CENTRALNI UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA ZAGREBA

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske, veličine oko 800.000 stanovnika, te administrativno, kulturno i gospodarsko središte. Smješten je na obroncima planine Medvednice i proteže se do obala rijeke Save, na srednjoj nadmorskoj visini 122 metra. Zagreb se nalazi na raskrižju putova između srednje i jugoistočne Europe. Sustavna izgradnja kanalizacijske mreže grada Zagreba započela je godine 1892. na lijevoj obali Save. Izgradnja sustava javne odvod-nje na desnoj obali Save povezana je uz izgradnju novih građevina Zagrebačkog velesajma od 1956. godine. Sustav javne odvodnje na lijevoj i desnoj obali Save izgrađen je za prihvat otpadnih i oborinskih voda s ispustima u rijeku Savu. Povremena ispitivanja kakvoće savske vode u području Zagreba zabilježena su 1933. godine, a redovito praćenje kakvoće vode obavlja se od 1970. godine. Tijekom prijašnjih istraživanja utvrđena je dobra kakvoća rijeke Save u području Zagreba, a u drugoj polovici prošlog stoljeća kakvoća se znatno pogoršavala, posebice nizvodno od ušća glavnog odvodnog kanala grada Zagreba. To je bila posljedica gospodarskog razvoja cijele zemlje uz ispuštanje nepročišćenih komunalnih otpadnih voda, a posebice industrijskih.U takvim okolnostima, kako bi se sačuvale vode određene kakvoće ne samo za sadašnje potrebe već i za buduće te time ostvario osnovni uvjet “održivog razvitka”, donošene su pravne mjere za zaštitu, ali i poboljšanje kakvoće voda. Uređaji za pročišćavanje gradskih otpadnih voda su uobičajena i neizbježna mjera zaštite voda. Krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća, u skladu s organiza-cijom za upravljanje vodama na području Hrvatske (danas Hrvatske vode), započeli su i pripremni radovi na izgradnji uređaja za proči-šćavanje otpadnih voda grada Zagreba.

Predgovor ............................................................................................. 4

Projekt infrastrukturnih objekata centralnog uređaja

za pročišćavanje otpadnih voda Zagreba .......................................... 5

Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Zagreba .................... 9

Prvi stupanj pročišćavanja ........................................................... 10

Drugi stupanj pročišćavanja ......................................................... 19

Obrada mulja ............................................................................... 24

Zgrade uprave, pogona i servisa uređaja ............................................... 33

Dovod glavnog cjevovoda otpadnih voda

iz Novog Zagreba do uređaja ............................................................ 35

Crpna stanica Mičevec ................................................................. 35

Domovinski most .................................................................................. 39

Zatvaranje glavnog odvodnog kanala na lijevoj obali Save .................... 43

Izgradnja Čulinečke ceste

od Slavonske avenije do Radničke ceste ........................................... 48

Dogradnja centralnog uređaja

za pročišćavanje otpadnih voda Zagreba ........................................... 49

Model ugovora, kapacitet i učinak pročišćavanja,

utjecaj na kakvoću rijeke Save ......................................................... 51

sadržaj

predgovor Sustavno praćenje kakvoće rijeke Save počinje već 1933. godine, a

1939. donosi se odluka da će se izgraditi uređaj za pročišćavanje

otpadnih voda i to na današnjoj lokaciji. Iako je Zagreb među prvim

gradovima u svijetu izgradio kanalizacijski sustav za skupljanje otpad-

nih voda, tek je 2000. godine potpisan Ugovor o koncesiji - Projekta

infrastrukturnih objekata za potrebe izgradnje centralnog uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba (prosinac, 2000.).Pripremni radovi, izrada potrebne projektne dokumentacije, ishođenje

dozvola i izgradnja uređaja završeni su 2004. godine kada su u pogon

pušteni objekti za mehaničko te 2007. objekti za biološko pročišćavanje

otpadnih voda. Od tada je cijelo postrojenje u neprekidnom pogonu 24

sata dnevno i postiže izvanredne rezultate, koji su daleko bolji od pro-

pisanih EU smjernicama. Za nesmetan rad i pogon te vrhunske rezul-

tate pročišćavanja zaslužna je visokokvalitetna njemačka tehnologija i

oprema te izvrsna izvedba od strane hrvatskih tvrtki i dobavljača.

Upravo je ova dobra suradnja između stranih nositelja tehnologije i do-

maćih tvrtki koje su izvele projektirane radove dokazala da je postojeći

model zagrebačkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, jednog od

najvećih uređaja u ovom dijelu Europe, održiv u ekološkom, gospodar-

skom i svakom drugom pogledu.

Za Zagrebačke otpadne vode d.o.o.:

Mag. Ante Pavić dipl. oec. Dr. Thomas Sichla

5.

3.

5.

4.

1.

6.

1.

7.

1.

2. 4 |

projekt infrastrukturnih objekata centralnog

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda zagreba

1. Glavni dovodni cjevovod

2. Glavni odvodni kanal

3. CUPOVZ

4. Upravno-pogonska zgrada

5. Čulinečka cesta

6. Domovinski most

7. Crpna stanica Mičevec

| 5

Nakon višegodišnjih pripremnih radova, krajem devedesetih godina

Hrvatske vode, kojima je Grad Zagreb bio povjerio obavljanje pripre-

mnih radnji za izgradnju uređaja, donijele su odluku o izgradnji central-

nog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba.

Poboljšanje, očuvanje i zaštita voda proizlazila je i iz međunarodnih ob-

veza Republike Hrvatske. Obveze su nastale potvrđivanjem konvencija

i protokola o zaštiti voda i dvostranih ugovora o vodnogospodarskoj

suradnji sa susjednim zemljama.

Veličina uređaja bila je određena kapacitetom od 1,5 milijuna ekviva-

lent stanovnika (ES), uz mogućnost proširenja za daljnjih 300 tisuća

ES u budućnosti. Nadalje, bio je predviđen drugi stupanj pročišćavanja,

koji omogućava i dogradnju trećeg stupnja pročišćavanja, kada to bude

potrebno.

Za izbor tehnološkog postupka pročišćavanja određeno je načelo “naj-

boljega dostupnog tehnološkog postupka koji ne izaziva pretjerane

troškove”. Daljnji zahtjev bio je da predloženi postupak pročišćavanja

bude provjeren, to jest primjenjivan s uspjehom na uređajima sličnih

karakteristika najmanje pet godina.

Razmatrajući prilike u sustavu javne odvodnje slivnog područja Zagreba

bilo je zaključeno da za potrebe rada uređaja trebaju i druge građe-

vine koje će omogućiti cjelovit i učinkovit rad. Tako je nastao Projekt

infrastrukturnih objekata za potrebe izgradnje centralnog uređaja

pročišćavanja otpadnih voda Zagreba (CUPOVZ ), a činili su ga sljedeći

potprojekti:

1. građevine centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;

2. građevine uprave, pogona i servisa uređaja;

3. dovod glavnog cjevovoda otpadnih voda iz Novog Zagreba na

CUPOVZ, s prijelazom rijeke Save i s crpnom stanicom Mičevec;

4. zatvaranje glavnog odvodnog kanala (GOK-a)

na lijevoj obali Save;

5. izgradnja Čulinečke ceste od Slavonske avenije

do Radničke ceste;

6. Domovinski most.

6 |

| 7

Analizirano je iskustvo u tehnologiji pročišćavanja otpadnih voda ure-

đaja slične veličine kod nas, zatim i u održavanju uz istodobno ospo-

sobljavanje domaćih stručnjaka u upravljanju složenijim uređajima.

Nadalje, u to je vrijeme u Republici Hrvatskoj oživljavanje investicija

bilo posebno otežano zbog visoke cijene zajmova (visoke kamate ri-

zika) te nedovoljnog dotoka svježeg kapitala. Zbog svega toga došlo se

do zaključka da je najpovoljnije čitav projekt izgraditi prema modelu

koncesije (BOT model).

Centar za vode Hrvatskih voda Zagreb pripremio je ponudbenu doku-

mentaciju za međunarodno javno nadmetanje, modelom koncesije,

za Projekt infrastrukturnih objekata za potrebe izgradnje centralnog

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Zagreba. Ponudbenu dokumen-

taciju pozitivno su ocijenili stručnjaci Europske banke za razvoj (EBRD)

pa su u ožujku 1998. Gradsko poglavarstvo i Hrvatske vode objavili

međunarodni poziv za pretkvalifikaciju. Od sedamnaest tvrtki koje su

sudjelovale u pretkvalifikaciji, Povjerenstvo za provođenje natječaja

odabralo je za daljnji postupak devet ponuditelja od kojih su četiri kon-

zorcija predali ponude. Ocjenu ponuda obavilo je Povjerenstvo za pro-

vođenje natječaja uz suradnju međunarodnih konzultanata ( iz Švedske

i Engleske) za tehničko-tehnološka i pravno-ekonomska pitanja. Kao

najpovoljnija, ocijenjena je ponuda Zagrebačkih otpadnih voda (ZOV ).

Zagrebačke otpadne vode osnovale su tvrtke: SHV (danas WTE ) GmbH

Essen, RWE Aqua GmbH Essen i Vodoprivreda Zagreb d.o.o.

Nakon što je Državno pravobraniteljstvo Grada Zagreba dalo mišljenje

da je Ugovor o koncesiji pravno valjan, moguć i dopustiv, Gradska

skupština Grada Zagreba je u prosincu 2000. godine donijela Zaključak

o davanju koncesije za obavljanje komunalne djelatnosti pročišćavanja

otpadnih voda na području grada Zagreba.

Ugovor o koncesiji za Projekt infrastrukturnih objekata za potrebe

izgradnje centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada

Zagreba potpisan je 16. prosinca 2000. godine između Grada Zagreba i

Zagrebačkih otpadnih voda d.o.o.

Postrojenje za obradu mulja

Ulazna građevina, rešetke aerirani pjeskolov-mastolov

Upravne zgrade CUPOVZ-a

Bioaeracijski spremniciPrethodni taložnici

8 |

slika:Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Zagreb (CUPOVZ)

centralni uređaj za pročišćavanje

otpadnih voda zagreba (cupovz)

Naknadni taložnici

| 9Ugovorom o koncesiji bila je predviđena izgradnja uređaja kapaciteta

1,5 milijuna ES, a u prvom razdoblju 1,0 milijun ES. Veličina uređaja

bila je određena u javnom natječaju temeljem prethodno obavljenih

istraživanja i procjena. Ugovorom je predviđeno da će koncesionar

obaviti vlastita istraživanja sadašnjih i planiranih količina i sastava

otpadnih voda i da će na osnovi tih istraživanja obaviti tehnološko i

građevinsko projektiranje uređaja.

Temeljem provedenih novih mjerenja i procjena, ZOV je ponudio Gradu

veličinu uređaja za prvo razdoblje od 1,2 milijuna ES, a za konačno,

potvrđena je vrijednost od 1,5 milijuna ES. Nakon odgovarajućih prego-

vora, Grad je prihvatio prijedlog ZOV-a.

Idejno rješenje kao i tehnološki projekt uređaja izradila je tvrtka

Zagrebačke otpadne vode, odnosno WTE i RWE.

10 |

Ulazna crpna stanica ⁄ kapaciteta 1,2 milijuna ES

Otpadne vode koje dotječu Glavnim odvodnim kanalom (GOK ) i dovod-

nim kanalom iz Novog Zagreba, prije ulaska u crpnu stanicu čiste se

grubom rešetkom. Pužne crpke i čitava crpna stanica su pokriveni, a

zrak se čisti na biofiltru.

OSnOVnE KaRaKTERiSTiKE CRPnE STaniCE SU:

sušni dotok 16.500 m3/h

kišni dotok 30.510 m3/h

broj crpki 3+1 kom.

promjer puža crpke 3.000 mm

geodetska visina dizanja 6,3 m

Zgrada s rešetkama U zgradi koja se također prozračuje, smještene su fine rešetke sa spi-

ralnim transporterom s pranjem otpada te preše za smanjenje obujma.

Isprani otpad odlaže se u spremnike koji se odvoze na sanitarno odla-

galište. Otpadni zrak pročišćava se na biofiltrima koji su smješteni uz

zgradu za rešetke.

OSnOVnE VEličinE REšETKi Za PRVU faZU iZGRaDnjE SU:

broj rešetki 3+1 kom.

razmak otvora 10 mm

širina rešetke 2,8 m

⇢

Prvi stupanj pročišćavanja Kao prva faza prvoga razdoblja izgrađen je prethodni stupanj pročišća-

vanja (mehanički dio) koji se sastoji od: grube rešetke, ulazne crpne

stanice, fine rešetke, pjeskolova-mastolova, fekalne stanice.

Izvedbene projekte prethodnog stupnja pročišćavanja izradili su

Inženjerski projektni zavod – Zagreb i IPRO – Inženjering, Zagreb.

Građevinski radovi izvedeni su za konačno stanje, a oprema je postav-

ljena za kapacitet prvog razdoblja.

| 11

slika:Prethodni stupanj pročišćavanja (mehanički dio)

12 |

PREsJEk:Ulazna crpna stanica s grubom rešetkom

| 13

slika:Zgrada s finim rešetkama

14 | Pjeskolov-mastolovProzračeni pjeskolov mastolov uzdužno je pregrađen perforiranom pre-

gradom u dvije komore. U prvoj se talože tvari veće gustoće od vode, a

u drugoj ulja i masti. Postupak taloženja i isplivavanja potpomognut je

upuštanjem mjehurića zraka. Pijesak se skuplja na dnu, ispire u klasi-

rerima, te se odvozi na odlagalište. Ulja i masti se obrađuju u digesto-

rima. Nakon pjeskolova-mastolova ugrađen je mjerač protoka.

VEličinE PjESKOlOVa-maSTOlOVa SU:

broj linija 2 kom.

broj pjeskolova-mastolova 4 kom.

vrijeme zadržavanja kod suhog dotoka 13,0 min.

vrijeme zadržavanja kod kišnog dotoka 7,5 min.

širina komore pjeskolova 4,0 m

širina komore mastolova 2,0 m

duljina komore pjeskolova 50,0 m

duljina komore mastolova 47,0 m

Prethodno pročišćena otpadna voda ispuštena je privremenim ispustom

u glavni odvodni kanal nizvodno od uređaja.

⇢

| 15

POPREČNi PREsJEk:Pjeskolov-mastolov

UZDUŽNi PREsJEk:Pjeskolov-mastolov

16 | Prethodni taložnici Nakon završene gradnje prethodnog pročišćavanja, postupno su se gra-

dili prethodni taložnici, a istodobno i drugi stupanj pročišćavanja.

Uz pomoć prethodnih taložnika smanjuje se organsko opterećenje u

biološkom dijelu uređaja. Nakon vodomjera otpadna voda dovodi se

u razdjelno okno iz kojeg se ravnomjerno upušta u sva tri taložnika.

Prethodni taložnici su kružnog tlocrta, a zgrtači mulja duljine su pro-

mjera taložnika.

OSnOVna SU OBiljEžja PRETHODniH TalOžniKa:

broj taložnika 3 kom.

vrijeme zadržavanja kod suhog dotoka 1,43 h

promjer taložnika 50,0 m

dubina vode 4,0 m

Mulj iz prethodnih taložnika uklanja se automatski pomoću crpki i

odvodi prema prethodnim zgušnjivačima mulja.

⇢

| 17

18 |

| 19

Drugi stupanj pročišćavanja U biološkom dijelu uređaja pročišćava se otpadna voda do propisane

učinkovitosti drugog stupnja pročišćavanja. Biološki dio uređaja podije-

ljen je u pet jednakih cjelina po 300 tisuća ES. U prvom razdoblju izgra-

đene su četiri linije za kapacitet 1,2 milijuna ES, ali su odmah izgrađeni

i svi pripadajući kanali, cjevovodi i slično za petu liniju do konačnog

kapaciteta.

U tehnološkom smislu predviđen je konvencionalni postupak s aktivnim

muljem koji se sastoji od biospremnika, naknadnog taložnika i recirku-

lacije mulja. Tehnološki i Idejni projekt pripremila je tvrtka Zagrebačke

otpadne vode.

BiospremniciOtpadne vode iz prethodnih taložnika dovode se do razdjelnog okna

u kojem se miješaju s povratnim muljem te se ravnomjerno odvode

prema svim biospremnicima. U biospremnicima uvodi se stlačeni

zrak koji se upušta u otpadne vode preko tanjurastih aeratora s

gumenom membranom.

OSnOVna OBiljEžja BiOSPREmniKa SU:

• broj spremnika 8 kom.

• duljina biospremnika 69,0 m

• širina biospremnika 16,5 m

• dubina biospremnika 5,5 m

• volumen biospremnika 6262 m3

20 | Naknadni taložnici Ispred naknadnih taložnika nalazi se razdjelno okno u kojem se otpadna

voda ravnomjerno raspoređuje na sve naknadne taložnike.

Naknadni taložnici su kružnog tlocrta. Zgrtači mulja duljine su pro-

mjera taložnika. Povratni mulj se kontrolirano odvodi prema razdjelnim

oknima biospremnika, a višak mulja se crpkama potiskuje prema stroj-

nim zgušnjivačima mulja. Plivajući mulj se odvodi zajedno s viškom

mulja na daljnju obradu.

POPREČNi PREsJEk:Naknadni taložnik

OSnOVna OBiljEžja naKnaDniH TalOžniKa SU:

• broj taložnika 12 kom.

• promjer taložnika 50,0 m

• dubina vode uz rub 3,6 m

• dubina vode na dvije

trećine staze protoka 4,2 m

| 21

22 |

Izlazna crpna stanica Pročišćena otpadna voda odvodi se i ispušta u glavni

odvodni kanal gravitacijom do razine vode od 104,8 m

u GOK-u. Kod više razine automatski se zatvara ispust

te se pročišćena voda precrpljuje u GOK pomoću izlazne

crpne stanice.

OBiljEžja SU iZlaZnE CRPnE STaniCE:

• maksimalan dotok iz uređaja 30.510 m3/h

• broj crpki 3+1 kom.

• kapacitet jedne crpke 12.600 m3/h

• visina dizanja 3,8 m

| 23

24 |

Obrada mulja

Temeljni ciljevi obrade mulja su sljedeći:

• smanjiti obujam u svakoj fazi obrade radi manjih

troškova daljnje obrade, prijevoza do mjesta ispuštanja

i manje površine tla na kojem se odlaže otpadni mulj,

• nadzirati daljnju razgradnju otpadnog mulja, kako bi se

spriječili neželjeni poremećaji okoliša nakon konačnog odlaganja.

Za obradu viška mulja iz prethodnog i naknadnog taložnika primijenjeni

su postupci prethodnog zgušnjavanja, anaerobne stabilizacije, naknadnog

zgušnjavanja te strojnog odvodnjavanja mulja.

Obrada mulja temelji se na sedmodnevnom radu uređaja tijekom 24 sata na

dan. Objekti za obradu mulja građeni su za konačno razdoblje veličine od

1,5 milijuna ES.

Početak izgradnje prethodnih taložnika, biološkog dijela i obrade mulja

bio je u prosincu 2004. Prva etapa biološkog pročišćavanja i obrade mulja

(25%) započela je probno u listopadu 2006., druga etapa (50%) u prosincu

2006., treća etapa (75%) u srpnju 2007., a posljednja četvrta (100% prvog

razdoblja) u rujnu 2007.

1.

2.

3.

| 25

Laboratorij radi u skladu s vodopravnom dozvolom, Pravilnikom koji pokriva pra-

ćenje emisija otpadnih voda te internim propisima, a njegova djelatnost obuhvaća

provođenje analiza uzoraka prikupljenih na uređaju za pročišćavanje otpadnih

voda. Svaki dan se vrše analize kompozitnih uzoraka ulazne (influent) i izlazne

(efluent) otpadne vode, u okviru kojih se analiziraju fizikalno kemijskih pokaza-

telji: pH, temperatura, električna vodljivost, otopljeni kisik, boja, miris, taložive

tvari, suspendirana suha tvar, suhi ostatak, te organski (BPK5, KPK) i anorganski

pokazatelji (amonij, nitrati, nitriti, ukupni dušik, ortofosfati, ukupni fosfor).

Osim toga laboratorij vrši analizu svih produkata i nusprodukata koji nastaju tije-

kom procesa pročišćavanja tehnologijom aktivnog mulja, što znači analizu kvali-

tete aktivnog mulja kao i mikrobiološku analizu aerobnog aktivnog mulja.

Svrha laboratorija jest brzo i kvalitetno dobivanje informacija o radu uređaja radi

kontrole izlazne vode i određivanja efikasnosti uređaja te određivanja kvalitete i

učinka tehnološkog procesa. Slikovito opisan laboratorij je uređaj u malom, gdje

se određenim analizama nastoji imitirati dijelove uređaja, kako bi se optimirali

procesi i predvidjeli mogući problemi.

POPREČNi PREsJEk:Naknadni gravitaci jski zgušnjivači

26 |

| 27

Mulj iz prehodnih taložnika zgušnjava se u prethodnim gravitacijskim

zgušnjivačima pomoću zgrtača mulja i miješalica. Višak mulja iz na-

knadnih taložnika zgušnjava se strojno.

VRijEDnOSTi VEličinE PRETHODnOG GRaViTaCijSKOG ZGUšnjiVača SU:

• broj zgušnjivača 2 kom.

• promjer zgušnjivača 24,0 m

• dubina punjenja zgušnjivača 4,4 m

• vrijeme zadržavanja 2,2 d.

KaRaKTERiSTiKE STROjnOG TRaKaSTOG GRaViTaCijSKOG ZGUšnjiVača SU:

• broj strojeva za odvodnjavanje 4+1 kom.

• kapacitet jednog stroja 145 m3/h

Nakon stabilizacije mulj se ponovno zgušnjava u zgušnjivačima

uz pomoć miješalica. Naknadni zgušnjivači koriste se i kao skladišni

spremnici za odvodnjavanje mulja.

naKnaDni ZGUšnjiVači imajU OVa OBiljEžja:

• ukupan obujam 4.342 m3

• vrijeme zadržavanja 2,2 d.

• broj zgušnjivača 2

• promjer zgušnjivača 24,0 m

• dubina punjenja zgušnjivača 4,4 m

Odvodnjavanje mulja obavlja se centrifugama, uz prethodno poboljšanje

svojstava mulja, dodavanjem polimera. Kako bi se postigla zahtijevana

količina suhe tvari mulja od najmanje 30%, na izlazu iz centrifuga, do-

daje se vapno.

OBiljEžja STaniCE Za ODVODnjaVanjE SU:

• broj centrifuga 3+1 kom.

• kapacitet jedne centrifuge 55 m3/h

28 |

POGlED:Anaerobni digestori

| 29

Stabilizacija mulja provodi se postupkom anaerobne razgradnje u

grijanim digestorima. Tijekom postupka stabilizacije oko polovine or-

ganske tvari pretvara se u vodu, ugljikov dioksid i plin metan, koji se

pretvara u električnu energiju. Anaerobna stabilizacija provodi se na

temperaturi 37oC. Mulj se zagrijava na izmjenjivačima topline koji ko-

riste toplinsku energiju nastalu tijekom pretvorbe energije iz bioplina

u električnu.

OSnOVna OBiljEžja DiGESTORa SU:

• broj digestora 4 kom.

• odabrano vrijeme zadržavanja oko 18 d.

• obujam jednog digestora oko 8.840 m3

Organsko prostorno opterećenje digestora iznosi 3,5kg/S.T./m3.d.

Kako bi se osigurao učinkoviti rad digestora, osim grijanja mulja

predviđeno je i mješanje mulja unutar digestora.

Digestori su građeni od armiranog betona u jajolikom obliku. Sadašnji

izgled digestora postignut je izvedbom aluminijske stožaste oplate.

30 |

U postupku anaerobne stabilizacije mulja odvaja se bioplin. Bioplin služi

za pretvorbu u električnu energiju koja se uvodi u elektromrežu uređaja.

Toplinska energija koja nastaje hlađenjem generatora koristi se za zagrija-

vanje digestora i zgrade obrade mulja.

nEKE VRijEDnOSTi O PRETVORBi EnERGijE SU:

• specifična proizvodnja bioplina oko 20 l/ES.d.

• broj spremnika za bioplin 2 kom.

• obujam jednog spremnika 4.200 m3

• energijski udio bioplina 137.797 kWh/d

• električna djelotvornost 37,6%

• toplinska djelotvornost 49,5%

Bioplin koji nastaje u digestorima provodi se preko plinovodnog sustava do

skladišta plina.

Iz skladišta se bioplin transportira do energane kombiniranog ciklusa. Modul

energane kombiniranog ciklusa osigurava upotrebu bioplina i prirodnog plina

čime se omogućuje korištenje potrebne energije i u slučaju nestanka vanjske

električne energije.

| 31

32 |

zgrade uprave, pogona i servisa uređaja

| 33

Sve zgrade uprave, pogona i servisa izgrađene su na odvojenoj čestici,

odmah uz prostor uređaja.

Unutar tih zgrada održavaju se izobrazbe i ostali stručno-edukativni

programi.

iZVEDEnE SU SljEDEćE GRađEVinE (nETO POVRšinE) :

• upravna zgrada 1.560,0 m2

• ambulanta s uredom 445,0 m2

• društvene prostorije 278,5 m2

• restoran s terasom 1.027,5 m2

• višenamjenska zgrada G1 1.037,5 m2

• višenamjenska zgrada G2 1.037,5 m2

• garaže za osobna vozila 440,0 m2

Osim toga, izgrađeni su parkiralište za teretna vozila, športski tereni

(nogomet, tenis, odbojka, košarka), umjetno jezero, prometnice, a ure-

đen je i krajobraz, sve na ukupnoj veličini čestice od 169.695 m2.

Danas su restoran i igrališta otvoreni i za javnost, što je pridonijelo

standardu stanovnika obližnjih naselja.

34 |

dovod glavnog cjevovoda otpadnih voda iz novog zagreba do uređaja

| 35

Crpna stanica MičevecZa dovod otpadnih voda s područja Novog Zagreba izgrađen je glavni

sakupljač od rasteretne građevine u Jakuševcu do crpne stanice

Mičevec te dalje prelaskom Save preko Domovinskog mosta do

CUPOVZ-a. Glavni sakupljač od rasteretne građevine Jakuševac do

crpne stanice Mičevec je armirano-betonski, pravokutnog oblika veli-

čine 2,0 × 2,1 m, a kapaciteta 4,0 m3/s. Kanalizacijska mreža na desnoj

obali Save izgrađena je za mješoviti način odvodnje, a ima i funkciju

cijevne retencije kako bi se smanjila količina rasteretne vode na CS

Mičevec. Na dionici od crpne stanice Mičevec do CUPOVZ-a izgrađen je

tlačni cjevovod od poliesterskih cijevi promjera 1000 mm.

Od crpne stanice Mičevec do Domovinskog mosta tlačni cjevovod nalazi

se u vodozaštitnom području budućeg crpilišta “Kosnica”. Zbog toga je

cjevovod smješten u armiranobetonskom vodonepropusnom kanalu.

36 |

PREsJEk:Crpna stanica Mičevec

Crpnom stanicom Mičevec potiskuje se prema uređaju najveća količina 1,5 m3/s, a najmanje 0,5 m3/s. U slučaju većega

dotoka mješavine otpadne i oborinske vode izgrađen je ispred crpne stanice sigurnosni preljev s visinom prelijevanja na

razini 109,60 m n.m. u rijeku Savu. U slučaju više razine rijeke Save predviđene su crpke za preljevne vode u Savu, uz

automatske zapornice koje sprječavaju povratni tok savske vode. Crpna stanica izgrađena je u “suhoj” izvedbi, odnosno

crpke i pogonski motori nalaze se u suhoj prostoriji, a usisni cjevovod je u crpnom spremniku. Radi sigurnosti tlačnog

cjevovoda, u crpnoj su stanici ugrađeni i tlačni kotlovi za ublažavanje posljedica vodnog udara.

Projektant glavnog cjevovoda i crpne stanice Mičevec bio je Inženjerski projektni zavod d.d. – Zagreb. Radovi su započeli

u srpnju 2004., a završeni tijekom 2010. godine. Na vrijeme trajanja izgradnje bitno su utjecali postupci rješavanja imo-

vinskopravnih odnosa zemljišta.

| 37

38 |

doMovinski Most | 39

Domovinski most je višenamjenska građevina s prometnom, ali i osta-

lom infrastrukturnom funkcijom. U prometnom smislu most povezuje

središte, a posebice jugoistočni dio grada s obilaznom autocestom

te proširenom Zračnom lukom Zagreb. Predviđen je pješački, auto-

mobilski, ali i mogući promet kolosiječnih vozila (tramvaj, gradska

željeznica). Most je namijenjen za prevođenje glavnog cjevovoda otpad-

nih voda iz Novog Zagreba, ali i za prijelaz vodoopskrbnih, plinskih i

električnih vodova s jedne na drugu obalu Save. Ukupna duljina mosta

je 879 m, a širina 34 m. Korito Save premošteno je s jednim velikim

rasponom, konstrukcijom poznatom pod nazivom “most prednapet po

ekstradosu”.

Glavni projekt izradio je Hrvatski institut za mostove i konstrukcije –

Zagreb, koji je na prethodnom javnom natječaju dobio prvu nagradu.

Most je otvoren za promet 5. svibnja 2007.

40 |

| 41

42 |

zatvaranje glavnog odvodnog kanala na

lijevoj obali save

| 43Glavni odvodni kanal (GOK ) sakuplja sve oborinske i otpadne vode na

lijevoj obali Save te ih odvodi u Savu kod Ivanje Reke. GOK je građen

tridesetih godina prošlog stoljeća i na dijelu od Slavonske avenije do

ušća bio je otvoren kanal trapeznog oblika. U međuvremenu je na tom

prostoru izgrađeno novo stambeno naselje (Kozari Bok) pa su neugodni

mirisi iz otvorenog kanala izrazito nepovoljno utjecali na prilike stano-

vanja. Zbog toga je Projektom infrastrukturnih objekata bilo predviđeno

i zatvaranje GOK-a. Projekt zatvaranja GOK-a izradio je Proning DHi d.o.o.

iz Zagreba. Nakon višegodišnjeg planiranja i usklađivanja s mjero-

davnim službama Grada, određeno je da će ovaj potprojekt obuhvatiti

sljedeće građevine:

• zatvoreni presjek GOK-a od Slavonske

avenije do rasteretne građevine;

• rasteretnu građevinu, odnosno preljev “Radnička”;

• zatvoreni kanal preljevnih voda od

preljeva “Radnička” do željezničke pruge;

• otvoreni kanal preljevnih voda od

željezničke pruge do ispusta u rijeku Savu;

• sjeverni i južni kanal otpadnih voda

do uređaja za pročišćavanje;

• preljevne građevine, odnosno crpne stanice na

priključnim sakupljačima s obje strane GOK-a;

• crpnu stanicu “sjever–jug” za prebacivanje

otpadnih voda iz sjevernog kanala do uređaja.

44 | Glavnim odvodnim kanalom odvode se sve otpadne i oborinske vode s

područja grada, ali i potoci s Medvednice. Kako bi se osigurao dotok

na uređaj veličine dvostrukog sušnog protoka, bilo je nužno predvidjeti

rasteretnu građevinu, odnosno kišni preljev.

Naime, zabilježen je protok GOK-a od 65 m3/s, a dotok otpadne vode

na uređaj iznosio bi 5,57 m3/s za kapacitet od 1,5 milijuna ES.

Kišni preljev je uspješno oblikovan na fizikalnom modelu u

Hidrotehničkom laboratoriju Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

Utvrđeno je da se od ukupnog obujma mješovitih voda u rijeku Savu

preko kišnog preljeva ispušta 5%, a pročišćava na uređaju 95% godiš-

njih protoka GOK-a.

Razliku između dvostrukog sušnog protoka i mjerodavnog kišnog do-

toka u GOK-u moguće je zadržati unutar kanalizacijske mreže lijeve

obale pa nije trebalo graditi kišne retencije uz rasteretne građevine.

| 45

POPREČNi PREsJEk:GOK nizvodno od željezničke pruge

POPREČNi PREsJEk:GOK nizvodno od željezničke pruge

46 |

| 47

POPREČNi PREsJEk:GOK uzvodno od željezničke pruge

izgradnja čulinečke ceste od slavonske avenije do radničke ceste 48 |

Od Slavonske avenije do Radničke ceste, odnosno Domovinskog mosta, bila je predviđena izgradnja produžene

Čulinečke ceste ukupne duljine 3.867 m, a širine 22,0 m. Osnovni razlozi njezine izgradnje, odnosno uključivanja u

Projekt, bili su nesmetani prilaz lokaciji uređaja kao i trasiranje dovodnog kanala otpadnih voda iz Novog Zagreba,

odnosno s desne obale Save.

Ukupna duljina ceste podijeljena je u tri dionice:

• LD1 duljine 1.250 m

• LD2 duljine 680 m

• LD3 duljine 1.937 m.

| 49

dogradnja centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda zagreba

Tijekom 2010. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o

određivanju osjetljivih područja, prema kojoj je vodno područje rijeke

Dunav u cijelosti sliv osjetljivog područja (nn 81/10).

U skladu s tim potrebno je otpadne vode pročišćavati tako da zadovo-

ljavaju zahtjeve Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih

voda (nn 80/13). Postojeći uređaj izgrađen je za drugi stupanj pročišća-

vanja, dakle za granične vrijednosti pročišćene otpadne vode koje i danas

vrijede prema Pravilniku o graničim vrijednostima emisija otpadnih voda.

Pri izradi dokumentacije za međunarodni javni natječaj bilo je predviđeno da

izbor načina pročišćavanja otpadne vode, kao i oblikovanje uređaja, mora

omogućiti dogradnju uređaja za treći stupanj pročišćavanja kad to bude

potrebno. CUPOVZ je izgrađen u skladu s navedenim zahtjevima pa će se do-

gradnja uređaja za treći stupanj pročišćavanja obaviti razmjerno jednostavno.

Prema Idejnom rješenju “Proširenje uređaja za pročišćavanje za sma-

njenje dušika i fosfora” (WTE-EVn, 2012), smanjenje ukupnog dušika

obavit će se postupkom nitrifikacije-denitrifikacije. To je postupak koji

se najčešće primjenjuje za razmatranu veličinu uređaja za pročišćavanje

komunalnih otpadnih voda pa primjena fizikalno-kemijskih postupaka

nije razmatrana.

Idejnim rješenjem (WTE-EVn, 2012) obuhvaćena su dva razdoblja izgrad-

nje i to za sadašnji kapacitet od 1,2 milijun ES i planirani od 1,5 milijun

ES. Ukupan fosfor smanjivat će se postupkom kemijskog obaranja,

primjenom željeznog-klorida kao sredstva za obaranje. U idejnom rje-

šenju (WTE-EVn, 2012) razmatrana je i mogućnost primjene biološkog

postupka smanjenja fosfornih spojeva.

50 |

Zagrebačke otpadne vode d.o.o.

(ZOV)

BankeKfW, ERDB

WTE Wassertechnik

Vodoprivreda Zagreb

Potporasavjetovanje

Hrvatske vode

RWE AQUA

SHW/RWE Umwelt Aqua

Vodogradnja d.o.oWTE

RWE AQUA

Ugovor o kreditiranju

Povrat duga i kamate

Ugovor o upravljanju uređajem

Naknada za upravljanje uređajem

Ugovor o koncesiji

Ugovor o izvođenju radova

Naknada za građenje

Grad Zagreb

Naknada za usluge

Domaćinstva,obrti

| 51Ugovor o koncesiji između Grada Zagreba i Zagrebačkih otpadnih

voda d.o.o. – Zagreb potpisan je 16. prosinca 2000.

Opseg radova sadržava cjelokupno projektiranje i izgradnju uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda te izgradnju pripadajućih infrastrukturnih

objekata.

Zagrebačke otpadne vode d.o.o. (ZOV ), kao koncesionar, preuzimaju

cjelokupno financiranje projekta. Osim vlastitog kapitala koji ulažu

osnivačka društva ZOV-a, koncesionar je u svrhu osiguranja jednog

značajnog dijela financiranja sklopio Ugovor o zajmu s njemačkom

Kreditnom bankom za obnovu iz Frankfurta te Europskom bankom za

obnovu i razvoj iz Londona.

ZaGREBačKE OTPaDnE VODE D.O.O. činE:

• WTE Wassertechnik GmbH, Essen (nositelj projekta),

• RWE Aqua GmbH, Essen,

• Vodoprivreda Zagreb d.d., Zagreb.

Koncesionar je prema BOT modelu preuzeo i upravljanje uređajem za

pročišćavanje otpadnih voda te crpne stanice Mičevec u razdoblju od 28

godina nakon potpisivanja Ugovora o koncesiji.

Sve rizike tijekom izgradnje, kao i rada uređaja, preuzele su tvrtke koje

čine Zagrebačke otpadne vode.

Model ugovora, kapacitet i učinak

pročišćavanja, utjecaj na kakvoću

rijeke save Zagrebačke otpadne vode d.o.o.

upravljanje i pogon

WTE

RWE AQUA

Vodoprivreda Zagreb

52 |

| 53

Prema dosadašnjim ispitivanjima na uređaju koji je izgrađen za drugi

stupanj pročišćavanja izmjerene su vrijednosti pokazatelja otpadnih

tvari u pročišćenim vodama koje su 5 do 8 puta niže, ovisno o poka-

zatelju, od dopuštenih graničnih vrijednosti, određenih Pravilnikom o

graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (nn 80/13, tab.2).

Praćenjem kakvoće rijeke Save nizvodno od ušća GOK-a utvrđeno je

bitno poboljšanje kakvoće vode Save nakon izgrađenog CUPOVZ-a. Na

svim mjernim postajama uočena je visoka količina otopljenog kisika –

zasićenost kisikom iznosila je više od 90%.

Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o određivanju osjetljivih

područja (nn 81/10) temeljem koje je na CUPOVZ-u potrebno smanjivati

i spojeve dušika i fosfora.

Na postojećem CUPOVZ-u, iako to nije bilo obvezno, smanjivana su op-

terećenja dušika do 50%, a fosfora 38%.

Izgradnjom dodatnih objekata na CUPOVZ-u (trećeg stupnja pročišća-

vanja) koncesionar jamči da će biti zadovoljeni i zahtjevi za smanjenje

dušikovih i fosfornih spojeva, u svemu prema tablici 2a Pravilnika o

graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda.

IZVOR PODATAKAPismohrana tvrtke Zagrebačke otpadne vode d.o.o., Zagreb.

⇢

nakladnik: ................................... Sveučilište u Zagrebu, Građevinski fakultet, Kačićeva 26, Zagreb

za nakladnika: ........................... prof. dr. sc. Vesna Dragčević, dipl. ing. građ.

urednik: ........................................ prof. emer. dr. sc. Stanislav Tedeschi, dipl. ing. građ.

autori: ........................................... prof. emer. dr. sc. Stanislav Tedeschi, dipl. ing. građ.

prof. dr. sc. Davor Malus, dipl. ing. građ.

doc. dr. sc. Dražen Vouk, dipl. ing. građ.

lektorica: ..................................... mr. sc. Smiljka Janaček-Kučinić

prijevod: ....................................... Davies d.o.o., II Cvjetno naselje 25, Zagreb(na engleski)

fotografije: ................................ arhiva ZOV-a, Damir Martinović

snimke iz zraka: ........................ Studio HRG d.o.o.

kompjutorski slog: .................. OCEANGRAF, Zagreb

tisak: ............................................. GRAFOMARK, Zagreb

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu

Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

pod brojem 869952

ISBN 978-953-6272-66-2

| 55

56 |