1Komunalni info

Novosti iz Grada Bakra

Spod kolskih klupah

Mii kantuni

Makare

Naa knjinica

Bakarske udruge

Joehova

2ImpressumIzdava: Grad Bakar, Primorje 39Za izdavaa: Gradonaelnik Tomislav KlariGlavna urednica: Gordana imi DrenikUrednitvo: Gordana imi Drenik, Boica op Pavuek, Viktor Poli, Milan Ronevi, Vice Sep, Slavica Mrki Modri, Dolores Paro-Mikeli,Gordana Kovaevi, Boris PetkoviFotograf: Miljenko eguljaGrafiki urednik: Branko LeniKompjutorska priprema: Trampi d.o.o.Lektorica: Jagoda RandiTisak: tiskara Igmar, Hreljin Naklada: 2000 primjerakaMaterijale ne vraamoList izlazi kvartalno

SAD

R

AJ 3 UVODNIK

4-12 KOMUNALNI INFO

13-15 NOVOSTI IZ GRADA BAKRA

16-19 MII KANTUNI

38-39 SPORTSKI BAKAR

43-45 BAKARSKE UDRUGE

46 MIICA

47 INFO

29-31 SPOD KOLSKIH KLUPAH

21-28 MAKARE 2014

36-37 INTERVJU BROJA Goran Pape

33-35 NAA KNJINICA

40-41 DANI NAIH MJESTA

3Nakon kinih i sivih zimskih dana, na Grad odjenuo je svoje prelijepo proljetno ruho. Na brdovitim pa-dinama proljetno cvijee, liem okieno grmlje zrcali se u vodama zaljeva. U naseljima ponad Bakra jo bijeli cvjetovi voaka otvaraju se kako se penjemo zavoji-tim cestama prema obroncima primorskih planina. Raa se novi ivot, priroda nas tako svake godine podsjea da je moramo gledati i sluati njene poruke koje nam nenamet-ljivo, iz dana u dan, alje svojim bojama, svojim zvukovima, bogatstvom svoga ivota. A da se novi ivot raa iz smrti, poruka je i najveega kranskog blagdana koji upravo ovih dana slavimo. Svjedoenje uskrslog Krista potvruje prolje-e koje svojim arenim, rascvjetalim bujnim ivotom ob-navlja nae nade u obnovu, razvoj, izgradnju, u bolje sutra. Stvaranje uvjeta za bolji ivot nae djece, obnovu naega doma, razvoj naega Grada i domovine Hrvatske. Bezvre-menska uskrnja poruka i dalje govori kako ima onih koji stvaraju, grade i razmiljaju kako pomoi drugima, kako se davati zajednici, ali ima i onih koji ele ruiti, vrijeati, podmetati, prijavljivati. Na svu sreu, naa sloga i zajed-nitvo, ljubav prema rodnomu kraju daju nam snage da unato krizi i brojnim preprekama nastavimo ostvarivati sve to smo vam obeali. Dapae, nakon silnih kontrola jo smo jai u svomu uvjerenju da inimo dobro. vrsto uvje-reni u biblijsku poruku pobjede dobra nad zlim, idemo da-lje i nita nas nee zaustaviti. Vedrije teme su nam prioritet. Spremamo se za organizaciju Margaretinog ljeta. U nebro-jenim smo pregovorima s buduim investitorima na naem podruju. Proeete li naom Industrijskom zonom vidjet ete kako niu nove hale, novi objekti, uskoro e se otvoriti i nova gradilita. Ureuju se Stenice u Bakru, obnovljen je spomenik u Plosni, izgraeno stubite u krljevu, zavrena vodosprema na Brdu, naim ulicama krui i nov autobus, izrauje se nova projektna dokumentacija, brojne udruge i sportski klubovi aktivni su svatko na svom podruju. Dio ivota naega Grada vidjet ete i na sljedeim stranicama Bure i hvala svima koji na bilo koji nain prinose slici Ba-kra koji, unato krizi, ivi punim pluima. A Bakar nije otok, duboko osjeamo sve to se dogaa u naoj domovini i znamo kako teko ive pojedine nae obitelji. U nizu od-luka koje smo bili prisiljeni donijeti bilo je i onih za koje osobno mislim da su loe, ali i takve se moraju donositi. Da bismo se uspjenije borili s krizom i smanjenjem priho-da, a da bismo i dalje mogli ispunjavati sve svoje planove i obveze, odluili smo se i za smanjenje plaa zaposlenima u Gradskoj upravi, djejim vrtiima, Komunalnom drutvu Dobra, Knjinici, Turistikoj zajednici, Industrijskoj zoni. Imali smo tri mogunosti: Uvesti prirez za sve vas, nae gra-ane, kako je to uinjeno u drugim gradovima i opinama,

smanjiti broj zaposlenih ili smanjiti osobne dohotke. Od-luili smo se za ovu treu varijantu. Nismo eljeli financij-ski optereivati sve vas, eljeli smo zadrati sve zaposlene na njihovim radnim mjestima, a smanjenjem plaa djelat-nicima kao i naknada vijenicima osigurali smo toliko po-trebne utede kojima moemo normalno izvravati nae obaveze. Veliko hvala svim zaposlenicima koji su prihvatili ovu ne ba popularnu odluku.

I kako sam u uvodu zapoeo, s uskrsnom porukom nade u novi ivot, s vrstom vjerom u sve vas, dragi sugraani, siguran sam da e u vremenu koje je pred nama zasjati jo jaim sjajem na Grad koji neupitno plovi u bolju bu-dunost.

S tim mislima, svima vama elim sretan Uskrs, obilje Bo-jega blagoslova vaim obiteljima i vrstu vjeru u bolje su-tra.

Va gradonaelnik

Tomislav Klari

UV

OD

NIK

Dragi sugraani!

4KO

MU

NA

LNI I

NFO Poetkom veljae lede-na kia koja je zahvati-la podruje Gorskoga

kotara okovala je i podruje Zlobina, Gornjega Jelenja i Lepenica te priinila nena-doknadivu tetu na drveu. Radove na otklanjanju po-sljedica i ienju putova i prometnica obavio je GKD Dobra d.o.o. Bakar.

U mjestu Plosna obnov-ljen je spomenik rtva-ma antifaistike borbe u Drugome svjetskom ratu. Osim graevinskih radova na ureenju zidova i spomenika zbog njiho-ve dotrajalosti, postavljena je nova ograda. U planu su i radovi na hortikulturnom ureenju.

Po programu redovitog odravanja javnih povri-na, obavljeni su radovi na popravku zida i stuba u Mornar-skoj ulici u Bakru.

Bakar

krljevo

Plosna

Nastavljeno je ureenje puta ispod kapelice u Ponikvama zapoeto prole godine te je izgraen i sustav za prihvat oborinskih voda, ime se pridonijelo ureenju mjesta. Ponikve su evidentirane kao zatieni prirodni krajolik. Oko 200 m dubo-ka ponikva ima dno razdijeljeno u dva dijela Veli i Mali lug. Najnia to-ka nalazi se u Velom lugu, na oko 99 metara nadmorske visine. Sa strunog stanovita zanimljiviji je Mali lug jer

uma Mediterana. Ponikve se svrstavaju meu najslikovi-tija mjesta u Hrvatskoj. Ove godine, kada je nakon obilnih kia voda pre-krila Veli i Mali lug i dola blizu kua, bila je to prava turistika atrakcija koja je privukla velik broj posjetitelja. Osim razgledavanja, plovilo se po jeze-ru izmeu kronji stogodinjih staba-la, a u istraivanje potopljene prirode ukljuili su se i ronioci.

Ureen je put u krljevu, Donje selo.

u njemu raste i posebna primorska poplavna uma s poljskim jasenom koja nakon jaih i duih kia poplavi vodom. Voda snano izbije na vreli-ma u sjevernom dijelu Maloga luga, a ponire na nekoliko podzemnih otvora ponora u sredinjem dijelu Maloga luga i zavrava u Jazu u Bakru. Poseb-nu vrijednost krajolika svojom staro-u i dimenzijama daju pojedina sta-bla kao fragmenti drevnih poplavnih

Ponikve

5KO

MU

NA

LNI IN

FO

Briga za okoli briga je za kva-litetu ivljenja svih graana, a zajedno moemo pridonijeti da okoli ne izgleda kao na ovim fotogra-fijama.Grad Bakar ve etvrtu godinu zare-dom provodi akciju ienja okolia od otpada odloenog u prirodi. Prve godine proveli smo je samostalno, a

Bakar

Zapoeli su radovi na ureenju javne povrine iznad Stenica u Bakru. Predvieno je da e se raditi na sanaciji i poploenju platoa, ureenju nogostupa, sanaciji stubita i potpornoga zida te postavljanju zatitne ograde. Potporni zid je oteen kada je u olujnom nevremenu stradalo stablo koje je raslo na tom mjestu. Prema projektu Plan inenjeringa d.o.o. Rijeka, odobrenom od Ministarstva kulture, Konzervatorski

Zelena istka Jedan dan za ist okoli

Divlje odlagalite na podruju Industrijske zone Kukuljanovo

Odlagalite Uivac u krljevu

nakon toga ukljuili smo se u akci-ju Zelena istka jedan dan za ist okoli koja se organizira na nivou ci-jele Hrvatske.

Zelena istka je zajednika jednodnevna akcija ienja divljih odlagalita otpada i najvei je ekoloki volonterski projekt u Hrvatskoj kojim se svi lokalni napori povezuju za ie i zelenije sutra. Bue-

datni su nam poticaj.Udruenim naporima svih stanovnika Grada Bakra, udru-ga graana, kole i dr. pokazat emo koliko su nam vani oko-li i priroda i to smo sve spre-mni uiniti u jednom danu. Stoga pozivamo svakoga od vas da nam se pridruite u zajed-nikom cilju promjene odnosa prema okoliu i prirodi.Akcija se odrava u subotu 26. travnja 2014. godine. Central-na akcija odvijat e se u Indu-

strijskoj zoni na Kukuljanovu od 8 da 13 sati, a u dogovoru s mjesnim odbo-rima organizirat e se i lokalna ienja po mjestima.Poslije zavretka akcije za sve sudioni-ke bit e organiziran ruak u Domu kulture u Kukuljanovu.

Odlagalite u Zlobinu nje svijesti o stvaranju i vanosti od-govornoga gospodarenja otpadom s ciljem ouvanja okolia, prirode i pla-neta Zemlje, koja je nae zajedniko dobro, prvi je korak na tom putu, a izvrsni rezultati dosadanjih akcija do-

Ureenje javne povrine iznad Stenica u Bakruodjel u Rijeci, nastojalo se to vie sauvati izvorno stanje prostora. Stubite e se obloiti kamenom, a hodna povrina e biti u kombinaciji kamena i kamenih oblutaka (kogula). Sanirani zid e se, kao i dosad, zavrno ozidati. Uredit e se nogostup na potezu od Ulice Lokaj do Ulice Primorje. Ograda od kovanog eljeza prema povijesnom uzorku po-stavit e se uz cestu.Radove nadzire Konzervatorski zavod, a izvodi ih GKD Dobra d.o.o. Bakar

Aranka Velkovski

6KO

MU

NA

LNI I

NFO

Nae bakarsko Perilo nekad

Jaz prikupljalite bogatih ba-karskih voda to teku izranjajui i probijajui se kroz podzemlje okolnih brda spominje se od franko-panskih vremena. eui rivom kroz sredite Bakra, turisti i prolaznici e-sto se zaustavljaju kraj Jaza, a i pokraj

Perila, mnogi ga ovjekovjeuju foto-grafskim aparatom. Do sada nije bilo natpisa na kojem bi se moglo proitati neto o tom prirodnom fenomenu poput jezerca koje uva prie o ivotu ljudi u Bakru. Voda u Perilu je hladna, ista i nikad je ne nedostaje. To su do-

bro znali nai stari pa su u tu prali pr-ljavu robu te su mu zato i dali ime Pe-rilo. O tome svjedoe neke kue koje jo i danas brino uvaju predmete koji su se koristili za pranje robe npr. kabel, matel, lonac, peralnicu i sl.Prljava roba prala se kod kue 'na

ruke', pomou drvene da-ske, a za pranje se koristio tvrdi sapun (izraen u do-maoj radinosti). Nakon toga stavljala se u kabal i nosila krivudavim bakar-skim uliicama do Perila, a u ruci se drala peralnica, i zatim se tu ispirala.esto puta na glavnim trgo-vima nalazio se oglas na ko-jem je pisalo Zabranjuje se pranje rublja na Perilu s pe-ralnicama!. ene su prote-stirale, ali nije bilo pomoi. Oglas je bio oglas i zakon se morao potovati. ene s peralnicama smetale su ba-karskoj gospodi u njihovom popodnevnom poinku.Danas Perilo stoji kao spo-menik ljudima kojih vie nema i kao vjerni podsjet-nik na neka davna vremena.

Marija amani

7KO

MU

NA

LNI IN

FO

Bakarsko Perilo danas

8KO

MU

NA

LNI I

NFO

Kontinuirani razvoj Industrijske zone Bakar na Kukuljanovu nastavlja se i u ovoj sloenoj gospodarskoj situaciji optereenoj krizom i recesijom. Grad Bakar i Industrijska zona d.o.o., kao dru-tvo zadueno za daljnje planiranje i izgradnju Zone, tijekom protekloga razdoblja aktivno su radili na mno-gobrojnim projektima stavljanja preostaloga slobodnog podruja u

metnica s kompletnom infrastruktu-rom (oborinska i fekalna kanalizaci-ja, sanitarni i protupoarni vodovod, elektro, plinske i TK instalacije, jav-na rasvjeta), put do zavretka projek-ta je dug i zahtjevan.

Prvi korak u realizaciji svakog pro-jekta definiranog razvojnom strategi-jom rjeavanje je imovinskopravnih poslova na predmetnom podruju,

to esto zna biti dugotrajno.

Poslije rjeavanja imovinskopravne problematike, odnosno otkupa pri-vatnih estica i stjecanja vlasnitva, kree se u izradu projektne doku-mentacije, ishoenja potrebnih do-zvola za graenje, parcelaciju i tek tada slijedi raspisivanje natjeaja za izgradnju prometnica s kompletnom infrastrukturom. Uz izgradnju ce-sta, valja izgraditi i pripadajue pla-toe, koji se tada kao gotov proizvod nude potencijalnim investitorima za izgradnju njihovih gospodarskih objekata.

Iako je interes za nova ulaganja i investiranje smanjen, kako kod nas tako i u zemljama naega okruenja s kojima imamo intenzivnu gospodar-sku aktivnost, postupno se zakljuu-ju ugovori s novim gospodarstveni-cima.

U proteklom razdoblju izgraena je interna prometnica duine oko 30 metara sa spojem na lokalnu cestu oznake LC 58110 (avle-Kukulja-novo) u Radnoj zoni R-29, koja je omoguila formiranje zasebne par-cele i poslovanje tvrtke Croduxplin d.o.o.

Tvrtka Montcommerce d.o.o. je nakon izgradnje svoje gospodarske

Industrijska zona Bakar

funkciju gospodarske namjene.

Ukupni povrinski kapaciteti Zone definirani prostorno-planskom do-kumentacijom iznose oko 500 ha, aktivirano je oko 275 ha a preostalo je jo 225 ha koje treba infrastruktur-no opremiti za dolazak novih investi-tora. U Zoni dakle postoje uvjeti za daljnje irenje, odnosno za izgradnju objekata proizvodnih djelatnosti, a isto tako i objekata uslunih i trgo-vakih djelatnosti.

Kada se kae da zemljite treba infra-strukturno opremiti, na prvi pogled to se ini dosta jednostavan posao za koji treba samo zatvoriti financijsku konstrukciju. Meutim, uz osigura-nje znatnih financijskih sredstava, budui da se u dosta nepovoljnim konfiguracijskim uvjetima gradi pro-

Interna prometnica za tvrtku Croduxplin d.o.o.

Pogon metalnih konstrukcija tvrtke Montcommerce

9KO

MU

NA

LNI IN

FO

graevine ukupne bruto povrine 1.514,88 m i visine 11,40 m stavila u funkciju proizvodni pogon metal-nih konstrukcija.

U tijeku je izgradnja pogonske zgra-de investitora Plinacro d.o.o., na pla-tou veliine 4.870 m. Graevina e biti visine 9 m i ukupne bruto povr-ine 1.062 m, gospodarsko-poslov-ne i servisne namjene, a gradi se uz cestu oznake T 10, neposredno pre-ko puta MRS-a (mjerno redukcijske stanice za plin) u Radnoj zoni R 27.

Ovih dana je i autoprijevozniko drutvo Rijeka-trans d.o.o. zapoelo izgradnju svoje postaje za opskrbu vozila gorivom i popratnih objekata (ukopani spremnici za naftne deri-vate i upravna zgrada), na zemljitu

nji, odnosno u Radnoj zoni R 27, iza zgrade MUP-a.

Pri zavretku je rekonstrukcija grae-vine gospodarske namjene dograd-nja skladita u Radnoj zoni R-29, investitora Narodne novine d.d.

Treba naglasiti da je i nekoliko po-slovnih subjekata ishodilo potrebnu dokumentaciju za gradnju svojih objekata i da se tijekom ove godi-ne oekuje poetak njihove gradnje. Radi se o tvrtkama Plodine d.d. (lo-gistiko-distributivni centar s hlad-njaama), GP KRK d.d. (rekon-strukcija i modernizacija betonare s proirenjem industrijskog kolosije-

veliine 3.000 m. Pozicija trenut-nog gradilita, a u konanici postaje za opskrbu vozila gorivom, je odmah uz objekt Plinacroa d.o.o. u izgrad-

ka), Vargon d.o.o. (izgradnja nove skladino-proizvodne hale)

Neposredno, cilj svih radova koji su u tijeku ili su u pripremi te daljnje

CAK i Montcommerce

Plinacro i Rijeka trans

10

KO

MU

NA

LNI I

NFO

Sve su ei prizori devastiranih povrina Grada Bakra na kojima Gradsko komunalno drutvo Dobra obavlja uslugu odravanja i ureiva-nja. Tek zasaene povrine ve sutra-

razvojne strategije Zone je izgradnja i daljnji razvoj infrastrukture kao i izgradnja novih poslovnih objekata koji e omoguiti stvaranje novih

proizvodnih kapaciteta i novo zapo-ljavanje.

Indirektni cilj daljnjeg razvoja Zone je ono to dolazi naknadno, a zaci-

jelo je jo znaajnije jer znai stvaranje pre-duvjeta za kvalitetniji ivot u socijalnom, zdravstvenom, kul-turnom i sportskom smislu svih graana - kako jedinice lokalne samouprave, tako i cijele upanije.

dan bivaju unitene i time ivot koji se odabranim biljem unio u prostor zavrava, a sam prostor kao oblikov-na cjelina prestaje postojati.Na ovu reakciju potaknula nas je posljednja kraa biljaka s krunog toka u Industrijskoj zoni Bakar. Poinitelji devastacije ne shvaaju za-to je tu zasaena ba odreena bilj-ka i zato ba u tolikom broju. Koliko je ruku prola da bi se ovdje razvijala i uljepavala grad u kojem ivimo,

zajedno! Mnogo je truda i sredstava uloeno da bi se prostori grada ople-menili, a vrlo je malo potrebno da se njihova tek zapoeta pria u stvara-nju slike i vizualnog identiteta grada narui. Ljudska zloa je oito poku-ala unititi naa nastojanja u ople-menjivanju krajobraza. Vjerujemo da e nai sugraani osuditi ovaj in i nastaviti s nama graditi i uvati na zajedniki prostor.

Iva Badurina

Struni i profesionalni djelatni-ci Grada Bakra i Industrijske zone d.o.o. na usluzi su svim novim in-vestitorima pri donoenju odluke i poetku realizacije njihovih ulaga-nja za uspjeno poslovanje u naoj zajednikoj Industrijskoj zoni Bakar /Kukuljanovo/.

Ivan Biskupi

Dogradnja skladita za investitora Narodne novine d.d.

Devastacija

11

Grad Bakar objavio je Javni po-ziv za iskaz interesa za sudje-lovanje u projektu poveanja energetske uinkovitosti u obitelj-skim kuama na podruju Grada Bakra u 2014. godini. Cilj Javnog poziva je ispitivanje zainteresiranosti stanovnika Grada Bakra za sudjelo-vanje u navedenom Projektu.Na temelju sakupljenih prijava o iskazu interesa za sudjelovanje u Projektu, Grad Bakar e zatraiti od Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost potrebna financijska sredstva za subvencioniranje spome-nutog Projekta, a u skladu s Javnim pozivom za prikupljanje ponuda jedinica lokalne (regionalne) samo-uprave za neposredno sufinancira-nje programa poveanja energetske uinkovitosti obiteljskih kua objav-ljenim od strane Fonda 26. oujka 2014. godine u Narodnim novina-ma i na internetskoj stranici Fonda.Pod opravdanim trokovima podra-zumijevaju se trokovi nabave opre-me i izvoenja radova koji svojom namjenom i funkcijom pridonose poveanju energetske uinkovitosti, a nastali su nakon objave natjeaja od strane Fonda. Opravdani troko-vi su: zamjena postojee ugradnjom

nove vanjske stolarije, poveanje to-plinske zatite ovojnice obiteljskih kua, poveanje energetske uinko-vitosti sustava grijanja ugradnjom plinskih kondenzacijskih kotlova i sustava prozraivanja ugradnjom ureaja za povrat topline otpadnog zraka (rekuperatora), te provedba energetskog pregleda i izrada ener-getskog certifikata obiteljske kue nakon provedbe Projekta. Svi nave-deni radovi mogu se izvoditi bez akta kojim se odobrava graenje i loka-cijske dozvole, a u skladu s glavnim projektom ili tipskim projektom za koji je doneseno rjeenje na temelju Zakona o gradnji. Izrada pripremne i projektne dokumentacije nije oprav-dan troak.Fond e dodjeljivati sredstva pomo-i do 40%, ali ne vie od 30.000,00 kuna po obiteljskoj kui, a Grad Bakar minimalno 10% (toan udio definirat e se po objavi natjeaja od strane Grada Bakra).Pravo na predaju prijave za iskaz interesa za sudjelovanje u Projektu imaju fizike osobe, vlasnici obitelj-skih kua, koji imaju prebivalite na podruju Grada Bakra i koji su spre-mni uloiti vlastita sredstva u mjere za koje iskazuju interes i za koje e se kasnije raspisati natjeaj. Pojedina

Javni poziv za iskaz interesa za sudjelovanje u projektu poveanja energetske uinkovitosti u obiteljskim kuama na podruju Grada Bakra u 2014. godini

KO

MU

NA

LNI IN

FO

fizika osoba moe podnijeti samo 1 (jednu) prijavu za iskaz interesa za sudjelovanje u Projektu.Ovaj Javni poziv za iskaz interesa objavljen je na internetskoj strani-ci Grada Bakra (www.bakar.hr) i na oglasnoj ploi. Svi dokumenti koji su sastavni dio ovoga Javnog poziva mogu se preuzeti na internetskim stranicama Grada Bakra i u uredov-no radno vrijeme u pisarnici Grada Bakra, Primorje 39, 51222 Bakar.Ovim putem pozivamo sve zaintere-sirane graane da dostave svoje prija-ve do 30. travnja 2014. godine. Sve dodatne informacije mogu se dobiti u Gradu Bakru u uredovno radno vrijeme na telefon 051/455-752 ili putem e-pote: davor.kraljevic@ba-kar.com.Javna tribina odrat e se u petak, 25. travnja 2014. godine u 18.00 sati u upravnoj zgradi Industrijske zone d.o.o. u Kukuljanovu.Ujedno napominjemo da e Grad Bakar do kraja travnja tekue godine objaviti i javni poziv za iskaz interesa za sudjelovanje u programu korite-nja obnovljivih izvora energije u obi-teljskim kuama na podruju Grada Bakra u 2014. godini (ugradnja su-stava sa solarnim toplinskim kolek-torima, kotlovima na drvenu sjeku/pelete ili pirolitikim kotlovima na drva, fotonaponskim kolektorima, vjetrogeneratorima i dizalicama to-pline). Navedeni javni poziv objavit e se na internetskoj stranici i ogla-snoj ploi Grada Bakra.

Davor Kraljevi

12

NO

VO

STI I

Z G

RA

DA

BA

KR

A

13

U etvrtak, 17. travnja Turistika zajednica Grada Bakra organizira prigodnu proda-ju cvijea u suradnji s Udrugom cvjea-ra Ludbreg, koja je irom Hrvatske poznata po izuzetno kvalitetnim sadnicama, ali i vrlo iro-kom asortimanu cvijea. Sajam cvijea, na koji pozivamo sve zainteresirane graane, odrat e se u Bakru, u gradskom vrtu, pokraj zgrade Ma-gistrata od 9 do 16 sati.

Ljekarna Milene Kladar otvorena je na adresi Hreljin160a, radno vrijeme je ponedjeljkom, srijedom i petkom od

7.30 do 14.30 sati; utorkom i etvrtkom od 13 do 20 te subotom od 8 do 13 sati.Za sve upite moete nazvati na broj tel: 289-758 ili poslati mail: ljekarnahreljin@gmail.com

Novootvorena ljekarna u Hreljinu

paAvork

U crkvi sv. Margarete u Bakru 11. travnja u 19 sati sveano je otvo-rena 9. uskrsna izloba keramike udruge Art raku "Dodir". U crkvi su izloeni radovi ure Me-dek, Vesne Troskot, Jasne Rui , Ne-venke Franikovi a kao gost koji stvara u kruoku "Dodira" predstavila se urica Horvat. Gostima se na otvorenju izlobe obratio dogradonaelnik Tomislav Dundovi a Ivana Sabli i kantautor Neven Barac prekrasno su se utkali u ovu priu o akavskom patchwor-ku govorei i pjevajui i prekrasne stihove.Izloba paAvork bit e otvorena sve do

19. travnja od 10 do 12 i od 17 do 20 sati.

Nevenka Franikovi

Prva ovogodinja akcija darivanja krvi bila je 11. travnja. Odrana je u suradnji s odsjekom darivatelja krvi Gradskoga drutva Crveno-ga kria Rijeka i Zavoda za transfuziologiju. Krv je ukupno dalo 27 darivatelja, od kojih njih osam prvi put. Posebno treba naglasiti dobru suradnju s Pomorskom kolom Bakar, iji se uenici redovito odazivaju na akcije, pa tako i na ovogodinju.

DVD Bakar i Ribo-lovno drutvo Luben ustupili su nam pro-stor za odravanje akcije te im ovim putem zahvaljujemo.

Mladen Babi

AKTIV DOBROVOLJNIH DARIVATELJA KRVI GRADA BAKRA

14

NO

VO

STI I

Z G

RA

DA

BA

KR

A

Grad Bakar veliku panju po-sveuje zdravstvenom stan-dardu svojih sugraana, pa su tako u listopadu prole godine otvo-rene obnovljena zgrada ambulante u Krasici i pedijatrijska ambulanta u

S obzirom na to da na podruju Grada Bakra ivi 1.169 djece u dobi do 14 godina, u Domu zdravlja Primorsko-goranske upani-je oekuju kako e roditelji brigu o zdravlju svoje djece povjeriti novom pedijatru u Hreljinu, tim vie to je krajem rujna prole godine u krljevu zatvorena jedna ordinacija obiteljske medicine ije je pacijente preuzela li-jenica obiteljske medicine u suprot-noj smjeni koja je dosad u skrbi imala i djecu. Pedijatrijsku ordinaciju u Hre-ljinu kompletno je uredio Dom zdrav-lja PG-a, u njezinoj skrbi treba biti minimalno 475 djece kako bi se dosti-gao propisani broj djece za rad ordi-nacije. Stoga se pozivaju svi roditelji djece koja ive na podruju Grada Ba-

Ekipa Bure posjetila je pedijatrij-sku ordinaciju u Hreljinu gdje se susrela s malim pacijentima i njihovim roditeljima, a malo je popri-

Grad Bakar brine o zdravstvenom standardu svojih sugraana

Hreljinu. Uz to, Grad Bakar jedna je od jedinice lokalne samouprave koje su po pitanju deficitarnosti logopeda izale roditeljima ususret te je upravo u zgradi ambulante u Krasici organizi-rana logopedska pomo.

Pedijatrijska ordinacija u Hreljinukra da u to veem broju potpiu izjave o pripadnosti lijenikom timu (pedi-jatru) u Hreljinu. Roditelji to mogu uiniti u pedijatrijskoj ordinaciji dr. Sanje Rodi Tomljenovi u Hreljinu ponedjeljkom, srijedom i petkom od 7 do 14.30 sati, i utorkom i etvrt-kom od 13 do 20.30 sati. Takoer, svaka trea subota u ovoj je ordinaciji radna. Za sve dodatne informacije za-interesirani se mogu obratiti na broj telefona pedijatrijske ordinacije 809-754. Kako istiu u Domu zdravlja PG-a, Hreljin je kao mjesto u kojem e se nalaziti pedijatrijska ambulanta izabran zbog injenice to se radi o mjestu s najveim brojem stanovnika na podruju Grada Bakra.

Sanja Gapert

U posjetu kod hreljinskog pedijatraala i s pedijatricom Sanjom Rodi To-mljenovi i s njezinom medicinskom sestrom Tamarom Rak.Na prvi sugovornik bila je Andrea Bradanovi koja je na pregled k pedi-jatrici dola sa svojim estomjesenim sinom Vidom.

Od prvoga dana smo kod pedijatri-ce Sanje. Budui da ivimo u Kuku-ljanovu, nije nam nikakav problem doi u Hreljin na pregled. Doktorica je mlada, ugodna i vrlo struna, kao i njezina medicinska sestra, pa nam je iznimno ugodno dolaziti na preglede. Velika prednost ove ordinacije je nje-zina izuzetno dobra organiziranost pa ovdje uope nema ekanja ili je ono minimalno.

SANJA MIOI s keri LUCIJOM (6 mjese-ci), Krasica

ANDREA BRADANOVI sa sinom VIDOM (6 mjeseci), Kukuljanovo

15

U ovoj pedijatrijskoj ordinaciji smo od prvoga dana njena rada. Izuzetno smo zadovoljni s pedijatricom i nje-nom medicinskom sestrom. Velika prednost nam je blizina ordinacije te njezina dobra organiziranost. Naime, pacijenti se, posebno ovako maleni kao moja Lucija, naruuju pa se ne stvaraju guve, to je vrlo bitno kad se radi o ovako malenoj djeci. Osim strunosti, pedijatricu Sanju odlikuje i iznimna susretljivost; kad god ju nazo-vem traei savjet, bez obzira na dan i na vrijeme, dobijem ga.

Novost u pedijatrijskoj ordinaciji u HreljinuSAVJETI PEDIJATRAPedijatrica Rodi Tomljenovi pozi-va sve roditelje koji trebaju savjet pe-dijatra da im se slobodno obrate sva-koga radnog dana od 13.30 do 14.30 sati. Mogu doi osobno u ordinaciju ili zvati na broj telefona 809-754.

Jako sam zadovoljna s doktoricom, uvijek je spremna dati savjet, preporu-ku, nikada nema velikih guvi. Ako mi zatreba neki savjet, bez ustruavanja ju nazovem.

iz Praputnjaka, ordinacija u Hreljinu nam je puno blie, praktinije nam je doi do nje pa smo njeni pacijenti od prvog dana njena otvaranja. Kada zatreba, i nonii mogu doi s djecom bez da dugo voze. I doktorica i sestra vrlo su strune, ljubazne i susretljive.

TINA SOBOL sa sinom IVANOM (11 godi-na), Hreljin

Otkad je otvorena pedijatrijska or-dinacija u Hreljinu, igrom sluaja na alost vie vremena provodimo ovdje nego kod kue. Ivan ima slomljenu nogu i ve smo dva mjeseca u gipsu pa nam je blizina te ordinacije izni-mno vana. Doktorica Sanja nadasve je struna te vrlo esto zatraimo nje-no miljenje i savjete u vezi s nekim zdravstvenim problemima.

Mi doktorici trenutano dajemo naj-vie posla, uspio se naaliti Ivan.

nisam imala takvo pozitivno iskustvo. Same pohvale za ovaj hreljinski tim, to drugo rei!

Ja ne volim doktorice jer me pikaju, rezolutno je zakljuio na najmlai su-govornik.

NATAA KUAN s keri ANJOM (6 mjeseci) i sinom MATEOM (5 godina), Hreljin

VESELA PEDIJATRIJSKA ORDINACIJA

JASMINA BEDAKOVI s keri NIKOLINOM (8 mjeseci), Hreljin

TEA IMENKOVI TURINA s keri KARIN (2 godine) i sinom ANDREJEM (5 mjeseci), Praputnjak

Prije otvaranja pedijatrijske ordinacije u Hreljinu, odlazili smo k pedijatrici u Kraljevicu. S obzirom na to da smo

Osobno sam jako zadovoljna s pedi-jatricom i njezinom medicinskom se-strom i ovdje sam od prvoga dana rada ordinacije. Strunost, temeljitost i do-bra dijagnostika na ovoj razini neto je s ime sam se prvi puta susrela, dosad

Zavirili smo malo i u ordinaciju dok-torice Rodi Tomljenovi i njezine se-stre Tamare i oduevili smo se veselim ozrajem i interijerom.

16

MI

I KA

NT

UN

I Djeji vrti BakarProljee u Djejem vrtiu Hreljin

Poetak proljea u Djejem vrtiu Hreljin obiljeile su mnoge aktivnosti nae etiri odgojne skupine. Svaka od njih je

na svoj nain zapoela svoju pro-ljetnu priu, a one se u nekim na-im zajednikim aktivnostima vje-to isprepleu i nadopunjuju. Tako je odgojna skupina Ribice na-govijestila proljee posjetom Pri-rodoslovnom muzeju u Rijeci gdje su djeca razgledala izlobene pri-mjerke ivotinja, biljaka i geolo-kih posebnosti vezanih za prirodnu batinu naega kraja. Uz mnotvo izloenih primjeraka ivotinja, za-tienih vrsta ivotinja, stijena, fo-sila i minerala, najvei interes djece pobudile su morske ivotinje i kuk-ci uz koje su se najdue zadrali.Nae najmlae, odgojnu skupinu Jeii, topli i sunani dani izmamili su na duge etnje Hreljinom. Svaka

17

MI

I KA

NT

UN

I

ZAHVALNICA MALOG DOMA SUBUKIA AFRIKA

sijeanj 2014.godine

Djeji vrti Bakar, kao Eko vrti, provodi akcije saku-pljanja Pet ambalae, staroga papira, epova i bateri-ja. Ekoloki odgoj u naem je vrtiu vaan jer elimo djecu nauiti nekim umijeima i ponaanjima koja e pomoi Zemlji da ostane lijepa, ista i slobodna. S obzirom na to da djeca najee i najradije rabe likovne tehnike izraavanja, u naim projektima naglasak se stavlja upravo na njih, ali s tendencijom iskoritavanja otpadnog materijala u svrhu nji-hova recikliranja i oblikovanja u korisna namjenska sredstva. U pedagokoj godini 2013./14. jedan dio prihoda, odnosno novca prikupljenog od prodaje staroga papira, asopisa, pet

Djeji vrti Bakarduga etnja zahtijeva i odmor, pa si tako Jeii pripreme voni piknik na oblinjoj livadi koju jako vole istraivati. Trei po proljetnoj travi svojim malenim koracima, puzei i kotrljajui se, na svoj nain upo-znaju se s posebnostima proljea.Sadnjom cvijea proljee su zapo-eli i u odgojnoj skupini oman-ii. U manje plastine posude sa zemljom posadili su sjemenke razli-itih vrsta cvijea. Oni jako dobro znaju da od cvijea nee biti nita ako ga se s puno ljubavi i panje ne njeguje i odrava. Redovito zalije-vaju i njeguju posaeno strpljivo ekajui da njihove sjemenke izra-stu u prave biljke koje e presaditi u dvorite naega vrtia.Odgojna skupina Pande svoju je proljetnu priu zapoela obiljea-vanjem Svjetskoga dana kazalita. Lutkarska predstava "Proljetni zec" i kazalite sjena "Razigrani kuk-ci" pribliile su djeci posebnosti proljea i buenja prirode. Srea i veselje zeca koji je uoio prve zna-kove proljea te igre kukaca koji su izali iz zemlje potaknuli su djecu na promiljanje o proljeu i vlastitu interpretaciju svojeg doivljaja. Ovisno o potrebama i interesima djece, u naem objektu nastavljamo s aktivnostima vezanim uz proljee.

Za nas, odgojitelje, zadovoljstvo je prepoznati interes skupine, ponu-diti aktivnost te promatrati kako nai Jeii, Ribice, omanii i Pande rastu i razvijaju se vlastitim inicijativama i radom.

Odgojiteljice Djejeg vrtia Hreljin

ambalae i plastinih epova usmjeravamo u humanitarne svrhe (Mali dom - kole za Afriku, Udruga Krijesnica - za djecu oboljelu od malignih bolesti, drutvo oboljelih od mul-tiple skleroze, Azil za naputene ivotinje Rijeka, Socijalna sa-moposluga Rijeka) s ciljem senzibilizacije djece i odraslih za razliitost i poticanja osjetljivosti za humanistike vrijednosti. Jedna takva akcija zapoela je preko Djejeg vrtia "Nazaret" iz Rijeke i odgojiteljice Tamare Demo i nastavila se u naem vrtiu krljevo. Upoznavajui roditelje na roditeljskom sa-stanku s Malim domom iz Afrike i akcijama fra MIRE BABI-A, ukljuio se i na vrti. Sredstva od prodaje Pet ambalae doniraju se Humanitarnoj udruzi Put dobrote za humanitarnu pomo SUBUKIA djeci u dalekoj Africi. Ovih je dana na nau adresu kao poticaj i potvrda svima nama da radimo dobro i humanitarno djelo stigla i Zahvalnica.

Ksenija Tomac

18

MI

I KA

NT

UN

I

Iza nas je mjesec rujan, mjesec adaptacije, mjesec suza. Poet-kom listopada krenuli su i nai projekti, humanitarnog karaktera. Sam projekt meunarodnih Eko - kola, iji smo i mi lan, jedan je od programa koje provodi udruga Lijepa Naa s ciljem ugradnje od-

znai kua. Upravo to elimo posti-i u Djejem vrtiu Bakar, da djeca prihvate Zemlju kao svoju kuu o kojoj se trebaju brinuti. Zato nam je jako vaan ekoloki odgoj. Od-gojem i obrazovanjem u vrtiu na-stojimo razviti djeju osjetljivost na opasnosti koje prijete naem okoliu. Jednom je jedan pedagog rekao da dijete esto nee posluati, ali nipoto nee propustiti priliku da imitira odraslu osobu. Djetetova ekoloka svijest razvijena je onoli-ko koliko u odraslih osoba koje ga okruuju jer ono ui po modelu, tj. ako vidi odraslog kako potuje prirodu, i ono e se eljeti tako ponaati. Malo dijete ve u prvim godinama ivota pokazuje interes za istraivanje svijeta. Svoju oko-linu ono istrauje promatranjem i svim ostalim osjetilima - sluhom, njuhom, dodirom i okusom. Kako dijete postaje zrelije, njegove istra-ivake aktivnosti postaju sloenije: dijete se interesira za svojstva vode, zraka, tla, eli i moe sudjelovati u razliitim aktivnostima i u vrtiu i u obitelji koje potpomau razvoj ekolokog pristupa ivotu. Ono to je najvanije za razvoj ekoloke svijesti jest ljubav prema prirodi. U DV-u Bakar prihvatili smo sugesti-je UNESCO-a koje govore o tomu da djeca moraju doi u neposredan i osoban dodir s ljepotom i raznoli-kou prirode te da je ljubav prema prirodi ono to e od djece uiniti odgovorne graane. Mi znamo da djeca ue zahvaajui svijet u cjeli-ni, da svoja znanja ne segmentiraju i trudimo se u to vie aktivnosti dodati ekolokih sadraja. Zbog toga esto radimo tzv. projekte na kojima djeca zahvaaju neki pro-blem u mnogo segmenata. Rad na projektima ukljuuje roditelje koji se rado odazivaju na sudjelovanje, a na svim ovim projektima radilo

se i na razvoju ekoloke svijesti u djece kao buduih graana koji se spremaju za sudjelovanje u zatiti svojeg okolia. Osim toga, u likov-nom izraavanju u DV-u Bakar ko-ristimo praznu ambalau i otpadne materijale za likovno izraavanje djece (npr. kutije, aice od jogurta, stari papir...), eko igre: svrstavanje otpada - to je odmah i matemati-ka igra jer se djeca ue razvrstava-nju po razliitim kriterijima (npr. stari papir, plastina ambalaa i sl.) aktivnosti ienja svog prostora: ienje nae ulice i dvorita. Eko-loki odgoj u DV-u Bakar je vaan jer elimo nauiti djecu nekim umijeima i ponaanjima koja e pomoi Zemlji da ostane lijepa, i-sta i slobodna. S obzirom na to da se djeca najee izraavaju putem likovnih tehnika, u naim projek-tima e se naglasak stavljati upravo na njih, ali s tendencijom iskorita-vanja otpadnog materijala u svrhu

Djeji vrti Bakar

Eko projekti u naem vrtiu

goja i obrazovanja za okoli u sve segmente odgojno-obrazovnog su-stava i svakodnevni ivot djece i za-poslenika vrtia. U dananje doba u kojem su ljudi nauili i otkrili mnoge naine kako ovladati pri-rodom, kako je ukrotiti, iskoristiti, zabetonirati, istodobno je sve vie onih koji je potuju i strahuju za nju. Mnogi su pokreti i organizacije svoje djelovanje usmjerili na ouva-nje naega prirodnog okolia. Sva-ko dijete i svaki ovjek samim svo-jim postojanjem ima pravo na ist i zdrav okoli koji mu omoguuje skladan rast i razvoj. Rije ekologi-ja dolazi od grke rijei oikos, to

19

recikliranja i njegovog oblikovanja u korisna namjenska sredstva. U pedagokoj godini 2013./14. jedan dio prihoda, odnosno prikupljenog novca od starog papira, asopisa i pet ambalae i plastinih epova usmjerit emo na humanitarne ak-cije (Mali dom - kole za Afriku, Udrugu Krijesnica - za djecu obo-ljelu od malignih bolesti, drutvo oboljelih od multiple skleroze, Azil za naputene ivotinje Rijeka, Soci-jalnu samoposlugu Rijeka) s ciljem senzibilizacije djece i odraslih za razliitost i poticanje osjetljivosti za humanistike vrijednosti. Smatramo da je iznimno vano razvijati osjeaj suosjeanja s dru-gima, trebamo im odmalena gra-diti svijest da malim djelima mogu puno uiniti pomoi onima koji nita nemaju. Osjeaj kada odsr-ca pomogne nekome i usrei ga je iskren osjeaj koji nas ispunjava iskrenim zadovoljstvom i trebamo ga njegovati cijeli ivot. Odbacimo mrnju, zavist, zlobu, ljubomoru i usreimo nekoga osmijehom, to-plom rijei, ohrabrenjem poku-ajte, irite pozitivne misli i osjeaje

Djeji vrti Bakar

P

EDIJ

ATA

R S

AV

JET

UJE

Vodene kozice (varicella)

Akutna zarazna febrilna bo-lest, jedna je od najeih zaraznih bolesti u djece.

Oboljeti mogu i odrasle osobe koje kozice nisu preboljele ranije- izvor zaraze je ovjek, prenosi se zrakom, kapljinim putem i nepo-srednim kontaktom s oboljelim-najee se javljaju u kasnu zimu i rano proljee-imunitet je doivotan pa zdrave osobe ne obolijevaju dvaput- inkubacija traje 10-23 dana-bolest je karakterizirana izbija-njem vezikuloznog osipa (mjehu-rii ispunjeni bistrim sadrajem) koji se postupno pretvara u kraste; osip moe biti po koi i sluznica-ma, est je svrbe koe -osip izbija 7-8 dana-na poetku bolesti mogu se javiti temperatura, slabost, glavobolja te lagano izraeni bolovi u zglobovi-ma i miiima-lijeenje je simptomatsko to uk-ljuuje odravanje istoe tijela (da se sprijei sekundarna infek-cija), svakodnevno kupanje i tui-ranje, sniavanje poviene tempe-rature, koritenje sredstava protiv svrbea koe, mogu se koristiti i kupke hipermanganom-dijete treba izolirati kod kue dok je bolesno jer je zarazno za drugu djecu- ako dijete ima visoku tempera-turu, vrlo gusti osip, ako je ope stanje djeteta loe ili dijete boluje od neke druge kronine bolesti, treba otii lijeniku

i postat ete uistinu sretni. Nama je zadaa tome uiti nae maliane, a vi im pokaite svojim primjerom jer je on presudan i neprocjenjivo vaan. Uz to, kod djece e se razvijati humanistike vrijednosti usmje-rene na ope dobro i promiljanje o tragu koji ostavljamo za sobom. Provedba projekta koji je u teme-lju usmjeren na odrivost materi-jalnih dobara (obnavljanje starog) razvijat e osvijetenost za okoli te poticati aktivan pristup svijetu svim sudionicima (okolina dje-luje na nas, ali i mi djelujemo na okolinu). Osigurat e se vei broj poticaja za djecu kroz obogaiva-nje centara (centar za likovno-kre-ativne aktivnosti, centar za glazbe-ne aktivnosti) te stvarati novi (eko centar, eko-etno centar, centar za istraivanje Zemlje - istraivake aktivnosti). U konanici e se poti-cati pozitivno ozraje i zadovoljstvo svih sudionika projekta. Primarno su nae ciljane skupine djeca, ro-ditelji, ua i dalja obitelj te lokalna zajednica i upanija. Smatramo da emo uspjeti proiriti mreu naeg projekta i na druge odgojno-obra-zovne institucije koje se vode sli-nim tenjama. Projekti su zapoeli u listopadu 2013. godine te e tra-jati do kraja lipnja ove godine. Sve druge aktivnosti (briga oko medi-teranskog vrta, ureenje vanjskog prostora, sakupljanje starog papi-ra te plastine i ostale ambalae, akcije koje promiu odrivi nain ivljenja i obnavljanje statusa eko vrtia) e se nastaviti permanentno u smislu odrivosti projekta. Vjerujemo da emo radei na ovim projektima ostvariti nae vi-zije i ciljeve i pridonijeti daljnjem unapreivanju kvalitete odgojno-obrazovne prakse u naem vrtiu, za dobrobit kako nae djece i nas odraslih (obitelji djece i djelatnika Vrtia), tako i okolia u kojem ivimo i djelujemo.

Ksenija Tomac

20

SP

OD

K

OLS

KIH

KLU

PAH

Prije osam godina doli smo na ideju da obiljeimo Plave dane - dane mora, riba, ribara, prija-telja mora, svih onih koji su sudbono-sno vezani uz more. Tradicijski i povijesno vezani smo uz more, a danas naa djeca ne poznaju vrste riba. Prosjean Hrvat godinje pojede manje ribe od, primjerice, bli-skoga nam susjeda Talijana. Svjedoci smo problema vezanih uz ba-lastne vode i mogunost unosa novih vrsta u osjetljivo i zatieno Jadransko more. Problem je i velik broj brodova i jahti sa zatitnim podvodnim prema-zima punim tekih metala.Nije zanemariva ni injenica da va-lja probuditi ekoloku svijest graana kako bismo sauvali taj na plavi dra-gulj i nastavili jo dugo ivjeti u sim-

signale. Oznaava opasne obale, opa-sne pliine i grebene te sigurne luke. Svjetionici ine plovidbu sigurnijom. U prolosti su oni funkcionirali tako da je gorjela vatra koju je svjetioniar morao odravati. To je bio teak i na-poran posao. Danas se kao izvor svje-tlosti koristi arulja koja je okruena zrcalima i leama to omoguava da se svjetlost vidi s velike udaljenosti. Svaki svjetionik ima karakteristinu i stalnu boju svjetla - bijelu, crvenu ili zelenu, te precizan vremenski slijed svjetla i tame, tako da pomorci mogu sigurno utvrditi o kojem se svjetioniku radi. Maksimalna vidljivost glavnog svjetla moe biti i do 30 nautikih milja.Od mnogih svjetionika na Jadranu, njih 45, nai su uenici predstavili svojim vrnjacima svjetionike Porer,

a radni dan poinje ustajanjem u 3.30 sati ujutro.Nekada su obitelji ivjele ivot na svje-tioniku cijele godine. Uspjeli smo uti kratke prie djece svjetioniara koja su ivjela 1950-ih godina na svjetioni-cima kao djeca od 4 ili 6 godina. O tome su nam priali Vinko Kalebi i Cvjetko pralja. Teko je danas zami-sliti takav ivot na otoiu Trsteniku ili Murvici - okruen morem, odcijepljen od svijeta, bez prijatelja, biti sam sa so-bom, uz veliku disciplinu rada, igre i ivota.O temi Sigurnost plovidbe na Jadra-nu pomorska signalizacija i pomor-ska radiosluba govorio nam je Darko Metrovi, dipl.ing., direktor Plovputa Split. Uenici osnovnih kola Bakar, Hre-ljin, V. Nazora Crikvenica, Srdoi, Kostrena, Peine, avle, Sv. Lovre Pazinatiki i Kraljevice likovnim su radovima predstaviti svjetionike Ja-drana, a najbolji rad bio je nagraen jednim oprobanim veslom s naih ba-karskih regata. Veslo su oslikali nai uenici te ga s po-nosom predali Osnovnoj koli avle. Na kraju predavanja svi sudionici i go-sti uivali su u kuanju plodova mora.Zahvalni smo svima koji nas godina-ma prate i podupiru na projekt, po-sebno Primorsko-goranskoj upaniji, Upravnom odjelu za odgoj i obrazo-vanje, Gradu Bakru, Turistikoj zajed-nici Grada Bakra, Ministarstvu znano-sti, obrazovanja i sporta, Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, Udruzi Lijepa Naa, SEMEP-u.

Marica Kuan

biozi. Jer, dokle se mi budemo brinuli o moru, more e se brinuti o nama.Zbog svega toga shvatili smo da je po-trebna dodatna edukacija i populariza-cija mora meu djecom, mladei, ali u iroj zajednici.Plavi dan organiziran je u petak, 14. oujka, u korizmeno vrijeme, kada setradicionalno blaguje riba i tuju obi-teljske vrijednosti i obiaji.Tema ovogodinjega Plavog dana bila je Svjetionici Jadrana.Svjetionik je graevina, uglavnom via zgrada, koja pomae brodovima u navigaciji tako to emitira svjetlosne

Trstenik, Susak, Murvicu, Strugu, Bli-tvenicu, Tri sestrice, Sestricu velu, Veli rat, Stonicu, Sv. Andriju i Palagruu. Nai dragi gosti bili su uenici Pomor-ske kole Zadar, a tema Hrvatski svje-tionici.Rijeki svjetionik predstavio nam je kapetan Jakov Karmeli, dipl.ing. O ivotu na Palagrui, tom najuda-ljenijem svjetioniku od nae obale, govorio nam je svjetioniar Vojislav ain. Ve 16 godina neumorno radi na odravanju toga svjetionika - po bo-nacama i olujama. Ispriao nam je pri-u o samotnom ivotu na puini, gdje nema urbe kao u naoj svakodnevici,

POMORSKA KOLA BAKAR

21

Makare 2014

22

S prijateljima iz Djejeg vrtia Bambi krlje-vo spalili smo pusta, bura nam nije smetala, uivali smo u zrakama sunca i u druenju, na kraju smo se malo zasladili fritulama. To je to za ovu godinu ... makare, pa-pa do sljedee godine!

Djeji vrtii Pelice i Bambi

Djeji vrti Bakar

U vrijeme karnevala svake godine se za djecu u naim vrtiima organiziraju kostimirane zabave. Uz veselu glazbu i ples, fritule i aj, djeca su imala prili-ku na trenutak biti netko drugi, i s ne-skrivenim zanimanjem i oduevljenjem pokazivala su svoje maske. Biti dio ri-jekoga karnevala i sudjelovati u karne-valskoj povorci na Korzu je veliko zado-voljstvo. Ove smo se godine predstavili kao Mudre sove. Bili smo jedna meu najveim karnevalskim grupama, bilo

buku zvonara, presudili smo na-em Krivku. Druenje smo nastavili pjesmom, plesom i prigodnim a-enjem.Na kraju karnevalskih zbivanja su-dimo naim pustima, jer u svakom objektu, a imamo ih etiri, vrijedne su ruke naih odgojitelja i djece na-pravile jednog takvog, koji je kriv za sve nae nezgode koje su se dogo-dile tijekom godine.Ve sada razmiljamo o maski za sljedei karneval jer makare, kao dugogodinja tradicija naega kra-ja, ive u nama cijelu godinu! Kau stari ljudi: Na mladima svijet osta-je, a mi se trudimo da se takva uanca ne zatare!

Ksenija Tomac

nas je oko 150 maskica.Predstavnici nae maske sa svojom su tetom krenuli k gradonaelniku Rijeke te mu uruili dar, kako to opa kultu-ra nalae, u obliku manje replike nae maske Mudra sova. Uslijedilo je i krae karnevalsko druenje uz fritule i sok. Dok su male makarice prode-filirale u Djejoj povorci, pod budnim okom odgojitelja, u stopu su ih pratili i mame, tate, nonii i none. Na Delti u prostoru Ex porta nakon dugog pred-stavljanja ekala nas je okrepa - kraf-ne i sokovi- uz glazbu i ples. Nakon kraeg zadravanja, krenuli smo kua-ma. Ove smo godine po prvi puta su-djelovali i na makarama u Crikvenici, koje su se zbog loeg vremena odra-vale u atoru. Imali smo i goste, tako su vrti krljevo posjetili i Kukuljanski zvonari te glasnim udaranjem tjera-li zimu i s naih podruja. Uz veselo druenje maskirane djece, roditelja i

23

Kao i svake godine, Udruga umirov-ljenika Grada Bakra organizirala je veselu makaranu povorku po Bakru u kojoj su sudjelovale podrunice od Zlobina do Bakra. Sastali smo se u 14 sati ispred hotela Jadran, gdje su nas doekali lanovi podrunice Bakar sa aicom dobrodolice. Zatim smo kre-nuli uz more sve do Bakotarne i nazad na terasu hotela Jadran, gdje smo se poastili kobasicama, fritulama, ajem i vinom. Druenje je nastavljeno uz sa-stav aara iz Zlobina koji nas je pra-tio i za vrijeme povorke. Njihova svirka i pjesma raspoloile su sve nas te smo zduno pjevali i plesali, nije se osjeao

Makarani penzii

umor, a ni godine. Plesalo se do ve-ernjih sati. Nakon 18 sati uputili smo se prema svojim odreditima i prepustili la-novima podrunice Bakar da dokraja obave posao oko makara. Bilo je to jedno lijepo popodne koje e nam ostati u sjeanju.

Zdravko Winter

24

KUKULJANSKI ZVONARIPrva je subota potle Tri kralji. Rabi krenut. Treba spojit sa me-sta va Gradu Bakru, od Kukulja-nova preko Ponikav i Plosni, od Zlobina preko Plasa do Hreljina, Bakra, od krljeva, Krasice pa se do Praputnjaka i Meji. Kako ih spojit? Ki e ih povezat? Se na hode. Ni to ba tako ni lako. Nam je, Kukuljanskemi zvonari, dakako!Se je pariano, z ormara sej se znelo. Zvona popiturana, man-dura oprana i speglana, postoli napatinani, konopi zategnjeni.

Ni nas puno, ma nas je sejedno dosta, sako leto pr vie. Na elu naa muzika, sako leto se jaa. Tu je i na mali od banderi. Na me-tar stalno tu je, z korbaon v ruke. Reda mora bit. Pa zvonari. Si su tu. Najprvo oni mii, pa oni malo vei, na kraju oni najvei. Tu su i mladi i stareji, mravi i debeli. Vidi se, je nas dosta po broju, a bome i po kilae.Smotra je pasala, a dugi put pred nami. Bandera je naprvo. Mi za njun, z nogi na nogu, va kolone. Blizu ili dugo, uzbrdo ili nizbrdo,

Zvona i kanat za bakarski kraj

25

Zvona i kanat za bakarski kraj

nam je juto sejedno. Po suncu i tepline, po bure, daju ili snegu, nami je opet sejedno. ut nas je dobro. Sako leto se jae. uje se i muzika, a zvona pak najjae. I metrov vik se dobro uje. Tako mora bit. Z njegoven vikon se poinje i fermiva.Kamo prvo po? Ko i sako leto, zna se, Kukuljanovo, tu smo doma. Dale nas put pelje va Ponikvi i Plo-snu. Kamo onda? Ovisi! O emu? Prvo sega o vrimenu. Zato ako nas vrime pua najprvo do Zlobina, Plasa i Hreljina. Tamo zima najpr-vo dojde, a neki ju mora potirat. ekaju nas krljevo, Krasica, Pra-putnjak i Meja. Se uzbrdo, ali nami vavek lako. Tu je i Bakar, na centar, lipo nan je, a i se je ravo. Na Kuku-ljanovu se finjiva. Tamo kade i po-

inje. Tu i pusta naega, a smo ga prvo zvonjave obesili, vage-mo. Tu najjae i zvonimo. Za kraj. A onda na kraju feta! Z dogovo-ron, da drugo leto bit emo jo vei i glasneji. Evo ga, uje se, jo jedanput, vik metrov i beseda, Zvonari, pozdrav! Mauki su va zraku, zvonci do-bro mlate,dragi ljudi, to smo mi, Kukuljanski zvonari!

Ivica Mieti

26

Makare u O Hreljin

27

Makare u O Bakar, podruna kola Krasica

Karnevalska grupa oman Express i ove godine bila je vrlo aktivna. U Domu kulture u Hreljinu odrano je sedam makaranih subota uz taktove grupe Point. Petu godinu zaredom ugostili smo Kukuljanske zvonare koji su zajedno s naom malom muzikom zvonili po Hreljinu. Djeja reduta za nae najmlae odrana je 23. veljae a njih je takoer zabavljala grupa Point. Bili smo aktivni i na raznim karnevalskim dogaa-njima. Sudjelovali smo na 2. smotri zvonara pod nazivom Zvona i kanat za bakarski kraj kao i na karnevalima u Crikvenici, Grianama, Pehlinu te smo posjetili prijatelje u Jadranovu i mirki. Na Rijekomu karnevalu predstavili smo se s ma-skom Si smo mi tovari, a makarano ludovanje zakljuili smo 4. oujka paljenjem mesopusta i ita-njem entence. Zahvaljujemo svima koji sudjeluju i svima koji nas podravaju da se ne zatare tradicija makaranja u Hreljinu.

Denis Rui

Najlue peto godinje doba

28

Subota, 15. veljae 2014. - MAKA-RANI AUTO RALLY PARIZ-BAKAR pobjednici krljevske maki Makarani auto rally Pariz - Bakar tradicionalni je dogaaj u sklopu Rijekoga karnevala i parodija na svjetski poznati rally Pariz - Dakar. Ovogodinji, 23. Makarani rally Pariz Bakar odran je u subotu 15. veljae 2014. godine, a u nje-mu je sudjelovalo 49 raznih oblika motoriziranih kreacija, voenih s dvjestotinjak makaranih voza-a i suvozaa te lanova posade. Predvoeni metrom Tonijem i

kraljicom Karnevala, krenuli su s rije-ke Krimeje, kraj poznatog "Pariza", za-ustavili su se na Korzu, a onda nasta-vili prema Bakru. Rally se vozio prema Posebnom pravilniku oslanjajui se na sportska pravila Hrvatskoga auto-kar-ting saveza, a duina je iznosila 19,8 km. Nakon odranih vonji spretnosti, bakarske makare su se pobrinule za prigodnu zakusku, poslije ega je usli-

jedila podjela nagrada. Suorganizatori rallyja su Grad Rijeka, TZ Grada Rijeke, Grad Bakar, TZ Grada Bakra, Bakarske makare, Opina Ko-strena i KU paiari.Pobjednici ovogodinjeg makara-nog auto rallyja su makarana udruga krljevske makari koje su dobile pri-jelazni pehar za najuspjeniju grupu. Ovom prilikom upuujemo estitke na osvojenoj nagradi naim krljev-skim makarama i njihovom veselom roju pelica pod nazivom krljevski roj.

Sonja Jelui

Makarani Auto rally Pariz-Bakar

29

SP

OD

KO

LSKIH

KLU

PAH

Knjiga u sjeni interneta

Kau da su knjige ponekad nai najbolji prijatelji. Kad nitko nema vremena, one su tu. Na polici, u knjinici, na stolu, u torbi... Otvaramo knjigu i ulazi-mo u udesan svijet. Svijet rijei, svijet gdje sve postaje mogue. Svi-jet u kojem se rijei drue i igraju. itanje je jako vano. itanjem opaamo, promatramo, pamtimo, mislimo. itanjem obogaujemo na rjenik. Postajemo matoviti i kreativni. itanje je najbolje uenje. Koliko djeca u dananjem svijetu interneta itaju knjige? Zato se ne veseliti druenju s knjigom kada nas ona uvodi u taj aroban svijet? Dje-ci trebamo itati od najranije dobi. Kao roditelji, odgojitelji i uitelji trebamo djeci pokazati da s rijei-ma moemo puno toga. Moemo ih sastavljati, rastavljati, traiti, za-gonetati, odgonetati... Rijeima se moemo igrati. Od rijei su nastale prie. Prie koje djeca vole i koje trebaju, ali ih naalost dananji i-

votni ritam esto stavlja na neko drugo ili tree mjesto. U posljed-nje vrijeme djeca itaju sve manje i sve manje se ita sa zadovoljstvom. U uionici 1. razreda O Bakar knjiga je velik prijatelj. Uenici ita-ju puno i redovito, jer su svjesni da im upravo itanje omoguuje snala-enje u svakodnevnom ivotu te da je ono presudno za usvajanje znanja iz svih predmeta. Zato vrlo esto posjeuju kolsku knjinicu, gdje se odrava nastava koju u suradnji s uiteljicom osmisli kolska knji-niarka prof. Vesna traser. Uz to, uenici su redoviti posjetitelji Grad-ske knjinice u Bakru iji su lanovi od samog polaska u prvi razred. Pre-

ma preporuci knjiniarke prof. Do-lores Paro-Mikeli, uenici odabiru knjige primijenjene njihovoj dobi. Iako dolaze u ve poznati prostor, boravak u knjinici je za uenike prvoga razreda uvijek iznova lijepo

iskustvo. Svaki susret s knjinicom otvara nova pitanja i budi znatielju kod uenika stoga se suradnja na-stavlja tijekom cijele kolske godine. Ne moemo bjeati od tehnolokih dostignua, ali kroz knjigu i asopi-se nastojmo popularizirati itanje. itajmo naoj djeci i potaknimo ih da postanu dio toga udesnog svi-jeta knjiga. Privolimo ih da zavole itanje. Ako dijete prijateljuje s knji-gom tijekom djetinjstva zasigurno e ljubav prema knjizi ponijeti u ivot, te e nauiti da dobra knjiga uvijek moe biti i dobro drutvo.

Alma Hess

O Bakar

Makarani Auto rally Pariz-Bakar

30

SP

OD

K

OLS

KIH

KLU

PAH O Hreljin

kola u kojoj se voli itati

Meu uenicima Osnovne kole Hreljin oito su vrlo ozbiljno shvaene krilatice velikih ljudi koji kau: Soba bez knji-ga je slina ovjeku bez due - najve-i rimski govornik Ciceron; Knji-ga nije hrana, ali je poslastica - na pisac Tin Ujevi; Knjige su hladni, ali pouzdani prijatelji - grki filozof Sokrat; Imao sam u ivotu samo jed-nog pravog i iskrenog prijatelja: knji-gu" - francuski knjievnik, povjesni-ar i filozof Voltaire. Naime, njihova kolska knjinica doslovno je svakoga dana prepuna mladih itaa. Osim to im je postala izvor stvaranja dobrih italakih navika, ona je i centralno mjesto njihovoga dnevnog okupljanja, kreativnoga stvaralatva i mjesto opu-tanja uz ugodan razgovor, mjesto in-spirativnog stvaralatva i maleni bijeg od krutih kolskih obveza.

Prema izvoru iz knjige 150 godina ivota i rada Osnovne kole Hreljin prof. dr. sc. Milivoja opa, najstari-ji podaci o poetku rada knjinice u Osnovnoj koli Hreljin datiraju jo iz davne1856. godine kada je nabav-ljen poseban ormar za uvanje knji-ga u kolskoj knjinici. Hreljinska se puka kola 1910. godine svrstavala meu bolje opremljene kole, dok se o kolskoj knjinici, prema zahtjevima zakona i preporuci upanijske obla-sti u Ogulinu, vodila posebna briga. Uiteljska knjinica tada je obilovala mnogobrojnim izdanjima strunoga, knjievnoga i pedagokoga znaenja iz razliitih nastavnih i znanstvenih po-druja te je u tom pogledu znaajno pridonosila uspjenosti nastave.

U 60-im godinama prologa stoljea velika se briga pridavala ureenju, or-ganizaciji i funkciji kolske nastavnike i uenike knjinice. Dobivi odgova-rajue i vrlo prikladne prostorije u pri-

zemlju preureene stare zgade, nabav-kom veeg broja struno-pedagokih, knjievnih i drugih djela za nastavni-ke i uenike te ureenjem knjinoga fonda prema suvremenim katalokim standardima, ona se organizacijski i funkcionalno konstituirala kao poseb-na cjelina iji je jedini nedostatak bio u tome to su njezine prostorije sluile samo za smjetaj i izdavanje knjiga, ali ne i za rad uenika u njima.

Danas kolska knjinica doslovno predstavlja jedno malo, toplo, papir-nato srce cijele kole s posebnim na-glaskom na rad uenika unutar same knjinice.

Prema rijeima ravnatelja Osnovne kole Hreljin Zorana Pavletia, u obo-gaivanje knjinice svake se godine ulae maksimalan trud, kako u mak-simalno iskoritavanje njezine funkci-onalnosti, tako i u obogaivanje njezi-noga knjinoga fonda:

Financijska pomo i velika logistika potpora Grada Bakra od iznimne je vanosti za optimalno funkcioniranje cijele Osnovne kole Hreljin, pa tako i njezine knjinice. U Proraunu za 2012. godinu, Grad Bakar osigurao nam je 30.000,00 kuna za adaptaciju knjinice. Tim sredstvima poveana je kvadratura knjinice za 4 m2, kuplje-ne su nove knjige, napravljeno je 18 novih polica za njihovo spremanje, postavljeni su podni laminati, insta-liran je beini internet, postavljen ugradbeni ormar za prirunu litera-turu te kupljeno raunalo za potrebe uenika.

to i koliko itaju te kako svoje vri-

jeme provode u knjinici, pitali smo uenike kole u Hreljinu.

Kao i svi, i ja najvie itam lektiru, no esto uzmem i knjige koje nisu lekti-ra. Najvie itam naveer, volim avan-turistike knjige. U knjinici sam svaki

Ravnatelj Zoran Pavleti

CINTIJA MIETI, 6. razred

31

dan, nekad ovdje itam, a nekad sam ukljuena u neke druge aktivnosti. Volim ovdje provoditi svoje slobod-no vrijeme. Ako mi se knjiga ba jako svia, onda ju proitam u dva dana, a ako je dosadna, to zna potrajati i mje-sec dana, rekla nam je simpatina Cintija.

Luka nam se malo i pohvalio umije-em brzoga itanja: Knjigu od npr. 160 stranica mogu proitati u samo etiri dana. Dodue, preskoim stra-nicu-dvije, tu i tamo, iskreno nam je priznao.

Dvije Nike iz 5. razreda osim to vole puno itati jako su aktivne i u kreira-nju mnogobrojnih inovativnih proje-kata koji se provode u sklopu knji-nice.

Nas dvije smo osmislile projekt u vri-jeme Boia pod nazivom Lijepe elje svih vesele. Ideja je bila da se napiu pisma ili poruke namijenjeni prijate-ljima ili simpatijama iz kole te da se ubace u posebno napravljenu kutiju elja."

SVEN BOIEVI, 8. razred

Neku knjigu za lektiru koja mi se jako dopala znam uzeti i po nekoliko puta i iznova ju itati. Najvie volim avanturistike knjige, prie o potoplje-nim galijama i slino. Na pitanje koja mu je najdraa knjiga, Sven se naao u nedoumici: Imam jako puno najdra-ih knjiga, iz svakog razreda imam po dvije najdrae i nisam siguran kako da vam odgovorim na ovo pitanje.

LUKA PODGORELEC, 4. razredNajvie itam knjige za lektiru jer su obvezne, a ono to ja najvie volim i-tati su stripovi, i to kriminalistiki stri-povi i svi stripovi Alana Forda.

FRANKA VIDAS, 3. razred

Doem li ranije u kolu i jo imam vremena do poetka nastave, najugod-nije se osjeam u knjinici. Nekad ne-to proitam, nekad provjerim zadau. Ovdje mi je ugodno i volim tu provo-diti vrijeme.

NIKA PALADIN, 5. razred

NIKA RONEVI, 5. razred

LAURA LIVANI, 1. razred

Kada doem u knjinicu, sama znam traiti knjige koje me zanimaju. Naj-ee uzimam prie za djecu, a najdra-a knjiga mi je Biblija za malene. Jako volim itati ali i gledati slike u knji-gama.

32

SP

OD

K

OLS

KIH

KLU

PAH

Projekt je neto slino kao ubacivanje poruka u kutiju u povodu Valentino-va. Jako smo se iznenadile na otvaranju kutije elja jer je bila prepuna poruka. Izvlaenje je bilo u knjinici i poruke su se rasporeivale prema adresiranju.

IVA MERLAK, knjiniarka

e itaju, dakako, obveznu lektiru, ali vole se dohvatiti i stripova, asopisa za tinejdere Smibe i Modre laste.

Najdraa knjiga Niki Ronevi je Pokuaj zaboraviti Mire Gavrana, a Vlak u snijegu Mate Lovraka najmi-lije je tivo Nike Paladin.

Da bismo mogli finalizirati nau sliku knjinice u Hreljinu, razgovor smo zavrili s knjiniarkom IVOM MER-LAK, jednom od osoba odgovornih za ovako uspjeno kreiranje percepcije knjinice.

Naa knjinica ima neto vie od 5.000 knjiga (neto vie od 3.000 na-slova), a njezini lanovi su kolska dje-ca i svi nastavnici. Budui da knjini-ca sama po sebi ne postoji u klasinom kolskom rasporedu, u dogovoru s ostalim nastavnicima, ili kada se poja-vi rupa u kolskom programu, uba-cuje se organizacija brojnih aktivnosti u knjinici. Moje je promiljanje takvo da knjinica nije iskljuivo mjesto raz-mjene knjiga, ve je to i dobar kol-ski kutak gdje se uenike puno stvari moe nauiti", kazala nam je Iva.

Veliki mi je uitak interakcija s ueni-cima kojima kroz rad u knjinici, broj-ne razgovore i aktivnosti nastojim uz ljubav prema knjizi potaknuti i zani-manje za informacijsku pismenost te naine pravilnoga koritenja literature openito. Vjerujem da ih na taj nain pripremam za bolje snalaenje u umi informacija koja e ih ekati kasnije u ivotu.

Vedra knjiniarka Iva eljela je zavri-ti razgovor s vrlo bitnim motom knji-nice u Hreljinu: uvamo knjige od masnih prstiju, tastaturu od mrvica i pod od ljepljivih napitaka.NIKA I NIKA

Potovala se privatnost poruka, one se nisu itale, rasporeivanje je ilo iskljuivo prema adresama. Najvie poruka je bilo iz 5., 7. i 8. razreda. Za-nimljivo je bilo i to da smo imali ak etiri ili pet poruka od naih najmla-ih uenika, onih iz 1. razreda.

NIKA i NIKA jako vole itati; najvi-

KOLSKA KNJINICA MALI DNEVNI BORAVAK

Maksimalno nastojim ukljuiti ue-nike u rad knjinice te elim da ona postane ugodno mjesto u koje e ue-nici s radou zalaziti ak i onda kada ne posuuju knjige. Ukljuila sam uenike i u organizaciju i u ureenje knjinice. Oni slau knjige, izrauju panoe, evo, izradili su i ovo eko ita-lako stablo."

Ekipa Bure pozdravit e sve itatelje zapisom starih Egipana: Knjiga je vrjednija od svih spomenika ukraenih slikama, reljefom i duborezom, jer ona sama gradi spomenike u srcu onoga koji je ita.

Gordana imi Drenik

33

NA

A K

NJI

NIC

A

Autori: Josip Luzer i Aristide SpiniENGLESKO-HRVATSKI ENCIKLOPEDIJSKI BRODOSTROJARSKI RJENIKZagreb: kolska knjiga, 2013.g.

Nedugo nakon promocije na za-grebakomu Interliberu i na Pomorskomu fakultetu u Rijeci, ovaj po opsegu i strukturi jedinstveni rjenik u svijetu, rad mr. sc. Aristidea Spinia i Josipa Luzera, prof., u naoj je knjinici 16. sijenja 2014. g. pred-stavio jedan od autora Rjenika, sveu-ilini profesor, na na ponos Bakranin i zaviajnik, g. Josip Luzer.

Zainteresiranoj i brojnoj publici pred-stavio je zajedniki rad na Rjeniku koji je u 16-godinjem razdoblju stva-ranja trpio mnoge nedoumice, istrai-vanja, strune dvojbe,

varstva i brodske administracije. Rje-nik na kraju nudi i koristan popis vrela iz domae i strane strune literature. ()

Enciklopedijskim se rjenikom popu-njava ozbiljna leksikografska praznina nastala razvojem tehnike i uvoenjem novih tehnologija. Posebice valja ista-knuti da Rjenik odgovara zahtjevima sve vee interdisciplinarnosti koju su-vremeno brodsko strojarstvo postavlja pred leksikografa.

Djelo slui brojnim hrvatskim a-snicima stroja na domaim i stranim brodovima, inenjerima u tvornicama brodskih pogonskih i pomonih mo-tora, brodograditeljima, uenicima i studentima u uenju iz strane literature i pri pisanju maturalnih i diplomskih radova, nastavnicima u pouavanju strunih predmeta, prilikom pisanja

udbenika i prirunika, inenjerima u registrima, carini, zavodu za normiza-ciju, tehnikim strunjacima u luka-ma, lukim terminalima, pomorskoj upravi, Hrvatskoj ratnoj mornarici, strunim prevoditeljima te svima koji se znanstveno i struno usavravaju u ovom podruju. ( iz Predgovora / au-tori)

Uskoro e dostupnost i primjenu Rjenika olakati i njegova pojavnost u elektronikom obliku za aplikaciju na i-phoneu, ime e publicitet i korite-nost nesagledivo narasti, a Pomorsko-me fakultetu u Rijeci to e biti prvo takvo izdanje.

Velika je dragocjenost Rjenika i u ouvanju izvornoga hrvatskoga stru-kovnog nazivlja koje e zauvijek ostati zapisano i svjedoiti nae jezino naci-onalno bogatstvo.

Iskrene estitke autorima!

Dolores Paro-Mikeli

Enciklopedijski rjenik jedinstven u svijetu

OBAVIJEST KORISNICIMAU MJESECU TRAVNJU POVRAT KNJIGE

UZ OPROST ZAKASNINE !!!

Zbog skorog prelaska na NOV RAUNALNI-manje fleksibilni program u vidu potovanja rokova posudbe, molimo korisnike da pravodobno vrate posue-nu grau i naglaavamo daljnju programsku netoleranciju na zakanjenja.

Nakon mjeseca travnja, produenje roka posudbe bit e mogue samo jednom!

Vaa Knjinica

a u suradnji s jeziarima i pomorskim strunjacima i naposljetku s izdavaem ugledao svjetlo dana.

Rjenik obuhvaa cjelovit brodostro-jarski korpus suvremenoga engleskog jezika. U njemu su skupljeni i obra-eni izrazi iz sljedeih tehnikih zna-nosti: brodskih glavnih i pomonih motora, kotlova i turbina, termodina-mike, dijagnostike kvarova, mehani-ke, elemenata strojeva, brodogradnje, goriva, maziva i vode, automatike, elektrotehnike i elektronike, obrade materijala, propulzije broda, alata, cje-

34

NA

A K

NJI

N

ICA

Izloba o bakarskomu kulturnom blagu izazvala je velik interes jav-nosti i potaknula nas da, posve ne-planski, produljimo termin izlobenog postava sve do kraja travnja. O samom autoru nije potrebno govo-riti jer njegov nepresuni elan i neza-ustavljiv rad na ouvanju i promidbi kulturno-povijesnih vrijednosti naega Knjieni susret sa

eljkom Horvat Vukeljom

U suradnji sa kolskom knji-gom, 20.oujka u 13.00 sati ugostili smo knjievnicu za djecu eljku Horvat Vukelju.

Susret je unaprijed dogovoren za uenike mlaih razreda Osnovne kole Bakar sa kolskom knjiniar-kom Vesnom traser. Pratile su ih njihove uiteljice Alma Hess, Vesna Kapovi te spomenuta knjiniarka.

Nakon kratkog pozdrava i upoznava-nja, knjievnica nam je poela priati svoje prie u aljivom i vedrom tonu te posve zaokupila pozornost djece i svih prisutnih.

Vrlo brzo nam je dokazala zato su joj specijalnost ba priokazi: knji-evno-scenska forma - kombinacija prie i kratkog igrokaza u kojem uz autoricu sudjeluju i gledatelji.

Iz njene su posebne torbe nepresta-no izlazili predmeti koji su uprizorili likove iz stvarnoga ivota, uglavnom iz ivotinjskoga svijeta. Djeca su i sama sudjelovala u stvaranju prie, a knjinica se pretvorila u pravo malo kazalite.

U jednom smo trenutku sluali mali djeji orkestar jer su sva djeca pro-izvodila zvukove kako ih je uputila naa goa. Neki su lupkali nogama

Dokumentarna izloba Bakarsko kulturno blago(od poetka veljae do kraja travnja 2014.g.)

Autor Ivan amani

ma, groblju, koncentracijskom logoru, bakotu i Vodici, o izlobama, starin-skim zanatima, o jedinstvenoj bakar-skoj nuli, industrijskoj batiniFotografijama, od kojih je neke i sam snimio, te bitnim injenicama iz do-kumentirane povijesti grada vodi nas priom - podsjea na znano, pouava o zaboravljenom, otkriva to do sada nismo znali!?Jedni od posjetitelja bili su i uenici niih razreda O Bakar s uiteljicom i knjiniarkom. Kolektivno su razgle-dali izlobu uz struno vodstvo samo-ga autora. Milina je bila vidjeti i uti dobro pripremljene i zainteresirane uenike s ruicama u zraku i mno-tvom pitanja kako pomno prate izla-ganje i pojanjenja g. amania.Izloba i dalje pripovijeda: svaki je segment dio kolaa sveobuhvatne pri-e o Bakru, bilo rijeju ili slikom, po-vezanih ili ne, jer puno se ima za rei o bakarskomu kulturnom i povijesnom blagu. Prie se same mnoe, nadolaze , a posjetitelji, barem neki od njih, imaju i ideju kako bi ovaj postav tre-bao biti sauvan i stalan i trajno dostu-pan iroj javnosti.Zahvaljujemo autoru na vrijednome izlobenom postavu.

Dolores Paro-Mikeli

Bakra i zaviaja govore vie od bilo ka-kva opisa.Autor je na 15 izlobenih panoa obra-dio bakarske batinske teme i ispriao posjetiteljima mnotvo pria o Bakru: za vladavine Frankopana, o povelji Marije Terezije, o crkvama i biskupi-ji, kolama, djejem vrtiu, narodnom domu, novoj knjinici, znamenitim Bakranima, muzeju i trgovima, bakar-skoj gospodi i strai, o ljekarni, tune-rama i ribarima, znaajnim graevina-

35

o pod, drugi su pucketali prstima, trei pak zvidali, a ona ih je pratila na usnoj harmonici i flauti.

Svi smo oduevljeno pljeskali i smi-jali seDa smo istinski uivali mo-glo se vidjeti po ozarenim djejim licima koja su knjievnici radoznalo postavljala razliita pitanja na koja je ona vrlo rado odgovarala.

eljka Horvat Vukelja, profesorica hrvatskoga i francuskoga jezika po-ela je pisati prie i igrokaze kako bi potaknula djecu na itanje. Njena su djela, od ega su najpoznatije Sliko-prie, uvrtena u lektiru mlaih ra-zreda osnovne kole.

Ispunila nas je, svih redom, veseljem i pozitivnom energijom s porukom kako moemo i trebamo uivati u malim stvarima koje ivot krase i ine ga posebnim.

Njen pristup ivotu kroz igru i priu zaista nas je pouio i ohrabrio!

Knjinica je mjesto sastajanja i druenja gdje djeca rado pro-vode svoje slobodno vrijeme. Tako je bilo i tijekom ovogodinjih zimskih kolskih praznika.

Kako bismo ih animirali i uljepali im dane slobodne od kolskih obve-za, zamolili smo vrijedne tete Dru-tva Naa djeca Bakar, voditeljicu Idu Velkovski i likovnjakinju Jadranku Herceg, da odre tematsku radionicu po svom izboru.

One su se kao i uvijek vrlo rado odazvale.

U popodnevnim satima, 9. sijenja

odrana je radionica U svijetu pa-tuljaka.

Knjinicu je ispunio djeji smijeh i amor. Bilo je tu djece razliitog uzrasta, ali su meusobno svi lijepo suraivali i pomagali jedni drugima uz struno vodstvo i pomo vodite-ljica radionice. Uz malo materijala i puno mate nastali su raznobojni pa-tuljci koje su djeca kasnije ponosno odnijela kui.

Radionicu emo pamtiti po veselom i bezbrinom ugoaju te ugodnom druenju djece i odraslih.

Jelena ubat

Radionica za djecu

Drago nam je da je i ona iz Bakra po-nijela lijepe dojmove jer nam se drugi dan javila i zahvalila rijeima:

Hvala vam jo jedanput na divnom susretu! Posjet Bakru ostat e mi u svi-jetloj, sunanoj uspomeni - zbog ljepote grada, ali i zbog srdanosti njegovih graana.

Jelena ubat

36

INT

ERV

JU B

RO

JA Gordan Pape,ravnatelj Pomorske kole u Bakru

Gospodin Gordan Pape, po-morski kapetan, devetu je godinu ravnatelj Pomorske kole u Bakru. Upueni govore da je u zadnjem razdoblju Pomorska kola dobila nov zamah, obogatila program rada, otvorila nova usmjerenja i ui-nila sve da iz nje izau perspektivni kadrovi, obrazovani, pomorci koji e sigurno zaploviti morima svijeta... Gospodine Pape, predstavite nam ukrat-ko Pomorsku kolu Bakar.Pomorska kola ima dugu tradiciju u kolovanju svojih kadrova. Prola je mnoge mijene i opstoji ve punih 165 godina. Usuujem se rei da je ba-karska nautika zaista najpoznatiji ba-karski brend. Pomorska kola koluje kadrove u pomorstvu i za pomorstvo. kola ima ISO sustav kvalitete 9001: 2008 od 2001. godine i po tome je jedinstvena kola u naoj upaniji. koluje budue asnike nautike i bro-dostrojare za trgovaku mornaricu i putnike brodove, tehniare za jahte i marine i tehniare za logistiku i pedi-ciju. Naglaavam dugu tradiciju kole i njenu povezanost s pomorskom pri-vredom u Hrvatskoj, ali isto tako i-njenicu da su svjedodbe za tehniare za brodostrojarstvo i pomorske nauti-are meunarodno priznate. To impli-cira kolovanje kadrova kojima je cijeli svijet trite. Implementacija STCW

konvencija (International Convention on Standard of Training, Certification and Watshkeeping for Seafarers) u re-dovne programe osigurava uenicima meunarodno priznatu svjedodbu ali i ukrcaj neposredno nakon zavrenog kolovanja. Budui da su svi smjerovi etverogodinji, kola time omogua-va nastavak kolovanja u vertikali, na Pomorskome fakultetu ili bilo kojem drugom obliku kolovanja, kojem ue-nici mogu pristupiti nakon uspjeno poloene Dravne mature.Na poetku kolske 2013./2014. godine otvorili ste nova usmjerenja, to znai da oslukujete i trite rada i koluje-te nov profil pomoraca, strunjake koji e biti konkurentni na tom tritu. No ova kolska godina ve pomalo istjee, imate li novih ideja i planova za raz-doblje pred vama?Od ove kolske godine koluju se bu-dui tehniari za jahte i marine. Pro-

grame za ovaj smjer sainili su i nai kolege iz kole na temelju predvianja potreba za kadrovima u mnogobroj-nim marinama, naravno i onima koje su u planovima. Program je eksperi-mentalan i naa su iskustva pozitivna. kola je zatraila upis i ove godine te je MZOS odgovorio pozitivno. Nakon zavrenog kolovanja, vrlo je iroka le-peza poslova koje nai uenici mogu raditi - od poslova na recepciji, teh-nikih, do skiperskih ili administra-tivnih poslova. Uenici nakon etve-rogodinjeg kolovanja mogu nastaviti kolovanje, na istom ili bilo kojem od fakulteta.U sklopu Pomorske kole djeluje i a-ki dom u kojem borave uenici iz udaljenih krajeva, osobito iz Slavoni-je, odnosno iz kontinentalnih podru-ja. Poznato je da se ti uenici koluju zahvaljujui i stipendijama nadlenoga ministarstva. Odlaze li oni nakon zavr-etka kolovanja natrag u svoj kraj ili nastavljaju kolovanje na rijekomu fa-kultetu, odnosno pronalaze li zaposlenje u rijenoj plovidbi u kontinentalnom dijelu Hrvatske? Imate li o tomu povrat-nih saznanja?Ueniki dom je sagraen 1960.g. za potrebe uenika iz unutranjosti. Ti uenici uglavnom plove na morskim rutama, mnogo ih je manje u rije-noj plovidbi. Veina nastavlja kolo-vanje, a zahvaljujui njihovim pozi-tivnim iskustvima, iz kontinentalnih krajeva svake godine pristiu novi uenici. Razlog opredjeljenja za dugu plovidbu, odnosno glavni razlog do-

37

laska u ovu kolu je teka socijalna i ekonomska situacija u unutranjosti i sigurnost zapoljavanja koju omogu-uje naa kola. Stipendija MPPI-ja kao potpora kolovanju omoguava im smjetaj i kvalitetan ivot u ueni-kom domu, gdje su 24 sata pokriveni strunim osobljem i mnogi od njih su meu najboljim uenicima kole. Razdoblje adaptacije i socijalizacije prevladavaju uspjeno budui da su domski programi prilagoeni njiho-vim potrebama. Povezani smo s njima jer nakon plovidbenog staa dolaze na konzultativnu nastavu, koja ih pripre-ma za polaganje asnikih ispita, pa vrlo uspjeno pratimo nae uenike i

su odabrali, vi ustrajavate na stalnim ulaganjima - u aki dom, u novu opre-mu , ulaete u nautiki kabinet, kolski brod Vila Velebita II i drugo. Problemi vezani uz sportsku dvoranu su uspjeno rijeeni. Ona je u funk-ciji i koristi se za nastavu i druge izvannastavne projekte i aktivnosti te kurikulumske sadraje. U skladu sa zahtjevnim odgojno-obrazovnim pro-gramima potrebno je stalno ulagati u opremu i oplemenjivati prostor, to sustavno inimo u okviru vlastitih mo-gunosti, uz pomo osnivaa i resornog ministarstva. Poveanjem broja razred-nih odjeljenja primorani smo osposo-bljavati adekvatne uionice sukladno standardima koje moramo zadovolja-vati, mislim i na STCW-konvenciju. Ona se sve ee mijenja, nadopunjuje i zahtijeva novu i sofisticiranu opremu kao to su nautiki simulatori, brodo-strojarski simulatori, oprema propisa-na za sigurnost na moru itd. Radi se o opremi koja je propisana IMO-kon-vencijom te je stoga i vrlo skupa. Bez nje kao i bez educiranih kadrova ko-la ne bi ispunjavala uvjete propisane pravilnicima i ne bi dobila suglasnost Ministarstva pomorstva na izvoenje programa obrazovanja. Ministarstvo i nas kao kolu nadzire i EMSA-vanjski monitoring. kolski brod Vila Velebita II je drveni brod izgraen 1956. godi-ne i za njegovo odravanje potrebna su zaista znatna materijalna sredstva kako bismo mogli produavati svjedodbu za plovidbu. Jedina smo kola u RH koja posjeduje brod te zbog toga i do-lazi povremeno do neshvaanja naih potreba, jer mi smo zaista skupa kola, ili blae reeno - vrlo zahtjevna.Ve smo spomenuli da se primie kraj ove kolske godine i da uenici osmih razreda razmiljaju o odabiru budueg zanimanja. Mnogi od njih zacijelo e se odluiti za zvanje pomorca.Vi ste, gospodine Pape, neupitno osoba koja ih u tomu - u samomu startu u to lijepo, ali sloeno i zahtjevno zvanje - moe savjetovati. to im elite poruiti?Na temelju vlastitoga primjera, po-zvao bih ambiciozne uenike u ovu kolu. Plovidbeni smjerovi omogua-vaju siguran posao i za nae uvjete pri-stojnu egzistenciju. Radna mjesta za

nakon zavrenoga redovnog kolova-nja. Najbolji promotori nae kole u sredinama u kojima rade su njihova uspjenost i izvrsno snalaenje u struci to za posljedicu ima zadovoljavaju-i ivotni standard. Uenici u naem domu uglavnom su iz ire okolice: iz Istre, Gorskoga kotara, oblinjih otoka ali i iz unutranjosti Hrvatske.Bilo je problema vezanih uz kolsku portsku dvoranu, znamo da su oni ri-jeeni i da sada imate kvalitetan prostor za razne sportske aktivnosti. No u e-lji da budui pomorci steknu potrebnu praksu i osposobe se za zanimanje koje

tehniare za jahte i marine e biti vrlo perspektivna budui da mi kolujemo prve generacije a uenici koji ne ele ploviti mogu sebe nai u smjeru Teh-niar za logistiku i pediciju, budui da je rad u agencijama i razliitim servisima potreban u meunarodnoj razmjeni roba i dobara. Boravak ue-nicima u koli je ugodan. Ponueni su im mnogobrojni programi kojima se mogu pokriti izvannastavni interesi. kolski projekti: Meunarodna bakar-ska regata, Mladi pomorac, SEMEP, Ljetopis, Plavi dan, SK, Upoznajmo svoje susjede i mnogi drugi po koji-ma je kola prepoznata izvan vlastitih okvira prilika su uenicima eksponi-rati razna umijea, talente, ambicije i

interese. Za uenike se organizira do-datna i dopunska nastava te osigurava praksa na naem kolskom brodu Vila Velebita II i na brodu MPPI-ja Kra-ljica mora. Na terenskoj nastavi, koja se intenzivno provodi, uenici se so-cijaliziraju, ue ponaanjima u novim situacijama, drue i usvajaju mnoge kompetencije na zabavan nain.

Boica op Pavuek

38

SPO

RTS

KI B

AK

AR

Matija Rui uenik je 7A razreda Osnovne kole Hre-ljin i jedan je od najperspek-tivnijih mladih sportaa Taekwondo kluba Suak. Svojim uspjenim rezul-tatima privukao je pozornost izborni-ka kadetske taekwondo reprezentaci-je. Osim to uspjeno parira starijim i iskusnijim protivnicima, isto tako uspjeno svladava i kolske obveze s gotovo samo peticama u imeniku. Njegova vitrina prepuna je odlija, veinom zlatnoga sjaja. Matija se po-peo na postolje na svim natjecanjima na kojima je Taekwondo klub Suak sudjelovao ove sezone. Tako je na pr-venstvu Primorsko - goranske upanije bez konkurencije, s visokom bodov-

Istina je da se za svaki rezultat treba malo i pomuiti, uskladiti kolu, tre-ninge i slobodno vrijeme, ali dobrom organizacijom vremena sve se stigne. Kada se neto jako voli, kao to ja vo-lim trenirati i ii na natjecanja, nita nije problem, ak niti svaki dan puto-vati iz Hreljina u Rijeku na trening. Najzabavniji dio bavljenja sportom su putovanja, pogotovo kada si u repre-zentaciji pa putuje cijelim svijetom. Lijepo je pobjeivati i osvajati meda-lje, ali isto tako dogodi se i poraz. Te-ko je prihvatiti da je netko bio bolji od tebe, ali svaki sporta mora se nauiti i pobjeivati i gubiti. To je bitno za sport a i kasnije u ivotu.

U individualnim sportovima uspjeh ovisi o tome koliko se ti sam trudi. S druge pak strane, nema vercanja, jer ako ti je lo dan, ne moe se izvui izgovorom na ekipu. Otkad pamtim, uvijek sam se volio tui i gledati filmo-ve s Jackijem Chanom, a i volim taj adrenalin prije svake borbe. Zato mi je na treningu najdrai sparing (bor-ba), a najdosadnije mi je kada mora-mo raditi vjebe za snagu. Odabrao sam taekwondo jer je borilaki sport s full kontaktom, ali je jako siguran i uglavnom nema ozljeda zbog oklopa i svih titnika koje moramo nositi u borbi.

Do sada ima puno uspjeha na natje-canjima, koji je tvoj krajnji cilj?Svatko eli postii uspjeh, ali ne opte-reujem se rezultatima. Jako sam zado-voljan svime to sam dosad napravio, ne treniram ni tri godine i smatram da moram jo puno toga nauiti. Trenu-tano se spremam za prvenstvo Hrvat-ske za kadete koje e se odrati u Bje-lovaru i nadam se dobrom rezultatu. Volim se natjecati, pobjeivati i napre-dovati pa se nadam da u postati stalni lan reprezentacije i dat u sve od sebe da nastavim osvajati medalje i na eu-ropskim i svjetskim natjecanjima. Na

nom razlikom, osvojio prvo mjesto, isto kao i na Kondor openu, iznimno jakom turniru na kojem su sudjelovala 733 natjecatelja iz 89 klubova. Srebr-nom medaljom okitio se na meuna-rodnom turniru M-2, dok je brona-nu medalju osvojio na isto tako jakim turnirima Jastreb open i Plemeniti tur-nir Zapreia.

Za uspjene rezultate potrebno je mnogo odricanja. Koje prednosti ima aktivno bavljenje sportom?

Martina Zupi, Sandra ari i se-stre Zaninovi osvajanjem olimpij-skih medalja napravile su mnogo da teaekwondo postane jedan od naj-uspjenijih hrvatskih sportova. Bez obzira na sve sjajne rezultate naih sportaa, taekwondo ipak ne spada u top pet sportova. to te je potaknulo da se odlui ba za taekwondo?Prije taekwondoa bavio sam se neko vrijeme nogometom, ali se nisam pro-naao u tome. Smetalo me to pobjeda nije ovisila samo o meni ve o svima.

Perspektivni mladi sportai Grada Bakra

39

Koarkai krljeva ponovili su prologodinji uspjeh i ponovno osvojili drugu koarkaku ligu u konkurenciji klubova iz Istarske, Pri-morsko-goranske, Liko-senjske i Kar-lovake upanije. Za razliku od pro-logodinje teke bitke do posljednjega kola, ove godine su krljevani titulu obranili uvjerljivo s 19 pobjeda i samo jednim porazom, dok je drugoplasira-na pulska Stoja poraena s 18 koeva razlike u Puli i 28 u Mavrincima. Velik je to uspjeh krljevskoga i bakarskoga sporta usporedimo li ih s drugim, fi-

krljevo ponovno prvak druge lige!nancijski puno jaim klubovima iz ve-ih sredina i gradova. No entuzijazam i ljubav prema naemu klubu bili su jai od svih naleta protivnikih ekipa. Osvajanjem lige krljevo je sudionik kvalifikacija za ulazak u prvu koar-kaku ligu u kojoj su ove godine jo i Borovo (Vukovar), Katela (Split), Velika Gorica i Grafiar iz Ludbrega. Atraktivno i neizvjesno natjecanje po-inje poetkom travnja. Prologodi-nje utakmice punile su tribine, novine, radioprijenose, a posebno je istaknut prijenos uivo na SportKlub televiziji

iz legendarnoga ibenskog Baldekina u kojemu je krljevo izgubilo u posljed-njim sekundama utakmice. Prva liga je krljevu prole godine izmaknula za samo nekoliko bodova protiv Krie-vaca, ali smo cijeloj Hrvatskoj pred-stavili nae krljevo i na Grad Bakar; ove godine uz podrku vjerne publike i ljubitelja sporta oekujemo jo bolji rezultat, pa da dogodine gledamo u naemu kraju susrete prve lige protiv Zagreba, Splita, Alkara, ibenika...

Alen Miculini

treningu imam ekipu, volim trenirati i davati sve od sebe a reprezentacija i svjetske medalje doi e s vremenom.

Doris Markovi

OSTALI REZULTATI U 2014. godini:

MEUNARODNI TURNIR M-2- Na natjecanju je nastupilo 570 sportaa iz osam zemalja (Italije, Bugarske, Slovake, Maarske, Slovenije, Srbije, BiH i Hrvatske). ARIANTELAKU1.mjesto(OHreljinPraputnjak) KLARAPOLI1.mjesto(OHreljinHreljin) LEONKOKOR3.mjesto(OHreljinZlobin) ANAHASKI3.mjesto(OHreljinHreljin)

PLEMENITITURNIRZAPREIA-Naturnirujenastupilo658na-tjecatelja iz 112 klubova iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Herce-govine. LUCIJASMAILA2.mjesto(OTrsatPraputnjak) KLARAPOLI3.mjesto(OHreljinHreljin)

40

DA

NI N

AI

H M

JEST

A

U sklopu Joehove, blagdana sv. Josipa, zatitnika mjesta i istoimene upe, odran je bo-gat kulturni, vjerski, sportski i zabavni program kojim su mjetani Praput-njaka obiljeili svoj dan. Rije je o ve tradicionalnoj manifestaciji koju tije-kom oujka, u trajanju od nekoliko dana, organizira Vijee mjesnog odbo-ra Praputnjak u suradnji s udrugama te pod pokroviteljstvom Grada Bakra.

Program Joehove zapoeo je turni-rom u balotama, u finalu je boarska ekipa Kraljevice pobijedila ekipu Hre-ljina 1, dok je ekipa Hreljina 2 pobije-dila domau ekipu Trnovice i osvojila 3. mjesto.

Joehovu je obiljeio i bogat vjerski program, pa su tako svakodnevno u upnoj crkvi sv. Josipa bile svete mise, sluena je i misa za bolesnike te misa za sve pokojne upljane. Na sam blagdan sv. Josipa, 19. oujka,

Joehova - brojnim dogaanjima Praputnjarci obiljeili blagdan zatitnika mjesta i upe

Praputnjak se poklonil svomu svetomu Josipu

Za zainteresirane mjetane odrana je i besplatna zdravstvena akcija mjere-nja tlaka i eera u krvi u organizaciji Udruge dijabetiara, a tom su prigo-dom mjetani dobili i savjete u svezi s tom boleu.

jutarnju svetu misu predvodio je vl. Milan Cvitkovi, a onu poslijepod-nevnu vl. Marijan Benkovi, uz na-stup pjevakoga zbora Trisagion.

Takoer, odrana je i pobonost kri-noga puta na Kalvariji.

U zabavnom dijelu programa u Domu kulture Praputnjak odran je Zuhra stand up comedy, koncert je odrao tamburaki sastav Barufa, a svoj nastup imao je i Studentski zbor Sveuilita Rijeka.

U sklopu Joehove organizirane su i dvije izlobe, pa je tako u Malom mu-zeju Rati postavljena prigodna izloba radova koja se mogla razgledati za vri-

41

Praputnjak

DA

NI N

AIH

MJESTA

Izloba u Fotogaleriji Pjer u PraputnjakuU Fotogaleriji Pjer u Praputnjaku 18. oujka otvorena je izloba fotorepor-tera Novoga lista i njihovih kolega koji su sudjelovali u snimanju karnevala i karnevalskih dogaanja. Svoje radove na izlobi, koja ostaje otvorena do kraja travnja, izloili su Silvano Jeina, Roni Brmalj, Sergej Drechsler, Arsen Mileti, Ivan Kosi, Aleksandra Jurdana, Draen okevi, Miljenko egulja, Pero Lovro-vi, Damir komrlj, Emil Poar i Jadranka Basti-Herak. Svaki autor izloio je tri fotografije na kojima je prikazao svoje vienje karnevala.

Sanja Gapert

Izloba

Dojdite videt a delaju penziiIzloba sv. Josipu va ast odprta je 17. oujka na pet ur zapolne va Drutvenom domu na Praputnjaku. Ovoga reda penzionerki z Praputnjaka pokazale su nan svoji hakani radi. Tu su mjesto nali koltrini, stoljnjaki, miljei, tabletice i se a se more nahakat. Kako j to se skupa zgljedalo, ne da se povedat, to j trebalo videt. a re na tu lipotu, na to tentljivo delo, na tu bogatiju? Kolike su ure tu potroe-ne i kolika j' ljubav va to pretoena to znaju leh oni ki su provali hakat ale i sami hakaju. Izlobu su doli videt i mnogi ljudi ki ne bivaju na Praputnjaku, a si su imeli isti komentar: Prelipo pa Bog!.Fala penzionerkan a su tu lipotu z namin podelile i neka njin sv. Josip da zdravlja da budu i dalje vredne kako i do sada.

Tajana Franikovi

jeme blagdana, a svojim radovima u Domu kulture Praputnjak predstavili su se i lanovi Udruge umirovljenika Praputnjak. Izlobom pod nazivom Dojdite videt a delaju penzii umi-rovljenice Praputnjaka javnosti su po-kazale svoj runi rad ili, kako su kaza-le, koltrini, stolnjaki, miljei, tabletice i se a se more naheklat.

U sklopu viednevnog programa, u Domu kulture bila je i prezentacija knjige Tihomira Dujmovia Tko mi zabranjuje kolumne. Gosti su bili dr. Andrija Hebrang i Vinko Kraljevi, dramski umjetnik.

Knjiga Tko mi zabranjuje kolumne, hrvatskoga novinara Tihomira Duj-movia, pomalo je raritetna zbog ne-koliko razloga. U njoj autor uvodno u gotovo ispovjednom tonu, za hrvatske prilike neobino otvoreno, objanjava tko mu je sve i kako zabranjivao pisati i taj uvod na trenutke djeluje kao tri-ler. Osim niza nevjerojatnih detalja o zadnjem otkazu u Veernjem listu, au-tor opisuje i epizodu kada mu je Boris Maruna u Matici iseljenika dao otkaz. Knjiga je zapravo zbirka najitanijih kolumna u Veernjem listu u zadnje dvije godine Dujmovievog pisanja u tom dnevniku, a tu je i zabranjena ko-lumna Nisu svi plakali od sree, koja je, nakon to ju je Veernji list odbio tiskati, obila mnoge portale upravo zbog njene zabranjenosti. U knjizi se nalaze i neke odabrane kolumne koje je Dujmovi u zadnje vrijeme obja-vio na portalu Dnevno.hr gdje i danas pie. Unato potpunoj utnji medija o ovoj knjizi, do sada je rasprodano dru-go izdanje i u pripremi je tree izdanje knjige s kojom je autor, predstavljajui je, ve obiao velik dio Hrvatske.

Sanja Gapert

42

Lijep osmijeh otvara svaka vrata. U Smile-u emo se potruditi da Vai zubi budu zdravi a osmijeh jo ljepi. Iskoristite jedinstvenu priliku i rezervirajte svoj termin u klinici apjane ili Opatija pozivom na besplatni telefon 0800 2077 ili nam poaljite mail na info@smile.hr

Svim klijentima za vrijeme trajanja pregleda besplatan parking u garai Slatina u Opatiji.

Uivajte u okusima proljea

U pregled je ukljueno:

Prvi pregled stomatologa,

Detaljna dijagnostika,

- pregled usne upljine,

- detekcija eventualnih

malignih oboljenja,

Izrada plana terapije.

Cijena paketa je1 kn

(s PDV-om) a ponuda je vaea u periodu do 31.05.2014. u terminu od 16:00 do 21:00 sati i nije prvoaprilska ala :)

Predavanje na temu Sve to ste h