Page | 1

Jednostavno pojanjenje Ideja Rada na Sebi

- Maurice Nicoll -

Prevod: Bhaerava Banja Luka, 25. maj 2011.

Page | 2

Simbol Uspavanog ovjeka iz Liber Mutus (Tiha Knjiga) - Alhemiarski

tekstovi - objavljeni u 17 vijeku.

Page | 3

Jedan

Svi ljudi su podjeljeni na "dva ovjeka" - ovjek koji mislimo da jesmo i ovjek koji stvarno jesmo. Samo uz pomod Svjesnosti moemo ovo shvatiti i primjeniti. Mi ne moemo shvatiti da smo "dva ovjeka" ukoliko ne Razumijemo ta se misli pod Posmatranjem Sebe. Mi vidimo spoljanji svijet: tj. ono to nam naa ula daju da vidimo. Ali ula su okrenuta ka spolja, od sebe, i ne mogu da vide to je neko u sebi, ne moemo da vidimo svoju unutranjost. Ali mi imamo jedan organ unutar sebe koji moe da posmatra tu stvar koju zovemo "sebe". Tj. on moe da vidi nae misli, emocije, raspoloenja. To je poetak postanka drugim ovjekom. Na ivot ovisi o toj stvari koju zovemo "sobom". Ako elimo da imamo drugaiji ivot, prvo to moramo jeste da shvatimo kakav ivot imamo trenutno. Sve dok ostajemo ovo "sebe" na ivot ne moe da se izmjeni. On de uvijek privlaiti iste situacije, nesporazume, razoarenja, itd. Rad poinje sa vienjem ta je ovjek sada, kakva vrsta ovjeka je on upravo sada. Na primjer: ako tretiramo ljudi bez uvaavanja njihovih osjedanja i ako ih uopte i ne znamo, mi demo uvijek patiti zbog njihovih elja, i zbog toga to ne ele da budu sa nama. Ali ne vidimo nai krivicu u tome i krivimo druge zbog toga. Ukoliko ne vidimo kakvi smo, krividemo druge. Drugi ljudi shvataju kakvi smo: ali mi ne vidimo kakvi smo - ukoliko ne ponemo da posmatramo sebe. Bez direktnog vienja toga kakvi smo, mi vjerujemo da nas drugi ne tretiraju onako kako smo zasluili ili kako mislimo da smo zasluili. Ako posmatramo ta mislimo i osjedamo, ta govorimo, kako se ponaamo, nakon nekog vremena pojavljuje se nova memorija, memorija o nama kakvi jesmo. Nakon toga poinjemo uviati da mi nismo onakvi kakvi mislimo da jesmo. Poedemo da se ponaamo drugaije, nedemo okrivljavati druge, nedemo osjedati da nam neko neto duguje ili da mi nekom neto dugujemo. Poedemo shvatati da smo "dva ovjeka" i da smo to oduvijek i bili. Sve to smo o sebi pretpostavljali bilo je imaginarno. Kada uvidimo kontradikciju izmeu naeg imaginarnog "sebe" i onog to stvarno jesmo, poedemo da se mjenjamo, zato to se

Page | 4

poinjemo razdvajati od iluzije o nama samima. Poinjemo realizovati da se moramo odmoriti od lanog sebe i njegovog temelja. Kada posmatramo kakvi stvarno jesmo mi se otvaramo ka primanju Pomodi - Pomodi koja nas moe stvarno promjeniti. Pomod ne moe dodi ukoliko smo mi zadovoljni sobom. Rad govori da Pomod postoji samo za one koji poinju shvatati, u svakodnevnom ivotu, u svemu to govore i ine, da oni nisu ono to pretpostavljaju da jesu. Kada poeno da se posmatramo mnogo iskrenije, na cijeli ivot poinje da se mjenja. Ali to znai posmatranje tokom vedeg vremenskog perioda, naina na koji priamo, na koji mislimo, kako kritikujemo, kada smo ogoreni i nain na koji tada priamo, naina na koji reagujemo na druge, miljenja drugih na koja reagujemo, naina na koji se ulizujemo, naina na koji sudimo drugima, nau sujetu, okrutnost, raspoloenja, emocije. Sve dok ne razdvojimo sebe od ovih stvari, ostajemo mehanini. Na Psiholoki ivot, na unutranji ivot, je u tami, sve dok ne pustimo svijetlo u njega, nau Svjesnost. Da bi se to desilo moramo podjeliti sebe na dva dijela - na posmatraki dio, tj. ono to posmatramo i na Posmatraa. Kada je Posmatrako Ja uspostavljeno u nama, ono je forma "Ja" koju sva ostala "ja" sljede. On je u poetku mali i slab, ali je kao prozor kroz koji ulazi svjetlost.

Page | 5

Dva

Cilj Posmatranja Sebe jeste da nam ono omogudi da se promjenimo. Ali prvi Cilj je da nas uini svjesnijim nas samih. Samo ako sebi omogudimo da postanemo Svjesniji omogudavamo poetak promjene sebe. U svakodnevnom ivotu mi vidimo samo ono to je izvan nas, i ne primjedujemo ono to se zbiva u nama, kako mislimo, kako osjedamo, govorimo, i ne primjedujemo da to sve radimo na isti nain. Ali mi imamo unutranje ulo. Ono je nerazvijeno, ali se moe razviti, i tada nam pokazuje kakvi smo - i pomodu njega moemo da se promjenimo. Ne moemo da se promjenimo ukoliko ne vidimo kakvi smo. Praktikujemo Posmatranje Sebe, Svjesnost, u cilju povedanja nae Svjijesti, a bez povedanja Svjesti nita u nama - ili u ovjeanstvu - ne moe da se promjeni. Praktina strana Rada poinje Samo-Posmatranjem, a ne pokuavanjem da promjenimo spoljanje okolnosti ili ljude; ono mora biti nekritino Samo-Posmatranje. Prirodno imamo malu mod Samo-Posmatranja, koje nikada ne ide iza odreene take. Poinjemo kritikovati sebe. Tada se zaustavljamo i stavljamo sebe u pravedniki poloaj, da bi povratili svakodnevni osjedaj sebe samih. Moramo prodi ovu taku, i moramo stedi snage da se suoimo sa onim to posmatramo, potpuno oputeno. Ovo je teko zato to smo Identifikovani, zato to smo vezani za sebe i, prirodno, mi smo uvijek zainteresovani samo da ne ispadnemo glupi ili smijeni. Moramo se posmatrati, ne samo kada uinimo neto pogreno, ved i ono to se zbiva unutar nas nakon toga. Ne moe da bude nikakve promjene ukoliko ne prestanemo sa samo-kriticizmom. Da bi zapoeli Samo-Posmatranje moramo poeti sa neim specifinim; na primjer, prianje i ponaanje pod odreenim okolnostima. Moramo znati te stvari istinski, objektivno i bez kriticizma. Kada primjetimo rijei koje izlaze iz naih usta bez nae volje podinjemo uviati kako nemamo svjesnosti, i kako u nama postoji neto to nismo mi i to ne moemo kontrolisati. Moramo prouavati sebe kao da smo neka druga osoba, nezavisna od nas samih.

Page | 6

Rad kae da je ovjek Mehanian, i da na ivot reaguje Mehaniki. Prvi korak u promjeni sebe jeste postepeno shvatanje da smo Maina. Mi ne gledamo u sebe. ivimo u Stanju Unutranje tame, i nita se ne moe promjeniti ukoliko ne pustimo svijetlo u tu tamu. Zamiljamo da sebe znamo. Ali reagujemo automatski na ivot u svakom trenutku. Samo-Posmatranje nam pokazuje nas same dio po dio; i Samo-Posmatranje, putanjem svijetla, zapoinje promjenu u nama samim svojim postojanjem: zato to je ta Svjetlost sama Svjesnost, pod uslovom da je ne-kritika. Iluzija da smo Svjesni i da smo Jedno spreava nas da se promjenimo. Mi vjerujemo da imamo jedno nepromjenjivo "Ja". Prvo moramo ne-kritiki Posmatrati sebe. Kada ponemo da shvatamo da je ono to priamo i da su akcije koje se deavaju unutar nas, bez nae svjesnosti o tome, poinjemo da zadobijemo novo vienje sebe. Ali mi mislimo da znamo sebe, da se poznajemo i da pamtimo sebe, sve dok nam Samo-posmatranje ne pokae da nismo svjesni sebe i da sebe zamiljamo te da smo maine. Tada, nekritino Samo-Posmatranje de spreiti mnoge stvari da ne zauzmu mjesto u nama, i pokazade nam ta nismo. Pokazade nam da je naa uspavanost omogudavala da se ponaamo i ivimo na mehanian nain. Rad poinje sa nama samima, i njegov Cilj je da nas promjeni. Promaidemo poentu ako mislimo o tome kao spoljanjem dogaaju. Svako ima mogudnost da se promjeni, i promjena, sebe ili svijeta, lei u ovom. Ako se mi promjenimo, pravimo mogudnost da se i drugi promjene. Ali mi se ne moemo promjeniti ukoliko ne pone posmatrati sebe. Obamnuti smo miljenjem da ono to je izvan nas mora da se promjeni. Kroz nae stavove o drugima deavaju se svi mogudi sukobi, i ne vidimo da smo mi odgovorni za te situacije. Ali moemo postati svjesni naeg kriticizma, i da ono to drugi o nama govore moe biti istina. To moe znaiti da smo posmatrali sebe mnogo ire nego inae, da smo postali mnogo svjesniji samih sebe i to je ono to mjenja situaciju. Samo-Posmatranje nam omogudava da budemo mnogo svjesniji sebe, i to je polazna taka Rada.

Page | 7

Tri

Promjena znai promjenu onog to smo sada. ovjek ne moe vie ostati sa istim miljenjima, ili osuivanjima drugih na isti nain kao prije. Stvar nije u tome da se neto doda na ono to je ovjek u ovom trenutku, ved je u tome da se promjeni razina ljudskog bivanja. Sa take gledita Rada, ovjek se smatra nesvjesnim. Povedanje Svjesnosti moemo razviti putem istinskog znanja o sebi, putem Samo-Posmatranja. Mi zamiljamo da smo potpuno svjesni. Rad kae da ivimo u svijetu uspavanog ovjeanstva, i mi smo sami uspavani. Svata se moe desiti u tom svijetu, i sve se inae deava. Oduvijek je tako bilo i bide ukoliko se ne probudimo. Ako se probudimo, novi svijet de postati mogud. Prvo, ovo zahtjeva potvrdu da smo uspavani, i nakon toga zahtjeva odustajanje od iluzije i slike o sebi. Sve nae terije o poboljanju svijeta, dok smo i dalje uspavani, samo pojaavaju uspavnost ovjeanstva. Ovo su etri Stanja Svijesti koja su moguda ovjeku: 4. Stanje Objektivne Svijesti, 3. Stanje Samo-svijesti, ili Svjesnosti Sebe, ili Svijesti o samom sebi, ili Budnosti, 2. Tzv. budno stanje, 1. Duboki San. U Prvom Stanju Svijesti mi spavamo, bukvalno, u krevetu, tj. mi smo u Dubokom Snu. U Drugom Stanju Svijesti mi hodamo svijetom, okupirani smo dnevnim zbivanjima, zamiljamo da smo budni, i slino. Ali tek u Tredem Stanju Svijesti smo u Istinskom Budnom Stanju, koje je nae Istinsko pravo. etvrto Stanje Svijesti je Svijest o Istinskom Stanju stvari, kakve one stvarno jesu. Ukoliko ne dospijemo u Trede Stanje Svijesti ne moemo primiti Pomod. Pomod nas moe desegnuti samo ako shvatimo da smo Uspavani. Uspavani ovjek ne moe dobiti Pomod.

Page | 8

Radna Ideja Pomoi

Pomod moemo primiti samo ako Radimo na Sebi, i kroz Samo-Pamdenje raste nivo Svijesti u nama samima u Vie Stanje Svijesti. Tada nas Pomod moe dosegnuti. Kada ovjek shvati da je Uspavan, on shvata da mora imati Pomod. Postoji parabola u Radu koja ilustruje situaciju ovjeka u sadanjosti. ovjeanstvo je vrsto Uspavano, i hoda rubom ambisa ali to ne vidi. Ali ovjek kao individua moe da se probudi i shvati da se nalazi na rubu ambisa; i ako je otvori oi vidjede da iznad njegove glave postoji konopac uz koji se moe popeti: ali da bi uhvatio konopac on mora skoiti. Ali sve dok smo na nivou na kojem zamiljamo da nam se moe pomodi ovakvima kakvi sada jesmo, Pomod ne moe da nas dosegne. Za bolji nivo Postojanja moramo da se promjenimo. Samo-popustljivost, samo zadovoljstvo, sujeta, neznanje - sve to, i mnoge druge stvari, spreavaju Pomod da stigne do nas. Molitva je izvorno stvorena da traimo Pomod da nas se podigne na vii nivo Svjesti. "Oe na" je stvorena, dizajnirana da ovjek moe da pamti sebe, za promjenu njegovog Bida, tako da se Pomod moe spustiti na nas. Priroda Pomodi je, prvo, da nam pokae gdje smo "pogreni". Rad ui da postoji Pomod, ali ona dosee ovjeka samo ako on promjeni svoje stanje i podigne sebe u Trede Stanje Svijesti. Ako zaista osjedamo nau situaciju, pokuademo da se podignemo na novi nivo Svijesti.

Page | 9

etri

Pomod postoji, ali ona moe samo da dosegne Trede Stanje Svijesti - zvano Samo-Svijest ili Budnost. To je prvo istinsko Stanje Budnosti. Da bi postali Svjesni mi moramo da posmatramo sebe; moramo posmatrati ta govorimo, ta mislimo, ta osjedamo, koje senzacije imamo, kakvi su nam pokreti i slino. Moramo posmatrati sebe na Ispravan nain, sa jasne poetne take, u jasnom pravcu. Prvo, mi nismo Jedno, ved Mnotvo. Mi smo Misaoni ovjek, Emotivni ovjek, ovjek Akcije (Motoriki ovjek), Instiktivni ovjek koji osjeda glad, e, vrudinu, hladnodu, napredak ili bolest. Sve ovo je kontrlisano onim to Rad zove Centri. Intelektualni Centar kontrolie nae miljenje, Emotivni Centar kontrolie nae Emocije koje osjedamo, Motoriki Centar kontrolie nae pokrete tijela, Instiktivni Centar kontrolie unutranji rad tijela, npr. probavu, cirkulaciju krvi, disanje i senzacije. esto puta mi mislimo jednu stvar a osjedamo drugu zato to razliiti Centri ne rade u harmoniji. Ako ovjek Posmatra Sebe samo u relaciji Intelektualnog Centra i Emotivnog Cetra on de uvidjeti da je on Mnotven, da je on "dva ovjeka" ne Jedan. Um Motorikog Centra radi drugaije od Uma Intelektualnog Centra - naprimjer, Motoriki aktivira ruke kada sviramo klavir, a Intelektualni aktivira Um kada mislimo i razgovaramo. Rad tijela kontrolisan je putem Instiktivnog Centra. Cijeli unutranji rad organizma odvija se bez "znanja" Intelektualnog Centra. Ako elimo da znamo sebe na Ispravan nain, da budemo mnogo Svjesniji samih sebe, prvo moramo Posmatrati ove Centre, ili razliite Umove u nama samima. Na primjer, posmatramo ranojutarnje ustajanje i sve tekode koje ono izaziva, te na taj nain uviamo da nismo Jedno. To pokazuje kako Intelektualni Centar ne moe sam po sebi da kontrolie rad ostalih Centara. Dva Centra moraju biti u saradnji kako bi mogli kontrolisati tredi.

Page | 10

Prva faza u samo-promjeni jeste shvatanje da ovjek nije Jedna osoba. Moramo shvatiti da smo mi etri razliite osobe, etri ovjeka sa razliitim Umovima. Svaki Centar ima na raspolaganju odreenu koliinu sile ili snage za obavljanje nekog posla. Ako je ova snaga uzaludno troi Centar ne moe da radi ispravno. Ne moemo da koristimo odreeni Centar onoliko koliko bi smo to eljeli. Snaga biva iscrpljena. Ali tada moemo koristiti drugi Centar, tj. moemo koristiti snagu drugog Centra. Sve to radimo uzima Energiju ili Snagu - miljenje, osjedanje, pokreti, jedenje, pijenje, itd. Kada djelujemo Mehaniki mi djelujemo iz Centra u kojem je pohranjena Snaga i koji je privuen sa neim. Moramo razumjeti da ako smo iscrpljeni u jednom Centru mogude je da koristimo snagu iz drugog. Na ivot rasporeen je po naim Centrima. Svaki od njih ima razliite interese koji nisu suprostavljeni ved su komplementarni jedni drugima, i svaki od njih je neophodan za ljudski ivot. Balansiran ovjek oznaava ovjeka u kojem svi Centri rade normalno i imaju ispravan nain akvitnosti, djelovanja. Intelektualni i Motoriki Centar mogu djelovati pod direktnim naporom, tj. na njih moemo uticati. Moemo raditi na nekom problemu, koncentrisati se i slino, ili raditi neki fiziki posao. Ali ne moemo uiniti da imamo odreenu Emociju, ili uiniti da osjedamo glad, hladnodu, vrudinu, i slino. To odreene mjere moemo se oduprijeti emocijama ili senzacijama, ali ne moemo direktno uticati na odreene Emocije ili Senzacije koje imamo.

Page | 11

Pet

Svi ljudi imaju Intelektualni, Emotivni, i Instiktivno-Motoriki Centar, ali u razliitim ljudima ti Centri su razliito razvijeni. Na primjer: Uzmimo ovjeka koji voli fiziku aktivnost i ovjeka koji voli da razmilja - ovjeka br. 1 i ovjeka br. 3. Ako se oni sastanu i pokuaju da priaju oni de priati iz njihovih dominantnih Centara. Obojica imaju iste Centre, ali su razliiti Centri dominantni u njima, tj. u jednom je dominantan Motiriki Centar a u drugom Intelektualni Centar. ovjeanstvo je podjeljeno na tri tipa ovjeka - ovjek br. 1, ovjek br. 2, ovjek br. 3. ovjek br. 1 moe biti dodatno podjeljen na: ovjek br. 1 - Motoriki ovjek - koji je orijentisan na Akciju, ili pokretaki dio, ili fiziki dio i rad. ovjek br. 1 - Instiktivni - koji je orijentisan za fiziki komfor, fiziku rasko i koji je ljen i neaktivan. Vedina ovjeanstva je ovjek br. 1 - Instiktivni ovjek - kao i Motoriki ovjek. Broj 2 je Emotivni ovjek, ovjek koji sve osjeda. U jednom trenutku on je ushiden i uzbuen, a u drugom on je depresivan i neraspoloen. On je zainteresovan za svianje i nesvianje. Njegov ivot se okrede oko nade i oaja, entizijazma i utuenosti, ljubavi i mrnje, svianja i nesvianja. Broj 3 je Intlektualni ovjek. Njegov centar gravitacije lei u Intelektualnom Centru, on je teoretiar (filozof), on ima teoriju o svemu. Njegove misli i misli drugih ljudi ga vie interesuju od neeg drugog. Svakog od ova tri ovjeka karakterie pojaani rad jednog Centra u odnosu na druge. Obrazovan ovjek, izmeu ostalog, nije samo ovjek 1, 2 ili 3; ostali Centri su razvijeni do odreene mjere i rade u njemu. Prvi primjer: Uzmimo ovjeka u kojem Centri rade na ovaj nain: 1 (Motoriki) 2, 3 - Vojnik. Njegove Emocije ine ga mrzovoljnim ili

Page | 12

osjetljivim ili ljubomornim. On je preokupiran sa samim sobom, i nije dobar na ispitima. Drugi primjer: Uzmimo ovjeka u kojem Centri rade na ovaj nain: 1 (Instiktivni) 3, 2. On je takoer Vojnik, voli Sport. Ali studira Povjest ratovanja, strategiju, i neke druge ne-vojnike stvari. On kroz ispite prolazi poprilino lako; ali osjeda malo, nije uznemiren ili mrzovoljan, ali je otar starijeina. Znai, postoji 6 formulacija ovjeka: 1 2 3, 1 3 2, 2 1 3, 2 3 1, 3 1 2, 3 2 1. ovjek 1 2 3 (Instiktivni) je zaintereovan jedenjem, ljenodu, nenaklonjen je injenju napora. Voen njegovim tijelom, on de lako biti depresivan, lako postaje tmuran i neraspoloen. Takav ovjek teko misli. (Ovdje se misli na intenzivniji Intelektualni Rad.) Koji od ovih ljudi smo mi moe biti naeno samo Samo-Posmatranjem. Pravilan prilazak ivotu zahtjeva pravilan rad Centara - i pristup razliitim situacijama sa pogrenim Centrom je beskoristan, neupotrebljiv. Svaki Centar zahtjeva sopstveni razvoj, tj. zahtjeva razvoj usmjeren na njega. Mehaniko ovjeanstvo je jednoobrazno zato to ivot vidi samo kroz jedan Centar; i ljudi koji pripadaju Mehanikom ovjeanstvu ne razumiju jedan drugog. Cilj Rada je da se dosegne Balansirani ovjek, ovjek br. 4. ovjek br. 4 ima sve Centre podjednako razvijene, tako da jedan Centar ne mjea u funkciju drugog, i svaki Centar ima svoj nain rada koji je primjeren situaciji. Da bi se dosegao Balansirani ovjek neophodno je da Svjesno Radimo na Sebi. ovjek br. 4 nije mahanian. Ljudi koji poinju dostizati nivo ovjeka 4 u isto vrijeme poinju da razumiju jedan drugog. Da bi se pribliili ovjeku 4 osoba mora voljno da razvija odreene strane sebe koje su zaostale u razvoju. Stoga nema nekorisnih novih iskustava kada razumijemo pravac u kojem lei naa Unutranja Evolucija.

Page | 13

U ivotu ljudi ne razumiju jedni druge jer nemaju zajedniki jezik. Prvi korak u razumijevanju jednih drugih lei u uenju Preciznog, zajednikog Jezika.

Page | 14

est

Vidjeli smo da ovjek nije Jedan, ved da je etri, tj. svaki Centar u njemu je drugaiji Um. U stvari on je Mnotven. Nakon dugog perioda Samo-Posmatranje de nam pokazati nau Mnogobrojnost, i svakom od njih mi kaemo "ja". Svakog momenta ta "ja" se mjenjaju: as jedno, as drugo, jedan pria a drugi mu moe biti u kontradikciji, ili da jedno "ja" nema pojma o onom to je neko drugo "ja" reklo. Mi sebi pripisujemo mnotvo stvari koje ne posjedujemo, kao npr. punu svjesnost, volju, Istinsko, stalno Ja koje se nikada ne mjenja. To je iluzija. ovjek nema jednu Volju ved mnotvo kontradiktornih volja. ovjek nije Svjestan, ved ivi svoj ivot u Snu. On nema Stalno Ja ved mnotvo "ja". U Radu, ovjek se uporeuje sa "kudom u neredu". Gospodar je odsutan, i sluge ine to ele. Kada telefon zazvoni, oni se pretvaraju i govore kao da su Gospodari, i daju mnoga obedanja i naredbe pod uticajem tog pretvaranja. Neki od tih sluga osjedaju da je mogude bolje stanje. Oni jasno vide to se zbiva, i udruuju se sa namjerom da dovedu kudu u red, u nadi da de to privudi Gospodara da se vrati. Svako "ja" u ovjeku je steeno nekim iskustvom u ivotu, iz imitacije, iz okruenja, iz neeg stvarnog, iz fantaziranja, iz profesije i slino. ovjek nije roen sa Personalnodu, ved sa Esencijom. Linost poinje da stjee formu veoma rano u naem ivotu, im dijete krene da imitira. U tim trenutcima ona skuplja prenemaganje, usiljenost, izvjetaenost i slino. Konano, dijete to uzima kao samog sebe i na taj nain Linost biva steena. Posmatranje sebe sa take gledita mnogih "ja" mi poinjemo da shvatamo da uvijek ne pria ista osoba i da svaku zovemo sa "ja". Primjedujemo razliita "ja" koja priaju u razliitim momentima u toku dana, i koja nas preuzimaju u potpunosti. Mi se mjenjamo svaki trenutak. Neka "ja" su budna, neka "ja" idu da spavaju. Jedno "ja" da obedanje dok drugo "ja" o tome ne zna nita. Neka "ja" su veoma opasna, i ako elimo da se razvijemo moramo ih spreiti da preuzimaju kontrolu nad nama. Posebno mislim na "ja" koja izvru stvari, koja lau o svemu, koja su osvetoljubljiva, koja su puna samosaaljenja ili mrnje.

Page | 15

Dijete je roeno kao Esencija, i budno je sve dok je u Esenciji. Naravno ovo je istina u nekoj mjeri sa stanovita Stvarnosti. Ali bivajudi roeno meu uspavanim ljudima ono samo uskoro pada u San. Ono poinje da Imitira, i to je jedan od razloga to se formira Linost. Probajte da Posmatrate sebe sa stanovita razliitih "ja" koja postoji u vama, i primjetite koliko su ona kontradiktorna. Primjetite "ja" koja se pojavljuju kada ste sami: i primjetite kako se ona promjene kada neko ue u sobu. Probajte pimjetiti intonaciju kojom razliita "ja" priaju.

Page | 16

Sedam

Sve dok ne vidimo koji tekode, u nama samima, stoje na naem putu ne moemo da se promjenimo, ne moemo idi dublje u Unutranjem razvoju. Ako elimo da se razvijemo moramo biti sposobni da posmatramo sebe. Uobiajeno je vidjeti potekode koje imamo na osnovu spoljanjih uzroka, jer to tako svi ostali primjeduju. Ali ako ponemo shvatati da je to u nama samima, da na nivo Bida privlai na ivot, i ako razumijemo neophodnost Rada na Sebi, jer nai problemi lee u nama samima, moemo poeti da se mjenjamo. Ako moemo dodi do take u kojoj shvatamo da nai problemi lee u nama samima, tada mi znamo da sve ovisi o naem naporu da promjenimo sebe. I ukoliko ne doemo do ove take Svijesti, sve de ostati, ne uvijek isto, ved ak mnogo gore. Moramo se potruditi da otkrijemo, putem Svijesnosti ili Samo-Posmatranja, ta je to u nama samima to nas dri na istom mjestu. Promjeniti ivot znai promjeniti same sebe. Ali prije svega, mi imamo iluziju da poboljanje naeg ivota lei u spoljanjim okolnostima i da je to ono to mora biti drugaije. To je ono to nas ini nesretnima. Prva stvar koju moramo uiniti, da bi se promjenili, jeste odricanje od sopstvene Patnje. Ali ljudi ne ele to - oni se bore da je zadre. Rad kae da je svijet kontrolisan, ne seksom ili modi, ved Negativnim Emocijama - tj. odreenim stanjem Emotivnog Centra, koji zovemo Negativne Emocije. To se odnosi na Patnju. Sve dok se ne odreknemo Patnje, ne moemo da se promjenimo. Prvi znak pogrenog Stava u ivotu, prva iluzija, je Nepotrebna Patnja. Ovo se deava jer ivotu prilazimo kroz nae ideje kako bi neto trebalo biti, i zamiljamo da je ono to nam se deava izuzetak. Sve to proizvodi Patnju, jer ne razumijemo prirodu ivota, i ne elimo da je znamo. Mi se borimo sa tekodama - naravno - ali o ivotu mislimo na pogrean nain. Sada smo doli do novog stajalia: da je na ivot pogrean zbog bespotrebne Patnje, i da moramo da se oslobodimo nepotrebnog samo-saaljenja, i osjedaja nepravde i potitenosti. Moramo da osjetimo da nam ivot nita ne duguje, i da nas drugi ljudi ne posjeduju. Naprotiv, mi osjedamo da mi posjedujemo druge i ivot mnogo vie nego to moemo

Page | 17

dati. U molitivi "Oe na", ispravno prevedenoj, mi treba da traimo da se na dug otpusti, kao "to mi otputamo dunicima naim", ne "oprata/opraamo". Kada eliminiemo iz nas ideju da nam neko neto duguje, na taj nain postajemo slobodni. Osjedaj da nam neko neto duguje je Bespotrebna Patnja. Kada se sa ovim borimo naa Patnja je korisna. Ovaj napor treba Ideje Rada. Ideje ivota, ili ivotne Ideje podravaju bespotrebnu Patnju, i na kraju nam uskraduju zadovoljstvo, sredu i nove interese. Da bi se promjenio, ovjek treba da bude slobodan od beznaajnih vezivanja i formi imaginacije o samom sebi koje nas sputavaju u poziciji u kojoj se nalazimo svaki dan. Mi smo unutar sebe vezani sa svim i svaim; sujetom, glupodu, zaslugom, ljepotom, elegancijom, postignudima, samo-vrednovanjem i slino, i Patimo zbog toga. Ovo mora biti oslabljeno kako bi promjena zauzela mjesto. Ili moemo biti vezani za drugu stranu istog novida - ideju da ne treba da budemo ambiciozni, ili ne treba da brinemo o ivotnim tekodama, sasvim je svejedno. I dalje je to Vezanost.

Centri

Intelektualni Centar je roen (sastoji se) od Negativnog Dijela i Pozitivnog Dijela, jer da bi mogli da mislimo, razmiljamo, mora postojati komparacija - mogudnost da se kae "da" ili "ne". Emotivni Centar nije roen sa Negativnim Dijelom - on ne bi trebao biti tu, ali je nauen (skupljen) uticajima ljudi koji su negativni. Kontaktom sa odraslima dijete ui da samo sebe saaljeva, da osjeda saaljenje prema drugima, da ljutito pria, da se ali, da bude melanholino, neraspoloeno, nervozno, sumnjiavo, ljubomorno, da povreuje druge, i slino. Ovo jeziva infekcija dijeteta je neto protiv ega se nita ne moe uiniti jer nije jasno prepoznata. Ova infekcija formira Negativni Dio Emotivnog Centra. I ova infekcija se iri sa generacije na generaciju. Negativne Emocije mogu uzeti veoma suptilne forme ali sve vode u nasilje. Kada Negativne Emocije prou iza odreene take one

Page | 18

izazivaju duboko ukorjenjene uticaje na Instiktivni Centar, i ljuti tada ele da povrede ili ubiju jedni druge. Postoje odreeni razlozi zato su Negativne Emocije gore od ovoga. Mi imamo dva Via Centra - Vii Intelektualni, i Vii Emotivni Centar - koji su u potpunosti razvijeni, ali nismo u kontaktu sa njima. Kada osjedamo unutranju prazninu, nedostatak neega u sebi, osjedaj izgubljenosti u svijetu koji ne razumijemo, to je srazmjerno sa nemogudnodu da ujemo Vie Centre. Ali ako uspostavimo kontakt sa Viim Centrima u naem svakodnevnom stanju, stanju u kakvom smo sada, nii Centri de biti izloeni vedem pritisku, koji je mnogo gori od sadanjeg, koji je mnogo intenzivniji. Moemo ivjeti u mnogo bolje u ovom svijetu ako su Negativne Emocije svedene na minimum. Ako, nakon to smo posmatrali Negativne Emocije, zaponemo borbu sa naim Emocijama, uvidjedemo da se nai Stavovi u odnosu na ivot moraju promjeniti. Nemogude je samo prevazidi Negativne Emocije, zato to su one izazvane sa naim Stavovima prema ivotu! Svaka situacija zahtjeva novu taku miljenja; sve nae ideje o nama samima moraju da se promjene, i to je Rad na Sebi. Rad je stvoren da nas gurne u dodir sa Viim Centrima, ali sve dok nas vode Negativne Emocije, Uticaji koji dolaze iz Viih Centara ne mogu da nas dosegnu.

Page | 19

Osam

Sa stanovita Rada, ovjek nije Jedno - on nije Cjelovit, nije Jedinstvo. Sa take gledita Centara on je "troje": Intelektualni ovjek, Emotivni ovjek i Instiktivno-Motoriki ovjek. Rad takoer pria o ovjeku sa stanovita Znanja i Bivanja (Bida). Ovo su dvije strane ovjeka - on je oboje, ne samo Znanje ili samo Bivanje. Prvo, da uzmemo Bide. Razliite vrste ivotinja imaju razliito Bide. Bide zmije je drugaije od Bida skakavca; a Bide skakavca je drugaije od Bida svinje; Bide svinje je drugaije od Bida tigra. Stolar odabire drvo prema prikladnosti za posao koji namjerava da uini. Ako neke zalihe drveta nisu dobro sazrijele on de redi neto u stilu "da priroda drveta nije dovoljno sazrijela". On u stvari govori o Bidu. Nije teko shvatiti da ljudi imaju razliito znanje, ali nije lako shvatiti da oni imaju i razliito Bide. Koncept Bida je istaknut u Radu, i moramo se potruditi shvatiti to je to Bide, i zato je taj koncept tako naglaen. Prvi primjer: Uzmimo ovjeka sa vrhunskim znanjem u svom polju djelatnosti, no s druge strane on pun prosjenih i bezvrijednih dijela, pun zavisti, prevara, krade informacija bez da iste poznaje. Iako je ovo oito nama, on ne razumije zato je to tako i zapanjen je kako mu ljudi ne slie. Bez Razumijevanja da taj ovjek ima dvije strane - znanje i bide - bidemo zbunjeni u vezi njega. On nam se ne svia i opisujemo njegov nivo bida na neki odreen nain. Drugi primjer: Uzmimo sada ovjeka koji nema neko odreeno znanje, ali on nije zloban, pakostan, nije prosjean i bezvrijedan, ne vara, dri do svojih obedanja i onog to kae. Iako njegovo znanje nije razvijeno, njegov nivo bida je mnogo vii nego kod prvog primjera. Ako vrijednujemo samo znanje, mi se divimo prvom ovjeku, ta god da on ini, zbog njegovog znanja; i prezirademo drugog zato to je neznalica. Ovo produivanje de nas definisati, jer de nam ono pokazati da mi sami imamo slabo, siromano i nerazvijeno bide.

Page | 20

Dananja moda, da to tako kaem, je da inimo heroje od kriminalaca. Ali ne moemo osuditi kriminalce zato to njegov nivo bida uvijek koristi znanje koje ima na kriminalan, pogrean, nain. Mi koristimo nae znanje u odnosu na nivo naeg bida. Nivo Bida odreuje nae ponaanje. Iz ovoga moemo uvidjeti razliitost znanja i bida, i da je naa relacija u odnosu na znanje odreena naim bidem. Dati znanje osobi ije je bide nie od njegovog znanja, rezultira pogrenom upotrebom. Rad ui da nae znanje i bide moraju biti istog nivoa, tj. isto razvijeni. Ako su oni priblino isti, rezultat je da mi razumijemo znanje koje imamo. Razumijevanje je definisano kao rezultat kombinacije znanja i bida. Samo znanje ili samo bide ne daju Razumijevanje. Moemo mnogo toga znati ali nemati Razumijevanje. Moemo razviti bide do odreene mjere, ali i dalje biti glupi i neuki. U odnosu na promjenu, moramo razviti obje strane, i bide i znanje. Ako sistem prouavamo samo Intelektualno, nita se nede promjeniti. Ako se trudimo raditi na bidu bez prouavanja znanja, dodidemo do trenutka kada se zaustavljamo u razvoju. Nede biti povedanja Razumijevanja. Kada ponemo Razumijevati ono to prije nismo razumjeli, znai da je promjena koja se desila srazmjerna naem Razumijevanju. ovjek je njegovo Razumijevanje, i on se ne moe razviti drugaije nego kroz Razumijevanje. Reeno je da Nivo naeg Bida privlai na ivot, i ako elimo da na ivot bude drugaiji neophodna je promjena naeg Bida. Tj. sve dok nae Bide ostane isto privlaidemo iste stvari, iste situacije, bez obzira na mjesto ili uslove u kojima se nalazimo. Moemo vidjeti da su znanje i bide relativni u razliitim ljudima. Relativnost znanja se moe razumjeti, ali relativnost bida je tea za razumijevanje.

Page | 21

Devet

ovjek je nedovren, nekompletan, nesavren. On ima mogudnost da promjeni sebe, da sebe usavri, i sve to mu je potrebno za to lei u njemu. ovjek je eksperiment u samo-evoluciji. Sve dok je mehanian, on je nekompletan i nedovren, ali on je sposoban za unutranji razvoj. Iz tog razloga se kae da je ovjek samo-razvijajudi organizam. U Novom Zavjetu ovjek se usporeuje sa sjemenom. Reeno je da sve dok ovjek, kakav je sada, ne umre on ne moe da evoluira u mogudnost koju ima. Konana trasformacija njegovog bida je ono na to se misli da bi eksperiment bio kompletan. Ideja da je ovjek samo-razvijajudi organizam znai da se on ne moe razviti na osnovu nasilja. ovjek se moe razviti samo uz pomod Razumijevanja. Ako je ovjek specijalni eksperiment na zemlji, koji je razliit od ivotinja koje nemaju individualnu evoluciju, ta bi to trebalo da znai? To znai da se ovjek moe razviti samo kroz svoju Unutranjost ako Razumije neophodnost unutranjeg razvoja, i pone da trai svoj Unutranji smisao. Samo kroz Unutranju Slobodu, koja je ovjekovo Razumijevanje, on moe da evoluira. Spoljanja prinuda ne moe da ga razvije. Kada uvidimo da smo pogreni i kada shvatimo na to liimo i kako se ponaamo, tada sa tog temelja samo-evolucija postaje moguda. Podinjemo da se mjenjamo onda kada Razumijemo sami sebe, i vidimo to nam je potrebno. ovjek je slobodan da se promjeni kroz svoje sopstveno Razumijevanje. To je jedini smisao kroz koji je on slobodan - i tu slobodu mu niko ne moe oduzeti. Niko ne moe da promjeni ivot, ili da promjeni drugog ovjeka; ali svaka osoba moe da promjeni samu sebe. Ovaj Sistem poinje sa ovjekom, sa samim sobom - i njegov Cilj je da promjeni ovjeka samog. Nikakvi rituali, pravila, ceremonije, ak i ako je njihov Cilj razvoj ovjeka, ne moe da promjeni ovjeka ukoliko on ne pone da Razumije sam za sebe. Rad stoga poinje sa uenjem da mi moramo pokuati udi u nas same, da moramo zapoeti gledati u sebe. Molitve, hodoada, i slino

Page | 22

su beskorisni jer se oni uzimaju na spoljaan nain. Samo kroz novo znanje i Rad na Bidu novo Razumijevanje moe biti roeno. Sljededa ideja je da se ovjek nalazi u looj situaciji na ovoj planeti. Zemlja je mala taka u odnosu na solarni sistem, solarni sistem je mala taka u odnosu na Mljeni Put ili Galaksiju, i Galaksija je dio mnogih Galaksija. ovjek je u loem poloaju, pod mnotvom zakona koje ne moraju nuno da doprinose njegovom boljem postojanju. Govoredi sa Kosmikog znaenja, ovjek je mali u odnosu na Unvierzum, novi eksperiment koji moe biti odbaen u korist nekog drugog eksperimenta. ovjek postaje Odgovoran samo kada shvati svoje znaenje i sudbinu i pone da ivi mnogo Svjesnije. Da je ovjek samo maina on ne bi patio zbog svog unutranjeg bola, ili sumnje ili nepostojanosti, prosto zato to bi bio maina: ali svi znaju, na neki maglovit nain, zato ovo nije sluaj, zato nije tako - i da mogu biti drugaiji nego sada. Treda ideja o ovjeku je da sve dok ostaje Uspavan i Mehanian on je iskoritavan. Ako ovjek nije u stanju da uini neto u vezi sebe, njegova pozicija de biti bez nade - on de biti iskoritavan od svega oko njega, poplava, katastrofa, bolesti, ratova i slino. I to de biti njegov jedini ivot. Ali ako je ovjek kreiran kao samo-razvijajudi organizam, ivot ne moe da ga ispuni, i njegova svrha nije da ga ispunjva: ovjekovo znaenje nije u ivotu. Ali ivot nas posjeduje i iskoritava nau poziciju na ovoj planeti. Preureenje spoljanjih stvari i dalje nas stavlja pod iste zakone koji nas iskoritavaju. Sve dok nae Bide ostaje isto, ovjeka privlae ista zbivanja i isti ivot. Polazna taka promjene je u nama, u naem Duhu, Bidu. ovjeanstvo je Uspavano sa take gledita Rada. Mi smo Uspavani, i u tom stanju ovjeanstvo ne moe nita uiniti. Danas je ovjeanstvo sve vie i vie iskoritavano kosmikim silama zato to je on odbacio mod da se promjeni. Rad se okrede oko centralne take da je ovjek samo-razvijajudi organizam, sposoban za evoluciju kroz sopstveno Razumijevanje, i mogudnost promjene nivoa Bida - to znai da on moe da doe pod drugaiju vrstu uticaja, novu vrstu uticaja i dobije Pomod.

Page | 23

U prva Dva Stanja Svijesti mi smo Mehanini i ne moemo da se promjenimo. Samo u Tredem Stanju Svijesti, ili Budnosti, ovjek moe da promjeni svoju poziciju i situaciju na ovoj planeti.

Page | 24

Deset

ovjek postoji u dva dijela, Esenciji i Linosti. Esencija je dio koji moe da raste. Nakon roenja osoba je Esencija, ali nerazvijena Esencija. Dijete mora da raste, i svaki Centar mora da razvije svoj Um i Inteligenciju. Dijete ivi u Instiktivnom Centru: polako ono poinje da razvija Motoriki Centar - hodanje. Ono jedva da neto razumije. ivot je na velikoj distanci od njega, i ono ivi u svom svijetu. Kada pone da pria i razumije neto od onoga to ljudi govore, ivot mu prilazi blie. Linost poinje da se razvija. ivot dolazi u vidu Impresija, koje padaju na razliite Centre i razliite rolne (u smislu memorije). Impresije se zapisuju na rolne u razliitim Centrima. Prilikom roenja Centri su prazni, isti, osim Instiktivnog Centra, i jako malog dijela Motorikog Centra. Sve to smo nauili je spremljeno, snimljeno u ovim Centrima. Sve nae navike - mentalne, emotivne i fizike - su snimljene na ovim rolnama. I na osnovu tih rolni razvija se Linost. Ljudi sa slinim rolnama osjedaju se povezanima, a oni sa drugaijim rolnama osjdaju se manje povezani sa drugima. Ali ljudi koji imaju drugaije rolne, koji su razliiti po Linosti, mogu biti privueni jedni drugima: i u tom sluaju oni su slini u Esenciji. Moramo razumjeti da Esencija biva veoma brzo okruena Linodu. Ono s im smo roeni veoma brzo biva okrueno sa steenim - vjerovanjima, miljenjima, stavovima i slino. Sve to smo nauili je oblik Linosti. Ono to je Esencija, ono to je ona Istinski, ostane nerazvijeno. Ali ovjek moe jedino da raste kroz rast Esencije. Ako u ivotu elimo da budemo voa, istaknuti u nekom smislu, i uimo da to postanemo, mi pojaavamo Linost. Ako neto inimo iskljuivo radi toga da budemo neko i neto, sav na napor vodi razvoju Linosti - i to de biti na utrb Esencije. U Ezoterinom Uenju, ovjek je sjeme sposobno za individualni razvoj. Dio ovjeka koji moe da raste kao sjeme jeste Esencija. Ali tokom naeg obrazovanja, osjedaj nas samih, nae osjedaj "ja", polako se odmie od onoga to istinski jesmo ka onom to smo skupili tokom

Page | 25

ivota. Precizno reeno Esencija je ono to mi jesmo. Linost je ono to nismo. Kroz nejasan osjedaj ovoga, ljudi se trude da izbjegnu ivot. Iako je istina da su jednostavniji ljudi vie esencijalni (prirodni), njihova Esencija ostane nerazvijena ili je samo razvijena do jedne odreene take. Njihovo Razumijevanje ostaje na nivou djeteta. Rad kae da je Esencija sposobna samo za veoma mali razvoj sama po sebi. Da bi rastla iznad odreene take ona mora imati odreenu hranu. ir se hrani supstancom koja ga okruuje i koja u sebi sadri sam zametak ivota. Kada se razvije kao biljka, on crpi hranu iz Sunca i Zemlje. Kod ovjeka se mora stvoriti odreena hrana u njemu koja de omoguditi Esenciji da se hrani. Ta hrana je Linost. Ukoliko se Linost ne formira oko Esencije djelovanjem ivota, Esencija ne moe da raste iza odreene take. Esencija sama po sebi moe da raste samo do 4, 5 ili 6 godine ivota. Dijete tada ostavlja Esenciju i postaje sve vie i vie uronjen u postepeno formiranje Linosti. Ono se ui u ta da vjeruje, to mu je korisno a to ne, itd. - i to je poetak pometnje u svima nama. Rad kae, uprkos ovom, da Linost mora biti formirana; jer ako elimo da se kasnije razvijamo ne moemo to uiniti bez hrane koju objezbjeuje Linost. Moemo samo da rastemo na tetu Linosti. Kakvo je Unutranje stanje ovjeka, u odnosu na njegovu mogudnost individualnog razvoja? ovjek je stvoren kao samo-razvijajudi organizam. Istinski, Stvaran razvoj je razvoj onoga to on stvarno Jeste, s im je roen, tj. razvoj Esencije. Kroz obrazovanje i spoljenje okolnosti u globalu, kroz imaginaciju, Linost preuzima vlast nad nama. Linost postaje aktivna a Esencija pasivna. To znai da mi vjerujemo samo u ono to moemo da imitiramo, ono to je lano - ova strana koju imamo je steena i uzimamo je kao sebe, kao nae "ja", sopstvo. To moe biti snano u takvoj mjeri da sve to je ivo u nama na kraju umre. Ipak, Linost mora da se formira u ovjeku u odnosu na ivot i to je Linost bogatija, jaa, to je bolje. Ali to je samo jedan korak u odnosu na nau mogudnost razvoja. Razvoj zapoinje onda kada je sva ova hrana stavi na raspolaganje Esenciji za njen daljnji razvoj. Drugim rijeima, razvoj Esencije moe da se desi samo na tetu Linosti. Rasti moemo

Page | 26

samo ako Linost uinimo pasivnom. To Esenciji omogudava da polako postane aktivna i raste. Dakle, ako elimo da se promjenimo, moramo poeti idi protiv sebe u odreenom smislu - tj. protiv onogo to uzimamo kao "sebe". Svo Psiholoko uenje ovog Sistema je u konekciji sa odreenom Idejom razvoja Esencije na tetu Linosti - razvoj nije mogud ukoliko Linost nije dobro formirana, poto sam razvoj ovisi o Linosti koja je dobro formirana i praktino o kvaliteti hrane od koje je Linost nainjena.

Page | 27

Jedanaest

Pitanje razvoja Esencije ne lei u pokuaju pronalaska onog u to se Esencija treba razviti. Niti je stvar u tome da se Esencija razvije na silu, ved da joj se omogudi razvoj. Esencija se ne moe razviti jer je okruena Linodu. Odreena strana Linosti je Lana Linost. Reeno je da se Lana Linost gradi od zamiljanja, imaginacije. Zamiljanje, Imaginacija je jedna od naih najjaih sila koje djeluju na na Unutranji ivot, na na unutranji svijet realnosti u kojem ivimo. Uzmimo na primjer ranije godine ivota u kojima smo itajudi knjige zamiljali sebe kao heroja te knjige - mi smo vjerovali da smo ono to nam fantazija kae da jesmo. Kada je imaginacija usaglaena, lani osjedaj sebe je stvoren, stvoren je lani osjedaj "ja". Ovo je osnova Lane Linosti. Kako rastemo i Linost se formirala, umjesto da budemo ono to jesmo, mi teimo tome da postanemo izmiljena osoba, izmiljena linost. Centar gravitacije naeg osjedaja sebe pada na vjetaki osjedaj "ja" koji je sastavljen od fantazije, imaginacije. Esencijalni osjedaj sebe zamjenjen je iluziornim osjedajem "ja". To je izmiljena strana, lana strana nas, Lana "ja", Lana Linost koja spreava Esenciju od kasnijeg rasta. Lana Linost je nae samo-svianje, ljubav prema sebi, nae divljenje prema samima sebi, i izvor samo-saaljenja i Negativnih Emocija. Razvoj Esencije, nakon to je Linost stvorena, ovisi o injenju Lane Linosti i Iluziornih "ja", pasivnima. To znai da moramo otkriti Samo-Posmatranjem ta je u nama Stvarno a ta Lano. U Linosti se nalazi mnogo toga to je korisno i mnogo onog to je beskorisno. Ali prije svega, moramo vidjeti da mi samo zamiljamo da smo neko i neto u ivotu, dok smo zapravo potpuno obini, svakidanji. Lana Linost je sastavljena od zamiljanja i moramo se truditi da Posmatramo neka od tih zamiljanja. Moramo posmatrati laganje - na primjer, kada priamo priu na odreen nain stavljajudi sebe u neki povoljniji poloan, inedi sebe mnogo pamatnijim ili ispravnijim od drugih. Nama se ne svia da priznamo da mi nismo u pravu.

Page | 28

Mi smo robovi naih Imaginarnih "ja", jer se osjedamo obaveznima da ih drimo ivima i da ih branimo od drugih i od nas samih. Otuda mi uvijek laemo - hvalimo se, opravdavamo i pretvaramo se. I od drugih traimo da nas uzimaju za ozbiljno, traimo satisfakciju, traimo nagradu i ohrabrenja. Ako omanemo u tome, ako ne uspijemo, osjedamo se depresivno i povreeno ili mrzimo ljude. Lana Linost u ljudima kvari njihove odnose sa drugima: oni ne mogu biti Stvarni zbog toga to se sve bazira na pretvaranju i imaginaciji. Ako je Esencija jedne osobe privuena Esencijom druge neto Stvarno je mogude - ako Linost ne pokvari ovu mogudnost. Dijete, bivajudi Stvarnim u svojim ranijim godinama, je tada, zbog potrebe da se susretne sa spoljanjim ivotom, forsirano da imitira druge ljude. Ono se ui da postane neto to nije ono samo, i ui se da vjeruje u to. Osjedaj "ja" polako prelazi na rastudu Linost, i shodno razvoju Linosti nema nita Stvarno u tom osjedaju "ja". Sve to dijete imitira i izmilja u odnosu na sebe uzima formu razliitih "ja". Tako, kada odraste, on je nagomilan razliitim "ja" koji mogu djelovati u razliitim pravcima u razliitim vremenima. Ali Imaginarna "ja" ili Lana Linost djeluje na takav nain da nas tjera da vjerujemo da smo mi jedna te ista osoba cijelo vrijeme. Mi smo sigurni da imamo jedno, nepromjenjivo i stalno "ja". Ukoliko ne shvatimo da nismo jedno, nepromjenjivo i stalno "ja", ne moemo da se promjenimo. Zbog toga vjerujemo da imamo Istinsku Volju i da moemo da "inimo", djelujemo. Ali, mi smo "kuda u neredu". Mi smo mnotvo ljudi sa razliitim strastima i eljama - ne jedna osoba sa jednom Voljom. Zbog toga ne moemo da "djelujemo". Samo ovjek sa Istinskom Individualnodu ima Istinsku Volju i moe da djeluje. Kada ponemo da posmatramo sebe sa Ciljem da uvidimo razliite dijelove Linosti, snaga Imaginarnih "ja" poinje da slabi. Uviamo da smo razliiti od onoga to zamiljamo da jesmo. Kada Istinski vidimo razliita "ja", iluzija o nama samima poinje da slabi, i mi dolazimo blie Stanju u kojem Istinsko Ja moe da se ispolji. Sve dok Lana Linost ima snagu i mod Esencija nede biti sposobna za razvoj. Ali jednom kada poeno da shvatamo nau situaciju Esencija se vie ne zadrava na ekanju. Naa Unutranja situacija

Page | 29

poinje da se mjenja, i Linost postaje pasivna, i to omoguduje Esenciji da se razvija i postane aktivna.

Page | 30

Dvanaest

Individualni Napori koje ovjek mora da uini

U namjeri da se promjeni, ovjek mora da Radi na Sebi. Ali ovdje postoje korisni i beskorisni napori. Kao primjer nekorisnih napora, uzmimo nekog iritantnog ovjeka koji, sluajudi ovaj Sistem ali ne razumijevajudi ga, prestane da pui. To ga ini jo razdraljivijim nego prije. Napor mora biti inteligentan, i mora biti u skladu sa onim to Rad ui, kao i na onom to smo posmatrali u sebi u smislu Uenja Rada. Sve dok nismo posmatrali sebe i vidjeli na emu moramo da radimo, nita korisno ne moe rezultirati od bilo kojeg napora koji uzmemo. Ako je ovjek posmatrao sebe i svoju razdraljivost, on je u mogudnosti da korisno Radi na Sebi. Svi napori koje inimo moraju biti koristi na tri naina - u Radu na Sebi, u Radu sa drugima i samom Radu, kao Uenju. Prva Linija Rada je da omogudi promjenu ovjeka. Druga Linija Rada je u konekciji sa drugima - onima koji su u Radu zajedno sa nama, koji su nam najblii u naem Razumijevanju. Treda Linija Rada se tie samog Rada kao Uenja. Na primjer, moramo razmiljati o tome ta moe da mu teti a ta moe da mu pomogne, i moramo shvatiti da ako se ponaamo pogreno, ili priamo pogreno mi povreujemo sam Rad i druge ljude u njemu - kao i sami sebe, tako da se postavlja pitanje da li moemo da Radimo na Sebi uopte. Uenje lei u tim Trima Linijama Rada. Niko ne moe sam da Radi na Sebi. Prvi koristan napor koji moemo uiniti je napor Samo-Posmatranja - nauiti da se nekritiki Posmatramo. To od nas zahtjeva stalan i velik napor, i to mora biti Svjesno uinjeno. Probajte da posmatrate neki kradi period - jer nemamo snage da posmatramo due - misli, emocije, senzacije, pokrete. Neophodno je da naete ispravno unutranje stanje, u kojem stvarno elimo da posmatramo i shvatimo da moemo, putem direktnog vienjem, na primjer, da mislimo jedno i osjedamo neto sasvim drugo.

Page | 31

Inae, mi smo identifikovani sa svim i svaim to zauzme mjesto u nama - svakom milju, raspoloenjem, senzacijom, emocijom. To znai da mi to uzimamo kao sebe same. Stavljamo osjedaj "ja" u to, i zbog toga nita ne moe da se promjeni u nama. Vratimo se razdraljivom ovjeku. Pretpostavimo da je posmatramo svoju razdraljivost - i shodno tome njegova situacija se promjeni, jer umjesto da se identifikuje i bude razdraljiv, on je uspio da odri odreenu unutranju separaciju od toga. Odvojen je od toga jer to moe da posmatra kao neto to nije on sam. On to moe da vidi kao objekt. On je izvuen iz odreenog osjedaja "ja", i to je veda snaga njegovog Samo-Posmatranja, to je slabija snaga iritacije i njene modi nad njim. On vie nije Identifikovan sa samim sobom (odreenom Osobinom). Ovo je omogudeno sa usposatavljanjem Posmatrajudeg Ja - to je prvi korak u uspostavljanju novog sistema u nama, i to je prvi praktini zadatak ovog Uenja. Najveda prepreka samo-evoluciji je ta da smo mi konstantno identifikovani sa onim to privlai nau Panju u nekom odreenom trenutku. I zbog toga razloga mi zaboravljamo sebe. Ali nae Prirodno pravo je Trede Stanje Svijesti, Stanje Budnosti ili Svjesnosti. Ukoliko ne ponemo da Pamtimo Sebe, mi demo biti Identifikovani sa svim i svaim. Stoga mi ivimo u Stanju unutranjeg raskola, identifikovani sa onim to nas okruuje. Zbog toga se kae da mi Spavamo. Toliko smo naviknuti na identifikaciju da smo poznajemo ukus Identifikacije. Kada smo Identifikovani sa problemom, sa osobom, osjedajem, situacijom mi sebe stavljamo pod njihovu mod. Mi smo pokoreni od nih. Gospodarenje sa sobom poinje sa borbom protiv Identifikacije. Takoer je mogude da se Identifikujemo sa Radom na Sebi, zaboravljajudi da jedan mali Cilj nije sve. Cilj ne smije da bude javan; to uzrokuje identifikaciju i ne daje rezultate. Naroito je teko osloboditi se Identifikacije jer osjedamo da najbolje neto radimo kada smo Identifikovani. Bivajudi Identifikovanima mi vidimo samo jednu stranu. Ako smo Instiktivan ovjek, na primjer, mi se identifikujemo sa hranom koju posebno volimo. Instiktivan ovjek postaje odrezak koji jede. Postajemo ono s im smo identifikovani - recimo, novcem, nevoljama, mrnjom i slino i ne moemo da Pamtimo Sebe.

Page | 32

Da bi Pamtili Sebe ne smijemo da se Identifikujemo. Da bi nauili kako da se ne Identifikujemo ne smijemo biti identifikovani sa samim sobom. Zbog toga moramo Uiti i Praktikovati Samo-Posmatranje. Kada shvatimo da ne moramo idi za raspoloenjima, i slino, ved da moemo povudi osjedaj "ja" izvan njih, poinjemo da vidimo ta ne-identifikacija sa sobom u stvari znai.