Upload
durni
View
288
Download
13
Embed Size (px)
Citation preview
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
1/28
Chanakya Pandita
Niti SastraPREDGOVOR
Djelo koje se nalazi pred nama klasian je indijski
spis o drutvenom moralu. Napisao g a j e i dan-danas uveniindijski mislilac, politiar i uitelj morala - ueni anakja
ili, na sanskritu, anakja Pandit. anakja Pandit, poznat namjo i kao Kautilja, ili poneki put kao Vinugupta, dostigao jeneprolaznu slavu koja traje ve 2.300 godina, i to iz s ljedeih
razloga:1. Zbog svog djela o upravljanju dravom, pisanom nasanskritu - vedskom, staroindijskom jeziku, koji je akdo XII vijeka bio knjievni jezik indijske knjievnosti.
2. Zbog svojih praktinih i djelotvornih dravnikih savjetakoje je davao kralju andragupti Mauriji (321. - 297. godine
p.n.e.), poznatom indi jskom vladaru, koji je u to vrijeme podsvojom vlau ujedinio najvei dio dananje Indije.
Meu djelima koja nam je ostavio, Artha-astraje najpoznat ije. To je spis o dravno-drutvenom razvitku
namijenjen kraljevima idvorskimpanditama (uenim savjetnicima).Obuhvata teme kao to su: dunosti kralja, osobinekoje zahtijeva poloaj ministra, planska izgradnja sela,ubiranje poreza, odgovarajue kazne za prekrioce zakona,obuka pijuna, objavljivanje rata i sklapanje mira, zatitagraana, i dr.
anakjinaNiti-astra ("Spis o moralu") drugo jenajpoznatije djelo ovog uenog dvorskog savjetnika kralja andragupte. Na sanskritu se rije "niti" razliito prevodi -kao "nauka o moralu", "zdrav razum", "korisnost, praktinost"ili kao "moralnost". A to znai da djelo pred nama sadrirazboritu mudrost koju moemo uspjeno primijeniti u naemsvakodnevnom ivotu i tako pomoi sebi da budemo sretniji i
zadovoljniji. anakja Pandit nas je poduio da i najgrandioznijeideje mogu postati stvarnost ako djelujemo inteligentno,odluno i praktino da bismo dostigli eljeni cilj.I dan-danas se diplomatska etvrt u Nju Delhiju,glavnom gradu Indije, zove anakja Puri ( anakjina etvrt).Ovo svjedoi o tome koliko je on nairoko poznat i slavan. Onjemu se moe rei daje njegova sposobnost da predvidi svakineprijateljev korak i da tako dovede svog kralja do pobjedeuinila da on u historiji ostane zapamen kao najdalekovidniji
politiki mislilac. ak je i britanskim oficirima savjetovanoda prouavaju uenja anakje Pandita ako se uopte nadajuda e uspjeno vladati Indijom.Roenje i ivotne okolnosti ovog velikog politiara,
moraliste i uenjaka predskazane su u drevnim indijskimspisima -Puranama (u Vinu-, Bhagavata-, Vaju- i Matsja-
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
2/28
Purani). UVinu-Purani (etvrto pjevanje, dvadeset etvrtopoglavlje) stoji sljedee: "Prvo e Mahapadma biti vladardrave, a potom sinovi njegovi, devet njih na broju, tokomstotinu godina.Brahmana (uen ovjek) po imenu Kautilja
poubijae ove lanove dinastije Nanda. Po njihovoj smrti,dinastija Maurija uivae dravu. Ovaj e Kautilja lino
postaviti kralja andraguptu na prijesto. andraguptin sin bieBindusar, a njegov sin Aokavardhan." Ovo je predskazanjedato 2.700 godina prije roenja anakjinog, budui da suPurane zapisane prije oko 50 vijekova.U svojojArtha-astri, anakja Pandit otvoreno priznajeda je odgovoran za svrgavanje korumpirane dinastije Nanda,koja je vladala dravom Magadhom (danas savezna dravaBihar na sjeveru Indije). Evo kratkog pregleda tih dogaaja:Prije oko 2.300 godina, grki osvaja AleksandarVeliki (Makedonski) izvrio je invaziju Indijskog potkontinenta.
Njegova se ofanziva pokazala veoma uspjenomzahvaljujui razjedinjenosti Indije na mnogo malih i slabihkraljevstava. anakja Pandit, duboko ojaen u srcu, tragao
je za vladarom sposobnim da ujedini Indi ju, i pronaaoga u andragupti Mauriji, iako je on bio "dasi-putra" (sinsluavke) i kralja Nande, vladara Magadhe, te kao takav nijemogao doi na prijesto. Meutim, anakja je uoio njegovuinteligenciju, smjelost i snagu, te je stoga, uprkos njegovomniskom porijeklu, smatrao da andragupta moe biti podobankralj Magadhe koji e izbaciti Javane (Grke) iz zemlje.Kralj Nanda je jednom prilikom lino uvijedio anakjui tada je ovaj veoma monibrahmana dao zavjet da esvoju duguikhu(pramen kose koji se tradicionalno nosi natjemenu glave) drati razvezanu sve dok ne vidi smrt kraljai njegovih sinova pijanica (poznato je da ovjek gubi svoju
duhovnu snagu ako mu je ikha razvezana). I zaista, nakonzavjere koju je skovao i njihove brze i zasluene smrti, ovaj
je velikibrahmana ponovo zavezao svojuikhu.Za anakjuje nakon toga bilo veoma lako da zadobije podrku graanaMagadhe i krunie andraguptu. andragupta ga je smjesta
postavio na poloaj svog linog savjetnika.Susjedna kraljevstva su se ujedini la kao jedna, andraguptinadrava, i pod njegovim su vodstvom Grci, na elu sageneralom i jednim od nasljednika Aleksandra Makedonskog- Seleukom, bili poraeni i protjerani iz Indije.Zatim je kralj andragupta, voen savjetima svogglavnog ministra anakje, ujedinio veliki dio indijskog potkontinenta,osvojivi sve zemlje od Irana na sjeverozapadu, dodrave Misore najugu.Tako je pod genijalnim nadzorom iupravom ovog mravog i skromno obuenogbrahmane stvorena
najvea indijska imperija od poetka dobaKali, kojese na Zapadu uzima kao poetak historije. Ovo je doba, povedskom raunanju vremena, poelo prije oko 5.000 godina;u njemu se sada nalazimo i moemo da vidimo da su vedskispisi u pravu kada kau da je ovo doba - doba svae, razdora,ratova, licemjerja, lai, opadanja duhovnih vrijednosti, razvrata,opijanja i drugih niskih osobina i pojava. Jedini nain da
budemo van sve te nemoralnosti i nesree koja prirodno iztoga slijedijeste da se vrsto utemeljimo uniti, tj. u moralnomivotu i njegovom cilju, a to je svjesnost Boga.
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
3/28
POGLAVLJE I
1. Ponizno poginjudi glavu pred Vinuom, Svevinjim
Gospodinom i gospodarom triju svjetova, kazujem ove
poslovice iz nauke o niti (drutvenoj etici), izabrane iz
razliitih svetih spisa.
2. ovjek koji nakon prouavanja ovih poslovica dostigne
znanje o tim najslavnijim principima kojima se treba vladati
u ivotu, i shvati ta treba, a ta ne treba initi, i ta
je dobro, a ta loe, postade najbolji od svih ljudi.
3. Prema tome, samo za opte dobro svih, govoridu o svemu
onome to de, kada se pravilno shvati, dovesti do razumijevanja
stvari na pravilan nain.
4. ak i uen ovjek pada u oaj kada daje uputstva glupom
ueniku, izdrava pokvarenu enu i ako se isuvie zbliisa onima koji su nesretni.
5. Imati pokvarenu enu, lanog prijatelja i drskog slugu,
kao i ivjeti u kudi sa zmijom - sve to se ne razlikuje
od smrti.
6. ovjek treba novac sauvati za teka vremena i treba
sauvati svoju enu po cijenu bogatstva, meutim, treba
da sauva svoju duu ak i po cijenu ene i bogatstva.
7. Sauvaj svoje sadanje bogatstvo za crne dane u bududnosti
i nemoj nikada redi: "Zar se ijedne nevolje boji
bogata?" Jer, kad nekoga pone da naputa bogatstvo,ak i nagomilana zaliha nestaje.
8. Ne ivi u mjestu gdje nisi potovan, u kojem ne moe da
zaradi za ivot, gdje nema prijatelje ili gdje ne moe
da stekne znanje.
9. Ne ostaj niti jedan jedini dan tamo gdje nema ovih pet:
bogataa, uenog brahmane, kralja, rijeke i ljekara.
10. Pametan ovjek nede nikada otidi u zemlju gdje ne moe
da zaradi za ivot, gdje se ljudi nikoga ne plae i gdje
nemaju stida, inteligencije ili gdje nisu skloni davanju
milostinje drugima.
11. Iskuaj svog slugu kada je otputen iz slube, roaka u
nevolji, prijatelja na muci i enu u nesredi.
12. Pravi prijatelj je onaj koji nas ne naputa u trenutku kada
nam je potreban: u nesredi, oskudici, ratu, na kraljevom
dvoru ili na sahrani.
13. Onaj ko ostavlja neprolazno radi prolaznog bez sumnje
de izgubiti neprolazno, ali i prolazno, takoer.
14. Pametan ovjek treba oeniti djevicu iz potovane
porodice, ak i ako ona ima neki tjelesni nedostatak; netreba zbog ljepote oeniti enu niskog roda; poeljan je
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
4/28
brak meu porodicama istog statusa.
15. Nikad ne vjeruj rijekama, mukarcu koji nosi oruje,
zvijerima sa kljovama i rogovima, enama i lanovima
kraljevske porodice.
16. ak i iz otrova izdvoji nektar; uzmi i operi zlato koje je palo
u blato; prihvati najvie znanje ak i od osobe niskog roda i
isto tako prihvati djevojku koja ima besprijekorne osobine,
ak i ako je roena u porodici koja je na loem glasu.
17. U poreenju sa mukarcima, ene su dvaput gladnije,
etiri puta srameljivije, est puta odvanije i osam puta
poudnije.
POGLAVLJE II
1. Laljivost, lakomislenost, podmuklost, tupoglavost, krtost,
neistoa i okrutnost, sedam su uroenih mana ene.
2. Ogladniti kada je jelo spremljeno i nadohvat ruke, snaga
i muevnost u drutvu svoje, pred Bogom vjenane
ene, te spremnost da damo milostinju kada postanemo
uspjeni - nisu plodovi obinih pokora.
3. ovjek iji je sin posluan, ija se ena ponaa u skladu
sa njegovim eljama i koji je zadovoljan onim to ima
- ima svoj raj ovdje na Zemlji.
4. Pravi su oni sinovi koji su odani svojim oevima, a pravi
je otac onaj koji pomae svoje sinove; pravi prijatelj jeonaj kome se moemo povjeriti, a prava ena je ona u
ijem je drutvu mu zadovoljan i miran.
5. Izbjegavaj onoga ko ti laska, ali iza tvojih lea pokuava
da te uniti, jer on je kao vr pun otrova sa mlijekom
na vrhu.
6. Ne vjeruj svome prijatelju ako je pokvarenjak, niti vjeruj
najobinijem drugu, jer ako se naljute na tebe, raskrinkae
sve tvoje tajne.
7. Ne razotkrivaj svoje namjere, ve ih dri u tajnosti i
odluno ih sprovedi u djelo.
8. Glupost je svakako bolna, isto tako i mladost, ali jo bolnije
je biti primoran da ivi u tuoj kui.
9. Rubin se ne pronalazi u svakoj planini niti biser na glavi
svakog slona; slino tome, svete osobe se ne mogu nai
bilo gdje, niti sandalovo drvo u svakoj umi.
10. Pametan ovjek treba da odgaja svoje sinove na moralan
nain, jer djeca koja poznaju spise o niti (moralnosti) i
imaju lijepo ponaanje postaju slava za svoju porodicu.
11. Oni roditelji koji neodgajaju svoje sinove njihovi su neprijatelji,
jer su takvi neuki sinovi na javnim skupovima kao
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
5/28
vrane meu labudovima.
12. Mnoge se loe navike razvijaju zbog prevelike popustljivosti,
a mnoge dobre kanjavanjem. Zato tuci svoga sina,
kao i svog uenika, nikada ih ne tedei ("Ko tedi prut,
pokvari dijete!").
13. Ne dozvoli da ti proe dan, a da ne naui neki mudri
stih, polovinu, etvrtinu stiha, ili makar jedno slovo. Ne
dozvoli da ti proe dan, a da ne da milostinju, da ne
naui neto, kao i bez drugih pobonih djelatnosti.
14. Ovih est vrsta zala, ako te zadese, spalie te i bez
plamena: razdvojenost od svoje ene, sramota koju pretrpi
od roaka, neprijatelj koga spasi u bici, sluenje
kralja koji je pokvaren, siromatvo, te loe voen skup
na kojem si.
15. Drvee na obali rijeke, ena u kui drugog mukarca,kao i kraljevi bez savjetnika - svi oni bez sumnje dostiu
skoru propast.
16. Snaga svetog ovjeka lei u prouavanju spisa, snaga
kralja u njegovoj vojsci, snaga zemljoradnika u njegovom
bogatstvu, a radnika u stavu sluenja.
17. Prostitutka se mora odrei ovjeka koji nema novca, podanik
kralja koji nije sposoban da ga zatiti, ptica drveta
koje ne raa plodove, a gost mora da napusti kuu u kojoj
zavri ruak.
18. Brahmane naputaju svoje zatitnike nakon to od njihprime milostinju, uenici naputaju svoje uitelje nakon
to od njih dobiju obrazovanje, a ivotinje naputaju vatrom
opustoenu umu.
19. ovjeka koji se podlo ponaa, iji je pogled na ivot
nemoralan i koji je nepopravljivi varalica - onaj ko takvog
podrava vrlo brzo propada.
20. Prijateljstvo meu jednakima cvjeta, sluenje kralju vrijedno
je potovanja, dobro je biti poslovan u zajednikom
poslu, a lijepa dama sigurna je u vlastitom domu.
POGLAVLJE III
1. U ovom svijetu, ija je porodica bez mane? Ko nikad nije
bio bolestan i nesretan? Ko je zauvijek sretan?
2. Porijeklo osobe moe se vidjeti po tome kako se ona
ponaa, zemlja ili kraj odakle potie - po tome kako govori,
prijateljstvo osobe po srdanosti i ljubaznosti, a
apetit po tome koliko je ugojena.
3. Udaj svoju kerku u dobru porodicu, obrazuj svoga sina,
postaraj se da ti neprijatelj propadne, a svoje prijatelje
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
6/28
zaokupi dharmom (svjesnodu Boga).
4. Od probisvijeta i zmije, zmija je bolja, jer napada samo
kad naumi da ubije, dok probisvijet napada na svakom
koraku.
5. Zato kraljevi okupljaju oko sebe ljude iz dobrih porodica,
jer ih ovi nikada ne ostavljaju - ni na poetku, ni u sredini,
ni na kraju.
6. U vrijeme pralaje (unitenja svijeta), okeani preplavljuju
svoje obale i silno tee promjeni, ali sveta osoba se nikada
ne mijenja.
7. Ne drui se sa budalom, jer kao to svi to moemo vidjeti
- on je samo dvonona ivotinja; poput nevidljivog trna
kida ti srce svojim otrim rijeima.
8. Iako neko moe biti obdaren ljepotom i mladodu, kao i
roenjem u plemidkoj porodici, ako nije uen - isti je kaoprelijepo cvijede palasa koje nema prijatan miris.
9. Ljepota kukavice je u njenom umilnom cvrkutu, ene u
neokaljanoj predanosti muu, ljepota runog ovjeka lei
u njegovoj uenosti, a ljepota svete osobe u opratanju.
10. Ostavi jednog lana svoje porodice ako de tako spasti
itavu porodicu, ostavi porodicu da bi spasio selo, selo
da bi spasio zemlju, a zemlju da bi spasio sebe.
11. Nema siromatva za marljive, grijeh ne dodiruje one
koji se na brojanici mole Bogu, a oni koji su uronjeni
u maunu (unutranje promiljanje o Bogu) nikada se neprepiru. Neustraivi su oni koji su uvijek oprezni.
12. ...
13. ta je preteko za snane, koje mjesto je daleko za one
koji uloe sav svoj trud? Koja zemlja je strana za istinski
uenog ovjeka? Ko moe da bude neprijatelj onome ko
prijatno zbori?
14. Kao to itava uma zamirie od jednog drveta punog
mirisnih cvjetova, tako se i itava porodica ovjena slavom
roenjem jednog jedinog vrlog sina.
15. Kao to jedno sasueno drvo, ako plane, itavu umu
spali u prah, tako i sin probisvijet itavu svoju porodicu
dovodi do unitenja.
16. Kao to je nod zanosna kad mjesec blista, tako je i porodica
sretna ako ima barem jednog uenog i vrlog sina.
17. Kakva je korist od mnogih sinova ako samo nanose bol
i stvaraju probleme? Bolje je imati samo jednog jedinog
sina od kojeg de itava porodica dobiti pomod i mir.
18. Miluj svoga sina do pete godine; koristi prut sljededih
deset; a kada navri esnaest - budi s njim kao prijatelj.19. Spaen je onaj ko bjei od zastraujude nesrede, strane
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
7/28
invazije, strane gladi i drutva pokvarenog ovjeka.
20. Ponovo se rodio samo da bi umro onaj ko za svoga
ivota nije dostigao nijednu od sljedeih stvari: dharmu
(pobone zasluge), arthu (bogatstvo), kamu (zadovoljene
elje) ili moku (osloboenje od materijalnog svijeta).
21. Lakmi, boica bogatstva, prirodno dolazi tamo gdje se
budale ne potuju, itarice dobro uvaju, a mu i ena ne
svaaju.
POGLAVLJE IV
I.Ovih pet stvari odreene su jo dok je ivo bie u
materici: duina ivota, zanimanje, imetak, uenost i
trenutak smrti.
2.Potomci, prijatelji i roaci izbjegavaju osobu predanu
Bogu, dok oni koji je slijede donose blagoslove svojim
porodicama zahvaljujui svojoj predanosti.
3.Ribe, kornjae i ptice svoje mlade podiu s ljubavlju ih
gledajui, brinui se o njima i dodirujui ih. Na slian
nain i sveta osoba prua zatitu svojim sljedbenicima.
4.Dok ti je tijelo zdravo i upotrebljivo, a smrt jo daleko
- pokuaj da spasi svoju duu, jer kada neizbjena smrt
tiho doe, ta onda moe da uini?
5. Uenost je kao kamadhenu, krava koja ispunjava elje. Da,
uenost, ba kao i kamadhenu ija su vimena uvijek puna,daje plodove u svim godinjim dobima i kao roena majka
hrani te na tvom putu. Stoga je uenost skriveno blago.
6. Bolje je imati jednog jedinog sina obdarenog vrlinama,
nego stotine sinova bez vrlina, jer mjesec - iako jedan
- otklanja tamu noi, dok zvijezde - iako bezbrojne - to
ne mogu.
7. Mrtvoroen sin je bolji od sina koji je dugovjean, ali velika
budala. Prvi uzrokuje trenutnu alost, dok drugi poput
plamtee vatre unitava svoje roditelje tugom itav ivot.
8. Sljedee stvari spaljuju tijelo bez plamena: ivjeti u
malom selu bez odgovarajuih uslova za ivot, sluiti
osobu niskog roda, nezdrava ishrana, namrgoena ena,
sin budala i ki udovica.
9. Od kakve je koristi krava koja ne daje mlijeko niti telad?
Slino tome, kakva je korist od sina ako ne postane bilo
uena osoba, bilo isti posveenik (bhakta) Gospodina?
10. Kada nekoga izjeda muka od ivota, tri mu stvari mogu
pomoi: djeca, ena i drutvo Gospodinovih bhakta.
I I . Kralj govori jedanput, uenjak jedanput i samo se jednom
udaje kerka. Sve ovo se deava jedan i samo
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
8/28
jedan put u ivotu.
12. Pobono odricanje od svijeta vri se nasamo, ui se
udvoje, a pjeva utroje; put treba poduzeti uetvoro, poljske
radove upetoro, a rat sa mnotvom.
13. Prava ena je ona koja je ista, sposobna, estita, ljubazna
prema muu i koja uvijek govori istinu.
14. Kua onoga koji nema djece je pusta i svi pravci svijeta
su pusti za onoga ko nema roake; srce budale je pusto,
a za ovjeka u neimatini - sve ivo je pusto.
15. Duhovne su poduke poput otrova ako se ne sprovedu
u djelo; hrana je otrov za onoga ko ima loe varenje;
drutvena okupljanja su otrov za pukog siromaka; a
mlada ena je otrov za starca.
16. Treba da odbacimo onoga koje bezbonik i bez samilosti,
gurua (duhovnog uitelja) bez duhovnog znanja, enu sauvredljivim izrazom na licu, kao i roake koji nam nisu
privreni.
17. Neprestana putovanja donose ovjeku starost; konj ostari
od stalnog vezivanja; neimanje odnosa sa muem donosi
starost eni; a odjea stari ako se ostavi na suncu.
18. Iznova i iznova paljivo obratite panju na sljedee: na
pravo vrijeme, prave prijatelje, pravo mjesto, pravilan
nain zaraivanja i troenja novca, kao i na to od koga
dobijate svu snagu.
19. ...
POGLAVLJE V
1. Agnija (boga vatre) oboavaju brahmane; druge kaste
oboavaju brahmane; ena oboava mua, a gosta koji
doe na ruak - svi treba da oboavaju.
2. Zlato provjeri na etiri naina: protrljaj ga o kamen, zarei
ga noem, zagrij ga na vatri i udari neim po njemu; tako
i ovjeka iskuaj gledajui je li vezan za ono to ima,
kako se ponaa, koje su mu osobine i ta radi.
3. Neega se moe plaiti sve dok te ne stigne, ali kad te
stigne - otresi ga se bez kolebanja.
4. Iako neke ljude jedna majka rodi, iz iste utrobe i pod
istom zvijezdom, sklonosti njihove i karakter im ipak
nisu isti, kao to nisu ista ni sva mjesta na kronji na
kojima visi na hiljade plodova drveta badari.
5. Onaj ko nije uprljao ruke voli da ima vlast; onaj ko je
bez elja ne mari da uljepa svoje tijelo; onaj koje samo
napola obrazovan ne moe prijatno da zbori, a onaj ko
govori otvoreno ne moe da bude varalica.
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
9/28
6. Budale zavide uenima, siromani bogatima, preljubnice
vjernim enama, a rune ene - lijepim damama.
7. Lijenost unitava uenje, novac se gubi ako se povjeri
drugima na uvanje, seljak propada ako premalo sije, a
vojska je izgubljena bez komandanta.
8. Znanje ostaje u glavi ako se praktino primjenjuje,
porodini uticaj i ugled odravaju se dobrim ponaanjem,
ovjek dostojan potovanja prepoznaje se po svojim
uzvienim osobinama, a bijes se vidi u oima.
9. Religija se uva bogatstvom, znanje marljivom praksom,
od kralja se uva umilnim rijeima, a kuu odrava
vrijedna domaica.
10. Ovi ljudi bespotrebno, ali sigurno propadaju: oni koji
ismijavaju nain ivota preporuen u astrama (svetim
spisima) i oni koji se rugaju miroljubivima.11. Dobijena milostinja okonava siromatvo, pravilno
voenje stvari okonava sve muke, razboritost neznanje,a paljivo razmiljanje okonava strah.
12. Nema tako opake bolesti kao to je pouda, nema takvog
neprijatelja kao to je zaslijepljenost, nema vatre kao to
je gnjev, niti sree kao to je duhovna spoznaja.
13. ovjek se sam raa i sam umire, sam proivljava svoju
sudbinu - dobre i loe posljedice svoje karme (djelatnostiiz prolih i ovog ivota), isto tako sam ide u
pakao i sam
odlazi u duhovni svijet.
14. Raj je sitnica za onoga ko je upuen u duhovni ivot(svjesnost Boga); ivot je sitnica za hrabrog junaka;
ena za onoga ko je ovladao nagonima svojih ula; a
univerzum je sitnica za onoga ko je ravnoduan prema
ovome svijetu.
15. Uenost je prijatelj na putovanju, ena je prijatelj u kui,
lijek je prijatelj u bolesti, a pobone zasluge jedini su
prijatelji nakon smrti.
16. Beskorisna je kia koja pada iznad mora, kao i hrana data
onome ko je sit. Uzalud je dati poklon bogatau, a lampa
upaljena danju - isto tako je beskorisna.
17. Nema takve vode kao to je kinica, niti snage kao to je
vlastita. Nema svjetlosti kao to je sjaj u oima, niti bogatstva
tako vrijednog kao to su zlata vrijedne itarice.
18. Onaj ko je siromaan udi za bogatstvom, ivotinje ude
za moi govora, ovjek udi za rajem, a poboan ovjek
da se oslobodi materijalnog.
19. Zemlja se odrava snagom Istine; mo Istine ini da Sunce
sija i da vjetrovi duvaju. Zaista, sve poiva na Istini.
20. Boginja bogatstva je anala (ne dri je mjesto).Slino tome, i iva sila je takoer nestalna. Duina
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
10/28
ivota neizvjesna je kao i neije mjesto boravka, ali u
ovom promjenjivom svijetu jedino pobone zasluge ne
iezavaju.
21. Meu ljudima berberin je lukav, meu pticama vrana,
meu zvijerima akal, a meu enama malini (djevojka u
cvijetu mladosti).
22. Ovo su tvoji oevi: onaj ko te zaeo, onaj ko ti je dao
brahmanski konac (novo, duhovno roenje), onaj ko te
poduava, onaj ko te hrani i onaj ko te titi od opasnosti.
23. Ovo su tvoje majke: ena kralja, ena uitelja, ena prijatelja,
majka tvoje ene i tvoja vlastita majka.
POGLAVLJE VI
1.Sluanjem osoba shvata dharma (svoje propisane dunosti),
sluanjem zla dud iezava i znanje se tako stie,
sluanjem se raskidaju okovi materije.
2.Medu pticama odvratna je vrana, meu ivotinjama pas,
meu ljudima isposnik koji sagrijei, a onaj koji vrijea
druge najgori je andala (najodvratnija osoba).
3.Bakar se polira pepelom, a isti tamarindom. ena se ini
mjesenim periodom, a rijeka proticanjem.
4.Kralj, brahmana i jogi-mistik gdje god da odu potovani
su, ali ena koja se skita potpuno propada.
5.Onaj ko ima bogatstvo - ima prijatelje, i koje bogat - tajima roake. Samo se bogata naziva ovjekom, a onaj ko
je bogat potuje se kao pandit (uen ovjek).
6. eljom Provienja djeluje neija inteligencija, neije
djelatnosti isto tako nadgleda Provienje i samo zbog
Provienja osoba biva okruena onima koji joj pomau.
7. Vrijeme djelujudi usavrava sva iva bida, ali ih i ubija;
ono je jedino budno dok svi spavaju. I zato, vrijeme je
nepremostivo.
8. Onaj ko je roen slijep, ne moe da vidi; slino tome,
slijepi su i oni koji su u kandama poude. Ponosit ovjek
ne shvata ta je zlo, a oni koji su pohlepni za bogatstvom
ne vide grijeh u svom djelovanju.
9. Dua u tijelu prolazi kroz dosueni joj tok karme (sudbine)
i sama uiva ili ispata dobre ili loe posljedice izazvane
takvim djelovanjem. Svojim se vlastitim djelovanjem
zaplide u samsaru (krug roenja i smrti) i svojim se
vlastitim naporima oslobaa iz nje.
10. Kralj je primoran da prihvati grijehe svojih podanika,
purohita (svetenik na rtvovanju) pati zbog grijeha
kralja, mu zbog ene, a guru (duhovni uitelj) pati zbog
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
11/28
grijeha svojih uenika.
11. Ovo su ti neprijatelji u kui: otac koji je uvijek u dugovima,
majka preljubnica, ena ljepotica i neobrazovan sin.
12. Povjerenje krca zadobie ako mu da poklon, povjerenje
ovjeka kamenog srca ako ga pozdravi sklopljenih
ruku (u znak potovanja), povjerenje budale zadobie
zasmijavanjem, a povjerenje uenog ovjeka istinitim
rijeima.
13. Bolje je nemati kraljevstvo nego vladati bezvrijednim;
bolje je nemati prijatelja nego imati lupea za prijatelja;
bolje je nemati uenika nego biti uitelj budali i bolje je
nemati enu nego u kui imati iskvarenu.
14. Kako ljudi mogu da budu sretni u siromanom kraljevstvu?
Kako moemo biti smireni ako imamo probisvijeta
za prijatelja? Kakva nas srea oekuje u kui u drutvupokvarene i zle ene? Kako postati slavan ako se poduava
nedostojan uenik?
15. Naui jednu stvar od lava, dvije od drala, etiri stvari naui
od pijetla, pet od vrane, etiri od psa i tri od magarca.
16. Jedna je sjajna stvar koju treba nauiti od lava: da sve
to ovjek namjerava da uradi, treba da uradi svim
srcem i energijom.
17. Mudar ovjek treba da zauzda ula kao dral i ostvari svoje
namjere u skladu sa mjestom, vremenom i mogunostima.
18. etiri stvari treba nauiti od pijetla: ustati u pravo vrijeme,zauzeti sran stav i boriti se, pravilno raspodijeliti vlasnitvo
roacima i zaraditi za hljeb svojim sopstvenim rukama.
19. Ovih pet stvari treba nauiti od vrane: sjediniti se sa svojom
enom na skrovitom mjestu, biti smion, uvati korisne
stvari, biti oprezan, kao i ne vjerovati lako drugima.
20. Ove etiri osobine treba nauiti od psa: biti zadovoljan
malim ili niim za jelo i pored velikog apetita, brzo se
probuditi iako se duboko spava, nepokolebljivu predanost
gospodaru, kao i hrabrost.
21. Ove tri stvari treba nauiti od magarca: iako je umoran,
on i dalje nosi teret, ne obazire se na toplotu ni hladnou
i uvijek je zadovoljan.
22. Onaj ko bude imao ove osobine bie nepobjediv u svemu
ega se lati.
POGLAVLJE VII
1. Pametan ovjek ne treba da razotkrije gubitak bogatstva,
bijes u svom umu, loe odnose sa vlastitom enom, pogrde
i ogovaranja drugih i sramotu koja ga je snala.
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
12/28
2. Onaj ko se odrekne stidljivosti u novanim transakcijama,
sticanju znanja, jelu i poslu - postae sretan.
3. Sreu i mir koje dostignu oni zadovoljni nektarom
duhovnog spokojstva ne mogu stei pohlepni ljudi koji
nestrpljivo jure tamo-amo.
4. ovjek treba da bude zadovoljan sljedeim trima
stvarima: svojom vlastitom enom, hranom koju mu je
dodijelilo Provienje, kao i bogatstvom koje je stekao
svojim potenim radom, ali nikada ne treba da bude
zadovoljan ovim trima stvarima: svojim prouavanjem
svetih spisa, moljenjem Svetih Boijih Imena na brojanici,
kao i milostinjom koju je udijelio.
5. Nemoj prolaziti izmeu dvojice brahmana, izmeu
brahmane i rtvene vatre, izmeu mua i ene, izmeu
gospodara i njegovog sluge, kao ni izmeu pluga i vola.6. Ne dozvoli da ti stopala dodirnu vatru, duhovnog uitelja
ili brahmanu. Nikada stopalima ne dodiruj kravu, djevojku,
starca, niti dijete.
7. Dri se hiljadu lakata daleko od slona, stotinu lakata od
konja, deset lakata od rogate ivotinje, a od pokvarenjaka
tako to napusti zemlju.
8. Slonom se upravlja ankusom (tapom za kroenje), konj
se kroti udarcem ruke, rogata ivotinja kad joj pokae
tap, a probisvijet se kroti maem.
9. Brahmana je zadovoljan dobrim jelom, paunovi su sretnikad udaraju gromovi, sveta osoba zadovoljna je kad drugi
duhovno napreduju, a zla i odvratna osoba sretna je zbog
tue nesree.
10. Snanog ovjeka smiri tako to e mu se pokoriti, zlobnika
smiri tako to e mu se suprotstaviti, a ovjeka
koji ti je jednak po snazi umiri ljubaznou ili silom.
11. Mo kralja lei u njegovim snanim miicama, mo
brahmane u njegovom duhovnom znanju, a mo ene u
ljepoti, mladosti i prijatnim rijeima.
12. Ne budi previe ponosit u svom ponaanju jer moe da
vidi da u umi uspravna stabla lee posjeena, dok ona
povijena jo uvijek stoje.
13. Labudovi ive gdje ima vode, a naputaju to mjesto im
voda presui. Neka ovjek ne djeluje tako: da juri na sve
strane, kud mu se prohtije.
14. Nagomilano bogatstvo uva se troenjem, kao to se
nadolazea svjea voda uva putajui staru da otee.
15. Onaj koje bogat ima prijatelje i roake; jedino on ostaje
u ivotu i potuju ga svi.16. Sljedee etiri odlike stanovnika raja mogu da se primijete
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
13/28
kod itelja ove planete Zemlje: milosre, umilan govor,
oboavanje Svevinje Boanske Linosti i zadovoljavanje
potreba brahmana.
17. Takoer, sljededih est odlika stanovnika pakla mogu da
se primijete kod itelja ove planete Zemlje: izuzetan bijes,
grub govor, siromatvo, neprijateljstvo prema roacima,
loe drutvo, kao i sluenje osoba niskog porijekla.
18. Ui u lavlju pedinu i tamo de pronadi bisere sa glave
slona; posjeti akalovu jazbinu i tamo de pronadi samo
teledi rep ili parad magarede koe.
19. ivot neobrazovanog ovjeka beskoristan je poput psedeg
repa, koji niti pokriva njegov zadnji dio, niti ga titi od
ujeda insekata.
20. Onaj ko eli da se uzdigne do nivoa boanstvenosti treba
da ima sljedede odlike: istotu govora, uma i ula, kao iisto i samilosno srce.
21. Kao to trai miris u cvijetu, ulje u zrnu susama, vatru
u drvetu, proideni puter (ghi) u mlijeku i najslai eder
(gudu) u edernoj trski - tako isto potrai i duu u tijelu,razlikujudi ta je ta.
POGLAVLJE VIII
1.Ljudi niskog porijekla ude za bogatstvom; ljudi srednje klase ude i za bogatstvom i za ugledom; ali
oni koji su plemeniti,samo za adu; tako je ast pravo bogatstvo onoga ko je plemenit.
2. ...3.Svjetiljka guta tamu i zato tamni; slino tome,nae potomstvo zavisi od toga ta jedemo(satva,raas
ili tamas,tj.vrlina,strast ili neznanje).
4.O mudri ovjee! Podaj svoje pogatstvo samo onima koji su ga dostojni,nikada drugima.Voda
okeana dobijena iz oblaka je uvijek slatka. Kinica daje ivot svim bidima na zemlji, i pokretnim
(insekti,ivotinje,ljudi itd.) i nepokretnim (cvijede,drvede itd.) da bi zatim vratila okeanu svoju
vrijednost umnoenu milion puta.
5. Mudar ovjek koji razaznaje sutinu stvari tvrdi da je
javana (ovjek mesojed) u osnovi jednak hiljadu andala
(najnia klasa ljudi).
6. Nakon nanoenja ulja na tijelo, nakon kontakta sa dimom
iz pogrebne vatre, nakon spolnog ina i nakon brijanja ili
ianja osoba je andala sve dok se ne okupa.
7. Voda je lijek za slabu probavu; vrlo je okrepljujude kada
se hrana svari nakon jela; ona je poput nektara ukoliko je
pijemo u toku obroka, ali je kao otrov kada je pijemo na
kraju obroka.
8. Znanje se gubi ukoliko se ne primjenjuje, ovjek je izgubljen
u neznanju, vojska je izgubljena bez zapovjednika,
a ena je izgubljena bez mua.
9. Onaj ko doivi sljedede tri stvari nesretan je: smrt svoje
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
14/28
ene u poodmaklim godinama, da povjeri svoj novac u
ruke roaka i da mu hrana ovisi o drugima.
10. Beskorisno je recitovati vedske himne bez prinoenja
rtvi Svevinjem Gospodinu u vatru (tj. kroz Agnija, boga
vatre); beskorisna su i rtvovanja nakon kojih se izdano
ne dijele milostinja i pokloni. Savrenstvo se moe dostii
jedino predanou Svevinjem, jer predanost jeste temelj
svakog uspjeha.
11. ...
12. ...
13. Nema takve askeze kao to je postii mir uma, niti ima
sree kao to je samodovoljnost; nema bolesti gore od
pohlepe, niti vrline kao to je milosre.
14. Bijes je otjelovljenje Jame (poluboga smrti), e je poput
paklene rijeke Vaitarani (,Stiksa), znanje je kao kamadhenu(krava koja daje svo obilje mlijeka), a zadovoljstvo je
poput Nanda-kanana (rajskih vrtova).
15. Moralnost je ukras ljepote, pravilno ponaanje ukras
plemenitog roenja, uspjeh je ukras uenosti, a pravilno
troenje jeste ukras bogatstvu.
16. Ljepota se kvari nemoralnou, plemenito roenje loim
ponaanjem, uenost ako se ne usavrava, a bogatstvo se
potroi nenamjenskim rasipanjem.
17. Voda koja izvire iz zemlje je prava voda; odana ena je
prava ena; kralj koji je dobroinitelj svojih podreenihje pravi kralj; a pravi brahmana je onaj ko je uvijek
zadovoljan.
18. Nezadovoljni brahmane, zadovoljni kraljevi, srameljive
prostitutke i neskromne domaice - svi oni sigurno propadaju.
19. Od kakve je koristi biti plemenita roda, ako nisi uen?
Jer onog ko je niskog roda svi polubogovi potuju ako
je uen.
20. Uena ovjeka potuju ljudi; uen ovjek zbog svoje
uenosti svugdje izaziva potovanje, gdje god da se
pojavi. Zaista, uenost se svugdje cijeni.
21. Oni obdareni ljepotom, mladou i plemenitim roenjem
bezvrijedni su ako nisu obrazovani; oni su kao cvjetovi kinuka (sa drveta palasa) koji, iako prelijepi,
nemaju
nikakav miris.
22. Majka Zemlja ljuto stenje pod teretom grenika koji jedu
meso, alkoholiara i beskorisnih budala koji nisu nita
drugo do ivotinje u ljudskom obliku.
23. ...
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
15/28
POGLAVLJE IX
1. Drago moje dijete, ako eli da se oslobodi mree neprestanog
roenja i smrti, izbjegavaj predmete ulnog uivanja kao da
su otrov. Umjesto toga, pij nektar samoovladanosti, ispravnog
ponaanja, milosra, istote i istine.
2. Podlac koji govori o skrivenim grekama drugih unitava
sebe kao zmija koja zaluta u mravinjak.
3. Moda niko nije savjetovao Brahmi, stvoritelju, da da
miris zlatu, plod eernoj trski, cvijee sandalovom
drvetu, bogatstvo uenome, a dug ivot kralju.
4. Amrita (nektar bogova) najbolji je od svih lijekova; jesti
dobru hranu najvea je materijalna srea; oko je glavno
od svih organa; a glava zauzima najvanije mjesto meu
svim dijelovima tijela.5. Nijedan glasnik ne putuje nebom niti vijesti dolaze
otamo. Nikada ni ne odjekne glas njegovih itelja, niti
se moe s njima stupiti u vezu. Zato brahmanu (uenog
svetenika) koji predvia pomraenja Sunca i Mjeseca
treba smatrati veoma uenim ovjekom.
6. Uenika, slugu, putnika, onoga ko je gladan i onoga ko je
preplaen, kao i uvara riznice - njih est treba probuditi
ako zaspu.
7. Zmiju, kralja, tigra, osu koja bode, malo dijete, tueg psa
i budalu - njih sedam ne treba probuditi kada zaspu.8. Kakvu duhovnu mo posjeduju oni koji izuavaju Vede
radi materijalne dobrobiti, kao i oni koji prihvataju hranu
od udra (materijalista)? Oni su kao zmije bez otrova u
zubima.
9. Zar ita moe da uradi onaj ko se ne plai da e upasti u
bijes, ko ne pokazuje svoju naklonost kada je zadovoljan
i onaj ko ne moe niti da upravlja, niti da prui zatitu?
ta takvi mogu da urade?
10. Zmija moe, ak i ako nije otrovna, visoko da izdigne svoj
vrat, jer je pokazivanje onoga to uliva strah dovoljno da
zastrai svakoga.
11. ...
12. ...
13. ...
14. Siromatvo se prikriva hrabrou, otrcana odjea tako
to se dri istom, loa hrana podgrijavanjem, a runoa
lijepim ponaanjem.
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
16/28
POGLAVLJE X
1. ovjek lien bogatstva nije siromah - on je uistinu bogat
samo ako je uen, ali ovjek lien mudrosti siromah je u
svakom pogledu.
2. Treba da paljivo ispitamo mjesto na koje stajemo
nogom (uvjerivi se da nema prljavtine ni ivih bia,
poput insekata i si.); treba da pijemo samo onu vodu koja
je profiltrirana (kroz istu tkaninu) i da govorimo samo
one rijei za koje emo nai potvrdu u svetim spisima. I
dalje, treba da radimo samo ono o emu smo prethodno
paljivo promislili.
3. Onaj ko eli da zadovolji ula mora da prekine bilo
kakvo razmiljanje o sticanju Znanja, a onaj ko traga za
znanjem ne smije da udi za zadovoljstvom svojih ula;jer kako moe onaj ko traga za ulnim zadovoljstvom
stei znanje i kako onaj ko ima znanje moe uivati u
svjetovnim uicima?
4. ta je to to moe da pobjegne pjesnikovom oku? ta je
to to ene nisu sposobne da urade? ta je to to vrana
nee pokljucati?
5. Sudbina od prosjaka naini kralja i od kralja prosjaka.
Sudbina je ta koja od bogataa napravi siromaha i od
siromaha bogataa.
6. Prosjak je neprijatelj krcu, mudri savjetodavac budali,nevjernoj eni njezin mu, a mjeseina je neprijatelj
lopovima.
7. Ljudi bez uenosti, askeze, dobre naravi, vrline i dobre
volje samo su ivotinje koje lutaju Zemljom u ljudskom
obliju. Oni su Zemlji samo teret.
8. upljoglavi ne mogu dobiti blagodet od mudrih savjeta;
bambus ne poprima osobine sandalovog drveta ako se
zasadi na planini Malaja (bogatoj drveem sandala).
9. Kakvu blagodet mogu da daju sveti spisi budali bez
mozga? Od kakve je koristi ogledalo slijepcu?
10. Nita ne moe da promijeni zlog ovjeka, kao to ni zadnji
dio tijela ne moe postati gornji, ak ni ako se opere
stotinama puta.
POGLAVLJE XI
1. Velikodunost, prijatan govor, hrabrost i ispravno ponaanje
se ne stiu, ve su uroene osobine.
2. Onaj ko napusti svoju zajednicu i ode u tuu, propada,
ba kao i kralj koji zaluta stranputicom.
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
17/28
3. Slon ima masivno tijelo, ali se njime upravlja tapom. I
zato, je li tap velik kao slon? Svjetlost svijee rastjeruje
tamu. I zato, da li je lampa beskrajna kao to je to tama?
Planinu razlama grom. I zato, je li grom zaista ogroman
kao planina? Ne, onaj ija mo prevladava zaista je
moan. Zar ita u svemu tome vrijedi veliina ili masa?
4. ...
5. Onaj koje okupiran porodinim ivotom nikada nee stei
znanje, onaj ko jede meso ne moe da bude milosrdan,
pohlepan ovjek ne moe da bude istinoljubiv, a istota
se ne moe pronai kod enskaroa.
6. Pokvaren i zao ovjek ne moe da dostigne svetost ak
i ako dobije uputstva iz mnogih raznovrsnih izvora; a
tako i drvo nima ne moe da postane slatko ak i ako se
od podnoja do vrha pokropi mlijekom i proienimputerom (ghijem).
7. Prljavtinu u umu ne moe oprati ak niti stotinama
kupanja u svetim vodama, kao to se posuda sa vinom ne
moe proistiti ak ni ako se vino ispari na vatri.
8. Ne udi kada ovjek vrijea stvari o kojima nita ne zna,
kao ni kada glupava ena lovca baci biser pronaen na
glavi slona i uzme sa poda gunjdu (vrstu sjemenke koju
siromani ljudi nose kao ukras).
9. ...
10. Brahmaari (monah) treba da se potpuno odreknesljedeih osam stvari: poude, ljutnje, pohlepe, elje
za slatkiima, elje za ukraavanjem tijela, pretjerane
radoznalosti, predugog spavanja i pretjeranog napora da
odri svoje tijelo.
11. ...
12. ...
13. Brahmana zauzet svjetovnim stvarima, koji uzgaja
stoku i bavi se trgovinom naziva se - vaija (tj. osoba
moe imati obiljeja brahmane, ali ako nema i osobine
brahmane, onda nije brahmana, ve vaija, udra, itd.
Nije vana odjea, ve osobine!)
14. Brahmana koji kuje novac, radi sa robom, uljem, indigom,
odjeom od svile, medom, proienim puterom
(ghijem), alkoholom i mesom, naziva se - udra.
15. Brahmana koji sputava druge i koji je dvolian, sebian,
lukav i pun mrnje i koji, dok blago govori, gaji mrnju
u svom srcu naziva se - spletkaro.
16. Brahmana koji unitava jezera, bunare, bazene, bate i
hramove, naziva se - mleha.17. Brahmana koji krade vlasnitvo Boanstva i duhovnog
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
18/28
uitelja, koji ivi skupa sa tuom enom i koji se hrani
jedui sve i svata, naziva se - andala.
18. Treba udijeliti milostinju onima koji to zasluuju i njima
ovjek treba da da sve to mu je vika; jer jedino zbog
date milostinje, slava velikih ljudi i dan-danas ne blijedi,
niti prolazi.
POGLAVLJE XII
1. Blagosloven je onaj grihastha (porodini ovjek) u ijoj
je kui blaena atmosfera, iji su sinovi nadareni, ija
ena govori prijatne rijei, ije je bogatstvo dovoljno da
ispuni sve elje, koje sretan i zadovoljan svojom enom,
iji su sluge posluni, ija kua odie gostoprimstvom, ko
je sretan u drutvu bhakta (posveenika Bogu s ljubavlju)
i u ijoj se kui svepovoljni Svevinji Gospodin oboava
svakodnevno, divna se hrana i pia nude.
2. Onome ko s predanou da neto brahmani, to mu se
u nudi obilno nadoknauje. Prema tome, dragi prine,
ono to se da dobrom brahmani ne dobija se nazad u istoj
mjeri, ve sudbina to vrati u beskrajno veoj koliini.
3. Sretan je u ovome svijetu onaj ko je velikoduan prema
roacima, ljubazan prema strancima, indiferentan prema
pokvarenjacima, ko naginje dobroti, otar je prema
podlima, iskren prema uenima, odvaan sa neprijateljem,ponizan prema starijima i strog sa enom.
4. O akalu, smjesta ostavi tijelo tog ovjeka ije ruke
nikada nisu dale milostinju, ije ui nikada nisu ule
glas uenosti, ije oi nikada nisu ugledale istog bhaktu
(posveenika) Gospodina, ije stope nikada nisu putovale
na hodoae, iji je stomak prepunjen hranom steenom
na nepoten nain i ija je glava visoko uzdignuta,
nosom parajui nebo od tatine. Nemoj jesti tijelo takvog
grenika jer e se zagaditi, o akalu!
5. ...
6. Kakva je greka u proljeu, pa bambus nema lia? Kakva
je greka u suncu, pa sova ne moe da vidi danju? Da li je
greka u oblacima ako nijedna kap kie ne padne u kljun
ptice atakel Ko moe izbrisati ono to je Brahma upisao
na nae elo u trenutku roenja?
7. Pokvarenjak moe razviti vrline svete osobe u drutvu
bhakte (posveenika), ali bhakta ne postaje bezbonik u
drutvu pokvarenog ovjeka! Tako isto i zemlja zamirie
od cvijeta koji padne na nju, ali taj cvijet ne poprima
miris zemlje.
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
19/28
8. ovjek je zaista blagoslovljen kada susretne bhaktu, jer
bhakta ima sposobnost da proisti istog trena, dok sveto
mjesto proiava samo nakon mnogih kupanja.
9. Jedan stranac upita brahmanu: "Kai mi, ko je velik
u ovom gradu?" Brahmana ree: "Buket cvijea sa
drveta palmira je velik." A putnik tokom upita: "Ko je
najmilosrdniji?" "Pera rublja koji uzme odjeu ujutru,
a vraa je uvee je najmilosrdniji." A kada ga ovaj upita:
"Ko je ovdje najsposobniji?", brahmana odgovori:
"Svako je strunjak da otme tuu enu i bogatstvo."
Zatim ovjek upita brahmanu: "Pa kako uopte moe
da ivi u ovakvom gradu?", a brahmana mu odgovori:
"Kao to crv preivi ak i u najdubljoj prljavtini, tako i
ja ovdje preivljavam."
10. Kua u kojoj se ne operu stopala brahmani, u kojoj se nerecituju glasno vedske mantre i u kojoj se sveti obiaji
nuenja u rtvenu vatru Bogu i ponude precima ne vre
- nije nita drugo do pogrebna lomaa.
11. Veli se da ako svetu osobu priupitamo o njegovoj
porodici, on odgovara sljedeim rijeima: Istina je moja
majka, a moj otac je Znanje, pravilno ponaanje je moj
brat, a milosre moj prijatelj, unutranji mir je moja ena,
a opratanje je moj sin. To su moji roaci.
12. Nae tijelo je sklono propadanju, bogatstvo nimalo nije
trajno, a smrt nam je uvijek blizu. Stoga odmah moramopoeti pobono da djelujemo.
13. ...
14. Onaj ko se prema tuoj eni odnosi kao prema majci,
prema bogatstvu koje mu ne pripada kao prema hrpi
blata, prema zadovoljstvu i boli drugih ivih bia kao da
su lino njegovi - zaista vidi stvari kakve jesu i on je
pravi mudrac.
15. ...
16. ...
17. Spoznato je znanje na prijatelj na putovanju; ena je
prijatelj kod kue; lijek je prijatelj u bolesti; a pobona i
dobra djela su prijatelji u trenutku smrti.
18. Utivost treba uiti od prineva, umjetnost govora od
uenih ljudi, laganje se ui od kockara, a lukavost od
ene.
19. Nepromiljen rasipnik, derite, beskunik, mukarac
svaalica koji zanemaruje svoju enu i nepaljiv je u
odnosima i djelovanju - svi e oni uskoro propasti.
20. Pametan ovjek ne treba da se brine za svoju hranu,ve jedino treba da brine kako da se ukljui u dharmu
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
20/28
(djelovanje svjesno Boga). Hrana za svakoga odreena
je u trenutku roenja.
21. Onaj ko se ne stidi sticanja bogatstva, itarica i znanja,
kao ni kad jede - bide sretan.
22. Kao to kapljice polako ispune posudu, tako se i znanje,
sposobnost i bogatstvo postepeno stiu.
23. ovjek koji ostane budala ak i u poodmaklim godinama
zaista je budala, kao to vode indra-varuna ne postaje
slatko, bez obzira koliko je zrelo.
POGLAVLJE XIII
1. ovjek moe da ivi ak i samo tren, ali i taj tren treba da
iskoristi za pobona i bogougodna djela. Beskorisno je
ivjeti ak i hiljade godina i stvarati samo nesredu u dva
svijeta (gornjem i donjem).
2. Ne treba da patimo za onim to je prolo, niti da se
brinemo za bududnost; razborit ovjek bavi se samo
sadanjodu.
3. Nesumnjivo je u prirodi polubogova, ljudi dobrog karaktera
i roditelja da lako bivaju zadovoljni. Blii i dalji
roaci su zadovoljni ako su gostoljubivo primljeni,
ponueni hranom i pidem i uz to mogu da se okupaju i
osvjee, apandite (uenjaci) zadovoljni su ako mogu da
odre duhovno predavanje.4. ak i neroenoj bebi u materici odreeno je sljededih
pet stvari kao njezin usud: trajanje ivota, zanimanje,
bogatstvo, znanje i trenutak smrti.
5. Samo pogledaj ovo udo: djelovanje velikih ljudi
neobino je - odnose se prema bogatstvu kao da je lako
poput slamice, a kada ga steknu - iskrive se pod njegovom
teinom.
6. Onoga ko je pretjerano vezan za lanove svoje porodice
mui strah i izjeda ga tuga, jer je vezanost korijen sve
alosti. Stoga da bi bio sretan, treba odbaciti vezanost.
7. I onaj ko se priprema za bududnost i onaj ko postupa
pametno u svim situacijama - obojica su sretni - ali onaj
nesretnik koji potpuno zavisi od srede - propada!
8. Ako je kralj estit, onda su i podanici estiti; ako je kralj
grean, onda i podanici postaju grenici; a ako je on i
ovakav i onakav, onda su i oni takvi. Podanici slijede
kraljev primjer; ukratko: kakav kralj, takvi i podanici.
9. Smatramo onoga ko ne djeluje pobono mrtvim, iako
ivi, ali onaj ko umire djelujudi pobono bez sumnje ivi
dugo, iako je mrtav.
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
21/28
10. Onaj ko nije stekao ni svetost ni bogatstvo, niti je
zadovoljio elje, niti dostigao spasenje (dharmu, arthu,
kamu i moku), ivi krajnje beskoristan ivot. Tako su
isto i bradavice na vratu jarca beskorisne, jer iz njih nikad
nee potei mlijeko.
11. Srca pokvarenjaka zapale se vatrom zbog tue slave, i
oni ih kleveu, sami nesposobni da se uzdignu na tako
visok poloaj koji kritikuju.
12. Pretjerana vezanost za ulna zadovoljstva vodi do ropstva,
a nevezanost, odnosno ravnodunost prema njima,
dovodi do osloboenja iz ovog materijalnog svijeta.
Stoga je um jedini odgovoran za robovanje materiji ili
osloboenje od nje.
13. Onaj ije poistovjeenje sa tijelom nestaje zahvaljujui
znanju o Vrhovnom Jastvu i Paramatmi (Bogu u srcu),bie neprestano uronjen u meditativni trans kud god da
ga um odvede.
14. Ko je iskusio svu sreu koju eli? Sve je u Boijim
rukama. Zato ovjek treba da naui da bude zadovoljan.
15. Kao to tele nepogreivo slijedi svoju majku meu
hiljadama krava, tako i srea i nesrea slijede ovjeka.
16. Onaj ije je djelovanje neprilino nije sretan niti meu
ljudima, niti kad je sam u praumi, jer u drutvu ljudi
njegovo srce izgara zbog kontakta sa ljudima, dok zbog
bespomonosti izgara u praumi.17. Kao to kopa lopatom dolazi do podzemne vode, tako i
uenik stie znanje od gurua sluei ga.
18. ovjek anje plodove svojih djela, jer je njegov um
donio sa sobom biljeg djela uinjenih u prethodnim
ivotima. Zato i mudrac djeluje mudro nakon paljivog
promiljanja.
19. Treba da uputimo oboavanje ovjeku koji nas je poduio
tome koliko su duhovnost i duhovni ivot vani. Onaj ko
ne potuje takvog uitelja rada se stotinu puta kao pas, a
potom jo i kao greni andala (najnii od ljudi).
20. ...
21. Postoje tri vrste dragulja na svijetu: hrana, voda i umilne
rijei - samo budale misle da su komadii kamena
dragulji.
POGLAVLJE XIV
1. Siromatvo, bolest, tuga, robija i druge muke plodovi su
sazrili na drvetu prolih grijeha.
2. Bogatstvo, prijatelj, ena i kraljevstvo mogu se ponovo
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
22/28
zadobiti, ali ovo tijelo kada se izgubi, ne stie se ponovo
u istom obliku.
3. Neprijatelj se moe savladati velikim mnotvom vojnika,
kao to gusta trava spreava spiranje zemlje jakim kiama.
4. Ulje na vodi, tajna saoptena pokvarenjaku, poklon dat
onome ko ga zasluuje, kao i uputstvo iz spisa dato
pametnom ovjeku, ire se po samoj svojoj prirodi.
5. Ako bi ljudi uvijek bili u onom stanju uma kao kad
sluaju duhovne poduke iz svetih spisa, kao dok su na
pogrebnoj ceremoniji ili kad su bolesni, ko ne bi onda
dostigao osloboenje od robovanja materiji?
6. Kada bi se ovjek osjedao prije kao to se osjeda poslije,
aledi - ko onda ne bi dostigao osloboenje od robovanja
materiji?
7. Ne treba da budemo ponosni na davanje milostinje,vrenje askeze (pokore i odricanja), na junatvo, znanje
iz svetih spisa, niti na skromnost i moralnost, jer je itav
svijet pun najrjeih dragulja.
8. Onaj ko je u naem umu blizu je, iako moe da bude
jako, jako daleko, a onaj ko nije u naem umu daleko je,
iako moe stajati pred nama.
9. Uvijek trebamo govoriti ono to de zadovoljiti osobu iju
naklonost oekujemo, kao to lovac umilno pjeva eledi
da ustrijeli srnu.
10. Pogubno je biti suvie blizak sa kraljem, vatrom, duhovnimuiteljem i enom, ali ako smo indiferentni prema njima,
bivamo lieni blagoslova i dobrobiti. Prema tome, na
odnos s njima treba da bude na sigurnoj distanci.
11. Trebamo uvijek biti oprezni sa vatrom, vodom, enom i
budalama, zmijama i lanovima kraljevske porodice, jer svi
oni mogu, kad im se prui prilika, uzrokovati nau smrt.
12. Treba da smatramo ivim jedino onog ko je poboan
i pun vrlina. Drugi su svi mrtvi, iako su ivi, jer ivot
onoga koje siromaan u pobonosti i vrlinama - lien je
svih blagoslova.
13. Ako eli da na jednostavan nain zavlada svijetom,
onda pazi da te sljededih petnaest stvari, koje veoma lako
lutaju tamo-amo, ne pokore: pet predmeta ula - oblik,
zvuk, miris, okus i dodir; pet spoznajnih ula - oi, ui,
nos, jezik i koa; kao i pet ula za djelovanje - ruke,
noge, usta, genitalije i mar.
14. Pandit (uen ovjek) je onaj ko govori ono to odgovara
situaciji, ko odano slui u skladu sa svojim sposobnostima
i ko zna granicu svoga gnjeva.15. Jedan jedini predmet ula - ena, doivljava se na tri
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
23/28
naina: za isposnika ena je kao le, pohotljivcu je ona
ena, a psima hrpa mesa za ruak.
16. Pametan ovjek ne treba da razglasi recept lijeka koji je
dobro napravio, milostinju koju je udijelio, porodine
nesuglasice, svau sa svojom enom, oskudno spremljenu
hranu koju je moda ponudio, niti rune rijei koje je
moda uo.
17. Kukavica za dugo vremena ostaje tiha i neujna (ak i
nekoliko godinjih doba), sve dok ne uzmogne da umilno
pjeva (u proljee), na zadovoljstvo svih koji je sluaju.
18. Treba da pribavimo i uvamo sljedee: blagoslove
pobonih i vrlih djela, bogatstvo, itarice, uputstva
duhovnog uitelja i rijetke lijekove, inae ivot postaje
nemogu.
19. Izbjegavaj loe i odvratno drutvo, drui se sa svetimosobama, dan i no stii vrlinu i uvijek meditiraj na ono
to je vjeno i pomno misli o tome, zaboravljajui ono
to je prolazno.
POGLAVLJE XV
1. Za onoga ije se srce topi samilou prema svim ivim
biima, kakva je potreba za znanjem, osloboenjem, da
raspusti kosu i pokrije tijelo pepelom (u znak monatva)?
2. Nema blaga na svijetu niti poklona kojim uenik moevratiti dug svom duhovnom uitelji, koji ga je nauio ak
i samo jedan slog (om) to ga vodi do svjesnosti Boga.
3. Postoje samo dva naina da se oslobodimo trnja i zlih
ljudi: za prvo obuti cipele, a za drugo - osramotiti ga,
tako da od sramote nikad vie ne smije da promoli svoju
njuku itako ga drati na distanci.
4. Onaj ko nosi prljavu odjeu, ima prljave zube, ko je
prodrljivac, ko neljubazno zbori i onaj ko spava nakon
izlaska sunca - iako moe biti najuzvienija osoba -
izgubie naklonost Lakmi (boice sree), tj. novac.
5. Onoga ko izgubi novac ostavljaju prijatelji, ena, sluge
i roaci, a kada ponovo stekne novac, svi oni koji su ga
ostavili sada mu se vraaju - prema tome, bogatstvo je
najbolje srodstvo!
6. Greno steeno bogatstvo moe da traje i deset godina,
ali jedanaeste nestaje ak i prvobitna njegova osnovica.
7. Loe djelo koje uini uzviena osoba ne osuuje se, jer
i nema nikoga ko bi ga prekorio. Dobro djelo koje uini
niskoklasna osoba biva osueno, jer niko to ne potuje.
8. Pravo jelo su ostaci brahmaninog obroka, ljubav koja se
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
24/28
pokazuje drugima prava je ljubav, a ne ona koja se uva
za sebe. Prava mudrost je uzdravati se od grijeha. Prava
milostinja je ona koja je data bez hvalisanja.
9. U pomanjkanju razboritosti, najskupocjeniji dragulj lei
u praini do stopala ljudi, dok komadie stakla nose na
svojim glavama. Ali mi ne treba da mislimo daje dragulj
izgubio vrijednost, a komadi stakla dobio na njoj, jer
kada se pojavi ovjek sa razboritim rasuivanjem, svaki
od njih e doi na svoje pravo mjesto.
10. Znanje iz svetih spisa neogranieno je i mnogo je
vjetina u ivotu koje treba da se naue. Vrijeme koje
imamo kratko je, a pred naom mogunou da nauimo
stoje mnoge prepreke. Zato trebamo izabrati da nauimo
ono to je najvanije, kao to labud pije samo mlijeko iz
smjese mlijeka i vode.11. Kao andala (psojedac) je onaj ko rua, a da ne ponudi stranca
koji je sluajno doao u njegovu kuu izdaleka, premoren.
12. Neko moe poznavati sve etiri Vede i dharma-astre
(spise o pobonosti), ali ako nema spoznaju svog
duhovnog ja, on je ba kao varjaa koja mijea sve vrste
hrane, ali ne zna okus nijednoj.
13. Visokouzviene su one blagoslovljene due koje se, prelazei
okean ivota i smrti, sklanjaju u okrilje istinskoga
brahmane, koji je kao siguran brod za prelazak na drugu
obalu. Takve due sigurno nisu kao putnici na palubiobinog broda, koji moe lako da potone.
14. Mjesec, koji je prebivalite nektara i glavnog boanstva
svih lijekova, iako besmrtan kao amrita (nektar) i sjajnog
oblika, gubi svoj sjaj kada se danju zaputi ka prebivalitu
Sunca. Stoga, zar se obian ovjek nee osjeati manje
vrijednim kada doe da ivi u tuoj kui?
15. ...
16. ...
17. Postoji mnogo naina vezivanja kojima ovjeka svladaju
i kontroliu u ovome svijetu, ali najjai su okovi privrenosti
i ljubavi. Uzmimo za primjer sluaj obine
pele koja, iako iskusna u probijanju tvrdog drveta, biva
uhvaena zagrljajem voljenog cvijea kada se njegove
latice zatvore u sumrak.
18. Iako posjee sandalovo drvo, ono ne gubi svoj prirodno
prelijepi miris; tako ni slon ne odbacuje svoju nestanu
prirodu iako ostari, a eerna trska ne gubi svoju slatkou
iako se cijedi mljevenjem. Tako ovjek plemenita roda ne
gubi svoje uzviene osobine bez obzira koliko je pritisnut
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
25/28
siromatvom.
19. ...
POGLAVLJE XVI
1. ...
2. ensko srce nije jedinstveno, ono je - podijeljeno; dok
razgovara s jednim mukarcem, poudno gleda drugog,
a u svom srcu njeno misli na treeg.
3. Budala koja mata o tome da ga armantna mlada
gospoica voli, postaje njen rob, te plee poput ptice
akuntale, sa kanapom oko vrata.
4. Ko je taj ko postavi bogat ne postade ponosit? Kada e
razvratnik doi do kraja svoje nesree? Kojeg ovjeka
u ovome svijetu nije savladala ena? Koga uvijek volikralj? Koga jo nije nadvladalo razorno vrijeme sudbine?
Koji prosjak postade slavan? Ko postade sretan stekavi
mane pokvarenjaka?
5. ...
6. ovjek postaje slavan zbog svojih vrlih djala, a ne samo
sjedanjem na uzvieno sjedite. Moemo li tako vranu
nazvati garudom (orlom) samo zato to sjedi na vrhu
visoke kule?
7. ...
8. ovjek kojeg drugi slave kao velikog potuje se kaovrijedan, mada moe biti bez ijedne vrline. Ali ovjek
koji pjeva o svojim vlastitim slavama poniava sebe
u oima drugih, iako moe biti i sam Indra (kralj raja,
obdaren svim vjetinama).
9. Ako dobre osobine treba da krase ovjeka dobrog
rasuivanja, onda e se sjaj njegovih vrlina prepoznati
kao dragulj koji je po prirodi svijetao, ali jo jae bljeti
na zlatnoj podlozi.
10. ak i onaj ko po svojim osobinama izgleda sveznajui,
pati bez zatite; dragulj, iako skupocjen, treba zlatno
postolje da stoji na njemu.
11. Ne zasluujem bogatstvo koje treba da dobijem suvie
se muei da ga steknem, naruavajui pravila vrline ili
laskajui neprijatelju.
12. ...
13. Oni koji se nisu zasitili uivanja u bogatstvu, hrani i
enama nestali su sa lica zemlje, ima sad drugih koji
umiru, a isto se tako nisu zasitili, a i u budunosti e
drugi umirati osjeajui se nazasienima.14. Sve milostinje i sva rtvovanja Bogu (uinjena iz
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
26/28
koristoljublja) donose samo prolazne plodove, ali poklon
dat osobama koje ga zasluuju (tj. svetim osobama
svjesnim Boga), kao i zatita puena bilo kom ivom
biu - nikada ne propadaju.
15. Vlat trave je lagana, pamuk je jo laki, a prosjak je jo i
bez premca najlaki. Pa zato ga onda vjetar ne odnese?
Zato to se plai da mu ovaj ne trai milostinju.
16. Bolje je umrijeti nego odravati ovaj ivot zapadajui u
sramotu; gubitak ivota uzrokuje trenutanu patnju, ali
sramota donosi patnju svaki dan naeg ivota.
17. Sva su iva bia zadovoljna umilnim rijeima; zato treba
da biramo rijei koje svakoga zadovoljavaju, jer nikad
nije premalo prijatnih rijei.
18. Postoje dvije vrste nektarskih plodova koji vise na
drvetu ovoga svijeta: jedan je sluanje umilnih rijei (tj.razgovora o Bogu), a drugi je drutvo svete osobe.
19. Dobre navike, kao to su davanje milostinje, uenje i
askeza (pokora) tokom mnogo prolih ivota nastavile
su da se razvijaju u ovom roenju, snagom povezivanja
(joge) ovoga sadanjeg ivota sa prolima.
20. Onaj ije je znanje zatvoreno u knjigama i ije bogatstvo
imaju drugi, ne moe iskoristiti ni znanje ni bogatstvo
kada mu zatrebaju.
POGLAVLJE XVII
1.Uenjak koji je stekao znanje studirajui mnogo knjiga
bez blagoslova vjerodostojnog duhovnog uitelja, ne
istie se u drutvu istinski uenih ljudi, kao to se ni vanbrano
dijete nigdje u drutvu ne potuje.
2.Treba da uzvratimo na naklonost drugih djelujui ljubazno,
i isto tako treba da zlo vratimo zlim, ako u tome
nema grijeha, jer je neophodno da zlom ovjeku vratimo
milo za drago.
3.Stvari koje su daleko, kao i one koje izgledaju nemogue,
a i one koje su izvan naeg dosega, mogu se lako dostii
pomou pobone askeze (pokore i odricanja), jer nita ne
moe prevazii askezu.
4.Ima li mane gore od krtosti? Ima li ita grenije od
klevetanja? Kakva je potreba za askezom, ako je ovjek
istinoljubiv? Ako je ovjek ista srca, kakva je tu potreba
za hodoaem? Ako ima dobar karakter, ima li potrebe
za drugim vrlinama? Ako je slavan, trebaju li mu dodatni
ukrasi? Treba li bogatstvo ovjeku sa praktinim znanjem?
I, ako je obeaen, ta ima gore od smrti u sramoti?
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
27/28
5. Iako je otac koljke more, riznica svih dragulja, a boica
obilja, Lakmi, njena sestra, koljka ipak ide od vrata do
vrata prosedi (u rukama prosjaka). Istina je, dakle, da ovjek
ne dobija nita to nije dao u prolosti.
6. Kada ovjek ostane bez snage postaje sveta osoba, onaj
bez novca djeluje kao brahmadari (monah), bolesnik se
ponaa kao bhakta (posvedenik Bogu), a ena kad ostari
postaje vjerna svom muu.
7. ...
8. U zmijskom zubu lei otrov, kao i u ustima muice i aoki
korpije; meutim, pokvaren ovjek prepun je najedeg otrova.
9. ena koja posti i pridrava se pobonih zavjeta bez
dozvole svoga mua skraduje mu ivot i odlazi u pakao.
10. ...
11. ...12. Ruku moe lijepo ukrasiti samo davanje milostinje,
ovjek ne postaje ist ako tijelo premae sandalovom
pomadu nakon kupanja, ne biva zadovoljan rukom kao
to je zadovoljan kada mu se oda potovanje, a spasenje
se ne dostie samo kinurenjem obiljejima sveca, ved
razvijanjem duhovnog znanja.
13. ...
14. Uzimanje ploda drveta tuneli otupljuje ula, a korijen
biljke vada brzo pomae oivljavanje razboritosti i
inteligencije; ena u trenutku otme ovjeku snagu, dok jemlijeko odmah obnovi.
15. Onaj ko u srcu svome gaji dobre namjere i elje prema
svim ivim bidima, prevazilazi sve potekode i na svakom
koraku ga zasipaju sve vrste obilja.
16. Zar ima iega u Indrinom kraljevstvu (raju) u emu moe
da uiva ovjek ija je ena vjerna i estita, ko je bogat,
ima dobrog sina koji se izvrsno ponaa i unuke koje mu
je podario sin, i koji je obdaren svim dobrim odlikama?
17. ovjek jede, spava, brani se i razmnoava, to je uobiajeno
i za nie ivotinje. Ono po emu se ovjek razlikuje od
ivotinje je neogranieno znanje. Zato se nerazuman
ovjek bez znanja treba smatrati ivotinjom.
18. ...
19. Kralj, prostitutka, Jamarad (polubog smrti), vatra, lopov,
mladid i prosjak ne mogu razumjeti patnje drugih. Osmi
u ovoj kategoriji je ubira poreza.
20. O damo, zato sputa pogled? Da ti nije neto ispalo na
tlo? A ona ree: "O budalo, zar ne shvata da su biseri
moje mladosti nestali?"21. O cvijede ketki, zmije ive u tvojoj blizini, ne raa
8/13/2019 Chanakya Pandita - Niti Sastra (Croatian)
28/28
jestive plodove, a tvoje lie prekriva trnje. Pogrbljeno si
kada izraste, raste u blatu iteko ti je prii. Ipak, zbog
tvog izuzetnog mirisa, o cvijee ketki, drago si poput
najdraeg roaka; prema tome, samo jedna posebnost
prevazilazi gomile mana.