CAMBRIDGE, UK - TINA PERICA - KAKO DOKTORIRATI U ...arhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu01/pdf/Vidi.edu.pdf · volonterizam 28 Tečajevi i seminari 30 Samoedukacija informatičkim

POSEBNO IZDANJE ČASOPISA VIDI.

Goran Radman: izabrani dekan VERN’a

VERN’ & POINT

.edueduCAMBRIDGE, UK - TINA PERICA - KAKO DOKTORIRATI U INOZEMSTVU?

ICT EDUKACIJA

Najbolje informatičkeobrazovneustanoveŠto nude VERN, FOI, Visoka škola za primijenjeno računarstvo, FER, Vsite, Ivora, Agora, Elit Trade, KING ICT, SAE?

VolonterizamZašto je u Hrvatskoj pojamvolonterizma tako stran?

E-learningKako uspješno studirati putem Interneta?

Certificiranje znanjaKoliko se isplati ulagati u IT certifikate?

+

Naslovna 2-Radman.indd 1Naslovna 2-Radman.indd 1 5/22/09 4:30:53 PM5/22/09 4:30:53 PM

02 (1).indd 202 (1).indd 2 5/22/09 9:46:34 AM5/22/09 9:46:34 AM

VIDI.edu / 2009 3

S A D R Ž A J

09 Profesori i studenti jednog od domaćih najbrže rastućih informatičkih veleučilišta, dekan kojega će od ove jeseni biti bivši direktor Microsofta Hrvatska Goran Radman, otvorili su nam svoja vrata i objasnili nam što ih najviše privlači radu i studiju na VERN’u.

16 Priznate domaće i strane škole i učilišta odgovaraju na pitanja o programu, stipendiranju i drugome

24 Na koje sve načine možemo proširiti svoje znanje, a pritom uštedjeti vrijeme ili novac?

VERN’INTERVJU BROJA:

6 pitanja za škole

Učenje na daljinu

PREDSTAVLJAMO POZNATE VISOKE ŠKOLE

MONITOR KAO PROZOR U PREDAVAONICU

Sadržaj:

06 Vijesti

09 Interview broja: VERN’

12 FOI

14 Visoka škola za

računarstvo

16 Šest pitanja za

visoke škole:

17 VSITE

18 Ivora

19 Agora

20 Elit-trade

21 KING ICT

22 FER

23 SAE

24 Učenje na daljinu

25 Certifikati

26 Edukacija kroz

volonterizam

28 Tečajevi i seminari

30 Samoedukacija

informatičkim

knjigama

32 Kolumna: Jedan dan

na Cambridgeu

33 Kolumna: Ostvarenje

američkog san

34 Idealni informatičar

Volonterski rad

Edukacije

26 Kako se volontiranje percipira u IT tvrtkama kod nas, a kako u svijetu?

28 Pregled tečajeva i seminara, njihovih programa i cijena

03 Sadrzaj.indd 303 Sadrzaj.indd 3 5/22/09 11:39:04 AM5/22/09 11:39:04 AM

WWW.VIDI.HRVIDI.edu / 20094

U V O D N I K

jerojatno je većina onih koji svakodnevno pretražuju oglase za posao primijetila

kako danas gotovo ne postoji posao čije obavljanje ne uključuje nekakav minimalni rad na računalu, zbog čega većinu spomenutih oglasa krasi uvjet s tom tematikom.Unatoč nepobitnoj potrebi za poznavanjem rada na računalu i makar osnovnim baratanjem neki-ma od češće korištenih programa, informatika je u školama uglavnom stavljena pod izborni predmet, na kojem i ono malo zainteresiranih

učenika uglavnom igra igrice ili surfa Internetom. Obzirom na to, pitanje koje se nameće jest - kako već od nižih razreda osnovne škole zainteresirati učenike za tehnologi-ju, kako bi se njome nastavili služiti i kasnije, te kako bi po završetku školovanja posjedovali kvalifikacije potrebne za željeno radno mjesto? U Japanu su IT stručnjaci po tom pitanju počeli poduzimati neke zanimljive mjere. Naime, nedavno je učenicima jednog nižeg razreda osnovne škole predstavljena nova učiteljica, bivša recepcionarka, a danas stručnjakinja za znanost i tehnologiju. Ništa osobito neobično, sve dok se ne spomene podatak da je učiteljica Saya zapravo – robot. Čini se kako se ideja o tome da tehnologija podučava o tehnologiji pokazala kao neloša; štoviše, čak je zabilježen porast interesa kako mla-đih, tako i starijih učenika za ova-kvim načinom učenja o tehnologiji.Možda smo mi još daleko od toga da nam C-3PO predaje informati-ku, no to nije ni potrebno. Naime, u ovomjesečnom prilogu donosimo pregled fakulteta, visokih škola i učilišta s IT područja, opis progra-ma koje nude te kakve mogućnosti se pružaju po završetku istih i stje-canju njihovih diploma i certifikata.

Uz to, donosimo i neke prijedloge za samoedukaciju i neke vrste alter-nativnijeg učenja, od informatičke literature do učenja na daljinu, a namijenjeno onima koji možda nemaju vremena ili financijskih mogućnosti za edukaciju u nekoj od prezentiranih škola ili učilišta.Neka istraživanja o kojima će u prilogu biti više riječi ističu kako je informatičko znanje valuta koja u recesijsko vrijeme nezaustavljivo raste, a uvjerenje o osposobljenosti karta prvog razreda na putu do poslovne uspješnosti. Ako je, kako kažu, informatičko znanje doista tražena valuta, pobrinite se da na vrijeme napunite džepove i spre-mno konkurirate u borbi za željenu karijeru.

Čak i minimalna IT eduka-cija danas je ključna pri prijavi za većinu poslova, stoga se ulaganje u istu toplo preporuča

Možda za razliku od Japanaca u ulogama profesora nemamo robote s Wikipedijom umjesto mozga, no uz brojne visoke škole i učilišta, itetako smo sposobni educirati cijelu vojsku vrsnih informatičara

VIDI.edu urednica

piše: Antica Bračanov

Nakladnik: VIDI-TO d.o.o.

Nakladnički kolegij: Tomislav Kotnik Robert SlavečkiDirektor: Tomislav KotnikUrednik tiskanih izdanja: Igor SečenGlavni urednik: Ivan PekarikVidi.edu urednica: Antica Bračanov

Autorski suradnici priloga: Vedran Vlahović, Mladen Vojnović,

Vedrana Čemerin, Deni Bešlić, Vedran Ivančić, Tina Perica, Rudiger Grieme, Mislav Balković, Renato Barišić, Milorad Nikitović,

Mate Bjeliš, Tihomir Hunjak, Sava Bogdanović, Dinko Vučemilović,

Tomislav Robotić

Grafička pripremaFotografije: Željko Zirdum

Obrada fotografija: DD Studio IIustracije: DD StudioNaslovnica: VIDI studio

Kompjuterski prijelom: DD Studio, VIDI studio

Tehnička služba: Željko ZirdumMarketing (oglašavanje i prodaja)Direktor marketinga: Darko Beljan

Direktor prodaje: Milan DukićAsistentica direktora marketinga: Barbara Maretić

E-mail: [email protected]

Telefon: 01/3096-674, 3096-676, 3096-677

Faks: 01/3096-675

Kompjutersko oblikovanje oglasa: VIDI studio, Barbara MaretićTisak: Radin Print Culture, Zagreb

Adresa uredništva:VIDI, Zagrebačka cesta 233, 10 000 Zagreb, Republika HrvatskaTel.: +385 (0)1/ 3096-674, 3096-676, 3096-677Fax: +385 (0)1 / 3096-675E-mail: [email protected] Web: www.vidilab.comTajnica uredništva: Gordana »aËiÊ

Sva prava su pridræana.

Ni jedan se dio ovog Ëasopisa ne smije reproducirati u bilo kojem obliku ili radi bilo koje

namjene bez prethodne pismene suglasnosti izdavaËa. Svi tekstovi u Ëasopisu Vidi

pripremljeni su s osobitom paænjom i kontrolirani na viπe razina. Redakcija Ëasopisa

Vidi, meutim, ni u kojem sluËaju ne moæe odgovarati za moguÊe πtete bilo kakve vrste

nastale na osnovi savjeta, tekstova, slika ili drugog redakcij skog ili oglaπivaËkog materi-

jala objavljenog u Ëasopisu Vidi ili na drugi naËin datog od strane osoba koje rade za

tvrtku Vidi. Miπljenje redakcije Ëasopisa Vidi ne mora se iskljuËivo poklapati s miπljenjem

autora teksta objav ljenog u Ëasopisu Vidi u bilo kojem obliku i/ili radi bilo koje namjene.

Vidi svim svojim Ëitateljima omoguÊuje dobivanje besplatnih savjeta “Doktora” na

adresi www.vidilab.com/doktor. Ideje prijedloge i kritike moæete slati na adrese vidi@

vidi.hr i [email protected]. Redakcija Ëasopisa Vidi i poduzeÊe VIDI-TO d.o.o. ne

odgovaraju za moguÊe πtete nastale na osnovi savjeta dobivenih putem ovih e-mail

adresa ili bilo kojih drugih e-mail adresa koje imaju domenu @vidi.hr. Sve e-mail

adrese koje imaju domenu @vidi.hr, a posebice e-mail adrese [email protected]; impulsi@

vidi.hr i [email protected] javne su e-mail adrese i Ëasopis Vidi zadræava pravo

objavljivanja i koriπtenja poruka pristiglih na spomenute e-mail adrese u svim svojim

medijima i za sve svoje potrebe. Vidi takoer zadræava pravo da na e-mail adrese

onih koji su pisali na neku od e-mail adresa s domenom @vidi.hr moæe slati e-poruke

promotivnog karaktera.

Vidijevu mreæu raËunala i servera instalirao i odræava Aurion d.o.o.

Srednji teËaj: 1 EUR = 7,407474 kn na dan 10.04.2008. (www.hnb.hr)ISSN 1330-626X

V

Edukacija iznad svega

4 - VIDI.edu uvodnik.indd 44 - VIDI.edu uvodnik.indd 4 5/22/09 11:39:55 AM5/22/09 11:39:55 AM

05 FINA oglas (1).indd 505 FINA oglas (1).indd 5 5/22/09 9:53:54 AM5/22/09 9:53:54 AM


Europska IT analitička tvrtka IDC, provela je istraživanje o uprabi računala u obrazovnim ustanovama, koje u prvom semestru 2008/2009 godine ide ponajviše u prilog novom valu netbook računala. Studenti

su u manjim računalima pronašli odličan omjer dobivenog i uloženog, kako su se netbookovi pokazali kao pun pogodak na polju velike mobilnosti, niske cijene i odlične povezivosti. Tržišni udjel od 58% ukupnih prijenosnika drži dvojac Acer i Asus, sa svojim Aspire One i EeePC serijama malih prijenosnih računala. Netbookovi će u narednih godinu dana ići na još bolje specifikacije, povećajući osnovnu veličinu ekrana s 8.9“ na punih 10“, te u većem broju dolaziti s ugrađenim 3G mode-mom. Očekivana tehnologija ekrana osjetljivog na dodir, među netbookovima bi mogla pričekati još koju godinu, kako je studentima cijena jedan od presudnih faktora za njihov odabir, a oni su trenutno ciljana tržišna skupina.

rojekt video zapisa predavanja i drugih školskih aktivnosti koje je YouTube započeo ranije ove godine u suradnji s

fakultetima i drugim obrazovnim ustanovama, pokazao se kao pun pogodak. Dosad je, u dva mjeseca puštanja na web, stranicu s kanalima posjetilo nekoliko stotina tisuća posjetitelja, a broj video zapisa raste eksponencijalno. Projekt se najuspješnijim pokazao za američ-ko sveučilište Harvard. Sa svoja dva kanala, BerkmanCenter i HarvardBusiness, prikupili su više od stotinuitrideset tisuća individual-nih posjeta, što je gotovo polovica ukupnog broja posjeta stranice uopće. BerkmanCenter je službeni Harvardov kanal za socijali-zaciju i istraživanje „cyberspacea“, dok je HarvardBusiness više orijentiran na strate-giju, inovacije i vodstvo budućeg američkog

menadžmenta. Oba kanala zajedno broje više od stotinuipedeset video zapisa, a svaki od njih jednako je vrijedan za gledanje. No, količina Harvardovih video zapisa uopće ne izgleda impresivno, sagledamo li da je na istom web odredištu UCTV, kalifornijsko sveučilište za

televiziju, objavillo više od tri tisuće video zapisa, kojima je ukupna gledanost četrde-setidvije tisuće individualnih posjeta. Osim kompletnih objavljenih preda-vanja, kojih ima poveći broj, na web odredištu možete pronaći i zabavne filmove snimljene na fakultetima ili u slobodnim aktivnostima na kampusu, razne izlete i drugo. Tehničko sveučilište MIT, koje je dosad najbolje predsta-vilo svoja predavanja i istraživanja kroz web, na YouTube EDU podservisu ima objavljeno gotovo tisuću video uradaka. S punom duži-nom predavanja, MIT je za neke predmete objavio cijele semestre, što je impresivna i besplatna riznica znanja na dohvat ruke, koju samo treba znati iskoristiti. http://www.youtu-be.com/edu

P

Više od tri stotine tisuća individualnih posjetitelja YouTubeovih video predavanja

Harvard najgledaniji na YouTube EDU podprogramu, UCTV ima najviše objavljenih video zapisa

Indijska vlada kupila 250 000 računala

Netbookovi najčešća računala na fakultetima

Netbookovi u službi edukacije

Lord Puttnam, britanski političar i osnivač nacionalne zaklade za znanost, tehnolo-giju i umjetnost, zalaže se za borbu protiv globalnog zatopljenja. Kako navodi, računalne igre su odličan kanal za promi-

canje poruke o opasnosti koju donosi globalno zatopljenje, kako takav način zabave konzumiraju milijuni ljudi diljem svijeta. Izjavio je kako bi ozbiljnije igre koje koriste geografska podneblja iz pravog svijeta trebale biti vitalni računalni edukacijski kanal, te spojiti ugodno s korisnim. Osim specijaliziranih edukacijskih igara za mlađe uzraste, te ponekog simulatora civilne aeronautike, obrazovanje nije česta meta proizvođača računalnih igara, računajući da se ciljana publika, školarci, kroz igre žele opustiti od svakodnevnih obaveza. http://www.vidilab.com/redirect/0041

Kako se projekt indijske vlade za sastavljenjem prijenosnog računala za deset američkih dolara nije pokazao iznimno uspješnim, vlada je morala pronaći drugi način kako bi ostvarila ciljeve informatizacije indijskog školstva koje si je zacrtala. Rješenje su pronašli u kupnji dvjestopedeset

tisuća prijenosnih računala XO, koje izrađuje neprofitna organizacija One Laptop Per Child. Raspodjela prijenosnika će u Lipnju započeti u tisućui-petsto indijskih obrazovnih ustanova diljem Indije. XO prijenosna računala sadrže VIA C7-M chipset, jedan gigabajt radne memorije, te imaju četiri gigabajta diskovnog prostora. http://www.vidilab.com/redirect/0040

Odgovor tržištu rada

ACMT Dubrovnik

od akademske godine 09/10 pokreće studij IT-a, izvodeći program američ-kog Rochester Institute of Technologya, inače prve viso-koobrazovne institucije koja je IT kao posebnu znanstvenu granu definirala još kasnih osamdesetih. Kako je u predstavljanju programa naglasio dekan Hudspeth, studenti će se baviti razvo-jem multimedije i aplikacija te mrežnom sigurnosti po potrebama korisnika čime ACMT odgovara na stvarne potrebe regionalnog tržišta rada.

Prvi američki IT program u HrvatskojRačunalne igre kao edukacijski

kanal u Velikoj Britaniji

Pun pogodak neprofitne orginizacije One Laptop Per Child

Globalno zatopljenje u računalnim igrama

Video predavanja na online servisu YouTube

Online profesor: Preko Youtubea možete pratiti i predavanja sa sveučilišta UCLA (University of California) iz Los Angelesa

6-7 VIDI.edu vijesti I i II.indd 66-7 VIDI.edu vijesti I i II.indd 6 5/22/09 2:41:36 PM5/22/09 2:41:36 PM

WWW.VIDILAB.COM VIDI.edu / 2009 7

V I J E S T I

SAD vjeruje da će ulaganje u tehnologiju i edukaciju rješiti probleme

Istraživanje koje je provela tvrtka Harris Interactive ukazuje da većina Amerikanaca vjeruje kako bi ulaganje u tehnologiju bio dugoročni uspjeh za državu. Čak 73% ispitanika se izrazilo kako je budućnost u naprednoj tehnologiji i obrazovanju, no ima i onih koji misle da je mobilna tehnologija odveć zabavnog karak-

tera i kako su njeni korisnici postali preovisni o njoj. Isti smatraju da ljudi napretkom nisu postali produktivniji. Unatoč ekonomiji, u mobilnu se industiju jako puno ulaže, te je tehnologija, sudeći po većini, ipak u službi produktivnosti njihovih korisnika. Razvojem i ulaganjem u mobilnu industiju, smatraju građani, dugoročno će se riješiti problemi u gospodarstvu i edukaciji.

Tehnologija „lijek“ za socijalne probleme

BY VEDRAN VLAHOVIĆ

Besplatno učenje jezika uz Appleove mobilne uređaje

Renkara Media Group je putem Appleovog AppStorea ponudila besplatne verzije svojih

AccelaStudy programa za učenje jezika. AccelaStudy su aplikacije namjenjene Appleovim mobilnim uređa-jima iPhone i iPod touch. Besplatne verzije programa izdane su prvog svibnja, na međunarodni praznik rada. Ono što razlikuje besplatne verzije od punih je baza podataka, odnosno riječi, no sam program nije izgubio ništa od svoje funkcionalnosti. Program je podijeljen na kategorije, te svaka od njih ima nekoliko modula za učenje jezika. Kompletan program nije koncipiran kako bi vas naučio novi jezik u potpunosti, jer nema toliko opširan program. Program će već postojeću studiju jezika olakšati tako što će vam pomoći kod izričaja pojmova, te vas uz pomoć igara i kartica lakše uvesti u čari stranog jezika. Kroz program je moguće planirati vaše ponavljanje gradiva, te proučavati pojmove među jezicima. Pomoću modula Audio kviza, moguće je iz velike količine izgovorenih i snimljenih riječi za potrebe programa naučiti lako raspoznavati izgovorene riječi

na stranom jeziku. Cijeli set trenutno podržava pet-naest svjetskih jezika, a Renkara Media Group je već najavila AccelaStudy program za latinski jezik. Platne verzije programa, s većom količinom riječi su također dostupne unutar AppStorea, po promotivnoj cijeni od 7.99 američkih dolara po svakom jeziku posebno. Osim programa za učenje stranih jezika, u AppStoru Renkara Media Group drži i program Vocabulary Builder, koji služi proširivanje vokabu-lara engleskog jezika. http://www.vidilab.com/redirect/0042

AccelaStudy programi besplatni u AppStoru

ako u zadnje vrijeme sa svih strana slu-šamo uglavnom priče o smanjenju broja zaposlenih i neizvjesnosti onih koji posao

nekako uspijevaju zadržati unatoč recesiji, nedavno provedeno istraživanje Visoke škole za primijenjeno računarstvo pokazuje kako u IT sektoru nema razloga za brigu. Anketa, koja je obuhvatila 350 kompanija diljem

Hrvatske, pokazala je kako 78% poslodava-ca namjerava u tekućoj godini zaposliti IT kadrove. Što se konkretnih zanimanja tiče, prvo mjesto top ljestvice najtraženijih zani-manja od strane poslodavaca zauzimaju pro-grameri sa 47%, nakon kojih slijede sistemaši s 24%, pa konzultanti s 14%, zatim korisnička podrška s 6%, itd.

Veće plaće nakon certificiranjaU anketi Visoke škole za primijenjeno raču-narstvo sudjelovali su i polaznici tečajeva i edukacija, koji su kao primarne razloge dolaska na edukaciju naveli stjecanje novih znanja i vješina, napredovanje u karijeri, upo-znavanje s novim tehnologijama, te pripreme za certifikat. Da je potonji bitan, pokazuje i podatak kako u prosjeku 73 posto ispitanih poslodavaca smatra edukaciju svog IT osoblja važnom za poslovanje tvrtke, a posjedovanje certifikata izjednačavaju s posjedovanjem

fakultetske diplome. Od educiranih i certifi-ciranih zaposlenika ne profitira samo tvrtka, već i oni sami - 24 posto polaznika koji su edukaciju završili između 2004. i 2009. godine u anketi navode kako im je edukacija utjecala na plaću, u pozitivnom smislu, dakako. Što se tiče vremena provedenog na edukaciji, u prošloj su godini polaznici proveli u prosjeku 13,45 dana na školovanju. Među ispitanim tvrtkama, njih 40% planira povećati broj dana edukacije svojih zaposlenika, a 49% namjera-va zadržati trenutno stanje. U svakom slučaju, anketa Visoke škole za primijenjeno računar-stvo pokazuje kako je certificiranje važno i za zaposlene i za poslodavce, te kako u recesiji IT sektor nije pretrpio nikakve posljedice po pitanju manjka radnih mjesta - štoviše, IT usmjerenja su itekako tražena.

I78% tvrtki namjerava zaposliti IT kadrove u tekućoj godini

IT poslovi

IT sektor nema razloga za brigu: 73% ispitanih poslo-davaca smatra edukaciju svojeg IT osoba važnom za poslovanje

Najtraženiji poslovi: 47%, odnosno gotovo pola poslodavaca traži programere, 24% sistemaše, 14% konzultante, a 6% njih ima potrebe za korisničkom podrškom

Tvrtke traže računalne znalce

Glavni izbornik: Izbornik kategorizan po

modulima, jednostavan u maniri Appleovih aplikacija

Studenti u IBM-ovim oblacima

IBM je ranije ove godine postavio infrastrukture za

cloud computing u Japanu, Južnoj Africi i Kataru, kako bi studentima dao moguć-nost da sudjeluju u pro-jektima cloud computinga kojima IBM razvija tehnolo-giju. IBM trenutno ima trinaest cloud computing centara u svijetu, no trenutno želi razvoj usmjeriti prema kvalitetnim svjetskim sveučilištima. Cloud computing će se, ovisno o lokaciji gdje je centar postavljen, koristiti za različite stvari. Tako će se primjerice na katarskom sveučilištu koristiti za geofizičke aplikacije poput seizmičkog modeliranja i istra-živanja nafte i plina. Istu cloud infrastukturu već koriste Texas A&M University and Carnegie Mellon University, isto tako u Kataru. http://www.vidilab.com/redirect/0048

IBM-ov cloud computing na sveučilištima

6%

47%

24% 14%

6-7 VIDI.edu vijesti I i II.indd 76-7 VIDI.edu vijesti I i II.indd 7 5/22/09 2:57:39 PM5/22/09 2:57:39 PM


Studija koju je provela tvrtka Digital Millennial Consulting pokazala je da učenici s pametnim telefonima ostvaruju do 25% bolje matematičke rezultate na kraju semestara. Pametni

telefoni obično dolaze opremljeni s kvalitetnijim kalkulatorima, mementima i drugim korisnim alatima koji učenicima mogu olakšati učenje tako što uz sebe imaju sav potreban materijal u digitalnom obliku. Ne slažu se svi s ovom činjenicom, zagovarajući kako lošije stojeće obitelji svojim školarcima ne mogu priuštiti skupocjene moderne telefone, te da djeca većinom zlouporabljuju tehnologiju za varanje na ispitima ili nemar u vidu video igara na satu. Obje strane radikalno zagovaraju svoje, no svakako da je malo prijenosno računalno, odnosno pametni telefon danas iznimno poželjan set alata za učenje.

V I J E S T I

ako se maturantima bliži matura, a stu-dentima kraj akademske godine, počele su se raspisivati stipendije za nadarene

školarce, kako bi gradska vijeća, ali i razne privatne tvrtke financijski podržale nadarene i marljive učenike. Najpopularnija među stipen-dijama svakako je top stipendija, koja iznosi 40 000 kuna, a koja se dodjeljuje najnadarenijim studentima u državi. Top stipendiju organizira politički tjednik Nacional, s velikim brojem drugih državnih i pri-vatnih poduzeća kao sponzora, ukljućujući Hrvatsku radiotele-viziju, INA i Vip. No, kako bi pronašli budu-će zaposlenike, razni privatni poduzetnici raspisuju stipendije s budućim zaposle-njem za studente. Tako Zagrebačka banka traži

studente sa zadnje dvije godine diplomskih stu-dija, ekonomskih, matematičkih i informatičkih fakulteta, kako bi ih već tokom studija uključili u projekte, ponudili im mogućnost zaposlenja te simboličnu mjesečnu stipendiju od 2500 kuna. Jutarnji list jednom čitatelju kroz kampanju „Skupi potpise“ osigurava plaćene sve tri godine studija na prestižnoj Visokoj školi za primije-njeno računarstvo, a čija školarina kroz te tri godine iznosi više od devedeset tisuća kuna.

Stipendije informatičke tvrtke King ICT su već završene u prvom kvartalu 2009. Godine, u kojima je King ICT tražio informatičke studente u završnim godinama studiranja. Od pristiglih molbi i životopisa, tvrta King ICT je odabrala naj-bolje, te ih odlučila sti-

pendirati s 2500 kuna mjesečno do kraja studija, kad ih čeka osiguran posao u tvrtci. Navedene stipendije su gotovo dvostruko većeg iznosa od prosječnih stipendija za hrvatske fakultete, te se raspisuju ranije u godini. Većinu stipendija, studentskih kredita i drugih oblika financijskih potpora i olakšica, institucije će predstaviti na jubilarnom, petom po redu Sajmu Stipendija 2009., koji će se održati 21. listopada 2009. od 10-18h, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Sajam mogu posjetiti svi srednjoškolci, studenti preddiplomskih, diplomskih i poslijedi-plomskih studija te mladi profesionalci kojima su stipendije potrebne u svrhu kontinuiranog profesionalnog usavršavanja. Stipendije su izni-mno poželjne među domaćim studentima, kako je to nekima jedini način da plate akademske godine na fakultetu, što su nedavno pokazali prosvjedima u kojima su zahtijevali ukidanje školarina za učenike koji godine predaju u roku. http://www.vidilab.com/redirect/0052, http://www.vidilab.com/redirect/0053

K

Razlog više za odabir informatičke karijere

Informatičke stipendije među najpoželjnijima

Pametni telefoni za bolje učenje

Prosvjedi: U travnju 2009. godine, studenti su organizirali prosvjede za ukidanje školarina. Stipendije su nekima jedini način financijanja visokog školstva

Top stipendija: Jednu od najpoželjnijih stipendija u

hrvatskoj iznosi 40 000 kuna, a dodjeljuje je sam predsjednik

republike Stjepan Mesić.

BY VEDRAN VLAHOVIĆ

Smartphone poželjan u učionicama?

Predsjednik Europskog Parlamenta Prof. Dr. Hans-Gert Pottering još je na CeBIT-u otvorio diskusiju o preispi-tivanju koncepta zakona o intelektualnom vlasništvu. Naveo je kako bi besplatni pristup glazbi i filmu svakako

pomogao perspektivnim mladim ljudima u učenju i izražavanju, no također je kao problematiku naveo neovlašteno kopiranje i preprodaju istog od strane huligana, kako je sam nazvao piratsko tržište. Navodi kako je sveprisutna eko-nomska kriza jedinstvena mogućnost da se promijene modeli dosadašnjeg poslovanja. S njime se složio Microsoftov COO Kevin Turner, izjavivši kako je ovo nadramatičnija makroekonomska situacija u dekadi. http://www.vidilab.com/redirect/0046

Preispitivanje zakona o intelektualnom vlasništvu

Europski parlament u dilemi

Rijeka i dalje besplatno obrazuje svoje građane

Već petu godinu zaredom, grad Rijeka nudi besplatno

informatičko obrazovanje za umirovljenike, invalide domo-vinskog rata i kućanice, za sva-kog građana koji se želi naučiti služiti osobnim računalom, a nema mu tko pokazati, niti ima financijska sredstva za plaćanje skupih privatnih tečajeva. Od 2005., kad je program započet, tečaj je prošlo više od 1500 građana Rijeke. Polaznici se obu-čavaju u centru Astoria, Domu mladih, te Centru teh-ničke kulture, u manjim grupama od deset do dvanaest polaznika. Polaznici su vrlo zadovoljni programom, te po završetku nastavaljuju s uporabom Riječkog web portala kao luke iz koje su isplovili na beskrajnu pučinu interneta. Osim osnovnih tečaja za korisnike kojima je ovo prvi doticaj s računalom, Grad Rijeka ponekad organizira i tečajeve za naprednije korištenje računala. http://www.vidilab.com/redirect/0044

Besplatno informatičko obrazovanje za starije

U potrazi za informatičkim kadrom, tvrtke potiču stipendiranje nadarenih studenata

8 - VIDI.edu vijesti III.indd 88 - VIDI.edu vijesti III.indd 8 5/22/09 2:40:44 PM5/22/09 2:40:44 PM


d tridesetak studenata sredinom deve-desetih godina, pa do dvije tisuće stu-denata koji danas studiraju na sedam

različitih stručnih studija, VERN’ se profili-rao kao jedan od ključnih igrača na doma-ćem tržištu znanja. Novoizabrani dekan VERN’a, a nekadašnji direktor Microsofta Hrvatska, Goran Radman, pridružit će se ovom brzorastućem obrazovnom timu naje-sen, a povodom izrade ovog priloga odlučili smo razgovarati sa studentima i profesorima na VERN’-u kako bismo više saznali o nji-hovoj obrazovnoj ustanovi...

Kako se VERN’, kao veleučilište, razli-kuje od domaćih sveučilišta? Koja je osnovna diferencijacija?

Ozren Kubelka: Razliku najbolje opisuju internacionalni nazivi za ove dvije vrste aka-demskih ustanova: Veleučilište – University of applied sciences i Sveučilšte – University of sciences. VERN’ je u međunarodnoj nomenklaturi University of applied scien-ces, dakle sveučilište primjenjenih znanosti. Veleučilišta i visoke škole izvode stručne studije, dakle studije orijentirane na stva-ranje stručnjaka koji stečena znanja mogu brzo i kvalitetno primjeniti u praksi, dok su sveučilišta izvode sveučilišne studije koji su orijentirani na stvaranju znanstvenika, dakle ljudi primarno usmjerenih teoretskom i znanstvenom segmentu.

Stručni studiji (VERN’ovi) bave se teorij-skim segmentom na razini temelja na koje se onda nadograđuje široki spektar praktičnih znanja i vještina. Takvim pristupom studen-

te se osposobljava da se vrlo brzo, praktički odmah po završetku studija, mogu uključiti u poslovna okruženja te tako u vrlo kratkom vremenu započninju razvoj vlastitih karijera na vlastitu dobrobit, ali i dobrobit posloda-vaca. Na taj način stvaraju se kadrovi pri-marno potrebni gospodarstvu.

Za razliku od stručnih studija, sveučiliš-ni studiji največu pažnju poklanjaju teoret-skim znanjima i vještinama, a u fokusu im je znanstveni pristup. Na taj način stvaraju se kadrovi primarno potrebni znanstvenom segmentu razvoja društva.

Našim čitateljima možda je i najzani-mljiviji vaš studij poslovne informatike, ili POINT. Što možete reći o tom studiju?

K: Studij Poslovna informatika (POINT) nastao je kao želja da se odgovori potreba-ma tržišta rada u ciljanom segmentu ICT industrije. Istražujući trendove i potrebe poslodavaca u ICT sektoru, uočili smo veli-ki manjak stručnih ljudi koji prestavljaju sponu između ICT developera i naručitelja

odnosno korisnika ICT rješenja. Sukladno tome pristupili smo izradi studijskog pro-grama koji “razumije jezik” obje strane, dakle izvrsno je potkovan u ICT znanji-ma i vještinama, a istovremeno jako dobro poznaje poslovanje i poslovne procese. Tako je nastao POINT, na kojem 50% studijskog programa obrađuje ICT segment u širo-kom spektru (softver, hardvare, mreže, baze podataka, internetske tehnologije i drugo), 30% studijskog programa orijentirano je na stjecanje znanja o poslovanju i poslovnim procesima, dok je preostalih 20% studijskog programa orijentirano stjecanju znanja i vje-ština potrebnih svakom poslovnom čovjeku današnjice (jezici, psihologija i sl.) Ovakva multidisciplinarnost našim završenim stu-dentima otvara ogromne mogućnosti oda-bira karijera u oba segmenta, ili najbolje na spoju ova dva segmenta poslovanja.

Kakva je razlika u stečenim znanjima između POINT-a i nekog tehničkog fakul-teta na sveučilištu?

Ivo Beroš: Vjerujemo da je udio tehničkih znanja i vještina na našem studiju približno identičan onome na tehničkim fakultetima na sveučilištima. Studij je nastao u suradnji akademskog i gospodarskog sektora, a u njegovom nastanku sudjelovali su stručnjaci sa najboljih tehničkih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na kraju, studijski program recen-zirali su sjajni profesori s Fakulteta elektro-tehnike i računarstva i Ekonomskog fakul-teta u Zagrebu te su se o njemu izrazili vrlo afirmativno.

O

Naši sugovornici:s lijeva na desno: prof. Ivo Beroš, studentica

Dunja Maslić, prof. Ozren Kubelka.

Profesori i studenti jedne od najdinamičnijih visokoobrazovnih ustanova, dekan koje će od ove jeseni biti bivši direktor Microsofta Hrvatska Goran Radman, otvorili su nam svoja vrata i objasnili nam što ih najviše privlači radu i studiju na VERN’u.

“Pristupili smo izradi studijskog programa koji ‘razumije jezik’ obje strane; izvrsno je potkovan u ICT znanjima i vještinama, a istovremeno jako dobro poznaje poslovanje i poslovne procese. Tako je nastao POINT.”

razgovarao: Ivan Pekarik

Spona izmeđuICT-a i poslovanja

VERN’: Studij poslovne informatike (POINT)

I N T E R V J U B R O J A

09-11 - VERN Intervju (3).indd 909-11 - VERN Intervju (3).indd 9 5/22/09 11:51:19 AM5/22/09 11:51:19 AM


Koliko studenata uspješno diplomira?B: Studij POINT se izvodi pet godina, te

je zbog toga teško odgovoriti na ovo pitanje (prva upisana generacija još odrađuje apsol-ventski staž), no naš cilj je postići diplomira-nost od 85%. Ovakvi postoci uobičajeni su u

obrazovnim sustavima razvijenih društava gdje zajednica i pojedinci racionalno raspo-lažu osobnim i akademskim resursima. Za postizanje tog cilja ulažemo velike napore kako bismo sve naše studente što kvalitetnije pratili kroz cijeli tijek studija te na taj način pokušavamo minimalizirati “drop-out”.

Kako objašnjavate tu visoku prola-znost, ima li to veze sa dosta ranom imple-mentacijom bolonjskog procesa u vaše nastavne metode? Ili je u pitanju činjenica da si studenti sami plaćaju studij, pa zato “više paze”?

K: Plaćanje studija sigurno je jedan fak-tor koji povećava ozbiljnost u pristupu stu-diju kod jednog dijela studenata, no veći je utjecaj drugih faktora, a posebice “bolonje”. Uzmemo li neki tradicionalni fakultet, pri-mjerice, PMF, vidjet ćemo kako se njegova prolaznost na studiju matematike nakon uvođenja bolonjskog procesa podigla s nekih 30% na 60%. Bolonja smanjuje studentske grupe, uvjetuje obavezni dolazak i tu se već rješava veliki postotak prolaznosti. Prema tradicionalnoj postavi sveučilišnih studija, puno je bilo ostavljeno samim studentima – sami su mogli odlučiti hoće li doći na neko predavanje ili ne, koje će predmete slušati i koliko će se pripremati. Bolonjski proces ih prisiljava da budu redovni. To prisustvo na nastavi, uz visok stupanj interakcije s profesorima, igra ključnu ulogu u poveća-nju prolaznosti. No osim same bolonje, mi smo izazito orijentirani pružanju podrške našim studentima za što kvalitetnije savla-davanje gradiva i ispita koji iza toga slijede. Za primjer, voditelj studija osobno poznaje doslovno svakog studenta, pa kad netko od njiih zapne, otvaramo mu mogućnosti dopunske nastave, dodatnih konzultacija ili neki drugi primjereni vid podrške.

Dakle, trudimo se kvalitenim transferom znanja i motivacijom studenata minimizira-

ti “drop-out”, što je u skladu sa stremljenji-ma visokoobrazovnih sustava najrazvijeni-jih država. S time na umu, ova visoka ciljana prolaznost od 85% sasvim je logična i raci-onalna. Posve je usporediva s, recimo, čuve-nim Harvardom koji ima prolaznost 90%.

Kakva je mogućnost nastavka diplom-skog studija u Europi nakon završenog prijediplomskog studija na VERN’-u?

B: Velik broj studenata VERN’-a nasta-vilo je studiranje izvan Hrvatske doslovno po cijelom svijetu. Niti jedan od našin inter-nacionalnih studenata nije imao problema s nastavkom studija na bilo kojem od fakulte-ta u svijetu. Ovome je posebno pogodovala “bolonja” koja je širom otvorila vrata mobil-nosti studenata, ali i kvaliteta naših završe-nih studenata koji bez problema ostvaruju uvjete za upise na prestižnim svjetskim faklutetima.

Kakva je mogućnost nastavka diplom-skog studija na VERN’-u?

B: VERN’ i njezine članice izvode četi-ri diplomska studija, te su svi ti studiji na raspolaganju studentima koji završe POINT. Radi se o studijima: Poduzetnički menadžment, Računovodstvo i financije, Upravljanje poslovnim komunikacijama i Menadžment održivog razvoja turizma. U pripremi je i jedan diplomski studij koji bi bio direktan nastavak POINTa – IT mena-džment, a početak izvođenja ovog studija očekujemo sljedeće akademske godine.

Mogu li Vaši studenti nastaviti studij na diplomskim studijima na FER-u ?

B: FER izvodi sveučilišni studij, a u Hrvatskoj trenutačno postoje formalne prepreke koje otežavaju protočnost između stručnih i sveučilišnih studija. Nedavno smo započeli razgovore s odgovornim ljudima FER-a te je s njihove strane pokazana visoka razina spremnosti za traženje kvalitetnog rje-šenja koje bi uklonilo ovu barijeru. Nadamo se brzom pozitivnom ishodu, pogotovo što je takva vrsta protočnosti svuda u svijetu omogućena. S nekoliko hrvatskih fakulteta i sveučilišta potpisali smo bilateralne spora-zume kojima smo uspješno uklonili slične barijere, pa vjerujemo da ćemo isto uskoro učiniti i s FER-om.

Imate li model studiranja uz rad (izvan-redni studij)?

B: Kod nas je izvanredni studij i dalje

“Velik broj studenata VERN’-a nastavio je studiranje izvan Hrvatske doslovno po cijelom svijetu. Niti jedan od našin internacionalnih studenata nije imao problema s nastavkom studija na bilo kojem od fakulteta u svijetu.”

Zašto VERN’? > VERN’ i POINT sam izabrala zbog vrlo zanimljive i korisne kombinacije informatike i ekonomije gdje se informatički studij logično nadograđuje primje-njivim znanjima iz ekonomije. Takav studij unikatan je u Hrvatskoj. Osim samog studija, sviđa mi se i studiranje u malim grupama, gdje se potiče stalna interakcija između studenata i profesora, pa su pitanja i rasprave sastavni dio svakog predavanja. Studiranje na VERN’u nosi i mnoge druge privilegije.U prošlosti su zli jezici tvrdili kako se na VERN’ upisuju oni koji nemaju dovoljno bodova za “pravi fakultet”. Jesu li tvoji razlozi za upis na VERN’ povezani s time? > Ni najmanje. Ja sam završila 5. gimnaziju i imala sam dovoljno bodova da upišem što god sam htjela. VERN’ je bio moj prvi izbor. Mnogi moji prijatelji, pa i moj dečko, studiraju na FER-u i jako sam dobro upoznata s njihovim nastavnim programom, uspoređivala sam što oni uče i što mi učimo i ta dva nastavna programa jednostavno nisu usporediva, to su posve različiti fakulteti. Kad su u pitanju ekonomija i poslovna informatika, VERN’ov program je definitivno mnogo prikladniji i koncizniji. FER je znanstveni, a POINT stručni studij i tu je osnovna razlika.A što je sa studentskim pravima koje imaju drugi studenti na Sveučilištu, poput povlaštenih cijena prijevoza, prehrane u menzama i slično? > To imamo i mi, nema nikakve razli-ke. Imamo standardnu “iksicu” kao i studenti sveučilišnih fakulteta. Prije bi se moglo reći da mi imamo neke dodatne beneficije koje oni nemaju, što se prvenstveno očituje u puno prisnijem odnosu s profesorima, lokaciji fakulteta u strogom centru Zagreba i slično.Tko ti plaća studij?Roditelji.Imaš li ideju što želiš raditi nakon studija i na koji način opravdati tu investiciju?Svakako se nadam vrlo skoro opravdati investiciju u svoje obrazovanje svojim daljnjim radom, najvjerojatnije na web projektima, u web dizajnu, što već i radim na praksi.

“VERN’ je bio moj prvi izbor.”

Dunja Maslić, 3. godina, POINT



na vrlo visokoj razini. Za razliku od drugih fakulteta koji izvanredni studij organiziraju vikendima ili samo jedan tjedan u mjesecu, mi organiziramo studij svaki drugi tjedan u večernjem turnusu s početkom od 17:00. U praksi je nastavna satnica skraćena za 50%, ali su i grupe manje za 50% (desetak stude-nata), pa je nastava izuzetno fokusirana i

koncizna. U usporedbi s drugim fakultetima kojima su izvanredni studenti često samo usputna djelatnost, kod nas im se poklanja

posebna pažnja. Nama su oni jako važni, jer su to ljudi koji su posebno zainteresirani za studij. Dolaze na faks nakon godina radnog iskustva, što donosi prednosti u nastavnom procesu, a pomaže nam i u razvoju nastav-nog programa. Ti studenti najbolje znaju što dobivaju, jer imaju i znanje i iskustvo, pa dobro procjenjuju koliko su profitirali na

svakom pojedinom pred-metu.

Postoje li stipendije za VERN’?

B: Velik broj studenata primatelji su neke vrste sti-pendija. Značajan davatelj stipendija je resorno mini-starstvo, zatim grad Zagreb, ali i veliki broj poduzeća koji stipendiraju svoje zapo-slenike. Procjenjujemo da 30% naših studenata prima neke od spomenutih sti-pendija i to bilo za pokri-vanje troškova studiranja, bilo za pokrivanje troškova studentskog života. Osim toga i VERN’ razvija vlasti-te programe stipendiranja studenata i to prije svega po kriterijima izvrsnosti. Tako su na diplomskim studijima najbolji studenti na svakom studiju stipendirani s 50% školarine, a u pripremi su i neki novi modeli.

Imate li neke statistike o zapošljavanju vaših stu-denata nakon završenog studija?

B: Zadnje istraživanje radili smo 2006., i tada su

podaci bili izvrsni. Po tadašnjem istraživa-nju 55% završenih studenata zapošljavalo se prije završetka studija, a dodatnih 35% zapošljavalo se unutar šest mjeseci nakon završetka studija što znači da je šest mjeseci nakon završetka studija već bilo zaposleno 90% završenih. Uz to, istraživali smo i zado-voljstvo radnim mjestom gdje je čak 94% anketiranih izjavilo da je zadovoljno s rad-nim mjestom i pozicijom, a svega 6% nije bilo zadovoljno.

Koliko košta obrazovanje na VERN’-u?

B: Jedna akademska godina na VERN’-u košta oko 35 tisuća kuna, što bi značilo da trogodišnji dodiplomski studij košta oko stotinjak tisuća kuna. Ovo naizgled izgleda puno, no naši studiji namijenjeni su stu-dentima koji znaju vrijednost znanja i koji su svjesni da će vrlo brzo po završetku stu-dija vratiti uloženo kroz prvo zaposlenje ili napredovanje u već postojećem poslu. To znači da se u roku od pet godina od trenut-ka upisa na studij, odnosno kroz prve dvije godine zaposlenja, studij može u potpunosti isplatiti. Dapače, velik broj naših studenata samostalno financira studij, bilo uz posao bilo kroz neki program kreditiranja.

Kako se VERN’ danas nosi sa starim predrasudama o veleučilištu kao “obra-zovnoj instituciji nižeg reda”? Kako sebo-rite protiv takvih predrasuda?

B: Jedini način borbe protiv zabluda ove vrste je stalno inzistiranje na kvalitetnom radu, te postavljanje visokih standarda u svim segmentima djelovanja. To u konač-nici rezultira sjajnim završenim studenti-ma koji su najbolji demantij ovih zabluda i najjače oružje protiv predrasuda. Danas u poslovnoj zajednici djeluje 1.111 naših zavr-šenih studenata (VERN’ Alumnija). Velika većina njih svojim radom i aktivnostima svjedoči svoju osobnu kvalitetu, ali i kvalite-tu VERN’a. Poslovna zajednica to je već pre-poznala, pa su naši završeni studenti traženi i poželjni zaposlenici i poslovni partneri u gotovo svim poslovnim okruženjima.

Bolonjski proces preferira male grupe: “Na PMF-u je to 50-ak ljudi, na FER-u 90-tak ljudi, a kod nas 15-20 ljudi. Bolonjski proces je kod nas gotovo potpuno proveden, praktički imamo najdulji staž u tome.”

“U roku od pet godina od trenutka upisa na studij, onosno kroz prve dvije godine zaposlenja, vi ga u potpunosti isplaćujete.”

Što profesore privlači na VERN’, zašto predavati na VERN’u, a ne na sveučilišnom studiju? > Kubelka: Prvo, male su grupe – lakše je radi-ti. Drugo, VERN’ daje profesorima mogućnost da sami kreiraju pro-gram koji je interaktivniji, kreativniji i možda i produktivniji nego mnogi programi na sveučilišnim fakultetima. Izvrsna stvar je postojanje ogromne kolegijalnosti između profesora. Postoji konstantna razmjena znanja, materijala i interesa u profesorskoj zbornici, iskreno zanimanje za rad drugih kolega i to se jako osjeća. Na sveučilišnim fakultetima se često događa da mladi profesori predaju po programu koji je uređen i postav-ljen davno prije i uzima se zdravo za gotovo, a nitko im se nikad nije potrudio objasniti zašto nešto funk-cionira na takav način. A kamoli da im se dopusti da taj nastavni pro-gram prilagode svojim potrebama ili

potrebama studenata. Na VERN’u se vodi stalna briga o predmetima te se tako sadržaji kontinuirano nado-građuju i moderniziraju.

Kakva je razina kontrole da ta slobo-da u kreiranju nastavnog programa ipak ne ode malo predaleko, da i dalje sve ostane usklađeno sa svjet-skim normama struke? > O svakom kolegiju brigu vodi voditelj kolegija te njegova “resorna” katedra. To znači da o svakoj promjeni odlučuju struč-njaci, osobe koje su uostalom i auto-ri pojedinog predmeta. Sadržajno, predmeti se moderniziraju polagano, sukladno promjenama u svijetu. Brže promjene dešavaju se u izvedbenom dijelu koji je zbog interaktivne nasta-ve koju prakticiramo na VERN’u jako važan. Tako se svake godine dopunjavaju i unaprijeđuju nastavni materijali, nastavne prezentacije te metodika nastave.

“Postoji stalna razmjena znanja u zbornici”

Ozren Kubelka, profesor, POINT

I N T E R V J U B R O J A



U rangu europskih fakulteta

Po čemu ste posebni, što vas izdvaja od konkurencije?

Tihomir Hunjak: Na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu izvodi se jedan od od kvalitetnijih sveučilišnih studija informatike u Hrvatskoj i široj regiji. Iako se u posljednjih nekoliko godina na području cijele Hrvatske otvaraju brojne visoke škole poslovne infor-matike, nažalost mi još nismo osjetili pravu konkurenciju u smislu kvalitete studijskih programa i nastavnog procesa. Svaka konku-rencija je zaista dobro došla jer nas ona moti-vira da budemo još kvalitetniji i da pružamo našim studentima obrazovanje temeljeno na rezultatima najnovijih istraživanja iz područja primijenjenih informacijskih znanosti, u okru-ženju najsuvremenije tehnologije. Djelujemo u području koje se brzo razvija, i u kojem je važno ne samo pratiti trendove, nego ih stvara-ti i predvidjeti. U tome je naša velika prednost i snaga, ukoliko se uspoređujemo s ostalim sličnim institucijama. rofesori i znanstvenici FOI-a sudjeluju u razvoju informacijskih sustava i naši studenti uvijek dobivaju znanja i kompetencije koje ih čine visoko konkuren-tnima i spremnima za razvojna radna mjesta u području poslovne informatike. FOI je prvi fakultet u Hrvatskoj koji je počeo razvijati stu-dijske programe koji sjedinjuju informacijske i organizacijske znanosti, i to radi zadnjih 4 desetljeća, mogli bismo reći od samih početaka

primjene informacijske tehnologije u poslo-vanju. U tom razdoblju smo razvijali ljudske potencijale te radili na istraživanjima čiji su se rezultati testirali i implementirali u vodećim privatnim i javnim institucijama u Hrvatskoj i šire. Fakultet organizacije i informatike surađu-je s vrhunskim znanstvenicima iz EU i svijeta na zajedničkim projektima. Naši se profesori i asistenti usavršavaju na najboljim svjetskim sveučilištima iz područja informacijske tehno-logije i organizacijskih znanosti, a stečena zna-nja direktno implementiraju u nastavni proces.

Kad bih kao srednjoškolac razmišljao o nekom studiju, zbog čega bih se tre-

bao odlučiti upravo za vaše učilište?H: Glavni cilj našeg Fakulteta je pružiti stu-

dentima prvoklasno obrazovanje na području informacijskih znanosti i informacijske teh-nologije. Fakultet organizacije i informatike upisat će oni studenti koji žele tijekom studija steći vrhunska znanja u području primijenjene informatike s jedne strane, a s druge strane kompetencije potrebne za menadžerske pozi-

Kombinacija znanja i kompetencija u vođenju uspješnih organizacija, te specijalizacija u području informacijskih znanosti na kojima počiva suvremena industrija ono je što studentima FOI-a daje prednost

odgovara: prof. dr. sc. Tihomir Hunjak

dekan Fakulteta organizacije i informatike

u Varaždinu, Sveučilište u Zagrebu

cije u okruženju suvremenih i razvojnih tvrtki. Upravo ta kombinacija znanja i kompetencija u vođenju uspješnih organizacija te specijalizacija u području informacijskih znanosti na kojima počiva suvremena industrija, daju našim stu-dentima veliku prednost kada se nađu na trži-štu rada. Studij na FOI-u se izvodi u okruženju najsuvremenije tehnologije, a uz teoretska znanja, studenti u okviru nastavnog procesa izrađuju projekte u kojima moraju iskoristiti sva znanja stečena u okviru predavanja, semi-nara i vježbi iz različitih predmeta. Ovdje se mora naglasiti da je FOI jedan od vodećih fakulteta u Hrvatskoj u području e-učenja i u ovom trenutku svi kolegiji koji se izvode na FOI-u dostupni su studentima preko sustava za e-učenje Moodle.

Menadžer sam koji ispod sebe ima deset ljudi. Htio bih dalje napredovati

u formalnom obrazovanju. Što mi nudite? H: Fakultet nudi 3 poslijediplomska

specijalistička studija kojima se pruža naj-modernije specijalističko obrazovanje. SPDS „Menadžment poslovnih sustava“ daje obra-zovanje iz složene problematike kao što je menadžment poslovnih sustava. Program SPDS-a „Inženjerstvo i reinženjerstvo orga-nizacija informacijskog doba“ daje znanja potrebna za oblikovanje učinkovitih poslovnih procesa na strateškoj i operativnoj razini, podr-žanih suvremenim informacijskim i komuni-kacijskim tehnologijama. Cilj poslijediplom-skog specijalističkog studija „Upravljanje sigur-nošću i revizija informacijskih sustava“ jest pružiti najmoderniju specijalističku izobrazbu problematike sigurnosti i revizije informacija

u ovom trenutku svi kolegiji koji se izvode na FOI-u dostupni su studentima preko sustava za e-učenje Moodle

1

2

3

12-13 VIDI.edu FOI (2).indd (NOVI DIZAJN).indd 1212-13 VIDI.edu FOI (2).indd (NOVI DIZAJN).indd 12 5/22/09 10:13:34 AM5/22/09 10:13:34 AM


i informacijskih sustava. Svi poslijediplomski specijalistički studiji traju 3 semestra odnosno 1,5 školsku godinu.

Imate li i, ako da, kakve postdiplom-ske programe?

H: Uz poslijediplomske specijalistič-ke studije koje sam naveo, na Fakultetu se izvodi i poslijediplomski doktorski studij „Informacijske znanosti“ u trajanju od 3 godi-ne (6 semestara). Studij je u području društve-nih znanosti, polju informacijskih i komunika-cijskih znanosti te služi za daljnji razvoj i ospo-sobljavanje pristupnika za samostalan znan-stveni rad i postizanje znanstvenih rezultata. Pri tome se student upoznaje sa suvreme-nim istraživanjima i najnovijim dosezima u području izvođenja studija. Ovim studijem Fakultet želi stvo-riti nove kvalitetne istraživače sposobne za aktivan doprinos i unapređenje ovog dinamičnog polja znanosti.

Postoji li neko svjetsko učilište koje smatrate uzorom?

H: FOI surađuje s velikim brojem vrlo uglednih sveučilišta u EU i svijetu. Dakle, sveučilišta koja su nam uzor su naši partneri s kojima smo zajednički radili na transformaciji naših studijskih programa u zadnjih nekoli-ko godina. Puno ulažemo u razmjenu naših nastavnika i studenata, kako bi dobru praksu i znanja s tih vrhunskih i globalno prepoznatih sveučilišta prenijeli i u našu sredinu.

Kakvo obrazovanje stječu studenti po svršetku vašeg učilišta?

H: Po završetku preddiplomskog sveučiliš-nog studija, a bez obzira na usmjerenje, student stječe temeljna znanja o tehnologiji i infra-strukturi koja omogućava izradu programske potpore i rad suvremenih informacijskih sustava, temeljna teorijska znanja vezana uz razvoj i implementaciju programske potpore i informacijskog sustava te temeljna znanja o funkcioniranju i ustroju organizacije, značaju poslovnih procesa te načinu na koji se mogu učinkovito organizirati i podržati informacij-skom tehnologijom. Uz temeljna znanja stječu se i praktična znanja.

Razina znanja i razu-mijevanja navedenih područja koju student stječe ovim studijskim stupnjem dovoljna je da se pokaže profesio-nalan pristup poslu i mogućnost samostal-nog rješavanja rutin-skih i srednje složenih problema u praksi. Nadalje, stručnjak ove razine obrazovanja sposoban je samostal-

no interpretirati relevantne podatke i kompe-tentno komunicirati o temama iz domene sa subjektima iz struke ili izvan nje. Navedena znanja omogućila bi studentu koji prekida studij po završetku preddiplomske razine da izađe na tržište rada, da se uklopi u poslovanje suvremenih poduzeća, te da bude svjestan opsega i dinamike područja kako bi upravljao vlastitim učenjem i razvojem. Cilj diplomskog studija je produbljivanje teorij-skih znanja s preddiplomskog dijela, te stjeca-nje novih, potrebnih za rješavanje problema iz najsloženijih područja razvoja i primjene infor-macijske tehnologije te povećanja učinkovitosti suvremene organizacije.

Možete li istaknuti neke svoje poznate bivše ili sadašnje studente?

H: Teško je izdvojiti nekoliko imena, jer gotovo svi naši studenti razvijaju uspješne kari-jere i aktivni su sudionici razvoja našeg gospo-darstva. Naši bivši studenti rade na razvojnim i rukovodećim mjestima u vodećim informatič-kim tvrtkama, ali i u drugim organizacijama. Ugled FOI-a direktna je posljedica uspješnih poslovnih karijera koje su ostvarili naši bivši studenti, brojnih nagrada na sveučilišnoj,

državnoj i globalnoj sceni koje osvajaju studen-ti tijekom studija te rezultata brojnih projekata koje su vodili naši nastavnici.

Koliko vrijedi vaša diploma? Imate li podatak kakva primanja ostvaruju

studenti s vašom diplomom?H: Studenti koji završe FOI postižu vrlo

zapažene rezultate u svojoj poslovnoj karije-ri. Nakon pripravničkog dijela, naši studenti razvijaju svoju karijeru u smjeru menadžer-skih pozicija što nosi i veća primanja. Opće je poznato da naši studenti koji s vremenom postaju eksperti u svojem području brzo prona-laze posao, vrlo su cijenjeni u svom poslovnom okruženju, a time ostvaruju i primanja koja su u prosjeku veća od većine drugih zanimanja.

Koliko košta obrazovanje na FOI-u? Postoji li neki oblik stipendija i

pokrivate li najboljim studentima, po uzoru na vrhunska svjetska sveučilišta (Stanford, Harvard, MIT...), troškove studija?

H: Fakultet studente upisuje unutar kvota odobrenih od strane Sveučilišta u Zagrebu i MZOŠ-a. Studenti koji pokažu najbolje rezul-tate u razredbenom postupku upisuju se na teret MZOŠ-a. Puni iznos participacije škola-rine iznosi 9.500,00 kuna. Fakultet je svojim odlukama uvijek oslobađao najbolje studente od plaćanja troškova participacije školarine. Uvođenjem linearnog sustava plaćanja škola-rina najbolji studenti su prilikom upisa u više godine studija oslobođeni plaćanja troškova školarine čime se nagrađuje izvrsnost.

INFO O USTANOVI

Fakultet organizacije i informatike, VaraždinPavlinska 2, 42 000 VaraždinTel: +385 (0)42 390 800www.foi.hr/upisi

I N T E R V J U

mp

FOI je prvi fakultet u RH koji je razvio studijske programe koji sjedinjuju informacijske i organizacijske znanosti

4

5

6

7

8

9

12-13 VIDI.edu FOI (2).indd (NOVI DIZAJN).indd 1312-13 VIDI.edu FOI (2).indd (NOVI DIZAJN).indd 13 5/22/09 10:13:39 AM5/22/09 10:13:39 AM


Studij s akreditacijom FER-a

Kad bih kao srednjoškolac razmišljao o nekom studiju, zbog čega bih se

trebao odlučiti upravo za vašu Visoku školu?Mislav Balković: Malo je odluka sa tako

dubokim i dalekosežnim posljedicama kao što je to odluka o vlastitoj karijeri i time dobrim dijelom o svojoj poziciji u budućnosti. U tom kontekstu treba prije svega sagledati područje računarstva i informatike (ICT) kao najveći generator rasta EU ekonomije i industriju koja u Hrvatskoj već godinama stabilno raste. Osim toga treba znati da se radi i o najkonkurentni-jem hrvatskom izvoznom sektoru koji prema istraživanjima koja smo početkom ove godine proveli uz podršku Hrvatskog zavoda za zapo-šljavanje i ureda e-Hrvatska nad 350 velikih poslodavaca i u ova krizna vremena planira zapošljavati nove kadrove.Sve to potvrđuje da već samim izborom kari-jere u propulzivnoj i rastućoj industriji kakva je računarstvo krećete u pravom smjeru i s inicijalnim “vjetrom u leđa”.Visoku školu za primijenjeno računarstvo je početkom 2008 godine osnovala grupacija Algebra, vodeći ponuđač specijalističkog IT

obrazovanja u Hrvatskoj, prisutan na tržištu nešto više od 11 godina. Kao podloga za odabir ključnih kolegija i nastavnih područja u fazi pripreme programa izvedena su dva opsežna istraživanja potreba poslodavaca u suradnji sa portalom MojPosao.net i ana-litičkom kućom IDC Adriatics. Rezultati navedenih istraživanja osigurali su da nastavni program bude usmjeren stjecanju praktičnog

Visoka škola za primijenjeno računarstvo pokrenuta je od strane Algebra grupe, danas vodećeg edukacijskog centra računarstva i informacijskih tehnologija u regiji nakon 11 godina poslovanja

odgovara: mr.sc. Mislav Balković

predsjednik upravnog vijeća Visoke škole

za primijenjeno računarstvo

i primjenjivog znanja koje danas traži IT industrija te izgradnji spremnosti na uče-nje i neprestano prihvaćanje novih znanja. Spomenuta znanja dodatno potvrđuje i među-narodna IT certifikacija promišljeno ugrađena u studij, čime je svakom završenom inženjeru računarstva osigurana visoka prepoznatljivost unutar struke i visoka zapošljivost budući da uz titulu inženjera računarstva dodatno po završetku studija dobiva i najtraženije među-narodne IT certifikate.

S ponosom mogu istaknuti da je uravnoteže-nost nastavnog programa i njegovu usklađe-nost s međunarodnim preporukama za teh-ničke studije potvrdio Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu koji je izdao Visokoj školi akreditaciju “Odobreno od FER-a” kakvu danas nema niti jedna druga visokoškolska stručna ustanova u Hrvatskoj.

A što konkretno akreditacija FER-a znači i što ona donosi studentima?

Postupak inicijalne akreditacije koju je proveo FER obuhvaćao je temeljitu analizu programa i kvalitete škole. Njeno zadržavanje je za školu ozbiljna trajna obaveza budući da se postupak

Tomislav Bronzin, Microsoft .NET regionalni direktor, predavač na Visokoj školi za primijenjeno računar-stvo: “Nastavni plan koji smo kreirali za Visoku školu se bazira na godinama iskustva rada u ICT-u, ali isto tako i na posljednjim saznanjima i najmodernijim tehnologijama koje će omogućiti konkurentnost završenih inženjera na tržištu rada. Visoka škola će omogućiti stvaranje kvalificirnih stručnjaka koji će moći ne samo implementirati visoku tehnologiju nego i stvarati novu i inovirati na vrlo zahtjevnom području ICT-a!”

Kako stvoriti stručnjake

Predavački kadar koji broji više od 60 stručnjaka čine nastavnici i asistenti s izgrađenom akademskom karijerom, ali i etablirani hrvatski stručnjaci iz područja informatike i računarstva

1

2

14-15 VIDI.edu Racunarstvo Algebra.indd 1414-15 VIDI.edu Racunarstvo Algebra.indd 14 5/22/09 10:18:12 AM5/22/09 10:18:12 AM


provjere kvalitete rada škole u svim segmenti-ma ponavlja svake godine. U tom smislu stu-denti koji će studirati računarstvo na Visokoj školi mogu biti sigurni da će “FER i nadalje kontinuirano brinuti o stvaranju kvalitetnog kadra iz područja računarstva te održanju kvalitete ove Visoke škole” kako je to istaknuo prof.dr.sc. Mario Kovač zadužen za program računarstva na FER-u koji je vodio tim za eva-luaciju nastavnog programa.

Koje studijske programe imate u ponudi?

B: Visoka škola provodi Stručni studij za primijenjeno računarstvo s dva smjera: Programsko inženjerstvo i Sistemsko inže-njerstvo. Smjer Programsko inženjerstvo daje izobrazbu u programiranju (C++, C#, JAVA...), izradi i održavanju složenih aplikacija i informacijskih sustava dok smjer Sistemsko inženjerstvo osigurava izobrazbu u projektira-nju i održavanju računalnih sustava i mreža. Studenti stječu naziv: stručni prvostupnik, inženjer primijenjenog računarstva i 180 ECTS bodova te su spre-mni odmah izići na tržište rada ili pak nastaviti speci-jalistički studij.

Zaposlen sam u IT industriji već deset godina, imam

poprilično znanje i iskustvo ali nikada nisam završio fakultet. Što mi nudite?

B: Prema podacima HGK iz 2008 godine čak 50% zaposlenih u ICT industriji u RH ima srednju stručnu spremu. Do toga je dovela “nestašica” IT kadra pa je zapošljavanje sa srednjom stručnom spremom na poslovima u IT-u davalo bolje rezultate nego kod drugih struka. Ipak, treba znati da je kod drugih stru-ka stanje bitno drugačije i da je zapošljavanje nakon završene srednje škole moguće samo na onim radnim mjestima koja su značajno slabi-je plaćena i gdje su uvjeti rada, ali i mogućno-sti napredovanja lošije. Takav trend u uvjetima smanjene konjunkture se vrlo brzo prenosi i na poslove u IT-u što će donijeti i promjenu u strukturi zaposlenog kadra u smjeru povećanja udjela visokoobrazovanih stručnjaka.Upravo iz navedenih razloga na visokoj školi danas studira nešto više izvanrednih nego redovnih studenata, koji pohađaju nastavu dva radna dana u tjednu (od 17 – 22 sata) i subotom. Prilikom upisa takvim se studenti-ma često mogu priznati kompatibilni kolegiji položeni na drugim studijima ali u određenoj mjeri i certifikati koje posjeduju što smanjuje njihove obveze i cijenu studija.

Kakvo obrazovanje stječu studenti unutar vašeg studija?

B: Premalo je prostora za detaljniji opis. Ipak, već sada prilikom upisa druge generacije studenata dolaze nam brojni prelaznici sa dru-gih IT studija koji kao glavni razlog prelaska navode jedinstvenost našeg programa i želju da studiraju ono što ih zanima i što tržištu danas treba. Studiranje je veliko ulaganje ne samo novca nego i vremena, a danas je sve manje studenata koji su spremni nekoliko godina života uložiti u studij koji ih ne zanima. Predavački kadar koji broji više od 60 struč-njaka čine nastavnici i asistenti sa izgrađenom akademskom karijerom, ali i velik broj etabli-ranih hrvatskih stručnjaka iz područja infor-matike i računarstva.

Unutar škole imate ustrojeno gos-podarsko vijeće. Kakvo je to tijelo i

čemu služi?B: Usklađenog nastavnog plana sa potre-

bama tržišta rada osigurana je u fazi pripreme pokretanja studija. Kako bi se i za vrijeme rada škole osigurala stalna i kvalitetna veza škole i tržišta rada te stano usklađenje studija sa potrebama gospodarstva kao i gostovanje rele-vantnih stranih i domaćih stručnjaka osnovali

smo unutar škole gospodarsko vijeće. Njega danas čine eminentni stručnjaci kao što su: prof.dr.sc. Slavko Krajcar – Nacionalno vijeće za konkurentnost, prof.dr.sc. Mario Kovač – FER, dr.sc. Zoran Šimunić, CIO PBZ, Krešo Perica, GM IBM Hrvatska, Hrvoje Sagrak, predsjednik HUP ICT,... koji osiguravaju stra-teško pozicioniranje škole u odnosu na razvoj tehnologije i potrebe gospodarstva.

Koliko košta obrazovanje kod vas? Postoji li neki oblik stipendija i

pokrivate li najboljim studentima, po uzoru na vrhunska svjetska sveučiliša (Stanford, Harvard, MIT...), troškove studija?

B: Cijena ovisi o načinu plaćanja a trenutno je studij moguće upisati za nešto manje od 29.000,00 kn po godini. U toj cijeni je osim nastave, vježbi, konzultacija i projekata još i niz međunarodnih certifikata (Cisco, Microsoft, Novell, SUN, ITIL,…) te literatura. Najboljim studentima koji se danas upisuju ali i onima već upisanim dostupne su stipendije uz koje je moguće studirati i potpuno besplatno. Ove

školske godine planiramo dodijeliti do 11 stipendija od čega najmanje jednu za potpuno besplatni studij. Škola ima osigurane i stu-dentske kredite uz poček

otplate do 4 godine što omogućuje povrat kre-dita po završetku studija i zapošljavanju.

Po čemu ste posebni, što vas izdvaja od konkurencije?

B: Prihvaćajući certifikaciju i najnoviju tehnologiju kao smjernice rada, Visoka škola je svjesno preuzela obvezu stalne nadograd-nje i usklađenja svojih kolegija i programa sa zahtjevima industrije. Ipak, ne radi se ovdje o utrci sa tehnologijom. Radi se o prepozna-vanju i predviđanju svjetskih tehnoloških i poslovnih trendova koji su oblikovali nastavni program a činiti će to i u budućnosti. Ovakav model stručnog visokoškolskog obrazovanja koji povezuje jedinstveni plan nastave, pro-fesore iz akademske zajednice i stručnjake iz prakse te međunarodne industrijske certifikate izgrađuje vrhunsku stručnu obrazovnu usta-novu kakva ne postoj u hrvatskom obrazov-nom prostoru osiguravajući time konkurent-sku prednost inženjerima koje školujemo.

INFO O USTANOVI

Visoka škola za primijenjeno računarstvoMaksimirska 58a, 10 000 ZagrebTel: +385 1 2222 182, e-mail: [email protected] web: www.racunarstvo.hr

I N T E R V J U

prof.dr.sc. Uroš Peruško, profesor na Visokoj školi za primijenjeno računarstvo: “Cijeli nastavni plan i pro-gram Visoke škole za primi-jenjeno računarstvo zasnovan je u skladu sa suvremenim znanstvenim i stručnim spoznajama i smatram da odgovara predviđenom profilu stručnjaka za primi-jenjeno računarstvo. Sadržaj programa usmjeren je osposobljavanju za učinkovitu i kreativnu primjenu suvremenih programskih alata u rješavanju sva-kodnevnih problema u primjeni računala u svim djelatnostima, posebice u gospodarstvu.”

Idealno za gospodarstvo

šdopŠd

Najboljim studentima koji se danas upisuju, ali i onima već upisanima dostupne su stipendije uz koje mogu studirati i potpuno besplatno

3

45

6

7

8

14-15 VIDI.edu Racunarstvo Algebra.indd 1514-15 VIDI.edu Racunarstvo Algebra.indd 15 5/22/09 10:15:11 AM5/22/09 10:15:11 AM


eć smo u uvodnim riječima ovog priloga spomenuli važnost pozna-vanja nekih programa koji se naj-

češće koriste u poslovnim okruženjima bilo kojeg tipa. Od liječnika do vozača autobusa - vješto baratanje nekim osnov-nim programima ne samo da olakšava svakodnevni posao, već može donijeti i znatan napredak. No, ako smo već više puta naveli kako je informatička edukacija važna stavka poslovnog napretka, onda je red da konačno predstavimo i one koji takvo što mogu omogućiti. Na idućim stranicama predstavljamo poznate i priznate visoke škole i učilišta čiji je glavni zadatak svoje polaznike iz prosječnih poznavatelja neke IT grane pretvoriti u napredne korisnike i stručnjake svog područja. To smo odlučili

učiniti na taj način da ih zatražimo odgovo-re na 6 ključnih pitanja koje bi im postavio svaki neodlučni maturant željan najbolje i najisplativije IT edukacije koja mu može osigurati siguran i dobro plaćen posao. Obrazovne ustanove koje smo okupili na ovim stranicama već niz godina omoguću-ju stjecanje znanja uz pomoć stručnjaka u ulogama predavača. Na trenutak samo se stavili u poziciju potencijalnog polaznika i sugovornike upitali sve ono što bi nekog budućeg polaznika edukacijske ustanove moglo zanimati prije odabira iste. Kao prvo, pitali smo kakve programe nude u svojoj ponudi, kome su oni namijenjeni, kakva znanja stječu polaznici po završetku pojedinog edukacijskog programa, te koji programi su najpopularniji među pola-

znicima. Također nas je zanimalo da li na njihovim školama i učilištima predaju ista-knuti stručnjaci, zbog čega će pri odabiru neka škola ili učilište možda prevagnuti pred konkurencijom. Odlučili smo ih pitati i ono što se zasigurno pita većina zaintere-siranih za ovakav vid obrazovanja, o visini primanja koju jednog dana mogu očekivati nakon predočenja svog certifikata ili uvje-renja o informatičkoj osposobljenosti. Kako si velik broj zainteresiranih polaznika ova-kvih škola i učilišta često ne može priušiti pohađanje nekih od njih, pitali smo ih i za raspon u kojem se cijene studija najčešće kreću, kao i o mogućnostima stipendiranja i kreditiranja. Stoga mislimo kako će svi budući IT studenti na idućim stranicama naći upravo ono što su tražili.

Na idućim stranicama okupili smo istaknuta učilišta i visoke škole kako bismo im postavili ključna pitanja o njihovim programima i time svima željnima nadogradnje svojeg informatičkog znanja dali uvid u trenutnu ponudu obrazovnih ustanova koje im to mogu omogućiti


V

6 pitanjaza visoke IT školei učilišta

16 VIDI.edu 6 pitanja otvor.indd 1616 VIDI.edu 6 pitanja otvor.indd 16 5/22/09 2:14:07 PM5/22/09 2:14:07 PM

Polazna točka budućih direktora

Na Visokoj školi za informacijske tehno-logije se (za sada) izvodi nastava trogodišnjeg stručnog studija informacijskih tehnologija koji studentima daje praktična znanja kako bi se efikasno uklopili u radne sredine. Stručni studij se organizira za redovne i izvanredne studente u dva režima studira-nja. Redovni studenti studiraju tri godine s punim godišnjim opterećenjem od 60 ECTS. Izvanredni studenti studiraju četiri i pol godine, od čega tri godine s opterećenjem 40 ECTS, četvrtu godinu s opterećenjem 50 ECTS, a nakon toga izvode stručnu praksu i pišu završni rad s opterećenjem 8 ECTS. Na taj način sma-njeno godišnje opterećenje omogućuje izvan-rednim studentima uspješno studiranje uz rad. Studenti mogu birati jedno od četiri usmjerenja:• Izrada korisničke programske podrške; obu-hvaća poslove generiranja i testiranja dijelova programa uporabom programskih prevoditelja i generatora aplikacija,• Integracija i održavanje računalnih sustava i mreža; obuhvaća poslove u fazama instalira-nja, uporabe i proširivanja računalne opreme i sistemske programske podrške, te projektiranje računalne mreže po principima strukturnog kabliranja i radnih grupa, izvođenja i ispitivanja mreže, priključivanja mreže na Internet, te pri-ključivanja pojedinih računala na mrežu,• Izrada baza podataka i izrada web stranica; obuhvaća poslove projektiranja, generiranja i testiranja dijelova baze podataka i sustava pristupa podacima uporabom programa baze podataka i web skriptnih jezika s obradom kod

je 52:48% u korist izbornih predmeta. Četvrto, prosjek godina nastavnika ove škole je oko 40 godina, što sasvim sigurno dovoljno govori za sebe. Peto, 70 nastavnika izvodi nastavu sa 330 studenta. Nadalje, osnovna literatura za svaki od predmeta je napisana u krugu nastavnika koji predmet i izvode, što, smatraju, također, dosta govori kao podatak. U okviru VSITE-a su upra-vo izašla prva dva udžbenika (koji se koriste i na drugim visokim školama u Hrvatskoj), a na recenzije čeka još nekoliko njih. Škola nema nekih velikih zvučnih imena sa hrvatskih sveučilišta, sukladno uredbi senata u toj domeni. Svoje nastavnike „odgajali“ su sami, obzirom da tradiciju vuku jednim dijelom sa Stručnih studija Računarstva, Sveučilišta u Splitu, a odjela u Zagrebu. Ono čime s ponose su svi nastavnici, među kojima je i četvero doktora znanosti te 6 magistara znanosti, zatim činjenica što je nekoliko najboljih studenata spomenutog studija danas u redovima asiste-nata, te nastavnici koji su već dugi niz godina direktori najpoznatijih hrvatskih IT tvrtki. Školarina za ovaj studij se plaća u punom ekonomskom iznosu prema broju upisanih ECTS. Cijena 1 ECTS za akademsku godinu 2009./2010. iznosi 345 kuna. Riječ je o školarini ako se ista uplaćuje u jednokratnom iznosu. Ako se isti isnos pomnoži sa 180 ECTS bodo-va dolazi se do godišnjeg iznosa školarine od 20 700 Kuna ili 3000 EUR-a. Ako je plaćanje upisnina plus 10 mjesečnih obroka, cijena 1 ECTS-a je 380 kuna. U razgovorima s nekoliko banaka postignuti su uvjeti koji studentima omogućuju još povoljnije uvjete plaćanja. Izvanredni studenti obzirom na manje optereće-nje po godini od 40 ECTS-a plaćaju akademsku godinu u iznosu od 13 800 kn, kada je riječ o jednokratnoj uplati. Od akademske godine 2010./2011. naj-bolji student iz prethodne akademske godine (u ovom slučaju 2009./2010.) ima pravo na besplatni studij te akademske godine. Kriteriji se upravo razrađuju i biti će objavljeni prije počet-ka sljedeće akademske godine.

korisnika ili poslužitelja,• Projektiranje i korištenje informacijskih sustava koje obuhvaća poslove razvojnog ciklu-sa informacijskih sustava uporabom tehnika modeliranja sustava i CASE alata. Do sada su upisane tri generacije studenata, što znači da ove godine školovanje završavaju prvi prvostupnici. Upisano je 330 studenata. Škola priprema i Specijalistički studij sa 6 usmjerenja. Početak nastave se planira u aka-demskoj godini 2010./2011. Teško je biti realan kada dođe do usporedbe s konkurencijom i jednostavno istaknuti sebe kao najbolji izbor kada je u pitanju edukacija, pa umjesto toga u VSITE-u radije ističu neke ele-mente koje smatraju važnima kada je riječ o nji-hovoj školi kao potencijalnom izboru. Kao prvo, prostor i kojem borave studenti i prate nastavu je na nešto više od 1100 m2. Drugo, svaki od studenata za što bolje praćenje nastave, a u okvi-ru cijene školovanja, dobiva prijenosno računa-lo. Treće, omjer obaveznih i izbornih predmeta

INFO O USTANOVI

VSITE - Visoka škola za informacijske tehnologijeKlaićeva 7, ZagrebTel: +385 (0)1 3764 007, Fax: +385 (0)1 3764 264web: www. vsite.hr, e-mail: [email protected]

Studente koji se odluče na Visoku školu za informacijske tehnologije u ulozi predavača dočekuje četvero doktora znanosti, te šestero magistara

Od brojnih elemenata koje nudi VSITE možemo izdvojiti i to što svaki student dobiva vlastito

prijenosno računalo

V I S O K E Š K O L E

odgovara: mr.sci. Milorad Nikitović, dipl.ing.,

viši predavač, prodekan za nastavu, VSITE

VIDI.edu / 2009 17

17 - Vsite.indd (GOTOVO).indd 1717 - Vsite.indd (GOTOVO).indd 17 5/22/09 10:19:22 AM5/22/09 10:19:22 AM


Brand name školovanje

Obrazovni programi koje Ivora nudi u svom centru dijele se na managerske i IT smjerove. Cjelokupnu ponudu Ivorinih smjerova možete vidjeti na internetskim stranicama škole. Cilj ove škole je da njihova predavanja i predavači zadovolje očekivanja i najzahtjevnijih polaznika, a ističu kako su posebno ponosni na svoje grupe web i grafičkih dizajnera, servisera računala i knjigovodstvenih operatora kroz koje su upisali i uspješno školovali preko 14 generacija, te na managerske smjerove koji su pozitivno utjecali na polaznike škole koji su stečenim znanjima i sposobnostim uspjeli napredovati na poslov-nom i životnom planu. Ivora je jedini Cambridge centar za obra-zovanje odraslih u regiji u kontekstu edukacije za IT i management. Cambridge International Center je dio University of Cambridge, te kva-litetu kadrova, edukacije i programa Ivore stoga

ne treba posebno naglašavati ili reklamirati. Projektom CARDS 2003 Ivora je razvila i unaprijedila program za vođenje složenih obrazovnih procesa koji koriste veliki obrazovni centri. Projektom CARDS 2004 unaprijeđena je kvaliteta managerskih kadrova u ratom pogođe-nim područjima u domeni managementa. Osim navedenog razvijen je i e-learning sustav (edu-help.eu) za pripremu polaganja prijemnih ispita. Sve programe verificiralo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, te se upisuju u radnu knjižicu. Polaznici ostvaruju pravo pristu-pa Cambridge validaciji, što povećava vrijednost

sličnih profila. Takvi ljudi sigurno napreduju u svojim poduzećima ili pronalaze bolje poslove, pogotovo oni koji se odlučuju za managerske smjerove. Ivorine predavačke redove čini 80-ak preda-vača, a među njima se nalaze poznati profesori s fakulteta, vlasnici i manageri tvrtki, autori mnogih stručnih literatura, te dobitnici svjetskih nagrada za dizajn i programiranje. Svi predavači dolaze iz prakse i svoje znanje svakodnevno primjenjuju i razvijaju. Upravo iskustvo predavača doprinose kvaliteti u izradi materijala i održavanju predavanja. Na managerskim smjerovima često se sreću ljudi koji godinama rade u praksi i žele svoje znanje unaprijediti i razviti te dobiti diplomu koja dokazuje njihovu kvalitetu. Cijene obrazovnih smjerova variraju u odnosu na broj sati te upisani smjer. Ivorini centri nalaze se u Varaždinu, Osijeku, Rijeci, Bjelovaru, Karlovcu, Slavonskom Brodu, Zadru i Zagrebu, sve cijene možete pogledati na web-stranicama Ivore (www.ivora.hr), a dodatne upite i rezervacije moguće je postaviti preko web kontakt obrasca. osobnog znanja globalnih razmjera.

Prema povratnim informacijama završene edukacije mnogi polaznici sami pokreću svoje tvrtke ili obrte, te se na tržištu pojavljuju kao nova snaga. Na školovanje se obično odlučuju ljudi koji su ili nezaposleni ili već rade u poduzećima

Kada govorimo o školama čiji certifikat nešto vrijedi i izvan državnih granica, svakako treba spomenuti Ivoru, čiji polaznici pristupaju Cambridgeovoj validaciji

INFO O USTANOVI

IVORA - management i informatikaTrg kralja Tomislava 4, VaraždinTel: +385 042 301 601, Fax: +385 042 301 602www.ivora.hr

u Ivori predaje 80-ak predavača, a među njima se nalaze i poznati stručnjaci iz prakse, vlasnici i manageri tvrtki, te autori

brojnih stručnih literatura

odgovara: Mate Bjeliš, dipl.inf.

regionalni manager, Ivora

Managerska učionica - Osijek

Referada Ivore - Zagreb

Informatička učionica - Zadar

18 - VIDI.edu Ivora (1).indd (GOTOVO).indd 1818 - VIDI.edu Ivora (1).indd (GOTOVO).indd 18 5/22/09 10:23:00 AM5/22/09 10:23:00 AM


Appleov model učenja

Visoka škola tržišnih komunikacija Agora osnovana je prije pet godina - u prosincu 2003. godine u Zagrebu. Već 2004. godine potpisan je licenčni ugovor o organizaciji stručnog studija Menadžmenta tržišnih komunikacija s vrlo priznatom bečkom Werbe Akadmie koji je akreditiran od IAA-International Advertising Association USA. Tri godine kasnije započela je realizaciju drugog studijskog smjera - struč-nog studija Oblikovanje tržišnih komunikacija. Oba studijska smjera imaju trajnu dopusnicu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH. U postupku je akreditacija diplomskog specijali-stičkog stručnog studija Kreativnog upravljanja tržišnim komunikacijama čija će realizacija započeti u 2009/10. akademskoj godini. Treba spomenuti kako su Agorini studijski programi okrenuti ponajprije branši tržišnih komunikacija, a koja je u Hrvatskoj na početku 21. stoljeća doživjela ekspanziju: više od 1.100 poslovnih subjekata čija je temeljna djelatnost u branši tržišnih komunikacija s oko 11.000 zapo-slenih te veliki broj zaposlenih u raznim odje-lima, službama i sl. čija je glavna zadaća tržišne komunikacije, u više od 27.000 gospodarskih subjekata - sveukupno više od 70.000 zaposle-nih. Menadžeri i dizajneri tržišnih komunikacija glavni su stručni profili koje “proizvodi” Agorin tim na dodiplomskoj razini te kreativni direktori kao specija-listi tržišnih komunikacija na diplomskoj razini. Unutar tih glavnih stručnh profila su broj-ne specijalizacije - od voditelja klijenata, voditelja kampanja, art direktora, producenata, medija planera, koncepcionista, PR-asistenata, eventmenadže-ra, voditelja brendova i sl. Na Agori sada redovito studira

odnosno, više od 90% upisanih studenata redo-vito upiše šesti semestar, ili - svi svršeni Agorini studenti rade, praktički bez prijave na burzu rada. I imaju vrlo dobra primanja. Što se financijske strane tiče, godišnja školarina za dodiplomske studije kreće se od 32.400,00 kuna za studij mendžmenta, do 34.000,00 kuna za studij dizajna. U dosadašnjem periodu Agora je osigurala po jednu stipendiju godišnje uz nastojanje da se broj stipendija poveća u narednim godinama.

Na kraju, treba naglasiti razvojnu orijentaci-ju Agore kako prema novim obrazovnim tehno-logijama - prvi u Hrvatskoj rade po Appleovom modelu učenja “One Student - One MacBook” - tako isto prema strukovnim/bran šnim inte-gracijama, kako u Hrvatskoj s trideset i više potpisanih ugovora o nastavnim radilištima, tako i u Europskim okvirima. Agora je kra jem 2008. godine postala punopravni član EFCCE (The Euro pean Foundation Commercial Communications Education), u izuzetnom akademskom društvu poznatih fakulteta i viso kih škola iz Austrije, Belgije, Nje mačke, Engle ske, Francuske, Češke, Slovenije, Špa-njolske, Nizozemske, Italije, Rusije i Rumunjske. Ostvariti izvrsnost u svom djelovanju u branši tržišnih komunikacija, ostvariti prekograničnu suradnju i pokretljivost studenata i nastavnika u europskom obrazovnom prostoru te ostva-riti partnerstvo s gospodarskim subjektima u realizaciji projekata u tržišnim komnikacijama postaje dohvatljivo područje u Agorinim godi-nama koje dolaze.

blizu 150 studenata, a nakon upisa prve diplom-ske generacije blizu 180 studenata. Agorin nastavnički tim je sastavljen od stalno zaposlenih nastavnika i stručnih surad-nika, od nastavnika pod ugovorom, godišnjim ili višegodišnjim, te od gostujućih nastavnika iz Austrije temeljem ugovora o licenci, odnosno gostujućih nastavnika iz Njemačke, Engleske, Irske ili USA. Angažiranjem većeg broja struč-njaka iz agencijske ili gospodarske prakse Agora

je postigla punu opredijeljenost angažiranih stručnjaka preuzetim nastavnim obvezama i radu sa studentima. To se ponajbolje potvrđuje finalnim ishodom na kojega su u Agori izni-mno ponosni: više od 80% upisanih studenata završi studij u rekordnom roku - za tri godine,

odgovara: Prof. dr. sc. Sava Bogdanović,

dekan VŠTK AGORA

Glavni stručni profili koje “proizvodi” Agorin tim su menadžeri, dizajneri i kreativni direktori kao specijalisti tržišnih komunikacija. Unutar tih profila brojne su specijalizacije

INFO O USTANOVI

Visoka škola tržišnih komunikacija AGORATrnjanska cesta 114, 10 000 ZagrebTel: +385 (0)1 2225 700, Fax: +385 (0)1 6157 615e-mail: [email protected], www.vsa.hr

Agora je krajem 2008. godine postala punopravni član EFCE

(The European Foundation Commercial Communications

Education) sa sjedištem u Bruxellessu


“ONE STUDENT. ONE MACBOOK”

19 (A) - VIDI.edu Agora(1).indd (GOTOVO).indd 1919 (A) - VIDI.edu Agora(1).indd (GOTOVO).indd 19 5/22/09 10:23:52 AM5/22/09 10:23:52 AM


ECDL kao standard ICT pismenosti

Današnje trgovačko društvo Elit-trade d.o.o. je registrirano 2001. godine kako bi se korisnici-ma ponudila kvalitetna ICT edukacija. U tvrtki su uvidjeli kako će taj cilj biti postignut provođe-njem obrazovnog programa robne marke ECDL fondacije iz Dublina (www.ecdl.com). Društvo je za par godina prešlo put od ispitnog centra do ECDL Akademije, te nudi programe od prve stepenice e-Citizen, osnovnog ECDL-a, naprednog ECDL-a do WebStartera. U nastavi koriste vlastite skripte i sustave elektronskog uče-nja, a prvi su na hrvatskom napravili e-learning za osnovni ECDL (ECDL4 Box), te najnoviji CD-ROM e-Građanin po programu e-Citizen koji se već masovno koristi. Svi nastavni mate-rijali Elit-tradea nose HIZ-ovu oznaku ‘ECDL Approved Courseware’. Tvrtka se bavi isključivo ECDL-om, zbog čega podržava ECDL kao glavni standard za osnovnu ICT pismenost. Za pravo takvom stavu daje im i hrvatska “Strategija za 21. stoljeće”, gdje je ECDL preporučen kao mjera znanja na području primjene ICT-a u javnom i privatnom sektoru. Elit-trade educira polaznike svih dob-nih skupina, osobe s invaliditetom, te surađuje s mnogim udrugama. U nastavi koristi softver NetSupportSchool kojim se optimizira sam proces. Što se tiče razlike u primanjima nekoga prije i poslije stjecanja ECDL certifikata, kod nekih je ona i znatno veća s dobivanjem te diplome Elit-trade je u Zagrebu samo u nekoliko godina

educirao preko 2000 nezaposlenih osoba od kojih se polovica zaposlila u prvih 6 mjeseci po završetku obrazovanja i stjecanja certifikata. No, hoće li liječnik biti bolji liječnik ako ima ECDL, naravno da je odgovor – ne. Bit će onaj od prije, ali s više vremena za pacijente, jer će efikasnije koristiti radno vrijeme vještijim korištenjem ICT-a. To je i potaknulo nadležne da od školske godine 2008/2009. liječnici koji apliciraju za specijalizaciju trebaju, između ostalog, aplika-

ciji priložiti ECDL diplomu kao dokaz o vladanju ICT-om. Na simboličnom činu otvaranja Elit-tradeovog test centra 2002., prvi hrvatski ECDL indeks za gospodina predsjednika Stjepana Mesića uručen je njegovu izaslaniku gospodinu profesoru Esadu Prohiću direktno od tadaš-njeg predsjednika ECDL fondacije gospodina Svena Bentzena. U spomenutom test centru ispitano je prvih stotinjak ovlaštenih ispi-tivača, današnjih kolega u drugim

INFO O USTANOVI

Elit-trade d.o.o.Kneza Ljudevita Posavskog 3, ZagrebTel: +385 (01) 5555 300, Fax: +385 (01) 4615 667www.elit-trade.hr email: [email protected]

Pokazalo se da primjena ECDL standarda u poslovanju pojedinaca i kompanija “donosi novac” boljim korištenjem radnog vremena

piše: Tomislav Robotić, ECDL Expert,

osnovni i napredni ispitivač, Elit-trade

Nagrađen: Jasenko Vijačkić (lijevo), A Brighter Future Award

Ispred ulaza u Elit-trade d.o.o. ECDL akademiju: Tomislav Robotić ispred ulaza u ECDL centar u Zagrebu

ECDL test centrima u Hrvatskoj. S obzirom na povijest tvrtke, popis stude-nata bio bi dugačak, zbog čega je teško izdvojiti samo neka imena. No, životne priče nekih od njih potvrda su opravdanosti primjene ECDL standarda u društvu. Jedna od tih je i priča gospodina Jasenka Vijačkića. Postao je ovlašteni ispitivač Elit-tradea po stjecanju diplome u pro-jektu ‘ECDL-om do posla’., što mu je 2007. doni-jelo i nagradu ‘ECDL/ICDL - A BRIGHTER FUTURE AWARD’. ECDL akademija Elit-trade fleksibilno pomaže kandidatima kako bi postigli standard znanja i položili propisane ispite. Kada se govori o cijenama, najjeftinije obra-zovanje Elit-tradea je uz pomoć ‘elektronskog učitelja’; CD-ROM e-Građanin košta samo 49,00 kn pakiran s kuponima popusta za indeks i ispit. Naravno, oni koje se više oslanjaju na predavanja izdvojit će i veće svote. Polaznicima se odobravaju obročna plaćanja American Express i Master Card karticama.

U Zagrebu je Elit-trade u nekoliko godina educirao preko 2000 nezaposlenih

osoba, od kojih se polovica zaposlila u prvih šest mjeseci

po završetku obrazovanja i stjecanja certifikata

S otvaranja prvog Hrvatskog ECDL test centra Elit-trade d.o.o.:Prvi hrvatski indeks uručen je izaslaniku predsjednika Stjepana Mesića, gospodinu Esadu Prohiću (desno)

20 (A) - VIDI.edu Elit-Trade-(1).indd (GOTOVO).indd 2020 (A) - VIDI.edu Elit-Trade-(1).indd (GOTOVO).indd 20 5/22/09 10:24:54 AM5/22/09 10:24:54 AM

Iskustvo ovjenčano priznanjima

U suvremeno opremljenim učionicama, KING ICT provodi edukaciju i certifikaciju prema programu ECDL (European Computer Driving Licence), kojim se stječe međunarodno priznata ECDL diploma. Prema zahtjevima korisnika organizira se i edukacija iz područja primjene poslovnih aplikacija, kao što su MS Project, MS Visio i AutoCAD. Informatičkim profesionalcima škola nudi obrazovanje prema programu MOC (Microsoft Official Curriculum) te provedbu drugih specijalističkih, informatičkih tečajeva.Posebno područje je područje tzv. softskills pro-grama. U njemu se izdvajaju treninzi iz komu-nikacijskih i poslovnih vještina te motivacijski treninzi. U suradnji s M SAN Informatičkim učili-štem svim polaznicima koji odslušaju 120 sati nastave i polože potrebne ispite izdaje se uvje-

renje o usavršavanju za program Specijalist za poslovnu informatiku – ECDL. U KING ICT-u su svakako su ponosni na realizaciju u području ECDL edukacije i certi-fikacije prema osnovnom i prema naprednom ECDL planu i programu. Tako je u periodu od 2005. do danas educirano više od 30.000 pola-znika, koji su polagali više od 100.000 ECDL ispita, čime su ispunili uvjete za izdavanje više od 23.500 ECDL diploma. Rad KING ICT-a je prepoznat i od strane ECDL fondacije i od strane Hrvatskog informa-tičkog zbora te je već 2005. nagrađen kao tvrtka

odobreni od Hrvatskog informatičkog zbora, čime je potvrđeno da su materijali potpuno u skladu s ECDL planom i programom. KING ICT je razvio vlastiti sustav za uprav-ljanje učenjem, LMS Mentor® (eng. Learning Management System). Mentor® je aplikacija koja omogućuje izradu i distribuciju digitalnih obra-zovnih sadržaja te organizaciju i provedbu pou-čavanja i učenja putem mreže. Jezgra Mentor®-a je testirana i certificirana sukladno sa SCORM 1.2 i SCORM 2004 standardom (engl. Shareable Content Object Reference Model). KING ICT prema zahtjevima korisnika razvija i izrađuje digitalne obrazovne sadržaje za učenje uz računalo i on-line učenje. Digitalni obrazovni sadržaji omogućuju multimedijski prikaz gradiva, animirane primjere, audio-vizu-alne simulacije, te interaktivne elemente kojima se postiže viši stupanj razumijevanja gradiva i time bolje i dugotrajnije pamćenje stečenog znanja. Višegodišnje iskustvo usmjereno je na područje izrade obrazovnih e-learning sadržaja i sadržaja za potrebe poslovnih banaka i finan-cijskih institucija.

Kristalnim globusom za doprinos razvitku informatičke pismenosti i uvođenje ECDL-a u Hrvatsku. Obzirom na postignute rezultate u

provedbi i promociji ECDL-a, u listopadu 2008. ECDL fon-dacija iz Dublina prepoznaje tvrtku i nagrađuje ju kao najbolji ECDL testni centar u Hrvatskoj, a u prosincu 2008. tvrtka je nagrađena i osob-nim Kristalnim globusom za doprinos uvođenju i primjeni ECDL-a u Hrvatskoj. Kako kvalitetnom surad-njom s partnerskim tvrtkama

pokriva područje čitave države, edukacija i cer-tifikacija polaznika KING ICT-a je omogućena u vlastitih 20 učionica u Zagrebu, u središtima svih županija te u drugim gradovima prema potrebi i prema zahtjevu korisnika. Prateći najnovije trendove u metodologiji poučavanja, KING ICT-ov tim stručnjaka razvio je ECDLBOX. Radi se o obrazovnom paketu u kojem se nalazi sve što je potrebno za uspješno svladavanje ECDL programa i stjecanje ECDL diplome. U paketu se nalazi priručnik, CD s interaktivnim e-learning sadržajima, kuponi za ECDL indeks i ECDL ispite. Priručnik i CD su

INFO O USTANOVI

KING ICT d.o.o.Buzinski prilaz 10, 10010 ZagrebTel: +385 (0)1 3033 560, Fax: +385 (0)1 6690 868 web: www.king-ict.hr, e-mail: [email protected]

Osim što omogućuje stjecanje međunarodno priznate diplome, KING ICT je i sam međunarodno priznat od svjetskih ECDL fondacija i partnera

Da je rad KING ICT-a prepoznat i od strane ECDL fondacije i

Hrvatskog informatičkog zbora svjedoči i Kristalni globus za

doprinos razvitku informatičke pismenosti i uvođenje ECDL-a

u Hrvatsku


odgovara: Renato Barišićvoditelj Odjela organizacije edukacije i

edukacijskih resursa, KING ICT

VIDI.edu / 2009 21

21 VIDI.edu King ICT.indd (GOTOVO).indd 2121 VIDI.edu King ICT.indd (GOTOVO).indd 21 5/22/09 10:30:34 AM5/22/09 10:30:34 AM


Više od 16 000 razloga za FER

Fakultet elektrotehnike i računarstva ima povijesne korijene u Tehničkom fakultetu zagrebačkog sveučilišta koji je osnovan davne 1919. godine. Kao samostalna institucija djeluje od 1956., pod dobro poznatim imenom ETF-Elektrotehnički fakultet. Godine 1994. dobiva današnje ime, što je odraz činjenice da su s ovog fakulteta godinama već dolazili ključni kadrovi ne samo elektrotehničke već i računarske i infor-matičke struke. Ovakav životni put ne bi bio moguć da nije prisutno stalno praćenje novih stručnih i znanstvenih saznanja i njihovo preno-šenje studentima. Istovremeno se prate i potrebe gospodarstva, a nastava se prilagođava tako da na najbolji način zadovolji obje potrebe. Dokaz kontinuiranog razvitka i prilagođavanja potreba-ma društva, uz istovremeno zadržavanje visokih nastavnih i znanstvenih kriterija je dobivanje međunarodne akreditacije ASIIN 2006. godine, kao jedina visokoškolska institucija u RH.

Svojim trajanjem i mjestom na ljestvici visokoškolskih ustanova, FER je sasvim sigurno ono što danas nazivamo „brand“. Studij na FER-u nije lagan, no više od 300 nastavnika i asistenata pomoći će svakom studentu da usvoji potrebno znanje. Svjesni težine studija, sve je učinjeno da se organi-zacijom i opremljenošću studentima olakša rad i u najvećoj mjeri izbjegne nepotrebno gubljenje vremena na administraciju. Ispitni termini definiraju se na početku nastavne godine i njihova se provedba strogo poštuje. Većinu funkcija, kao što su primjerice prijava ili uvid u rezultate ispita, moguće je obaviti iz vlastitog doma. Raspored sati, uključujući izborne kolegije, vježbe i semi-nare izrađuje se tako da niti jedan student nema preklapanja termina. Sav studij je organiziran na oko 40 000 četvornih metara predavaonica, labo-ratorija, knjižnice, restorana i dodatnih prostora pokrivenih bežičnom računalnom mrežom i u kojima dnevno boravi više od 5000 studenata. Uz kvalitetnu nastavu, na FER-u je značajan i znanstveni rad koji se ogleda kroz rad na projek-

šetkom kandidat dobiva titulu doktora znanosti iz odgovarajućeg znanstvenog polja. Studij traje 3 godine za studente koji istražuju u punom radnom vremenu, tj. za one koji su zaposleni u istraživačkoj instituciji. Za studente koji se znan-stveno-istraživačkim radom ne bave u punom radnom vremenu, studij traje 6 godina.

Osim toga, FER provodi i poslijediplomske specijalističke studije koji traju 3 semestra.

Prilikom izrade i promjena nastavnog plana normalno je da se traže čvrste referentne točke u svijetu. Od europskih učilišta na FER-u vole „pogledati kako se to radi“ na ETH Zurich ili TU Munchen. Zadaća je Fakulteta da ospo-sobi studente ne samo za neposredne zadatke na radnom mjestu, nego i da ih pripremi za permanentno obrazovanje u struci koja se tako dramatično mijenja. FER u tom pogledu uživa ugled u Hrvatskoj i u svijetu. Osim samo stručnog znanja, pridajemo važnost i primanju visokog stupnja opće kulture, jer će mnogi od njih raditi na multidisciplinarnim problemima, danas redovito i u međunarodnom okruženju.

Kroz FER je do sada prošlo više od tisuću profesora i teško je istaknuti nekoga, a da pritom netko ostane neopravdano prešućen. U tom dugom nizu nastav-nika, s na FER-u ističu kako imaju i rektora i akademike, a profesora Josipa Lončara ipak, kao osnivača Fakulteta, moraju spomenuti.

Do sada je sa diplomom ETF-a i FER-a u život otišlo više od 16 000 inženjera. Mnogi od njih su bili ili

jesu na vodećim mjestima u tvrtkama i znanstvenim institucijama u Hrvatskoj i širom svijeta. O diplomi FER-a najbo-lje govore primanja studenata, gdje su početnička primanja u rangu prosječne hrvatske plaće. početnika u najgorem

slučaju odgovaraju prosjeku plaća u RH, no naj-većim dijelom primanja su iznad ili jako iznad prosjeka. Stipendije osiguravaju naši partneri iz gospodarstva, a trošak obrazovanja pokriva Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

tima. U 2008. godini bilo je ukupno više od 150 znanstvenih projekata, podjednako domaćih i stranih, čemu valja pridodati značajnu suradnju s gospodarstvom. Uključivanjem u rad na pro-jektima, otvara se mogućnost obavljanja dijela studija na stranim sveučilištima. Osim poslijediplomskih specijalističkih i

znanstvenih studija, od kojih je jedan i Diploma Study in Management, FER organizira tečajeve i radionice na kojima se detaljno prezentiraju najnovija znanja s područja elektrotehnike i računarstva. Organizacija tečajeva ovisi o pret-hodno iskazanom interesu polaznika, a u njima, uz nastavnike FER-a, često sudjeluju i gostujući predavači. FER redovito provodi poslijedi-plomski sveučilišni studij iz područja tehničkih znanosti, znanstvenog polja elektrotehnike i znanstvenog polja računarstva. Njegovim zavr-

INFO O USTANOVI

Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstvaUnska 3, 10000 ZagrebTel: +385 (0)1 6129 999, Fax: +385 (0)1 6170 007 web: www.fer.hr, e-mail: [email protected]

Zadaća FER-a je da osposobi studente ne samo za neposredne zadatke na radnom mjestu, nego i da ih pripremi za permanentno obrazovanje u struci koja se tako dramatično mijenja

Do sada je kroz FER prošlo više od tisuću profesora, a više

od 16 000 studenata steklo titulu inženjera

odgovara: prof.dr.sc. Vedran Mornar,

dekan

p

pn

m

jesu

22 VIDI.edu FER.indd 2222 VIDI.edu FER.indd 22 5/22/09 12:12:13 PM5/22/09 12:12:13 PM

Vrhunsko obrazovanje u susjedstvu

U SAE institutu osposobljavanjem ljudi za karijeru u audio inženjeringu i kreativnim medijima bave se već više od 30 godina, a, s 50 učilišta rasprostranjenih na pet kontinenata, nisu samo najiskusnije učilište svog područja, već i najveće.

Studenti koji u SAE učilištima stječu svoje kvalifikacije, stvorene po mjeri upravo za krea-tivnu industriju u kojoj toliko ljudi danas traži zaposlenje, ne samo što imaju pristup najno-vijoj opremi za rad, već dobivaju i mogućnost rada s priznatim stručnjacima svog područja. Razredne grupe su male, tako da stručnjaci u svakom trenutku mogu svu pažnju posvetiti svakom studentu ponaosob. U SAE vlada filo-zofija – što prije studenti steknu željena znanja, prije će biti spremni za ono što ih tamo osposo-bljavaju – sjajne karijere u stvarnom svijetu.

U ljubljanskom SAE centru studenti diplomu mogu steći na dva područja: Audio Recording (SAE je, zapravo, jedina škola u Sloveniji koja nudi takav studij) te Creative Media, gdje stu-denti uče sve aspekte novih elektroničkih medi-ja poput filma, videa, zvuka, web dizajna i igara.

Diplome prvog navedenog studija mogu se steći u roku 21 ili 12 mjeseci, dok je drugi studij trajanja 15 mjeseci. Također, u ponudi postoji i tečaj Electronic Music Production, koji tijekom šest mjeseci upoznava i osposobljava zainteresi-rane studente za rad s elektronskim elementima glazbene produkcije.

Studiji na SAE Institutu nude i dobru teorij-sku naobrazbu, no ono što je najbitnije jest to

tehnološkim trendovima – što je najbolji način da se osigura podučavanje najvažnijih vještina. Također organiziraju i predavanja za gostujuće predavače, koje vode profesionalci u svom zani-manju, a koji ne samo da studentima daju uvid u ono što je potrebno kako bi se iz predavaonice prešlo na radno mjesto, već im nude praktične savjete i naputke kako maksimizirati svoje izgle-de za uspjeh. Također, u SAE rade s mnogim medijskim agencijama, koje redovito rado zapo-šljavaju studente SAE učilišta. Razlog tome je to što je razina obrazovanja koju SAE nudi svojim studentima jednostavno najviša.

U SAE kažu kako je studiranje kod njih mnogo više od stjecanja visokog obrazovanja – tu su i brojne prednosti. Tako studenti imaju pristup SAE trgovinama, gdje edukacijske materijale i opremu potrebnu za rad mogu nabaviti po znatno nižim cijenama nego što bi to inače mogli, a popusti i do 50% omogućuju im da lako dođu do proizvoda brandova poput Applea, Abletona i Digidesigna.

Po završetku studija, studenti također mogu postati i dijelom SAE Alumni Association, glo-balne mreže kvalificiranih profesionalaca s web stranicom i vjernom zajednicom, što je idealna početna točka na putu ka poslovnim prilikama diljem svijeta.

SAE Institut u Ljubljani u posljednjih je pet godina educirao više od 300 studenata, a brojni među njima ostvarili su uspješne karijere u svom području. Kao prva škola ovakve vrste u ovom dijelu jugoistočne Europe, SAE je do danas iznjedrila i dvije generacija hrvatskih studenata, stručnu izobrazbu prošli su zaposle-nici Hrvatske radiotelevizije, kandidati koji su tamo već radili. Cijene tečajeva iznose: Audio Engineering - 7.785 Eura, Creative Media - 7.065 Eura, te EMP - 1.440 Eura.

Nikada prije nije bilo toliko poslovnih prilika na području kreativnih medija i sada je najbolje vrijeme za osposobljavanje za odličnu karijeru u jednoj od najuzbudljivijih industrija u svijetu. Za više informacija kontaktirajte SAE Institute Ljubljana koji će vas u to uputiti.

što se temelje uglavnom na praksi, što je najbolji način da se studente pripremi za buduće karijere nakon studija. Po završetku studija, studentima se pruža mogućnost da odu na brojna poznata sveučilišta, poput onih u Oxfordu, Amsterdamu ili Londonu, kako bi proširili svoje znanje i možda stekli neku višu akademsku titulu.

U SAE institutu su također ponosni i na svoje poslovne veze. Ističu kako blisko surađuju sa svojom industrijom kako bi bili sigurni da svoje studente obučavaju u skladu s posljednjim

INFO O USTANOVI

SAE Institute LjubljanaCesta dveh cesarjev 403, 1000 Ljubljana, SloveniaTel: +386 1 256 12 99, Fax: +386 1 256 12 62web: www.sae.si www.sae.edu

Među nekoliko odabranih domaćih edukacijskih ustanova uvrstili smo i jednu slovensku, koja je, obzirom da je jedina takva u ovom dijelu Europe, svakako vrijedna pažnje

SAE blisko surađuje s brojnim medijskim agencijama, koje,

zahvaljujući toj suradnji, rado zapošljavaju SAE studente


odgovara: Rudiger GriemeSAE General Manager

VIDI.edu / 2009 23

Studenti u Live Room-u se spremaju za snimanje

Student na radnoj stanici Advanced Midi

Audio predavanje

23 VIDI.edu SAE (1).indd (GOTOVO).indd 2323 VIDI.edu SAE (1).indd (GOTOVO).indd 23 5/22/09 10:36:01 AM5/22/09 10:36:01 AM


E - L E A R N I N G

anas su rijetki oni čiji dan se ne sastoji od trčanja s jedne lokacije na drugu. Počinjemo već od malih nogu, lome-

ći leđa pod torbom ispunjenom knjigama za jutarnji školski turnus, bilježnicama za popodnevni tečaj engleskog i sportskom opremom za večernji trening, a završavamo bildajući bicepse aktovkama i laptopima koje nosimo sa sastanka na sastanak. Sjedimo i donekle odmaramo jedino u vozilima, puzeći cestom od jedne obaveze ka drugoj. U cijelom tom kaosu fast motiona, iz kojeg su proizašli danas svakodnevni termini i stvari poput brze prehrane, brze blagajne, brzog čitanja i novina od četiri strane (jer za nešto više nemamo vremena, čak ni uz brzo čitanje), ostaje nam malo vremena koje bismo mogli posvetiti hobijima, učenju novih stranih jezika i savladavanju novih vještina i znanja.

Zbog digitalizacije gotovo svakog aspekta života, potreba za pozna-vanjem i barem osnovnim baratanjem nekim raču-

nalnim znanjem danas je nepobitna. Problem nemo gućnosti fizičkog bivanja (što zbog manjka vremena, što zbog inih faktora) na nekom od brojnih računalnih tečajeva, škole

i učilišta kod nas i u svijetu riješila su uvršta-vanjem učenja na daljinu u svoju ponudu, što istovremeno olakšava korisnicima pristup znanju, a učilištima koja to nude povećava broj istih.

Vrste učenjaUčenje na daljinu dijelimo na sinkrono,

koje obuhvaća učenje putem telefona, video i web konferencija, te asinkrono, koje korisni-cima omogućuje učenje putem e-maila, prije-nosnih medija s video i audio sadržajima, te tiskanim i printanim materijalima.

Upravo druga skupina sadrži danas najpo-pularnije pristupe znanju. Spomenimo samo servis YouTube, putem čijih filmića je danas mogu-će naučiti služiti se gotovo svim računalnim progra-mima, a i ponekim haker-skim vještinama. Samo utipkavanjem “Photoshop for beginners” u tražilicu spomenutog servisa otvara se niz detaljnih video vodiča koji vam, korak po korak (ili, bolje rečeno, klik po klik), objašnjavaju kako od dosadne fotografije napraviti pop-art remek-djelo, primjerice, ili fotomontažu na kojoj će vam pozavidjeti i profesionalci. Osim ovakvih vizualnih tutoriala, vrlo je jednostavno doći i do inačica u pismenoj formi, a koje su tako-đer najčešće napisane od strane korisnika.

U spomenutu drugu skupinu, ili asinkro-no učenje, spadaju i sve popularniji audio-bookovi. Programi koji služe prebacivanju tekstualnih dokumenata u auditivne danas su brojni i lako dostupni, što onima koji su često u pokretu omogućuje lakše usvajanje

materijala za koje u tekstualnom obliku možda ne bi imali vremena.

Osim ovakvog načina uče-nja, koje se uglavnom svodi na samostalno istraživanje i prikupljanje željenog materijala, tu je još i učenje prve navedene skupine. Od nekih poznatijih ponuđača takve vrste praćenja predavanja možemo izdvojiti slavni MIT, koji je nekima od svojih predavanja omogućio pristup upra-vo putem YouTube kanala. Na internetskoj stranici spomenutog američkog sveučilišta mogu se lako pronaći informacije o poje-dinim predmetima i predavanjima, vrijeme održavanja istih, te linkovi na kojima ih je

moguće pratiti. Također je dostupna i arhiva održanih predavanja, tako da je neko predavanje moguće pogle-dati više puta ukoliko želite dobro utvrditi naučeno.

No, elektroničko učenje ne mora nužno biti vezano

za Internet. Za sve one koji,

što zbog loše konek-cije ili nemogućno-sti da u svakom trenutku budu priključeni na Internet, te time ne mogu željene materijale pretraživati surfanjem, tu je i opcija kupnje potrebnog softvera ili literature u nekoj knjižari, a od kojih je većina danas bogato opremljena informatičkim priručnicima, što u digitalnom, što u papirnatom obliku.

Danas, kada je svaka dodatna računalna vještina veliki plus u životopisu, a kada zbog ubrzanog dnevnog ritma nismo u mogućno-

sti odvajati vrijeme za potrebnu edukaciju, elektronsko učenje nameće se kao idealno rješenje.

D

Prepisivanje s virtualne ploče


Online tečajevi: Algebra u svojoj ponudi ima velik broj teča-jeva koje je moguće pratiti i polagati online putem

Rijetki su danas poslovi, bilo amaterske ili profesionalne prirode, koji ne uključuju nekakav kontakt s tehnologijom. Za one koji nemaju vremena koje bi uložili u učenje novih računalnih vještina potrebnih za napredovanje u poslu, distance ili e-learning je odlično rješenje

http://www.vidilab.com/redirect/0068



žžvb


sen




Video tutorijali: Na YouTubeu se mogu naći vodiči kroz većinu popularnih softvera

24 - VIDI.edu online learning (1).indd (GOTOVO).indd 2424 - VIDI.edu online learning (1).indd (GOTOVO).indd 24 5/22/09 12:45:52 PM5/22/09 12:45:52 PM


ertifikati poznatih svjetskih proizvođa-ča hardvera i softvera su danas skoro nezaobilazni. Možemo ih naći u skoro

svakom IT učilištu, a neki od njih su i nužni prilikom prijave za neki posao. No ono što potencijalnim polaznicima tečajeva za određe-ne certifikate predstavlja problem je činjenica što ti certifikati nisu baš jeftini, posebno ako nas zanimaju viši stupnjevi, koji se zapravo i najviše vrednuju.

ECDLKod nas su najzastupljeniji ECDL certifika-

ti, te skup certifikata Cisco i Microsoft. ECDL certifikat je, možemo reći, najmlađi certifikat kod nas, a popularizirao se u prethodne dvije godine. ECDL (European Computer Driving License) je u principu potvrda da se znate služiti računalom, koja je prihvaćena na Europskoj razini. Upravo zbog toga su pravila za polaganje ovog certifikata nešto drugačija, a predavači moraju proći poseban tečaj i steći status certificiranog učitelja.

Tečaj se sastoji od osnovnog i naprednog dijela. Za dobivanje certifikata, odnosno diplome ECDL-a, potrebno je položiti ispit, a za koji su upravo ovi tečajevi dobra priprema. Važno je napomenuti kako tečajevi nisu uvjet za pristupanje ispitu za polaganje ECDL cer-tifikata. Na stranici http://www.vidilab.com/redirect/0055 možete naći više informacija o ovom tečaju, te gdje i pod kojim uvjetima možete polagati ECDL ispit.

CiscoUkoliko ste tražili posao u području lokal-

nih mreža ili kod telekom operatera na poslo-vima održavanja mreža i IP telefonije sigurno ste se susreli sa pojmom CCNA, odnosno Cisco certifikata. Osim što je najtraženiji u ovim poslovima, Ciscov certifikat je i jedan od skupljih za polaganje, posebno zato što certi-fikat traje određeni vremenski period, te bi se potom trebao obnoviti. Obnavljanje certifikata moguće je polaganjem ispita za obnovu cer-

tifikata iste razine, ili se može polagati ispit za certifikat više razine (pri tome je potrebno proći novi tečaj).

Piramida Ciscovih certifikata je malo složenija od ostalih, jer postoji sedam usmjere-nja koja se mogu odabrati. Sukladno tome, prolazi se kroz tri stupnja certifikata; Associate, Professional i Expert, te dodatni skup certifikata, Specialist. Postoji još i Entry-level certifikat, koji kod nas nije toliko rasprostranjen, jer isti nije preduvjet za pola-ganje ostalih certifikata, pa se kod nas osnov-nim stupnjem smatra CCNA (Cisco Certified Network Associate). Do certifikata se dolazi polaganjem tečaja za stupanj certifikata koji se želi dobiti. Za certikate nižeg stupnja postojala je i opcija polaganja samo ispita za stjecanje certifikata bez prolaženja tečaja, ali takve mogućnosti kod nas više nema.

Certifikat CCNP (sljedeća stepenica piramide Ciscovih certifikata) višestruko je skuplji od CCNA (cijena između 7.000-8.000 kn). Osim što posloprimci imaju dobiti od Ciscovih certifikata u vidu boljih pozicija, te bolje plaćenih poslova, isto imaju i poslodavci. Ukoliko poslodavac želi postati Cisco partner u nekom području, te kao pravna osoba dobiti neki od certifikata, mora zadovoljiti određene kriterije za to. Jedan od važnijih kriterija za sve certifikate jest određeni broj zaposlenika sa Cisco certifikatima viših stupnjeva.

MicrosoftSličan status Ciscovih certifikata imaju i

Microsoftovi certifikati u području Micro-sof to vih alata. Ipak, za razliku od Cisca, kod Microsofta ne postoji toliko opcija, ali su teča-jevi i sami ispiti za stjecanje certifikata puno skuplji.

Kod Microsofta imamo četiri osnovna

tečaja, MCSE, MCSA, MCDBA i MCSD, pri čemu MC u svakoj od skrećnica označava Microsoft Certified, odnosno da je nositelj

certifikata certificiran od strane Microsofta.Ova četiri certifikata pokrivaju tri područja

djelovanja, pa su tako prva dva usredotočena na upravljanje sistemima (sistemski inženjer i administrator). Treći certifikat osposobljava za administriranje bazom podataka, a četvrti za razvoj programskih rješenja.

Prvenstveno zbog cijene, poslodavci rijetko kad traže po s je do vanje MCP certifikata, ali su poželjni položeni određeni Microsoftovi tečajevi. Tako će sistemski administratori biti bolje plaćeni, a i brže doći do željene pozicije ukoliko se do iste moraju „probijati“, a prošli su Microsoftov MCSA tečaj.

Kao i kod Ciscovih certifikata, tako i kod onih Microsoftovih postoje uvjeti za dobivanje određenih certifikata i ugovora s Microsoftom.

Oracle, jedan od najjačih na području database managementa, također ima svoje certifikate. Ovi certifikati su traženi prven-stveno zato što kod nas ima jako malo ljudi s ovim certifikatom. Uz Oracle, red bi bio spomenuti i IBM, koji također ima svoje certi-fikate na ovom području.

Za razliku od svh do sada spomenutih, SAP je više orijentiran ka managementu, te kao jedan od rijetkih ima primat na području certifikata.

Ipak, zbog velikog broja certifikata, koji su više ili manje poznati, ali prisutni kod nas, može se posvetiti jedan prilog samo opisiva-nju istih.

C E R T I F I K A T I

Sa svih strana zatrpani smo raznim tečajevima i seminarima nakon kojih se dobivaju razni certifikati. Čemu nam ti certifikati služe i kakve beneficije donose?

Ulaganje u obrazovanje

piše: Mladen Vojnović

C

25 - VIDI.edu certifikati (1).indd 2525 - VIDI.edu certifikati (1).indd 25 5/22/09 12:22:03 PM5/22/09 12:22:03 PM


Volontiranje kao stjecanje iskustva u svjetskim je IT tvrtkama već odavno tradicija. Više o tome, te kakvo je stanje kod nas, donosi sljedeći tekst

Edukacija kroz volonterski rad

ne razlikuje od ostalih područja rada. Zato mnoga sveučilišta, organizacije i kompanije organiziraju programe stjecanja profesionalnog iskustva kroz volontiranje na određeno vrijeme, nudeći time studentima mogućnost rada na važnim projektima, surad-nje s potencijalnim poslodavcima i profesionalnog razvoja. Sajmovi volontiranja, po svom karakteru slič-ni sajmovima stipendija ili poslova, omogućuju studentima i friško diplo-miranima pronalaženje takvih prilika.

Volontiranje u velikim kompanijamaVelike kompanije, poput IBM-a ili Microsofta, svake godine rutinski zapošljavaju stotine studenata na volonterske ugovore. Oni zatim rade na stvarnim prozvodima i uslugama, stječući tako važno iskustvo i vještine koje će im pomoći u kasnijem stva-

ranju i razvoju karijere. Ne dobivaju, jasno, svi ponude za zaposlenje nakon odrađenog volonterskog posla u nekoj tvrtci, no znanje koje su pritom stekli i sama činjenica da u životopisu imaju reference takve težine pružaju im određenu sigurnost da će pri sljedećoj prijavi za posao imati nešto što će ih izdvojiti od ostalih kandi-data. Velike kompanije prakticiraju i korporativno volontiranje, kroz pro-grame poput Microsoft Volunteer Connectiona gdje se vještine i znanje njihovih djelatnika primjenjuju na projektima nevladinih udruga ili lokalne zajednice bez naknade, nasto-jeći time podići svijest o društveno odgovornom poslovanju.

Volontiranje nije samo za studenteIako su volonterski poslovi u principu orijentirani prema mlađoj populaciji,

Poslodavci više cijene kandidate koji osim diplome posjeduju i određenu dozu radnog iskustva i vještina stečenih u stvarnom radnom okruženju

olonterski rad kao sredstvo stjecanja radnog iskustva u svijetu je na visokoj cijeni. Ne

samo da se radi o odličnom načinu stjecanja kvalitetnih referenci u živo-topisu koje će potencijalnim poslo-davcima pokazati da se radi o ozbilj-nom i sposobnom kandidatu, već takav tip rada donosi i mnoge druge prednosti: volonterski staž, širenje mreže kontakata, iskustvo u vrsti posla za koji se kandidat prijavljuje, mogućnost dodatnog obrazovanja i osobnog razvoja. U svijetu tradi-cija volontiranja na nekom radnom mjestu ili neplaćene radne prakse (internship) ima dugu povijest. Poslodavci više cijene kandidate koji osim diplome posjeduju i određenu dozu radnog iskustva i vještina ste-čenih u stvarnom radnom okruženju jer im to pruža određenu sigurnost da će kandidat znati učinkovito izvršavati radne zadatke. Sektor infor-macijskih znanosti se po tom pitanju

VVCZ: Kod nas je praksa volontiranja u IT sektoru tek u povojima, jer ne postoji ni dovoljno svijesti, a niti dovoljno institucionalne potpore za takav tip suradnje između tvrtki i potencijalnih volontera

Volonterski poslovi se ne pronalaze isključivo na sajmovima volontiranja. Message boar-ds, forumi i news grupe prepune su oglasa kojima se traže programeri volonteri poput ovog iz 2007. za Novamente LLC, tvrtku koja se bavi softverom umjetne inteligencije:

Ja sam student volonter za Novamente LLC, tvrtku koja se bavi softverom umjetne inteligencije

i koja trazi veci broj volontera da joj pomognu u njenom radu. U ovom trenutku, posebice

trebamo ljude koji su stručnjaci za C++ da nam pomognu sa projektom u Crystal Spaceu (3D

software) ili nekoga tko je voljan naučiti potrebne vještine.

Trenutno moramo integrirati biblioteku inverzne kinematike IKAN u 3D simulacijsko okružje u

AGISimu (softver baziran na Crystal Spaceu) kako bismo svom humanoidnom sim-robotu dali

veću fleksibilnost. Oni koji se specijaliziraju za druga područja mogu pogledati

http://www.agiri.org/wiki/index.php?title=AGI-SIM_Task_List za popis drugih područja u

kojima nam je potreban volonterski rad. Pogledajte također http://www.novamente.net/

engine za pregled čitavog projekta. (sa http://techrepublic.com.com/5208-6230-0.html?fo

rumID=102&threadID=211530)

Specijalizirane stranice, poput američkog Volunteer Matcha (www.volunteermatch.org) ili sličnih ekvivalenata drugdje u svijetu sadrže i kategoriju Kompjuteri i tehnologija koja olakšava pretraživanje volonterskih poslova koji se nude u određenom gradu, okrugu ili saveznoj državi. Potrebno je samo malo guglanja i prilike se otvaraju.

Kako pronaći volonterski posao?

Iskustvo kao plaća

piše: Vedrana Čemerin

26-27 VIDI.edu volontiranje (2).indd (GOTOVO).indd 2626-27 VIDI.edu volontiranje (2).indd (GOTOVO).indd 26 5/22/09 12:24:21 PM5/22/09 12:24:21 PM


V O L O N T I R A N J E

i kod nas ih se uglavnom u javnosti doživljava kao područje ponajprije namijenjeno studentima ili mladim profesionalcima, tom se vrstom rada često bave i ljudi s višegodišnjim rad-nim iskustvom, nezaposleni, oni koji žele dodatno iskustvo ili društveni angažman (primjerice pomažući u održavanju websitea neke nevladine udruge) te oni koji žele steći nova iskustva (npr. radom na drukčijem tipu projekta od onog na koji su navikli). Stečeno znanje, poput novih operativnih sustava, novih tipova sof-tvera ili drugih tehnologija pruža im pregršt mogućnosti u pronalaženju novog posla ili većih karijernih posti-gnuća na trenutnom radnom mjestu.

Volontiranje u HrvatskojKod nas tradicija volontiranja nije još dovoljno razvijena. U Volonterskom centru Zagreb kažu kako je IT volon-tiranje u principu i jako traženo i potrebno, od web dizajna i osmi-šljavanja vizualnih rješenja stranica pojedinih udruga do održavanja sistema, no usprkos tome na njihovim je stranicama moguće vidjeti kako je oglasa kojima se takav tip volontiranja traži vrlo malo iz razloga što ljudi IT usluge naprosto ne percipiraju kao nešto što se daje volonterski. U kontekstu već spominjanog DOP (društveno odgovornog poslovanja) gdje tvrtke daju djelatnike na određen broj dana u godini za volontiranje, to jest, nude svoje profesionalne usluge bez da to naplate (ili takav tip rada iskoriste kao team building) kod nas je takva praksa tek u povojima jer ne postoji ni dovoljno svijesti ni dovoljno institucionalne potpore za takav tip suradnje. Odnos potrebe i interesa na taj je način u velikom raskoraku. Sam Volonterski centar trenutno ima volontera programera koji se bavi razvojem i održavanjem njihove baze podataka.

Volontiranje u tvrtkama?Što se volonterskog rada u tvrtkama tiče, u nas je tome posvećeno vrlo malo prostora, ako rad koji učenici tehničkih srednjih škola ili pojedinih fakulteta moraju obaviti u sklopu prakse u nastavi. Studenti mnogo

češće rade kao honorarni suradnici ili preko student servisa u tvrtkama poput Iskon Interneta. U Vipnetu su nam rekli kako studenti kod njih rade u brojnim odjelima, pa tako i u tehničkom sektoru, ali ne rade kao volonteri već su plaćeni za to. U tehničkom sektoru trenutno imaju 15-ak studenata koji obavljaju razne studentske poslove. Naravno, ako se studenti dokažu kroz svoj rad i postignu dobre rezultate postoji mogućnost stalnog zaposlenja. U tvrtki E-bit IT na naš upit odgovo-rili su kako nemaju praksu uzimanja studenata na volonterski rad i kako im se zapravo još nitko nije ni javio s takvim zahtjevom. Ericsson Nikola Tesla pak zapošljava i studente, ali kroz razmjenu preko IAESTE Croatia (hrvatska udruga za međunarodnu razmjenu studenata prirodnih i tehničkih znanosti), pa tako svake godine nekoliko stranih studenata dolazi k njima, a nekoliko Hrvata ide na volonterski rad u inozemstvo, no razmjeri tog tipa volonterskog rada nisu veliki. Oni također surađuju sa školama poput Ruđera Boškovića i nekih drugih tehničkih škola gdje su učenici obavezni odraditi 80 sati prakse no to nije volonterski rad u pravom smislu te riječi s obzirom na

to da se radi o nastavnoj obvezi uče-nika. Ranije se znalo dogoditi da im na rad dođu ljudi s fakulteta koji ne pripadaju tehničkoj grupaciji, poput ekonomije ili prometa, ali to je bilo isključivo ad hoc, a ne na regularnoj bazi. Najmanje im dolaze studenti s FER-a koji im zapravo najviše trebaju.

Volonterske prakse u inozemstvuNeke studentske udruge poput već spomenute IAESTE ili udruge AIESEC koja djeluje na

Ekonomskom fakultetu nude moguć-nost rada u inozemstvu (odnosno plaćene prakse) kroz studentsku razmjenu. Na njihovim je stranicama moguće pronaći potrebne informa-cije i kontakte za prijavu. U ovom slučaju to izgleda tako da student izabire državu u koju želi otići i tip prakse koji ga zanima (u ponudi je niz stručnih praksi za različite studije, od edukacijskih do tehničkih koje uključuju i IT prakse poput razvoja weba i web managementa, razvoja softwarea i programiranja, analize sustava i dizajna te mnoge druge. Osim stjecanja znanja i radnog iskustva, ovakav tip rada studentu omogućuje i stjecanje iskustva života u drukčijoj sredini, te upoznavanje drugih zemalja ili kultura.

Što reći na kraju? Možda se čini kako je, za razliku od stanja u inozemstvu, mogućnosti za volontiranje ili neka-kvu praksu namijenjenu isključivo stjecanju kvalitetnih referenci i isku-stva na domaćem terenu malo, no ovo kratko istraživanje pokazuje kako to definitivno nije slučaj. Potrebno je samo malo vremena i relativno brz Internet kako bi se pronašlo baš ono volontersko mjesto koje vas zanima.

Volonterski rad u domaćim tvrtkama svodi se uglavnom na odradu obavezne studentske ili školske prakse, a razlog tome je možda i to što ljudi IT usluge jednostavno percipiraju kao nešto što se ne daje volonterski

Na upit o praksi angažiranja volontera u njihovoj kompaniji, Sektor za korpora-tivne medije T-coma dobilli smo ovakav odgovor:

- S obzirom da nam se potencijalni volonteri uglavnom nisu javljali, nismo ni razvili praksu primanja volontera. Inače, kako primamo studente i učenike na rad, primili bismo i volontere, ovisno o području interesa, mogućnosti organizi-ranja takvog rada u pojedinim dijelovima kompanije, trajanju volonterskog rada i slično. Svakako da bi takav rad bio pred-met ugovora s volonterom u kojem bi se specificirali svi detalji, a za očekivati je da bi to mogao biti i dobar izvor resursa za zapošljavanje, ovisno o uspješnosti suradnje tijekom volonterskog rada.

Volontiranje kao izvor resursa za zapošljavanje

http://www.vidilab.com/redirect/0056http://www.vidilab.com/redirect/0057http://www.vidilab.com/redirect/0058http://www.vidilab.com/redirect/0059http://www.vidilab.com/redirect/0060http://www.vidilab.com/redirect/0061

T-com o volonterskom radu u njihovoj tvrtki

26-27 VIDI.edu volontiranje (2).indd (GOTOVO).indd 2726-27 VIDI.edu volontiranje (2).indd (GOTOVO).indd 27 5/22/09 12:24:25 PM5/22/09 12:24:25 PM


Koji je jedan od najboljih načina za podizanje kvalitete zapo-slenika u vašoj tvrtki na višu razinu? Odgovor koji tražite mogao bi se nalaziti baš u ovom tekstu, zato čitajte pažljivo

Učenje putem tečaja i seminara

We want

i pauze. Suvišno gradivo koje nije potrebno polazniku jednostavno je izbačeno kako bi se postigao kvalitetan fokus na ključne sadržaje i u što kra-ćem roku osposobili polaznici. Vjerojatno ste se susretali s neka-kvim programima edukacije, ako ništa drugo vjerojatno ste ih vidjeli u rekla-mama. Tako ste mogli primijetiti kako se tamo reklamiraju razni tečajevi, akademije, seminari i slično. Što su od toga boot campovi, a što spada pod druge oblike već navedenih edukacija malo je teže razaznati, pogotovo ako se prije niste susretali s time, jer često i same tvrtke koje se bave edukacijom reklamiraju svoje tečajeve pod nekim drugim terminima, a nisu ni svjesni kako se radi o tipičnim boot campovi-ma ukomponiranim u neke veće cje-line. Ipak, kod nas postoji manji broj dostupnih boot kampova, a mi ćemo vam navesti i one kojih kod nas nema, ali su njihovi certifikati popularni vani pa smatramo da ih je potrebno spomenuti. Prvi koje ćemo spomenuti su vje-rojatno danas i najpopularniji boot campovi, oni za Microsoftove tehno-logije, a to su MCSA, MCSE te MCST. Iako su MCSA i MCSE slični certifi-kati (svi ispiti iz MCSA su potrebni za MCSE), ipak postoji neka razlika. Naime, dok se MCSA bavi prvenstve-no administriranjem Microsoft teme-ljenih operativnih sustava i mreža, MCSE se još dodatno bavi njihovim inžinjeringom, te je samim time i teži, ali i cijenjeniji. Prednost je što, ako već posjedujete MCSA, možete jed-

nostavno položiti još nekoliko ispita i steći MCSE. Za razliku od prethodna dva certifikata, MCST je strogo vezan uz određeni Microsoftov software kao što su naprimjer Microsoft Exchange server 2007, ili Microsoft Active Directory i slični. Iako su programi kao Active Directory sastavni dio koji se uči na MCSA i MCSE, zbog svojih velikih mogućnosti i potrebne količine znanja smatra se potrebnim postojanje zasebnog certifikata. Kada budete tražili navedene tečajeve kod naših edukacijskih tvrtki, vjerojatno ćete pri-mijetiti kako oni ne postoje u obliku tipičnih boot campova. Vjerojatnije je kako postoje u nekom obliku aka-demija ili modularnih tečajeva koji se održavaju najčešće nakon posla, što i nije loše za poslodavce, ali je pitanje koliko polaznik može upiti znanja nakon što je upravo osam radnih sati. Drugi veliki igrač na polju mrežnih sustava je Cisco, s čime, naravno, dola-zi i posebna edukacija za upravljanje njihovom opremom, a tu onda dolaze i certifikati. Vjerojatno najpopularniji među njima su CCNA za associate level, CCNP za professional level te CCIE za expert level. Vjerojatno kod nas manje popu-larni certifikati, ali zato ništa manje vrijedni, su oni CompTIA. Među njima bismo istakli CompTIA A+ namijenjen IT tehničarima, CompTIA Network+ za system administratore (ovaj je ujedno i Microsoft uzeo kao dio svog MCSA certifikata), CompTIA Server+ i CompTIA Security+ čija imena govore sama za sebe, te može-

Popularni boot campovi su intenzivni tečajevi strogo i usko definiranog sadržaja, a kojima je cilj u što kraćem roku osposobiti polaznike za obavljanje određenih poslova i polaganje pripadajućih certifikata

oliko vrijedi tvrtka, čine li vri-jednost tvrtke sve one nekret-nine koje ima u vlasništvu, svi

oni patenti i unosni ugovori, ili je još nešto bitnije od svega toga zajedno? Iako sve ovo navedeno uvelike prido-nosi vrijednosti neke kompanije, ono što čini temeljnu vrijednost tvrtke su njeni zaposlenici. Imajući to na umu, dolazimo do zaključka kako se najviše isplati investirati u svoje zaposlenike i kako je to najveća dividenda koja nam se vraća. Jer, imati sva tehnološka čuda od opreme, a nemati sposobne ljude koji će time upravljati i u potpunosti iskoristiti njihove mogućnosti je baca-nje novca. U privatnom sektoru se smatra kako bi svaki zaposlenik godišnje trebao proći barem dva tečaja kako bi tvrtka zadržala korak s konkurenci-jom. Međutim, kod privatnika takvi tečajevi mogu predstavljati svojevrstan problem, s obzirom da zaposlenici moraju izostajati s posla za vrijeme tečaja, što predstavlja gubitak za poslodavca. Naravno, to su prepoznale i kompanije koje se bave poslom edu-kacije zaposlenika drugih tvrtki, i tako smo došli do nastanka boot campova za izobrazbu. Boot campove bismo najlakše opisali kao intenzivne tečajeve strogo i usko definiranog sadržaja, kojima je cilj u što kraćem roku ospo-sobiti polaznike za obavljanje određe-nih poslova i polaganje pripadajućih certifikata. Takvi tečajevi mogu trajati od svega par dana pa do nekoliko mje-seci, a vremenski znaju trajati od deset pa do dvanaest sati dnevno uključujući

K

Boot campovi kao takvi kd nas ne postoje, već se nude u nekom obliku

akademija ili modularnih tečajeva koiji se održavaju najčešće nakon posla

you!

http://www.vidipedija.com/~vidipedi/index.php?title=Boot_Camp

piše: Deni Bešlić

28-31 VIDI.edu seminari i inf. literatura (4).indd 2828-31 VIDI.edu seminari i inf. literatura (4).indd 28 5/22/09 12:26:03 PM5/22/09 12:26:03 PM


S E M I N A R I & T E Č A J E V I

mo još istaknuti CompTIA Project+ koji je namijenjen project managerima. Prednost CompTIA obrazovanja i cer-tifikata je ta što su u prosjeku jeftiniji od konkurencije, a opet pružaju ade-kvatno znanje korisniku koji ih položi. Osim tečajeva koji su orijentirani na IT tehnologiju, postoje i oni koji su ori-jentirani na upravljanje takvim tvrtka-ma i odjelima, takozvani menadžerski tečajevi. Jedan od najboljih i najpopu-larnijih sustava upravljanja IT odjelom je ITIL. Sam ITIL sustav upravljanja IT sektorom je postao toliko moćan i toliko je olakšao posao mnogim kom-panijama, da ga je na kraju Microsoft pokušao otkupiti od britanske vlade za dvije milijarde dolara, a nakon što je britanska vlada to odbila, Microsoft, a i neke druge tvrtke, počele su razvijati svoje sustave. Danas je ovo jedan od najtraženijih sustava upravljanja i pret-postavlja se kako će u budućnosti biti dominantan u svom području. Jedina mana mu je to što kod nas, nažalost, taj sustav nije dovoljno priznat, pa vam samim time i certifikat neće puno pomoći u traženju povišice ili boljeg posla, ali moramo istaknuti da znanje koje se stekne na ITIL boot campovi-ma vrijedi svake uložene kune. Sama edukacija za ITIL Foundation V3 certifikat traje u prosjeku dva do tri dana. Drugi sličan certifikat koji se može steći boot camp edukacijom je ISO 20000 koji sam sebe reklamira kao prvi i jedini internacionalni standard za IT menadžment, što je pomalo čudno, jer se temelji na ITILu i na starom BS 15000 standardu. Pruža vrlo slične mogućnosti i znanje kao i ITIL, te mu je čak i cijenom vrlo sličan, tako da nema previše razlike osim što je ITIL ipak popularniji. Područja koje pokrivaju ova dva tečaja obuhvaćaju: service desk and incident managment, configuration and release manage-ment, problem and change manage-ment, financial and security manage-ment te još neka poglavlja kao release process, control process, delivery process, resolution process i slično. Prvenstveno su namijenjeni menadže-rima, i neki prirodni put bi bio da se oni polažu nakon što se polože neki od Microsoftovih, Ciscovih ili CompTIA certifikata.

Među jednim od najvrijednijih i najcjenjenijih menadžerskih certifi-kata su oni od strane IBMa. Osim što nude edukaciju za proizvode kao što su IBM Storage, IBM Systems, Lotus, Aplication Server, DB2 i slične, imaju i svoju verziju Project Mana ge menta koja je među najcijenjenijima u svijetu. Također valja napomenuti kako se u IBM-u Hrvatska možete prijaviti za bilo koji njihov tečaj negdje drugdje van Hrvatske, uz male razlike u cijeni. Ovo zadnje je i najveći minus jer na zapadu je ipak veći standard, pa je moguće lakše priuštiti dotične tečajeve. Kako smo spomenuli i našu bližu okolicu, potrebno je istaknuti i jednu stranu poslovnu školu, a to je slovenski IEDC – Bled School of Management. Već neko vrijeme ova poslovna škola bavi se edukacijom budućih menadže-ra, i to putem raznih programa kao što su MBA, Executive MBA, Presidents MBA te sličnih. Pošto smo se mi u ovom tekstu odlučili baviti kraćim programima, ove ćemo ostaviti za neki drugi put. Od kraćih programa potreb-no je istaknuti General Management Program (GMP), koji je namijenjen menadžerima koji žele dignuti svoje znanje i mogućnosti na jedan viši nivo, Young Manager Program (YMP). Program je namijenjen onima koji su tek postali menadžeri te, Discover Management Program (DMP), namije-njen onima koji su tek završili fakultet, a u budućnosti bi htjeli biti menadžeri. Svi ovi tečajevi traju u prosjeku od dva do pet tjedana. Ono po čemu se IEDC posebno ističe je mogućnost organi-ziranja tečajeva posebno prilagođenih potrebama vaše tvrtke. Sve ovo što smo do sada naveli, svi tečajevi i certifikati nemaju nekakvog smisla ako nemate viziju kako bi vaša budućnost trebala izgledati, a to se odnosi i na zapo-slenike i na vlasni-ke tvrtki, jer svaki od ovih tečajeva košta dosta novca, a ako se u njih ide bez nekog jasno vidljivog cilja ili strategije, nastaje više štete nego koristi.

ITIL je jedan od najboljih i najpopularni-jih sustava za upravljanje IT odjelom, razvila ga je britanska vlada, a jedina mana mu je to što kod nas nije osobitno unatoč činjenici što donosi veliku količninu sposobnosti i znanja

Za IT managere: ITIL je danas jedan od najtraženijih sustava za upravljanje IT odjelom, a smatra se kako će u budućnosti biti dominantan na svom području

Ime tvrtke: HDI - Istočnoeuropski Help Desk InstitutNaziv tečaja: ITIL IT Service Management EssentialsCijena: Cijena: 740 EUR + PDV Certifikat: 175 EUR + PDVTrajanje: 2 dana

Ime tvrtke: HDI - Istočnoeuropski Help Desk InstitutNaziv tečaja: ITIL IT Service ManagerCijena: Cijena: 3.900 EUR + PDV Priprema: 490 EUR + PDV Certifikat: 580 EUR + PDVTrajanje: 10 + 1 dan

Ime tvrtke: ITSM Partner d.o.oNaziv tečaja: ITILv3 FoundationCijena: 800€Trajanje: 3 dana

Ime tvrtke: ITSM Partner d.o.o.Naziv tečaja: ISO 20000Cijena: 800€Trajanje: 3 dana

Ime tvrtke: AlgebraNaziv tečaja: MCSE akademijaCijena: 15.250 knTrajanje: 3 tjedna

Ime tvrtke: Infinitas GrupaNaziv tečaja: MCSE akademijaCijena: 11.250 knTrajanje: 6 tjedana

Ime tvrtke: Housing d.o.o.Naziv tečaja: MCSE akademijaCijena: 90 školskih sati, 18 danaTrajanje: 10.000 kn + PDV

Ime tvrtke: AlgebraNaziv tečaja: CCNA akdemijaCijena: 7.400 KNTrajanje: 280 sati, 6 mjeseci

Ime tvrtke: NetAkademijaNaziv tečaja: CCNA akademijaCijena: 7.900 knTrajanje: 270 sati, 8 mjeseci

Ime tvrtke: EdunetNaziv tečaja: CCNA akademijaCijena: 5.000 knTrajanje: 280 sati, 7 mjeseci

Ime tvrtke: Oracle Hrvatska d.o.o.Naziv tečaja: Oracle Database 10g: SQL Prvi i osnovni tečaj za OracleCijena: 10.750 Kn + PDVTrajanje: 5 dana

Ime tvrtke: Oracle Hrvatska d.o.o. Naziv tečaja: Oracle Database 10g: DBA 1 DBA AdministratorCijena: 10.750 Kn + PDVTrajanje: 5 dana

Tečajevi



brati jednu ili dvije opcije sa touch-screen terminala u predvorju, suviš-no je govoriti kako osobama bez kvalitetnog informatičkog obrazova-nja danas nema mjesta u suvreme-nim poslovnim procesima. Danas, u eri globalizacije, kada je svima sve dostupno i po sve nižim cijenama konkurentnost i izvrsnost su ključne za opstanak na tržištu. To posebno vrijedi za informatička poduzeća jer posluju u vrlo dinamičnom i velikom okruženju, gotovo bez administrativnih ili jezičkih barijera. Za konkurentnu tvrtku potrebni su vrhunski obrazovani zaposlenici, sposobni uhvatiti se u koštac i sa najsloženijim problemima. Ključni potporni stup ovdje je kvalitetno

temeljno informatičko obrazovanje ali i njegovo stalno nadograđivanje kroz vrhunsku literaturu koja dobro prezentira nove mogućnosti, uvodi suvremene tehnologije te potiče inovacije i njihovu primjenu u svim fazama posla. Jasno, što su zaposle-nici svjesniji važnosti kvalitetnog obrazovanja, to je uspjeh vjerojatniji. Stoga je potrebu za stalnim usavr-šavanjem i samoedukacijom važno promovirati već od samog početka stručnih studija, a možda još i u osnovnoj školi. Studenti koji žele postati najbolji stručnjaci u svojem području trebaju znati da si danas ne mogu dopustiti neznanje.

Prednosti usavršavanja pomoću informatičkih knjiga su mnogo-brojne. Prije svega, dostupan je veliki broj naslova koji obuhvaćaju ogroman raspon tema. Gotovo da nema ozbiljnog nakladnika tehničke literature koji ne objavljuje nekoliko edicija informatičkih knjiga, od onih za početnike, do onih za IT profesi-onalce. Kupljene knjige uvijek su na raspolaganju pa korisnik računala u svakom trenutku može ponoviti znanje. Također, tempo samoedu-kacije pomoću knjiga apsolutno je fleksibilan. Ne ovisi o rasporedu održavanja tečaja i čitatelj ga može prilagoditi prema svojim obavezama te pojedine dijelove ponoviti koliko god puta želi. Danas, sa pojavom interaktivnih medija, sve je veći broj knjiga koje su popraćene Web stranicama sa dodatnim sadržajem

ostupni statistički poda-ci govore da IT tvrtke u Sjedinjenim Američkim

Državama svakom svom zaposleni-ku kupe dvije i pol knjige u okviru programa samoedukacije i stručnog usavršavanja. Posljedica toga je vrlo razvijeno tehnološko društvo koje svoje proizvode i usluge izvozi širom svijeta. Ekvivalentne studije pokazale su da Hrvatska, ali i veliki broj europskih zemalja, u kojima je prosječan broj kupljenih knjiga za zaposlenike daleko ispod 1, zaostaju za SAD kada je u pitanju ulaganje u dodatno obrazovanje zaposlenika. Stupanj poznavanja informatičkih tehnologija među zaposlenicima i studentima nije na zadovoljavaju-ćoj razini čak i u nekim zemljama zapadne Europe za koje to nikada ne bi posumnjali. Istraživanje koje je provelo razvojno tijelo vlade Velike Britanije pokazalo je da zaposlenici sa odgovarajućim stupnjem IT vje-ština za svoj posao mogu uštedjeti i do 40 minuta dnevno u usporedbi s onima kojima te vještine nedostaju. Kada se ta brojka ekstrapolira na cijelokupnu radnu snagu, dolazi se do ogromnih ušteda. U zaključku studije se za rješavanje ovog pro-blema preporučuje motiviranje zaposlenika na usavršavanje putem informatičke literature.

Kvalitetno informatičko obrazo-vanje danas je od iznimne važnosti. U vremenu kada je i za pristupanje službeniku u banci potrebno oda-

D

Informatičke knjige

Američke IT tvrtke kupuju dvije i pol knjige godišnje po djelatniku za usavrša vanje svojih IT stručnjaka, hrvatske kupuju jednu knjigu na 20 IT stručnjaka! Jesu li hrvatska poduzeća uopće svjesna potrebe nadograđivanja znanja kroz sustavnu naobrazbu, a time i dizanja svoje konkurentnosti?

Uspješna samoedukacija putem informatičke literature

Za IT eksperte: knjizara.hr nudi vrhunsku literaturu za profesionalce

Prednost samoedukacije prvenstveno je fleksibilnost, mogućnost prilagodbe sadržaja vremenu i mogućnostima

piše: Vedran Ivančić



I N F O R M A T I Č K A L I T E R A T U R A

ili interaktivnim CD-ovima pa to zapravo više nisu klasične knjige, već hibridan izvor znanja koji kombini-ra najbolje značajke više edukativnih pristupa. Gotovo je pravilo da veliki nakladnici informatičke literature od proizvođača softvera dobivaju testne inačice programa mjesecima prije nego što on bude objavljen. To im pruža dosta vremena za pripremu knjige pa se danas najnoviji infor-matički naslovi nađu na policama maloprodajnih objekata istovreme-no sa softverom. Tako je kupcima softvera odmah na raspolaganju i prateća literatura. U vremenu krize svakako ne treba zaboraviti ni cijenu edukacije. Mnogi misle da kvali-tetno znanje mogu steći i mnogo jeftnije, gotovo besplatno, ako na Internetu pronađu različite tutorija-le, ispišu ih i iz njih uče. Međutim, ništa se ne može usporediti sa zna-njima stečenim iz priručnika koji je napisao profesionalni autor i koja su predstavljena sistematično i na stru-čan način. U tom smislu, knjige su i dalje izvor znanja koji nudi najviše po najnižoj cijeni.

Na policama knjižara u Hrvatskoj ponuda je raznovrsna. U knjižari Algoritam u Gajevoj ulici u Zagrebu, tradicionalnom mjestu za nabavu informatičke literature, dominiraju strani naslovi iz svih područja, vodećih svjetskih izda-vača, ali po nešto višim cijenama. Ponuda informatičkih naslova na hrvatskom jeziku zadnjih se godina bitno popravila. Za razliku od lite-rature na engleskom jeziku, ponuda domaćih informatičkih naslova bitno je dostupnija te cjenovno pri-hvatljivija. Knjiga domaćih naklad-nika ima u knjižarama u svim veli-kim gradovima širom zemlje i one obuhvaćaju sva područja relevantna na našem tržištu. Treba spomenuti i sajam knjiga Interliber na kojem je

cjelokupan asortiman gotovo svih nakladnika predstavljen na jednom mjestu a knjige se prodaju po osjet-no nižim cijenama.

Prije četiri godine sa radom je započela domaća informatička knjižara – knjizara.hr – specijali-zirana za informatičku literaturu. Njihova vizija je ponuditi najbolje informatičke naslove na hrvatskom jeziku i postati glavnim dobavljačem stručne literature za IT industriju i pojedince, u čemu su uvelike i uspjeli. knjizara.hr do sada je tvrt-kama, obrazovnim ustanovama i pojedincima prodala više od 20.000 knjiga. Ponuda predstavljena na www.knjizara.hr je dosta široka. Obuhvaća knjige za IT profesio-nalce te korisnike niže i srednje razine znanja. Edicija IT Expert namijenjena je IT profesionalcima i unutar nje objavljuju se vrhunski stručni naslovi najpoznatijih svjet-skih nakladnika – O’Reilly, Wrox i Pearson Education. Kreativni profesionalci najbolje naslove mogu pronaći u ediciji Footprint. Posebno treba spomenuti seriju Adobeovih

službenih udžbenika “učionica u knji-zi” za profesionalne grafičke progra-me Photoshop, InDesign, Illustrator, Flash i Dreamweaver, koji se u SAD koriste za obuku u Adobeovim obra-zovnim centrima. Sa svojim izda-vačkim programom, koji je iz dana u dan sve kvalitetniji i sve obuhvatniji knjizara.hr se profilirala kao neizbjež-no mjesto za nabavu literature koja pokriva najnovije IT tehnologije i trendove.

U današnje vrijeme, kada se cje-loživotno obrazovanje podrazumi-jeva, samoedukacija se nameće kao najprirodniji način stjecanja novih znanja i dopunjavanja postojećih. Za osobe koje se žele dodatno educirati na području informatike možemo reći da su u privilegiranijem položaju od ostalih. Na raspolaganju im je veliki broj tečajeva, ali i sve veći broj kvalitetnih informatičkih naslova na hrvatskom jeziku sa svim svojim prednostima, koji će zadovoljiti potre-be gotovo svakoga, neovisno o tome želi li steći osnovna znanja ili dopuniti postojeće znanje informacijama o naj-novijim informatičkim trendovima.

U današnje vrijeme, kada se cjeloživotno obrazovanje podrazumije- va, samoedukacija se nameće kao najprirodniji način stjecanja novih znanja i dopune postojećih

Pozamašna ilteratura: U online kaalozima mogu se pronaći brojni priručnici i udžbenici napisani od strane stručnjaka, a obzirom na količi-nu dostupne literature, možemo reći kako su oni koji se žele dodadno educirati na području informatike u privilegiranom položaju.


Veleučilište Vern, po uzoru na najprestižnija svjetska učilišta, osiguralo je studentima POINT-a, dodiplomskog studija poslovne informatike, eduka-cijski komplet od pet vrhunskih informatičkih naslova prestižnih američkih izdavačkih kuća O’Reilly, Wrox i Pearson, prevedenih na hrvatski jezik, u izdanju informatičke knjižare na internetu: knjizara.hr Izdavačka kuća Dobar plan, u čijem je sklopu projekt knjizara.hr, specijalizirana je za objavljivanje profesionalne informatičke literature te je samo za veleučilište Vern skrojila poseban komplet od pet vrhunskih informatičkih naslova na preko 3000 stranica, koji obuhvaćaju sva vodeća IT područja – razvoj stolnih i mrežnih aplikacija na jezicima C#, Java i ASP.NET, razvoj Web stranica korištenjem tehnologije CSS te instaliranje i administriranje suvremenih računalnih WAN i LAN mreža.

-u

Vern svojim studentima osigurava besplatnu stručnu IT literaturu!



Neki stručnjaci s Cambridgea svoj tipičan radni dan opisuju vrlo jednostavno: 1% inspiration, 99% perspiration

Jedan dan na Cambridgeu

evet je sati i opet sam prespavala budi-licu. Vrtim po glavi imamo li kakav sastanak na koji sam već zakasnila i

ovaj put čvrsto odlučujem kako ću stvarno početi koristiti taj Google Calendar.

Jutarnji tipovi su već na Institutu, a mene peče savjest od samog pogleda na šarene lini-je koda na njihovim ekranima. Jedino što me može utješiti je odlazak u kantinu i pogled na deseteke ostalih đabalebaroša, koji ugodno čavrljaju i pijuckaju kofeinske napitke. Ovdje je kava toliko slaba da pijem četverostruki espresso u koji poluposkrivećki iskrenem pola teglice čokolade.

Danas ništa od jutarnjeg ćakulanja, ruko-pis još nije gotov i sporo napreduje, iako moja mentorica ne pokazuje nikakve znakove ner-voze, a samo postavljanje rokova joj je pot-puno nepoznat koncept. Sjedam za računala, palim Skype i otvaram sve mailove. Vidim da

je i u Zagrebu započeo radni dan, pun mi je inbox Facebook notifications. Službeni je mail prepun obavijesti o predavanjima, koje sam naučila ignorirati. Ovo je Cambridge, svaki se dan održe barem tri predavanja, radionice ili tribine na koja bih vrlo rado otišla. Odustala sam od tog žongliranja nakon prvih mjesec dana, jer sam shvatila kako mi neće dati dok-torat bez zasukanih rukava i zagrijane stolice. Sjetim se uvijek svog preddiplomskog studija, kada smo izmišljali svašta samo kako bismo pobjegli s predavanja na kavu. Danas sam toliko zaposlena da ne stignem otići ni na ona predavanja na koja želim.

Kaže se kako je jutro pametnije od večeri, iako bi zapravo bilo pravilnije reći kako je večer gluplja od jutra. Otvaram kod od jučer, otkrivam glupavu grešku i napokon zavr-šavam ono što me sinoć toliko izgnjavilo. Dobivam brojeve koje sam očekivala, na što

shvatim da zapravo nemam pojma što to znači. Biological relevance: to pitanje nam se uvijek vrzma po glavi. Na sreću, LMB je prekrasno mjesto. Nobelovac Jacques Monod je rekao kako je uvijek volio doći na LMB, jer kada god ga je nešto zanimalo, dovoljno je bilo otići kat niže i pitati najvećeg svjet-skog stručnjaka tog područja. Ja ne moram često ni kat niže, dovoljno je dva ureda do. Cyrus je mentor moje mentorice, umirovljeni znanstvenik, koji je još uvijek svakodnevno s nama, radi i veseli se svakom novom pro-jektu, a mene često svojim engleskim sarkaz-mom i više nego uspješno spusti na zemlju. Još uvijek je neprikosnovani autoritet u struk-turalnoj biologiji iako ponekad zakunja na sastancima grupe i naglas izgovara slova dok tipka. Uz sve to najskromnija je osoba koju sam ikada upoznala.

Nakon ohrabrujuće Cyrusove pohvale, koja mi svaki put vrati nadu u moj polagano napredujući rukopis, sjedam na sastanak sa svojim novim suradnikom, matematičarom. Uf, ti sastanci su nalik onome što se kod nas zove pokvareni telefon. On matematičar, ja biolog, između nas smetnje i krčanje. Ja čvrč-kam po shemici proteina, a on crta grafove. Sva sreća što je projekt koji započinjemo toliko uzbudljiv, jer uspješna komunikacija zasigurno nije ono što nas drži zajedno.

Vraćam se za računalo i ne trebam čekati dugo da netko iz ureda upita: „Lunch?“

LMB kantina i engleska hrana - perad i krumpiri. Na stotine načina. Uspijevam neka-ko, u svoj onoj gužvi, a uz pomoć svoje pri-rođene šeprtljavosti, pogoditi laktom krhkog osamdesetdvogodišnjeg nobelovca.

D

Tina Perica rođena je 1984. godine u Zagrebu gdje je diplomirala molekularnu biologiju na biološkom odsjeku PMF-a. U znanost se zaljubila kao dijete gledajući dokumentarce Sir Davida Attenborougha, a u Englesku čitajući knjige Jane Austen. Tijekom studija radila je u Grupi za bioinformatiku kod profesora Kristiana Vlahovičeka te u laboratoriju profesora Ivana Đikića. Negdje u to vrijeme shvatila je da joj ne preostaje ništa drugo nego da postane znanstvenica. Trenutno je na prvoj godini doktorata na Sveučilištu u Cambridgeu u Velikoj Britaniji. Radi u grupi za teorijsku i računalnu biologiju pod mentorstvom S.A. Teichmann u Laboratoriju za Molekularnu Biologiju, Medical Research Council-a u Cambridgeu (LMB, MRC). Članica je Trinity Collegea. Kada bi je netko zamolio da mu u četiri riječi objasni čime se bavi rekla bi mu: evolucija, računalna i teorijska biologija. Istražuje mehanizme po kojima se proteini u stanici, ali i tijekom evolucije slažu u funkcionalne komplekse. To znači da pomalo programira, koristi puno bioinformatičkih metoda, a ponekad i navuče rukavice i radi u laboratoriju.

Bilješka o piscu

piše: Tina Pericadipl.ing.

MRC Laboratory of Molecurlar Biology

Cambridge

The nerd heaven: Kroz ovaj impresivan ulaz Instituta svakodnevno ulaze i izlaze neka od najprominentnijih imena znanosti, poput Aarona Kluga, dobitnika Nobelove nagrade za kemiju 1982.

Copy

right:

MRC

Labo

rator

y of M

olecu

lar Bi

ology

32-33 VIDI.edu kolumna Perica (2).indd.indd 3232-33 VIDI.edu kolumna Perica (2).indd.indd 32 5/22/09 12:28:08 PM5/22/09 12:28:08 PM


Tijekom ručka sam se pohvalila kolegama kako pišem kolumnu o svom radnom danu, na što se Cyrus nasmijao i rekao kako je to jednostavno opisati - 1% inspiration, 99% perspiration. Tu je zasigurno u pravu, ali sati kodiranja i čitanja i više su nego vrijedni tog kratkog osjećaja zadovoljstva.

Vraćam se za svoj rukopis i, iako mi misli lete prema novim otvorenim pitanjima, tru-dim se usredotočiti na prezentaciju rezultata koje imam. Ovo je moj prvi članak na koje-mu ću biti prvi autor, što znači da moje ime stoji iza svake riječi i svake tvrdnje, na milost i nemilost ostatku znanstvene zajednice. A opet ne smijem upasti u zamku prevelike opreznosti, nego prezentirati svoja otkrića kao nešto uzbudljivo. Uf. Sretnija sam kada programiram i satima gledam u strukture.

Oko 16h je vrijeme za kavu, no danas dolazi voditelj Microsoft Research tima odr-žati predavanje i regrutirati biologe. Nije da razmišljam o odlasku u Microsoft, ali bit će besplatne kave i kolača. Čovjek iz Microsofta, koji barata milijunima funti i grupom od osamdesetak znanstvenika, nosi pod rukom MacBook. Na naše pitanje kako rade bioin-

formatiku na Windowsima odgovara kako koriste Linux. Pokušao nam je prodati priču kako je znanost koju oni rade znanost buduć-nosti, dok je ovo što mi radimo out of date. Nije nas uspio fascinirati. Natrpali smo se kolačima i otišli natrag u svoje laboratorije.

Danas je dobar dan za moj rukopis, „priča“ je počela dobivati formu, čak sam i proletjela kroz cijeli tekst s mentoricom. Nekad zaista imam osjećaj da su njene misli brže od munje, a, u usporedbi s njom, moje su kao mali puževi. Nadam se kako ću jednog dana i ja tako izgledati svojim studentima.

Večeras je Liga prvaka. Svašta čovjek izmi-sli ne bi li našao ispriku za odmor, pa tako odjednom i ja marim za nogomet. Sportski centar pokraj instituta ima i improvizirani pub u kojem se gledaju utakmice. Meni je uvijek užitak gledati nogomet s Englezima. Nevjerojatno je koliko njih zapravo nije briga, pijuckaju njemačko pivo i dobacuju jedno-ličnim glasom sarkastične komentare prema televizoru.

Nakon nogometa se još malo vraćam u ured. Oko 23 sata, na putu kući ugledam oglas za posao. Traže vozače gradskih autobu-

sa. Plaća je veća od moje, ali mislim kako ću ipak odoljeti kušnji.

ošao sam u Ameriku na posljednju godinu srednje škole, kao exchange

student. U 3. srednje sam odlučio studirati u Americi pa sam stoga pokušao pronaći najpraktičniji način dolaska do Amerike i do stipendija. Exhange student program mi je pružio priliku da unaprijedim svoj engleski i pokušam pronaći stipendije dok sam već u Americi. Nakon srednje škole upisao sam se na Temple University u Philadelphiji, gdje sam dobio sportsku stipendiju za veslanje. Nakon dvije godine Templea, prebacio sam se na Harvard u Bostonu, gdje sam proveo ostatak svojeg college obrazovanja i gdje sam završio ekonomiju. Na Harvardu nisam imao punu stipendiju, ali su mi dali dosta povoljne kredite koje sam nakon školovanja otplatio. Tri godine nakon collegea (2001), upisao sam

se na MBA, na Whartonu u Philadelphiji. Business škole ne daju stipendije, ali omogu-ćuju finaciranje studija putem kredita, koje sam i ja uzeo i kasnije otplatio. MBA sam završio 2003. - Zašto ste baš izabrali SAD, a ne neko pre-

stižno europsko sveučilište?Jedina sveučilista u Europi koja sam

bio uzeo u obzir su Cambridge i Oxford. Amerika me privlačila više od Europe i htio sam Harvardsku diplomu. Ostale zemlje, izvan anglo svijeta i nisu bile opcija za mene, uglavnom zbog jezika, jer ne govorim niti jedan drugi svjetski jezik. - Koje je bilo vaše gimnazijsko školovanje?

Nikola Tesla u Zagrebu.- Jeste li već imali viziju što želite biti u živo-tu, tj. koja će biti vaša profesija?

Ne. Nisam znao. To mi je postalo jasno tek tijekom studja na MBA.

- Koja su bila ograničenja (obzirom da niste državljanin SAD-a?)

Amerika je imigrantska zemlja. Proces integracije u njihovo društvo, ekonomiju, ili obrazovni sustav je poprilično efikasan. U svakom slučaju efikasniji nego bilo gdje drug-dje na svijetu, tako da se ne može prigovoriti...- Kako je tekla birokracija; prijava, razgovor, stipendija, krediti...) i procedura?

Gdje god da se netko prijavi i bude pri-mljen, ta institucija će im sve objasniti. Tu nema puno mudrosti i ljudi se ne bi trebali plašiti birokracije.

- Isplati li se odlazak vani na školovanje?Ovisi o nivou motivacije i cilju odlaska.

Sama činjenica da netko ima stranu diplomu ne znači ništa ako ta diploma nije od solidne obrazovne institucije, i ako ju ne nadopunjuju ambicija, jasan cilj, i predani rad.

K O L U M N A

“Otkrili smo tajnu života” objavio je Francis Crick nakon što je 1953. s kolegom Jamesom Watsonom razotkrio strukturu DNA, a zbog čega su se okitili i Nobelovom nagradom

Nekadašnji student Harvarda i Whartona opisuje tijek svog obrazovanja

Američki san

DCo

pyrig

ht: M

RC La

bora

tory o

f Mole

cular

Biolo

gy

piše: Dinko Vučemilović

32-33 VIDI.edu kolumna Perica (2).indd.indd 3332-33 VIDI.edu kolumna Perica (2).indd.indd 33 5/22/09 12:28:14 PM5/22/09 12:28:14 PM


Informatičke staze slaveNa kraju, nakon predstavljanja obrazovnih ustanova u kojima možete steći potrebno znanje, iskustvo ili pak uvjerenje o osposobljenosti za računalni rad, preostaje nam samo sagledati cijelu priču i prikazati kako bi otprilike tekla karijera jednog uspješnog informatičara...

MICROSOFT

SREDNJA ELEKTROTEHNIČKA

ŠKOLA

FER + 2 GODINE

ETH ZURICH

GOOGLEFER 3 GODINE

MIT

I T K A R I J E R A

34 VIDI.edu informaticar (1).indd 3434 VIDI.edu informaticar (1).indd 34 5/22/09 1:17:43 PM5/22/09 1:17:43 PM

35.indd 3535.indd 35 5/22/09 9:49:49 AM5/22/09 9:49:49 AM

36 ACMT oglas.indd 3636 ACMT oglas.indd 36 5/22/09 9:52:18 AM5/22/09 9:52:18 AM

Documents

CAMBRIDGE, UK - TINA PERICA - KAKO DOKTORIRATI U ...arhiva.vidilab.com/vidi.edu/arhiva/vidi.edu01/pdf/Vidi.edu.pdf · volonterizam 28 Tečajevi i seminari 30 Samoedukacija informatičkim