Poltarlna pluena a 1otovu God. Ul.

Oodllnja pretplata Din 30.-

Za lllozemslvo dvl.truko.~ Adreu Urednlltva l

Wp rave: Šlbrolk, p. p.17

. Katcn• l&lld avakl tjedan.

Sibenik, 25. prosinca 1932. Br. 40. Dana~nji broj Din I·-

Vlasn ik l odgovorni urednik; S već . Joso Fe ll e l n o v l ć Šibenik ulica sv. Martina

Šlampn : P učk a T is k a~ (Braća Ma t nčlć pk. Pel ra) Predstavnik Vjek. Matačić.

Oglasi po na ročito j tarifi.

BOŽIĆ Božje! Nad jaslicama naučimo se i mi toj kreposti, koja je toliko potrebita današnjem svijetu. Im a danas ljubavi, ali ne kreposne, ve ć sjetilne, koja traje kratko, ukolil!:.o nam je konsna. Božić j~ blagdan ljubavi, velik e

božanske ljubavi. Bog je tako ljubio svijet, da je jedinorođenoga Sina svo­ga poslao na svijet, da spasi svijet. ČOvjek Bog11 vrijeda, Stvori telja svoga prezire, a Bog ljubi čovjeka i šalje

, Sina svoga, koji postaje čovjekom, ela S,Pasi čovjeka. Nedokučivo otajstvo ljubavi Božje! Porodenje Boga je dje· lo božanske ljubavi. l to veliko otaj­~tvo zbilo se tako jednostavno i divno, ~a srce svakoga čovjeka, koji proma­tra taj događaj, ne može da ostane mirno; ne može ea ne osjeti kuca je OQ{)ga Djeteta, koje svojim porodenjem govori o ljubavi.

Tiha je noć. Sve već spava. Samo ~vojica putnika, Marija i Josip, traže 'kona č i šte, traže i rov, da ~e sklonu, i ne mogu ga nać i . Nema druge, treba ići ,·an mjesta i tamo u kakvoj z1 pu· štenoj štalici naći konsčište. I, što im Jjudi nije~u dali, to im daju nijeme i -nernumPe životinje; one primaju ta -dva putnika i pružaju im, što imaju. l ona št11Jica baš dolaskom ovih dviju Dsota postaće mjesto neizbrisivo u po­vijesti; mjesto, kamo će da hodočsste hiljade i hiljade ljudi. Ona štalica na­jedamput postaje mali raj, jer u njoj se rađa od Prečiste Djevice sami Bog. Bez ikakvih udobnosti, na malo slami, -ce leži Dijete, koje je Božja ljubav dodjela na svijet. Njegova ljubav je

velika. Ne traži ni hvale ni udobnosti

ni sjaja ni bogatstva, već se zaodijeva

sirom E ~tvom, da nas ljude obogati

, božanskim darovima svoje ljubavi, A .što nam nosi to maleno Dijete ?

Učite se od mene l Želite li sreću? Ja ću nm je pokazati. Gledajte me· ne bez krova, bez postelje, bez ika­kvih svjetskih udobnosti, bez prijatelja, bez časti i hvale ljudske. Ipak sam zadovoljan i sretan, jer je ljubav u mojem srcu. l ti, a ko · hoćeš da budeš sretan, ne traži tu sreću na zemlji, a prolaznim tjelesnim užicima, u zaba-ama i bogatstvu, već u milosti Bož.

joj, u ljubavi napram a Bogu, koji je početak svakoga dobra.

Vi tražite mir u svojim kućama, u društvima , u svijetu. Ja sam došao na svijet, da vam dadem taj mir, ja .knez mira•. Za svoje načelo uzmi moje riječi: .Ljubi bližnjega svoga kao samC'ga sebe-. U kući svojoj ne misli samo na se; ne traži u obitel ji uvijek samo sebe i svo ju kor ist; drži se za· povijedi Božjih, i zavJa jllće mir u kući tvojoj. Hoćeš mir u dru ~tv u, u svijetu, ne budi egoists ; znaj, da su svi ljudi brsća jednoga Oca, da ste svi etku· pljeni krvlju mojom, da svi imate je· dan cilj, i nsstaće mir, jf r ću tada ja kraljevati - .knez mira·.

l usova ljubav spaja nebo sa ze­mljom. On je došao da se žrtvu le, da otkupi sve ljude Sa betlehemskib ja­sl ica govori nam već o žrtvi, koja se rada u ljubavi. Divne i velike ljubavi

Ljubav - to je moć, kojom se osvaja. Isus je ljubav lju osvojio src a mnogih. Prvi k ršća ni su ljubavlju osvojili po­ga 1s1< e duše. l mi upa mti mo, da svim preporodirn a i vt-l ik im idejama ne će­

mo ništa koristit i čovječ a nst.· u, ako se prije ne na poji mo ljubavi, koja teče iz betlehemskib jaslica.

Bož ić je blagdan ljuba vi, veselja ! Neka taj blagda'l bu de za nas uistinu dan veselj e, al i ne samo tjel esnoga, već duhovnoga veselj a, koje čovjek

osjeti u sebi, kada primi u svoja pna . kneza mira", kada se preporodi u: Njegovoj lj ubavi.

N ka naš Božić ne bude obučen: u samu fJrmalnost i konvenc ional aost, već neka bude odraz naše plemen ito­sti i ljubavi, srca i duše, koja u Božiću

gleda dane ljepše budućnosti i vječ­

ne s reće l

Umire ll katolička Crkva? Ima ljuđi, koji vele, da k11tolička

Crkva umire. Mi držimo, ds je to mi­šljenje potpuno krivo, i to zato, što su prošloga vijeka misionari pokrstili 25 milijuna pogana i inovjersca; zalo, što je kstrlička Crkva prošloga vijeka osnovala 400 novih biskupija, ds udo· volji oovim potrebama vjernika. Pri je 50 godina, kad je svećenik Ivo Karol bio izabran za prvoga biskupa S. D. Sjev. Amerike, u tim državvma bilo je ssmo 6 crksva i 20.000 vjernika. Danss u Sjed. Državama ima o ~ am­

naest tisuća crkava i preko dvadeset

mili j una katolika. U Engleskoj svake godine prelazi na katolicizam 10-15.000 u čenih protesta n ata. 0 ·1e godin e je prešlo oko 13.000 pravoslavnih ns ka­tolicizam

Iz ovoga malog pregleda možemo zaklju či ti, ds Crkva živi, dapače da ona slavodobitno napreduje. Bog joj je obećao, da će biti s njom do konca svijeta. BolJ ne vara ! Bog nss ne treba, kao što neki oholice drže. Ne l Mi trebamo Boga i Njegovu Crkvu, jer je u njoj istina, život i put, koji vodi vječ nome spasu .

Blagoslovljen budi Bog! Nekoliko ste tina anglikansk ih pa­

siera kroz oktobar i novembar su potpisali izjAvu, da se treba sjediniti s Rimom i u tu svrhu osnovali su "Bratovštinu jedinstva M. Vjeroispovijest ove bratovštine među ostalim ispovi­jeda: • Vjerujem u Primat ne samo

'časti, već i vlasti rimskoga Pape, na-

sljednika sv. Petra, kneza apostola i na m je sn ika Isusa Krista •.

Treba ds svi molimo, eda Duh Sveti prosvijetli pamet i dobru volju sdh ovih brojnih anglika nskih pastira, te se što prije sjedi ne s rimskim Pa­pom i tako služe svom narodu u lju­bavi Isusa Krista i Njegove svete Cr­kve.

atrana 2,

Spomenik Kristu Kraliu u Poljskoj U Poznanju u Pol isko j Poljaci su,

harni Bogu, ~to je njihova domovina

došla opet do slobode, podigli veli­

čajni spomenik Kristu Kralju . Svi gradovi

i sva društva su po ta li svo je iz1slaoike,

tako da se može kazati da je cijela

Poljska bill na okupu oko toga spo­

menika na dao otkrića. Kard inal Hlond

je otk ri o i blagoslovio sp omen ik u

prisutnosti tisuća i ti uća naroda, a

vojska je iskazal a počast i topovi su

pucali.

Gdje su našli Boga Borsi i Goppea? Giosue B or s i, bezvjerac, razoča­

rao se u svijetu, kad je vidio, da se

obiteljski grob u kratkom razmaku ot­

vara lri puta, da u se zatvori tri osobe,

njemu jako mile, Tada j~ pripoznao

onoga Bogll, koga je psovao, i od

Njega je tražio i doiJio jak:ost, da kao

voJnik žrtvuje svoj život u ratu.

Franjo Co pe e, p je ni k poniznih,

shvatio je Božju svemogućnost pro­

matrajući bolnicu. U patniama duše

zove Boga. Traži ga i nađe ga, te od

Svevišnjega dobiva snagu, da strpljivo

trpi svoju bol. Kako su tajinstveni putevi Bo! ji,

ali i kako je dobar i mil:>srdan Go­

spodin s nama grješnicima l

Gijelo mjesto postalo katolič(o Malne sv i stanovnici Fahi;;-a osta­

vili su grčk:o-pravoslavnu vjeru i pre­

šli u katoličku Crkvu. Ovo su pametni

ljudi, koji se oijes11 ogradili, kao neki

kod nas, koji vele, da su sve vjere

dobre. Prav a je vjera samo jedoa, i to

ona, što je osnovao l~us, Spasitelj, i

koja ima za poglavara Papu, koji je

jedini pravi nasljednik sv. Petra u

Rimu.

Boljševičko poštenje Čini se, da sovjetska vlada falsificira

svoj vlastit i novac. Njemačka je tvor­

nica primila ispl at u za narudžbu iz Ru ·

sije. Bilo je tu 15.000 rub al ja, novih

novcatib, i to sve u komad ima od 5 rubalja, ti :;kanih god. 1925. Syi omoti

su bili u dvostrukim serijama i bro­

jevima. Na prigovor u Moskvi sovjet­

ske vlasti su ojgovorile, da se radi o neugodnoj štamparskoj pogrješci.

Nije čudo, da vlada, koja se ruga

Božjim zapovijedima i moralnim za-

kooim11 te sve to smatra .prazno­

vjerjem-, koje treba iščupati iz naro­

da , falsificira papirnati novac. O tome

smo bili već odavno uvjereni, jer, gdje

se ne štuje Bog. ne štuj e se ni po­

štenje.

Hrvatsko svetište sv. Krunica Sa5tavio se odbor za gradnju Hr­

vatskog Naro:1nog s ... etiš ta Kralj ice

Presv. Krunice u Zagreou blizu Mlk·

simira. u našem bijelo m z~grebu pa­

storalni rad svećenstva je ne 1o5tataa

radi pomanjkanja potreb itih crkava i

župa, koje su sve prevelike, da bi

župnik mogao da uspješno ra?:'lije

svoj rad Prinose u novcu te u zlatnim

i srebrnim darovima treba slati na:

Odbor za gmdn;u svetišta sv. Krunice - Zagreb, Maksimir.

Katehizacija muževa U Ita iji vodstvo Katoličke Al<cije

stavilo je toplo na srce svim svojim

članovima učenje katekizma. Taj poziv

je naišao na sjajan odaziv, i to ne

samo kod mlađih, već i kod starijih. U

V i e e n z i je preko 2.0 O katolsčkih

muževa pohađalo kate h etska preda va.

oja, što ih je držao mjemi rreuzv.

bi siru p. U Tr e v i s u među slušečima

kat ehetskoga tečaja bio je i neki udo­

vac sa sedmero djece, uvjer~n. d3 će

u katekizmu naći najbolje upute, kako

će odgajati svoju djecu. Vjerski je odgoj svima potrebit.

Moo~ i nakon svršene pučke škole oi­

jesu više nikada imali katekizma u ru­

kama. Treba i kod nas proširiti i u­

potpuni ti ono vjersko znanje, koje se

steklo na škrt ;kim klupama. Stoga

toplo preporučamo, da se katebizacija

provađa u svim društvima naše Kato­

ličke Akcije. To će biti samo na korist

pojedin ih duša i apo·bleta. B lo bi

dobro, da se još uč i i crkven'l povijest,

liturgika, a pc loget1k:a i socijalne duž­

nosti pojedi 'l ih staleža.

"Nazaretska radiana" kod medju­nar. U reda Rada u lenawi Međunarodna organizacija katolič­

kog rad ništva postavila je u predsoblje

Međunarodnog Ureda Rada kod Lige

Naroda u Ženevi 'eli ku zidnu sliku

(6X 3 m), naslikanu od francuskog

umjetnika Mauric Denis-a.

Slika pretstavlja maloga Isusa, kako

sa dugom crvenom haljinom sjedi na

jednim stolom kraj rađničkog orttđs:­

Na lijevoj su strani J osip i Marija,

na desnoj skupi a muškaraca i žena;

dolično odjevenih. Slika divno prika

zuje palestinski pejsaž sa su ocem.

koje za pada, a krasni razljev boja

cijelu radnju čini još divoijom. {J~

mjetnik je potpuno uspio da orikaž!!..

dostoj~nstvo rada, koje je oodigaut i poc; većeno primjerom Krista radnika..

Prilikom predaje sli1e sa strane

Međunarodnog Sa <~eza kršćanskih sin

dikata potpredsjednik Pauwels i gene­

ralni tajnik Serrarens u svojim govo­

rima istakli su vel iku ulo~u kršćan­

skoga siođikSJiizma za napredak društva.

Sovjetska agitacija Q.,ih dma održ-l'l je n V'lti!tan­

skom gradu Mons . D' Herbigny, u

pravitelj R.osikuma, pred!lvanje, ' o pro­

tuvjers troj agitaciji komunista li naN­

nima, kako oni spremaju svoje rop!l­

gandiste, koje onda hlju u razne: zemlje, pa i k nama.

Utješno je, da se u svijeta ipak

nalazi netko, koji b dnim okom pratt

sve komuni'5tičke protavj~nke maki11acL

je. To je Va ikao, koji sprema široko

zasnovanu akciju prot iv boljševika ur:

pomoć k:ltoličkib organizacija i soci­

jalno-pa ti r kol!a rada župnika i svećen­stva među radništvom i težac im a.

l t Don Tomi1 Bllit l Nakon mnogogodišoje nemoći S.

t- mj. rreminuo je u rodnom mjest11

Belini. R.odio se g. 1862 ., a bio ~

zaređen z1 svećen •ka g. 1888.

Bio je svećenik zadarske nadbisku­

pije, gdje je svoj kratki svećenički vi­jek proveo u dušobrižničkoj službL

Otrag 30 godina postao je nemoćan z~

svaku slu!bu te se povukao u rodo~

mjesto Beti n J, gdje je kroz sve ove godi Je kao pravi patnik pod lSšao svo­

je teške boli jakošću mučenika, a snr

utjehu je tražio u molitvi, uvijek pre­

dan volji Božjoj.

Rodno mu je mjesto kao i okoln11

sveće nstvo iskazalo zadnju p()~ast veQ, ma srdačno. •

U prava zadarske svećeničke .Uu­jam nosti• pozivlje sve svoje članove,

da za ovoga preminulog brata

prema oreuzetoj obvezi -prilta!11 što pri-je sv. Misu. ·

Počivao u mira Bofjeml

Broj 40.

Za našu sirotinju Prošle godine na poziv našee: pre-

1!ZV. biskupa učinili smo, što smo mo­

gli, da, ako ne odstranimo, barem

.znatno ublažimo bijedu tolikih neza­

posl"nih i potrebnih u našem gradu.

·Radili smo i žrtvovali se samo iz lju­

lbavi naprama Bogu i bližnjemu. Naša

• Katolička Karitas• razvila je sve­

~trani i sistemPtski rad, kako smo to

-opširno izvijestili u prošlom broju. Baš

~to je i naišla na najljepši odaziv kod

..svib građana. l ove godine kanimo nastaviti svo­

jim što svestranijim sistematskim kari­

tativnim radom, jer će ova zima, kako

nam se fini, biti mnogo gora od pro­

sie. Nezaposlenost je još veća nf'goli

Jani. Sve uštednje su se potrošile te

je kod ljudi sve m11nje novca. No što

je brjeda nPše braće veća, to mora

rla jt i naša ljubav jača i pomoć znat

nija!

~:iiic~~.ra e~.

Žmikić Radoslav TRGOVINA MANIFAKTURE

UZ SOLIDNE CIJENE

ŠIBENIK

Naša Karcelsrija mlFzi ~ e u

.Kat. Domu· i već je prčf'la funk­

cronirPti. Otv rena je svPkoe-a dana od

10-12 salt ujutro i od6-7satiuve~e

Tu ~e mcJ!u izručili svt milcdHi u

novcu, odjeći i hrani. Njoj neka se

priJavljuju i siromasi. Milodari za na­

šu .Katoličku KAritas• rr ogu se o redali

i v Tn fici .Karitas• (kraj dućana

g. Grge Radića) . Braćo! Ovih dana, kad dođu k

vama naše Križsrice, nemojte ib odbi­

t t. Ako su vFć bile, pak ste ih odbili,

popravite tu svoju pogrješku i dajte

svoj milodar nako2dr o. Dajte, što mo

žffel Oscb tto vas molim C' , da se ob

ve2t te. ako \am je to .kako mr guće,

na stalni i redov iti mje. f(~ni dr prinos,

eda uzmognemo davati d 'l tvno što vi~e

to ni th obroka našoj sirotin ji. D nesite

nerabljeno i podereno ruho i obuću,

ŠIO st valjda izjeda i propada po va­

štm spremištima i potkrovl ju. Boe: ljuba i i milosrđa sve vam

to ob1lato na platio! Odbor .Katoličke Kori/as•

Novi PUflJIUti Židov Židov Trocki, prijatf'lj Lenji rta, pro­

gnao iz Rusije i rrogonjen od svo~a

druga Staljina, gospodski putuje po

svijetu kao i svi burtujski kapitaJiote

uz pratnju svoje žene, dva osobna

detektiva i fri tajnika u salonskim ne­

demokrats dm vagonima.

Nema mira, uza svu ovu brojnu

pratnju, jer ga neprestano uznemiruju

sjene o1ib stotin1 t ' suća ljudi, što ill

je on dao m uč t ti i ub iti. Kainova sud­

bina i njega prati oo svijelu!

KNJIGE DRLŠTVA SV. JERONIMA

za g. 19:i3. ve ć su stigle. U po-­

zoruju se svi članovi, da ih mogu

pri dignuti u Tr af l e l kr a j d u­

ća n a g. G r g e R a d J ća, gdje

se sada nalazi mJesno P o v j er e­

o i§ t v o, a (je više kod mp. oo.

Oominlkana ea.

·--------~--------------------Zlatarska radnja Ante Fantulin Š BENIK, ul·ca K-aJis Tnm1<>1 .,.,

Vtltki izbor dragocjE njen. h predrreta. Narodne dal·

mdimke izradbe u zlatu i srebru Darovi za sv. !< riz­

mu te svi ostali predmet·, !<oji spadaju u zlatarsku stru kn.

Prima popravl<e svake vr fi uz najniže cijene.

,..._ _ _._. iiiii:!~C'lli~ ~~·~=­·~~~~~~

~~~~~~~~

B a n k a d. d. ruž n a Gospodarska PDDRUŽNI[A SIBENIK

Ulošci preko 480 rnilij. dinara

Kapital i rezerve ukupno

Din lG,ooo.ooo

Centrala LJUBLJANA.

Podrufnice:

SIBENIK, BlED, CELJE, DJAKOVO, KOĆEVJE, KRANJ, MARIBOR, NOVI SAD, SOMBOR, SPLIT. r

..

atra.n& 4 KA.'l'OLIK

Kamo IdeA, Rusi to? Lav XIII. se u svojoj znamenitoj

okrutn ici .Rerum No varum• izrazio, da ekonomska jednakost komunizma znači .jednakost u bijedi•. U ~ovjetskoj Ru­siji se to potpuno obistinilo. Produ­ljenje pjatiljetke je najjači dokaz nji­hovoga neuspjeha. Neki gled2ju opti­mizmom postepenu mehanizaciju Rusi­je. Kad bi i bilo dobro, o čemu nl­jesmo uvjereni, nepobitna činjenica

je ta, da je ogromni dio ruskoga na­roda pao u takvo ropstvo, u kakvom se nalazio samo u doba na jgorega carizma.

SLAVLJE PJATlLJETKE

Mase ruskih proletera, rekvirirane od svemoćnih Sovjeta, pod terorom krvološke G. P. U., da izvrše! rad nje plana pjatiljetke, sjećatu nas na one mase starih robova, koji su morali prisil nim radom da u nekoliko mje­seci sagrade 'carske amfiteatre i vodo­vode. No ipak je neka razlika. U staro su doba robovi sačinjavali stalež, a danas je u ropstvu cijeli ruski narod.

Korpunizam je uveo u RusiJi novi oblik kapitalizma, onaj državni. Bur­žujski ka'pitalizam ima velikih mana, ima i shvaćanja za konkurenc u, a u sebi ima i sredstava, da se širi. Kad traži obranu od države, ne prelazi granice ekonomije. Nije ta ko u Rusiji. Sovjetski kapitalizam ne pozna slobod­nih tržišta u državi, a svoju moć crpi

Pape i Hrvati '(Nasiavak)

M l etački du žd Da"dolo, na sabla­zan cijeloga kršćanstva, mjesto no­vaca za orevoz tražio je od Kr ižara , koji su išli na kri žanku vojnu god. 1202., da navale na grad Zadar protiv Andrije, ba na bosanskoga. Pap11 je u­dario Mleča n e i njihove pomal!ače crkvenom kaznom izopćenja. O pat Devau x je u ime Papino uz pogibelj života dobacio mletačkom du ž1u i vo· <1ama: .u ime Pa :>e zabranjujem vam osvajati Zadar, jer su Zadrani lušćani, s vi Kr iža ri ". Mletaoi su poslušali dužda i porušili grad, oplj ač ka li crkve i kuć e, a Križari s njima podijelili plijen. Papa ih nije htio odriješiti od crkvenog i zopćenj a, dok ne učiniše

pokoru i dadoše odštetu. Naložio im je još za pokoru, đa sagrade novu katedralu namjesto stare, koju su oni

iz političkoga nasilja. Sovjetski je ka­pitalizam okrutniji od buržujskoga, ;er rađi pod kontrolom G. P. U., a Ko­mintern samo je misaoni centar dr­žavnoga kapita lizma.

Brojni su težaci odalečeni ođ ze-mlje {kad se bunE', onda ih strijeljaju!), da postanu radnici, jer Sovjeti hoće da agrarnu Ru5iju industrijalizuju. Za­boravllaju , da je u zemlji spas ibla­gostanje naroda. No komunizam se boji težaka, jer su skloni privatnom vlas ništvu i prilike ih čine pobožnima i konservativnims. Samo terorom uspi­jeva G. P. U. po selima, iako progla­šuju, da uspijevaju u masama težaka.

Sovjeti su, da dobiju svotu od 64 milijarde rubaiia za investiciju, ne sa­mo slomili svaki pokušaj individualnoga života, već su, što je strašno, tako smanjili dnevnu prehranu radnika, da i oni s najmasnijim plaćama ne mogu da se dostatno opsltrbe kruhom i naj­potrebnijim živefoim namirnicama. Ru­sija, jednoć tako bogata, nema dana5 ni za svoj vlastiti narođ ne samo mliieka, masla i riže, već niti kruha. Ne obiluju ni s jajima ni s mesom. Kg m2sti košta oko 200 Din. Jaja su oko 8 Din komad, a najproo;tije papuče

oko 1000 Din. Intelektualni radnici i­madu pravo na polovicu porcije kruha, što je dobivaju radnici, a svećenici

uopće uemaju pravo na kruh ni meso, kao da nijesu ljudi. Da nema dobrih

re zorili. Oni su je zaista i sagradili i dali novac, da se dovrši nova bazilika sv. Stošije, koja je i danas ures Za­dra.

Znali su naši pređi, kako je veliki dar kršćanstvo i cijenili su ga, pa su se zato kao lavovi borili protiv polu­mjesrca, koii je prodirao od istoka, plj Pčkao i ubijao naše ljude ili ih vodio u ro pstvo. Hrvati su se junački opirali i na ti suće i tisuće ()ogibali .za krst čas ni i slobodu zlatnu• . Branili su vjeru i dom svoj na bojnim poljana­ma. Radi ovih zasluga Papa Lav X. je o l:> e ćao poslaniku Hrvata u sjed nici 12. prosinca 1519., da ne će dopu stiti te propadne Hrvatska, najjači št:t i naj tv rđi bl" d >m cileloe:a kršćanstva.

.Antemurale Christianitatis•, a banu Petru B e r i sl a viću isti je Paoa pisao: .za moju Hrvatsku, predziđe kršćan­

stva, pozvat ću sve kršćanske vlasti

duša, oni bi ljubefljivošću Sovjeta mo­rati da umru o1 gladi i leda. Mlijeka se prodaje samo za djecu. Obućom i kaputima Rusija o~kudijeva. Jedini~ koji su dobro opskrbljeni, to su oficiri crvene armije i policijski agenti G. P-U. Baš lijepa jednakost'?!?

Plaće su uopće dobre, ali su ne­dostatne za život i njima se ne može potrebita kupiti. Nema više dana, po­~većenih Bogu i duši. Zabranjene Sll.

nedjelje i blagdani; crkve se ruše Ui pretvaraju u bezvjerske klubove; sveć«?­nici, koji još su ostali na životu, jer ilL je mnogo bilo ili strijeljano ili internira­no, vrlo bijedno živu. Među radništvotll' u službi pjatiljetke provađa se velika protu vjerska agitacija. Sve obiteljske . veze uništila je slobodna ljubav, a mar .ma je zakonom dopušteno ubi­janje poroda. Mase težaka dolaze 11

gradove. Nema dostatno stanov~ pa zato po više obitelji živi u istoj sobi.. Tako ideja ljepote vlastitoga domaćeg­ognjišta sve više iščezava. U najso­vjetskijem gradu Rusije, u Mo,;kvf.. nitko ne vjeruje, da će uspjeti pjati­ljetka. Ropstvo, glad i uništenje svib:· duševnih vrednota ne može da vodL k pobjedi.

ROPSKA MEHANIKA

Očajno je stanje željeznic~ rudo­kopa, centrala, teža1:1tih pDo;jeda. Rad­ništvo u slnžbi piatiljetke bačeno i~

sad ovamo sad onamo, prema po­trebi rad'lja. Ono se seli sa pakuć-

na obranu i nikad ne ću dopustiti, da: vaš narod padne žrtvom osmanlijske­surovosti •. Papa Pio V. s kršćan~k:im

knezovima i brodovljem našib primor­skih gradova u pomorskoj bici kođ

Lt>panta potuče Turke i tako spas[ naše otoke i primorje od teških lm­šnja. Za turskib ratova Kalist lli. i ?i<r ll. oomažu Bosnu i pružaju joj svoja: zaštitu, pače Papa Pio .ll. htio je da. glavom bude na čelu ratnoga brod<r­vlja u boju za oslobođenje Bosne od Turaka.

Kral jica Katarina bosanska nalazi utočište u Rimu kod Pape i nakon. smrti bi zakopana u crkvi sv. Marije­od Aracoeli. Kao i druge Pape, taka je i Aleksandar Vl. šiljao Hrvatima. pomoć i podupirao Dubrovnik i Senj. Lav X. obilno podupire bana Berisla­vića te šalje u Hrvatsku r1ovaca i četa, a Klement VU. novcem i hranom po-

\'Odi

BroJ 40.

~tvom i obitelju. Putovati po Ru •i ji danas je prava muka. Treba imati že­ljezne živce. Treba više dana, dok čo­vjek dobije kartu. Teretni vagoni mi­ruju za !!itave sedmice po kolo~jecima J svaka je · kretnja nemoguća. Na ko­lodvoru Lenjingrad~ ležalo je tune-

-~avno 1120 teretnih vagona. Diktatura :željeznica je bankrotirala. Za prodilk­dju g11ožđa i za mašine doveli su 1000

-:amerikanskih inžinira. Svaku pogrJe-šku Amerikanci plaćaju dolarskim glo­

t.bama, a Rusi gubitkom života. Taka komunizam drži visoko ideju veličine domovine!

Ljudi u Rusiji kao da su pcshli zvi-~eri. Nemaju međusobnoga sh vaćaoja. samilosti, dobrote, štovanja duha i slo­bode. Čovjek treba da se mehanizira. Cilj ljudskoga života mora da mu bude: što više producirati na korist ~ruštva

Prilike su u rudokopima straš1e. U Rusiji oskudijevaju potpuno sa svim onim, što je tehnika izum1Ia, da olakša breme života rudarima. No u Rusiji su se ljudi mehanizirali, pa ne trebaju o­.sjećaja samilosli. U glavni ugljenal:oiJ Don-a radnici ulaze ćetveronožno, jer jE visina krova 90 cent. i tako treba ići .za 1 1

/ 1 kil omdar, jer lifta nemaju. "Treba da rade 6 sati zgrčenim tijelom gore negoli da su majmuni, Sav novac

· treba trošiti za pjatiljetku. Zato se štedi .i na onomt>, što bi moglo olakšsti ži­vot robovima po rudokopima. Tako je očajan nj ibov život, da je uza sve

maže junački Klis, ~oji su Turci zvali Papin im gradom". Aleksandar VII. • odlikuje NikoluZrinjskoga, a Klement

. se X. zauzimlje z~ Petru Zrinjskoga i IFr. Krstu Frankopana. Ban Nikola Er­dedi moli Papu Inocenta XI., da ne

·rlopusti, da propadne .hrvatsko kra­ljevstvo, najodanije katoličko kraljev­

:Stvo, sv. Stolici•. Papa mu tada šalje obilnu pomoć. Ni dru~i Pape nijes11 stajali prekrštenih ruku, te su za tur· ~kih ratova Pape bili jedmo utočište i pomoć Hrvata. Pape su dale po cijeloj Evropi sabirati sr~bro, zlato i voisku' .:za slobodu hrvd,kih zemalja, a Siksto III. sam je u tu svrhu žrtvovao drago­cjenosti svoga dvora; ne poštedivši ni -svoj stolni pribor. Pape su dakle po­magali na~em qarodu u njeg Jvim naj­težim danima.

Sv. braća Ćiril i Metod izumili ~u slova za slavenski jezik i preveli

zvjerske kazne u samoj jednoj godini pobjegla iz glavnih rudokopa 178.000 rudara. Poslali su nekoliko bataljun a komunista, koji rade pod nadzorom strašne G. P. U. Nijemci su se volili vratiti kući i kuburiti zbog nezaposle­nosti negoli živjeti u ovako strašnim prilikama.

To silovanje radnika i težaka na rad u korist društva je općenito. D ik:ta­tura bi željela da izvede maksimum za izvoz. Ne smeta, ako to vodi do osiromašenja ruskoga naroda. Proda­vaju se proizvodi kapitalističkim naro­dima što jeftinije, a oduzimlje se kruh iz ustiju vlastitih sinova. l<onila je, da je narod, koji se btio otkup!ti e" bur­žu jsko-kapitalistieko-caristi ćk()ga služ­ništva, pao u ropsko stanje najgo­rega despotizma i gladuje, da olak"! breme života ljudima, koji slobor1n o živu u zemljama buržujskoga kapita­lizma. Što će pak biti sa zdravljem o­voga naroda, koji živi u bludno5ti i alkoholu, a glad ~a slabi? Zaista treba da pitamo: Rusija, kamo ideš?

POUKA

Za komuniste su ljudi .probavne cijevi•. mašine, koje rade za proizvod. Pa i kad bi boljševizam L'Spio eko­nomski, ostalo bi ropska stanje bez slobode savjesti. Duša i duševnost ne­maju priznanja, kao što ni ćudoređe. Oni su žrtvovani materiji. No bez Boga nema ni pravice ni dužnosti, jer su ove ovi"ne od moralnoga zakona, koji

svete i bogoslužne knjige na slaven­s'<i. Papa H3drijan ll. odobrio je te knjige i dozvolio slavensko bogoslužje. O 10 djelo sv. braće - piše Koci ja­nić - i ovaj čin rimskoga Pape od goleme su važnosti po čitavi kulturni razvitak: Slave'la uopće, a hrvatskoga naroda napoo;e. Njihovim djelom u­daren je temelj slavenskoj i našo! na­rodnoj povjesti. Papa je dakle suosni­vač slavenske i naše hrvatske kljtg e. Ova činjenica ne da se izbrisati iz po­vjesn1ce.

Sva naša hrvatska kultur a i pro­svjeta ootječe iz katolicizma i rada redovnika benediktinaca. On i su po ložili glavne temelje vjeri, prosvjeti, ekonomiji, umjetnosti i civilizaciji kod , nas sa svoje tri stotine samostana. Najljepše stranice naše kulturno·soci­jalne i prosvjetne povjesti, kao i sve ostale tečevine kulture, koje mi danas

nam propisuje dužnosti prema samom ~e ,; i ; ·rt" r.t~ bli~njeruu. Jedina sita, koja može uspjehom da se suprostavi boljševizmu, je katolicizam, proveden u djelima. Zato i Sovjeti tako bijesno mrze glavara Crkve, sv. Oca Papu. Lenjin je otvoreno govorio: .Ja se jedino bojim katoličke Crkve, jer irna savršenu hijerarhičnu organizaciju, pa i zato, što ona nepomično proživljava Jiudsku poviJest•.

Komunisti su osvojili dobrim dije­lom radništvo naših gradova, a počeli su da osvajaju i seljački narod, obe­ćavajući mu raj na zemlji. Katolička Crkva preko svoga poglavara više puta nas je pozvala na molitvu i rad, da spasimo vjernike od ove strašne po­gibelji. Treba zato da svećenst o po­jača svoje pastirsko djelovanje i da što brojnije okupi sve staleže, ali o'iobita omladinu, u katoličkim društvima. U njima nek~ ih onda osobniqi utjecajem, predavanjima i ostalim radom odgoji za dobre i značajne sinove Crkve i Do-m"vine. jaje

Ćisto humanitarna društva nljestr dugoga ž ivota. jer su im temelj sa1. tr ljudski interesi. Teče novac, ati ne: kuca srce. Ono mllo~rđe, koje gorka plače nad zllm djelima što ih ne može da popravi; koje miluje i ljubi zapušteno i zamazano dijele; koje daje prijateljski savjet nesta/noj mla­deži; koje dobrostivo sjeda krai kre­veta bolesnika; koje bez dosade sluša dugo i OJJetovano uvijek isto tu žakanje nesretnika - ovako milosrđe može da nadahne JEDINO BOG. OzaiHim

uživam_o, dalo nam je Papinstvo. Nje­mu moramo zahvaliti, što smo već pri je t isuću godina bili kulturni narod i imali svoje kraljevstvo.

Papa Urban VIli. na trošak Zbora za širenje vjere naredio je, da se u Rimu izdade gl ~galski mi ~al. koji je nanovo izdan uz nripomoć Lava Xlii. i sada opet Pija Xl. Siksto V. sagra­dio je hrvat3ku narod 1u crkvu sv. Jeronima u Rimu g. 1589. Grg-ur XIII. osnovao je n Loretu kraj Gospine kuće sjemeni~te za Hrvate. Još jedno naše sjemeni~te bilo je u Bologni. Klement VIII. je preobrazio hrvatski gosti njac sv. J eron ima u zavod za naobrazbu hrvatskih sveće n i k a.

(Nastav f će se.)

Pošaljite pretplatu !

8ti'&Da 6.

..,.

Iz kato l i č oga 5 ·beni~a Proglas za proslavu 100. godišnjice o. Stj. Zlatovića

ŠIBENČANI! Uprav se navršilo 100 godina, da je u Varošu ugledao svijetlo

Božje vrli redovnik i zaslužni hrvatski povjesničar

O. STJEPAN ZLATOVIĆ

Spomen ove godišnjice Štbeočaoima je na diku i ponos. U svako

Dfirr e dc ba svega ku !teror g razvoja ~ao je Šibenik u svojim velikim sino­

vima dckaze svoje stvara l ačke snage.

Među imenima: Vrančića, Šižgorića, Marna vića, Kolunića, Tommasea

i di!'!? ih zr amer itih nje~ov . b sinova, im e ~kron: noga franjevca O. Zlatovića,

n-srncga uccv illa na ~riJu ćcmrće rcvjrstii arhtolcškib istraživanja ostat

će t1krđn u analima naše kurturr;e prcšlosti kao neobičos pojava veličine

duba i neobičnog pregaošt...a.

ŠIBENČANI! Mi smo dužni, da našem odličnom građaninu uzdignemo kult pošto­

vanja. Sndinskom ubogaru, koji za života nije tražio ni lave ni priznanja,

mcrarro iz kulturn ih i rcdoljubn1h poziva, da vanjskim znakom uzdržimo

r eurr rl u uspcmenu. U ke lije\ ci Kreširrirov {!grada, gdje je odnjihana slavna

prošlost mne gib hrvatskih velikana "a o zlatna stranica svjetske historije,

obve zani smo, da n ed u drugim odličnim našim mu7evima podignemo trajan

sporrenik sla\ e i O. Zlatoviću, eda nama i poznijim pokoljenjima bude uvijek

pređ očima ona pjesnikova: .što ~u zvijezde ntbeskoj pučini,

Svijetl2 lica to su domoviml"

U tu svrhu sasta io se odbor gr2đana Šibenika, ljubitelja naše pro­

šksti i slO\ anja O. Zlatov , ća, da stogodišnjicu njegova rođen a dolično

proslave. Prolava će se održdi u ponedjel Jak 26. prosinca 1932.

ŠIBENČANI! .

Svi hlturni mrcdi sla"e sv je zPslužne muževe. Kao takove slavi ih

pogotovo njihovo rodno m)esto.

Neka tega cijeli Šiben tk, a osobito Varoš, doprinese da ova proslava

što bolje uspije. Okirte toga dana svoje kL će svečanim rube m, po br rte zadušnicama i

otkriću spomen plcče, prisust ujte navečer svečanoj komemoraciji u po-

čast rođenog nam sina. ·

Napo e molimo sva šibenska kulturna društva, da svojom prisutnošću

uveliča ju ovu sve ča nost.

Program proslaH: U ll sati sv€čane zadušnice u crkvi Gospe

van grada za upok0j duše velikog pokoj nika, koje će obaviti Preuzvišeni

Gospodin Biskup dr f. J. Mileta .

U ll i po sati tkriće . pomen ploče na rodnoj !<ući O. Zlatovića,

gcvori rreč. kanonik don Grgo Tambača.

U 8 sati navečer svečana kcmemorac:ja u .Hrvatskom katoličkom

Domu·. SLAVA O. STJEPAI':U ZLATOVJĆUI SLAVA!

Za cdt r: Lon Grgo Tan bač a, cr Anft Dulibić, Vinko Šupuk.

Božićno bogoslužje u našim crkvama

KATEDRALA SV. J KOVA : Bo­

žić: U 5 s ujutro žup ka pjevana sv.

Misa. lza nje 2 tibe sv. Mis . U 8 s.

i 9 s. tihe sv. M1se. U 10.30 s. sve­

čana pontifikalna sv. Misa U?: veliku

11sistenciju, preko koje preuzv. biskup

drži bomiliju. Mješoviti zbor .Cecili-

janskog Zbora• izve đa tešku i vrlo

lijepu M i u .Stella muic;" od P. Gries­

U!ichera Op. 141 i Pastc.. rale od Led( rE

ra. Popodne u 5 s. svečani blagoslov

sa Pre vetim, koji će obaviti preuzv.

biskup. - Sv. Stjepan: U 6 s. župska

sv. Mi a. U 8. • i 9 s. tiha sv. Misa.

aroJ 40

U ll s. svečana sv. Misa uz asisten­

ciju preuzv. biskupa. - Sv. · Ivan~'

U 6 s. župska sv Misa. U 9 s. tiha

sv. Misa. U ll s. svečana sv. Misa.

CRKVA SV. FRANE: Božić: Sv . .

Mise redsće se svako pola sata od

6 s. u jutro do l 0.30 s. Popodne u 4=

s. svečani blago31ov sa Presveti n. Pje­

vaju se božićne pjesmt. - Sv. Stje­

pan: Crkva se otvara u 4 ~. U 5 s .....

pjevaju se štenja o ž1votu i mučeni­

štvu svečevu sa • Tebe Boga hvalimo•

na svršetku. U 6 s. svtćana Misa sa:

asiste ncijom na svečevom oltaru i

ljublje nje svetoga kame na. Tihe sv.

Mise redaju se kao u blagdane. U

10.30 s. svečana sv. Misa prepozita

preč. don I. Ivanovića. Popodne u

4.40 s. naš peuzv. biskup dr Jerolim

Mileta držaće vjernicima prigodno

slovo o životu i mučeništvu sv. Stje­

pana. Pozivlju se vjernici, da dođu

slušati riječ svoga pastira. Poslije go­

vora preuzv. biskup će podijeliti sve­

čaci blago lov sa Presvetim Sv.

Ivan: Tihe sv. Mi 'i e u 6, 6 30, 7 i a;.

s. ujutro. U 6. navečer pobožnost sv.

Aotu nn Padua nskom. CRKVA SV. LOVRE: Božić· Prva

sveč en~-1 sv. Mi ·a u 4 s. uj tro. Zatim

slijf de tihe s'. Mise sv?.ko oo la c:ata_

U 9 sati pjevana sv. Misa. U 10.30 s.

posljednja sv. Misa. Na Mi ama u 4

s. i u 9 s. pjevaće mješoviti zbor

.Gospe od milosW tetveroglasou Misu..

od dra A. Chlondow koga i Pastoralku

od K. Adam i ća. Popodne u 5 s. bla

goslov sa Pre Vf tim. - Na svetkovinu

sv. Stjepana i sv. Ivana red službe

Božje biće kao i svake mdjelje. Bla­

gcslov na sv. Stjepa na u 5 s. popodn e.

CRKVA SV. DOMINIKA: Božić::

U 7, 7.30 i 8 s. ujL tro tihe sv. Mise.

U 10 s. svečana pjeva r a sv. M.sa. -

Sv. Stjepan: U 7 s. uju tro tiha sv.

Misa. U 10 s svečana pjevana sv.

Misa. ŽUPS><:A CRKVA SV. KRiŽA lJ

DOCU: Božić: U 5 s. svečana sv~

Misa, a z, · ·nm još 2 svečane sv.

Mise - S P. Stjepan i sv. Ivan: lJ

7.30 ~ . s t č : sv. Mi >R.

NOV A. CR l{ VA: Božić: U 630 s~

pjevana S\" , M , . Iz, ' je the sv. Mi­

SP. - v. lJ pan i sv. Ivan: U 8 s.

p je· q ~ \ . Vl • - Sveti Mladenci=

U 5 -· !.',~!r~ 1 je : ·J trrj1 i le cije.

U 6 30 s. f' l\l'n ,

CRKVA \ 1\ A A· Božić: U &

s. pj: V"ra \ 2 be sv.

BroJ 40.

~ise. U 8 s. druga pjevana sv. Misa. - Sv. Stjepan: U 7 s. pjevana sv. Misa. Popodne u 5 s. pjevana Večer­nja i GJspine litanije. - Sv. Ivan: U 5 s. ujutro pjevana Jutroja i lekcije (život svečcv). U 6.30 s. pjevana sv. .Misa. Popodne u 5 s. svečani blag::~­

slov 'is Presvetim. CRKVA SV. DUH-\: Božić: U 6.30

s. ujutro svečana sv. Misa. Isto tako na sv. Stiepan~ i sv. !vana.

Ct<KVA SV. LUCE: Božić: U 7 s. ujutro pjevana sv. Misa. - Sv. Stje­pan i sv. Ivan: Isto tako. - Sv a tri dana popodne ll 5 s. blagoslov.

CRKVA SV. NIKOLE: U 8 s. ll­Jutro pjevana sv. Misa. - Sv. Stjepan i sv. Ivan: Isto tako.

an redna svečanost NeJskuaienog Zaćećl Bl. Di. M uije u crkvi sv. Frane U prostranoj crkvi franjevEca kon·

ventaalaca već oj da•ni'le štuje se blagdan N~oskvraje aog Z1ćeća Mui­jinog. To je dan, kad narod iz ~ada 1 iz daleke okolice u ma'iama hodo­časti u cr!vu sv. Frane. Tako je bi­lo i ove godine.

Umj ~tli~ti lik Muiiin pot j eče od -mletačke škole još iz X l. viJeka, te je uščuvan u lijepom srebrnom ok­viru, iskićenom raznim dra~ocje1je'1lm predmetima, koje su vjeroici u razaim prigodama poldooili. Prilikom ovoga b lagdana izlaže se bkođer u sredini crkve krasan D;evičin kip.

Već za vrijeme svečane devetaice crkva je svake večeri bila puna M:t­Tijinih štovalaca te je sva o đje"i 1ala od pjevanja Muijinih pje>ama. N:> ovaj zanos dose~ao je svoj vrhuo3c na sami blagdan N~oskvr 1jeoe Djevice. Već u predvečerje isoovijedalo se po svim cr'<Vama u gradu do kasna, dok je ujutro već u noJ zoru narod o­bojega spola i raznoga taleža iz grada i iz daleke okolice pre a pu 'lio o 'u prostranu crkvu do za d n j ~ga ku tića, -tiskajući se oko oltara i kip!l '.1arijina ili kod Ispovijeda 'ln ica, da p 'l sv. pr i· .testi pokloni Mariji svoja dušl i srce, <>čišćeoo od grijeha, i da Jakše nađe 11tjebe u današnjoj bijedi i nevolji.

U 5 s. ujutro otčttana su š te 1ja o otajstvu Neoskvrojeoe Djevice sa .. Tebe Boga hvalimo" na svr~etku i '()tpjevaJe dvije sv. Mi~e. Jednu je odslužio pn p nit šib. kaptola preč.

~oo I. Ivanović, dok je u lO 30 s. -di ecez~nski biskup preuzv. g. dr J. M•leta, uz veliku a;iste'lciju grad;k 1ga svećenstva, otpjevao svečani pontif1kal 1 pcdijelio narodu Papios!(i blagJ;Jov. Na svršetku bi ispjeva'la po;vetna pje­-sma Mariji .Zdravo Diievo". Kroz či­

tavo jutro redale su se tihe sv. Mise svak o pola sata.

Poslije podne ll 4.30 s. nakon krat­lee krnnice Neoskvrajene Djevice do-

minikanac vlč. o. Vilk:> Konič ič svo­jom propovjejalačwm spremo'tl i bi­strinom govora zanio ie slušll ce uz­visujući NeoHvrojeou Djevicu kao po· bjediteljicu protuvjerskih zabluda i ne· prijatelja sv. Crkve i z1'i ljucro svoj uzvišeni govor pozivajući narod, da u današnjem orotuvjerskom i protucrkve • nom idealizmu upravi s1o j pogle1 na Nju, od ko je jedino može da se nada pravoj pomoći i atjesi. Nak:.on pro Jovi­jedi preuzv. biskup dr J . M•let! podi­jelio je narodu blagoslov sa Pr~svetim. Ljubljenjem svetih moći te pjevanjem lurdske pjesme .Sred te se pećine•

zaključena je ova v~lebna svečanost na radost i zadovoljstvo svih Muijhib štovalaca, koji su do ll kasnu večer

molili i obi lazili M niji n oltar. l ovom prilikom gradski mješoviti

pjevački .Cecilijanski Zbor" p:>d rav­nanjem svoga vrsnog M 'l. g. A. Se· nli11ella veoma je skladno i rHumije­vanjem otpjevao troglasnu Misu od Foe rster-a.

Dok možemo sa zadovoljstvom istaknuti, da se prilikom ove veJ~bJe

svečano ti u samoj ovoj crkvi priče·

stilo oko 2 500 v jer ika i da je ova ista prostrana crkva do triput, t. j. na obim svečanim Mrsama kao i poslije podne bila dupkom puna po­božnoga noroda, i'itodobno možemo također ustvrditi, da je n3rod u svojoj duši jaš uvijek ostao vjeran vjeri svo· jih otaca i duboko odan svetoj kato­ličkoj Crkvi.

SRETAN BOŽIĆ l POROĐENJE ISUSOVO svim svojim s•radniclma, pretplatnicima i prlJateUima feU - UredniAtvo l Uorava .KatoUka",

NA STARU GODINU, u sabotu 31. t. mj., u 5 sati navečer biće 11

stolnoj b!lzilici sv. Jakova iza sv. rll­zarija zahvalna služba BJžja. Te ve­čeri propovijedaće preuzv. biS!U!:>, a nakon propovijedi slijediće svečan i

ll tr &.ll& 7.

pootifi '<alni blagoslov sa • Tebe Boga: hv21im 'J• .

NA NOVU GODI'lU, u nedjeljtf l. siječnja 1933., u stolnoj bazilici svr­Jakova biće u ll s. ujutro oo1Hltkaln1r sv. Misa preuzv. bisku o a, a u 5 s. navečer iz.a sv. ruzar!ja propovijeđ

pre u ~v. biskupa, pak svečani pontifi­kalni blagoslov sa zazivom Du3a Sve­toga .

SVECANA AKADEMIJA USJE .~­NJŠ fU . U nedjelju 18. t. mj. priredili su sjemen~tarci u5ojeJu aka:Jemiju a slavu Bezgrješnog Začeća Bl. Dj. Ma­rije. Uvorana bi sk. s je ne ništa bila je puna od lične gospode. Bio je pris:tho. i preuzv. biskup. U prvom dijelu aka_ demije deklam1rao je klerik VII r. Še­šelja pjesmu • '.1ajka" i đak ll. r. Fa tičić • => Je imu djeteta Mari Jina• od preuzv. Š 1 rić1. D I061asn i ZJ::>r sjeme­ništara oi!ib. razreja otpjevao je .Li­jepa si Marijo•, a četver ogla5ni zbor starijih razreda sklad 10 je tzv eo tešku Kreutzero u b:~r:no1izKiju .Gospodi· nov je dan". Glasovi su bii r jaki, a dinamika ns z11mjeC1oj vis ini. ZbJr je iz f3'lO vodio vlč. do 1 R. Luki o, nad­stojnik. Publika je burno pozdravila pjevače. U dr Jgom drjeio pr kazali sn tal ~ntirani dil ~tan ti novi k o mad vl~- o. P. Pc.ric~ D. I. .,Gospin barjaktar",. koji se evo po prvi put iuađ1o, Ovaf komad izveden je odličao i publi a je u sredini ptedW!ve kao i na koncu burno i oduševlje 10 pozdravila vrsne diletante. Svi su se inače preditavljač:i uživjeli u svoju ulogu i razdrag1ii pu­bliku ef~lrt.1im rad1jama. Tehni a po­z1rnice snatno je dje lovala na gleda­cce i zadivila ih. Klerik VIII. r. Dio­martić govorio je još o Mariji ka() sred rštu lJudskih sr jaca. Pr kfzao je veoma li1epo i opširno štovanje bla­žene Djevice kroz bistar ju; nJeZto() čašćenje na istoku i zapadu te konač· no slavu Muiji Ju po cijelom svijetu od svih naroda i staleža. Cijeli dojam priredbe bio je vrlo intiman i jako efektan. Prisutna publika ostavila je dvoranu 'rio zadovoljna i čestitala

klericima na uspjehu. ISPRAVn.K. Gosp. Matušić ođ

Rad ičke Komore moli nas, da ispra­vimo svoj izvještaj o .Kat"lićkoj Ka­ritas· u prošlom broju našega lista u toliko, da je oo na onoj sjednic i u op­ćini izjavio. da bi za radnike btlo neko ponižen je primati b. ranu iz P a ke Ka­hinje .Kato! čke Karitas•, dok ona kaba u .UbošJcom Domu•.

l

.&A 'l' O LIK

'

BETLEHEMSKE JASLICE

Veoma lijepa garnitura, pojedina lica u visini 30 cm, svega 22 ko­mada, i to Isus, sv. Josip, sv. Tri Kralja, 1 anđeo- gloria, 5 pastir:o, l deva, 1 mP g arH, 1 krava i 7 ovaca, bez štal ice pl a tivo od m fb o pr1mitku 930. Din Odgovarajuća štalica od 160.· do 200.· Din

U cilju da cmogućimo nabavku jaslica i siromašnim župama, odlučili

smo da nudimo jaslice također i na obroke, i to: 22 komada spomenutih lica, bez štalice za cijenu od 990.· Din kompletne ja~lice sa štalicom za cijenu od 1.190.· Din plativa: o prim1tku pošiljke 490.- Din, ostatak u mjes. obro rima po 100.· Din

Molimo, da nas se o cij. nalozima što prije izveli obavijestiti, kako bismo bili u stanju da cij. žfljama pravodobno udovoljimo.

Za Božić izradit ćemo isto 10 komtda lusttra po našem br. 95 uz snižene cijene l

• r '

svoJe bog~ to sortirano skladište POKUĆSTVA

oreporuća

ST J EP AN KARKOVIĆ ŠIBENIK

Čest i tam svojim mušteri jama l SRE1NE BOZIĆNE BLAGDANE

ECLESIA proizvodi

L J U B L J A N A, Prisojna 5

~ ~

fiiUiO UAEM - ŠIBE~IK

TVORNICA KONOPA i SPRT A ZA ULJE E STROJEVE i

SKLADIŠTE SVIH RIBARSKIH PRIBORA NA VELIKO l MALO

~ ~

~oJ 40 .

prolzvađa

jedino

SiBENIK l

CIPELE ŽELI SVIM S\"OJIM ML'Š1ERIJAMA SRETNE ROŽIĆ!IIE BLAGDANE

l NOVU GODINLI SIBENIK SPLIT

Kralja Tomlsll!va Marulićeva 7.

.l

.................... VELIKO SKLADISTE GOT. ODIJELA PRVA DALMATINSKA TVORNICA CRKVENIH VOŠTANIH

ROBERT ČERINIĆ SIBENIK

Želi svim svojim cij. mušterijama :

SRETAN BOŽIĆ kao i NOVU GODINU

te se ujedno najtoplije preporučujem.

STOLARSKA RADIONA i

SKLADIŠTE POKUĆSTVA

ANTE KALAUZ, SIBENIK

ŽELI SVOJIM MUSTERIJAMA

Sretne BOŽIĆNE PRAZNIKE

Ivan Bastiančić - Šibenik Električna Bruslona

Trgovina nožarske robe. - Bicikla l df· jelova. - Popravak kišobrana.

Izradba s;, garancijom

ŽELI SRETNE BOŽIĆNE PRAZNIKE.

·sVIJEĆA NA PARU

LJUBO MANOJLOVIĆ - ŠIBENIK lzrađajem crkvene voštanP. sviteće svake nličloe.

Sptcijalna izradba svijeća sa nakitima Jz naJbolte vrsti ,.oa§arlna•. .

PRODAJA ODLIČNIH DEZERTNIH

VINA l VERMUTA

BRAĆA ZJAČIĆ - ŠIBENIK (na ce~ti od banovinske bolnice prema sv. Križu) proizvode iz vlastitih vinograda i prodaju u svim količinama odlična

stolna vin a: poznatu šibensku mara· štinu, prošek i pečeno vino (sve uz cijenu od 16 Dio po litri , a u origi­nalnim bocama od 7 del po 18 Din). Proizvode također i prvoklasoi, origi­nalni vermut, odlikovao zlatnom di· plomom na zagreb~čkom sajmu vina 1931. i 1932.goćine. Svessstavine ver­muta označene su najboljom ocjenom. Cijene bez konkurencije: litra vermuta 14 Din, a u originalnim flašama od 7 del 16 Dio. Narudžbe se primaju iz

svib krajeva države. Otprema brza · tačna.

PRVORAZREDNO VELIKO TVOR­NIČKO SKLADIŠTE POKUĆSTVA koje izrađeno u raznom modernoiiD stilu iz raznog finog drva, kao i gvož· đa, metala i t. d. nabavlja po nacrti­ma i prama želji tačno i brzo FRANE KARADJOLE, trgovac Šibenik, Wil­sonov tra, kod stolne eri.. ve sv. jakova.

ANTE FRUA ŠIBE Nl~

SKLADISTE

D. M. C. l

T R I D E N Konca