BRONHIJALNA ASTMA

UvodBronhijalna astma je bolest disajnih puteva (sl.1). To je bolest za koju se zna jako dugo; prvi opisi potiu jo iz Hipokratovog doba. Uprkos dugom poznavanju ove bolesti, jo uvijek postoje mnoge nepoznanice vezane za ovo oboljenje.

Sl. 1- disajni puteviSama rije astma oznaava oteano disanje, a potie od grke rijei dahtanje. Astma- sipnja, zaptivanje, teko i kratko disanje u nastupima (Vujaklija M., Renik stranih rei i izraza, 1996/97.).Definicija Astma je hronino zapaljenje disajnih puteva u kome uestvuju mnoge elije i elijski elementi. Hronino zapaljenje (inflamacija), prouzrokuje poveanje reaktivnosti disajnih puteva koja dovodi do ponavljanih epizoda sviranja i stezanja u grudima, dispnoje i kalja, posebno nou i rano ujutru. Epizode pogoranja obino su povezane s proirenom i promjenljivom bronhoopstrukcijom, koja je esto spontano ili pod uticajem lijekova reverzibilna. (GINA,2002.)Epidemiologija Astma je vrlo esta bolest, iroko rasprostranjena u svim podrujima svijeta. Bronhijalna stma se javlja u svim starosnim dobima ali je to preteno bolest mlaeg ivotnog doba. Polovina sluajeva poinje do desete godine ivota. U djeijem uzrastu odnos oboljelih djeaka prema oboljelim djevojicama je 2:1, ali se taj odnos izmeu polova izjednai do 30. godine ivota.Etiologija i patogenezaPrava etiologija astme jo uvijek nije razjanjena, iako je poznat niz inilaca koji uzrokuju nastanak bolesti ili provociraju akutna pogoranja. Ti faktori rizika za nastanak astme se mogu svrstati u dvije grupe:1.Faktori domaina- predstavljaju predispoziciju osobe da oboli ili ne od astme; u ove faktore spadaju: geni- ovi faktori su nesumnjivo bitni jer se astma ee javlja meu srodnicima, atopija, hiperreaktivnost disajnih puteva, pol, rasa/ etniki faktor.

2.Faktori okoline- ovi faktori utiu da kod osobe sa predispozicijom doe do ispoljavanja bolesti, egzacerbacije bolesti i/ili odravanja simptoma; meu ove faktore spadaju: alergeni zatvorenog prostora (kuna praina, alergeni ivotinja, alergen bubavabe, gljive), alergeni otvorenog prostora (polen, gljive, kvasci), puenje cigareta (aktivno i pasivno puenje), aerozagaenje (zagaivai zatvorenog i otvorenog prostora), respiratorne i parazitne infekcije, nain ishrane, gojaznost, lijekovi i drugi agensi (acetilsalicilna kiselina, nesteroidni antiinflamatorni lijekovi, beta blokatori, kontrastna sredstva, kokain, heroin i dr.), radno mjesto (ivotinjski i biljni proteini, neorganske i organske supstance).Patogeneza astme je veoma sloena i jo uvijek nedovoljno poznata. Osnovni poremeaj kod bronhijalne astme sastoji se u hiperreaktivnosti disajnih puteva na specifine i nespicifine stimuluse. Za lake razumijevanje korisna je podjela astme na :*alergijsku (ekstrinziku, egzogenu, atopijsku) astmu i*nealergijsku (intrinziku, endogenu, idiopatsku, neatopijsku) astmu.Alergijska, atopijska (alergenima uzrokovana astma) ili extrinsic astma nastaje kao rezultat senzibilizacije bronhijalne sluznice na odreene, poznate, specifine alergene( sl. 2).

Sl. 2- najei alergeni

Kod oboljelih postoji genetski poremeaj u imunolokom odgovoru. Ukupna koncentracija IgE antitijela u serumu ovih osoba obino je poveana, a visok titar ovih antitijela ini osnovu za reakciju rane preosjetljivosti, alergije anafilaktikog tipa.Nealergijska, neatopijska (endogena, idiopatska ili intrinsic astma), je ona kod koje se bronhokonstrikcija razvija kao odgovor na nespicifine nadraaje, kao to su infekcija, inhalacija iritirajuih gasova, hladan vazduh, napor, emocionalni stresovi i sl. Osnovni poremeaj kod ovog oblika astme je hronino prisutna inflamatorna reakcija u disajnim putevima i to je bitna razlika u odnosu na alergijsku astmu.*Astma prouzrokovana naporom javlja se 5 do 10 minuta poslije poetka fizikog napora.*Astma prouzrokovana lijekovima najee je udruena sa polipima u nosu, a patogenetski je nedovoljno razjanjena. Napad se javlja 30-45 minuta poslije uzimanja lijeka na koji je osoba osjetljiva. Najee se javlja na aspirin (acetilsalicilnu kiselinu) i druge nesteroidne antiinflamatorne lijekove.Emocionalni stres moe izazvati pogoranje astme.Patofiziologija astmePatofizioloka odlika astme je smanjen promjer disajnih puteva zbog kontrakcija glatkih miia, vaskularne kongestije, edema zida bronhija i gustog, vrstog sekreta (sl. 3 i 4).

Sl. 3- patofiziologija astme

a. b.Sl. 4- a. Normalni bronhiol b. Astmatini bronhiol

Posljedica ovih promjena su porast otpora u disajnim putevima, smanjenje forsiranog ekspirijskog volumena i protoka, hiperinflacija plua i grudnog koa, povean disajni rad, promjene funkcije respiratornih miia, promjene u elastinoj rastegljivosti, poremeena distribucija ventilacije i plunog protoka krvi s poremeenim odnosima, i promjena koncentracije gasova u arterijskoj krvi. Prema tome, iako se astma primarno smatra oboljenjem disajnih puteva, za vrijeme akutnog napada kompromitovani su svi aspekti plune funkcije.Klinia slikaKliniko ispoljavanje bronhijalne astme je vrlo aroliko, od dugotrajnog suvog kalja koji je esto prvi znak astme, preko sasvim diskretnog osjeanja oteanog disanja, sa jedva ujnim zvidanjem u grudima, do tekog guenja, sa fatalnim ishodom kod najteih oblika i neblagovremene terapijske pomoi.Najkarakteristiniji simptomi su dispneja, udruena sa obino zvidanjem pri ekspirijumu, ujnim na udaljenosti od bolesnika, uznemirenost, strah, preznojavanje i kaalj (sl. 5) . Bolesnici imaju osjeaj da ne mogu da iskalju sputum koji je zastao u grlu i ne mogu ga se osloboditi. Napadi su ei nou nego danju.

Sl. 5Fizikalni nalazKlinikim pregledom nalazimo: tahipneju, tahikardiju, korienje pomone respiratorne muskulature, cijanozu. Na pluima se auskultuje disanje sa produenim ekspirijumom i vizingom.Na osnovu teine klinikog ispoljavanja bronhijalna astma je klasifikovana na tri tipa:*Blaga forma, koju karakterie: intermitenti, kratkotrajni simptomi, rjee od 1-2 puta nedeljno. Noni simptomi rjee od 2 puta mjeseno. Bez simptoma izmeu egzacerbacija.*Umjerena forma, koju karakterie: egzacerbacije ee od 1 put nedjeljno. Noni simptomi astme ee od 2 puta mjeseno. Simptomi koji zahtijevaju skoro svakodnevne inhalacije beta2- agonista.*Teka forma, karakterisana: estim egzacerbacijama, estim simptomima none astme. Astma koja ograniava fiziku aktivnost. Napadi astme koji mogu ugroziti i ivot.Dijagnoza astmeDijagnoza astme se postavlja na osnovu klinike slike, toka bolesti, ispitivanja plune funkcije i ostalih dopunskih ispitivanja (alergoloki testovi, analiza krvi i sputuma, imunoloki testovi, rendgenoloki nalaz).Diferencijalna dijagnoza Dominantan simptom kod bronhijalne astme je kaalj, oteano disanje i zvidanje u grudima.Meutim, sve to zvidi nije astma; ovi simptomi su propratna pojava mnogih drugih bolesti disajnih organa, te se mogu javiti u okviru: kongestivne srane insuficijencije (srana astma), hronini bronhitis/ emfizem plua, aspiracija stranog tijela, tumor i zapaljenska oboljenja larinksa, tumori bronha, pluni embolizam i druga oboljenja.Lijeenje astme Lijeenje bronhijalne astme ima za cilj da oslobodi bolesnika od postojee dispneje ili da sprijei njenu pojavu. Cilj lijeenja je kontrola astme: to manje hroninih simptoma ukljuujui i none; to rjee epizode pogoranja; Bez potrebe za hitnim ljekarskim pregledima; Bez ogranienja aktivnosti i napora.U lijeenju bronhijalne astme koriste se pet glavnih grupa farmakolokih preparata:1. Beta-adrenergiki agonisti- inhalacijom se postie najbri efekat.2. Metilksantini (teofilin i njegovi derivati).3. Glikokortikoidi.4. Kromolin natrijum- nije bronhodilatator, koristan je u terapiji kao preventiva, ne daje rezultate u akutnim napadima.5. Antiholinergici: atropin i srodna jedinjenja.

Akutni teki napad astme (ranije status astmatikus)Akutni teki napad astme je najtei kliniki oblik astme koji moe biti fatalan po bolesnika. Odlike ovog oblika bolesti su:*respiratorni simptomi i znaci: guenje, tahipnoja > 30/min., agitiranost, korienje pomone respiratorne muskulature, vizing, isprekidan govor.*kardijalni znaci: puls > 120/min., paradoksni puls.Bolesnici sa akutnim tekim napadom astme zahtijevaju hospitalizaciju.Prevencija astmePrevencija astme moe se podijeliti u tri osnovne kategorije: primarnu prevenciju koja obuhvata sve mjere za spreavanje senzibilizacije na specifine alergene; sekundarnu prevenciju koja podrazumijeva prepoznavanje i otkrivanje osoba koje su pod rizikom; i tercijarnu prevenciju koja podrazumijeva smanjenje teine bolesti kod onih koji su oboljeli od astme.

Literatura1. Popovac D., Bolesti plua, 5 izd.- Beograd, Data status, 1999.2. Braunwald E., Fauci A., Kasper D., Hauser S., Longo D., Jameson L., Harisonova naela interne medicine, 15 izd.- Beograd: Bard-fin; Banja Luka: Romanov, 2004.3. Vrhovac B. I sar., Interna medicina, 3 izd.- Zagreb; Naklada ljevak, 2003.4. en.wikipedia. org. /wiki/ Asthma.5. Fotografije www. ncbi. nlm. nih. gov.

11

Primarna prevencija u astmi

Edukacija trudnicaDojenje

Ishrana novoroeneta

Izbijegavanje alergena u kui

Alergeni ivotinjske dlake

Alergeni bubavaba

Polen i bu u atmosferi

Bu u zatvorenom prostoru

Infekcija

Puenje

Savjetovati trudnice kako da se hrane, brinu o svom zdravlju i izbjegavanju tetne navike (duvan, kafa).

Pouiti majke o znaaju dojenja do navrenog 6-tog mjeseca starosti djeteta ili koristizi krajnji hidrolizat kravljeg mlijeka za ishranu novoroeneta.

vrstu hranu uvesti 4-tog mjeseca a jaje, ribu, orah, kikiriki tek poslije dvanaestog mjeseca.Prati posteljinu i prekrivae jednom nedeljno; koristiti specijalnu posteljinu (navlake za jastuke i dueke); promijeniti namjetaj; po potrebi ukloniti tepihe, prije svega u spavaoj sobi.

Ukloniti ivotinje iz kue ili bar iz spavae sobe.

istiti kuu esto i temeljito; koristiti insekticide.

Zatvoriti prozore i vrata i ostati u kui kada je koncentracija polena i bui u vazduhu visoka.

Smanjiti vlagu u kui a djelove zida na kojima se javlja bu temeljito istiti.

Na vrijeme zapoeti lijeenje infekcije gornjih i donjih disajnih puteva; primjeniti mjere prevencije za pojavu infekcije prije svega virusne etiologije.

Savjetovati pacijenta, kao i roditelja oboljele djece kako da se prekinu sa puenjem cigareta; kloniti se duvanskog dima.Sekundarna prevencija u astmiOsobe sa genetskom predispozicijom

Osobe na riziku (radno mjesto)

Tercijarna prevencija u astmi

Edukacija pacijenata

Fizika aktivnost

Izbijegavanje alergena

Izbijegavanje infekcije

Preventivna medikamentozna terapija

Specifina imunoterapija

Aktivnost pratiti iz porodice u kojima oba roditelja boluju od astme ili nekog drugog alergijskog oboljenja.

Aktivno traiti osobe na riziku. Ispitivanje kone preosjetljivosti i odreivanje ukupnog i specifinog IgE.

Upoznati pacijenta sa prirodom bolesti, faktorima rizika za nastanak pogoranja, pouiti ga kako pravilno da primjenjuje inhalacionu terapiju i peak-flow metar i shvati razliku izmeu lijekova za brzo uklanjanje simptoma i lijekova sa produenim dejstvom.

Savjetovati pacijenta da ne izbjegava fiziku aktivnost, ve da eventualne simptome sprijei inhalacijama ili natrijum-kromoglikatom prije napornog vjezbanja.

Primjeniti mjere opisane u primarnoj prevenciji.

Kao u primarnoj prevenciji.

Koristiti dugodjelujue beta2 agoniste i kortikosteroide u spreju.

Primjeniti specifinu imunoterapiju u osoba koje boluju od alergijske astme (subkutana, intranazalna, sublingvalna ili oralna).Sekundarna prevencija u astmiOsobe sa genetskom predispozicijom

Osobe na riziku (radno mjesto)

Tercijarna prevencija u astmi

Edukacija pacijenata

Fizika aktivnost

Izbijegavanje alergena

Izbijegavanje infekcije

Preventivna medikamentozna terapija

Specifina imunoterapija

Aktivnost pratiti iz porodice u kojima oba roditelja boluju od astme ili nekog drugog alergijskog oboljenja.

Aktivno traiti osobe na riziku. Ispitivanje kone preosjetljivosti i odreivanje ukupnog i specifinog IgE.

Upoznati pacijenta sa prirodom bolesti, faktorima rizika za nastanak pogoranja, pouiti ga kako pravilno da primjenjuje inhalacionu terapiju i peak-flow metar i shvati razliku izmeu lijekova za brzo uklanjanje simptoma i lijekova sa produenim dejstvom.

Savjetovati pacijenta da ne izbjegava fiziku aktivnost, ve da eventualne simptome sprijei inhalacijama ili natrijum-kromoglikatom prije napornog vjezbanja.

Primjeniti mjere opisane u primarnoj prevenciji.

Kao u primarnoj prevenciji.

Koristiti dugodjelujue beta2 agoniste i kortikosteroide u spreju.

Primjeniti specifinu imunoterapiju u osoba koje boluju od alergijske astme (subkutana, intranazalna, sublingvalna ili oralna).