Upload
margareta-mihalic
View
233
Download
2
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Listek je časopis Udruge tjelesnih invalida Međimurja
Citation preview
časopis udruge tjelesnih invalida međimurja - prosinac 2007. - broj 11
�
Godina kojoj se bliži kraj donijela je dosta novosti osobama s invaliditetom - arhitektonske barijere, naknade za uporabu javnih cesta i cestarine, status roditelja njegovatelja...Vidljivi su pomaci prema poboljšanju statusa invalida u društvu. Za temu ovog broja odabrali smo školovanje i zapošljavanje jer smo mišljenja da se na tom području može i mora puno više napraviti. Uz ugodno čitanje, imajte se dobro.
Riječ urednika .................................................... 1Mediji o nama .................................................... 2Sitnice ................................................................ 39. Škola za voditelje invalida ............................ 4Okrugli stol ........................................................ 6Zapošljavanje osoba s invaliditetom ................................................... 8Samozapošljavanje osoba s invaliditetom .................................................. 10Druženje ............................................................ 14Ljubavna priča ................................................... 16Svjedočanstvo .................................................... 18Sport osoba s invaliditetom ............................... 20Čestitka .............................................................. 24
SADRŽAJ
Izdavač:Udruga tjelesnih
invalida Međimurja
Perivoj Zrinskih 140 000 Čakovec
Tel./fax: 040/391-070e-mail: [email protected]
Urednik:Branko Baksa
Lektorica:Dijana Savić
Grafička priprema i tisak:Tamposit, Nedelišće
“Listek” je besplatan primjerak i o trošku UTIM-
a dostavlja se na adresu članova
“Listek” je tiskan uz financijsku podršku
Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi
Naslovnica:Zlatko Vrzan
“Međimurske novine”
RIJEČ UREDNIKA
�
�
Pristupačnost institucijama od velikog je značaja za osobe s invaliditetom zbog toga što se tako podiže kvaliteta života. Cilj pristupačnosti je da osoba s ivaliditetom sama može rješavati svoje potrebe, bez pomoći druge osobe. Pristupna rampa u Državnom arhivu u Štrigovi dobar je primjer institucije koja razmišlja o svim svojim korisnicima, pa tako i o osobama s invaliditetom.
Sitnice
Zadnja nedjelja u rujnu tradicionalno je vrijeme kada se na središnjem gradskom trgu u Čakovcu održavaju “Radionice na otvorenom”. Franjevački trg bio je mjesto na kojem su žitelji Međimurja mogli vidjeti brojne radove osoba s invaliditetom izrađene raznim tehnikama. Na našem izložbenom prostoru bilo je vrlo živo, a skupilo se i nešto dobrovoljnih priloga. Dijeljeni su naši promidžbeni materijali, kao i materijali Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida i Koalicije udruga u zdravstvu.
Kada je u mogućnosti, naša udruga pomaže svojim članovima na razne načine. Članica Marina Mezga iz Vratišinca bila je vidno uzbuđena kada smo joj nenajavljeno pokucali na vrata. Znajući da se nedugo vratila iz bolnice na oporavak u svoj dom i da zbog nemogućnosti samostalnog kretanja mora nekako kratiti slobodno vrijeme, donirali smo joj računalo, stol i pisač. Njenom veselju nije bilo kraja, uz obećanje da neće zaboraviti svoje školske obaveze.
�
9. škola za voditelje udruga invalida Sljeme, 22.-24.10.2007.
DAMIRA BENC, dipl. iur.,zamjenica ravnatelja Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM
Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Fond) je javna ustanova osnovana Uredbom Vlade Republike Hrvatske 2003. godine temeljem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 143/02. i 33/05. - u daljnjem tekstu: Zakon). Temeljna je zadaća Fonda ispunjenje osnovnog cilja Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom - da se kroz niz aktivnosti potiču poslodavci, prvenstveno na otvorenom tržištu
rada, na zapošljavanje osoba s invaliditetom. S obzirom na činjenicu da je Fond tek nedavno počeo djelovati u obliku u kojem je zamišljen Zakonom, glavnina poslovanja Fonda dosad se svodila na isplatu novčanih poticaja poslodavcima, zapravo je glavnina aktivnosti bila usmjerena na održavanje zaposlenih osoba s invaliditetom. U pripremi su projekti kojima će se ispunjavati i druge aktivnosti u nadležnosti Fonda, tako da će Fond u idućem razdoblju osobito posvetiti pažnju zapošljavanju osoba s invaliditetom i profesionalnoj rehabilitaciji. Provođenje navedenih pojekata usko je povezano s Nacionalnom strategijom izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2007. do 2015. godine (NN 63/07. – u daljnjem tekstu: Nacionalna strategija) kojoj je glavni cilj izjednačavanje i usklađivanje svih aktivnosti na svim područjima vezanim uz zaštitu osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, kako s međunarodnim propisima, tako i
�
unutar nacionalnog pravnog okvira, a sve u skladu sa svjetskim trendovima i nastojanjima da svi aspekti života i djelovanja budu što pristupačniji osobama s invaliditetom. U uvjetima koji vladaju na hrvatskom tržištu rada, povećane ponude i smanjene potražnje radne snage, osobe s invaliditetom imaju velike teškoće u konkuriranju za slobodna radna mjesta. Zapošljavanje je izrazito kompetitivno te osobe s invaliditetom često osjećaju pritisak i samoga posla i radne sredine u kojoj se nalaze. Fond će svojim aktivnostima nastojati postići da se u pozitivan kontekst stavi ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, temeljem njihovih znanja i kvalifikacija, potičući poslodavce da ih zapošljavaju, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima. Nadalje, jedan od ciljeva je da se i poslodavce dovoljno senzibilizira da omoguće ravnopravan pristup osobama s invaliditetom, a osobe s invaliditetom će se, ne sumnjamo, dokazati kao odgovorni i kvalificirani zaposlenici. Mjere osiguranja konkurentnosti osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada potrebno je poduzimati od trenutka stjecanja invaliditeta. Za uspješno ostvarenje toga cilja potrebno je koordinirano djelovanje svih dijelova društva, različitih sustava, institucija, udruga i pojedinaca koji djeluju na tržištu rada. Nadalje, ne prepoznaju se još uvijek mogućnosti koje se otvaraju zapošljavanjem osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu
rada, od kojih je za poslodavce najinteresantnija ekonomska isplativost, kako od rada samih osoba s invaliditetom, tako i od poticaja koje poslodavci za njihovo zapošljavanje ostvaruju putem Fonda. Međutim, sami poticaji još uvijek poslodavcima ne daju dovoljan motiv za zapošljavanje osoba s invaliditetom, u velikoj mjeri radi predrasuda ukorijenjenih u sve pore društva. Prema dosadašnjim iskustvima Fonda, razvidno je da poslodavci, u globalu, ne doživljavaju osobe s invaliditetom kao radno konkurentnu i relevantnu skupinu, prvenstveno zbog predrasuda, ali i radi neinformiranosti poslodavaca o mogućnostima koje pruža zapošljavanje osoba s invaliditetom. Međutim, kada se kontaktira s poslodavcima pojedinačno, ipak određen dio njih ima sluha za osobe s invaliditetom. Poražavajuće je što je broj takvih poslodavaca gotovo zanemariv na sveukupan broj poslodavaca u Hrvatskoj, ali ono što nam daje dozu optimizma ipak je povećanje tog broja iz dana u dan. Aktivnosti Fonda vezane uz poticanje i održavanje zaposlenosti osoba s invaliditetom gotovo na svakodnevnoj bazi osnažuju se i povećavaju te smo duboko uvjereni da će tim aktivnostima izravna posljedica biti povećana konkurentnost osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada.
�
Povodom dana invalida održan je okrugli stol o...
OSOBE S INVALIDITETOM ŠKOLUJU SE ZA POMOĆNA ZANIMANJA ZA KOJA NEMA POSLA
U ukupnoj populaciji nezaposlenih u Međimurskoj županiji, 112 je nezaposlenih osoba s invaliditetom. To u odnosu na ukupan broj nezaposlenih čini udio od 2 posto. Prema zadnjem popisu stanovnika koji je objavljen 2001., u Međimurju je evidentirano 9.849 osoba s invaliditetom, što čini udio od 8,3 posto od ukupnog broja stanovnika. Prema spolu, među nezaposlenim invalidnim osobama, 58 posto je nezaposlenih žena, a 42 posto muškaraca. To je povoljniji odnos nezaposlenih žena u odnosu na žene bez invaliditeta. Među nezaposlenim osobama s invaliditetom, 2 osobe u dobi su do 40 godina starosti, što se računa povoljnom dobi za zapošljavanje. U starijoj starosnoj skupini do 50 godina 7 je osoba,
a starijih od 50 godina je 9. Većina prijavljenih nezaposlenih osoba u Zavodu, njih 99, invalidnost je stekla prije 18. godine života. Invalida rada ima svega 8, vojni invalid je 1, a ostalih invalida 4. S obzirom na dosadašnje radno iskustvo, 54 invalida s evidencije nezaposlenih nema radno iskustvo, a 58 njih s evidencije ima radno iskustvo. Od onih koji imaju radno iskustvo, njih 18 skupilo je po nekoliko mjeseci do godinu dana radnoga staža, do 10 godina radnog staža ima njih 26, od 10 do 20 godina radnog staža njih 8, od 20 do 30 godina radnog staža njih 5, a više od 30 godina radnog staža samo jedan. S obzirom na
kvalifikacijsku strukturu, sedam ih nema završenu osnovnu školu, 16 ih ima završenu osnovnu školu, ali zbog neupjeha nisu završili srednju školu. Obrazovanje u strukovnim školama završile su 54 nezaposlene osobe, kvalificiranih radnika je 17, sa srednjom stručnom spremom 16, a s višom stručnom spremom dva. U tržišnim uvjetima poslovanja i na tržištu rada osobe s invaliditetom otežano se zapošljavaju zbog nedovoljne senzibiliziranosti društva u cjelini za potrebe i prava osoba s invaliditetom. Uz to, osobe s invaliditetom obrazuju se za zanimanja koja nisu tražena na tržištu. U evidenciji su nezaposlenih telefonisti, pomoćni administratori, pomoćni krojači, pomoćni obućari, pomoćni grafičari, pomoćni cvjećari. Gotovo za sva ta zanimanja ima jako malo radnih mjesta, a za neka ih uopće nema. Posljedica neadekvatnog obrazovanja za invalide
Božena Malekoci-Oletić
�
nedostatak je radnog iskustva, a dugotrajna nezaposlenost dovodi do gubljenja radnih vještina i znanja i još težeg uključivanja u svijet rada. Uz to, takve osobe tada gube i motivaciju kao jedan od važnih čimbenika u pronalaženju zaposlenja. No, unatoč 112 nezaposlenih osoba s invaliditetom, u Zavodu ima i zapošljavanja. U ovoj godini istodobno je s evidencije Zavoda zaposlena 41 osoba, od čega svega 4 uz mjere poticanja zapošljavanja. Prijašnjih godina broj osoba s invaliditetom bio je veći, ali svih tih godina bilo je i zapošljavanja osoba s invaliditetom - od 25 do 47 osoba, ovisno kako koje godine. Kao i kod osoba bez invaliditeta, uglavnom se radi o zapošljavanju na određeno vrijeme. Međutim, i to je pozitivno jer takve osobe stječu određeno radno iskustvo koje im pomaže u ponovnom zapošljavanju. Poslodavci možda premalo koriste sufinancirano zapošljavanje osoba s invaliditetom. Razlozi vjerojatno leže u dosta kompliciranom ostvarenju tog financiranja. Okruglom stolu, osim udruga koje se bave problematikom osoba s invaliditetom, bili su nazočni Josip Posavec, međimurski župan, Rudolf Klennert, gradonačelnik Murskog Središća, i Blaženka Dasović, predstavnica Zavoda za zapošljavanje. Međimurski župan upoznao je predstavnike udruga da se u okviru Centra za odgoj i obrazovanje, čiju su gradnju Međimurska županija i Grad Čakovec kandidirali za sufinanciranje u EIB II, predviđa prostor i za rad udruga osoba s invaliditetom. Rudolf Klennert ukazao je na to da su, osim Međimurske županije i Grada Čakovca, ostale općine i gradovi na neki način isključeni iz suradnje s udrugama osoba s invaliditetom. Udruge se same najčešće za pomoć obraćaju Gradu Čakovcu i Županiji, čija imena nose u svojim nazivima, pa oni koji sudjeluju u kreiranju odluka u ostalim općinama i gradovima nisu dovoljno osviješteni da su u udrugama i ljudi iz njihovih sredina. Iznio je i mišljenje da privatne tvrtke u sadašnjim tržišnim uvjetima u ritmu kojim posluju nemaju baš prostora za zapošljavanje osoba s invaliditetom. On rješenje za zapošljavanje osoba s invaliditetom vidi u nekoj vrsti zaštitnih radionica za invalide, premda ih nije tako nazvao. Te firme ne bi smjele biti getoizirane, trebala bi ih osnivati lokalna samouprava, ali nije objasnio što bi one radile. Osobe s invaliditetom čine oko osam posto stanovništva, od kojih mnogi, na žalost, nemaju nikakvih sposobnosti za zapošljavanje. Od malog postotka osoba s invaliditetom koji traže posao ili će ga tek tražiti potrebno je iznaći one obrazovne programe pomoću kojih će se lakše uključivati u posao. Na skupu je rečeno da je gospodarstvo u ekspanziji, poslodavci traže sve više zaposlenih, što otvara nade i za invalide. Na žalost, možda ne u prvom valu, jer ono što poslodavci sada traže je rad na različitim strojevima, a sve su to radna mjesta na kojima ne mogu raditi invalidi.
�
HR
VATS
KI Z
AVO
D Z
A ZA
POŠL
JAVA
NJE
SRED
IŠN
JA S
LUŽB
A ZA
GR
EB
ZAPO
ŠLJA
VAN
JE
OSO
BA
S IN
VALI
DIT
ETO
M
ZAK
ON
O P
RO
FESI
ON
ALN
OJ
REH
AB
ILIT
AC
IJI I
ZA
POŠL
JAVA
NJU
OSO
BA
S IN
VALI
DIT
ETO
M
(NN
143
/02.
, 33/
05.)
ZAK
ON
UR
EĐU
JE
•pr
avo
na re
habi
litac
iju, z
apoš
ljava
nje
i rad
•po
jmov
e os
obe
s in
valid
iteto
m i
sman
jene
ra
dne
spos
obno
sti
•za
pošl
java
nje
i ra
d na
otv
oren
om t
ržiš
tu
rada
•za
pošl
java
nje
pod
pose
bnim
uvj
etim
a•
osni
vanj
e i r
ad u
stan
ova
za p
rofe
sion
alnu
re
habi
litac
iju,
zašt
itnih
rad
ioni
ca i
rad
nih
cent
ara
•m
jere
za
potic
anje
zap
ošlja
vanj
a i r
ada
•os
niva
nje
Fond
a za
pr
ofes
iona
lnu
reha
bilit
aciju
i
zapo
šlja
vanj
e os
oba
s in
valid
iteto
m.
TKO
JE
OSO
BA
S IN
VALI
DIT
ETO
M?
1.
Oso
ba s
inv
alid
iteto
m,
koris
nik
novč
ane
nakn
ade
do z
apos
lenj
a pr
ema
prop
isim
a o
soci
jaln
oj s
krbi
.2.
O
soba
s p
rofe
sion
alno
m n
espo
sobn
ošću
za
rad
pre
ma
prop
isim
a o
miro
vins
kom
os
igur
anju
.3.
O
soba
ko
ja
je
ostv
arila
pr
avo
na
prof
esio
naln
u re
habi
litac
iju
prem
a pr
opis
ima
o za
štiti
voj
nih
i civ
ilnih
inva
lida
rata
.4.
O
soba
ko
ja
je
ostv
arila
pr
avo
na
prof
esio
naln
u re
habi
litac
iju
prem
a pr
opis
ima
o pr
avim
a hr
vats
kih
bran
itelja
.5.
U
čeni
k s
tešk
oćam
a u
razv
oju
prem
a pr
opis
ima
o sr
ednj
em š
kols
tvu.
6.
Oso
ba s
inva
lidite
tom
sta
rija
od 2
1 go
dinu
ko
ja to
pra
vo n
e m
ože
ostv
ariti
pre
ma
svim
na
vede
nim
pro
pisi
ma.
TKO
UTV
RĐ
UJE
INVA
LID
ITET
I SM
AN
JEN
U R
AD
NU
SP
OSO
BN
OST
?
•Za
oso
be o
d to
čke
1. d
o 5.
inva
lidite
t i
sman
jenu
ra
dnu
spos
obno
st
utvr
đuje
na
dlež
no
tijel
o pr
ema
nave
deni
m
prop
isim
a.•
Za
osob
e iz
to
čke
6.
inva
lidite
t i
sman
jenu
rad
nu s
poso
bnos
t, na
tem
elju
na
laza
i m
išlje
nja
ovla
šten
og v
ješt
aka,
od
ređu
je u
prv
om s
tupn
ju u
red
drža
vne
upra
ve n
adle
žan
za s
ocija
lnu
skrb
, a
u dr
ugom
stu
pnju
min
ista
rstv
o na
dlež
no
za s
ocija
lnu
skrb
.•
Pos
tupa
k ut
vrđi
vanj
a po
kreć
e se
za
htje
vom
os
obe,
od
nosn
o nj
ezin
og
zako
nsko
g za
stup
nika
.
ZAPO
ŠLJA
VAN
JE O
SOB
A S
INVA
LID
ITET
OM
•O
sobe
s i
nval
idite
tom
zap
ošlja
vaju
se
pod
opći
m il
i pos
ebni
m u
vjet
ima.
•P
od
opći
m
uvje
tima
smat
ra
se
zapo
šlja
vanj
e po
opć
im p
ropi
sim
a ko
ji od
ređu
ju p
odru
čje
rada
i za
pošl
java
nja.
•P
od
pose
bnim
uv
jetim
a sm
atra
se
za
pošl
java
nje
u us
tano
vi
ili
trgov
ačko
m
druš
tvu
osno
vano
m
radi
za
pošl
java
nja
osob
a s
inva
lidite
tom
, ka
o i
sam
ozap
ošlja
vanj
e os
oba
s in
valid
iteto
m.
•P
od p
oseb
nim
uvj
etim
a za
pošl
java
ju s
e os
obe
s in
valid
iteto
m k
oje
se n
e m
ogu
zapo
sliti
pod
opć
im u
vjet
ima.
10
ZAPO
ŠLJA
VAN
JE P
OD
OPĆ
IM
UVJ
ETIM
A
•Ti
jela
dr
žavn
e up
rave
, tij
ela
sudb
ene
vlas
ti i d
ruga
drž
avna
tije
la, t
ijela
jedi
nica
lo
kaln
e i
podr
učne
sam
oupr
ave,
jav
ne
služ
be,
izva
npro
raču
nski
fo
ndov
i te
pr
avne
oso
be u
vla
sniš
tvu
ili u
pre
teži
tom
vl
asni
štvu
RH
duž
ni s
u na
prim
jere
nom
ra
dnom
mje
stu,
pre
ma
vlas
titom
oda
biru
, u
prim
jere
nim
ra
dnim
uv
jetim
a,
imat
i za
posl
eno:
o
do 3
1.12
.200
5. n
ajm
anje
jed
nu
osob
u s
inva
lidite
tom
na
svak
ih 5
0 za
posl
enih
o
do 3
1.12
.200
8. n
ajm
anje
jed
nu
osob
u s
inva
lidite
tom
na
svak
ih 4
2 za
posl
enih
o
do 3
1.12
.201
1. n
ajm
anje
jed
nu
osob
u s
Inva
lidite
tom
na
svak
ih 3
5 za
posl
enih
o
do 3
1.12
.201
4. n
ajm
anje
jed
nu
osob
u s
inva
lidite
tom
na
svak
ih 2
5 za
posl
enih
.
•O
bvez
a za
pošl
java
nja
osob
a s
inva
lidite
tom
ne
odno
si s
e na
pos
loda
vca
– fiz
ičku
ili p
ravn
u os
obu
– ko
ji zap
ošlja
va
man
je o
d dv
ades
et d
jela
tnik
a.•
Pos
loda
vci
koji
imaj
u ob
vezu
za
pošl
java
nja
osob
a s
inva
lidite
tom
duž
ni
su d
ati
pred
nost
oso
bi s
inv
alid
iteto
m
ukol
iko
udov
olja
va sv
imtra
ženi
m u
vjet
ima
prop
isan
im n
atje
čaje
m.
•P
oslo
davc
i ko
ji im
aju
obve
zu
zapo
šlja
vanj
a os
oba
s in
valid
iteto
m,
a ni
su ih
zap
oslil
i, im
aju
obve
zu p
laća
nja
pose
bnog
do
prin
osa
za
potic
anje
za
pošl
java
nja
osob
a s
inva
lidite
tom
.•
Pos
loda
vci
koji
nem
aju
obve
zu
zapo
šlja
vanj
a os
oba
s in
valid
iteto
m d
užni
su
pla
ćati
pose
ban
dopr
inos
za
potic
anje
za
pošl
java
nja
osob
a s
inva
lidite
tom
.
RA
DN
I OD
NO
S O
SOB
E S
INVA
LID
ITET
OM
•O
soba
s
inva
lidite
tom
za
sniv
a ra
dni
odno
s sk
lapa
njem
ug
ovor
a o
radu
ili
na
dr
ugi
nači
n pr
edvi
đen
pose
bnim
pr
opis
ima
i tim
e st
ječe
pra
va i
preu
zim
a ob
veze
iz
ra
dnog
od
nosa
pr
ema
post
ojeć
em
radn
om
zako
noda
vstv
u R
epub
like
Hrv
atsk
e te
pre
ma
odre
dbam
a Za
kona
o p
rofe
sion
alno
j re
habi
litac
iji i
za
pošl
java
nju
osob
a s
inva
lidite
tom
:
o
Zako
nom
o ra
du o
dređ
eno
najm
anje
tra
janj
e ot
kazn
og r
oka
za o
sobu
s
inva
lidite
tom
do
datn
o se
uv
ećav
a za
mje
sec
dana
, os
im a
ko je
otk
az
skriv
ila s
ama
osob
ao
osob
a s
inva
lidite
tom
ima
za s
vaku
ka
lend
arsk
u go
dinu
pr
avo
na
plać
eni g
odiš
nji o
dmor
u tr
ajan
ju o
d na
jman
je 2
4 ra
dna
dana
o
nosi
telj
osig
urav
anja
zap
ošlja
vanj
a (s
ukla
dno
Zako
nu o
pro
fesi
onal
noj
reha
bilit
aciji
i z
apoš
ljava
nju
osob
a s
inva
lidite
tom
- č
lana
k 29
. Zak
ona,
čl
anak
24.
Zak
ona
o iz
mje
nam
a i
dopu
nam
a Za
kona
o p
rofe
sion
alno
j re
habi
litac
iji i
zap
ošlja
vanj
u os
oba
s in
valid
iteto
m,
NN
143
/02.
, 33
/05.
) m
ože
s po
slod
avce
m u
govo
riti u
vjet
e pr
ilago
đava
nja
osob
a s
inva
lidite
tom
za
rad
u s
vezi
s r
adni
m m
jest
om,
radn
im v
rem
enom
, duž
inom
traj
anja
i
nači
nom
pra
ćenj
a pr
ilago
đava
nja,
st
ručn
im
nadz
orom
, oc
jenj
ivan
jem
ra
dnih
sp
osob
nost
i, sn
ošen
jem
tro
škov
a pr
ilago
đava
nja
i iz
noso
m
tih tr
oško
va te
o d
rugi
m m
eđus
obni
m
odno
sim
a.
SAM
OZA
POŠL
JAVA
NJE
P
od
sam
ozap
ošlja
vanj
em
osob
a s
inva
lidite
tom
sm
atra
se:
•os
niva
nje
obrta
ili za
drug
e - d
jela
tnos
t se
upi
suje
u re
gist
ar n
adle
žnog
tije
la
koje
je iz
dalo
odo
bren
je z
a ob
avlja
nje
djel
atno
sti
•os
niva
nje
djel
atno
sti
slob
odno
g za
nim
anja
(pro
fesi
onal
ne d
jela
tnos
ti)
- dj
elat
nost
se
up
isuj
e u
regi
star
na
dlež
nog
tijel
a ko
je
je
izda
lo
odob
renj
e za
oba
vlja
nje
djel
atno
sti
•os
niva
nje
djel
atno
sti p
oljo
priv
rede
i šu
mar
stva
či
ji je
os
niva
č os
oba
s in
valid
iteto
m
ili
više
os
oba
s in
valid
iteto
m –
dje
latn
ost s
e up
isuj
e u
Upi
snik
sel
jačk
ih g
ospo
dars
tava
ili
ob
iteljs
kih
poljo
priv
redn
ih
gosp
odar
stav
a pr
i ur
edu
drža
vne
upra
ve
u je
dini
cam
a lo
kaln
e sa
mou
prav
e.
Det
aljn
ije
info
rmac
ije
o pr
avim
a os
oba
s in
valid
iteto
m
u po
druč
ju
prof
esio
naln
e re
habi
litac
ije
i za
pošl
java
nja
osob
a s
inva
lidite
tom
pot
raži
te u
nad
ležn
oj p
odru
čnoj
sl
užbi
ili n
a w
eb s
trani
ci H
rvat
skog
zav
oda
za
zapo
šlja
vanj
e:
- web
: ww
w.h
zz.h
r
- t
elef
on: 0
1/61
2 60
87
11
NO
VČ
AN
I PO
TIC
AJI
o
Izno
s: u
vis
ini u
plać
enog
dop
rinos
a za
osn
ovno
zdr
avst
veno
osi
gura
nje.
o
Vis
ina
dopr
inos
a za
os
novn
o zd
ravs
tven
o os
igur
anje
od
ređu
je
se p
rem
a ob
raču
nato
m u
plać
enom
do
prin
osu,
su
klad
no
prop
isim
a o
dopr
inos
ima
za o
bvez
na o
sigu
ranj
a.
KA
DA
PO
DN
IJE
TI Z
AH
TJE
V Z
A
NO
VČ
AN
I PO
TIC
AJ?
o
Zaht
jev
se p
odno
si n
ajra
nije
po
iste
ku tr
omje
sečj
a u
koje
m su
up
laće
ni d
oprin
osi.
o
Oso
be s
inva
lidite
tom
za
koje
se
ostv
aruj
e pr
avo
na n
ovča
ni p
otic
aj
MO
RA
JU B
ITI N
EPR
EKID
NO
SA
MO
ZAPO
SLEN
E N
AJM
AN
JE
GO
DIN
U D
AN
A!
FON
D Z
A PR
OFE
SIO
NA
LNU
REH
AB
ILIT
AC
IJU
IZA
POŠL
JAVA
NJE
OSO
BA
SIN
VALI
DIT
ETO
M
SAM
OZA
POŠL
JAVA
NJE
OSO
BA
S IN
VALI
DIT
ETO
M
Ost
variv
anje
pra
va n
ano
včan
i pot
icaj
za
osob
e s
inva
lidite
tom
po
osno
vi s
amoz
apoš
ljava
nja
Odl
uka
o na
činu
ost
vari
vanj
a po
ticaj
a pr
i zap
ošlja
vanj
u os
oba
s in
valid
iteto
m
(Nar
odne
nov
ine
br. 1
41/0
5., 7
2/07
.)
Odl
ukom
se u
ređu
ju u
vjet
i i n
ačin
os
tvar
ivan
ja p
rava
na
potic
aje
pri
zapo
šlja
vanj
u ko
ji pr
ipad
aju
posl
odav
cu k
oji z
apoš
ljava
oso
be s
inva
lidite
tom
i os
obi s
in
valid
iteto
m k
oja
se
sam
ozap
ošlja
va.
Oso
ba s
inva
lidite
tom
koj
a je
po
kren
ula
vlas
titi p
osao
ima
prav
o na
:
o
novč
ane
potic
aje
o
potic
aje
pred
viđe
ne
pose
bnim
ug
ovor
om o
zap
ošlja
vanj
u os
obe
s in
valid
iteto
m sk
lopl
jeni
m s
Fond
om
za
prof
esio
naln
u re
habi
litac
iju
i za
pošl
java
nje
osob
a s i
nval
idite
tom
.
1�
POT
RE
BN
A
DO
KU
ME
NTA
CIJ
A:
oza
htje
v
oos
obni
pod
aci
oob
raču
n no
včan
og
potic
aja
za
trom
jese
čno
razd
oblje
odo
kaz
da s
u up
laće
ni d
oprin
osi
za
obve
zna
osig
uran
ja
odo
kaz o
prija
vi na
obve
zno m
irovi
nsko
i z
drav
stve
no o
sigu
ranj
e
odo
kaz
o in
valid
itetu
–
sukl
adno
Za
konu
o p
rofe
sion
alno
j reh
abili
taci
ji i z
apoš
ljava
nju
osob
a s
inva
lidite
tom
(N
arod
ne n
ovin
e br
. 143
/02.
, 33/
05.).
ISPL
ATA
NO
VČ
AN
OG
PO
TIC
AJA
oP
otic
aj s
e is
plać
uje
u ro
ku o
d 30
da
na o
d da
na p
odno
šenj
a za
htje
va s
ob
vezn
im p
riloz
ima.
oP
ravo
na n
ovča
ne p
otic
aje p
oslo
dava
c m
ože
ostv
ariti
od
da
na
stup
anja
na
sn
agu
Zako
na
o iz
mje
nam
a i
dopu
nam
a Za
kona
o p
rofe
sion
alno
j re
habi
litac
iji i
zap
ošlja
vanj
u os
oba
s in
valid
iteto
m (
Nar
odne
nov
ine
br.
33/0
5.).
oD
atum
stu
panj
a na
sna
gu Z
akon
a o
izm
jena
ma
i dop
unam
a –
15. o
žuja
k 20
05.
ZA
HT
JEV
I ZA
OST
VAR
IVA
NJE
PR
AVA
NA
NO
VČ
AN
I PO
TIC
AJ
MO
GU
SE
UPU
TIT
I NA
SL
JED
EĆ
U
AD
RE
SU:
FON
D Z
A P
RO
FESI
ON
AL
NU
R
EH
AB
ILIT
AC
IJU
I Z
APO
ŠLJA
VAN
JE O
SOB
A S
IN
VAL
IDIT
ETO
M
Ulic
a gr
ada
Vuko
vara
78
1000
0 Z
agre
b
Det
aljn
e in
form
acije
o m
oguć
nost
ima
ostv
ariv
anja
pra
vana
nov
čani
pot
icaj
na
zap
ošlja
vanj
e os
oba
s inv
alid
iteto
m
mož
ete
dobi
ti:
- te
lefo
nom
na
broj
eve:
01/
6126
087
,
01/6
106
806,
062
/121
212
- fa
xom
na
broj
: 01/
6126
077
- na
web
stra
nici
: ww
w.h
zz.h
r
1�
FO
ND
ZA
PR
OF
ES
ION
AL
NU
RE
HA
BIL
ITA
CIJ
U I
ZA
PO
ŠL
JA
VA
NJ
E O
SO
BA
SIN
VA
LID
ITE
TO
M
SA
MO
ZA
PO
ŠL
JA
VA
NJ
E
OS
OB
A S
INV
AL
IDIT
ET
OM
Ost
vari
van
je p
rava
na
no
včan
i p
oti
caj z
ao
sob
e s
inva
lidit
eto
m p
oo
sno
vi s
amo
zap
ošl
java
nja
Od
luka
o n
ačin
u
ost
vari
van
ja p
oti
caja
pri
za
po
šlja
van
ju o
so
ba
s in
valid
itet
om
(N
aro
dn
e n
ovi
ne
br.
141
/05.
, 72/
07.)
Od
luko
m s
e u
ređ
uju
uvj
eti
i na
čin
ost
vari
van
ja p
rava
n
a p
oti
caje
pri
za
po
šlja
van
ju
koji
pri
pad
aju
po
slo
da
vcu
ko
ji za
po
šlja
va o
sob
e s
inva
lidit
eto
m i
oso
bi s
in
valid
itet
om
ko
ja s
e sa
mo
zap
ošl
java
.
Po
slo
dav
ac k
oji
zap
ošl
java
o
sob
e s
inva
lidit
eto
m i
os
ob
a s
inva
lidit
eto
m k
oja
se
sam
oza
po
šlja
va im
aju
pra
vo
na:
onovčan
e p
oticaje
opoticaje
pre
dviđ
ene p
ose
bnim
ugovo
rom
o z
apošlja
vanju
osobe
s invalid
iteto
m s
klo
plje
nim
s
Fondom
za p
rofe
sio
naln
u
rehabili
taciju
i z
apošlja
vanje
osoba s
invalid
iteto
m.
PO
TIC
AJ
I P
RE
DV
IĐE
NI
PO
SE
BN
IM U
GO
VO
RO
M S
F
ON
DO
M
Jed
no
krat
na
mat
erija
lna
dav
anja
O
bra
zova
nje
zap
osl
en
ih o
sob
a s
inva
lidit
eto
m (
Čla
nci
9-1
1)
o6
0%
izn
osa
tro
ško
va
ob
razo
va
nja
otr
aja
nje
obra
zo
va
nja
na
jdu
že
6 m
jese
ci
otr
aja
nje
obra
zo
va
nja
izn
imn
o
do
12
mje
se
ci, u
z p
reth
od
no
o
do
bre
nje
Fo
nd
a
•O
bra
zova
nje
nez
ap
osl
enih
o
sob
a s
inva
lidit
eto
m u
cil
ju
zap
ošl
java
nja
(Č
lan
ci 1
2-1
4)
oka
o p
rip
rem
a z
a
za
po
šlja
van
je,
od
no
sn
o
sa
mo
za
po
šlja
va
nje
o6
0%
izn
osa
tro
ško
va
ob
razo
va
nja
otr
aja
nje
obra
zo
va
nja
na
jdu
že
6 m
jese
ci
otr
aja
nje
obra
zo
va
nja
izn
imn
o
do
12
mje
se
ci, u
z p
reth
od
no
o
do
bre
nje
Fo
nd
a
1�
•S
red
stva
za
pri
lag
od
bu
rad
no
g
mje
sta
i uvj
eta
rad
a (Č
lan
ci 1
5-1
7)
otr
ošak p
rila
godbe
nadoknađuje
se u
vis
ini
stv
arn
ih tro
škova p
rila
godbe,
ali
najv
iše d
o 1
00 n
ajn
ižih
m
jesečnih
osnovic
a z
a
obra
čun d
oprinosa z
a
obvezn
a o
sig
ura
nja
•K
red
itn
a sr
edst
va p
o
po
voljn
ijim
uvj
etim
a
nam
ijen
jen
a ku
pn
ji st
roje
va,
op
rem
e, a
lata
ili p
rib
ora
p
otr
ebn
og
za
zap
oš
ljava
nje
,o
dn
osn
o s
amo
zap
ošl
java
nje
o
sob
e s
inva
lidit
eto
m
(Čla
nci
18
-19)
onam
ijenje
no
korisnic
ima
nam
jenskih
kre
dita
opra
vo
na s
ub
ve
ncio
niranje
kam
ata
u p
unom
iznosu, ali
najv
iše d
o k
am
atn
e s
tope o
d
7%
godiš
nje
ouvje
t: d
a n
a k
uplje
nom
str
oju
,
opre
mi, a
latu
radi o
soba s
in
valid
iteto
m, odn
osno o
so
ba
koja
se s
am
ozapošlja
va
ISP
LA
TA
NO
VČ
AN
OG
P
OT
ICA
JA
•P
oticaj se ispla
ćuje
u r
oku
od 3
0 d
ana o
d d
ana
podnošenja
zahtjeva s
obveznim
prilo
zim
a.
•P
ravo n
a n
ovčani poticaj iz
čla
nka 3
. O
dlu
ke p
oslo
davac
ostv
aru
je o
d d
ana s
tup
anja
na s
nagu Z
akona o
iz
mje
nam
a i d
opunam
a
Zakona o
pro
fesio
naln
oj
rehabili
taciji
i z
apošlja
vanju
osoba s
invalid
iteto
m
(Naro
dne n
ovin
e b
r. 3
3/0
5.)
.
•D
atu
m s
tupanja
na s
nagu
Zakona o
izm
jenam
a i
dopunam
a –
15. ožuja
k 2
005.
ZA
HT
JEV
I Z
A O
ST
VA
RIV
AN
JE
P
RA
VA
NA
NO
VČ
AN
I P
OT
ICA
J
MO
GU
SE
UP
UT
ITI N
A
SL
JED
EĆ
U A
DR
ES
U:
FO
ND
ZA
PR
OF
ES
ION
AL
NU
R
EH
AB
ILIT
AC
IJU
I Z
AP
OŠ
LJ
AV
AN
JE
OS
OB
A S
IN
VA
LID
ITE
TO
M
ZA
HA
RO
VA
510
000
ZA
GR
EB
Det
aljn
e in
form
acije
o
mo
gu
ćno
stim
a o
stva
riva
nja
p
rava
na
no
včan
i po
tica
j za
zap
ošl
java
nje
oso
ba
s in
valid
itet
om
mo
žete
do
bit
i:
-
tele
fon
om
na
bro
j: 0
1/6
040
495
-
na
web
str
anic
i: w
ww
.fo
nd
.hr
1�
Druženje
LIJEPO NAM JE ZAJEDNO
Naša druženja postaju pravo “obiteljsko” okupljanje koje se s toplinom u srcu željno očekuje. Prekrasna priroda, sačuvan okoliš i kao kruna svega – jezero, što, vjerovali ili ne, djeluje na sve nas. Možda smo se tog dana probudili loše raspoloženi, možda nas muče bolovi ili smo jednostavno umorni od stalne borbe, kako to već jest u našim životima. Dolaskom među poznate ljude i prijatelje sve ružno nestaje kao spužvom izbrisano. Lijepo je kad čovjek može porazgovarati s nekim tko razumije probleme osoba s invaliditetom, tko ima slična ili ista iskustva. Poslije obilnog doručka, održana u sportska natjecanja u visećoj kuglani, pikadu i, od ove godine, u novoj igri - nabaci kariku. Uz veliku želju i s pravim sportskim žarom, uz doigravanja su dobiveni i pobjednici u muškoj i ženskoj konkurenciji u pojedinim disciplinama. Šampioni su s pravom zavrijedili taj častan naziv. Sportski voditelji i, ovom prilikom, suci korektno su vodili natjecanja i nije bilo nikakvih prigovora od strane natjecatelja i publike. Doduše, bilo je neslužbenih tvrdnji da su neki igrali pod utjecajem, u sportu zabranjenih, stimulansa (gemišta, piva...) koje su odbijene bez obrazloženja. Umornima i znojnima od borbe na sportskim terenima, ručak nam je baš pasao. Uz zvukove “benda” koji je svirao samo nama, večer je brzo došla. Slijedio je oproštaj, sa željom da se što prije opet sretnemo. Bilo je i pojedinaca kojima se baš i nije išlo, pa su ostali do sitnih sati. Jednom riječju, lijepo.
1�
VISEĆA KUGLANA
NABACI KARIKU
MUŠKI
1. Stjepan Kosalec (83)2. Dragutin Karnjuš (81)3. Josip Markati (56)
MUŠKI
1. Stanko Bogdan (33)2. Josip Markati (27)3. Lovro Žganec (20)
MUŠKI
1. Vlado Šimunić2. Franjo Cerovec3. Stjepan Kosalec
ŽENE
1. Marija Tarandek (53)2. Elizabeta Sklepić (36)3. Ana Juras (34)
ŽENE
1. Danica Vabec (36)2. Karolina Levačić (27)3. Katarina Kanižaj (26)
ŽENE
1. Marija Müeller2. Katarina Kanižaj3. Marija Tarandek
PIKADO
1�
Ljubavna priča
Malo ljudi još pamti tragediju u Trnovcu 1945. godine u kojoj je petero ljudi izgubilo život u eksploziji mine zaostale iz II. svjetskog rata. Jedna je osoba preživjela tu nesreću – tada četrnaestogodišnja Anđela Žnidarić. Danas žvi u Slakovcu i s radošću me primila u svom domu, spremna u riječi pretočiti životni put koji je prošla doslovce na koljenima, ali uzdignute glave. - Te 1945. godine igrala sam se izvan kuće s vršnjacima i svojom dvije godine starijom sestrom. Iznenada su se pojavila dvojica dječaka, mojih godina, koji su negdje našli i donijeli minu. Jedino čega se sjećam jest da je moja majka viknula da se pazimo i u tom trenutku došlo je do eksplozije. Na mjestu su poginuli moja majka, sestra i dvojica dječaka koji su minu našli te još jedna osoba. Meni su u eksploziji stradale obje noge. Bilo je strašno. Dio tijela poginulih bio je raskomadan i odbačen na okolno drveće. To je iskustvo koje se nikad ne može zaboraviti niti potisnuti – započela je priču krhka Anđela Žnidarić (76) koja danas sa svojim nevjenčanim suprugom Ivanom Mikom živi u Slakovcu. Anđela je kao dijete dva mjeseca proboravila u čakovečkoj bolnici gdje su joj zbog ozljeda amputirane obje noge ispod koljena. Kada je izašla iz bolnice, za nju su se nastavili brinuti otac i brat. I ona za njih. Životom koji je uslijedio kročila je, doslovce, na koljenima. - Kad sam se oporavila od amputacija, radila sam po kući sve što sam mogla. Prala sam veš, kuhala i slično... Sjećam se da sam iz Trnovca katkad na koljenima znala otići do trgovine u Macincu. Žene koje su me susretale
govorile su “jadno dijete” i počele plakati. Nisu mi mogle pomoći jer je to bilo teško vrijeme, vrijeme u kojem su ljudi bili gladni i nisu se imali kome obratiti – priča Anđela i nastavlja se prisjećati jednog posebnog dana kada je došla do zdenca uzeti vode. Tada je već hodala s protezama i imala je 27 godina. - Kod bunara mi je prišao mladić. Bilo mu je samo sedamnaest godina.
Ponudio je da mi ponese vodu do kuće i počeo razgovarati sa mnom. Dao mi je do znanja da mu se sviđam, na što sam mu rekla: “Dečec, idi doma, pa se vrni dok zrasteš.” Tada sam se već sama sebi zavjetovala da se nikada neću udavati – kaže Anđela. Da ni najvještiji pisac ne može izmisliti ljubavnu priču kakvu može ispričati život svjedoče Anđela i njezin Ivek. Svibovčanin Ivan Miko nikad nije zaboravio Anđelu iako im je život u “intermezzu” ponudio puno iskušenja. Ivan se oženio drugom, imao djecu u braku, radio u Austriji i tako pokušao prehraniti obitelj. Međutim, tadašnja supruga pronašla je drugog muškarca, zbog čega su se razveli. Za to vrijeme Anđela je živjela u Trnovcu i održala zavjet dan vlastitom srcu da se neće udati, ali je rodila vanbračnog sina Darka.
NA KOLJENIMA
Ljubavna pričaLjubavna pričaLjubavna pričaLjubavna priča
1�
Ivan se razveo i otišao iz kuće u Zagorju koju je podigao gastarbajterskim novcem. - Tuđina je sve uništila i morao sam otići. Onda sam jednog dana “prešao Dravu” i došao u Trnovec, na Anđelin grunt. Tobož sam iskal prijatelja, a zapravo sam došao zbog nje – smije se Ivan Miko, čovjek koji plijeni radošću i jednostavnošću. Ivan Miko i Anđela Židarić su jednostavno – dobri ljudi. Ljudi koji su osjetili oštricu života na svojoj koži i znaju da sve što je vrijedno i što ostaje jest ljubav. - Ma, kakvi penezi! Pa ne bum ih sobom nosil u grob. Za grob mi trebaju četiri daske, a za to bum navek imal – kaže Ivek.
Tako je Ivek “zrasel” i vratio se po Anđelu. Našli su “kompromis” svojim zavjetima: nikada se nisu službeno vjenčali, no 33 godine žive u slozi i ljubavi. - Kad sam te 1974. u svibnju pristala živjeti s Ivekom, bili smo u velikom siromaštvu. Podizala sam sama sina i živjeli smo na ilovači. Ivek je uredio cijelu kuću u Trnovcu, a ja sam i tada, kao i ranije, zarađivala koji dinar izrađujući upotrebne predmete od “luščija» i plela sam. Tada je već započela moja borba za invalidsku mirovinu, ali to nije bio lak put. Stalno su mi odbijali molbe. Godine 1975., kad smo Ivek i ja već živjeli zajedno, pomogao mi je jedan dobar čovjek i ponovo sam pisala žalbe. Odlučila sam ići i pred maršala, ako treba, da dođem do svog prava. Međutim, tada mi je molba uvažena i prvi put u
životu ostvarila sam stalni prihod na osnovi invalidnosti – pojašnjava naša sugovornica. Usprkos samoći koju su pobijedili, Anđelu i Ivana život je iskušavao i dalje. Oboje su zbog operacija dobar dio svog vremena proveli po bolnicama. Ivan je dobio rak pluća i pobijedio ga. Anđelu su također napale druge bolesti. Napatili su se toliko da bi ih svatko razumio da su se pretvorili u čangrizave, sumnjičave i zatvorene ljude. Ali, oboje su ostali poput nasmiješenih tvrđava koje nije moguće srušiti. Otvorili su širom vrata svog doma i rekli: “Dobrodošli i hvala što vas se naša priča tiče.” No, u pravom smislu tvrđave koja jedna drugu brani od nevolja: ‘’Anđela se boji da ja ne umrem prije nje’’ – kaže (naravno, uz
osmijeh) Ivek. - Prošla sam glad i muku. Hodala sam po kolenaj i po rukaj i s protezama. Sad ne mogu staviti
proteze jer imam rane na nogama. Ostalo je u mojem tijelu i gelera od mine. Onoliko koliko mogu, napravim sama na koljenima, a što ne mogu, pomognu mi unuk i snaha koji žive pokraj nas i pomogne mi moj Ivek – kaže Anđela koju posebno raduje četverogodišnja praunuka Marina koja često uleti u kuću i unese miris radosti. U domovima poput Anđelinog i Ivanovog crpe se najdragocjeniji trenuci ove struke: tamo se ne odrađuje posao, već se srce puni snagom i hrabrošću. Tamo se uči sreća.
Željka Drljić
PREMA SVJETLOSTI
1�
Težak se invalid (u slučaju da mu je oštećen lokomotorni sustav) može jedino sigurno osloniti na štaku, ako je ima. Osloni li se na zajednicu u kojoj živi ili, ne daj Bože, na zakon, (pro)past će. I to je stvarnost. A ne članci zakona koje ljudi prepoznaju kao šifre oštećenja ili oboljenja i koje, najčešće političari, matematički pribrojavaju socijalnoj osjetljivosti države i razini civiliziranosti društva. To je demagogija koja je pala u vodu čim sam kročila u dom šezdesetogodišnjeg Stjepana Štefičara iz Štefanca. Stjepan i njegova supruga Ana Štefičar prvi su put progovorili za javnost. Bez zadrške... jer, kako mi je rekla Ana: Sve smo probali, samo nismo probali hmreti. Stjepan je do kolovoza 1999. godine bio potpuno zdrav čovjek. Bio je u radnom odnosu u metalurškoj tvrtki (nakon propadanja Metalca, gdje je također dugo radio). Tada je iza sebe imao tridesetak godina radnog staža. U kolovozu 1999. godine, u samo jednoj sekundi, na njega se obrušila lavina nevolja. - Bližilo se predvečerje i radio sam s traktorom na polju, blizu kuće. Sinovi su bili sa mnom i ubrzo otišli doma, a ja sam požurio završiti posao jer je te večeri bila na programu nogometna utakmica koju sam želio gledati. Dogodilo se u sekundi... priključni stroj na traktoru me dohvatio i... noževi su napravili svoje. Samljelo mi je obje noge i oštetilo lijevu ruku. Sjećam se da nijednog trenutka nisam izgubio svijest... međutim, u prvim trenucima nisam osjećao ni bol. Bol i patnja su došle poslije... prisjetio se Stjepan kobnog predvečerja ‘99. godine. Stjepan se brzo po dolasku u čakovečku bolnicu morao suočiti s činjenicom da nogama nema spasa. Slijedila je obostrana amputacija. Ruka je donekle sanirana, no trajno je oštećenje ostavilo značajna ograničenja pokreta: To što sam prošao teško se može izraziti riječima. Velika je to patnja i bol i iz toga me izvlačila samo podrška obitelji, najbližih prijatelja i ljudskost
medicinskog osoblja, posebno u Zagrebu – kaže Stjepan, teško razlučujući trenutke koje bi želio opisati, od onih koje valjda nikad neće reći nikome. U zagrebačkom rehabilitacijskom centru saznaje da s amputacijama obavljenim u Čakovcu njegovim mukama nije kraj. Rane nisu bile “čiste” i prijetilo je proširenje infekcije te je Stjepan morao prolaziti nove operacije i nove amputacije ono malo nogu što mu je ostalo ispod koljena. - Kad je sve to završilo i kad su mi u zagrebačkom rehabilitacijskom centru prvi put donijeli proteze, nisam mogao zamisliti da je na tome moguće hodati... no, naučio sam. I danas se, uz pomoć dviju štaka, mogu kretati. Čak vozim i traktor, ali samo po polju... po cesti ne smijem jer mi proteze ne dopuštaju brzu reakciju. Po kući se krećem sa stolcem na kotačiće koji su mu pomogli napraviti prijatelji – kaže Stjepan, a supruga Ana dodaje: Da bi se Stjepan po kući kretao invalidskim kolicima, bilo bi je potrebno adaptirati, a to je prevelik izdatak.
SVE SMO PROBALI, Svjedočanstvo
�0
Rehabilitacija i prilagođavanje na proteze trajalo je oko dvije godine, no do mirovine je Stjepan putovao znatno dulje, više od 3 godine. - Tijekom procesa dobivanja mirovine u Varaždin na komisiju morao sam osobno dolaziti nekoliko puta. Jednom sam pitao doktora na toj komisiji provjerava li on to jesu li mi narasle noge? Stjepan je tijekom oporavka dva puta boravio na rehabilitaciji u Varaždinskim toplicama. Kasnije mu je specijalist iz Zagreba, primarijus Miroslav Jelić, putem medicinske dokumentacije preporučio jednom godišnje stacionarnu rehabilitaciju. No, čakovečka komisija HZZO-a ga je, početkom 2000., glatko odbila. - Prvo su odbili zahtjev za antidekubitalni jastuk koji je preporučila fizijatrica iz Varaždinskih toplica... kasnije i zahtjev za boravak u toplicama. U oba slučaja sam doživjela krajnje osoran i grub odnos u čakovečkom HZZO-u, gdje nas liječnici iz povjerenstva nisu ni tretirali kao ljude. To me do te mjere obeshrabrilo da mi više nije palo na pamet ići tamo. Više nismo ni predavali zahtjev jer jednostavno ne mogu podnijeti da se netko tako ophodi sa mnom, kao da nismo ljudska bića. S druge strane, očigledno nije zakon u pitanju, jer u Zagrebu se prema Stjepanu svi, i liječnici i ostalo osoblje, odnose humano i s poštovanjem. Tamo smo dobili i kolica, i štake, i proteze. Sve se svodi na to na kakvog čovjeka naiđete – kaže Ana. U ljeto 1999. kad se nad obitelj Štefičar nadvio tamni oblak, ostali su na 1.000 kuna Stjepanove naknade koju je dobivao na bolovanju, a mjesečni boravak u bolnici trebalo je participirati s 450 kuna. U kući su tada bila još dva sina školarca te dvije odrasle kćerke koje su se ubrzo udale i otišle iz roditeljskog doma. Danas Stjepanova obitelj živi od njegove male mirovine te 400-tinjak kuna koje dobiva za njegu.
Supruga je nezaposlena, a najmlađi sin pohađa 8. razred. - Problem je što običan čovjek uopće ne može doći do informacije na što ima pravo po zakonu, osobito kad je riječ o invalidima – kaže Stjepan. - Kad vam se dogodi nesreća, svi okrenu leđa. Nismo navikli tražiti jer živimo od svog rada. Stjepan i danas radi gotovo sve kao i ranije. Pomažemo mu sinovi i ja te nekolicina najbližih prijatelja i rodbine koji nas nisu ostavili na cjedilu. Ali, katkad bi čovjek htio samo ljudsku riječ, neki mali znak da nije zaboravljen – kaže Ana Štefičar, a na pitanje je li Stjepana obišao tko od ‘99., odgovara: Iz Centra za socijalnu skrb dolazili su u nekoliko navrata provjeravati nismo li se u međuvremenu obogatili zbog 400-tinjak kuna pomoći za njegu koje primamo. Iz Općine nikada, ni o blagdanima, nije došao nitko. Jedino iz Udruge tjelesnih invalida Međimurja Stjepanu za rođendan i Božić stigne čestitka. I to nas oboje obraduje. Zato što je ljudski - kaže Ana. U Općini Mala Subotica razgovarali smo s načelnikom Josipom Šegovićem koji nam je rekao: Naša vrata su otvorena. Obitelj Štefičar samo treba podnijeti zahtjev, vezan uz visinu komunalne naknade, na primjer, ili za jednokratnu pomoć, u slučaju da im zatreba. Stjepan će ovih dana i u područnom uredu HZZO-a u Čakovcu ponovo pokušati sa zahtjevom za stacionarnu rehabilitaciju u Varaždinskim toplicama. Vjerujemo da neće biti problema s odobrenjem. Ostaje slika koju donosimo, surova u svojoj istinitosti: na jednoj strani mali čovjek kojeg je dohvatila nesreća, samljela mu noge, al’ su mu vjera u vlastite snage i dostojanstvo ostali netaknuti. I zato ne može moliti. Na drugoj strani sustav kojim vladaju šifre i koji opslužuju roboti. Istovremeno, vrata svog srca Stjepan je ostavio odškrinuta... i pustit će svakog tko zastane i iskreno upita: Mogu li pomoći?
Željka Drljić
SAM NISMO PROBALI HMRETI
�1
Sport osoba s invaliditetom
INTERVJU s predsjednikom Saveza za šport invalida Međimurske županije Valentom Purgarom o športu osoba s invaliditetom
Pripremio: Branko Baksa
SPORTOM, REKREACIJOM I KINEZITERAPIJOM - PREVENCIJOM DO ZDRAVLJA
Ciljevi i zadaće:
- suradnja s jedinicama lokalne samouprave i uprave Međimurske županije = FINANCIRANJE- suradnja sa savezima sportskih udruga i klubova /županijski, gradski/ = FINANCIRANJE- objedinjavanje, poticanje i animiranje sporta osoba s invaliditetom- stručno-savjetodavna pomoć udrugama članicama- organizacija i provedba županijskih natjecanja osoba s invaliditetom- sufinanciranje priprema i nastupa natjecatelja na državnim i međunarodnim natjecanjima- kontinuirana suradnja s Hrvatskim paraolimpijskim odborom- dogradnja, organizacija i provedba projekta “Svakog tjedna sportska aktivnost jedna za osobe saktivnost jedna za osobe s
invaliditetom u Međimurskoj županiji” – prevencijom do zdravlja.
Autor i voditelj projekta: Valent Purgar, predsjednik Saveza.
Projekt odobrio: županijski tim za edukacijski program “Rukovođenje i upravljanje za zdravlje” Međimurske županije, potpisuje zamjenik župana Mladen Križaić, dipl. inf.
Sufinanciraju: gradovi Čakovec i Prelog, općine Gornji Mihaljevec, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Belica i Vratišinec.
Vrijeme provedbe: od 24. svibnja do kraja 2007. godine.
Izvoditelji projekta: profesori kineziologije Kristina Horvat, Renato Čuka, Antun JelenićJelenić i Valent Purgar.
Programi koji se provode: - obuka neplivača - usavršavanje tehnika plivanja - kineziterapijske aktivnosti u vodi.
Korisnici programa: djeca, mladež i odrasli.
Izjavu o zdravstvenom stanju i pohađanju potpisalo 82 korisnika.
Prosječno po danu – terminu: 32 korisnika.
Radimo četvrtkom od 17,00 do 19,00 sati na Gradskim bazenima Čakovec.
U promidžbi projekta pomogli su: TV Čakovec, Radio 1 Čakovec, Radio 105 Selnica, Radio Međimurje,Radio Međimurje, Županijske novine Međimurje i Međimurske novine.
��
Dis
cip
lin
e 25
i 50
m- s
lob
odno
- le
đn
o- p
rsn
o-
štaf
eta
4x25
m
Sve
čan
o ot
vore
nje
Val
ja s
e po
tru
dit
i za
jedn
u o
d m
edal
ja
Nat
jeca
telj
i kat
egor
izi-
ran
i na
osn
ovi v
rste
inva
lid
itet
a
Su
ci –
vol
onte
ri im
aju
odgo
-vo
rnu
zad
aću
- ob
jekt
ivno
st
��
Sva
ka
osob
a s
inva
lidit
etom
ima
pra
vo n
atje
cati
se
i pok
azat
i svo
ja u
mij
eća
Oso
be
s te
žim
tje
lesn
im o
šteć
enje
m k
oris
te p
omag
ala
Su
ci m
jere
vri
jem
e i b
odre
nat
jeca
telj
e
Gla
vni s
ud
ac M
iodr
ag d
rži s
ve p
od k
ontr
olom
Za
prv
a tr
i mje
sta
po
kate
gori
jam
a-
zlat
o- s
reb
ro- b
ron
caS
vim
a če
stit
ke n
ap
okaz
anom
zn
anju
pli
vanj
a u
z d
ruže
nje
na
dom
jenk
u
��
Pro
jekt
“S
vako
g tj
edn
a …
” pr
ilog
1.
In
tere
s k
oris
nik
a
vrl
o je
vel
ik,
tre
ba s
ve
evid
enti
rati
Od
rasl
i vol
e k
inez
iter
apij
ske
ak
tivn
osti
u v
odi
Nep
liva
če i
kin
ezit
erap
ijsk
eak
tivn
osti
vod
i pro
feso
rica
K
rist
ina
Pli
vači
usa
vrša
vaju
t
ehn
ike
pliv
anja
pod
bu
dn
im o
kom
Ren
ata
Ču
ke,
pro
f.
��
Dok imamo uspomene postoji prošlost,dok imamo nadu čeka nas budućnost,dok imamo prijatelje lijepa je sadašnjost
časopis udruge tjelesnih invalida međimurja - prosinac 2007. - broj 11