Upload
ivan-rak
View
242
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
SUKOB REFORMISTA I DOGMATISTA – CENTRALIZAM, DECENTRALIZACIJA I NACIONALNO PITANJE
Sukob koncepcija – centralizam vs. decentralizacija
Razilaženja u SKJ i državi
• Komunizam – nova ideologija • Lenjinistička načela demokratskog centralizma • Sukob s SSSR-om - uvođenje radničkog
samoupravljanja i komunalnog sustava - slabljenje centralne vlasti
• Od 60-ih jačanje republika• Sukob reformista i dogmatista
Stupovi Jugoslavije
• Ustroj KPJ• Narodna skupština FNRJ:
Predsjednik republikeSavezno izvršno vijećeVijeće proizvođača
• 3 stupa Jugoslavije: Federacija Komuna Poduzeće
• Federalna jedinica – teritorij, vanjski državni znakovi, organi vlasti, vlastiti zakoni, planovi i proračun, ali i ograničeni suverenitet
Nacionalni dohodak
Osobna potrošnja
UKUPNO 100 % 100 %
Slovenija 177 % 145 %
Hrvatska 115 % 109 %
Srbija 97 % 102 %
BiH 74 % 74, 4 %
Makedonija 61 % 78 %
Crna Gora 54 % 75 %
Slove
nija
Srbija
Mak
edon
ija0%
40%
80%
120%
160%
200%
Nacionalni dohodakOsobna potrošnja
Raspodjela nacionalnog dohotka i potrošnje
Kome je u interesu bio centralizam?
• 1953-59. jugoslavensko gospodarstvo poraslo za 202,8%, a hrvatsko za 19%
• Sredstva za investicije: 1952. Federacija - 100% 1965. 1/3 (ostatak gospodarske organizacije te komune i republike)
• Investicije u Hrvatsku: Do 1952. 26% Do 1958. 22%
Nacionalno pitanje i kadrovska struktura
42%
24%
9%
5%
5% 5%
3%8%
Narodni sastav SFRJ prema popisu iz 1948.
SrbiHrvatiSlovenciMakedonciMuslimaniAlbanciCrnogorciOstali
Nacionalna struktura najviših državnih i partijskih tijela
1948. 1953. 1958. 1963.0
1
2
3
4
5
6
Nacionalna struktura Izvršnog komiteta CK SKJ
Srbi Hrvati
Crnogorci Slovenci
Makedonci
1945. 1953. 1958. 1963.05
101520253035404550
Nacionalna struktura CK SKJSrbiHrvatiCrnogorciSlovenciMakedonciJugoslaveniAlbanciMađariTurciNepoznato
1945. 1946. 1949. 1954. 1958. 1963.02468
1012141618
Nacionalna struktura vlade FNRJSrbijanciHrvatiSlovenciCrnogorciMakedonciPrečaniDalmatinciBiHJugoslaveniNepoznato
Struktura JNA
Srbi
Hrvati
Crnog
orci
Slove
nci
Mak
edon
ci
Ostali
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
Oficiri neposredno nakon rata
OficiriGenerali
Dodjela Partizanske spomenice 1941.
prema republikama
HrvatskaBiHSrbijaCrna GoraSlovenija
Rankovićev pad i Kardeljev trijumf
Sukob Kardelj-Ranković
• Odraz reformističko-dogmatističkog sukoba na odnose u Partiji i državi – sukob između Kardelja i Rankovića za mjesto Titova nasljednika
Ishod: premda je isprva 1962. imao namjeru ukloniti Kardelja, Tito se 1963. ipak priklanja njegovim reformama čime Ranković dospijeva u nemilost
• Privredna reforma 1964./65.• Veljača 1966. III plenum CK SKJ - Ranković napao privrednu
reformu tvrdeći da ona favorizira razvijene republike• Taj Rankovićev istup po svemu sudeći doveo je do intenziviranja
sukoba – Ranković je postao prepreka za provedbu reforme stoga ga je trebalo ukloniti
Brionski plenum
• Obračun s Rankovićem uslijedio je na IV plenumu CK SKJ održanom 1. srpnja 1966. na Brijunima
• Kao povod za njegovo sazivanje i Rankovićevo uklanjanje iskonstruirana je afera prisluškivanja u kojoj je Tito optužio rukovodstvo Udbe na čelu s Rankovićem da su se izdigli iznad SKJ, a u prilog tome ponudio je dokaze o prisluškivanju državnih i partijskih dužnosnika, uključujući i lažnu priču da je i on osobno u svojoj rezidenciji prisluškivan
• Ranković je također optužen za opstruiranje provedbe privrednih reformi• Odluke:
donesena odluka reorganizacije Službe državne bezbebjenosti kako bi se ona prilagodila nastalim promenama u celokupnom društvu i sistemu samoupravljanja
Prhvaćena Rankovićeva ostavka isključenje Svetislava Stefanovića Čeće