo~t veđe b iskupa

MohnićJ, Za 10 dano, okolo~ka, živući j kao stori križari u šatorima, vježnali su se

da postanu apostoli riječju i perom da osvo­

je svoje drugove i svoje obitelji Kristu

Kral JU. Taj romantični život, bio je puo

čara i za mladrž i za vođe njihove. Iza

zajedničke sv. Mise, pod kojom, predojačeoi

od svojih VC1đa, profesora, advokata i !je~

nika svi su se dnevno krijepili kruhoiD:>

anđeoskim b!la su savremena predavanja_

koja su se živo zasjekla u srca mladeži na

korist duševne i kulturne naobrazbe đaka.

Predavanje su započeta od presv1j. biskupa

Srebrnića koja su bila držana od stručnjaka l pojedtnlh predmeta a đaci sudjelovali a

debati. Dan bi se svršavao sa blagoslovom

Presvetim i vatrenom egsortom ljubljenog­

Oca Kozelja, duhovnik tečlljaca. Za vrijeme

odmora svi bi 11e kupali i po danu t

veče, pjesma se je orila sa svih strana

čule su se svakovrsne melodije jer cjelo­

kupno našo mila otadžbina imala je tu svoj~

zastupnike. Svaki dao, pod drugim uredni­

štvom, đaci bi Izdavali svoj listić, gdje bi

pričali doživljaje dana. Po noći, đaci stra­

fari. marljivo su patrolirali po otoku, da

bi mir, red l disciplina vladala u logora­

Sada je za đake križare tečaj svršen, a novi

tečaj je započeo za akademičare na drugom

otoku, na Rabu i trajat će do velike Go­spe. O šumi, pod ~atorima, blizu crkve sv_

Eufemije, daleko od svijeta, sastali sa se da onamo u samoći mole i rade. Jofe

.,KATOLIK• Waz! avald tJedan. - Pretplata go41lD,Je D1D 30.- - Sa IDoseJUtvo 4vostn.lko. - Ogla.al po aaro6ltot

tarUl. - VlUDlk l o4sovornl ure4Dlk: aye6. JOSO FBLICDIOVIO, Slbelllk, allo& av. liJtarttll&. - A4r .. a are4Dllha l

sprave: Albelllk, Jlolt. preUDa.o 17. - Atampa: Jla611:a Tt.kara, Bra6a ••ta616 pk. Petra, prelltltavAlk VJek, ••ta61•