CARSKI KULT sem rad iz antičke religije

8/13/2019 CARSKI KULT sem rad iz antike religije

1/19

Kazalo

Uvod..3

1. Carski kult.41.1. Osnivanje carskog kulta...4

1.2.Sveenici carskog kulta.6

2. Carski kult na jadransko-podunavskom prostoru..82.1.Carski kult u provinciji Dalmaciji.8

2.2.Carski kult u provinciji Panoniji16

Zakljuak18

Literatura19

Slike20


2/19

2

Uvod

Tema ovog seminarskog rada je Carski kult na jadransko-podunavskom

prostoru. Vidjeti emo kako je ovaj kult uveden za vrijeme cara Augusta, te kako i zato

se irio. Naime, do uvoenja je dolo zbog elje centralne vlasti u Rimu da to vre

povee periferiju i centralizira upravljanje, a to im je omoguilo uvoenje carskog kulta.

Poeci irenja ovog kulta na istoni dio Jadrana poeli su, iako to nije (jo) mogue

dokazati arheolokim nalazima,

Oktavijanovim pokoravanjem Ilirika 33. god. pr. Kr., a puni zamah irenje ovogkulta dobiva osnivanjem provincija Dalmacije i Panonije (nakon sloma Batonova

ustanka 6.9. god.), tj. dijeljenjem negdanje provincije Ilirik, za koju se smatra da je

osnovana 11. god. pr. Kr.

Materijalni dokazi koji bi upuivali na uspostavljanje carskog kulta osnutkom

provincije Ilirik, zasad nisu poznati, ali natpis iz Zenice koji spominje sveenika,

sacerdos provinciae Dalmatiae, te natpis koji govori o patronu provincije Gaju Juliju

Melaniju, svjedoe o ukorjenjenosti carskog kulta i njegovom irenju ve polovinom 1.

st.


3/19

3

1. Carski kult

1.1. Osnivanje carskog kulta

Govoriti ouvoenjucarskog kulta u rimski religijski sustav1nemogueje ako prije

toga ne spomenemo ono to je dovelo do toga, a radi se politikoj pozadini i osvajakoj

naravi Rimskog Carstva s kojim je i dolo do uvoenja carskog kulta. Poetke tovanja

cara kao boanstva u rimskoj religiji moemo traiti ve od 2. st. pr. Kr. Naime, upravo

nekako u to vrijeme, Rimljani su doli u neposredan dodir sa helenskom kulturom i

religijom te su poeli sve vie prihvaati njihove tekovine, pa tako su i istaknute

pojedince poeli astiti kao boanstva (to je na Bliskom Istoku tradicija). Meutim,Rimljani su svoj carski kult oformili kao politiku instituciju koja je nastala kao

posljedica utjecaja najutjecajnijeg sloja drutva na rimsku religiju.2 Tako su, Rimljani,

kao osvajai novih podruja, (pa tako i Ilirika koji se poslije dijeli na provincije

Panoniju i Dalmaciju) nastojali to vie romanizirati pokoreno stanovnitvo, a

najprikladniji nain romanizacije za njih je bio putem kulture i religije. Carski kult je

organiziran u onim provincijama u kojima su uspjehe postigli osvajai Gaj Julije Cezar i

Oktavijan August, i to u trenutku kad se novoosvojeno podruje moglo organizirati u

veu politiku jedinicu, tj. provinciju. Cilj cijelog ovog nastojanja oko uvoenja carskog

kulta, bio je prihvaanje rimske vlasti i lake suivljavanje sa pokorenim domicilnim

stanovnitvom.3Zaetnik carskog kulta je car August, koji je iskoristio prelazak starog

republikanskog sistema u principat, i na elu s gensom Julija, njihov gentilini kult

Veiovisa je vjeto preobraen u carski kult.4Sama struktura kulta je bila sloena i o njoj

emo vie govoriti u sljedeem poglavlju, a na nju su najvie utjecali sami carevi

August i Tiberije. Sve to je imalo za cilj, ve spomenuto, to vre povezivanje

1Religija - Religija u Rimu nije odvajana od drave, ve s njom ini cjelinu. itav skup religoznih ini

koje su svakodnevno pratile privatni i javni ivot Rimljana imali svrhu odrati pax deorumili postii odbogova osobne usluge ili usluge zajednici. Obrede je trebao vriti sam korisnik (pater familias ilimagistrat ili vojskovoa) kroz rtvovanja ili posebne ceremonije. Pravilno izvoenje garantirali susveenici, u: Kornelija A. Giunio, Vodee sveenike slube i kolegiji grada Rima i rimske provincijeDalmacijeslinosti i razlike, u:Histira Antiqua, 18-1, Pula, 2009., (409-424), str. 409.

2Ivana Jadri, eljko Mileti, Liburnski carski kult, u: Archaeologa Adriatica, 2, 2009., (75-90), str.

75.3

Ivana Jadri-Kuan, Pokrajinski carski kult u rimskoj provinciji Dalmaciji, u: Vjesnik za arheologiju ipovijest dalmatinsku (VAPD), Vol. 105, Split, 2012., (41-66), str. 43. 4Ivana Jadri, eljko Mileti, Liburnski, str. 75.


4/19


5/19

5

Liburnija, kao dio provincije Dalmacije, organizirala je, za Tiberijeve vladavine,

tovanje carskog kulta na razini skardonitanskog konventa u Skardoni. Dok je u istoj

provinciji, ali u Zenici naen natpis sa sveenikom slubom sacerdos provinciae

Dalmatiae to nam govori da se i u dubokom zaleu provodila snana romanizacija.11

1.2. Sveenici carskog kulta

etiri velika slubena kolegija su postojala u Rimu, a najznaajniji u pogledu

dravnih pitanja bio je kolegij pontifika12, zatim kolegij augura, quindecemviri sacris

faciundisi kolegij tresviri, teseptemviri epulones.13

Rimska provincija Dalmacija imala je i u religijskom pogledu svoju upravu i

samostalnost, pa su tako najugledniji naslov nosili sveenicipontifex(kao i oni u Rimu),

a tu slubu su obavljali najugledniji lanovi gradskih vijea koji su obnaali neku

magistraturu. Dunost pontifika je bila vie upravne naravi nego sveenike, jer su imali

zadatak oko organizacije kultova (odravanje, rukovoenje svetkovinama i obredima,

registracija izabranih gradskih magistrata i sveenika).14

Sveenici carskog kulta zvali su se flamen i oni su ti koji su bili zadueni za irenje

carskog kulta. Tako u provinciji Dalmaciji imamo primjere flamena pojedinih careva i

carica koji su ostali zabiljeeni na natpisima15. Meu zanimljivije natpise spada ulomak

rtvenika16 iz Zadra na kojem se spominje Kosucija, flaminica Divae Faustinae -

sveenica Boanske Faustine, koji govori o podizanju rtvenika u Zadru i Akvileji carici

Faustini od strane Akvilejaca, a sama sveenica Kosucija (Cossutia) je najvjerojatnije iz

11Isto.

12Kolegij pontifika (collegium pontificum) inili su lanovi: rex sacrorum, flameni i djevice Vestalke i

pontifices minores. Na elu ovog kolegija nalazio se veliki pontifik (pontifexmaximus), u: KornelijaGiunio, Vodee sveenike slube, str. 410.13

Kornelija A. Giunio, Vodee sveenike slube, str. 410.14

Isto, str. 413.15

Takav primjer imamo u Aseriji (Podgrau kod Benkovca), gdje je flamen boanskog KaludijaL(ucius) Caninius T(iti) f(ilius) Cla(udia tribu) Fronto II vir flamen divi Claudii II vir quinq(uennalis):Kornelija A. Giunio, Vodee sveenike slube, str. 413.16

COS]SVTIAE SAC[ERDOTI AD] / AR]AM DIVAE FAVSTINE /AQVILEIAE ET IADERE /

AQVILEIENSES / PVBLICE, u: Jasna Jelii-Radoni, Natpis carice Faustine iz zvonika splitskekatedrale, u: VAPD, 5/100, Split, 2007, (49-61), str. 57.


6/19

6

Akvileje. Jo jedan natpis na gredi arhitrava, koji spominje caricu Faustinu, naen je u

Zadru DIVAE FAV.17

Drugu skupinu sveenika, koji nose naziv opi ili sacerdos, su oni koji su sluili

obrede i prinosili rtve, izmeu ostalog, i u ime carskog kulta, ali i za druge kultove(orijentalne, domae ili u slubene kultove u ime domaeg stanovnitva). Tu slubu su

mogli obavljati i peregrini i osobe sa civitetom.

Zatim imamo i kolegije koji su sudjelovali u organizaciji carskog kulta, u njih

ubrajamo i one koji su podizali spomenike pro salute et reditu imperatoris, a taj kolegij

je bio sastavljen od est lanova ili sevirata. Najstariji od takvih kolegija u Dalmaciji je

zabiljeen na jednom zadarskom spomeniku sa foruma, a to je kolegij sevira Julijala 18

(VI vir Iulialis), a ovaj vjerojatno prethodi kasnijim kolegijima zaduenim za tovanje

diviniziranih augusta. Postojanje ove institucije (VI vir Iulialis), neki su povezali sa

tovanjem kulta Julija Cezara (mogueg osnivaa kolonije), pa ga datiraju u razdoblje

prije 27. god. pr. Kr. Meutim, poznato je kako je senat Cezaru nakon smrti, 42. god. pr.

Kr., priznao boanske poasti, i kako su poslije njega svi carevisvojom smru postizali

apotezu (consecratio) i epitet koji ide uz to boanski (divius), dok se kolegij VI vir

Iulialismoe povezati sa tovanjemgens Iulia, tj. uz tovanje svih careva iz Julijevsko-

klaudijevske dinastije i posebnim odnosom koji je ova dinastija imala sa Liburnijom i

Zadrom.19

Mnogo uestaliji su sveenici imenom seviri Augustalis20 (sex vir Augustalis) koji

su birani na tu dunost prema naelu imetka, a najee su potjecali iz osloboenikog

stalea, te su ulazili u poseban zbor Augustala (corpus Augustalium). Sevirima je

podrijetlo bilo prepreka za dobivanje veih funkcija (magistratura), ali je zato

pripadnost zboru Augustala omoguavala dobivanje nekih poasnih naslova u

17 Jasna Jelii-Radoni, Natpis carice Faustine iz zvonika splitske katedrale, u: VAPD, 5/100, Split,

2007, (49-61), str. 57.18

Radi se o nadgrobno steli naenoj na zadarskom forumu 1949. god., a na njoj je napisano kakosedmogodinjem Luciju Tetiju Epidijanu otac (Lucius Tettius Sperches VI vir Iulialis) postavio ovajspomenik jo za ivota.19

Kornelija A. Giunio, Vodee sveenike slube, str.414.20

Seviri Augustalissluba je koja traje godinu dana, a pristup u nju naplaivao se putem donacija (suma

honoraria). Odluku o primanju nekog u ovu slubu davalo je gradsko vijee (ordo decurionum); dok jesam kolegij sevira imao est lanova (sevirata), u: Kornelija A. Giunio, Carski kult u Aseriji, u:Asseria, 5, 2007., (139-164), str. 147 -148.


7/19

7

municipijalnom krugu. Pojava sevira Augustalisa izravno je vezana uz pojavu carskog

kulta 12. god. pr. Kr.21

Veliku vanost pri vrenju carskog kulta imali su i geniji22, pa se careva predstava

stavljala zajedno sa Larima u posebno odreenim svetitima za Lare u svakoj etvrtiRima. Nadzor nad ovim kultom imao je posebni magistar koji se birao svake godine, a u

Carsko vrijeme sva rtvovanja i zavjeti (sacrifices et vota) vezani su za cara.23

Dakle, ve smo rekli da glavnu ulogu u tovanju carskog kulta u poetcima ima

flamen Iulialis, a smru cara Augusta, car Tiberije osniva kolegijsodales Augustales24.

Uobiajno je da se na elu carskog kulta nalazio flamen, a ponekad i njegova ena

flaminica.25U provincijama se organizira kult za peregrinsko stanovnitvo, a onda i za

graane i osloboenike. Za rimske graane stvaraju se kolegiji carskog kulta na

municipalnoj razini i to u vidu sakralnih udruenja (koropacija):sacerdotes Augustales

provinciae i flamnes Augustales provinciae. Njih predvodi flamines26 flaminicae i

sacerdotes27.

Liburnija je imala svoje sjedite carskog kulta u ve spomenutoj Skardoni, a u

organizaciju su bili ukljueni svi pripadnici plemena Liburna i to preko rodnih prvaka

koji su se, vjerojatno, jednom godinje okupljali kako bi odali poast carskom kultu.

Skardona je bila i mjesto gdje se nalazila ara Augusti Liburnorum, tj. arite kulta o

kojem se brinuosacerdos ad aram Augusti Liburnorum.28

21Kornelija A. Giunio, Vodee sveenike slube, str. 414 i 415.

22 Genij tovan u rimsko svijetu kao posebna snaga u ovjeka, ono boansko u njemu i uvijek je

utjelovljen u ivuem caru...Prikazivan je kao Rimljanin u togi cornucopia i rtvenom vazom u pozi

rtvovanja. Za vrijeme ivota carevi su tovali kult svojeg Genija, kojemu je narod prinosi rtve, darove islubeno se zaklinjao. Kao simbol lojalnosti caru Genij cara postao je vaniji od boanskih careva., u:Ivana Jadri-Kuan, Kult boice Rome, str. 107.

23Kornelija A. Giunio, Vodee sveenike slube, str. 415.

24Sodales Augustales su lanovi zbora ustanovljenog od strane cara Tiberija 14. god. za potrebe

bogosluja gentis Iuliae, a ini ga 21 senator (na elu sa tri magistra i flamen kojeg imenuje car), tepripadnici carske obitelji. Carevi koji su bili uvrteni meu bogove, i kasnije su dobili svoja udruenja; u:Kornelija A. Giunio, Carski kult, str.146.25

Kornelija A. Giunio, Carski kult, str. 144. 26

Neki smatraju da suflamenisveeniciImperatora samog, bez kultne asocijacije s Romom.; u: IvanaJadri, eljko Mileti, Liburnski , str. 77.

27

Sacerdotes- se od flamena razlikuje po karakteru, ikonografiji i ritualu prema kojem postaju sveenici.;u: Ivana Jadri, eljko Mileti, Liburnski, str. 77.28

Kornelija A. Giunio, Vodee sveenike slube, str. 415.


8/19

8

2. Carski kult na jadransko-podunavskom prostoru

2.1. Carski kult u provinciji Dalmaciji

Novoosnovane provincije bile su pod svojevrsnom prismotrom cara i u njima je

carski kult oformljen ranije nego u mirnim senatskim provincijama. Preuzimajui svu

vlast u Carstvu, August je proglaen zapontifexmaximusa29, pa je tako 12. god. pr. Kr.

ujedinio svjetovne i religiozne magistarske dunosti i bio pater, patron i dobroinitelj

rimskog svijeta i tako postao uzor patronima i namjesnicima u provincijama. Zato je

jedna od glavnih dunosti patrona ilirikih gradova bila upravo promidba carskog

kulta. Sam August je bio patron kolonije Iader (Zadar), te je tom gradu, u znak

zahvalnosti, dao izgraditi fortifikaciju.30

Ve smo naveli da je provincija Dalmacija bila podijeljena u tri sudbena

konventa (Skardonitanski, Salonitanski i Naronitanski), s tim da je Skardonitanski bio

organiziran prema teritorijalnom principu i zauzimao je vei broj opina, dok su druga

dva konventa predstavljali zajednice popisane po dekurijama (ue rodovske zajednice).

Godina nastanka ovih konvenata nije poznata, ali se smatra da se to dogodilo nakon

Batonova ustanka. Ove zajednice su zajedniki organizirale slubene rimske vjerske

obiaje, pa tako i carski kult.31 Carski kult u rimskoj provinciji Ilirik (Dalmacija i

Panonija), kao to smo ve u prvom dijelu rekli, bio dio procesa stabilizacije i

romanizacije pokorenih provincija i uvoenja rimske uprave. Sauvani su samo

fragmenti, tj. natpis koji spominjesacerdos provinciae Dalmatiaei kojeg datiramo u 2.

st., dok nam drugi natpis, koji govori o patronu provincije (Gaj Julije Silvan Melanije),

potjee iz 2. ili. 3. st.32

29Pontifex maximusje vrhovni sveenik koji se nalazio na elu kolegija pontifika i imao je vjerski i

politiki autoritet. Njegova najvea mo bila je u administriranju boanskog zakona (ius divinium) koji jeregulirao sve pokajnike ceremonije (kao rezultate grmljavine, bolesti), posveivanje svih hramova isve vezano uz njih, kao i sastavljanje svih obveza vezanih uz tovanje bilo kojeg kulta. Imao je i dunostregulacije kalendara, i dr. U doba Republike ta je dunost bila vjerskog karaktera, a za Augusta sve vie

poprima politike obrise i potpada pod carsku dunost, pa je broj pontifika rastao, a birao ih je sam car toje bilo svojevrsni znak posebne carske panje. Proglaavajui cara pontifex maximusom, car je dobioreference za sveti aspekt carskih dunosti i moi; u: Kornelija A. Giunio, Vodee sveenikeslube, str. 410 i 411.30

Ivana Jadri, eljko Mileti, Liburnski, str. 83.31Ivana Jadri-Kuan, Pokrajinski, str. 43 i 44.

32Ivana Jadri, eljko Mileti, Liburnski, str. 80.


9/19

9

U svakom konventu tovao se carski kult, ali se za liburnski dio, tj.

Skardonitanski konvent to moe potkrijepiti najboljim arheolokim dokazima, pa nam o

tome govore i epigrafski spomenici koji spominju aru Augusti Liburnorum, sacerdos

Liburnorum i civitates Liburnae. Iz ovog vidimo kako je kult bio organiziran samo za

liburnske zajednice, ali ne i za Japodske33koje su takoer potpadale pod isti sudbeni

konvent, ali su zbog svojeg velikog otpora prema Rimljanima izgubili povlastice koje su

dobivali oni koju su se mirno predali.34 Da je Liburnija imala povlaten status kod

Rimljana, potvruje nam postojanje liburnskog pokrajinskog carskog kulta (ad aram

Augusti Liburnorum), kao i juridiki konvent (conventus Scardonis). Liburnski kult

nastao je najvjerojatnije u doba cara Tiberija kada graani Liburnije (civitates

Liburniae) podiu spomenik sa natpisom35(sl. 3) u ast Nerona Cezara (Germanikova

sina).36Ovaj natpis govori o tome kakop je Neron Cezar bio sveenik Augustova kulta u

Rimu (flamenAugustales), te kako je bio na elu kolegija sodales Augustales. Kip s

posvetom su mu podigli lanovi zajednice Liburna prije njegove smrti 31. god.. Iako

sve ovo ne znai da je carski kult ve tada bio uspostavljen u Liburna, ali je to upravo

vrijeme kad carski namjesnik u Dalmaciji Lucije Voluzije Saturnin (namjesnik u

Dalmaciji od 29.-40.) aktivno iri carski kult u Dalmaciji (karta 2) i kad se izgrauju

svetita u ast carskog kulta u Naroni, Oneju i Epidauru, a formiraju se i skupine carskih

kipova juliujevsko-klaudijevske dinastije u Naroni, Enoni i Osoru.37

33Liburni su u vrijeme podvrgavanja pod rimsku vlast bili organizirani po teritorijalnom naelu kaocivitates Liburniae, dok Japodi nisu bili teritorijalno organizirani, ve su ivjeli po rodovskom naelu.;u: Ivana Jadri-Kuan, Pokrajinski, str. 44.

33Ivana Jadri-Kuan, Pokrajinski, str. 44.

34Sredita provincijskog kulta u pravilu su sjedita provincijskog juridikog konventa, kojiput se ona

poklapaju s glavnim gradom provincije. Izuzetno je vano za razumijevanje razvoja carskog kultaustanovljavanje skuptine (concillium Galliarum) za tri galske provincijesa sjeditem u Lugdunumu, gdjeje Druz 1. Augusta 12. pr. Krista podigao aru posveenu Romaeet Augusto, ujedno proglasivi HeduancaGaja Julija Vercondaridubna vrhovnim sveenikom carskoga galskog kultaPokrajinska razinaorganiziranja zaeta je veu poetnom razdoblju Augustovih administrativnih i religijskih reformi, kadacarski kult jo nijedobio svoju konanu razdiobu na sredinji (rimski), provincijski i municipalni. U tomga ranom razdoblju stoga moemo smatrati zasebnom anifestacijom, koja se uvodi na teritorije narodakoje su nedavno pokorili Cezar i Oktavijan August, a vremenom je postao dijelom strukture

provincijskog kulta.; u: Ivana Jadri i eljko Mileti, Liburnski, str. 78.)35Neroni Caesari / Germanici f(ilio) Ti(berii) / Aug(usti) n(epoti) Divi Aug(usti) pr*o(nepoti)+ / flamini

Aug(ustalis) / civitates Liburniae; u: Ivana Jadri-Kuan, Pokrajinski, str. 50.

36Ivana Jadri, eljko Mileti, Liburnski, str.86.

37Ivana Jadri-Kuan, Pokrajinski, str.50.


10/19

10

Na natpisu u Zadru spomenut je ViviriLucije Tetije Sperhes kao lan kolegija

Iulialesa. Kao uzor provincijskim kolegijima carskog kulta, sluilo je podizanje are u

Lyonu.38Kako bi pokazali nadmo nad pokorenim provincijam, carevi su dalipodizati

tropeje, a u Dalmaciji su postojala dva takva. Jedan kao uspomena na Augustove

pobjede nad Delmatima (35.-33.) i drugi tropej u ast pobjede u Panonsko-delmatskom

ustanku (6.-9.). Prvi tropej (trijumfalan kameni spomenik) je moda ostao zabiljeen na

rimskom novcu (sl. 4), a od drugog se ouvala samo jedna reljefna ploa i fragment (sl.

5 i 6) podignut u vojnom logoru u rimskom Tiluriju.39

Samo tovanje carskog kulta kod Liburna bilo je vezano za aru (ad aram Augusti

Liburnorum) i ara je dobila ime prema plemenu Liburna na ijem je podruju i

osnovana.40

Kultne obrede kod Liburna predvodio je carski sveenik sacerdos ad aramAugusti Liburnorum, a nama su njihova imena ostala sauvana na natpisima koji potjeu

s kraja 1. st. Rije je o sveenicima Tito Turranius Sedatus,Marco Trebius Proculusi

Lucius Gavius Optatus.

Tit Turonij Sedat je bio skardonitanski municipalni magistrat (dekurion i duovir)

i njemu je gradsko vijee odalo poast diui mu kip s natpisom41koji je najvjerojatnije

financirala njegova ena. Drugi sveenik bio je zadarski vitez Marko Trebije Prokul

kojem je ki podigla spomenik s natpisom42(sl. 7) u Zadru iako je on vrio duovirsku i

edilsku slubu u Arbi, to vidimo iz natpisa. Trei sveenik carskog kulta kojeg

38Isto, str. 78.

39Isto, str. 82.

Nenad Cambi, Rimski vojni tropeji u Dalmaciji, u:Adrias, 17, 2011., (125-150), str. 128-131.40

Ivana Jadri-Kuan, Pokrajinski, str. 46.41

T(ito) Turra[nio] / T(iti) f(ilio) Ser(gia tribu) Seda[to] / decurioni duo[viro?] / Scardonis sacer[doti] /

ad aram Aug(usti) Lib[urn(orum) / huic ordo Scardo[nitan(i)] / statuam decre[vit] / Iulia Sex(ti) f(ilia)Maxima / inpensa remi[ssa] / d(e) s(ua) p(ecunia) f(ecit) l(oco) d(ato) d(ecreto) d(ecurionum).; u: u:Ivana Jadri-Kuan, Pokrajinski, str. 47.43

M(arco) Trebio / Proculo / equom publ(icum) / hab(enti) sacer(dos) Lib(urnorum) / IIvir(o) aedil(i)

Arba(e) / Trebia M(arci) fil(ia) / Procula / patri t(estamento) p(oni) i(ussit).; u: Ivana Jadri-Kuan,Pokrajinski, str. 47.44Lib(ero) pat(ri) / L(ucius) Gavius Optatus sac(erdos) / Liburnor(um) immemor(iam) Gaviae / L(uci)

f(iliae) Maximae matris templum / a parte dextra aedic(ulae) libero / aditu maiori altano cum valvis / et

accubitu et sedibus vetustate / corruptum a solo restituit.; u: Ivana Jadri-Kuan, Pokrajinski, str. 48.


11/19

11

nalazimo kod Liburna na natpisu43(sl. 8) je Lucije Gavije Optat. On je rodom iz Senja,

a prema natpisu dao je, u ast svoje majke, popraviti Liberov hram u Senju.44

Navedeni sveenici, bili su birani prema rotacijskom naelu, a Rimsko

graansko pravo je bilo preduvjet za izbor, ali su sveeniku slubu dobivali i vitezoviperegrinskog podrijetla, tj. oni koji su bili toliko imuni da su mogli organizirati vrlo

skupa tovanja carskog kulta. Ta tovanja su ukljuivala godinju slubu u ast carskog

kulta, morali su izvoditi obrede tovanja, organizirati javne gozbe, te su izdvajali znatna

novana sredstva za odravanje kultnih mjesta. Sve ovo je vodilo ka jaanju veza

izmeu sveenikog sloja i samog cara.45

Obnova carskog kulta uslijedila je dolaskom flavijevske dinastije, kad Skradona

dobiva municipalni status. To je vrijeme kad car Vespazijan, uz tovanje Boanstva

ivueg cara i boice Rome, dodaje i tovanje ostalih diviniziranih careva i carica, a uz

njih i tovanje cezara (nasljednika na carskom prijestolju).46Tako je u Skradoni 2005.

god. naen natpis (sl. 9) postavljen u ast boanskog Augusta i Vespazijana i to od

strane skardonitanskog konventa pod nadlenou cara.47

tovanje carskog kulta u druga dva sudska konventa u Dalmaciji potvreno je

natpisima iz Oneja48(Omia), tj. u selu Bauii gdje je naen rtvenik na kojem stoji

natpis s posvetom boanskom Augustu i boici Romi (sl. 10): Div]o Aug(usto) et

[Romae] / sacru[m].[Ara]m Geni[o l/oc(i) / A]ugustam / ]/ llica vol (.) / sacravit

vel consecravit, a s druge strane posveta zatitniku mjesta.

Drugi natpis posveen je caru Tiberiju iz 33/34. god. (sl. 10a), kao i natpis s

posvetom caru Klaudiju iz 51/52. god., kojega je podignuo namjesnik provincije

Dalmacije Publije Antej Ruf: [Ti(berio) Cla[udio Drusi f(ilio)], Caisa[re Aug(usto)

Germ(anico) pon]tifice m[aximo trib(unicia) pot(estate)] XI imp(eratore) XV,

45Ivana Jadri-Kuan, Pokrajinski, str.49 i 51.

46Isto.

47

Isto, str. 53.48Onejse smatra sreditem tovanja vcarskog kulta salonitanskog konventa, jer je pokrajinsko tovanje

obino smjeteno izvan urbanog areala grada; u: Ivana Jadri-Kuan, Pokrajinski, str. 57.


12/19

12

co(n)s(ule) V] censori, p(atre) [p(atriae) curante P(ublio)] Anteio Ru[fo leg(ato)

Aug(usti) pro pr(aetore) prov(inciae) Dalm(atiae)].49

Osloboenik namjesnika Rufa,P. Anteius Herma,bio jesevir et Augustalis(lan

kolegija zaduenog za tovanje carskog kulta) u Saloni, sagradio je portik svetitaJupitera i boanskog Klaudija.50

Uz ove natpise, u Omiu je naena i mramorna glava (sl. 11) za koju se

pretpostavlja da predstavlja portret cara Tiberija, a N. Cambi je miljenja kako je ona

dio cjeline Tiberijeva rtvenika.51

Aserija, predrimska gradina nedaleko Benkovca, jedno je od najistaknutijih

liburnskih gradova, ali poslije je preureena i postala rimski miunicipij osloboenplaanja tributa (immunes).52 Aserija je imala veliki forum koji se nalazio po sredini

naselja uz JZ zidine, a gradsko svetite je inilo di JI krila svetita i tu se, vjerojatno,

nalazio prost u kojem se tovao carski kult. Upravo u ovom prostor otkriven je natpis

(sl. 12) na arhitravu koji spominje munificijenciju visokog gradskog dunosnika i

flamena boanskog Klaudija (flamen divi Claudii) koji je datiran neposredno nakon

Klaudijeve smrti 54. god. Drugi spomenik vezan uz carski kuilt iz Aserije, tie se

rtvenika s Vuicom i Romulom i Remom i scenama rtvovanja (sl. 13 i 14), a na

podruju provincije Dalmacije otkrivena su jedina tri prikaza s ovom tematikom53 i to

izmeu rijeka Zrmanje i Krke, a ovaj prostor je ujedno i najurbaniziraniji prostor u

provinciji Dalmaciji.54

Slijedi natpis (sl. 15) sa cipusa (liburnski nadgrobni spomeni) na kojem se

spominje carski kult, a otkriven je kod glavnih gradskih vrata 1911. god. Na njemu se

spominjeIulia Tertulla kaosacerdatiDivae Augustae, tj. sveenica boanske Auguste,

carice Livije (tree supruge cara Augusta, umrle 29. god., a didinizirane 42. god.).

49Isto, str. 55.

50Isto, str. 55 i 56.

51Isto, str. 56.

52Kornelija A. Giunio, Carski kult u Aseriji, str. 140 i 141.

53To su: jedinstvena reljefna srebrna fibula polukruna oblika s mitolokim prikazom Vuice koja dojiblizance, Romula i Rema (duine 4,3 cm, irine 2,7 cm. Teina 16,75 gr.), uva se u Arheolokommuzeju u Zadru, inv. br. 969. Slijedi zabatno polje ukraeno reljefom rimske Vuice otkriveno uIvoevcima kod Kistanja, gdje se nalaze ostatci rimskoga vojnog logora castrum, te kasnijeg municipija

Burnum.; u: Isto, str. 145.

54Isto.


13/19

13

enama se imenovanjem na sveeniku dunost odaje poast kao vanim lanovima

drutva.55

Na jo jednom cipusu (sl. 16) otkrivenom 2006. god. kao dio splije u

kasnoantikom obrambenom zidu, nalazimo sudjelovanje ene pri carskom kultu.Naime, komemorirana je Baebia Saturnina, a spomenik joj podie prijateljica sodali

IuliaIadestina. Ovdje rijesodalisoznaava vjersku udrugu ljudi koji se okupljaju radi

zajednikih rtvovanja i bogosluja vezanog uz carski kult.56

Sljedei spomenik iz Aserije na kojem se spominje tovanje carskog kulta je

natpis neodreenog oblika sa sveenikim naslovom sevir Augustalis [VI viro] Aug

(ustalis), (sl. 17).57

Zanimljiv je posljednji spomen o carskom kultu iz Aserije, a nalazi se na

bronanom medaljonu s likom carice Faustine mlae (sl. 18 i 19), ene cara Marka

Aurelija. Prikaz na reversu vodi nas do zakljuka kako se radi o predmetu namjenjenom

darivanju, jer su medaljoni, inae, darivani kao izrazi dobrih elja za Novu godinu, a

ovaj ima prikaz golog djeaka sa klasjem (plodnost zemlje). Ovdje je rije o tome da je

Antonin Pije osnovao insitucijupuellae Faustinianae nakonsmrti supruge 141. god. i to

kao karitativnu organizaciju za kerke siromanih Rimljana.58

Arheoloki nalazi s podruja Naronegovore nam o tovanju carskog kulta ve u

doba Augusta i to na municipalnoj razini, a ne na pokrajinskoj. Ovdje su naeni dijelovi

kipova koji su pripadali hramu (sl. 20) u kojem se, vjerojatno, tovao carski kult.

Uvoenje carskog kulta u Isu (I ssa civium Romanorum), na temelju izgubljenog

natpisa iz Visa podignutog u ast boanskom Augustu DIVVS AVGVSTVS PATER

PROVIDENT(IAE), koji se nalazio na postamentu njegova bronanog kipa, zapoelo

je ve nakon Augustove smrti.59

U Isi je dosad pronaeno pet monumentalnih carskih skulptura, od kojih jedna

prikazuje cara kao poluboanstvo cara Augusta (polugol je), druga uz cara Tiberija ili

Klaudija (sl. 21 i 22). Ova skulptura prikazuje cara u bogato ukraenom metalnom

55Isto, str 145.

56Isto, str. 146.

57Isto.

58

Isto, str. 148.59Ivana Jadri-Kuan, tovanje carskog kulta u Issi, u: Znanstveni skup, Hrvatsko arheoloko drutvo,

arheoloka istraivanja na srednjem Jadranu, 26, Ivevi S, Pitea A (ur.), Zagreb, 2010., (83 -95), str 86.


14/19

14

oklopu, na ijoj sredini se nalazi Gorgona ispod nje tropej sa krilatim Nikama sa strana i

ispod deblo i dva barbara (sl. 21). Ovaj prikaz simbolizira rimsku nadmo nad

neprijateljima.60

Za Isu je bio veoma vaan i boravak Tiberijeva sina Druza u gradu, a on je dao izgraditi

ili proiriti vjebalite uz more (campus) o emu nam svjedoi natpis: DRVSVS

CAESAR Ti. aug. f. divi/AVGVSTI NEPOS COS DEsign. iterum/ PONTIFEX AVGVR

CAMPumdedit/ PVBLIO DOLABELLA LEG PRO praetore (sl. 23), a D. Rendi-

Mioevi smatra da je Druz u provinciji Dalmaciji boravio u prekidima oko tri godine

obilazei sredita provincije i ireu carski kult.61

tovanje carskog kulta za vrijeme flavijevske dinastije zabiljeeno je i

portretima cara Vespazijana (sl. 24) i Domicijana iji je portret preklesan u Trajanov (sl.25) zbog odluke senata o damnatio memoriae. Ovaj je portret u nadnaravnoj veliini

kao i portreti bogova (Jupiter Optimus).62

Prema miljenju N. Cambija, ove skulpture na Isi nisu stajale u niama nego su

bile izloene u nekom manjem svetitu carskog kulta kao i one u Naroni (sl. 20 ), Oneju

itd.63

Epidaur je otkrio vane nalaze koji govore o tovanju carskog kulta. Tako je

naena baza kipa namjesnika Publija Kornelia Dolabele (sl. 26) na kojoj stoji natpis sa

podacima o okupljanju zajednica s ovog podruja i njihovu podizanju spomenika u ast

ovog namjesnika zbog njegova doprinosa izgradnji nekog velikog, za zajednicu

znaajnog, poduhvata. Carski kult je utoliko povezan s ovim kipom i natpisom jer se

prema nekim autorima iz 18. st. Dolabelin natpis nalazio s jo tri simetrino postavljena

korpusa kipova i u blizini nekog objekta koga se tumai, izmeu ostalih, i kao svetite.

Sve to daje mogunost da se ovdje radi o prostoru za tovanje carskog kulta.64

Kip iz Ekva (Aequum, itluk kod Sinja) sadri i natpis na kojem se spominju

boica Roma i August (Romae Augustae sacrorum), datiran je na kraj 2. st., a da se

carski kult tovao u Ekvu govore nam imena carskih sveenika Boanskog Klaudija:

[---] oro [---] / [---] Valen[tino], / [ae]dili, / [flami]ni [Divi Claudi]Aug[usti] / [---].

60Isto, str. 87.

61Isto, str. 87 i 88.

62

Isto, str. 89.63Isto, str. 90.

64Ivana Jadri-Kuan, Pokrajinski, str.58-62.


15/19

15

Osim sveenike slube Valentin je obnaao i dunost edila. S obzirom na tovanje

Boanskog Klaudija natpis se moe datirati neposredno nakon godine 54. Slubu

flamena u gradu Ekvu obavljao je i L. Granius Proclinus: D(is) M(anibus). / L(ucio)

Granio L(uci) f(ilio), / Proclino, dec(urioni)/ col(oniae) Aeq(uensium), flami/ni,

b(ene)f(iciario). Navedeni carski sveenici svoju su slubu bez sumnje obavljali u

hramu carskoga kulta. Kako je car August odbijao sve boanske poasti za ivota u

Zapadnom dijelu Carstva, ipak je dopustio da mu se grade hramovi u zajednitvu sa

boicom Romom, a tu praksu su usvojili i naredni carevi. Unutar hrama u Ekvu

vjerojatno je bila postavljena i statua cara Klaudija, kojoj je moda pripadao sauvani

ulomak donjeg dijela carske skulpture.65

Organizirano tovanje carskog kulta u Dokleji poelo je sa flavijevskomdinastijom, o emu nam svjedoi natpis koji spominje flamen cara Tita (Divi Titi), a

ovdje je sveenik imenovan kao sacerdos at aram Caesaris to govori o tovanju

Vespazijanovih sinova Tita i Domicijana.66

U unutranjosti provincije Dalmacije, u ipovu kod Jajca(Bistua), naen je natpis

koji govori o tovanju carskog kulta: [Au]gusto et[Romae]/ s(acrum), E. Imamovi ga

povezuje uz kult ivueg cara Augusta i boicu Romu, ali kako je natpis fragmentiran i

poetak mu nije sauvan, neki autori smatraju da je tovanje upueno Boanskom

AugustuDivo (Au)gusto67

2.2.Carski kult u provinciji Panoniji

U Panoniji se ne moe govoriti o tovanju carskog kulta prije Hadrijanova vremena,

a moda ak i Trajanova, jer su procesi romanizacije i urbanizacije u unutranjosti

nekadanjeg Ilirika tekli puno sporije nego je to sluaj u primorju i primorskim

regijama. Iz ovog proizlazi da uspostava carskog kulta u Panoniji (Mursi) slijedi

dolaskom Hadrijana na vlast, tj. njegovom smru kada njegov nasljednik Antonin Pijo

zahtjeva od senata proglaavanje Hardijana divusom (boanskim). U Mursi su, kao i u

drugim sreditima tovanja carskog kulta, ustanovljeni najprije sveeniki kolegiji

flamines et sodales koji su se brinuli za obrede i sveanosti vezane uz carski kult. Jedan

65

Ivana Jadri-Kuan, Kult boice Rome., str. 103.66Isto, str. 64.

67Ivana Jadri-Kuan, Kult boice Rome., str. 99-100.


16/19

16

od lanova sveenikog kolegija bio je i flamen Homulin o kojem emo neto rei u

retcima to slijede.68

Carski kult na podunavskom prostoru, kao to smo naveli, tovao u Mursi(Osijek),

to nam potvruje natpis koji spominje darivanje dekuriona i flamena, prilikomizgradnje dvostrukih trjemova i pedeset taberni, Gaja Emilija Homulina: C(aius)

Aemil(ius) C(ai) f(ilius) Serg(ia tribu) Homulinus I dec(urio) col(oniae) Murs (ensium)

ob honorem J flaminatus tabernas L cum I porticibus duplicib(us) in quib (us) I

mercatus ageretur I pecunia sua fecit.Ovaj natpis se datira u Hadrijanovo vrijeme, a

kako se radi o flamenu69, tj. slubenom sveeniku carskog kulta.70

Drugi natpis iz Murse zabiljeio je Katani: divo Hadriano / Mursenses /

conditori suo, ali je ovaj dio natpisa izgubljen. Neki autori smatraju da je ovaj natpis

stajao na bazi careva kipa ili ak na javnoj zgradi u antikoj Mursi.71

Zakljuno, o carskom kultu u Panoniji, moemo rei da ako se zna da je car Hadrijan na

istonom dijelu Carstva bio tovan kao boanstvo (gdje je identificiran sa Zusom

Olimpijskim), a na Zapadu je nakon smrti ubrojen meu bogove, uz Hadrijana se vee i

slubeni kapitolijski kult, tj. na Istoku je Iupiter Olympiusa na Zapadu divus.No, prije

Hadrijana, ovaj divuspredstavlja spomen na stari naslov rimskog Jupitera koji je uvijek

optimus maximus, ali jednim dekretom Hadrijan se titulira kao optimus maximusque

princepsi postavlja sebe iznad svega i svakoga. Natpis sadrava i rije conditor, to u

ovom sluaju nije tek ime osnivaa kolonije Murse, nego se njime eli rei da je

Hadrijan osniva svega to postoji. Ovaj naslov conditor, jedino je naen u Mursi, a

morao je postojati dobar razlog za to, kao to je pogodna atmosfera meu stanovnicima

grada.72

68Mate Sui, Mursensia quaedam, u: VAMZ, 3/18, 1985., (57-70), str. 60.

69Po svemu to se zna, Homulin spadao u flamines divorum(tj. diviniziranih vladara), da je bio annuus

(jednogodinji, za razliku od f. perpetuus), da je njegova titula u skladu s njegovom funkcijom u koloniji(decurio, dok se f. perpetuus obino vee uz edilitet i duovirat). Pripadnici su municipalnog nobiliteta,esto ulaze u ordo equester ili se iz njega regrutiraju. Nakon isteka slube postaju flaminales, zadravajuflamenska odlija i sudjeluju u kultu kao kolegij, slino Arvalskoj brai - (fratres Arvales) u Rimu. Porangu (cursus honorum) flaminat je u municipalnoj zajednici ispred augurata, sacerdocija i pontifikata.

Ponekad moe biti ekvivalent za raniji epihorski sacerdocij, to je za Mursu teko pretpostaviti, ali ne i zaneke zajednice u prov. Dalmaciji (u Asseriji npr.); u: Mate Sui, Mursensia quaedam, str. 57 i 58.

70

Mate Sui, Mursensia quaedam, str. 57-59.71Mate Sui, Mursensia quaedam, str. 65.72

Mate Sui, Mursensia quaedam, str.67 i 68.


17/19

17

Zakljuak

Vidjeli smo ulogu carskog kulta u okvirima Rimskog carstva i kakav je odraz

imao na dogaanja najadransko-podunavskom prostoru, a to je, to vie vezati domau

aristokraciju za centralnu vlast u Rimu. Sve to dovelo je do tovanja carskog kulta u

sreditima provincije Dalmacije kao to su Skardona, Salona, Narona, Bistua (Zenica) i

u kasnije vrijeme panonska Mursa. Vidjeli smo da i arheoloki nalazi poput natpisa sa

hramova i posvetnih kipova, svjedoe o tom irenju, ali i kipovi i portreti koji su u

najveem broju pripadali svetitima u kojima se carski kult tovao. Koliko god

osnivanje ovog kulta nama izgledalo nevano, ono je odigralo nemjerljivu ulogu u

konsolidaciji i koheziji novoosvojenih provincija, jer je uza sebe vezalo itav niz

sveenikih kolegija koje je najveim dijelom inila domaa elita, koja je opet imala

stvarnu vlast u svojim gradovima, iako podinjena Rimu i osobi cara.


18/19

18

Literatura:

GIUNIO A., Kornelija, Carski kult u Aseriji, u:Asseria, 5, 2007., (139-164)

GIUNIO A., Kornelija, Vodee sveenike slube i kolegiji grada Rima i

rimske provincije Dalmacijeslinosti i razlike, u:Histira Antiqua, 18-1, Pula, 2009.,

(409-424)

JADRI, IVANA I MILETI, ELJKO, Liburnski carski kult, u:

Archaeologa Adriatica, 2, 2009., (75-90)

JADRI-KUAN, Ivana, tovanje carskog kulta u Issi, u: Znanstveni skup,

Hrvatsko arheoloko drutvo, arheoloka istraivanja na srednjem Jadranu, 26, Ivevi

S, Pitea A (ur.), Zagreb, 2010., (83-95)

JADRI-KUAN, Ivana, Kult boice Rome u rimskoj provinciji Dalmaciji, u:

VAPD, 104, 2011., (93-111)

JADRI-KUAN, Ivana, Pokrajinski carski kult u rimskoj provinciji

Dalmaciji, u: Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku (VAPD), Vol. 105,

Split, 2012., (41-66)

JELII-RADONI, Jasna, Natpis carice Faustine iz zvonika splitske

katedrale, u: VAPD, 5/100, Split, 2007, (49-61)

SUI, Mate, Mursensia quaedam, u: VAMZ, 3/18, 1985., (57-70)


19/19

19

Documents

CARSKI KULT sem rad iz antičke religije