Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine2

GLASNIKPrivredna/Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina XBroj 77

februar/velja~a 2009.GLASNIK ure|uje

Redakcijski kolegij:@eljana Bevanda, glavni urednik,Amela Ke~o,

odgovorni urednik,~lanovi:

Mira Idrizovi}, [emsa Alimanovi},

Ljubo Dadi}i Meliha Veli},

sekretar Redakcije.Adresa:

Privredna/Gospodarska komora FBiH- za Glasnik -

71000 SarajevoBranislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}Telefon: 033/214-315

E-mail: m.velic@kfbih.comTelefoni:

033/663-370 (centrala)033/217-782

Faks: 033/217-783www.kfbih.com

Izdava~:"Privredna {tampa" d.o.o.

Sarajevo

Op}inski sud

Sarajevo

UF/1-2219/05, RB 1-3018

Identifikacioni broj4200088140005

Identifikacioni broj PDV200088140005

DTP: "Privredna {tampa"[tampa: ”ARKA PRESS”

d.o.o Sarajevo, Hamdije ^emerli}a 43

Besplatan primjerak

OOvviimm tteemmppoomm ssee nnee mmoo`̀ee ddoovvaannjjsskkoottrrggoovviinnsskkee rraavvnnoottee`̀ee

- Sada{njim tempom izvozne orijentacije BiH dugoro~no ne mo`e do-}i do ravnote`e u vanjskotrgovisnkoj bilansi. Prema rezultatima iz pro{legodine izvoz iz BiH trebao bi rasti po stopi od petnaestak posto, a uvoz dodva posto godi{nje kako bi 2014. godine do{lo do ravnote`e izvoza i uvo-za.

Trenutno stanje je katastrofalno. U odnosu na 2007. u pro{loj godiniuvoz se pove}ao za 17,2 odsto, izvoz za 13,1 odsto. Statisti~ki gledano,u pro{loj godini pokrivenost uvoza izvozom pala je za 1,5 odsto u odno-su na 2007. godinu. Krizu mo`e samo to ubla`iti kada vlade budu pravo-dobno donosile odgovaraju}e mjere i svakodnevno zasjedale - kazao jepredsjednik Lasi} na nedavno odr`anoj press konferenciji u Mostaru.

PPoovvoolljjnniijjii kkrreeddiittii zzaa iizzvvoozznniikkee

- Smatram opravdanom inicijativu da sredstva javnih preduze}a oro~e-na kod komercijalnih banaka budu plasirana posredstvom Razvojne ban-ke izvozno orijentisanim preduze}ima pod povoljnim uslovima.

Tih 450 miliona KM povoljno }e djelovati na oporavak privrede, a no-vac treba plasirati {to prije kako privreda ne bi zapala u nelikvidnost. Do-{lo do rasta kamata, kriterijumi za dodjelu kredita toliko su poo{treni da jepreduze}ima te{ko do}i do novca. Za realizaciju ove ideje, iza koje stojiAsocijacija privrednika BiH, nije potrebno dono{enje posebnog zakona,nego samo odluka Vlade FBiH, izjavio je predsjednik Lasi} 27. januara ovegodine.

JJaaggoo LLaassii}},, pprreeddssjjeeddnniikk PP//GGKKFFBBiiHH

Citiramo

Rije~ je o na~elima koja nisu stupila na snagu.Tim povodom, po~etkom februara, odr`ana jevanredna sjednica Odbora Sekcije prometnikanaftnih derivata. Prema mi{ljenju ~lanova Odbo-ra, uvo|enje maksimalnih cijena podrazumijevaukidanje slobodnog formiranja cijena, kao je-dnog od na~ela savremene ekonomije. StavoviSekcije prometnika naftnih derivata u FBiH oovom Sporazumu jednaki su onima iz Udru`enjaprometnika naftnih derivata u Republici Srpskoj.

O ovome se razgovaralo i tokom susreta ~la-nova Odbora sa Ned`adom Brankovi}em, premi-jerom Vlade FBiH, Desnicom Radivojevi}em, mi-nistrom trgovine, i Vahidom He}om, ministromenergije, rudarstva i industrije FBiH.

Razmijenjena su mi{ljenja o provedbi Sporazu-ma kojim je, uz ostalo, predvi|eno maksimiziranjecijena po vrstama derivata, uvo|enje akciza za po-trebe razvoja, kao i funkcioniranje auto-cesta. Nu-`an je i konstruktivan dijalog o na~inu provedbedijela koji tretira kontrolu cijena naftnih derivata.

Dogovoreno je da predstavnici prometnikanaftnih derivata u FBiH, koji se zala`u za istovje-tne principe poslovanja u cijeloj zemlji, u daljemzajedni~kom radu predlo`e na~ine provo|enjaodredaba Sporazuma kako bi se za{titili interesi,prije svih, malih distributera i potro{a~a. Prijedlozii sugestije Odbora o ure|ivanju ove oblasti u FBiHbit }e uzeti u obzir prilikom izrade Zakona o naftii naftnim derivatima u resornom ministarstvu.

Amela KE^O

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 3

MMeennssuurr SSmmaajjlloovvii}},, ugledni privrednik i biv{i predsjednik Privredne komore Bosne i Hercegovine

U subotu, 31. januara, stigla nam je tu`na vijest da je preminuo Men-sur Smajlovi}, ugledni privrednik i dugogodi{nji predsjednik Komore.Ostali smo bez velikog ~ovjeka, humaniste, prijatelja, vizionara. Bio je~ovjek od akcije i ideja. Poznavao je komorski sistem i utemeljio idejuorganizovanja Vanjskotrgovinske komore BiH. Svoje saradnike nau~ioje disciplini i radu na ~emu su mu zauvijek zahvalni.

Ni u danima mirovine nikada nije zaboravljao ovu Komoru. Njego-vom smr}u izgubili smo velikog entuzijastu, ~ovjeka i prijatelja. OvaKomora ga nikada ne}e zaboraviti i dugo }e joj nedostajati zajedni~kirad i dru`enje sa ~ovjekom koji je bio spreman i na rad i dru`enje.

Potpisivanjem Sporazuma o na~elima ener-getske politike entitetskih i dr`avnog premije-ra otvorene su brojne dileme o implementacijidijela koji predvi|a maksimiziranje jedini~nihcijena po vrstama derivata

^lanovi Odbora Sekcije prometnikanaftnih derivata u Vladi FBiH

Kako regulirati cijene?

In memoriam

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Jedan od vidova unapre|enja poslovanja jes-te osnivanje bh. preduze}a „BAG grup kon-salting” u Sarajevu i otvaranje poslovnice uStuttgartuPro{irena sjednica odbora „BAG Grupacije„odr`ana je po~etkom februara, u Frankfurtu.

Razgovarano je o zajedni~koj problematicipreduze}a koja izvode radove u SR Njema~koj poosnovu deta{mana, daljnjim aktivnostima Grupa-cije i efikasnijem na~inu unapre|enja rada.

Jedan od vidova unapre|enja poslovanja jestei osnivanje bh. preduze}a „BAG grup konsalting”u Sarajevu i otvaranje poslovnice u Stuttgartu. Ciljotvaranja dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u(d.o.o.) je podr{ka i servis na{im preduze}ima uBiH i SR Njema~koj. Mogu}nost suvlasni~kogodnosa otvorena je za sve kompanije, koje su ~la-nice „BAG Grupacije”, po principu ravnopravnoguloga. Usluge }e biti dostupne za sve sada{nje ipotencijalne korisnike deta{mana.

U prvoj fazi organizirat }e se koncept adminis-trativno-tehni~kih, pravnih i konsultantskih usluga.Vizija ovog preduze}a je zajedni~ki nastup u izvo-|enju radova na doma}em i tr`i{tima {irom svijeta.

Za privrednike je to prednost, jer pla}anje po-menutih usluga kroz ovakav vid preduze}a trebao

bi cjenovno biti povoljniji, s jedne, a novac bi seakumulirao u zajedni~ko, bh. preduze}e, s drugestrane. Trenutno se ove usluge pla}aju preduze}i-ma iz drugih zemalja ili su taj dio posla organizi-rali upo{ljavanjem po jedne osobe u BiH i SR Nje-ma~koj.

Opis usluga koje bi preduze}e nudilo }e usko-ro biti ta~no preciziran. Uglavnom }e se odnositina obradu radnih dozvola u Arbeitsamtu u Stut-tgartu, pra}enje i obradu svih izmjena radnih do-zvola i propisa rada u SR Njema~koj, istra`ivanjetr`i{ta i boniteta njema~kih partnera, ovjere ugo-vora u Vanjskotrgovinskoj komori BiH (P/GFBiH),obrada BH1 i BH6 obrazaca u Zavodu za zdrav-stveno osiguranje FBiH, priprema dokumentacijeza dobijanje viza za deta{irane radnike, organizo-vani marketing za preduze}a...

Finansiranje rada u prvoj godini bi bilo bu-d`etski regulisano od po~etnog osniva~kog kapi-tala. Finansirala bi se dva uposlenika (direktor uBiH i SR Njema~koj). Ostali personal bi se finan-sirao od profita preduze}a.

Ovakav vid udru`ivanja podr`ava i Komora, ci-jene}i da je udru`en i organiziran pristup neopho-dan kako na doma}em tako i na inozemnom tr`i{tu.

D`enana AVDI]dj.avdic@kfbih.com

4

Odbor Grupacije preduze}a koja rade po osnovu deta{mana u SR Njema~koj

Udru`en nastup na doma}em iinostranim tr`i{tima

Verifikovan dodatni kontingent za deset kompanijaProsjek kori{tenja radnih dozvola od oktobra pro{le,zaklju~no sa januarom ove godine, jeste 1.762 ra-dne dozvole, {to je zadovoljavaju}i i uobi~ajen pro-sjek kori{tenja radnih dozvola u ovom periodu^lanovi Komisije za deta{man, po~etkom februara,odr`ali su 28. sjednicu, kojoj su prisustvovali i AvdoRapa, potpredsjednik P/GKFBiH, te [ekib Husremo-vi}, u ime „BAG Grupacije” (Grupacija preduze}aiz FBiH, koja po osnovu deta{mana izvode gra|e-vinske i ostale radove u SR Njema~koj).

Neka preduze}a koja su se prijavila na Natje~ajza dodjelu deta{mana nisu dostavila tra`ene potvrdeo izmirenim obavezama poreza, doprinosa ili takseza deta{man u P/GKFBiH. Komisija je, na sjedniciodr`anoj u drugoj polovini pro{le godine, usvojilazaklju~ak da je rok za upotpunjavanje dokumenta-cije tri mjeseca. Ukoliko kompanije imaju potpunu

Komisija za deta{man

Menad`ment P/GKFBiH je odlu~io animirati~lanove ekspertnog tima koji su u~estvovali u izra-di prvog dokumenta, te kooptirati i jedan broj ek-sperata, koji nisu bili u ranijem timu, a mogu datikvalitetni doprinos.

Nova projekcija razvoja MEI odnosila bi se na2009 - 2014. godinu. Anga`man ~lana ekspertnogtima obuhvata}e obavezu da:

Analizira postoje}i dokument u smislu ut-vr|ivanja stepena ostvarenosti strate{kih pra-vaca u metalnom i elektro sektoru FBiH, teanaliti~ku ocjenu uzroka neostvarenja poje-dnih pravaca razvoja iz Strategije;Komentira postoje}i dokument, sa osvrtomna sada{nje stanje u Sektoru MEI; Komentira postavljene ciljeve sa procjenomizvr{enja;Komentira postavljenu razvojnu strukturu zaprotekli period;Da da projekciju razvoja ili procjenu za odre-|eno podru~je, odnosno podru~je za koje jezadu`en, do 2014. godine, u skadu sa realnimpokazateljima privrednih resursa, kao i njiho-vom o~ekivanom trendu u nazna~enom bu-du}em periodu; Da da prijedloge eventualnih izmjena u pris-

tupu projekciji, kako bi se izbjegle ili ubla`i-le negativne tendencije u sektoru.

Izrada ovog dokumenta mora uzeti u obzir iocjenu da }e do}i do recesije u narednom periodu,odnosno usporavanja privrednog rasta i u zemlja-ma Balkana. Kada je rije~ o strukturi privrede, ocje-njuje se da }e negativne posljedice, zbog nedovo-ljne diversificiranosti izvoza, naro~ito osjetiti metal-ska industrija (u izvozu BiH najvi{e u~estvuje me-talska industrija), jer je potra`nja iz svijeta manja.Procjene su da ~eli~ane ~eka najve}i pad proizvo-dnje u posljednjih 60 godina. „[ta se mo`e u~initiza privredni oporavak?” Odgovor treba biti sadr`ani u ovom dokumentu koji }e tretirati razvoj. Na ba-zi informacija prikupljenih od ~lanova tima, zadu-`enim po oblastima, i drugih izvora, Koordinacionitim Komore }e:

Sa~initi zbirni materijal - draft, Organizirati pro{irenu sjednicu OUMEI - ras-pravu o navedenom, na kojoj bi se ponu|e-ni prijedlog eventualno pro{irio i sadr`ajnoobogatio, od ukupnog ~lanstva Udru`enja, apotom uobli~io u kona~nu formu i prezenti-rao javnosti. Voditelji Projekta }e, i pored pla-nirane rasprave, redovno informirati o tokurealizacije u komorskim glasilima.

Mr. Nafija [EHI]-MU[I] n.sehic@kfbih.com

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 5

dokumentaciju i zadovoljavaju kriterije propisane Natje-~ajem, Komisija }e odobriti kontingent iz pove}anog di-jela, koji se o~ekuje od nadle`nih organa SR Njema~keza ovu deta{mansku godinu.

Odlukom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskihodnosa BiH pove}an je kontingent deta{mana za ovu, uodnosu na pro{lu godinu za 2.000. Zahtjevi preduze}a,koja su u predvi|enom roku dostavila potvrde o izmire-nim obavezama, na poreze i doprinose, te takse za deta-{man prema P/GKFBiH razmatrani su na ovoj sjednici.

Verifikovan je dodatni kontingent deta{mana za desetpreduze}a, koja su bila na Natje~aju, jer zadovoljavajupropisane kriterije i imaju potpunu dokumentaciju.

Razmatrano je i kori{tenje deta{mana u prva ~etiri mje-seca teku}e deta{manske godine. Prosjek kori{tenja radnihdozvola od oktobra pro{le, zaklju~no sa januarom ove go-dine, je 1.762 radne dozvole, {to je zadovoljavaju}e iuobi~ajeno za kori{tenja radnih dozvola u ovom periodu.

D`. A.

Metalska i elektro industrija (MEI)

Inoviranje Strate{kih pravaca razvojaPrivredna/Gospodarska komora Federacije BiH je preduzela aktivnosti da, u suradnji sa Federalnim mi-nistarstvom energije, rudarstva i industrije, aktuelizira i inovira kvalitetno sa~injen i javnosti prezentirandokument „Strate{ki pravci razvoja MEI”, koji je projekcija razvoja od 2003. do 2008. godine

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Zakonom o nov~anoj podr{ci u primarnoj po-ljoprivrednoj proizvodnji (”Sl. novine FBiH”, broj28/04, ~lan 28.), te Zakonom o poljoprivredi, Vla-da FBiH donijela je Odluku o usvajanju programautro{ka sredstava sa kriterijima raspodjele sredsta-va „Poticaj za poljoprivredu” utvr|enih bud`etomFederacije BiH za 2008. godinu.

Pomenutom odlukom, te na osnovu Uputstvaza ostvarivanje nov~anih potpora u primarnoj po-ljoprivrednoj proizvodnji (”Sl. novine FBiH”, broj22/08) predvi|ena su poticajna sredstva i za uzgojribe.

Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke ousvajanju programa utro{ka sredstava za poticajeu poljoprivredi (”Sl. novine FBiH”, broj 78/08)

ukinuta su poticajna sredstva za proizvodnju ribemimo svih zakonskih rje{enja i obja{njenja.

Programom utro{ka sredstava „Poticaji za po-ljoprivredu” utvr|enih bud`etom FBiH sa kriteriji-ma raspodjele za ovu godinu, sredstva, tako|e, ni-su predvi|ena.

Rije~ je o jedinim proizvo|a~ima animalnihproizvoda koji su dobili dozvolu za izvoz u Evrop-sku uniju, stoga je nerazumljiva odluka Federal-nog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i {u-marstva o ukidanju poticaja.

Proizvo|a~i ribe i riblje mla|i tra`e hitnoobja{njenje resornog ministra o razlozima ukida-nja poticaja za ovu profitabilnu i izvozno orijenti-sanu proizvodnju.

Mirsada ME[ANOVI]m.mesanovic@kfbih.com

6

Registar poljoprivrednih gospodarstava

Administrativni sustav u poljoprivredi jedno je odslo`enijih pitanja o kojima }e biti pregovarano saEU * Neophodno je stvoriti temelj za uspostavusustava koji }e omogu}iti kori{tenje EU fondova

Projekat upisa u registar poljoprivrednih gospo-darstava i registar klijenata (RPG I RK) bio je temaseminara, odr`anog po~etkom velja~e, u Komoriu Mostaru. Predava~i su bili iz Ministarstva poljo-privrede, vodoprivrede i {umarstva FBiH, SmiljanaKraljevi}, konzultant na projektu Upisa u registar,i Sanel [ehi}, suradnik za ruralni razvoj.

Administrativni sustav u poljoprivredi jednoje od slo`enijih pitanja o kojima }e biti pregova-rano sa EU. Stoga je neophodno stvoriti temelj zauspostavu sustava koji }e omogu}iti kori{tenjeEU fondova. Registracija i odr`avanje podatakauskla|eni su u cijeloj dr`avi i moraju zadovoljitizahtjeve Europske unije. Identi~ni podaci }e bitivo|eni i u entitetima i u Distriktu Br~ko BiH, ~i-me }e biti osigurano kvalitetno pra}enje, nadzori izvje{tavanje za dr`avnu razinu vlasti.

- Upis u Distriktu i u Republici Srpskoj po~eoje u sije~nju 2007. godine. Do sada je u Distri-ktu u Registar upisano 2.000, u RS-u 50.000 go-spodarstava. U Federaciji BiH upis je po~eo u

velja~i pro{le godine i do sada nema upisanihgospodarstava - kazao je [ehi}.

Upise }e obavljati uposlenici sektora za po-ljoprivredu u op}inama. Za istinitost podataka,isklju~ivo je odgovoran proizvo|a~/farmer. Upi-snik o poljoprivrednom gospodarstvu popunjavai fizi~ka i pravna osoba. Na kraju popunjenogobrasca pravna osoba }e morati staviti pe~at ipotpis, fizi~ka samo potpis.

Va`na je i kontrola i superkontrola podataka,te vanjska revizija. Kontrolu obavlja djelatnik izop}ine, superkontrolu Federalno ministarstvopoljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, revizijuEuropska komisija, kada postanemo ~lanica EU.

Samo ona gospodarstva koja budu upisana uRPG mo}i }e aplicirati za poticaj u poljoprivre-dnoj proizvodnji. To }e biti propisano Naputkomo na~inu ostvarenja poticaja.

Uvjet za rad na Registrima je poznavanje Za-kona o poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvojuBiH (”Slu`beni glasnik BiH”, broj 20/08), Zakonao poljoprivredi FBiH (”Slu`bene novine FBiH”,broj 88/07), Pravilnika o upisu u registar poljopri-vrednih gospodarstava i upisu u registar klijenata(”Slu`bene novine FBiH”, 42/08), Odluke o har-moniziranim RPG i harmoniziranim RK (”Slu`be-ni glasnik BiH”, broj 85/07).

Erina LASI]lasicerina@yahoo.com

Seminar u Mostaru

Bud`et FBiH

Nema poticaja za proizvodnju ribe ^lanovi Grupacije proizvo|a~a ribe i riblje mla|i, nedavno, su raspravljali o na~inu raspodjelesredstava za poticaje u poljoprivredu sa osvrtom na proizvodnju ribe i riblje mla|i

Broj narud`bi u pilanama manji je za gotovo 90odsto * Prioritet su aktivnosti na izradi novog pri-jedloga Zakona o {umama

Nakon {to su predstavnici kantonalnih {umskihpreduze}a usaglasili cijene {umskih sortimenata,o ovoj temi ~lanovi Grupacije razgovarali su nanedavno odr`anoj sjednici.

- S obzirom na te{ku ekonomsku situaciju, ko-ja je kao posljedica krize zadesila drvnu industriju,odlu~ili smo korigirati cijene i na tr`i{tu nastupitijedinstveno. Sada{nje cijene ni`e su nego ranije -kazao je Nusret Curi}, predsjednik Grupacije.

Drvoprera|iva~i nisu zadovoljni ovim prije-dlogom, poja{njavaju}i da su cijene i dalje znatnovi{e u odnosu na okru`enje. Tamo su cijene ni`e,jer su njihove vlade finansijski pomogle {umar-stvo i drvnu industriju.

Destimulisati izvoz sirovine

- Iako promijenjene, nisu nam ponu|ene real-ne cijene. Tra`imo barem pribli`ne iznose onimaiz okru`enja. Krizu smo osjetili ve} u sedmom iosmom mjesecu pro{le godine. Broj narud`bi upilanama manji je za gotovo 90 odsto. Ovako te-{ko stanje nije zabilje`eno zadnjih 15-tak godina.Do sada smo mjesec unaprijed imali potpisaneugovore o kupovini. Za ovu godinu nemamo pro-du`enih ili sklopljenih novih ugovora - rije~i suMuhameda Alijagi}a, direktora „Pogy” pilane izBiha}a. Formirana je radna grupa koja }e definisa-ti stavove i zaklju~ke Grupacije, koji }e biti upu-}eni Vladi i Parlamentu, te zatra`iti prijem kodpremijera Brankovi}a.

Prema njegovim rije~ima, drvopre|iva~i `elebiti konkurentni, iako im to umnogome ote`avajui brojne nelegalne pilane. Smatra da inspekcijskiorgani takve objekte trebaju vi{e nadzirati i zatva-rati. Obavezno je predlaganje mjera za destimula-ciju izvoza sirovine koju treba provesti u cijelojzemlji.

- Rje{enje treba tra`iti u pregovorima sa Vla-dom FBiH za sufinansiranje {umarstva i drvne in-dustrije - rije~i su Jusufa ^avkunovi}a, direktora JP„[ume Tuzlanskog kantona„.

Kako je istakao Midhat Ahmetovi}, direktor[PD „Bosansko-podrinjske {ume”, ponuda biolo-{ko produkcionih mogu}nosti je ~etiri do pet putamanja od potra`nje.

Nadzor nad uplatom i utro{kom naknade zaop}ekorisne funkcije {uma

Razgovarano je i o prijedlogu Udru`enja po-slodavaca FBiH o ukidanju naknade za op}ekori-sne funkcije {uma (OK[).

Ta sredstva nisu transparentna osim u Sarajev-skom kantonu. Kantonalna [PD trebaju se anga`i-rati i nametnuti kantonalnim institucijama radi ko-ri{tenja sredstava, jer se tro{e nekontrolisano.

Ukidanjem ovih namjenskih sredstava dovodise u pitanje niz aktivnosti: sanacija i unapre|enjedevastiranih {umskih ekosistema, po{umljavanjekr{a i goleti, izdvajanje sredstava za nerazvijeneop}ine, prioritetne projekte u cilju pribli`avanjaevropskim standardima, funkcionisanje kantonal-nih uprava, nau~noistra`iva~ki radovi.

Zato je stav da se privrednim dru{tvima 0,1 od-sto za OK[ od ukupnog prihoda ne ukida nego dase poja~a kontrola inspekcijskog nadzora naduplatom i tro{enjem tih sredstava. Ona pripadaju{umarstvu, koje }e njihovim ukidanjem biti u ne-zavidnom polo`aju.

Razmatran je i izvje{taj o radu za pro{lu i planrada za ovu godinu. Dosta se radilo na primjeniZakona o {umama (koji je usvojen 2002. godine ido sada nije implementiran). Aktivnosti na izradinovog prijedloga Zakona o {umama bit }e jedanod prioritetnih zadataka Grupacije i u ovoj godini,uz pra}enje pripreme programa razvoja {umar-stva, te snabdijevanja, isporuke i cijena sirovinedrvoprera|iva~ima.

Prezentiran je i projekat [vicarske vlade za po-mo} zemljama u razvoju SIPPO. Prvi korak jepredstavljanje proizvo|a~a gra|evinske stolarije,parketa i podnih obloga na sajmu „INTERUM” uKelnu, sredinom maja ove godine. To }e biti zaje-dni~ki {tand za na{e kompanije, bit }e uprili~eni irazgovori sa kupcima iz EU.

[emsa ALIMANOVI]Selma D@INI]

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 7

Grupacija {umarstva i drvne industrije

Uskla|ene cijene {umskih sortimenata

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Predstavnici privrednih komora Federacije BiH iCrne Gore, u saradnji sa [a}irom [o{evi}em, dire-ktorom Regionalnog centra za strate{ka planiranjai investicije „Geoprojekt”, koji ima ulogu koordi-natora, prezentirali su projekat „Intenziviranje pri-vredne saradnje kroz uspostavljanje zajedni~keinstitucionalne i prostorne infrastrukture„.

Rije~ je o projektu za apliciranje za sredstvaIPA programa (regionalna prekograni~na saradnjau definisanoj programskoj oblasti na relaciji BiH -Crna Gora).

S obzirom na brojne op{tine iz BiH (njih 35 i~etiri kantona), te 17 iz Crne Gore, prezentacije su

organizovane u Mostaru, Podgorici i Sarajevu, po-~etkom ove godine.

Dvije faze

Projekat se sastoji od dvije faze. Prva obuhvataanalizu stanja razvijenosti preduzetni{tva (institu-cionalne i prostorne infrastrukture) i definisanjeklju~nih faktora privrednog razvoja.

Vrijednost prve faze procjenjuje se na 174.000eura. Ovaj iznos bi se u cjelini obezbijedio u~e{-}em aplikanata (partnera). Aktivnost bi se odvijalatokom ove godine.

Druga faza obuhvata: definisanje i usagla{ava-nje zajedni~kih elemenata strategije i koncepcijerazvoja, definisanje osnovnih elemenata projekci-je razvoja privrednih zona do 2013. godine, te po-slovno povezivanje i promotivne aktivnosti.

Vrijednost druge faze procjenjuje se na290.000 eura. Od toga, grant sredstva Evropske

komisije iznose 232.000 eura ili 80 odsto, dok sepreostalih 58.000 eura, tj. 20 odsto odnosi nau~e{}e aplikanata.

Vrijednosti druge faze su istovremeno i ele-menti aplikacije za kori{}enje sredstava IPA pro-grama. Aktivnosti bi se odvijale tokom 2009. i2010. godine.

Podru~je djelovanja projekta su teritorije 50 op-{tina i ~etiri kantona iz BiH, te 12 op{tina iz CrneGore, u okviru definisane programske oblasti.

Aplikanti, odnosno partneri u projektu bi bili:vode}a institucija iz na{e zemlje P/GKFBiH; PKCrne Gore (vode}i iz CG); op{tine i kantoni izBiH; op{tine iz Crne Gore i Regionalni centar zastrate{ka planiranja i investicije „Geoprojekt”d.o.o. Sarajevo kao stru~ni partner.

Ciljna grupa projekta su op{tine, kantoni, pre-duzetnici, privredne komore, razvojne agencije,investitori i fondovi.

Veliko interesovanje

Interesovanje za u~e{}e u projektu do sada je is-kazalo 17 op{tina iz Crne Gore, ~ime se sa 50 op-{tina i ~etiri kantona iz BiH potvr|uje opredijelje-nost ka intenziviranju prekograni~ne privredne sa-radnje dviju dr`ava, odnosno njihovih lokalnih iregionalnih zajednica za uklju~ivanje u evropskeintegracije. Cilj odr`anih prezentacija bio je ade-kvatna priprema za kvalitetnu aplikaciju za sred-stva IPA fondova regionalne prekograni~ne sara-dnje.

Prezentaciji u Podgorici prisustvovao je i Bra-nimir Juki}, ambasador BiH u Crnoj Gori, u Sara-jevu, Predrag Arsovi}, prvi zamjenik ambasadoraCrne Gore u BiH, ~ime su podr`ali regionalnuprekograni~nu saradnju kroz IPA fondove.

Mira IDRIZOVI]m.idrizovic@kfbih.com

8

BiH - Crna Gora

Zajedni~kim nastupom do IPA sredstavaProjekat „Intenziviranje privredne saradnje kroz uspostav-ljanje zajedni~ke institucionalne i prostorne infrastrukture”prezentiran u Mostaru, Podgorici i Sarajevu

Podgorica MostarSarajevo

Prema njegovim rije~ima, ove dvije zemljenajzna~ajniji su partneri vanjskotrgovinske raz-mjene. Ekonomska strategija na{e zemlje jeste dase deficit ne rje{ava smanjenjem uvoza iz Repu-blike Hrvatske nego pove}anjem izvoza.

Sajam su organizirali Viroviti~ko-podravska`upanija, Grad Virovitica, Hrvatska gospodarskakomora i Hrvatska obrtni~ka komora. Izlagala su603 u~esnika iz sedamnaest zemalja, uz rekordanbroj posjetilaca 22.730.

Nositelj svih aktivnosti, koje proizlaze iz pose-bnog statusa na{e zemlje na ovogodi{njem sajmu,bila je Privredna/Gospodarska komora FBiH.

O temi „Ekonomska me|uzavisnost BiH i RH„,pred brojnim gospodarstvenicima i predstavnici-ma `upanijskih i op}inskih du`nosnika u `upanij-skoj Vije}nici, govorio je Jago Lasi}, predsjednikP/GKFBiH. Turisti~ke potencijale Tuzlanskog kan-tona prezentirao je Almazaga ]atovi}, predsje-dnik Turisti~ke zajednice TK.

U okviru kulturno-zabavnih doga|anja organi-zirana je reprezentativna izlo`ba „Mostarski liko-vni krug„ poznatih akademskih slikara i kipara tri-ju generacija, koji su proteklih stotinu godina `i-vjeli i radili u Mostaru. Moglo se vidjeti 28 slika i{est skulptura. Priredbom „BiH u pjesmi i plesu„prezentirane su narodne igre i pjesme Unsko-san-skog kantona.

Komora se predstavila i kao izlaga~ na zaje-dni~kom {tandu sa Privrednom komorom regijeBijeljina, Turisti~kom zajednicom TK i Parkom pri-rode „Hutovo blato„.

Izlagale su kompanije iz prehrambene indus-trije Zve~evo - Lasta iz ^apljine, Vita Vi iz Vi{i}a,Barpeh iz ^iluka, Vispak iz Visokog; proizvo|a~ivina Podrumi Andrija iz Pao~e i Hercegovinavinoiz Mostara; iz tekstilne industrije Sarteks, [irokiBrijeg; iz metalske industrije Presal Exstrusion, [i-roki Brijeg; iz industrije papira Violeta Tomislav-grad; te iz kemijske industrije Weltplast, Posu{je.

@eljana BEVANDAzeljana_bevanda@yahoo.com

9

Godina 2009. je {esta po redu kako privrednekomore zemalja Balkana i ”Media invent” iz No-vog Sada biraju najbolje privrednike i kolektive,u okviru regionalne akcije ”Partneri i prijatelji” idodjeljuju priznanja.

Ove godine priznanje ”Zlatni most”, na prije-dlog privrednih komora zemalja Balkana, u orga-nizaciji Privredne/Gospodarske komore Federa-cije BiH, dodijeljeno je Energoinvestu d.d. Sara-jevo, kao pravnom licu, te pojedincima BektoRed`i vlasniku kompanije ”BEKTO PRECISA”d.o.o. Gora`de, i Mirsadu Ibri}u, vlasniku Radia

M Sarajevo. Priznanja je na prigodnoj sve~anos-ti po~etkom februara uru~io Avdo Rapa, potpred-sjednik P/GKFBiH.

Dodjela ovih nagrada nije samo odavanjepriznanja ve} i podsticaj za sve one koji mogu i`ele u}i u ”dru{tvo” najboljih. To najbolje oslika-va poruka idejnog tvorca Projekta Vlade Marka-novi}a, vlasnika agencije ”Media invent” iz No-vog Sada:

- Ako smo partneri, za{to ne bismo bili i pri-jatelji?

Me|u dosada{njim dobitnicima iz Bosne iHercegovine su Fabrika duhana Sarajevo, Alumi-nij Mostar, FEAL d.o.o. [iroki Brijeg, a kao poje-dinci rah. [efik Lojo, Mijo Brajkovi}, Jozo Bogdan,ambasador Republike Hrvatske u BiH Josip Vrbo-{i} i drugi, a za doprinos povezivanju ljudi i tr`i-{ta i afirmaciji evropskih vrijednosti i standarda.

A. K.

Most partnerstva i prijateljstva

„VIROEXPO 2009„

Uspje{an nastupbh. izlaga~a Na ovogodi{njem 14. me|unarodnom sajmu go-spodarstva, obrtni{tva i poljoprivrede u ime BiHkao zemlje partnera govorio je Aleksandar Dragi-~evi}, veleposlanik BiH u Republici Hrvatskoj *Nositelj svih aktivnosti bila je P/GKFBiH

Aleksandar Dragi~evi}, veleposlanik BiH u R Hrvatskoj,i Jago Lasi}, predsjednik P/GKFBiH, na {tandu VIROEXPO

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Razgovarala:Amela KE^O, dipl. pravnika.keco@kfbih.com

Putuje{ li Bosnom i Hercegovinom, najljep{om zemljom na svijetu, u svakom njenom kutku, otkri}e{ gradove i gradi}e i spozna}e{ da svakiod njih ima ”toplo krilo”.Ovom prilikom put nas je doveo u Te{anj - grad smje{ten na razme|u srednje i sjeveroisto~ne Bosne.

Brojne su teme i povodi za predstavljanje ovoggrada. U njemu djeluje Grupacija HIFA, kompani-ja koja je sjajan reprezent ne samo grada nego i {i-reg poslovnog ambijenta.

Kada je rije~ o pojedincu i koliko on zna~i za tim-ski rad onda sve ono {to bismo mogli napisati o Izu-dinu Ahmetli}u, jednom od suvlasnika ove kompani-je, ne bi moglo stati na nekoliko novinskih strana.

Uva`avaju}i njegovu radinost, stru~nost, nese-bi~nost i kompetentnost, razgovarali smo sa njim.

[ta je danas Grupacija HIFA?

- Sli~na pitanja su mi postavljana i ranije. Od-govor se mo`e na}i u cijeloj BiH, zadovoljstvo mije konstatovati, u sve vi{e gradova.

Grupacija HIFA je sinteza promi{ljanja petoricebra}e Ahmetli}, koji su jo{ prije 1992. godine po-~eli sa pripremama gradnje prve benzinske pumpeu Te{nju, i krenuli u ozbiljnu pri~u i rad u oblastinaftnih derivata. Ideja nije uga{ena i nekoliko go-dina kasnije jo{ odlu~nije smo krenuli u projekatkoji nas je anga`ovao u punom kapacitetu. Znaju-}i kakav je odnos prema poslu moje bra}e, Hajru-dina, Hasana, Huseina i Fahrudina, nisam su-mnjao u uspjeh.

Sada mo`emo da se okrenemo i analiziramostazu kojom smo se mukotrpno uspinjali.

Danas upo{ljavamo oko 160 radnika, imamo 25diplomiranih ekonomista, pet postiplomaca na eko-nomiji, doktora ekonomskih nauka. Za gotovo 15godina nije bilo ka{njenja li~nih dohodaka. Nije ka-snilo i izmirenje obaveza prema bankama. Funkci-oniramo kao dru{tveno osvije{tena kompanija, po-ma`u}i pozitivne projekte bez obzira odakle dola-ze. Trenutno stipendiramo dvadesetak studenata...

Na{u Grupaciju treba promatrati kao spoj firmi,od kojih svaku vodi jedan od bra}e Ahmetli} (HIFA,HIFA-Oil, HIFA Petrol, HIFA Benz i HIFA-tank). Ra-spola`emo sa 14 benzinskih pumpi i savremenim vo-znim parkom koji broji 20 cisterni za brze transporte.

Razvoj Grupacije je tra`io i dodatno sna`enjepojedinih pozicija u inostranstvu, tako da smo or-ganizovali i firmu u Republici Sloveniji, preko ko-je obavljamo zna~ajan promet derivatima nafte,koja u potpunosti radi po propisima Evropske uni-je. Tu pri~a ne staje. Zbog hirovitosti tr`i{ta, odlu-~ili smo da moramo i}i u pravcu diversifikacijeGrupacije. To je podrazumijevalo razvijanje novogdovoljno sna`nog pravca kojim bi se omogu}ilastabilnost poslovanja ukoliko se pojave te{ko}e uposlovanju u osnovnom pravcu rada - nafti. Nakonopse`nih analiza, odlu~ili smo se na razvijanje po-slova u oblasti metala. Tako je prije ~etiri godinenastala i nova firma EUROMETALI, koja sada ra-spola`e sa dva prodajna centra u Doboj Jugu, i uHad`i}ima kod Sarajeva, a osposobljena je zabrodske po{iljke robe iz ove bran{e.

Sigurno su impozantni i finansijski pokazatelji?

- Ukupni prometi koje Grupacija HIFA radi nagodi{njem nivou kre}u se oko 400 miliona konver-tibilnih maraka. Respektabilan je podatak da je HI-FA-Oil u pro{loj godini obavila promet od 165.000tona derivata, uklju~uju}i i cestovne bitumene. Za-vr{ena je i uplata poreza i ostalih obaveza u vrije-dnosti 108 miliona maraka.

Imate na {to biti ponosni. Te`ak put stvaranja kompani-je je iza Vas?

- Ljudi to obi~no ne posmatraju na taj na~in.Percepcija obi~nog gra|anina se svodi na to da vi-di da se ne{to de{ava, radi, da se firme razvijaju, nerazmi{ljaju}i koliko je to obaveza.

Kontinuirano morate ulagati ogromnu energiju,u protivnom tr`i{te vas guta. Na ~elu sam firme HI-FA-Oil kao jednog od vode}ih uvoznika naftnihderivata u BiH, vodim firmu u Republici Sloveniji.Kao vlasnik firme EUROMETALI obavezan sam dabdijem i nad ovim projektom.

10

Grupacija HIFA,

Do uspjeha radom

Predstavljamo

Novac se ne mo`e brzo zaraditi, zato se isplatipo{teno raditi, tada rezultati dolaze sporije, aliimate osje}aj ispunjenosti i {irine. Volim re}i da”miran san nema cijenu”.

Za bilo koje vizionarstvo morate imati kvalite-tne kadrove, u protivnom i najbolji projekti nisuprovodivi. Svo vrijeme sam nastojao da ljudi kojime u poslu okru`uju moraju biti „gromade„ u sva-kom smislu, i izgleda da sam uspijevao prepozna-vati takve.

Moj put kroz biznis je, u dobroj mjeri, atipi~an.Po zavr{etku studija 1987. godine radio sam nagra|evini, u proizvodnji betonskih blokova, vozioradne ma{ine, zidao... Iako sam pro{ao naporanrad, to me je osna`ilo. Kada spojite kvalitetno is-kustvo, dijelom vizionarstvo, te korektne saradnikekoji `ele dati nesebi~an doprinos razvoju firme, uuspjeh ne smijete sumnjati. Kada pomislite da stepro{li sve {to je najgore, i uhvatite sebe u razmi{-ljanju da vi{e nema potrebe za tolikim anga`ma-nom u poslu, znajte da }ete pasti na prvom ve}emizazovu. Pravi privrednici imaju po~etnu ta~ku sakoje kre}u, krajnja ne postoji, stalno se kre}ete tomte{kom stazom.

Da li je ”kruna” napora ~lanstvo HIFE-Oil u Britanskomposlovnom krugu, ili...?

- Nisam optere}en promoviranjima, mo`da je toi gre{ka. Moj moto je koncipiran u ozbiljnom radu.Zajednica vremenom prepoznaje vrijednosti firmi iljudi, svaka je na svoj na~in ogledalo vlasnika.

Vrijeme }e nas sve svrstati tamo gdje pripada-mo. To se mo`e posmatrati kao proces koji uvijektraje. Pozitivna stvar je {to ve} i u BiH imamo ran-giranja uspje{nih firmi. To je dobra osnova za daljekako u BiH tako i vani.

U ovakvim ote`anim tr`i{nim i op}enito kom-pliciranim privrednim uvjetima, koji bi bio Va{ ”re-cept” uspje{nog menad`era?

- Prvo, za menad`era se treba roditi, zna~i ne-{to morate naslijediti od predaka. Morate se razvi-

jati kao li~nost na poseban na~in kako kroz {kolutako i kroz stvaranje radnih navika. Trebate bitisvjesni bitne odluke koju morate donijeti: „moramse odre}i brojnih stvari, da bih velikim radom sveto poslije priu{tio”. Ovakve odluke donose sna`ni,odlu~ni i istrajni.

Vi ste i predsjednik Sekcije prometnika naftnim derivati-ma P/GKFBiH...

- Ve} osam godina sam ~lan Udru`enja prome-tnika derivatima nafte. Tokom posljednjeg izborapredsjednika, kolege su u meni vidjele najprihvatlji-vije rje{enje, i jednoglasno me podr`ale. To je i zna-~ajna obaveza, jer je promet derivatima ozbiljan po-sao, pogotovo na tr`i{tu koje u ovoj oblasti do`ivlja-va brze transformacije. Rije~ je o zakonskim rje{e-njima i dolasku novih velikih firmi koje u zna~ajnojmjeri zaokru`uju svoju poslovnu politiku.

Kakva je perspektiva naftnog sektora u FBiH i BiH?

- Sigurno je jedno, svi koji se ne budu ubrzanoprilago|avali zahtjevima tr`i{ta imat }e ozbiljnihpote{ko}a u poslovanju. Male firme koje se bazira-ju na jednoj benzinskoj pumpi ima}e sve manjemar`e, tako da }e morati mijenjati asortiman proi-zvoda i obim usluga. Realno, mi smo prekapaciti-rani brojem benzinskih pumpi. @ao mi je kada vi-dim koliko novca ljudi znaju ulo`iti na neperspe-ktivnu lokaciju. One firme koje imaju kvalitetne lo-kacije, i vi{e objekata uz dobro uhodan na~in po-slovanja, lak{e }e se prilago|avati.

Malo je firmi koje to imaju, zar ne?

- Da, malo je i zemalja, ali ih ima, koje su do-`ivjele tako radikalne promjene u segmentu ener-getike, kao {to je slu~aj u BiH, gdje se od posla ko-ji je izgledao perspektivan, brojni prometnici boreza opstanak.

Samo u jednoj godini na ovo tr`i{te su stigliLUK-OIL, ZARUBE@NJEFT (Bosanski Brod) i MOL.U bliskoj pro{losti, OMV, PETROL.

Nema vi{e dilema, bi}e ozbiljna borba za tr`i-{te derivata kako u BiH tako i u okru`enju, gdje se,tako|e, odvijaju ubrzane transformacije u oblastinaftnih derivata. Koliko god se nama ovo tr`i{te ~i-nilo neva`nim sa aspekta njegove veli~ine, prepo-znato je kao potentno u budu}nosti. Mo`e se o~e-kivati i pove}anje potro{nje naftnih derivata po sta-novniku.

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 11

U narednomizdanjuGlasnika, predstavi}emokompanijuSoldo metali iPresal Extrusion,[iroki Brijeg.

Te{anj

i disciplinom

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

^lanovi radne grupe zadu`ene za realizacijuprojekta „Izrada Dobrovoljnog sporazuma izme|uFederalnog ministarstva okoli{a i turizma iP/GKFBiH” o ovoj temi razgovarali su na radnomsastanku odr`anom po~etkom februara.

Projekat je izabran po javnom pozivu pomenu-tog ministarstva, te su na osnovu odluke o usvaja-nju programa utro{ka sredstava ”Transfer za razvojturizma i okoli{a u FBiH za 2008. godinu” Komoriodobrena sredstva za njegovu realizaciju.

Dobrovoljni sporazum bi trebao biti pokreta~provo|enja zakona i propisa vezanih za okolinskudozvolu. Protekli period (tri godine) mo`e se sma-trati vremenom neprovo|enja Zakona o okoli{u, jerusvojene zakone nisu pratili podzakonski akti ne-ophodni za njegovu implementaciju. U prezentira-nom izvje{taju interresorne radne grupe akcentiranje trend kretanja broja zahtjeva za izdavanje oko-linske dozvole. Zahtjevi malih privrednih subjekatasu uglavnom izostali. Za to postoje objektivne i su-bjektivne slabosti, koje se moraju otklanjati. Jednaod njih je i neusagla{en sistem klasifikacije kod nas(Standardna klasifikacija djelatnosti - SKD) i u Evro-pi (NACE).

Nagla{ena je potreba razvrstavanja privrednihsubjekata u tri skupine, subjekti koji ulaze u postu-pak sanacije, oni koje je racionalnije zatvoriti i sa-nirati i koji su zatvoreni, ali ih je nu`no sanirati usmislu ukupne dekontaminacije, ~ime se otvaraprostor za novo investiranje.

Nu`an je i razvoj novog segmenta u Ministar-stvu, koji bi se u cijelosti bavio problematikom oko-linskih dozvola. Osim tranzicije u kojoj se nalazina{a dr`ava, u svijetu je prisutan i njen drugi vid,potpuno novi pristup razvoju, odnosno odr`ivi ra-zvoj.

Alarmantan je podatak da 95 odsto privrednihsubjekata nije podnijelo zahtjev za okolinsku do-zvolu.

Postavljeni rokovi nisu dovoljni, jer dozvola zasebe ve`e investiciju. Da bi novi objekat dobio do-zvolu, u idealnim uslovima, treba 300 dana. Kon-statirano je da je privatni sektor privilegovan u pro-cesu izdavanja dozvole.

Problem okolinske dozvole je slo`eniji nego {tose ~ini. Koliko su privredni subjekti uop}e sposobnida prate procese vezane za okolinsku dozvolu.

Postoje problemi u komunikaciji izme|u Minis-tarstva i privrednog sektora: privredni subjekt, ugla-

vnom, nema kompetentnu osobu/slu`bu koja bi ra-dila sa nadle`nim ministarstvom na dobijanju do-zvole; nije dovoljna koordinacija i razmjena infor-macija izme|u ministarstava na relaciji FBiH - kan-ton; zatvorene firme, napu{teni prostori, a nu`no jepokrenuti sanaciju. Klju~no je pitanje:

„Kako pokrenuti privredne subjekte i obavijesti-ti ih da su obavezni posjedovati okolinske dozvo-le?»

Jedan od na~ina jeste da se intenzivira rad in-spekcija koje treba da utvrde stanje na terenu. Do-sada{nji rezultati su zapanjuju}i. Mo`e se re}i da jeovo proces inventarisanja i reforme privrede, koji}e trajati dugo.

Proces jeste spor, ali je zapo~et i, prema iznese-nim procjenama, trebati }e 20-tak godina da se uokviru navedenih reformi uredi segment za{titeokoli{a.

Izdavanje privremene dozvole jedan je od na~i-na da se privredni subjekt „uvu~e” u proces. Ovim~inom se otvara prostor za djelovanje inspekcije,koja }e, djeluju}i kao katalizator, ubrzati procesenu`ne za dobijanje okolinske dozvole. Ona trebada donese ekonomski preporod, zatvaranje kompa-nija nije cilj.

„Veliki” subjekti moraju i}i korak ispred i bitiprimjer ostalima u rje{avanju problema.

Za nova postrojenja nema ustupaka. Da bi za-po~eli sa radom moraju ispo{tovati norme EU.

Zaklju~eno je da postoji potreba da se Komorauklju~i u ovaj proces. Interes Komore je da ostvari~vrstu saradnju sa privredom i da zastupa njene in-terese u procesima i aktivnostima koje bude provo-dila Vlada, odnosno resorno ministarstvo. Ciljnaskupina su firme koje su u nadle`nosti FMOIT-a. Topodrazumijeva odre|ene edukacije privrednih su-bjekata.

Dva dokumenta }e biti rezultat aktivnosti radnegrupe, prijedlog teksta Dobrovoljnog sporazuma iUgovor izme|u P/GKFBiH i privrednog subjekta.

U radnu grupu }e se involvirati pravnik, koji po-znaje problematiku okolinske dozvole. ^lanovi, uskladu sa svojom ulogom, treba da dostave tabelesa definisanim pojedina~nim zadacima, kako bistru~ni saradnici Ministarstva i Komore, na bazidostavljenih materijala i zakonskog okvira, sa~iniliprijedlog teksta Sporazuma za prvu raspravu.

Enisa KADI]e.kadic@kfbih.com

12

Okolinsko upravljanje

Proces }e trajati dugo Izdavanje privremene dozvole jedan je od na~ina da se privredni subjekt „uvu~e” uproces dobijanja okolinske dozvole. Ovim ~inom se otvara prostor za inspekciju, koja}e, djeluju}i kao katalizator, ubrzati procese nu`ne za njihovo dobijanje

To se istovremeno odnosi i na dr`avne organe iprivredu, kao i nevladine organizacije, koje }e pri-mjenom pozitivnih iskustava potpomo}i i ubrzatiproces okolinske tranzicije. Primarni ciljevi stru-kturiranja mjera vlade - dr`ave BiH trebaju biti:

uspostava efikasne sprege izme|u zakono-davnog, privrednog i samoregulacijskog pris-tupa; uspostava zakonodavnog okvira za podstica-nje konkurencije na podru~ju za{tite okolinei okolinski pogodnog upravljanja resursima isl.

Ranije analize su pokazale da su skromne ilineznatne aktivnosti kako na planu za{tite okoli{atako i u upravljanju potro{njom resursa u industrij-skom sektoru BiH. Provedena anketa je pokazalada jo{ nema, u potrebnoj mjeri, organizovanogpristupa planiranju i pra}enju uticaja potro{nje re-sursa na industrijsku proizvodnju, niti postoji pro-gram upravljanja resursima sa mjerama za raci-onalizaciju potro{nje resursa, u funkciji za{titeokoli{a. Uzroci navedenog sadr`ani su u:

nedostatku dovoljnog iskustva odgovornihkadrova ili dovoljno vremena koje treba po-svetiti za{titi okoli{a i upravljanju potro{-njom resursa;nedostatku sigurnosti da }e sredstva, koja }ese utro{iti na upravljanje potro{njom resursa,ostvariti finansijsku korist;pote{ko}ama u iznala`enju sredstava potre-bnih za implementaciju projekata upravlja-nja potro{njom resursa;jo{ uvijek ne postoji strategija resursne efika-snosti na nivou entiteta, odnosno dr`aveBiH.

Stoga Komora `eli popularizirati saradnju Vla-de i privrede, te, ve} izvjesno vrijeme, prote`ira ipredla`e aktvnost na izradi projekta koji treba da

ima za ciljeve promociju i unapre|ivanje okolin-ski prihvatljive i konkurentne industrije, uz par-tnerski nastup. Opravdanost ulaganja u ovakavprojekt su:

1. savremeni trendovi koji vode ka toj saradnji:pove}ana upotreba dobrovoljnih mjera odindustrije, ve}a fleksibilnost u implementi-ranju i ja~anje zahtjeva za tro{kovno efika-snim politikama i sl.

2. Preovladava mi{ljenje da vlada bez saradnjesa privredom nije u mogu}nosti nalaziti od-govore na slo`ene probleme za{tite i unapre-|enja okoli{a, odnosno trasiranja puta kaodr`ivom razvoju.

3. Realizacija ovog projekta se smatra realiza-cijom projekta dvostrukog dobitka, jer ulo-`ena sredstva u za{titu okoli{a istovremenodaju i ekonomski efekat. Ovim se pove}avaekonomska snaga dr`ave, ~ime se stvarajuuslovi za dodatna ulaganja u za{titu okoli{a.Komora }e i dalje tra`iti partnerstvo za reali-zaciju zacrtanih aktivnosti.

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 13

Partnerstvo dr`ave i privrede

Pobolj{anje za{tite okoli{a i resursne efikasnosti

Najva`nijim faktorima globalnog razvoja, uz mir i sigurnost, demokratizacijudru{tva i unapre|enje ljudskih prava, danas se smatraju za{tita okoli{a i eko-nomski razvoj. Stoga je od prvorazrednog zna~aja za BiH da, u tranzicijskom pe-riodu, u {to ve}em obimu, koristi iskustva okolinske tranzicije zemalja koje supro{le tu fazu

Pi{e: mr. Nafija [EHI]-MU[I]

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

UUttvvrr||eenn PPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oo iizzmmjjeennii ZZaakkoonnaa oo jjaavvnniimm pprreedduuzzee}}iimmaa

Vlada FBiH je utvrdila Prijedlog zakona o izmjeniZakona o javnim preduze}ima u FBiH.

Svrha ove izmjene je da se javnim preduze}i-ma omogu}i izdvajanje sredstava za isplatu divi-dende, za razliku do sada va`e}ih rje{enja.

UUttvvrr||eenn PPrriijjeeddlloogg zzaakkoonnaa oo iizzmmjjeennaammaa ii ddoo-ppuunnaammaa ZZaakkoonnaa oo uuttvvrr||iivvaannjjuu ii nnaa~~iinnuuiizzmmiirreennjjaa uunnuuttrraa{{nnjjiihh oobbaavveezzaa FFBBiiHH

Vlada FBiH je utvrdila i u parlamentarnu procedu-ru po hitnom postupku uputila Prijedlog zakona oizmjenama i dopunama Zakona o utvr|ivanju ina~inu izmirenja unutra{njih obaveza FBiH.

Dva su razloga opredijelila Vladu na predlaga-nje ovog zakona. Prvi je potreba da se kamata naizvr{ne sudske odluke po osnovu unutra{njih oba-veza Federacije BiH obra~unava na na~in propi-san Zakonom i nakon fiskalne 2008. godine. Dru-gi je u neophodnosti odre|ivanja novog roka zapo~etak emisije obveznica po osnovu ratnih po-tra`ivanja. Umjesto ranije utvr|enog 01. janurapro{le, rok je pomjeren na 31. mart ove godine.

DDvvaa pprraavviillnniikkaa zzaa ggrraa||eevviinnsskkee pprrooiizzvvooddee

Vlada FBiH usvojila je informacije Federalnog mi-nistarstva prostornog ure|enja o dono{enju dvapravilnika o tehni~kim propisima za gra|evinskeproizvode koji se ugra|uju u zidane i betonskekonstrukcije.

Pravilnici su sa~injeni u skladu sa obavezomiz Zakona o prostornom planiranju i kori{tenju ze-mlji{ta u FBiH, uz obaveznu konsultaciju stru~nihorganizacija i uva`avanje evropskih standarda.

ZZaakkoonn oo cceessttaammaa

Vlada FBiH je, na osnovu usagla{enih mi{ljenjafederalnih ministarstava, kao i stavova sa sastankakoji je odr`alo Federalno ministarstvo prometa ikomunikacija sa kantonalnim ministrima o pre-dnacrtu, utvrdila Nacrt zakona o cestama FBiH iuputila ga u parlamentarnu proceduru.

Njime se definira da cesta, koju je nadle`no ti-jelo proglasilo javnom, predstavlja javno dobro uop}oj upotrebi u dr`avnom vlasni{tvu i od intere-sa za FBiH. Prema njihovom dru{tvenom, privre-dnom i teritorijalnom zna~aju, javne ceste su raz-vrstane u auto-ceste, magistralne, regionalne i lo-kalne, te prometnice u naseljima.

Propisano je, tako|er, da Vlada FBiH mo`edonijeti odluku o naplati naknade, odnosno ces-tarine za kri{tenje auto-cesta ili pojedinih cesto-vnih objekata (most, tunel, vijadukt).

VVii{{ee pprraavviillnniikkaa iizz oobbllaassttii kkvvaalliitteettaa kkoonnttrroollee hhrraannee

Vije}e ministara BiH donijelo je vi{e pravilnika,koje je predlo`ila Agencija za sigurnost hrane BiHradi pobolj{anja kvaliteta kontrole hrane, ~ime se`eli unaprijediti zdravlje ljudi i ova oblast pribli`i-ti regulativi Evropske unije.

Vije}e ministara BiH donijelo je Pravilnik ometodama uzorkovanja i analize za slu`benukontrolu koli~ine olova, kadmija, `ive, anorgan-skog kalaja, trimonohlorpropandiola i benzo(a)pi-rena u hrani, Pravilnik o metodama uzorkovanja ianalize za slu`benu kontrolu koli~ine dioksina ipolihloriranih bifenila sli~nih dioksinima u hrani,te Pravilnik o metodama uzorkovanja i analiza zaslu`benu kontrolu koli~ine nitrata u hrani.

Vije}e je donijelo i Pravilnik o maksimalnodozvoljenim koli~inama za odre|ene kontami-nante u hrani, Pravilnik o metodama za kontrolumeda i drugih p~elinjih proizvoda, Pravilnik omedu i drugim p~elinjim proizvodima, Pravilnik ometodama uzorkovanja i analiza za slu`benukontrolu koli~ine mikotoksina u hrani, Pravilnik ouslovima koje moraju ispunjavati ovla{tene ispi-tne laboratorije koje provode analize hrane i pos-tupku ovla{}ivanja laboratorija i Pravilnik o soliza ljudsku prehranu.

PPrriimmjjeennaa ZZaakkoonnaa oo vvrriijjeeddnnoossnniimm ppaappiirriimmaa iiZZaakkoonnaa oo pprriivvrreeddnniimm ddrruu{{ttvviimmaa uu FFBBiiHH

Ako se dosljedno budu provodili novi Zakon otr`i{tu vrijednosnih papira i posljednje izmjeneZakona o privrednim dru{tvima FBiH, krajemmarta, brojna preduze}a u FBiH mogla bi se su-o~iti sa nestankom.

Prema ovim zakonima koji su stupili na snagukrajem pro{le i po~etkom ove godine, predvi|enje rok od 90 dana da sve firme koje ispunjavajuodre|ene uvjete moraju promijeniti oblik organi-ziranja iz dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}uu dioni~ka dru{tva.

Ukoliko to ne urade, nadle`ni sudovi, premaoba ova zakona, du`ni su pokrenuti postupak nji-hovog brisanja iz sudskog registra.

Obavezu preregistracije imaju dru{tva sa ogra-ni~enom odgovorno{}u koja imaju temeljni kapi-tal od najmanje ~etiri miliona maraka ili 40 suvla-snika, bez obzira na visinu kapitala.

Pripremila: Mira IDRIZOVI]

14

ZAKONI I PROPISI

STRATEGIJA ZAPO[LJAVANJAU FEDERACIJI BiH

Usvojena Strategija zapo{ljavanja u FBiH pred-stavlja strukturiran i strategijski pristup Vlade FBiHproblemu nezaposlenosti u potpunosti usagla{en sapolitikom djelovanja i ciljevima Vlade FBiH gdjepove}anje zaposlenosti zauzima zna~ajno mjesto.

Strategija utvr|uje prioritete u okviru politikezapo{ljavanja od 2009. do 2013. godine i definirastrate{ke i operativne ciljeve, programe, mjere i re-zultate ~ije se postizanje o~ekuje u definiranim ro-kovima. Fokusirana je, prije svega, na mlade neza-poslene, `ene, stariju radnu snagu, dugoro~no ne-zaposlene i neaktivne, te osobe sa posebnim potre-bama i Rome.

Zna~ajan dio ove strategije bavi se zapo{ljava-njem mladih s akcentom na promoviranje lak{egprelaza iz {kole na posao, uspostavu sistema pru`a-nja informacija o tr`i{tu rada, stru~nog usmjerava-nja i podr{ke tra`enju posla. Dio strategije koji seodnosi na `enski dio radno sposobnog stanovni{tvaima za cilj pove}anje stope zaposlenosti, priorite-tno neaktivnih `ena. Planira se uklju~ivanje neakti-vnih `ena u programe aktivnih mjera, eliminacijudiskriminacije po osnovu spola na tr`i{tu, povezi-vanje obrazovanja i tr`i{ta rada, te uskla|ivanjeobaveza na poslu i u porodici.

Dio strategije koji se odnosi na starije radnikepromovira fleksibilnost i prekvalifikaciju u skladu sapotrebama tr`i{ta rada, ~ime se doprinosi pove}a-nju zaposlenosti starijih radnika. Va`an dio strategi-je zapo{ljavanja se odnosi na dugoro~no nezapo-slene, te na ugro`ene skupine, kao {to su osobe saposebnim potrebama i Romi, s prijedlogom mjeraza njihovo zapo{ljavanje.

Za uspjeh u provo|enju ovog dokumenta neop-hodno je osna`iti institucionalni okvir, organizacij-ski osposobiti javne slu`be za zapo{ljavanje, oja~a-ti kapacitete za planiranje i provedbu aktivnih mje-ra zapo{ljavanja, te oja~ati i institucionalizirati ulo-gu socijalnih partnera u ovim procesima.

SSoocciijjaallnnii ssppoorraazzuumm zzaa 22000099.. ii 22001100.. ggooddiinnuu ii PPrrooggrraamm mmjjeerraa zzaa uubbllaa`̀aavvaannjjee gglloobbaallnnee eekkoonnoommsskkee kkrriizzee ii uunnaapprree||eennjjee ppoosslloovvnnoogg aammbbiijjeennttaaZastupni~ki dom Parlamenta FBiH primio je naznanje Socijalni sporazum za 2009. i 2010. godinui Program mjera za ubla`avanje globalne ekonom-ske krize i unapre|enje poslovnog ambijenta, uzzaklju~ak da }e Federalni parlament sve zakone idruge akte razmatrati u {to kra}em roku. U doku-mentima su identificirani ciljevi, mjere i konkretneaktivnosti u poslovima smanjenja javne potro{nje,rastere}enja privrede i odr`anja nivoa investiranja.U Socijalnom sporazumu, uz ostalo, definirano jeda potpisnici podr`avaju reforme u oblasti javneuprave u Federaciji BiH, te analiza izmjene rje{enjau op}em kolektivnom ugovoru i granskim kolekti-vnim ugovorima.

ZZaa ppoolljjoopprriivvrreedduu 5500 mmiilliioonnaa KKMM

Vlada FBiH usvojila je Odluku o usvajanju Progra-ma utro{ka sa kriterijima raspodjele sredstava ”Po-ticaj za poljoprivredu” u iznosu od 50 miliona KM.

Sredstva su namijenjena za biljnu i animalnuproizvodnju, investicione i stru~ne projekte, ruralnirazvoj, edukacije i stru~ne skupove, publikacije, or-ganizovanje poljoprivrednika i stru~no obrazova-nje. Najvi{e sredstava, 51,63 odsto bi}e izdvojenoza animalnu i biljnu proizvodnju, za investicijskaulaganja 40,72 odsto. Svrha ovog programa jesteda se nastave zapo~eti i otvore novi procesi u po-ljoprivrednom i prehrambenom sektoru.

Korisnici ovog programa su poljoprivredni proi-zvo|a~i, zadru`ni savezi, zadruge, lokalna zajedni-ca, udru`enja i stru~ne institucije.

Kada je rije~ o raspodjeli sredstava po kantoni-ma, program proizvodnje }e se realizovati premautvr|enim kantonalnim kvotama, u skladu sa Zako-nom o nov~anoj podr{ci u primarnoj poljoprivre-dnoj proizvodnji.

UUsskkoorroo iissppllaattaa ppoottiiccaajjaa zzaa pprroo{{lluu ggooddiinnuu

Povodom nezavidnog stanja u proizvodnji mlijekakoje je ovu granu poljoprivrede dovelo do stagna-cije i propadanja, Ned`ad Brankovi}, federalni pre-mijer, i Damir Ljubi}, federalni ministar, krajem ja-nuara, razgovarali su sa predstavnicima proizvo|a-~a mlijeka FBiH

Istaknut je niz problema sa kojima se proizvo-|a~i suo~avaju u nastojanju da odr`e proizvodnjukoja je ugro`ena zbog dugog ~ekanja na isplatupremija i novca za isporu~eno mlijeko, prekomjer-nog uvoza mlijeka i mlije~nih proizvoda, kao i usi-tnjene i nekonkurentne proizvodnje. Proizvo|a~isu nezadovoljni visinom predvi|enih poticaja uovoj godini od 3,12 odsto i zala`u se za njihovopove}anje na {est odsto u skladu sa usvojenomStrategijom razvoja. Predla`u da se formirajuregionalni centri mljekarske proizvodnje ka-ko bi sa manje problema plasirali svojeproizvode.

Premijer ima razumijevanje za te-`ak polo`aj proizvo|a~a mlijeka iobe}ao im je da }e im uskoro biti is-pla}ena dugovanja za pro{logodi{-nje poticaje. Ve}i poticaj, {est odsto,poljoprivredi }e biti mogu}e osigu-rati kada se zakonska regulativa us-kladi sa Strategijom.

- Ovo }e biti te{ka godina zasve, zajedno se moramo izboriti dapoljoprivredu spasimo od propada-nja i stagnacije. Ve} naredne godineplaniramo u~initi vi{e na njenom ra-zvoju stimulativnijim bud`etskim iz-dvajanjima za poticaje - pojasnio jepremijer Brankovi}.

VLADA FEDERACIJE BiH

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Prosje~ne ispla}ene bruto i netopla}e u pro{loj godiniPrema podacima Agencije za statistiku BiH, pro-sje~na bruto pla}a po zaposlenom, za ~etvrti kvar-tal pro{le godine, u pravnim osobama u BiH izno-sila je 1.163 KM. U istom periodu prethodne go-dine bila je 994 KM, {to ukazuje na to da je pro-sje~na bruto pla}a ve}a za 16,9 odsto u ~etvrtomkvartalu 2008. u odnosu na isti kvartal 2007. go-dine.

Najve}i rast prosje~ne bruto pla}e u ~etvrtomkvartalu 2008. u odnosu na isti period prethodnegodine imao je sektor zdravstvene za{tite i socijal-ne skrbi sa 32,6 indeksnih poena, slijede sektor ri-barstva sa 32,5 indeksnih poena i obrazovanja sa26,3 indeksnih poena.

Prosje~na neto pla}a za ~etvrti kvartal 2008.godine u pravnim osobama iznosila je 785 KM,dok je u istom periodu 2007. bila 671 KM, {toukazuje na to da je u navedenom periodu prosje-~na neto pla}a ve}a za 16,9 odsto.

Najve}i rast prosje~ne neto pla}e u ~etvrtomkvartalu 2008. u odnosu na isti period prethodnegodine imao je sektor zdravstvene za{tite i socijal-ne skrbi sa 32,4 indeksna poena, slijede sektori ri-barstva sa 31,7 indeksnih poena i sektor obrazo-vanja sa 25,9 indeksnih poena.

Najve}i izvoz u sektoru proizvodnje baznih metala

U januaru ove godine BiH je ostvarila ukupanrobni promet sa inostranstvom u vrijednosti 1.202miliona KM, od ~ega se na izvoz odnosi 385,7 mi-liona KM ili 32,1 odsto, na uvoz 816,3 milionaKM ili 67,9 odsto, podaci su Agencije za statistikuBiH.

Najve}e ostvareno u~e{}e u izvozu ostvarila jeprera|iva~ka industrija, u vrijednosti 342 milionaKM, {to je 88,7 odsto ukupnog izvoza. Sa uku-pnom vrijedno{}u 54,1 milion KM, odnosno 14odsto od ukupnog izvoza, najve}e u~e{}e zabilje-`eno je u proizvodnji baznih metala.

U okviru ukupno ostvarenog vanjskotrgovin-skog prometa u posmatranom mjesecu, pokrive-nost uvoza izvozom iznosila je 47,3 odsto.

U robnom prometu sa inostranstvom ostvarenje trgovinski deficit vrijedan 430,6 miliona KM.

16

AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE

Cijene u januaru ove u odnosu na isti mje-sec pro{le godine, u prosjeku, su vi{e za 2,3 od-sto, dok je dvanaestomjese~ni rast cijena, pro-sje~no, 7,1 odsto, podaci su Agencije za statis-tiku BiH.

Lista prozvoda i usluga kod kojih je na go-di{njem nivou do{lo do pove}anja cijena dru-ga~ija je od one na mjese~nom nivou. Najvi{esu rasle cijene u odjeljcima restorani i hoteli(7,4 odsto), stanovanje, voda, elektri~na energi-ja, plin i drugi energenti (6,2 osto), rekreacija ikultura (4,9 odsto), hrana i bezalkoholna pi}a(4,7 odsto)...

NNaajjuussppjjee{{nniijjee EEuurroohhaauuss ii AAWW BBrrookkeerr

Sarajevska berza/burza vrijednosnih papira do-dijelila je zlatnu plaketu za ukupno ostvarenipromet u pro{loj godini brokerskoj ku}i Euroha-us Sarajevo, dok su srebrenu i bronzanu plake-tu dobile AW Broker i Hypo Alpe-Adria-Vrije-dnosnice Sarajevo.

U kategoriji ”ostvareni promet u trgovanjudionicama u 2008. godini” zlatnu plaketu dobi-la je brokerska ku}a AW Broker Sarajevo, sre-brenu i bronzanu Hypo Alpe-Adria-Vrijedno-snice i Raiffeisen Brokers.

Najuspje{nija brokerska ku}a po broju tran-sakcija je Eurohaus Sarajevo, slijede VGT Bro-ker i Raiffeisen Brokers.

GGooddii{{nnjjaa iinnffllaacciijjaa uu jjaannuuaarruu 22,,33 ooddssttoo

Finansije

Indeksi industrijskih proizvodaUkupan indeks cijena industrijskih proizvoda u ja-nuaru ove godine u FBiH vi{i je za 0,2 odsto uodnosu na prethodni mjesec, podaci su Federal-nog zavoda za statistiku. Posmatrano prema gla-vnim industrijskim grupacijama, indeks cijenaenergije vi{i je za 0,4 odsto, netrajnih proizvodaza {iroku potro{nju za 0,2 odsto, a intermedijalnihproizvoda, osim energije i trajnih proizvoda za {i-roku potro{nju, za 0,1 odsto. Pad indeksa cijena jeregistriran kod kapitalnih proizvoda za 0,4 odsto.Posmatrano po odjeljcima, rast indeksa cijena jeregistriran kod va|enja ugljena i treseta za 1,4 od-sto, prerade drveta i proizvodnje proizvoda oddrveta, osim namje{taja, te proizvodnje metala za0,8 odsto, proizvodnje hrane i pi}a za 0,3 odsto iproizvodnje ostalih nemetalnih mineralnih proi-zvoda, proizvodnje motornih vozila, prikolica ipoluprikolica i proizvodnje namje{taja za 0,1 od-sto. Pad indeksa cijena je registriran kod proizvo-dnje elektri~nih ma{ina i aparata za 5,8 odsto,proizvodnje koksa, naftnih derivata i nuklearnoggoriva za 1,1 odsto, proizvodnje celuloze, papirai proizvoda od papira za 0,7 odsto, proizvodnjema{ina i ure|aja za 0,6 odsto i proizvodnje proi-zvoda od gume i plastike za 0,3 odsto. Ukupan in-deks cijena proizvo|a~a industrijskih proizvoda ujanuaru ove, vi{i je za 1,6 odsto u odnosu na pro-sje~an indeks lani dok je u odnosu na januar pro-{le godine vi{i za 3,2 odsto.

PPoovvee}}aannaa pprrooiizzvvooddnnjjaa {{uummsskkiihh ssoorrttiimmeennaattaa

Proizvodnja {umskih sortimenata u FBiH u 2008.godini, u odnosu na 2007., ve}a je za 57.000 ku-bnih metara ili 2,9 posto. Prema podacima Fede-ralnog zavoda za statistiku, proizvodnja sortime-nata od ~etinara ve}a je za 19.000 kubnih metara(2,1 posto), dok je sortimenata od li{}ara ve}a za38.000 kubnih metara (3,5 posto).

Prodaja {umskih sortimenata lani u odnosu na2007. godinu ve}a je za 40.000 kubnih metara ilidva posto.

Prodaja sortimenata od ~etinara ve}a je za10.000 kubnih metara (1,1 posto), dok je sortime-nata od li{}ara ve}a za 30.000 kubnih metara (2,8posto).

UU ppoorraassttuu pprrooiizzvvooddnnjjaa kkuukkuurruuzzaa ii kkrroommppiirraa

Lani ostvarena proizvodnja kukuruza-zrna od231.833 tone u FBiH ve}a je za 27,7 odsto uodnosu na 2007. godinu.

Prema podacima Federalnog zavoda za statis-tiku, proizvodnja krompira iznosi 300.375 tona ive}a je za 42,4 odsto u pore|enju s proizvodnjomu 2007. godini. Proizvodnja graha-zrna ve}a je za9,7 odsto.

Kada je rije~ o proizvodnji industrijskog bilja,kod soje je zabilje`eno pove}anje proizvodnje za2,2 odsto, dok je proizvodnja duhana manja za4,6 odsto.

Kod proizvodnje sto~nog krmnog bilja, proi-zvodnja djeteline lani u odnosu na 2007. ve}a jeza 12,7 odsto, proizvodnja lucerke za 7,1, kuku-ruza- zelene mase za 15 i travno-djetelinskihsmjesa za 12,1 odsto.

Kod vo}a, ostvarena proizvodnja jabuka ve}aje za 7,7 odsto dok je proizvodnja {ljive manja za22,6 odsto. Ukupna proizvodnja gro`|a ve}a jeza 16,7 odsto.

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 17

FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU

RRaassttee ssttooppaa nneezzaappoosslleennoossttiiU decembru pro{le godine, sa evidencije slu`bi zazapo{ljavanje u Federaciji BiH brisano je 7.861osoba, od kojih je zaposleno 3.175. Tokom istogmjeseca slu`bama za zapo{ljavanje prijavile su se10.732 nove osobe koje tra`e zaposlenje, {to je za99 ili 0,93 odsto vi{e u odnosu na novembar 2008.godine, saop}eno je iz Federalnog zavoda za za-po{ljavanje.

U pro{loj godini sa evidencije slu`bi za zapo{-ljavanje brisano je 127.149 osoba, od kojih je za-posleno 60.224. U istom periodu na evidenciju suprijavljene 98.222 osobe. U decembru su poslo-davci preko slu`bi za zapo{ljavanje iskazali potre-bu da zaposle 1.135 osoba, {to je, u odnosu naprethodni mjesec, smanjenje za 383 osobe, odno-sno za 25,23 odsto.

Slu`be za zapo{ljavanje su u prethodnoj godiniposredovale u zapo{ljavanju 60.224 osobe.

Krajem decembra 2008. godine na evidencija-ma slu`bi za zapo{ljavanje u FBiH registrovane su338.643 nezaposlene osobe, {to, u odnosu na no-vembar 2008. godine, predstavlja pove}anje za 2.871ili 0,86 odsto. Od ukupnog broja nezaposlenih, naevidencijama slu`bi za zapo{ljavanje registrovano je175.451, odnosno 51,81 odsto `ena. Rije~ je o207.901 stru~noj osobi i 130.742 nestru~ne osobe.

Prema podacima Federalnog zavoda za statisti-ku, dobivenim od poslodavaca, u decembru 2008.godine u Federaciji BiH bilo je zaposleno 434.005osoba, {to u odnosu na prethodni mjesec predstav-lja porast za 41 osobu, odnosno 0,01 odsto. U pri-vredi je bilo zaposleno 278.004 ili 64,06 odsto, a uneprivredi 156.001 ili 35,94 odsto.

Broj zaposlenih u decembru 2008. u odnosu naprosjek 2007. godine ve}i je za 20.329 ili 4,91 odsto.

Federalni zavod za zapo{ljavanje

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Pregled regionalnih EU aktivnosti uzemljama zapadnog Balkana za pro{lu iovu godinu, koji je objavila Evropska ko-misija, bilje`i preko 90 konkretnih akti-vnosti i inicijativa u brojnim sektorima,koje je Evropska unija ve} podr`ala ikoji su planirani za ovu godinu.

Neke od aktivnosti koje su pomenutesu va`ni koraci ka uspostavi bezviznogre`ima za zemlje EU, pove}anje brojastipendija za studiranje u zemljama EU,vi{e podr{ke civilnom dru{tvu, dalja re-gionalna saradnja i integracija u podru-~jima kao {to su transport, pripremlje-nost za prirodne nesre}e, podr{ka u rje-{avanju posljedica me|unarodne finan-sijske krize i bolja koordinacija velike fi-nansijske podr{ke koju pru`aju Evropskaunija i drugi me|unarodni donatori.

- Pozdravljam napredak kojeg su zemlje zapa-dnog Balkana postigle tokom prethodne godine.Ponosan sam {to je Evropska unija tom uspjehudoprinijela konkretnim sredstvima. Znam kolikoslobodno kretanje ili mogu}nost za studiranje uinostranstvu zna~i ljudima u svakodnevnom `ivo-tu. Radujem se daljem napretku, po{to }e ova go-dina biti va`na za integraciju zemalja zapadnogBalkana u Evropsku uniju - izjavio je Olli Rehn,evropski komesar za pro{irenje.

U pro{loj godini zapo~et je dijalog o liberali-zaciji viznog re`ima sa svim zemljama zapadnogBalkana. Za svaku zemlju pripremljene su deta-ljne smjernice sa uslovima. Evropska komisija }eprocijeniti napredak koji svaka zemlja postigne imo`e predlo`iti ukidanje viznog re`ima tokom2009. godine za svaku zemlju pojedina~no, uko-liko se ispune svi uslovi. Za cjelokupni proces bit}e obezbije|ena finansijska i savjetodavna po-dr{ka.

Odluka da se uve}a broj stipendija za studen-te iz zemalja zapadnog Balkana }e po~eti sa pri-mjenom za akademsku 2009/2010. godinu. Go-

di{nji iznos od 20 miliona eura }e omogu}iti sti-pendije za dodatnih nekoliko stotina studenatakoji }e mo}i studirati u zemljama Evropske unije.

PPrriioorriitteett jjee rraazzvvoojj cciivviillnnoogg ddrruu{{ttvvaa ii ddiijjaalloogg

Vi{e EU programa i agencija otvara se za zemljezapadnog Balkana. Omogu}avaju kontakte i sara-dnju izme|u nau~nih i obrazovnih institucija. Svezemlje regije sada u~estvuju u Sedmom okvirnomprogramu za nau~noistra`iva~ki rad.

Razvoj civilnog dru{tva i dijalog su glavni pri-oriteti, koji imaju klju~nu ulogu u demokratskomjavnom `ivotu i na taj na~in doprinose ja~anju de-mokracije i pomirenja. Pod novim Instrumentomza civilno dru{tvo, finansiranje }e se gotovo utros-tru~iti.

U oblasti regionalne saradnje ima puno razvo-ja. Novoosnovano Vije}e za regionalnu saradnjuje postalo u potpunosti operativno. Zona slobodnetrgovine, osnovana Centralnoevropskim ugovo-rom o slobodnoj trgovini (CEFTA), ima operativanSekretarijat od septembra 2008. godine, koji }edavati podr{ku provo|enju sporazuma. Ove godi-ne, Regionalna {kola javne uprave (ReSPA) }e serazviti u punopravnu {kolu sa sjedi{tem u Dani-lovgradu (Crna Gora).

Kako bi se izrazila EU solidarnost sa zemljamaregije u globalnoj ekonomskoj krizi, Evropska ko-misija je predlo`ila da pro{iri Plan za ekonomskioporavak zapadnog Balkana. Najmanje 120 mili-ona eura IPA sredstava }e biti alocirano za po-dr{ku ekonomske i socijalne konsolidacije regije.

CCiilljjeevvii rraazzvvoojjnnee ppoolliittiikkee

Poticati odr`ivi razvoj koji poma`e iskorjenjivanjusiroma{tva u zemljama u razvoju i integrisanju tihzemalja u globalnu ekonomiju, cilj je razvojnepolitike EU. Uz ekonomske i socijalne, va`an je ipoliti~ki cilj ja~anja demokracije i vladavine pra-va, te promoviranja po{tivanja ljudskih prava i te-

18

EVROPSKA UNIJA

Zapadni Balkan

Pobolj{anje evropske perspektive - stanje u 2009. godini

Evropska komisija a`urira svoje inicijative za pru`anje podr{ke politi~kom i ekonomskom razvo-ju zemalja zapadnog Balkana, {to }e ubrzati njihov napredak ka ~lanstvu u Evropskoj uniji. Ri-je~ je o napretku u procesu liberalizacije viznog re`ima, vi{e stipendija i ve}im mogu}nostimaza nau~noistra`iva~ki rad

meljnih sloboda u tim zemljama. Razvojna politi-ka EU provodi se u koordinaciji sa postoje}imaktivnostima dr`ava ~lanica i drugih globalnih do-natora i me|unarodnih organizacija. Pritom senastoji osigurati konzistentnost politike razvojnesaradnje i drugih politika EU koje uti~u na zemljeu razvoju, uklju~uju}i zajedni~ku poljoprivrednu izajedni~ku trgovinsku politiku. EU je trenutno naj-va`niji partner zemalja u razvoju u pogledu po-mo}i, trgovine i direktnih ulaganja, jer Unija sku-pa s dr`avama ~lanicama pru`a 55 odsto ukupneslu`beno registrovane me|unarodne razvojne po-mo}i.

PPrraavvnnaa oossnnoovvaa ii iinnssttrruummeennttii pprroovveeddbbee

Iako po~eci razvojne politike Zajednice se`u uvrijeme potpisivanja Rimskih ugovora, tek je stu-panjem na snagu Ugovora iz Maastrichta 1993.godine uspostavljena pravna osnova za daljnju ra-zvojnu saradnju EU.

Politika razvojne saradnje EU provodi se prekobrojnih pravnih i finansijskih instrumenata kojiodra`avaju heterogenost odnosa Unije sa zemlja-ma u razvoju. Pravni instrumenti mogu biti unila-teralni ili zasnovani na konvencijama, odnosnome|unarodnim ugovorima.

Unilateralni mehanizmi po~ivaju na ~lanu 133.Ugovora o EZ-u, koji se ti~e zajedni~ke trgovinskepolitike i zasnivaju se na Generaliziranom prefe-rencijalnom sistemu (GSP), proizvodima iz zemaljau razvoju olak{ava pristup zajedni~kom tr`i{tu EU.Potom na ~lanu 308., koji omogu}ava razvoj finan-sijske i tehni~ke pomo}i azijskim i latinskoameri-~kim zemljama, kao i tematske akcije pomo}i uhrani, finansijskoj pomo}i, borbi protiv AIDS-a...

Konvencije, odnosno me|unarodni sporazumis tre}im zemljama sklapaju se uglavnom na osno-vu ~lana 310. Ugovora o EZ-u. Ti sporazumi mo-gu biti multilateralni, kad Zajednicu povezuju sbrojnim partnerskim zemljama, i bilateralni, kadse ti~u odnosa izme|u Zajednice i pojedinih ze-malja (svaka od zemalja Magreba).

Izdvajanja iz bud`eta EU za potrebe razvojnepomo}i provode se u skladu sa geografskim i te-matskim/sektorskim pristupom. Geografski pristupusmjeren je na Mediteran, Aziju i Ju`nu Ameriku,te Ju`nu Afriku. Pomo} tim podru~jima pru`a seuglavnom u obliku donacija za finansijsku, tehni-~ku i gospodarsku saradnju. Sektorski pristup ko-risti specifi~ne bud`etske pozicije za zemlje kori-snice diljem svijeta, pri ~emu su najva`niji aspektipomo} u hrani, humanitarna pomo} i saradnja sanevladinim organizacijama. Osim iz bud`etskihsredstava, razvojna saradnja finansira se iz dvadodatna instrumenta: Evropskog razvojnog fondakoji iz doprinosa zemalja ~lanica finansira provo-|enje svake pojedine konvencije na petogodi{njojosnovi, te Evropske investicijske banke koja dajezajmove u kontekstu svojih vanjskih aktivnosti.

Koordinacija aktivnosti dr`ava ~lanica u ra-zvojnoj politici uveliko se oslanja na rad Op}e u-prave Evropske komisije za razvoj, zadu`ene zaformuliranje razvojne politike EU na globalnom isektorskom nivou i programiranje kori{tenja finan-sijske pomo}i iz bud`eta Komisije za provo|enjete politike. Va`nu ulogu ima i Odbor Evropskogparlamenta za razvoj, kao i Zajedni~ki ACP-EUparlamentarni odbor.

Pripremila: Mira IDRIZOVI]

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 19

Prakti~ni vodi~ kroz upravljanje ljudskim potencijalima

U sklopu projekta „Razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima” izra|en je pri-ru~nik „Prakti~ni vodi~ kroz upravljanje ljudskim potencijalima” sa ciljem pri-bli`avanja EU standarda u ovu oblast.

Priru~nik je realizovalo Udru`enje za socijalna istra`ivanja proMENTE, usaradnji sa P/GKFBiH i PK Republike Srpske.

Napisan je sa namjerom da se na {to jednostavniji na~in ponude savre-mena i stru~na pozitivna iskustva u upravljanju ljudskim potencijalima, saakcentom na mala i srednja preduze}a.

Imati uspje{nu organizaciju sa visokim profitom i stepenom motiviranos-ti radnika `elja je svakog vlasnika preduze}a, odnosno osobe koja se nala-zi na rukovodnoj poziciji. Jedino sistematskim pristupom upravljanju ljud-skim resursima mo`e se osigurati povezivanje ciljeva vlasnika sa interesimai mogu}nostima zaposlenika.

Besplatan primjerak Priru~nika mo`e se dobiti u Komori, Branislava\ur|eva 10, IV sprat.

M. I.