Izdavač: K.S. „Bugart“ Zenica // Glavni i odgovorni urednik: Alen Šabić Urednik izdanja: Alen Šabić // Redakcija: Dinka Frndić, Adisa Zvekić, Admir Rahmanović, Antonio Luis,Elvis Dolić, Alan Hajduk, Amna Šestić, Alem Sačak, Deni Bašić, Ćamila Tabaković, Samanta Selimović, Zlatan Mehmedagić, Berina Ahmetović, Melisa Haćimić // PR tim: Ćamila Tabaković, Adisa Zvekić, Samanta Selimović // Adresa: Maršala Tita 22, 72000 Zenica // e-mail: bugartzine@hotmail.com Grafička obrada i dizajn: Alem Sačak // Štampa: „Grafo print“ Zenica Tiraž: 300 // Izlazi dva puta mjesečno // I.D. broj: 4218524810000 // ProCredit Bank: 194-112-10166001-03, Filijala Zenica

Zen

ica/

//18

. dec

emba

r/Pro

sina

c 20

08.go

d.//

/Bro

j 5//

/God

ina

1

SPONZORI:CB Consulting CompanyKuglana “Americana”Cafe “Backstage”

]irilica je pismo kojim se koristi sedam slavenskih jezika (ruski, ukrajinski, bjeloruski, makedonski, bugarski te srpski i bosanski, koji ravnopravno koriste i latinicu), kao i ve}i broj drugih jezika biv{eg Sovjetskog Saveza, Azije i isto~ne Evrope.Glavnica pisma nastala je iz rane }irilice, koja je bila derivat glagoqice i gr~kog ustavnog pisma uncijale. Za najvjerovatnije sastavqa~e }irilice uzimaju se Kliment Ohridski ili Konstantin Preslavski, ali to pitanje do danas nije kona~no rije{eno. Najve}i broj slova poti~e iz gr~kog pisma, dok neki znakovi predstavqaju mawe ili vi{e upro{tene oblike glagoqskih slova. ]irilica je dobila ime po starijem od dva brata, slavenska prosvjetiteqa, ]irilu, za koga se obi~no pretpostavqa da je sastavio glagoqicu.

U sredwovjekovnoj Bosni ]irilica je kori{tena kao oru|e pismenosti (sve poveqje, sva pisma su na ]irili~nim tekstovima). I dolaskom osmanlija na ove na{e prostore, ona se i daqe koristila. Sva tri naroda: pravoslavci, katolici i muslimani pisali su samo }irilicom koja je tada dobila lokalno obiqe`je - bosanska ]irilica. Fra Luka Karagi} je 1737. jednim raspisom~ak izri~no zabrawivao frawevcima upotrebu latinice. Tek pred kraj 18. vijeka frawevci sve vi{e usvajaju latinicu, da bi je od 19. vijeka potpuno primili. U 19. vijeku Hrvati u Bosni i Hercegovini po~inju da koriste iskqu~ivo latinicu, dok }irilica ostaje u upotrebi kod Srba i dobrim dijelom kod lokalnih muslimana (mada se tokom ovog vijeka upotreba }irilice sve vi{e poistovje}uje sa srpskom nacionalnom pripadno{}u, zbog ~ega mnogi muslimani vremenom napu{taju wenu upotrebu i poput Hrvata prelaze na latinicu).

Bosan~ica je u austrougarsko vrijeme smi{ljen naziv za }irilicu kojom se u sredwem vijeku i u turskom periodu pisalo u Bosni i Hercegovini. Naziv je smi{qen u vrijeme uprave Bewamina Kalaja u Bosni i Hercegovini. Da bi stao na put srpskom nacionalizmu u Bosni i Hercegovini, Kalaj je lansirao projekat #bosanske" narodnosti, koji je predstavqao historiju i kulturu podnebqa, kao potpuno odvojene razvoje od historije i kulture Srba. Ovaj pristup samo je dodatno razdra`io srpski i hrvatski nacionalizam. U okviru Kalajevog projekta #bosanske" narodnosti, naziv #bosan~ica" je upotrijebqen s namjerom da bi se potisnuo termin #srpsko pismo" koji se za }irilicu naj~e{}e koristio u lokalnim historijskim dokumentima. Opravdawe je na|eno za izvjesne osobenosti }irili~nog pisma u Bosni, mada tih osobenosti ima i u drugim zemqama gdje se pisalo }irilicom. Od 1918. godine na daqe, #bosan~ica" je nastavila da se koristi od strane hrvatskih nacionalista kao svojevrstan dokaz da Bosna nije bila naseqena Srbima niti kulturno vezana za Srbe (#Bosan~ica" je tako|er progla{ena u istim krugovima za #hrvatsko pismo" i #hrvatsku }irilicu", u ciqu dokazivawa hrvatstva Bosne), a nakon raspada SFRJ #bosan~ica" je dobila novi `ivot me|u Bo{njacima kao jedan od dokaza duboke historijske posebnosti bosanskog jezika.

I zato, dragi na{i, ne bje`ite od nje, znajte je ~itati i pisati. ]irilica je jedno od mjerila pismenosti, odnosno nepismenosti na{eg stanovni{tva, pa i {ire.

1. А, а - A, a2. Б, б - B, b3. В, в - V, v4. Г, г - G, g

5. Д, д - D, d6. Ђ, ђ - Đ, đ

7. Е, е - E, e8. Ж, ж - Ž, ž

9. З, з - Z, z10. И, и - I , i

11. Ј, ј - J, j12. К, к - K , k13. Л, л - L, l

14. Љ, љ - Lj, l j15. М, м - M, m

16. Н, н - N, n17. Њ, њ - Nj, nj

18. О, о - O, o19. П, п - P, p20. Р, р - R, r21. С, с - S, s

22. Т, т - T, t23. Ћ, ћ - Ć, ć24. У, у - U, u25. Ф, ф - F, f26. Х, х - H, h

27. Ц, ц - C, c28. Ч, ч - Č, č

29. Џ, џ - Dž, dž30. Ш, ш - Š, š

Ћирилица Amna [esti}Rije} direkcijeNe plus ultra dru{tvenog ugwetavawa je kada te neko hladnokrvo ubije u pojam. Sve kreativnosti, otkinute sa trotoara umjetnosti i ba~ene na {titove primitivaca ili na fasade komercijalnih hramova, sve plamte}e pjesme koje su ispisivale svoje orbite po muzi~kom nebu, sve barikade koje su podignute na centrima seqakluka, odvajaju}i na{e krajeve od njihovih, sve kante potro{a~kog sme}a koje su, zahvaquju}i plamenu revolta, od ni~ega postale kreativna scena, sve dignute pesnice na mjese~ini, ruke su koje daju supstancu, kao i pravu mo}, ne samo otporu ve} i kreativnoj slobodi. I upravo je osje}aj kreativne slobode ono {to, u tim trenucima, ostaje jedina stvar za koju se vrijedi boriti: taj osje}aj zaboravqenih jutara iz djetiwstva, kada je sve bilo mogu}e, jer mi smo ti, kao kreativni qudi, koji su se probudili - a ne one budu}e qudske proizvodne ma{ine poznate pod imenom #poslu{ni podanik", #student", #os(t)u|eni radnik", #vlasnik", #porodi~ni ~ovjek/`ena". Osje}aj suo~avanja sa neprijateqima kreativnosti - da ih se vi{e ne boji{.

Zato su sa dobrim razlogom zabrinuti oni koji `ele da nastave sa svojim poslovima kao da se ni{ta ne de{ava, kao da se nikada ni{ta nije desilo. Bagart uvijek dolazi sa kreacijom u zubima, sa nasilnom namjerom da pokida lance, sve one lance koji pretvaraju `ivot u mizerno ponavqanje, koje slu`i reprodukovawu dominantnih dru{tvenih odnosa. Pa ipak od kako postoji Bagart, primitivci u ovoj zemqi ne funkcioni{u kako treba: nema toliko turbo-folk terapije, nema sigurnih puteva koji nas vode na teferi}, nema vijesti o predstoje}im inicijativama oporavka primitivizma, nema bezbri`nog premje{tanja od jedne lajfstajl TV emisije do druge, nema ve~ernjeg vozikawa po folkotekama itd, itd, itd.

Kao nadrealisti mi smo bili na ulicama od po~etka, zajedno sa hiqadama drugih, u revoltu i solidarnosti; jer nadrealizam je ro|en sa dahom ulice, i ne namjerava da ga ikada napusti. Nakon masovnog otpora Dr`avnim primitivcima, dah ulice je postao jo{ topliji, jo{ prijatniji i kreativniji nego prije. Nije u na{oj kompetenciji da predla`emo op{ti kurs ovog pokreta. Ipak mi pretpostavqamo na{u odgovornost u zajedni~koj borbi, po{to je to borba za kreativnu slobodu. Bez potrebe da se slo`imo sa svim aspektima tako masovnog fenomena, ne `ele}i da budemo militantni zagovara~i slijepe mr`nje i nasiqa koje je samo sebi svrha, mi prihvatamo da ovaj fenomen s razlogom postoji.

Ne dopustimo ovom plamte}em dahu poezije da splasne ili nestane. Pretvorimo ga u konkretnu utopiju: da bismo promijenili svijet i transformisali `ivot!

Nema mira sa primitvnim nekreativcima i njihovim gospodarima!

Svi u Bugart!

Oni koji ne mogu da osjete kreativni gwev mogli bi da za~epe svoje gubice!