.

.

11 , J ,5 ..ir, 63 . ui 7> z EVIENI

n m 7)

,...08 I SS e

Sara ievska sP

VO

Likovna umjetnost u Butmiru. Josip Koroec

Proao je ve dugi niz godina od poznatog nalaza u Butmiru. Nekada uvena, samostalna i autohtona kultura, kakvom je Butmir

smatran, pada uslied ogromne mnoine novih nalaza u zaborav. Dok se Butmiru ranije u svim udbenicima uslied njegovih kerami kih proizvoda posve ivalo ogromne pause, danas se jedva i spo-minje u vezi sa kulturorn trakaste keramike, i

to jedino uslied plasti ne ornamentike.

Medutim i pokraj svoje vanosti, koje je to nalazite izgubilo, problem

same butrnirske kulture nije jo rieen, ili bar nije

jo dovoljno rieen. Njezino datovanje

u okviru ostale tzv. neolitske kulture, dalje podrietlo plasti ne dekoracije i dr. riije

ustanovljeno, i uviek se jo namee pitanje: kako i zato?

Od uviek se . najmanjepanje posve ivalo njegovoj figuralnoj plastici. Ipak ona karakteristi na i za

datovanje vana, i danas e se pokraj itavog niza poznatih plastinih proizvoda u drugim kulturama raznih kulturnih oblasti moi lake da dode do jednog zado-voljavajueg rezultata. Treba priznati, da je sama

okolina Butmira toga doba, kao i ciela kulturna oblast uob e neizpitana. Stoga je neobi no teko na osnovu jednoga lokaliteta izvoditi zaklju ite od presudne vanosti. Isto je tako teko na i odgova-rajui izvor za pojedine

oblike, u koliko je to uobe mogue. Ranije zamiljene

direktne veze sa pojedinim udaljenim oblastima ne rnogu i ne smiju da se prime, sve

dok nedostaje itav niz lanova, koji bi

se mogli povezati u jednu cielinu. Potrebno

bi prvo bilo izpitati cielu kulturnu oblast, a tek onda traiti medusobni odnos sa

drugim kulturnim oblastima, kao i rieavati pitanje podrietla. Ipak bi to iziskivalo suvie vremena i materijalnih rtava, a kona ni rezultat odmi e se pod tim okol-nostima u nedogled.

Butmirska keramika odlikuje se naro ito plastinom dekoracijom. O njoj su

pisane itave studije. Ipak

dolazi ona u stvari u relativno malo primjeraka, ako se

uporedi sa cielokupnim materijalom, gdje su u ve ini sluajeva ornamenti urezani.

No i pokraj toga ona uslied svojih motiva, kao i to, da je jedini lokalitet sa takvom plasti nom spiralnom ornamentikom, zasluuje naro itu panjul). Moda jo ve u panju zasluuje butmirska plastika, koja se u nekim primjerima odlikuje izrazitim realizmom, koji

se na drugim lokalitetima toga doba ili uobe ne pojavljuje, ili i) Predpostaviti moramo, da je Butmir samo jedan lan neke kulture sa takvom plasti nom

dekoracijom. Moda e on biti i jedan od manje vanih lokaliteta, kada e u toj kulturnoj oblasti biti

otkrivena sva riaselja toga doba.

samo u izuzetnim sluajevima. Alr ni sva figuralna plastika u Butmiru ne odie realizmom. Relativno je ovdje nadeno dosta malo primjera, koji izgledaju prije tvorevina nekog umjetnika iz gr ko-arhaiskog doba, nego jednog umjetnika iz neolita. Skladnost poteza, odli no modelovanje, sigurnost u predstavi odaju umjet-nika visokog kvaliteta. Pa ipak su te statuete nadene pokraj onih, koje su podpuno sumarno modelovane, i kojih ima daleko ve i broj n'ego prvih. Pitanje se name e: zato se upotrebljavaju istodobno i jedne i druge i odakle tolike suprotnosti u predstavi? A to danas nije teko rieiti.

Gotovo sva butmirska figuralna plastika publikovana je ve na vie mjesta. Kao glavna publikacija, na ije slike emo se uglavnom osloniti, posluit e nam Radimsky--Hoernes, Butmir I, i FialaHoernes, Butmir II. Kako su, opisi statueta, njihove dimenzije, i ostale pojedinosti ve izloene u tom djelu, to emo preko toga prei izuzev u slu ajevima, gdje je to neobhodnO potrebno.

Podjela i grupiranje statueta iz Butmira nije jo nikada i nigdje izvrena. Kako se tu nalazi nekoliko tipova i u pogledu glave i u pogledu predstave tiela, to je neobhodno potrebno izvriti grupiranje, jer tek kasnije i na osnovu toga moemo da predemo na analogije i detaljnu obradu.

1. Ljudske statuete. A) CIELO OUVANE STATUETE I TORZA.

U Butmiru je jedino poznata predstava enske figure sa jasnim oznakama pola. Kao takve moramo da smatramo i one, koje su bez oznake pola, uslied sumarne predstave. Isto tako ovdje su statuete uviek predstavljene samo u stoje em stavu, a nikada u sjede em ili leeem. S obzirom na poloaj ruku moemo ih podieliti na statuete, koje imaju ruke u obliku vodoravnih patrljaka, zatim statuete sa rukama na grudima, i statuete sa rukama podignutim u vis. Samo je jedna statueta predstavljena bez ruku, ali je ona moda zamiljena sa rukama na grudinia ili sputenim. U pogledu tiela imamo dva osnovna tipa, plosnate i valjkaste. I kod jednih i kod drugih noge ili uob e nisu predstavljene, ili se nalazi na prednjoj, a ponekad i na stranjoj strani donjeg diela tiela vertikalno udubljenje ili vertikalni urez, koji predstavlja diobu nogu, dok sa raztavljenim nogama imamo svega jedan primjerak. Donja povrina za stajanje redovno je proirena, kako bi se dobila ve a i sigurnija baza, na kojoj figura stoji. Istu pojavu zapaamo i kod statueta, gdje su noge dieljene vertikalnim udubljenjem, odnosno urezom. Glava imamo nekoliko tipova, koji se medusobno ne razlikuju samo u neznatnim detaljima, nego su podpuno suprotni. Kako je u Butmiru vrlo rietko sa uvana ciela statueta, to u ve ini slu-ajeva ne znamo, kakav tip glava pTipada pojedinim torzima. Jedino moemo predpostaviti da je pojedinim realisti no radenim glaVama pripadalo sli no tielo, koje se nije sa Uvalo.

Za lake razumievanje moramo pomenuti, da je kulturni sloj u Butmiru razne debljine, i da dostie najve u visinu od 1,42 m., dok je debljina humusa iznad njega od 0,24--1,70 m. Tu nisu ura unate zemunice, ija normalna dubina u Butmiru iznosi od 0,30-0,60 m., a u riedim slu ajevima do 0,75 m 2). Plasti ni proizvodi

naeni su najvie na dnu zemunice ili na po etku kulturnog sloja. Riede se oni nalaze do visine 0,40 m., tj. u donjem sloju, a samo je nekoliko statueta nadeno srednjem, do 0,90 m. iznad sterilnog sloja, dok ih u gornjem uob e nema3). Zanimljiva je pojava, da je u Butmiru ve ina raznih tipova statueta, nadena na istoj visini kulturnog sloja, pa se uslied toga vremenski ne e moi dieliti, jer su s obzirom na 'stratigrafiju istovremeni.

- I. Statuete ovalnog presjeka.

Imamo svega dva fragmenta dviju statueta, koje pripadaju najbolje modelovanim do sada nadenim u Butmiru (T. I, sl. 1 ab, 2 ab, upor. Butmir II, Tab. IV, sl. 3 ab, 4 ab). Na alost o uvani su samo dielovi trupa. Ovalnog su presjeka. Glutaei su bili, sude i po ostatcima liepo modelovani. lsto tako odli no su bile modelovane i inguinalne linije. Uobe uzev ova su dva fragmenta radena podpuno naturalisti no i odgova-raju radu nekih realisti no predstavljenih glava u Butmiru. Jedan je fragment naden u zemunici oko 0,15 m. iznad dna, a drugi 0,30 m. iznad po etka kulturnog sloja.

II. Plosnate statuete sa horizontalnim patrljcima. a) bez odieljenih nogu i bez predstavljenih glutaea. (Hoernes ih naziva Brett-

idolen mit stempe1frmigen Basis, idoli u obliku daske 4). Osnovni im je oblik podpuno plosnat, bez suavanja u struku, sa .neto proirenom ovalnom povrinom za stajanje. Patrljci su mali, dojke plasti ne, aplicirane. Od tih statueta nijedna nije nadena ciela (T. I. sl. 3 ac, 5 ab, 6ac, 9 ab, upor. Butmir I, T. III, sl. 3 ab; 9, T. II, sl. 5; Butmir II, T. III, sl. 5, 6; T. IV, sl. 12 ab'). Taj oblik se u Butmiru pojavljuje na dnu kulturnog sloja, odnosno u zemunicama bilo na samom dnu, bilo netu iznad dna. U uskoj vezi sa ovima stoje statuete, iji je oblik isti kao kod gornjih, samo to su u struku neto suene (T. I, sl. 4 ac, 8, upor. Butmir II, T. III, sl. 16; T. IV, sl. 88 ). Jedna od ovih statueta nadena je na dnu kulturnog sloja, a jedna u zemunici. Ovamo moramo ubrojiti jednu cielu o uvanu statuetu, plosnatu i suenu u struku, ija glava ima tzv. pti je lice. Na grudima kao i na ledima te figure; nalazi se po jedno okruglo udubljenje, ija je namjena nerazumljiva. Dojke ta statueta nema predstavljene (T. I, sl. 7, upor. Butmir II, T. III, sl. 11). Na ena je neto iznad poetka kulturnog sloja (0,15 m.).

b) zasebnu grupu ini jedna cielo o uvana plosnata statueta, sa pti jim licem, horizontalnim patrljcima, plasti 'nim dojkama, plasti nim pupkom i plastino pred-stavljenom vulvom sa vertikalnim urezorn. U struku se ona ne suava, a donja povr-ina nije proirena (T. II, sl. 4 ab, upor. Butmir I, T. III, sl. 12). To je jedini primjerak u butmirskoj plastici sa predstavljenom vulvom. Stratigrafski podatci te statuete nisu poznati. (Vertikalan urez na stranjem dielu predstavljao bi moda dieljene noge. Moda je isti sluaj i na prednjoj strani, i onda bi plasti na vulva ozna avala u stvari plasti no koljeno).

2) Butmir 1, str. 8 i dalje;/Sutmir 11, str. 9 dalje. 3) Butmir 1, str. 15; Butniir 11, str. 22.

M. Hoernes, Urgeschichte der bi1denden Kunst in Europa, Wien 1926., str. 288. ") Neke nisu publikovane. ") Neke nisu publikovane.

[3] 89 88 [2]

90 [4] c) sa neznatno suenim strukom, ali sa ja im suavanjem izpod patrljaka

pojavl juje se samo jedna plosnata statueta (T. II, sl. 2 ab, upor. Butmir I, T. III, sl. 2). Ona je nadena dodue u donjem- sloju, ali neto iznad po etka (0,30 m.). Moda pred-stavlja samo jedan detalj u tom tipu.

d) sa predstavljenim naglaenim i vertikalno dieljenim glutaeima, nadena je isto tako samo jedna, jako ote ena (T. II, sl. 6 ab, upor. Butmir II, T. IV, sl. 6 a-c). Ona je plosnata sa neto suenim strukom. S obzirom na dubinu, u kojoj je nadena (oko 60 crn. iznad dna), mogla bi se smatrati kao jedna od najmla

ih oblika, koji su nadeni u Butmiru. Druga jedna plosnata statueta, sa

- suenim strukom, od koje je sa uvan samo gornji dio, a koja je po svemu sude i imala isto tako predstavljene

glutaee, nadena je u zemunici (T. II, sl. 8 ab, upor. Butmir II, T. III, sl. 10 ab). e) plosnate statuete sa horizontalnim poja

anjem oko cielog tiela u visini bedara i diel jenim nogama. Izdvaja ih ve

Hoernes, po kome je takvo poja anje u stvari predstava odiela, koje je u donjem dielu odvojeno od tiela 7). Osnovni je tip ovih statueta plosnat, koji ponekada u pojasu moe biti suen, ali noge ima dieljene vertikalnim urezom, odnosno udubljenjem, a vjerojatno, da su ponekada bile i zasebno modelovane i zatim i raztavljene. Donja povrina za stajanje je proirena. Glavna njihova karakteristika je, to imaju u visini bedara horizontalno poja anje oko cielog tiela. Takvo poja anje imala je i ve

vie puta citirana sta-tueta od strane raznih nau enjaka u pogledu rasne pripadnosti (T. II, sl. 3 a--c, upor. Butmir II, T. III, sl. 11s), radi tzv. oiljaka na njezinim ledima. Poja

anje je tu bilo aplicirano i ono je odpalo, o emu jasno svjedoe zaostali tragovi na tom mjestu. Pomenuo je to i Hoernes, ali je mislio, da je na toj statueti na navedenom mjestu bio prije oznaen opasa

oko pojasa). Odlomci statueta takvog tipa relativno su esti i mnogi nisu ni uli u publikaciju. To gore navedeno poja

anje moe biti podpuno vodoravno (Butrnir I, T. III, sl. 7 11), a moe biti na prednjoj i na stranjoj strani neto sputeno, lu no i podignuto na kukovima (T. II, sl. 1, 7 ab, upor. Butmir I, T. III, sl. 11; Butmir II, T. IV, sl. 9 ab). U izvjestnim slu

ajevima nalaze se kod ovog tipa i plasti no predstavljeni kukovi (T. II, sl. 7 ab, upor. Butmir II, T. IV, sl. 9 ab). Sve te statuete naene su u zemunicama na raznim dubinama, izuzev prve, koja je nadena u kulturnom sloju oko 0,30 m. visine. Pokraj statueta sa dieljenim nogama moramo ovamo ubrojiti jednu, koja uob e nema ozna enih nogu, ali se kod nje nalazi horizontalno poja anje u visini bedara (T. II, sl. 5 ab, upor. Butmir I, T. III, sl. 10), a nadena je na dnu kulturnog sloja. Mnogi od navedenih odlomaka moda i ne

c spadati u grupu sa horizontalnim patrl jcima, jer sli nu predstavu pojaanja u visini bedara nalazimo i kod statueta sa rukaina poloenirn na grudi.

f) fragmenat donjeg diela neke statuete plosnatog oblika sa suenim donjim dielom i proirenom povrinom za stajanje (T. III, sl. 1 ac, upor. Butmir II, T. IV, sl. 13 ab). Naden je neto iznad po etka kulturnog Sloja i jedini primjerak sa suenim donjim dielom u Butmiru.

g) u ovu grupu moemo staviti sve ostale fragmentirane statuete plosnato2, oblika, sa horizontalnim patrIjcima, koje uslied neznatih ostataka ne moemo da

7) Butmir 11, str. 3. m) Hoernes, Urgeschichte, str. 288; Miloje M. Vasi , La Ngresse de Butmir (separatni otisak

iz Odbitka z Ksiegi, pamiatkowej ku szci prof. Dr. Wlodzimierza Demetrykiewicza). ) Butmir 11, str. 3. ') Mnoge nisu publikovane.

[5] 91

stavimo ni u jednu od ranijih grupa. Prije svega su to razna torza (T. III, sl. 4 ac, 5 ab, 3, 2, upor. Butmir 1, T. II, sl. 2 ad, 6 ab; Butmir II, T. III, sl. 4, 8, 17; T. IV, sl. 2, 5) od kojih su neke i sa o uvanom glavom, koja moe biti raznog tipa, a o kojima e biti detaljnije govoreno kasnije.

111. Valjkaste statuete sa horizontalnim a) sa dieljenim nogama. Nadena je svega jedna oko 0,30 m. iznad po etk,i

kulturnog sloja (T. III, sl. 7 ac, upor. Butmir II, T. III, sl. 9). Osnovni oblik je valjkast naroito u donjem dielu statuete. Plasti no su predstavljene grudi i pupak: Na prednjoj strani izpod pupka predstavljeno je vertikalno udubljenje do dna statuete, a ozna ava dieljenje nogu.

b) sa nedieljenim nogama. I od ovog tipa na en je samo jedan fragmenat donjeg diela neke statuete. Kako je jako ote en, ne moe se sa sigurno u utvrditi, kome tipu pripada (T. III, sl. 6 ac, upor. Butmir I, T. III, sl. 8 ab). Povrina za stajanje neto je proirena. Plasti an pupak ima jamicu pri vrhu. Naden je u zemunici.

c) sa horizontalnim poja anjem u visini bedara oko ciele statuete. U svemu su naena tri vrlo ote ena fragmenta, od kojih dva nisu publikovana (T. III, sl. 8, upor. Butmir II, T. II, sl. 16 ac"). Sve to se o njima moe re i, je to da su se one u pojasu vrlo suavale i da je u visini bedara, oko ciele statuete, bilo horizontalno pojaanje, kakvo smo vidjeli ve ranije u II, e. Svi ostali detalji su nepoznati. Publikovani primjerak naden je u zemunici").

d) sa suavanjem prema dnu. Jedan dosta ote en primjerak donjeg diela statuete, sa valjkastim donjim dielom, koji se prema ,dnu suava (Butmir I, T. II, sl. 8"). U pojasu je suen, stranji dio je ote en, ali vjerojatno, da su bili pred-stavljeni i glutaei. Naden je skoro na dnu zemunice.

IV. Valjkaste statuete bez predstavljenih ruku. Svega je nadena jedna ciela o uvana, podpuno sumarno raclena statueta, bez

ikakvih detalja (T. IV, sl. 1 ac, upor. But mir I, T. II, sl. 11 ab). Glava, koja je kod te statuete najsumarnije izradena predstavlja specijalan tip zajedno sa nekim drugima nadenim u Butmiru. Vertikalno urezana linija pri dnu ozna ava dieljenje nogu. Povrina za stajanje neto je proirena. Najkarakteristi nije na toj statueti je to, to ona nema predstavljenih ruku. Moda su ruke ovdje zamiljene da padaju niz tielo i radi toga nisu ni ozna ene. Nadena je na po etku kulturnog sloja.

V. Statuete sa rukama poloenim na grudi. Po obliku te statuete odgovaraju plosnatom tipu statueta sa horizontalnim

patrIjcima"). Ali ruke kod njih nisu odvojene, ve pripijene uz tielo, savijene u laktovima i poloene na grudi izpod dojki. Kod nekih je statueta vjerojatno bio

") Sliku treba okrenuti za 180. ") Stratigrafija drugih dviju nepublikovanih statueta nije poznata, kao to se danas ne

moe utvrditi statigrafija nijednog predmeta, koji slu ajno nije publikovan. ") Sliku treba okrenuti za 45 u lievo. ") lzuzev plosnatih nije naden nijedan drugi oblik.

92 16 ]

slian poloaj, samo to ruke nisu bile pripijene ve odvojene. Do tog zaklju ka

nas dovodi jedan fragmenat neke ruke sa predstavljenirn prstima (Butmir I, T. III, sl. 4 ab). Medutim vjerojatnije je, da je ona pripadala nekoj statueti, koja ih je imala podignute 1r vis. Drugi jedan fragmenat (Butmir I, T. III, sl. 5) poti

e od ruke horizontalnog poloaja. Ovaj tip statueta sa rukama poloenim na grudi moemo podieliti u nekoliko grupa u odnosu na samu izradu oblika trupa.

a) bez predstavljenih glutaea. One mogu biti u struku nesuene (T. IV, sl. 4 ab, upor. Butmir 11, T. 111, sl. 1) i1i suene (T. IV, sl. 3ac, upor. Butmir II, T. III, sl. 2). Kod prve oblik je plosnat, a ouvana glava sumarno radena, kod druge donji dio je vie valjkast, sumarno raden, a na o uvanoj ruci na grudima predstavljeni su i prsti. Moda bi u ovu grupu mogli ubrojiti jo jednu statuetu, od koje je o

uvan samo gornji dio (T. IV, sl. 2 ab, upor. Butmir II, T. 1V, sl. 1 Ove statuete u Butmiru ne dolaze na dnu kulturnog sloja. Tako je prva nadena na 0,30 m. iznad po

etka kulturnog sloja, a druga na 0,90 m. (spada prema tome u najmlade), a tre

a na 0,20 m.

b) sa predstavljenim glutaeima nadena je svega jedna (T. IV, sl. 6 ab, upor. Butmir II, T. 111, sl. 7 ab). U struku se ne suava, a prema o

uvanim ostatcima glutaei su bili predstavljeni. Drugih karakteristika nema. Nadena je na po

etku kulturnog sloja. c) sa horizontalnim poja anjem oko statuete u visini bedara. I od te vrste

naden je svega jedan primjerak (T. IV, sl. 5 ab, upor. Butmir II, T. 111, sl. 3 ab). Noge su dieljene vertikalnim udubljenjem. U visini bedara bilo je horizontalno poja

anje, kakvo smo vidjeli i ranije. Kukovi su plasti

no predstavljeni. Nadena je na visini od 0,20 m.

VI. Statuete sa rukama podi,z1mtim ti vis. I tu se statuete razlikuju od ostalih samo po poloaju svojih ruku, koje su

ovdje odvojene od tiela i podignute u vis. Kako je obino ouvana samo jedna ruka,

to poloaj druge nije uviek siguran, tj. da li je i ona bila isto tako podignuta u vis. Znaenje toga stava, po miljenju nekih nau

enjaka, bio bi adora ni. Nije medutim izkljueno, da su se ovdje htjele nazna iti samo ruke u pokretu. Podieliti ih moemo u dvie grupe.

a) plosnate bez ozna enih nogu. Nadena su tri fragmenta raznih statueta, od kojih je jedan sa ouvanom glavom, sa tzv. pti jim licem (T. V, sl. I ab, upor. Butmir 11, T. III, sl. 15). Kod te statuete bile su predstavljene i plasti

ne dojke, dok su druge dvie sumarni je izradene i bez ikakvih predstava (T. V, sl. 3 ab, upor. Butmir 11, T. III, sl. 13, 14"). Jedna od ovih statueta nadena je na visini od 0,20 m, druga na 0,40 m, a za tre u je stratigrafija nepoznata.

b) sa raztavljenim nogama. Nadena je samo jedna ciela ouvana statueta (T.

V, sl. 2 ab, upor. Butmir I, T. II, sl. 10 ab). Ona je vie plosnatog oblika, u struku neto .suena i sa raztavljenim nogama. Surnarna glava sa pti

jim licem ima oko vrata pIa- stinu ogrlicu. Drugih detalja nema. Ruke su odlomljene, ali sude i prema ostateima, morale su biti podignute u vis.

15) Sliku 14 treba oltrenuti za 180.

[7] 93

B. GLAVE STATUETA.

Kako su u Butmiru vrlo rietki primjeri statueta sa o uvanom glavom, i to u nekim manje vanim primjerima, moramo i glave statueta da dielimo na razne tipove i to odieljeno od tiela. Nema sumnje, da je neka liepo modelovana glava naturalisti kog tipa vjerojatno irnala isto tako izradeno tielo, dok sumarnij pred-stavljena glava sumarnije izradeno tielo. Ipak ta predpostavka ne koristi mnogo, i mi ne moemo da prosudimo, kakve su glave imala pojedina torza, ni kakvb su tielo imale nadene glave. Mnogo vie pojedinosti kod butmirske plastike pruaju nam glave, jer su kudikamo markantnije nego o uvana torza. Mnoge medu njima mogu se danas jo smatrati unikatima, ma da je i na drugim mjestima nadeno ak hiljadama statueta. Pomenimo samo Vin u. Keke od butmirskih statueta ovdje u jugoiztonoj Evropi izuzev Egeje") i u srednjoj Evropi, nemaju sebi ravnih ana - logija. Mogue ili ta vie vjerojatno je, da e se ovdje u Bosni i Hercegovini otkriti jo vie naselja sa sli nom kulturom i sli nom plastikom, jer je izkljueno da bi Butmir stajao usamljen. Tek onda e se moi objasniti pojava takvih glava na tom lokalitetu. Isti slu aj, kao to je bio ranije pomenut kod oblika tiela, zapaamo i kod glava, da se svi tipovi nalaze medusobno pomieani na istoj ubini kulturnog sloja. Prema tome je bar ve ina od tih glava bila istovremena ili bar vremenska razlika medu njima nije velika.

I. Naturalistini tip. Uslied odlinog modelovanja kao i podpuno naturalisti nih predstava moemo

taj tip prosto da nazovemo naturplisti nim, to on u stvari i jeste, jer je ve ranije reeno, da te glave izgleda prije da su djelo nekog gr kog arhajskog vajara, nego li predhistorijskog koroplasta. Imamo dvie podpuno razli ite predstave glava. Jedna, koja se vie pribliava istom realizmu, i druga, koja je vie stilizovana. Najoiglednija je razlika u izradi tjemena. Dok je u prvom slu aju potiljak liepo zaobljen i odgovara brachikephalnom tipu, u drugom, tjeme je koso podignuto i izvueno navie te uslied toga glava daje prije utisak egip anske plastike iz doba Amenhotepa IV.

a) sa zaobljenim potiljkom. Nadena je jedna odli no ouvana glava, sa neto hrapavom povrinom, to moramo da pripiemo odve jakom peenju (mo

94 [ 8 1 [1 95

dna zemunice. Druga sli na, ali vrlo ote ena glava pripadat e isto tako ovom tipu (T. V, sl. 5, upor. Butmir II, T. II, sl. 8). Nadena je na 0,30 m. iznad po etka kulturnog sloja. Kao i ranija glava i ova je izradena u mezzobrachikephalnom tipu.

b) sa koso navie izvu enim tjemenom. Ovaj je tip, kao to je ve ranije reeno, sli'an gornjem, ali je vie stiliziran. U svemu su nadene dvije glave, od kojih je jedna ouvana ciela, dok je druga'veoma fragmentirana. (T. V, sl. 7 ab, 6 ab, upor. Butmir II, T. II, sl. 1 ab, 2). Posliednja je bila mnogo bolje modelovana od prve. One jabuice, nos, ui a isto tako obrve plasti no su predstavljene. Usta su urezana. Kosa kao i kod gornje izradena je plasti no i tek na tu plasti nu masu urezuju se cik-cak linije sa razdjeljkom na tjemenu. Nadene su na po etku kulturnog sloja. Moda spada u ovaj tip jo jedna dosta ote ena glava (Butmir II, T. 11, sl. 4 ab), sa plasti no predstavljenim onim jabuicama i nosom, koji je ote en. Usta su urezana, isto tako i obrve i to sa dva kosa ureza. Kosa je plasti na, ali predstavljena i urezima, a od gornjih se razlikuje po tome, to su na njezinom tjemenu urezane paralelne prave linije, Icoje padaju okomito na elo. Nadena je neto iznad po etka kulturnog sloja.

11. Naturalisti ni tip glava sa vie ovalnim licem. Taj tip glave po samoj obradi dosta je sli an gornjem. Nadena je svega jedna

glava (T. VI, sl. 1 ab, upor. Butmir 11, T. 11, sl. 5 ac), koja izgleda kao da pripada nekoj crna koj rasi. Ma da ovdje nemamo namjeru da govorimo o rasnoj pripadnosti, daje ta glava na prvi pogled taj utisak, to je pomenuo i Hoernes") i to naro ito uslied kose, koja je na naro it na in predstavljena. Nos, one jabuice i obrve, koje su tu koso izvedene, plasti ne su. Usta i ui nisu nazna ene. Kosa sa razdjelcima urezana je. Sa tjemena pada okomito na elo u paralelnim talasastim linijama. Ostali dio tjemena, potiljak i sljepo ice pokrivene su ubodima. Uslied toga ona i daje utisak kovraste crna ke kose. Glava je dosta povrno modelovana, a nadena je na 0,10 m. visine u kulturnom sloju.

III. Glave sa trouglastim licem i horizontalnim neto izduenim tjemenom. Taj tip glave pojavljuje se u par primjeraka. Vrlo je stiliziran, ma da su

predstavljene gotovo sve pojedinosti. Tjeme je dosta nizko, blago zaobljeno, a otraga se horizontalno produava. Moemo da razlikujemo dvie grupe. Kod jedne usta uobe nisu predstavljena, dok kod druge vertikalno udubljenje izpod nosa oznaava otvorena usta.

a) bez predstavljenih ustiju. Nadene su svega dvie, jedna u zemunici, dok je stratigrafija druge nepoznata. Kod jedne i kod druge nos, o i i kose obrve plasti ne su, kao i ui, koje su izvedene u vidu malih plasti nih krui a sa malim udubljenjem u sredini (T. VI, sl. 4 ab, upor. Butmir 11, T. II, sl. 3 ab). Kod druge glave jasno se vidi, da je lice bilo na prednjoj strani aplicirano (T. V, sl. 8 ab, upor. Butmir I, T. II, sl. 3 ac). Donekle nam taj utisak daje i lice kod prve glave. Kod obeju glava je na tjemenu i vratu urezima predstavljena kosa sa razdjeljkom na sredini tjemena.

b) sa otvoreno predstavljenim ustima. Nadena je svega jedna glava sa djeli-mi no ouvanim trupom plosnatog oblika (T. III, sl. 4 ac, upor. Butmir I, T. II, sl. 2

17) Hoernes, Urgeschichte, str. 288.

ad). Oi, nos i obrve koso predstavljene, plasti ne su. Ui su kao i kod ranije plasti ne, priljubljene uz sljepo nicu sa okruglim udubljenjem na sredini. Usta su izvedena vertikalnim udubljenjem, kao da su otvorena. Kosa je na prednjem dielu tjemena izvedena urezima, a na ostatku tjemena kao i na potiljku nalaze se urezani rhombovi izpunjeni ubodima. Urezana linija posred tjemena trebala bi da predstavlja razdjeljak kose. Ta je statueta nadena u zemunici.

IV. Valjkasta glava, nerazdvojena od vrata.

Nadena je svega jedna fragmentirana, koja nije bila dieljena od vrata. Na prednjoj strani bilo je aplicirano lice (T. VI, sl. 6, upor. Butmir I, T. 11, sl. 4 ab). Obrve su bile predstavljene dviema urezanim linijama. Kosa je plasti na i na plasti noj masi nalaze se horizontalne cik-cak linije sa razdjeljkom na sredini. Izvedena je na tjemenu, potiljku i vratu. Taj je fragment naden u zemunici oko 0,20 m. iznad dna.

V, Glava sa okruglim licem 1 zaobljenim tjemenom. I od ovog tipa nadena je samo jedna glava vrlo sumarno radena, oko 15 cm.

yisoko u kulturnom sloju. Cielo, vie okruglo lice, oivi eno je plasti nim pojaanjem (koje moda predstavlja maramu, kojom je glava bila umotana). Nos i obrve, koje skupa sainjavaju slovo T, plastini su. O i su predstavljene ubodima. Na tjemenu su urezi u vidu prepleta, oko kojih su dvie urezane paralelne linije (T. VI. sl. 2 ab, upor. Butmir II, T. II, sl. 7 ac).

VI. Glave sa

neto navie podignutim licem.

Uglavnom su radene grubo i sumarno. Mogli bismo da izdvojimo nekoliko -

vrsta, koje ipak ne ine neku bitnu razliku. a) sa zaobljenim potiljkom i tjemenom. Nadena je svega jedna sa plasti nim

nosom i obrvama u obliku slova T. O i su predstavljene ubodima. Na tjemenu se nalazi urezana linija pod uglom (Butmir

II, T. II, sl. 9 ab).

b) sa tjemenom niim od ela. Nadeno je nekoliko glava, kod kojih je tjeme vrlo sueno, a nie od ela. Jedna od njih ima o uvan i ostatak trupa plosnatog oblika. Lice joj je trouglasto, o i i nos su bili plastini, a isto tako i obrve, koje su koso izvedene (T. III, sl. 3, upor. Butmir II, T. III, sl. 8). Nadena je na visini od 0.80 m i prema tome je gotovo najmladi primjerak.

Druge dvie nadene su na dnu kulturnog

sloja, od kojih jedna u zemunici, imaju trouglasto lice, plasti an nos i obrve u obliku slova T. Oi su kod jedne plasti ne, a kbd druge uob e nisu izvedene (Butmir II, T. II, sl. 13, 15). Jedna

nepublikovana glava trouglastog lica irna plasti no i urezanim uglovima predstavljene o i, a nos izveden urezanom vertikal-nom linijom.

c) glave nagnute u stranu.

Nadena je

svega jedna na visini od 0,20 m. u kulturnom sloju (Butmir II, T. II, sl. 12 ab). Po obliku se ta glava, izuzev

to je iteto nagnuta na lievu stranu, nita ne razlikuje od predhodne. Tjeme je neto nie od ela, oi su plasti ne kao i nos i obrve, koji zajedno sa injavaju slovo T. \(). je vrlo duga ak, sli an prije plasti nom rebru, i prolazi duinom cielog lica,

/avrava se na bradi.

96 [1 01 VII. Glave u obliku horizontainih ovalnih plo

ica. Grupa glava toga tipa najnerazumljivija je od sviju nadenih glava u Butmiru.

Relativno su nadene u najve em broju. Fiala je mislio, da su one vjerojatno bile ruice sudova.") Hoernes smatra to miljenje kao mogu

no, ali ne i dokazano.") I jedan i drugi smatraju, da su one u obliku maski. Neke od njih stvarno moda i predstavljaju nastavke ru ica kod sudova, dok su druge medutim bile glave statueta, jer su i statuete sa takvom glavom, tj. sa dugim vratom, na kome je bila horizontalna plo ica kao glava, naene u Butmiru. U glavnom su svi pri-nrjeri nadeni na dnu kulturnog sloja ili zemunica izuzev jedne na visini od 0,15 m. i malo ranije pomenute statuete, koja se nala na visini od 0,30 m. u kulturnom sloju. I ovdje moemo da razlikujemo dvie podvrste, jednu, kod koje lice uob

e nije predstavljeno, i drugu, koja ima lice izvedeno na na

in, kakav smo vidjeli u posljednjoj grupi.

a) bez predstavljenog lica. Neke od ovih glava uobe nisu publikovane. Jedna

takva glava, koja je u obliku ovalne horizontalne ploice, nema nikakvih pred-

stava, osim jedno manje duguljasto udubljenje na sredini (T. VI, sl. 5 ab). U ovu grupu moramo staviti i ranije pomenutu statuetu bez predstavljenih ruku (T. IV, sl. 1 ac, upor. Butmir I, T. II, sl. 11 ab), ija je glava u obliku horizontalne ovalne ploice bez ikakvih detalja. Sli na alava bez lica, ali sa urezanom kosom sa razdjeljkom, nalazi se na jednoj statueti sa rukama poloenim na grudi (T. IV, sl. 4 ab, upor. Butmir II, T. III, sl. 1). Od ove glave ne razlikuje se mnogo jedna druga (T. Vl, sl. 3 ab, upor. Butmir II, T. II, sl. 10 ab), koja je vie kupastog oblika, a ima urezanu kosu sa razdjeljkom, dok su na prednjoj strani tj. na licu dva plitka udubljenja, koja mogu da predstavljaju o i.

b) sa predstavljenim licem. I od ovili glava, nekoliko njih bez naroitih ka-

rakteristika, nije publikovano. Plasti ne obrve i nos, koji se obi no protee do ivice ploice, u obliku su slova T. Ciela ta predstava je gruba i izvedena pomo

u plastinih apliciranih rebara. Oi su predstavljene ili dviema rupicama (T. VI, sl. 8 ac, upor Butmir 11, T. II, sl. 6 ab) ili plasti no (Butmir II, T. II, sl. 17). Na jednom prim jeru imamo i zenice, pomo u malih udubljenja usred plasti nih oiju (T. VI, sl. 7 ab, upor. Butmir II, 14. II, sl. 11). Ta je glava i ina e vana za nas. Nita se ne razlikuje od drugih iz te grupe, ali se nalazi na vratu, koji je sa donje strane zavren. To je za sada jedini takav primjerak naden u Butmiru. Visina vrata iznosi svega oko 1,6 cm., a zajedno sa glavom 3,6 cm. Kako nema nikakvog preloma, to nije mogla biti upotrebljavana kao ru ica na nekom sudu, ve je morala sluiti kao takva, a poto uob e nije stabilna to se morala zabadati u zernlju ili tome sli

no. Moda je to bila i glava neke statuete, kod, koje su trup i glava ra

eni zasebno, a tek kasnije sastavljeni. Nije vjerojatno, da je ona sluila kao privjesak, jer neml

. tragova, da bi bila noena, niti je uob e podesna za noenje. Vrlo ote enu takvu glavu imala je i jedna statueta, dielimi no ouvana, ovalnog oblika sa horizontalnim patrljcima (T. III, sl. 5 ab, upor. Butmir 11, T. III, sl. 4). Na prednjem dielu glave nalaze se ostatci plasti nih o iju. Nadena je, skoro na dnu kulttirnog sloja.

") Butmir 11, str. 27. Butmir II, str. 2.

97

VIII. Glave sa takozvanim pti jim licem. Najjednostavnija predstava lica na predhistorijskim statuetama izvodila se

pritiskom dvaju prsta ime se dobijao plastian nos. Drugih detalja na takvoj glavi obi no nema. Za takvo lice udoma io se izraz pti je lice. U Butmiru se taj tip dosta esto pojavljuje na svim dubinama, od po etka kulturnog sloja do 0,40 m. visine. Pti je lice imamo kod plosnatih statueta sa horizontalnim patrIjcima (T. II, sl. 4 ab, T. I, sl. 7, upor. Butmir I, T. 111, sl. 12; Butmir II, T. III, sl. 11), kao i kod statueta sa podignutim rukama (T. V, sl. 2 ab, 1 ab, upor. Butmir I, T. II, sl. 10 ab; Butmir II, T. III, sl. 15).

C. RAZNE PREDSTAVE NA STATUETAMA.

Budui da su u veini sluajeva bile pomenute prilikom citiranja pojedinih statueta, izuzeV odiela, ostale pojedinosti, to emo ovdje da navedemo samo izvjestne predstave na butmirskoj plastici, koje su od zna aja.

Oi. Kod glava naturalisti nog tipa predstavljene su one podpuno realisti no u prirodnim onim udubljenjima. Drugi na in se izvodio u vidu plasti nih esto apliciranih okruglih izpup enja.- Kod sumarnije radenih glava o i su ponekad pred-stavljane udubljenjima, odnosno ubodima. Na jednoj glavi nalaze se usred plasti nih oiju mala udubljenja, zenice (T. VI, sl. 7 ab, upor. Butmir II, T. II, sl. 11).

Obrve. Najee su one predstavljene plasti no, i to bilo da su koso poloene prema o ima ili su horizontalne i spojene sa nosom. Rjede su predstavljene urezima ili pliim udubljenjima.

Nos. Uviek je predstavljen plasti no, a samo u jednom slu aju vertikalno, urezanom linijom"). Nos je ili ravan ili vie ili manje ugnut, a kod sumarno radenih glava zajedno sa plasti nim horizontalnim obrvama ini slovo T. U takvom sluaju on je izr.aden kao plasti no rebro, vrlo dug, te se esto zavrava na vrhu brade, a kod glava u obliku horizontalnih ovalnih plo ica zavrava se na ivici ploice. Kod glava sa pti jim licem nos je izraden stiskom dvaju prsta.

Ui. Pravilne une koljke nalaze se na glavama naturalisti kog tipa. Na nekim primjerima ui su predstavljene plasti nim, uz glavu priljubljenim krui ima.

Usta. Ne pojavljuju se esto, lzkljuivo kod naturahsti kog tipa. Mogu da budu dosta prirodna, tj. da se dobije i predstava usana (T. V, sl. 4 a-c, upor. Butmir I, T. II, sl. 1 ab), ili su predstavljena urezom. Samo na jednom primjeru usta su izvedena otvorena (T. III, sl. 4 ac, upor. Butmir 1, T. II, sl. 2 ac; T. 111, sl. 1 ac).

Kosa. Najobi nija predstava kose izvrena je pomo u urezanih linija. Kod natu-ralisti kog tipa, kao i kod nekih drugih (T. Vl, sl. 6, upor. Butmir I, T. 11, sl. 4 ab), kosa je i plastina, izvedena na taj na in, to su tjeme i potiljak pokriven: tanjim slojem gline, na koji tek dolaze urezi. U najvie slu ajeva kosa je sa razdjeljkom posred tjemena. Obi no je ona predstavlljena cik-cak linijama, koje su kod natura-listinog tipa izvedene irinom tjemena, a uzdu na potiljku. Samo u jednom pri-mjeru cik-cak linije urezane su horizontalno na potiljku i na vratu, a tu vjerojatno uslied razdjeljka, koji se nalazi i na pctiljku i na vratu (T. VI, sl. 6, upor. Butmir I,

2) Nije publikovana. 7

98 [1 2] T. 11, sl. 4 ab), dok je ina e predstavljen samo na tjemenu. Kod naturalisti kog tipa kosa na vratu nikada nije izvedena. Povr cik-cak linija kosa je predstavljena i pravim urezanim linijama na taj na ;n, da u pramenovima pada na elo. Na tjemenu se u takvom slu aju nalazi u trouglu dok je ostatak tjemena i potiljak prekriven cik-cak linijama, prostim ubodima (T. VI,. sl. 1 ab, upor. Butmir 11, T. 11, sl. 5 ac) opet sa razdjeljkom na sredini, ili pravim linijama (T. V, sl. 8 ab, upor. Butmir I, T. 11, sl. 3 ac). Predstava kose na jednoj glavi, (T. 111, sl. 4 ac, upor. Butmir I, T. 11, sl. 2 ac; T. III, sl. 1 ac) izvedena je na taj na

in, to kosa u pramenovima pada na elo, dok se na ostalom dielu tjemena i potiljku nalaze urezani rhombovi. Izgleda, da je ovdje kosa bila povijena u maramu, a rhombovi su uzeti kao ornamenat, koji se je na toj marami nalazio. I glave u obliku horizontalnih ovalnih plo ica imaju ponekad predstavljenu kosu i to pravim urezanim linijama, koje po sredini sie e druga linija, a koja e znaiti razdjeljak. Samo na jednom primjerku kosa je padala i straga na leda kao i sprieda na grudi (T. II, sl. 3 ac, upor. Butmir II, T. 111, sl. 12 ab), a predstavljena je ubodima.

Ruke. Mogu da budu u obliku horizontalnih patrljaka dalje nerazdvojene od tiela i poloene na grudi, razdvojene od tiela i podignute u vis.

Prsti na ruci. Predstavu prstiju na ruci imamo kod jedne statuete sa rukama poloenim na grudi (T. IV, sl. 3 ac, upor. Butmir 11, T. III, sl. 2), gdje su sumarno iz-radena etiri prsta. Drugi takav slu aj imamo na fragmentu jedne ruke, gdje su prsti izvedeni sa etiri ureza.- Moda su prsti zamiljeni i na jednom drugom fragmentu, na kome se nalazi vie ureza (Butmir I, T. III, sl. 4 ab, 5).

Noge. Obino su dieljene samo vertikalnom urezanom linijom ili udubljenjem na prednjoj, a ponekad i na stranjoj strani. Raztavljene noge imamo samo na jednoj figuri (T. V, sl. 2 ab, upor. Butmir I, T. II, sl. 10 ab).

Stopalo. Kao to imaju gotovo sve statuete sa nedjeljenim nogama, proi-renu povrinu za stajanje, tako imaju istu i statuete sa dieljenim nogama, uslied ega se kod njih ne moe govoriti o nekoj naro itoj predstavi stopala. Izvedeno stopalo nalazi se samo na jednoj o uvanoj nozi neke statuete, gdje su urezima vjerojatno predstavljeni i prsti (Butmir II, T. IV, sl. 10). Sli no stopalo, ali samo sa dva prsta, koja su tu dublje zasje ena, nalazi se na j&Inom drugom fragmentu neke noge (Butmir II, T. V, sl. 3).

Plasti no koljeno. Predstavljeno je samo na jednom primjerku, a na njemt su urezani trougli, ije je zna enje nepoznato (Butmir II, T. IV, sl. 11).

Dojke. esto su izvedene plasti no i u najvie sluajeva koni no. Pupak. U nekoliko je primjeraka piasti an sa jamicom pri vrhu (T. III, sl. 6 a,

upor. Butmir 1, T. III, sl. 8 a). Kukovi. Nalaze se svega na dva primjerka, kao manja plasti

na izpupenja (T. IV, sl. 5 ab; T. 11, sl. 7 ab, upor. Butmir II, T. III, sl. 3 ab; T. IV, sl. 9 ab).

Glutaei. Na statuetama iz Butmira rietko se nalaze. Obi no su samo horizon-talna plasti na pojaanja, dok su dieljeni glutaei samo na jednom primjerku (T. II, sl. 6 ab, upor. Butmir II, T. IV, sl. 6 ac).

Inguinalne linije. Predstavljene su samo na fragmenatima naturalistikog tipa.

Vulva. lzvedena je samo jedanput to plasti no sa vertikalnim urezom (T. r, sl. 4 ab, upor. Butmir 1, T. III, sl. 12).

Plasti na izpupenja na leima statueta. Od plasti nih predstava kod, \statuct.l, naroito su zanimIjiva manja duguljasta plasti na izpupenja na ledinia, k6j'a daju kao neki oiljci. U Butmiru se ona dosta esto nalaze, dok na drugim Icika litetima nisu poznata. Uglavnom je pominjana uviek samo jedna statueta sa takvim izpupenjima (T. II, sl. 3 a-c, upor. Butmir II, T. III, sl. 12 ab). Medutim ona se nalaze i na vie drugih statueta, od kojih neke nisu publikovane (T. I, sl. 5 ab, upor. Butmir 1, T. II, sl. 5). Fiala se nije izjasnio u pogledu takvih plasti nih izpupenja na ledima. Hoernes na protiv predpostavlja, da su to oiljci i da figura malo ranije pomenuta, koju i on citira, predstavlja neku crna ku enu, jer se takvi ukrasni oiljci pojav- ljuju samo kod naroda sa tamnom koom. Kao dokaz navodi on, da i pojedine glave lie na crna ki tip, to je bilo ve ranije pomenuto"). Vasi pobija Hoernesovo miljenje i pomou raznih analogija dolazi do zaklju ka, da su kod te statuete urezi oko vrata i na grudima, dalje plasti na izpup enja na ledima, urezana vertikalna linija posred leda, koja se zavrava sa nekoliko sitnih vertikalnih ureza u nekoliko vrsta, samo neki ukras za glavu i leda, koji je morao da ima uzor u metalu"). Niko medutim do sada nije pomenuo da su u Butmiru plasti na tzpup enja na ledima dosta esta i da se nalaze i na drugim statuetama pokraj ove. Medutim ni na jednoj slinoj nemamo pokraj oiljaka nikakvih drugih predstava na grudima i ria ledima, koja kod gornje ite zna e nita drugo do kosu, koja je padala niz leda i grudi"). Prije bi bilo potrebno rieiti pitanje, da li su statuete sa plasti nim izpupenjima na ledima bile zamiljene gole ili obu ene. To je pitanje moda jedno od najdelikatnijih uob e, jer svi Predstavljeni urezi na pojedinim statuetama ne mogu da ozna avaju uviek odielo, a drugo, ako predpostavimo, da je ono i bilo kao takvo zamiljeno, koji su dielovi onda goli i zato? Kao to se plasti ne dojke pred- stavljaju i onda, kada nema sumnje, da je figura bila zamiljana obu ena, koji dielovi i kada se zamiljaju goli? Tako su plasti ne dojke izvedene i tia toj statueti, koja bi donekle izgledala obu ena uslied sada odpalog plasti nog pojaanja oko figure u visini bedara, ako to uob e predstavlja donji rub nekog odiela, jer miljenje Hoernesa, da je to kaji, nije to no. Moda se mogu smatrati ovdje i leda golima, odnosno da su prenesene predstave sa golog tiela na statuetu. Dorsalno udubljenje ovdje je jasno nazna eno. U tome se slau svi u enjaci. Nije meutim potrebno smatrati, da plasti na izpupenja moraju da predstavljaju oiljke ili metalan nakit, posljednje tim prije, jer se kod ostalih sli nih primjera ne nalazi urezana linija uzdu leda. Vidjeli smo, da imamo ba u Butmiru vie naturalisti nih predstava, nego to je to obi aj na ostalim predpovjestnim lokalitetima jugoizto ne Europe. Stoga bi takva izpup enja mogla jednostavno da su prenesena sa golog, ljudskog tiela, kao to je i dorsalno udubljenje, i da predstavljaju samo mii e na ledima, a mogla bi da predstavljaju moda i sama rebra i to tim prije, poto su izpup enja nekoliko u koso zavinuta. to je na desnoj strani izvedenih 5, a na lievoj samo 4 izpupenja, moemo pripisati sumarnoj izradi, jer je ve i tih nekoliko detalja bilo dovoljno, da se ozna i ono, to se htjelo predstaviti. Kod drugih sli nih primjeraka (T. l, sl. 5 ab, upor. Butmir 1, T. 11, sl. 5"), kako je ve pomenuto, kosa nije pred-

21) Hoernes, Urgeschichte, str. 288; Butmir II, str. 3. Vasi, La Ngresse de Butmir, str. 6.

") Kra im urezima predstavljenu kosu vidjeli smo i na jednoj glavi (Butmir I, T. II. sl. c).

Ostale nisu publikovane.

[13] 99

7*

100 [14]

stavljena ni na ledima ni na grudima (glave nisu o uvane), niti je predstavljeno odielo. Uobe se ne nalazi nikakvih ornamenata na tielu. Tu bi prema tome bila tona predpostavka, da su plasti na izpup enja prepesena sa golog tiela u prirodi. Njihov broj je razli it, a poloaj moe da bude horizontalan ili kos, kao na gornjoj. Na jednoj malo ranije pomenutoj i objavljenoj statueti umjesto izpup enja pred stavljena su udubljenja, a samo jedno *zpup enje. Nalaze se 4rlo nisko skoro visini struka. I na jednom neobjavljenom fragmentu sa plasti nim pojaanjem visini bedara imamo isto tako nizko postavljena izpup enja. Ako takva izpup-enja stvarno predstavljaju mii e ili rebra, onda nas njihov nizki poloaj ne treba da zbunjuje, jer se na predpovjestnim statuetama uviek predstavlja ono, to hi se htjelo da predstavi, dok sam na in predstave ostaje po strani. Polaze i sa toga gledita mnogo to ta bit e nam razumljivije, jer predpovjestni umjetnik, ako

smijemo tako nazvati ga imao je za cilj, da neto pozitivno predstavi, ali mu je u ve ini sluajeva bilo sporedno, kako e to da izvede. Na taj na in on na jednoj statueti pravi udubljenja, a na drugoj izpup enja. Ma da je na in izrade bio ovdie drugi, cilj pa i konani rezultat je ipak ostao isti.

Nakit. Na ranije pomenutoj statueti sa plasti nim izpupenjima na ledima, imamo po sredini leda predstavljenu urezanu liniju, sa nekoliko manjih vertikalnih linija na kraju. Ta e predstava imati zna enje nakita, kao to predpostavlja i Vasi,") a koji je padao sa kose. Sli no znaenje e moda imati i urezi na jednoj nepublikovanoj statueti, gdje su 4 grupe od 4-5 ureza na ple ima i u visini po-jasa, ali nisu spojene sa drugim linijama. Plasti no izvedenu ogrlicu imamo samo na jednom primjeru (T. V, sl. 2 ab, upor. Butmir I, T. II, sl. 10 ab). Pomo u ureza na toj plasti noj ogrlici htjelo se na prednjoj strani predstaviti zrna nakita, od koga je ta ogrlica u prirodi bila sastavljena. Ostale slu ajeve ogrlica jedino imamo izvedene urezima ili ubodima. Tako je na jednoj statueti oko vrata niz uboda, koji e vjerojatno predstavljati ogrlicu (T. IV, sl. 2 a, upor. Butmir II, T. IV, sl. l b). Nekc sline predstave kod drugih statueta dolaze u pitanje (T. III, sl. 4 ac; T. II, sl. 8 ab, upor. Butmir I, T. II, sl. 2 ad; Butmir II, T. III, sl. 10). Na fragmentu jedne ruke nalaze se tri ureza, koji vjerojatno imitiraju grivne na ruci (Butmir 1, T. III, sl. 5) To bi bio sav nakit, ukoliko je on predstavljen na butmirskim statuetama.

Odielo. Pitanje odiela na predpovjestnim statuetama vrlo je problemati no, kao to je to u ostalom slu aj i sa mnogim drugim predstavama. Jedan uzrok lei i u tome, to se nekada povrh neosporne predstave odiela izvode i pojedini dielovi tiela, na pr. dojke, na na in kao da bi one bile gole, ili ta vie, kao da su bile aplicirane na odielu. Vasi je u tom slu aju rieio pitanje na taj na in, to on vinanske statuete smatra da u stvari predstavljaju hoplite sa oklopima, na ko - jima su bile izvedene i dojke.") Drugi je uzrok da li se na statuetama pred-stavlja i odielo kao takvo, ili su predstavljeni samo ornamenti sa odiela u prirodi, ili su pak ta vie takvi ornamenti izvodeni samo radi prostoga ukraavanja, odnosno izpunjavanja praznine, a da nemaju nikakve veze sa odielom. Isto to je i u Butmiru. Vrlo je riedak slu aj, da sa sigurnou moemo tvrditi, da se htjelo predstaviti odielo, ali nikada ne moemo zaklju iti, kakvo je u stvari to odiel ,,

bilo. Ranije je ve pomenuto, da horizontalno plasti no poja anje oko sa) Vasi , La Ngresse de Butmir, str. 6. 28) Vasi, Preistoriska Vin a III, str. XXII. i dalje; str. 57 i dalje.

[15] 101

u visini bedara kod nekih statueta predstavlja donji rub odiela. Ali su i tu pred stavljene plasti ne dojke i ponekad kukovi.

Neku vrstu prega e od pojasa na nie, koja se otraga zatvarala, imamo na iednom fragmentu (T. III, sl. 6 ac, upor. Butmir I, T. III, sl. 8 ab). Sline, ali manje jasne predstave nalaze se i na nekim drugim primjerima, gdje e vjerojatno biti predstavljen neki ornament sa odiela (Butmii .

1, T. II, sl. 8). Odielo, odnosno ornamenat sa odiela imamo izveden na gornjem dielu tiela u nekoliko sluajeva (T. III, sl. 4 a-c; T. IV, sl. 2 ab; T. II, s. 8 ab, upor. Butmir I, T. II, sl. 2 ab, moda i 6 b; Butmir II, T. IV, sl. 1 ac; T. III, sl. 10--10a).

Pomou uboda predstavljen je pojas samo na jednoj statueti sa horizontalnim po-jaanjem u visini bedara (T. IV, sl. 5 ab, upor. Butmir II, T. III, sl. 3 ab).

Obuu ima-

mo samo na jednoj fragmentiranoj nozi (Butmir II, T. IV, sl. 16 a, moda i T. II, sl. 3, upor. Butmir II, T. I[I, sl. 12 ab). Zani mIjiva je predstava na jednoj glavi ve ranije pomcnute statuete (T. III, sl. 4 ac, upor. Butmir I, T. II, sl. 2 ad) Povrh predstavljene kose ovdje su i izvjestni ornamenti sastoje i se iz rhombova. "rjeme i potiljak izgleda, da su povijeni u neku maramu i ornamenti na glavi u stvari bi predstavljali ornamente na marami, izpod koje sprieda izbijaju pramenovi kose. Slina marama, koja medutim pokriva cielu glavu izuzev lica, bila bi na jednoj sumarno radenoj glavi, na ijem se tjemenu i potiljku nalaze oko ciele glave dva koncentri na kruga izpunjena prepletom. I taj je ornamenat uzet sa marame (T. VI, sl. 2 ab, upor. Butmir 11, T. II, sl. 7 ac). Gotovo sve ostale predstave na drugim statuetama, ili njihovim fragmentima nejasne su i ne moemo da odredimo njihovo znaenje (T. I, sl. 3 ac; T. II, sl. 5; T. sl. 8; T. I, sl. 4 ac, sl. 6 ac, 8; T. 111, sl. 1 ac, upor. Butmir I, T. III, sl. 3 ab, 4 ab, 9, 10; Butmir 11, T. II, sl. 16 ac; T. III, sl. 5, 16; T. IV, sl. 8, 12 ab, .13 ab).

U glavnom bi bilo to sve, to bismo mogli da kaemo u pogledu raznih pred-stava na butmirskim statuetama. U daljnjem toku izlaganja pokuat emo, u koliko je to mogue, da bar izvjestne sli ne pojave na drugim mjestima dovedemo u vezu sa Butmirom. Ali to je, kao to je ve na samom po etku re eno, uslied suvie malo poznate neposredne okoline Butmira vrlo teko.

2. ivotinjske tigure. Ni ivotinjskei plasti ne figure iz Butmira nisu sve publikovane. Ipak o njima

malo moemo da kaemo. Upotrebljavale su se kao samostalne ili samo kao na-stavak na ru icama sudova, ili tome sli no. Prve predstavljaju uviek etveronone ivotinje. Kojoj vrsti ivotinja pojedine pripadaju, nemogu e je utvrditi. Jedna od njih je zbog poloaja nogu predstavljena moda u lee em stavu, ako nije samo sluajno neuspjela izrada, jer poloaj, kakav ona predstavlja, uob e je ne-mogu

(Butmir I, T. II, sl. 9). Ostale su izvedene u stoje em stavu, vrlo su iumarno radene, a dosta su i fragmentovane, te se uslied toga ne moe nita detaljnije re i

njima (Butmir II, T. V, sl. 5 ab, 6). Najljepe radena ivotinjska glava (Butmir II, T. V, sl. 1 ac) pripada moda

nekom rhytonu, a moda i statueti, to je manje vjerojatno. O i i ui su kod llie predstavljeni plasti no. Na elu se nalaze urezani ornamenti, sastavljeni od kraih ureza, a na vratu pokraj ovih i ostatci udubljenih spirala.

011

103 102 [16]

Zasebnu grupu ini nekoliko statueta (T. VI, sl. 9, 10 ab, upor. Butmir 11, T. V, sl. 2 a-c, 4 ab") koje vjerojatno predstavljaju neku etverononu ivotinju, kod koje glava nije izvedena, a koje su po sredini, bilo skroz, bilo samo djelimi no buene. Leda su kod njih obi no izadena u obliku triju rebara.

Odlomci raznih drki sa o uvanim ivotinjskint glavama dosta su rietki. Obi no su radeni kao ukras same drke moda bez dubljeg zna enja (Butmir I, T. IV, sl. 19; Butmir II, T. V, sl. 7).

Tip statuete ovalnog presjeka (I), tj. naturalisti ni tip, spada medu najbolje plastine tvorevine ne samo u Butmiru nego uobe u predpovjesti. U Vini se naturalistiko radene statuete isto tako pojavljuju samo u nekoliko primjeraka i to na dubini od 6 m.") Ti primjeri ni iz daleka ne dostiu butmirskih, koji su jo samo fragmenti, te nedaju neku jasniju i detaljniju sliku, a uslied nedostatka glava uobe je teko zaklju iti i o pravom tipu, kome su one pripadale. Predpostaviti ipak moramo, da je takvom tielu morala da odgovara naturalisti no radena glava. Drugih sli nih analogija ne moemo da navodimo iz prostoga razloga, to gotovo cielokupna literatura o Egeji nedostaje. Vjerojatno, da bi se najvie slinosti u pogledu same izrade kao i u pogledu izrazitog naturalizma moglo na i u grko-arhajskoj plastici. - Inguinalne linije, koje su ovdje modelirane gotovo prirodno, u Butmiru se na statuetama drugog tipa ne nalaze. U Vin i na protiv vrlo su esto primjenjivane na statuetama gotovo svih tipova, a naro ito na tipu tzv. Vidov-danke"). Uobe uzev u predpovjestnoj plastici inguinalne linije ne predstavljaju se rietko. Tako su u vin anskoj kulturi povrh Vin e u Jablanici"), Gradcu") i drugim mjestima, zatim u Bugarskoj na mramornim"), kao i glinenim idolima"), u Rumuniji u Gumelnita kulturi i drugima,") Cucuteni kulturi,") gdje mogu biti i slikane") i t. d. Isto tako esto upotrebljavaju se u Egeji poev od Trakije, Tesalije i Grke") prelto Kikladskih-otoka") do Krete, a dalje jo na Malti, Kipru, u Maloj Aziji i drugim mjestima. Vrlo esto kod sumarnih predstava statueta, inguinalne linije. koje su modelovane zamienjene su jednim obi nim urezanim trouglom. Ponekada je to diktirao sam materijal, (na pr. plosnati kotani idoli u Bugarskoj i Rumu-

27) Neke od njih nisu publikovane. 28) Vasi, Vina IV, sl. 243, 244. 23) Vasi, Vin a 111, sl. 203, 139, 147 i druge. 3o) Vasi, Die neolitische Station Jablanica, str. 22, sl. 57 i dr. 31)Glas Srpske Kraljevske Akademije LXXXV1, 1911, T. IX, sl. 17. 32) 113Becunt Ha B .barapcmin Apxeciaornitectot Htic.rwryrb VIII, 1934, str. 207, sl. 13(4.

str. 208, sl. 140, 1. 3.1) Ibid. str. 189, sl. 124, 1. 34) Ipek, Jahrbuch ftir pfflistorische und ethnografische Kunst, 1933/34, T. 11, sl. 8 i dr.

- Dacia 111-1V, str. 109, sl. 20, I. "") H. Schmidt, Cucuteni in der oberen Moldau, 1932, T. 32, sl. 6 i dr. 38) Ibid. T. 34, sl. 2, 4, 5, itd. ") Tcrouycz, AC ispoYerrnpf.xca axPorcoXst.g Anrotou xxc ZecxXou, av A.112v2t; 1908, sl. 311; T. 32, sl. 2.

3, 6, T. 34, sl. 9, itd. Wace and Thompson, Prehistoric Thessaly, 1912, str. 68, sl. 35; str. 147, sl. 91 b; str. 170, sl. 115; V. Miiller, Fr0he Plastik in Griechenland und Vorderasien, 1929, T. III, sl. 49-52, 55, 58; T. V, sl. 97, 98 i dr.

28) H. Bossert, Alt Kreta, 1921, sl. 115; - Muller, Friihe PlaStik, T. I, sl. 22; T. 11, sl. 25, 26 itd.

niji) ali je

to izuzetan slu aj, jer se isto tako esto nalaze na glinenim statuetama

gotovo svih oblasti, a naro ito u Bugarskoj i Rumuniji,") a zatim u Ukrajini.") Takav trougao nikada se ne pojavljuje na butmirskim statuetama.

'Tip plosnatih statueta sa horizontalnim patrIjcima, bez predstavljenih glutaea, sa vie ili manje proirenom bazom za stajanje, naziva Hoernes Brettidolen, fdolima u obliku daske. U Vin i se one nalaze kroz cio kulturni sloj, a u odnosu na glavu raznog su tipa. Pokraj Vin e takve statuete dolaze t gotovo na svim ostalim predpovjestnim lokalitetima. Kako su one

najsumarnije radene

bez nekih naroitih odlika, to blie analogije ne ento ni pominjati.

Isti je sluaj i kod statueta

sa suenim strukom, koje spadaju u gruptt plosnatih,

a koje su isto tako

este na raznim predpovjestnim naseljima. Statueta u grupi II

b sa plastino predstavljenom vulvom u stvari spada medu

ostale statuete gornje

grupe, i jedino se izdvaja radi

pomenutog detalja, koji relativno uzev nije est u predpovjesti. Obi no se vulva oznaava kra im vertikalnim urezom, dok je plastina, kao na naem primjerku gotovo nepoznata. Statueta koja je suena izpod patrljaka, a o uvana samo u tom jedinom primjerku u Butmiru (grupa II c), ima svoje analogije u jednom - primjerku u Vini"), dok ina e takav oblik sa suavanjem izpod patrljaka

i naznaenim neto

suenim strukom nije na drugim

lokalitetima poznat. Nerazumljivo je,

to se time htjelo predstaviti. Aka se

htjelo predstaviti struk, zato

je na naoj statuefi izve deno jo

jedno suavanje u visini struka? Nije

izkljueno, da je to neka vrsta odiela,

sumarno predstavljenog, koje se opasivalo izpod

pazuha. Ranije smo vidjeli, da se glutaei na naim statuetama vrlo rietko izvode, a pogotovo dieljeni (grupa II d). Takvi medutim nisu rietki na pojedinim drugim mjestima (uporedi Vin u i druge), ma da pripadaju i drugim oblicima.

Moda najinteresantnija podvrsta plosnatih statueta su one sa horizontalnim pojaanjem oko tiela u visini bedara (grupa II e),

pojava, koju smo vidjeli i kod nekih statueta sa rukama

poloenim na grudi. Nekoliko analogija za te statuete imamo u par primjeraka

u Vini"). Taj se oblik u Vini vrlo rietko upotrebljavao,

dok je u Butmiru jedan od najeih od sviju koji se na tom lokalitetu nalaze.

to se

tie stratigrafije, oba su primjerka

nadena u Vini u najniem sloju, jedan u zemunici, a drugi u sloju zemunica (dubina 8,3 m). Prvi u potpunosti li i na nae statuete i ima dieljene noge, dok je drugi valjkast u donjem dielu, i bez oznake dieljenja nogu. Nije mi poznato, da bi se poja anje oko statuete u visiu bedara, takvog karaktera upotrebljavalo i na drtigim lokalitetima. Ranije smo pome nuli ve

Hoernesovo miljenje o zna enju toga pojaanja, po kome je to samo

donji rub plasti no izvedenog odiela"). Vasi naprotiv, pod znakom pitanja pred-postavlja, da bi na vinanskom primjeru mogla

da bude donja ivica oklopa"), jer je na drugom mjestu

doao do zakljuka, da se oklop na statuetama u Vin i pojav-

ljuje tek

na dubini od 6,7 m,

i to sa urezanim predstavama"). a") H. A. 14. VIII, 1934, str.

124, sl. 5; str. 127, sl. 2 i dr. - Ipek

1938, T. 16, sl. 5-8, 10-11 T. 15, sl. 9; T. 17, sl. 8; T. 18, sl.

4 a, 7; T. 19, sl. I; T.

29, sl. 6 i dr. 4") Charles Hadaczek, La colonie industrielle de Koszylowce de

poque nolithique, T. XX11, sl. 194, 195, 198, 199; T. XXIII, sl. 206--208, 210 b; T. XXIV, sl. 210 c-d, 211, 214, 216 itd

") Vasi , Vina 1V, sl. 28 a-c.

") Ibid. IV, sl. 10 a-c, 83 a-c.

Butmir II, str. 3. Vasi ,

Vina IV, str. 7. '")

Ibid. str. XXIII. - O tom Vasievom miljenju bie govoreno u drugoj studiji.

[19] 105 104

[18]

Tip statuete II f, od koje je u Butmiru naden samo jedan odlomak donjeg diela. neke statuete, a koji se u donjem dielu suava, ima u Vin i najstarije ana-logije u grupi statueta iz sloja zemunica i sloja iznad njih, a koje li e na Kikladske idole").Dok butmirski primjerak uob e nema predstavljenih nogu, vin anski imaju uviek dieljene noge. Jo mnogo ve a slinost nalazi se na nekim statuetama iz mladeg sloja (dubina 4,7 i navie), koje isto tako nemaju predstavljenih nogu, a suavaju se u donjem dielu"). Istoga tipa kao ove iz Vin e nadene su i u Jablanici"), kao i na nekim drugim mjestima. Moemo pomenuti, da se statuete, koje se sua-vaju u donjem dielu tiela, a bez predstave nogu nalaze i u Ukrajini"), u Besarabiji u Cucuteniu) i drugim nalazitima"), ali je tu suavanje imalo drugi smisao. Baza za stajanje kod statueta tu nije nikada proirena, nego se donji dio zavrava konino gotovo u iljak, ili to je isto tako esto, statueta se postavlja na jednu bazu, koja se koni no zavrava"), tako da bi se vjerojatno statueta mogla zabosti u zemlju, kako bi na taj na in postigla svoju stabilnost.

. Statuetama tipa III i IV uslied dosta sumarne izrade ili uslied prevelike ote-enosti teko je opredieliti analogije. Izuzev one u grupi IV, koja nema predstav-ljenih ruku, gotovo sve ostale nemaju nita karakteristi nog na sebi. Jedino je vriedan zapaanja jedan fragmenat donjeg diela statueta (Ill d), koji ima analogije u Vin i i njoj srodnim lokalitetima. Vjerojatno, pripada nekoj statueti, koja je imala slinosti sa pojedinim vin anskim, koje su se razvile iz tipa tzv. Vidovdanke 53).

Poloaj ruku na grudima, kakav imamo u grupi V, bez obzira na samu pred-stavu tiela, pojavljuje se dodue u Vin i, ali su tamo ruke uviek odvojene od tiela, dok u Butmiru nikada nisu. Dalje u Vini ruke nikada nisu neposredno poloene na grudi, izuzev moda u jednorn ili dva primjera"), ako moda i ovdje nije zamiljen drugi poloaj ruku. Obi no su poloene na trbuh ili bokove statuete. Najranija pojava ruku poloenih na tielo u Vin i, nalazi se na dubini od 6,4 m. i traje sporadino kroz cio kulturni sloj. Sli an poloaj ruku, kao u Vin i imamo i u Ploniku"), gdje su ruke isto tako odvojene od tiela. U Rumuniji su pred stavljene ruke na tielu na anthropomorphnim vazama, kao i na statuetama, iia tim ponekad i neodvojene od tiela. U glavnom su tu ruke poloene na grudi kao na naim statuetama pokraj onih, ije se ruke nalaze na trbuhu"). lsti je slu aj i u Bugarskoj") i to naro ito na mramornim idolima), koji su po cieloj strukturi isti kao i kikladski idoli, mada Popov ne vidi nikakvu srodnost izmedu bugarskih

") Ibid. IV, sl. 61 a, c i dr. ") Ibid. IV, sl. 356 a-c, 467 i dr. ") Vasi , Jablanica, str. 19, sl. 50; str. 20, sl. 54 b. ') Hadaczek, La colonie de Koszylowce, album, T. XXII, sl. 195; T. XXIII, sl. 203-20h

i dr. T. XXIV, sl. 210 d-21(i itd. - lpek 1927, T. 36, sl. 13; T. 38, sl. 10 itd. 8) H. Schmidt, Cucuteni, T. 31, sl. 1, 7, 13 i dr. T. 32, sl. 6 i dr. T. 34, sl. 2, 4 itd.

Dacia III-IV, str. 29, sl. 1, 2 itd. ") Ibid. III-IV, str. 31, sl. 3, Te 7, 8, 9 i mnoge druge u cieloj toj oblasti. ") Vasi , Vina 111, sl. 139, 147, 203, 216 itd. ") lbid. IV, sl. 219. ") M. Grbi, Plonik, Oneolithische Ansiedlung, Beograd 1929, sl. 68, 75, 76, 80. ) Dinu V. Rosetti, SOpilturile dela Vidra, Bukuresti 1934, T. 1-111. - Ipek, 1938, T. 18,

sl. 7; T. 29, sl. 9; - Ipek 1932/33, T. 12, sl. 2; T. 14, sl. 8. - Dacia II, str. 81, sl. 63, .1 n& 5, 6 i 57) Ipek 1932/33, T. 14, sl. 2. - H. A. H. Vlll, str. 186, sl. 123, N4 2, 5 i dr. ") H. A. H. VIII, str. 207, sl. 139; str. 208, sl. 140, M 1, 2. - Ibid. 111, str. 93, sl. 1; sti

94, sl. 2; str. 95, sl. 3.

i onih u Tesaliji i na Kikladima, te smatra, da bugarski imaju lokalan karakter, i da su radeni u samoj Bugarskoj bez tudih uticaja, a po ugledu na glinene i kotane idole"). To njegovo miljenje nema stvarnog oslonca, jer mada postoji uzka veza izmedu glinenih, kotanih i mramornih statueta u Bugarskoj, dolazi to uslied togt!, to su prvi radeni po ugledu na mramorne idole, koji su im bili uzor, a ti su opet stajali pod uticajem kikladskih idola preko Gr ke i Tesalije, ako uobe nisu bili i import. Slino miljenje kao Popov zastupa i Mihov, koji tvrdi, da ti mramorni idoli nisu import nego su radeni po uzorima na glinene i kotane idole, ali ipak dozvoljava mogunost, da im je prototip bio u kikladskim idolima). U Egeji imamo prije svega na kikladskim mramornim idolima ruke prekriene na trbuhu. Ali se pokraj ovih nalazi i itav niz drugih, gdje su ruke predstavljene i na grudima"). Dalje dolazi takav poloaj ruku na Kreti"), zatim na Kipru") i u Aziji, gdje je, moe se re i, najizrazitija pojava"). Pod uplivom ovih sa Kiklada imamo ih u raznim mjestima Tesalije (Sesklo, Tsangli, Chaeronei i dr.) i Gr ke"). Kako je na jugu mnogo ei i uobiajeniji takav na in predstave poloaja ruku nego to je u Dunavskoj dolini, to moramo izvesti zaklju ak, da se i na butmir-skim statuetama takav na in predstave pojavljuje pod uplivom Egeje i da je doao direktno sa juga u Butmir, a ne preko Dunavske doline. Razumljivo, danas to moemo jedino jo da predpostavljamo, jer ni Tesalija ni Makedonija; a da ne govorimo o zapadnom dielu Bosne i Srbije, nisu jo dovoljno izpitane.

Statuete sa u vis podignutim rukama u grupi VI, zauzimaju kao u Butmiru tako i na drugim predpovjestnim lokalitetima izuzetan poloaj. Takve statuete su u Butmiru u odnosu na druge lokalitete srazmjerno dosta este. U Vini su npr. dosta rietke. Svega su nadene samo dvije), od kojih je jedna imala ruke u hori-zontalnom poloaju, savijene u laktu i dignute u vis.' Gotovo podpuno nepoznate su i na drugim lokalitetima vin anske kulture, kao i u Rumuniji") i u Bugarskoj.

") Ibid. 111, str. 104. ) Ibid. VIII, Str.. 209 i dalje. 81) Bossert, Alt Kreta, sl. 115, 116. - A. Evans, The Palace of Minos I, London 1921,

str. 48, sl. 13, N: 10; str. 115, sl. 83 itd. D. G. Hogarth, Aegean sepulchral Figurines, (separatni otisak iz Essays in Aegean archaeology, presented to Sir Arthur Evans, Oxford 1927), T. Vlll, sl. abc. - Mtiller, Fr0he Plastik, T. I, sl. 19-22; T. II, sl. 25, 26, 31, 43; T. X, sl. 213-216. - Excavations at Fhylakopi in Melos, London 1904, T. XXXIX, sl. 1, 2.

") Evans, The Palace of Mions I, str. 48, sl. 13, .14 1, 5 i dr., str. 52, sl. 14; str. 114, sl. 84. - Miiller, FrOhe Plastik, T. 1, sl. 4, 5; T. XI, sl. 219, 220; T. XIII, sl. 231 i dr.

") Miiller, Friihe Plastik, T. VII, sl. 160, 161. - Bossert,- Altkreta, sl. 117, 118. - R. Dussaud, Les Civilisations Preheleniques dans le bassin de la Mer Eg e, Paris 1914, str. 367, sl. 272. - Perrot - Chipiez, Histoire de l'art III, str. 211, sl. 150; str. 450, sl. 321; str. 533, sl. 375 i dr.

") R. Dussaud, Les Civilisations Preheleniques str. 299, sl. 216, kiparski upliv, str. 364, sl. 269; str. 365, sl. 270 i dr. - Jacques de Morgan, La prehistoire orientale 111, Paris 1927, str. 51. sl. 63; str. 85, sl. 124, M 1, 4; sl. 125; str. 237, sl. 232, :4 1-3. - Miiller, Friihe Plastik, T. VI, sl. 118-122, 127-130, 138; T. VII, sl. 141; T. Vlll, sl. 177, 183, 184, 188; T. IX, sl. 192, 193, 196-199, 202-203.

6) Wace and Thornpson, Prehistoric Thessaly, str. 68, sl. 35; str. 123, sl. 73; str. 200, sl. 141 d. - Milller, Friihe Plastik, T. III, sl. 49, 50, 55, 56; Ipek 1932/1933, T. IX, sl. 1. - Taouvsa, 1. c. sl. 311; T. 32, sl. 1, 3, 4; T. 33, sl. 3.

) Vasi , Vina IV, sl. 265, 295. 67) U Rumuniji poznata je statueta nadena u Ostrovul Mare (muzej Turn Severin) bez glave

sa rukama podignutim u vis, ali se mora ubrojiti u tip Kli evakog idola. Podatke o njoj dobio isam od g. Dr. Holstea.

[21] 106 [20J

Protivno tome u Moravskoj, naro ito u Moravskoj slikanoj keramici nadene su u dosta primjeraka. Tu su ruke izpruene unapried, savijene u laktovima i dignute u vis"). Jedan je prirnjerak naden i u Ukrajini"). Mnogo poznatije su medutim u Egeji i otocima") pokraj toga, to su neki primjeri nadeni i u Maloj Aziji i na Herso-nezu"). Takav poloaj ruku, koji se smatra da ima adora no zna enje, kao to ga imaju i figure sa Krete, kod kojih se jedna ruka nalazi pred grudima a druga pred o ima, mogao bi prosto da predstavlja samo ruke u pokretu, bez dubljeg znaenja. Poznat je itav niz drugih statueta, kod kojih je samo jedna ruka u stavu mirovanja, dok je druga podignuta u vis ili poloena na grudi, elo, sljepo -nicu itd. Te predstave danas jo nisu nikako ili bar nisu dovoljno objanjene, imaju li neko dublje zna enje, ili je tvorac takve figure htio da izvede neki gest na primitivan na in, kako bi bar donekle dao predstavu pokreta od uobi ajenog izgleda ukoenosti. Isti takav slu aj moe da bude kod statueta, gdje su obje ruke u pokretu tj. podignute u vis, kao to dublje zna enje nee moda imati ni one, ranije opisane sa rukama na grudima, jer s jedne strane mogu da predstavljaju samo stav miro-vanja ili odmaranja, a s druge pokret stavljanja ruku na grudi. Ipak je takav stav radi izvjestnih analogija, naroito gdje su jasno predstavljene ruke, koje dre dojke, dosta nevjerojatan, dok je kod kikladskih idola vie ili manje siguran tamo, gdje su ruke prekrtene na trbuhu ili na grudima. Izvodilo bi se tako uslied nerazumje-vanja prvobitne predstave, koja je sluila kao uzor, ili imamo tu ta vie dva razli na zna enja poloaja ruku, to izgleda da je vie nego sigurno, ali danas nije to jo dovoljno rieeno. V. Muller, koji kildadske idole smatra erdatiziranim s pravom predpostavlja, da im je prvobitni oblik bio naturalisti an"). Prema tome bi i poloaj ruku u prvobitnom obliku imao drugo zna enje nego to se danas pred-postavlja za kikladske idole, gdje su ruke jedva i nazna ene, tj. stilizirane.

Naturalisti ne glave nadene u Butmiru, koje moraju da pripadaju isto tako naturalisti no raenim tielima, uslied svoje odli ne obrade i modelovanja kao i svojih realnih predstava nemaju analogija u predpovjestnoj plastici Europe. Treba imati na , umu, da u predpovjesti, a naro ito u Dunavskoj dolini, gdje je naden najve i broj statueta, izrada ustiju i uiju na idolima nije uobi ajena. Do-due se pojedini takvi primjeri nalaze i u Vin i i u Bugarskoj, ali je kod njih, ako su usta i predstavljena, izvreno to grubo i sumarno. Isto tako se ni izrada oiju, izvrena na na in, kakav je na butmirskim glavama toga tipa, ne nalazi na drugim lokalitetima.") Jedna glava nadena u Vin i, 74) koja je mnogo sumarnija

88) Ipek 1936/37. T. 3, T. 4. - Mnoge od njih nalaze se u privatuim zbirkama i nisu pu-blikovane. Upor. i Schranil, Vorgeschichte 135hmens und Mahrens, 1928. - Butmirski primjeri nema u u njima svojih analogija, jer tu nije naden ni jedan primjerak sa rukarna, koje bi bile prvo napried izpruene pa potom dignute u vis.

88) TpuniAbcb ,

108 [22; [23] 109

je trouglastog oblika, dok su riae ovalnog. Dalje su detalji kod nje bogatije izvedeni i bojeni. Ipak je taj primjerak od vanosti uslied samog poloaja glave, koji je ina e u predpovjesti nepoznat, bar do danas.

Tip lica i glave u VII grupi, koji je u stvari i najjednostavniji rad i koji nekim nepoznatim uzrokom nosi naziv pti jeg lica, rasprostranjen .je po cieloj jugoizto noj Europi u svim dobama obi no na najsumarnije izvedenim statuetama.

Gotovo nigdje nije toliko nobiajena plasti na predstava o nih jabuica, koje vrlo esto dolaze u gotovo prirodno modelovanim o nim dupljama, to smo vidjeli na naturalisti nom tipu, ka3 ba u Butmiru. Modelovane one duplje nalaze se izvedene i na vinanskim statuetama,") kao to su tu vrlo este i plasti ne one jabuice, dok je predstava zenice samo na nekoliko primjeraka izvedena pomo u malih ureza.") Dalje se plasti ne one jabuice nalaze i na nekim bugarskim statuetama.") Isti je slu aj i na statuetama u Rumuniji, zatim na nekim sa Kiklada") i t. d. - Plasti ne aplicirane o i u obliku manjeg soivastog izpup enja, kakve imamo neke u grupama VI i VII (Butm:r II, T. II, sl. 11-13), a naro ito jedna od njih (Butmir 11, T. II, sl. 11) s3 predstavljenim zenicama imaju najvie sli nosti sa Kiparskim idolima, gdje su o i isto tak3 aplicirane.")

Moemo u glavnom da pomenemo jo neke predstave na butmirskim statue-tama, koje se na drugim mjestima riede pojavljuju. Takve su na pr. obrve. U Vin i su predstavljene svega u tri primjera i to raznim na inom, plastino, urezano ili su modelirane5 '). Ponekad se nalaze i na bugarskim idolima,") zatim u Rumuniji,") ali vrlo rietko. Nasuprot tome su u Egeji mnogo ee.") - Plasti ne obrve, koje s nosom ine slovo T kao i analogije pomenute su ve ranije. - Usta su u Vin i srazmjerno isto tako rietko izvodena") i to obi nim urezom. Mnogo ee po-javljuju se u Rumuniji, a naro ito u Bugarskoj, gdje se u mnogo sluajeva i otvorena.") - Plasti ne ui naturalisti no predstavljene, kakve su u Butmiru, gotovo su nepoznate na drugim nalazitima. Uob e uzev, dosta su rietke i mode lirane ui. Imamo ih u Vin i,") Bugarskoj,") Rumuniji", Egeji,') i t. d. U Troji se nalaze na anthropomorphnim vazama i prosopomorphnim poklopcima." 1 )

") Vasi, Vina III, sl. 110, 139, 152 i dr. sl. 301, 303, 305, 309, 325 . i dr. 87) Ibid. 111, sl. 129, 140, 165. 88) N. A. VIII, str. 189, sl. 124, 1,:k 3; str. 194, sl. 128 i dr. 89) Alt Kreta, sl. 123 i dr. ") Ibid. sl. 117, 118 i dr. - Sli ne se nalaze i u drugim oblastima kao u Karkemiu (Milller,

Fr0he Plastik, T. VIII, sl. 188), Mesopotamiji (Ibid. T. IX, sl. 193, 203), a zatim i na drugim mjestima.

81) Vasi, Vina III, sl. 132 plasti no, sl. 333 urezom, sl. 343 modelirano. ") N. A. H. VIII, str. 195, sl. 129, N*2 10, 12 i nekim drugima obi no urezane. 98) Ipek, 1938, T. 25, sl. 1; T. 24, sl. 1. ") Mitller, Fr0he Plastik, T. VII, sl. 161 (Kipar), T. XII, sl. 225, 228, 230 i dr. - Altkreta,

sl. 122, 123, 128 i dr. Rietke nisu ni u Maloj Aziji. Upor. Fr0he Plastik, T. VI, sl. 127; T. VII, sl. 145, 154-158 (Troja).

") Vina 111, sl. 9, 67, 150 i dr. ") H. A. H. VIII, str.186, sl. 123, N 1, 3; str. 192, sl. 126; str. 195, sl. 129, Ns 8, 10, 11

i dr. - Ipek 1938, T. 24, sl. 1; T.22 , sl. 2; T. 17, sl. 3 i dr. Vina 111, sl. 139, 197, 203, 204, 249, 263.

") hI. A. N. Vlll, str. 198, sl. 132, predstavljene vrlo naturalisti no. ") lpek 1938, T. 24, sl. 1; T. 25, sl. 1. 10p) Altkreta, si. 122 (Amorgos), sl. 117 (Kipar), sl. 128, 129, 130 (Kreta, naturalisti ne ui);

Frilhe Plastik, T. I, sl. 21 (Kikladi i t. d.). '") Schliemann, Ilios, str. 328, sl. 157; str. 329, sl. 158, 159; str. 384, sl. 231; str. 385, ?I.

232, 233 i dr. - Moemo pomenuti, da se plasti no izvedene ui nalaze i na statuetama M , )- ravske slikane keramike.

Predstava kose je u predpovjesti poznata i to na bezbroj primjera, gdje je obino urezana. Ipak plasti no izvedena kosa kao to je u Butmiru, gdje je masa kose zamiljena a i predstavljena plasti no, a tek na toj masi dolaze urezi, nije esta, te dolazi samo u izuzetnim slu ajevima. Tako imamo sli nu predstavu u Vini, svega na jednom primjerul"). Plasti no izvedena kosa sa urezima, ko,ja

'pada na leda, poznata je i u Ukrajini, u Tripilskoj - Najblie analo-gije naoj kosi nalaze se na jugoiztoku. Tamo imamo u Tesaliji u Sesklu neko. liko predstava kose, koja u mnogome odgovara naima," 4) zatim u Tsani Maghuli,'") ali ih imamo i u Tegeji,'") gdje je ta vie i urezana kosa predstavljena pomo

u cik-cak linija kao to je i na naim, a da o Kreti i ne govorimo.'")

Plasti no modelovani kukovi isto tako se srazmjerno esto upotrebljavaju kod

nenaturalisti no radenih statueta, ali je zanimljivo, da su n. pr. u Vini fakvi kukovi gotovo redovno bueni manjim rupicama,'") to u Butmiru nikada nije slu

aj, i kao to se ovdje ne bue ni patrljci, a :sto tako ne stavljaju se ni rupice na glavu za umetanje kose, ili nekog nakita

Plastina ogrlica nije mnogo pozwita, dok je na protiv urezana vrlo esta. U Vini ona dolazi na mnogo primjera,ali je Vasi

obino smatra gornjom ivicom oklopa, jer po njemu ni plasti ne grudi na statuetama nisu nita drugo do dojke na oklopima grkih hoplita.'") Ali se i plasti

ne ogrlice ponekada izvode na statuetama. Tako je jedna podpuno sli na naoj nadena u Mesopotamiji,m) dok sama statueta stoji pod kiparskim uplivom. Povrh ove ima i mnogo drugih sli

nih primjera na drugim mjestima." 1 )

Urezan ukras na ledima figure, koju nekoliko puta citira Hoernes, a koji je prvi uoio Vasi, predstavlja sli an nakit, kakav je izveden i na Kli

evakom idolu, na idolu iz Babske,'") a zatim na jednoj terakoti ii Paleikastram.) Te primjere navodi i Vasi

uslied slinosti u samim predstavama, dok za utobrdski tip statueta smatra, da na njima nakit pokriva gotovo cielu povrinu leda." 4) Ma da je miljenje tono, 'ipak te statuete uslied toga ne smijemo da izdvajamo, jer se i tu predstavlja nakit, koji pada sa glave odnosno kose, kao to je to slu

aj sa svim ostalim navedenim, a ujedno i sa butmirskom statuetom." 5)

Pregledamo li sve to je dosada izloeno o butmirskoj plastici, do i emo do

zakljuka, da u stvari vrlo malo, odnosno nita, ne znamo u pogledu Hoernes i Fiala u tom pogledu nisu nam dali mnogo. Vasi

je nabacio samo jednu

I2) Vina III, sl. 150. 10) Ipek 1927, T. 40.

-

Tpuniabcbica Kynbrypa 1. c. str. 172, sl. T. 2, 1. Taoimz, l, c. T. 32, sl. 1, gdje je kosa mnogo naturalisti

nije izradena nego na naim statuetama. T. 33, sl. 4.

"4) Prehistoric Thessaly, sl. 91 a. 10fl) Alt Kreta, sl. 121. "17) Upor. Alt Kreta sl. 131, 132. ') Vina III, sl. 90, 133 i dr., sl. 258, 287 i dr. Pojavljuju se od dubine 6,2 m.-0 m. 1") Ibid. III, str. XXII i dalje; str. 57, sl. 316. ") Miiller, Friihe Plastik, T. XXXIV, sl. 360.

-

11) Ibid. T. VI, sl. 130, 131 urezana (Mala Azija), T. VII, sl. 160 (Kipar), i dr. "2) Jahrbuch der K. K. Zentral Kommission fiir Kunst und historische Denkmale III, 1905,

str. 15, sl. 23, 24. "8) British School of Athens, London 1923, str. 123, sl. 103. ") Vasi , La NIgresse de Butmir, str. 4. ") Starinar 1907, str. 7, sl. 8; str. 8, sl. 9.

-

Ibid. 1910, T. II, sl. 7; T. III, sl. 16 i dr.

[25]

lokaliteta, koje se tamo smatraju najmladim, a koje su uz to iste kao i te na naem naselju, jer tek onda e nam biti mogu e da dodemo do jednog zadovoljavaju

eg rezultata. Izdvojiti moramo medutim i pojave, koje uslied svoje sumarnosti mogu da se upotrebljavaju u ma koje bilo doba. Takve su naro

ito statuete sa pti jim licem. Glavni oslonac u datovanju Butmira dat e nam jedino naturalisti

no .radene glave i torza. Kada e se rieiti pitanje njihovog prototipa, mo i e se sa pouzda-nou da datira i ostala plastika, kao i cielo butmirsko naselje.

Zanimljivo je tiobe dosadanje datovanje Butmira. U docnije vrieme ne smatra se vie tako starim, kao to se to nekada

inilo. Najsmjeliji u datovanju je Vasi, koji ga je na osnovu spiralne, odnosno spiraloidne dekoracije na kera-

mici, a u vezi sa Egejom i Kretom, stavio na kraj srednjeg minojskog (M. M. III) poetak pozno minojsko doba (L. M. 1 1 "). Kasnije ide on i dalje, te uporeduje

statuete sa rukama poloenim na grudi, koje ne pokrivaju same prsi, sa Kli

eva - kim idolom, gdje se

nalazi isti poloaj

ruku, kao

to dalje uporeduje i Butmirske statuete i Kli evaki idol sa dvjema figurama nadenim u Knososu u takozvanom svjetilitu sa dvojnim sjekirama. Te se datuju u L. M. 111, u epohu od 1400-1200 god. pr. Kr. Prema lome bi po njegoviln zaklju

cima Klji evaki idol i butmirske statuete

sa takvim poloajem ruku bile istovremene

sa onima iz Knososam). To

n'jegovo miljenje bi po njemu potvrdivale i ranije pomenute predstave na ledima statuete, a koje predstavljaju nakit, koji je padao niz leda statuete, sli

no Kli e-vakom idolu, statueti iz Babske i dr., a

iji uzor

bi bio u metalnom nakitu iz prirode 12"). V. Miiller smatra, da je ematiziranim idolima u Egeji, kao Kikladima i drugim

nijestima, bio predhodnik jedan- naturalisti ni stil, iz koga su

se kasnije razvili Kikladski idoli'"). Blinkenberg nazna

ava medutirn, da naturalistino radeni i ema-

tizirani idoli na Kikladima pripadaju istom dobul"). U Butrniru gdje su i jedni i

drugi nadeni skupa, dokazuje da je to miljenje tono, bar u toliko da emati-

zirani idoli nisu 'stariji od naturalistinih. Muller uobe smatra predpovjestnu

plastiku u egejskom bazenu, a prema tome i onu

na Balkanu, koja ovisi o

Egeji, primitivnim stilom`"), ije su glavne oznake siromatvo u motivima, jednostavnost-u modeliranju i sklonost ka ematizmu. U grubom uzev, to bi njegovo miljenje moglo biti tono, ali se s druge strane moramo zapitati, predstavlja li predpo-vjestna plastika uob e umjetnost u pravom smislu te rie

i. Uzmemo li , da danas samo predpostavljamo, to su statuete u predpovjesti ozna

avale, i u koju su se svrhu one upotrebljavale, to bi ipak najta

niji izraz za tu vrstu tvorevina mogao da bude zanatlijska umjetnost, poput ostalih izradevina

toga doba, u kojima je

uneeno neto, ime se pokualo da uljepa i ukrasi. U stvari mi ni statuetama, ma koliko one bile uslied ivjesnih predstava zanintljive, izuzev manjeg broja ne treba

.119 da pridajemo ve u umjetni ku vriednost nego to je u torn pogledu pridajemo ostaloj keramici, koju ne smatramo umjetni

kim radom. Necemo se

uputati u blie odredivanje, to statuete predstaljajd, da li idole, igra

ke, boanstva, uschabti, "s) Vasi , Zbornik u ast Bogdana Popovi

a, Beograd 1929. Upor. ibid. str. 21-22. 1") Vasi, La Ngresse de Butmir, str. 6. 140) Ibid. str. 3 i dalje. '") V. Miiller, Frilhe Plastik, str. 12. 122 ) Ibid. str. 12. "") Ibid. str. 31 i dalje.

111 110 [24]

hipotezu u pogledu jedne statuete, a ostali su ili samo citirali pojedine primjere, ili su se zadovoljavali onim, to je rekao Hoernes, a detaljnije se za ove plasti ne tvorevine nije zanimao niko. Najljepi primjer nam prua pomenuta statueta sa tzv. oiljcima na ledima, kod koje niko nije do Vasi a vidio inae jasnu, ma da dosta nevjerojatnu predstavu za dobu, u koju se Butmir stavlja, a koja predstavlja nakitm).

to u butmirskoj plastici moemo pokraj svih nedostataka da zaklju imo, a koje bi se moda mogle i odklonitil"), je to, da su kod nje mnogi ranije opisani tipovi lokalnog karaktera, ali vjerojatno ne u Butmiru i autohtoni, nego radeni po nekom danas nama nepoznatom uzoru, moda ta vie i primljeni sa strane, a tu su zatim dobili svoj lolalni peat. Kao primjer moemo navesti glave u obliku horizontalnih ovalnih plo ica, koje su ina e u predhistoriji nepoznate, ali se ipak jedna horizontalna, ma da trouglasta glava nalazi u Tesaliji u Sesklu, koja je moda bila prototip butmirskim primjerima, ako nije bila neposriedan uzor. Malo je vjero-jatno da je glava iz Seskla jedinstvena pojava u Egeji. Po svoj prilici na i e se takvi primjeri ili uzori, a moda i raniji tipovi, iz kojih se ona razvila. Tek onda emo moi da zakljuimo i o podrietlu naih horizontalnih glava. Jer esto se primljena tekovina sa jednog izvora na dva lokaliteta razli ito razvijala. U Butmiru se dalje ne moemo oslanjati ni na stratigrafiju, kako bismo pomo u nje mogl: da govorimo o hronolokim pojedinostima pojedinih tipova, jer se tu to je ve ranije naglaeno, svi tipovi obi no nalaze na istoj stratigrafskoj visini, pomieani medu sobom. Ta je injenica vrlo zanimljiva i baca veliku sjenku na druge loka-litete, gdje se vodilo ra una jedino o tipologiji, a ne i o stratigraliji. Na osnovu tipologije pokuava se u takvom slu aju da se prikau razni uplivi raznog doba i da se uslied toga pogrieno pojedini primjeri datiraju. Uslied toga, ako bi na osnovu tipologije pokuavali da rieimo problem butmirskih statueta, to se ti e kronologije, ne bi nam to nikako uspjelo. Uporedimo samo u odnosu na Vin u tip statueta sa tzv. pti jim licem, i statuete sa horizontalnim poja anjem u visini bedara. I jedan i drugi tip nalazi se zastupljen u Vin i. Prvi dolazi tek u najmladim slojevima, a drugi u sloju samih zemunica i pripada najranijim plasti nim tvore-vinama u Vini. Sada nastaje pitanje, u kakvom odnosu stoje one do Butmira, jer i drugi tipovi, koji se nalaze u Butmiru i u Vin i, ne dolaze na samom po etku, pa ipak postoji izmedu Butmira i vin anskim slojem zemunica izvjestnih dodirnih to aka. Prema tome bi tipoloki statuete sa horizontalnim poja anjem bile u Butmiru najstarije, kao to su i u Vin i, a statuete sa pti jim licem najmlade. Medutim one su u Butmiru istovremene. One su ovdje mogle nastati pod drugim uplivom ili su zadrane uslied konzervativnosti. Ali ta pojava na tom lokalitetu nije jedinstvena, jer se mnogo drugih sli nih nalazi ne samo medu statuetama, nego i medu ostalim materijalom, koji se stratigratski uob e gotovo i ne moe podieliti uslied nedovoljnih podataka. Ma koliko nam plastika pruala raznolikosti i raznih ekstremnih tipova, moramo hronoloki da je smatramo jednom cielinom. I pokraj raznih starijih tipova, koji se pojavljuju u Butmiru, za samo datovanje ne smiemo da ih upotrebimo, nego se u glavnom moramo oslanjati na sli ne pojave drugih

ue) Jo je vie oteano time, to su na Balkanu jo ciele oblasti ostale neizpitane. "7) Uslied nedostatka ve eg diela literature nije mogu e navoditi ni svih analogija, nitt

je mogu e traiti podrietlo pojedinih specialnih oblika, a vie puta smo primorani, da innoge sluajeve bar za sada pripiemo lokalnom karakteru butmirskog naselja.

Tabla I. Dr. Josip Koroe c: Likovna umjetnost u Butmiru.

S1. 5.

Sl. 6.

Sl. 7.

Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu

112 [26 1 kako ih neki smatraju, i tome sli no. Posmatramo 11 pojedine lokalitete, kao i na Butmir, vidjet emo, da se pokraj odli no izradenih primjera, koji u stvari pred-stavljaju i veliku umjetni ku vriednost za to doba, nalaze i podpuno sumarne sa jedva ponekim naznaenim detaljem. Uporeduju i tu pojavu, moramo da dodemo do zakljuka, da u stvari nije bio cilj, kako i na koji na in e se statueta pred-staviti, nego to e se predstaviti. Tu je onda na in same predstave podpuno spo-redan, a mi ne moemo pa i ne smijemo da u njemu traimo neku ve u umjetni ku vriednost. U tom sluaju odpada i zaklju ak Mi.illera, da je to primitivan stil, jer ono malo naturalisti nih primjeraka dokazuje ba suprotno, da je postojao ta vie i naturalisti an stil, tamo gdje je zanatlija umjetnik smatrao za potrebno da to bolje izradi svoj proizvod. Pojedinosti Mllerovog zaklju ka moemo smatrati tonijim, tako jednostavnost u modeli ranju, dalje siromatvo u motivima itd., ali i to ne kao cielinu, nego samo kao razli na fakta u odnosu na predstavu, gdje je bilo pitanje to, a ne kako e se predstaviti.

S a r a j e v o, prosinca 1941.

S1. 4. Sl. 9.

Sl. :3.

Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu

Tabla 11.

Dr. Josip K o r o e c: Likovna umjetnost u Butmiru.

SI. I.

Sl. 2.

SI. 7.

Sl. 8.

1

SI. 4. SI. 5.

Tabla III. Dr. Josip KOroe c: Likovna

umjetnost u Butmiru.

Sl. 1. Sl. 2.

S1. 6.

Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu

Sl. 3.

Sl. 5.

S1. 7. S1. 8.

I/

Glasnik Hrvatskih zernaljskih muzeja u Sarajevu

Tabla IV. Dr. ,losip Koro e c: Likovna umjetnost u Butmiru.

Sl. 3.

S1. 5.

2.

Sl. 4.

Sl. 6.

,

Dr. Josir) Koroe c: Likovna u9jjetnost u Butruiru.

Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu

Tabla V.

Sl. 1.

SI. 7. Sl. 8.

SI. 2.

SI.

Sl. 5.

SI.

SI. 3.

Tabla VI. Dr. Josip Koroe c: Likovna

umjetnost u Butmiru.

Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevii

S1. 4.

S1. 2.

S1. 6.

SI. 5.

51. 3.

S1. 9. S1. 10.

SI. 1.

SI. 7.

Sl. 8.

Page 1Page 2Page 3Page 4Page 5Page 6Page 7Page 8Page 9Page 10Page 11Page 12Page 13Page 14Page 15Page 16Page 17Page 18Page 19