Constantin Brancusi

SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FILOZOFSKI FAKULTET

ODJEL ZA POVIJEST UMJETNOSTI

BRANCUSI - VOLUMEN I PROSTOR

Seminarski rad iz Metodike povijesti umjetnosti I

Mostar, travanj 2015.

Mentor: Student:

Ljiljana Rajković, doc. dr. sc. Goran Knezović

Barbara Martinović, asist.

SADRŽAJ

1.UVOD............................................................................................2

2.VOLUMEN I PROSTOR...............................................................3

2.1.Odnos volumena i prostora...........................................................3

3.BIOGRAFIJA..................................................................................4

3.1. Rani život......................................................................................4

3.2. Zrela dob.......................................................................................5

3.3. Kasni život i smrt..........................................................................7

4.DJELA.............................................................................................9

4.1. Početak svijeta..............................................................................9

4.2. Novorođenče................................................................................11

4.3. Poljubac........................................................................................12

4.4. Ptica u letu....................................................................................13

4.5. Kralj kraljeva.................................................................................14

4.6. Beskrajni stup...............................................................................15

5.ZAKLJUČAK.................................................................................16

6.LITERATURA..............................................................................17

1. UVOD

Constantin Brancusi, pionir moderne apstraktne skulpture i često nazivan ''ocem

modernog kiparstva'' bio je kipar podrijetlom iz Rumunjske, ali je većinu svog

života proveo u Francuskoj. Svojim djelovanjem jako je utjecao na razvoj

apstraktne umjetnosti. Cilj ovog seminara jeste predstaviti život i djelo Constantina

Brancusija, te objasniti odnos volumena i prostora u njegovim najznačajnijim

djelima. Seminar je koncipiran na način da je u drugom poglavlju objašnjen

volumen i prostor- dva elementa forme u skulpturi, zatim u trećem poglavlju

predstavljena je biografija umjetnika, dok u četvrtom poglavlju su analizirana

njegova najznačajnija djela u različitim materijalima.

2. VOLUMEN I PROSTOR

Skulptura je naziv za pojedinačno kiparsko djelo ; svaka trodimenzionalna forma

kreirana u cilju umjetničkog izraza. Skulpturu dijelimo po stupnju plastičnosti na punu

plastiku (statua, mobil) i reljef (visoki, niski, uleknuti). Statua je tijelo koje slobodno

stoji u prostoru. S obzirom na to da je skulptura trodimenzionalna moramo je obići i

sagledati sa svih strana kako bi je u potpunosti doživjeli. Elementi forme skulpture su :

volumen, prostor, linija, ploha, površina i boja. 1U ovom poglavlju predstavit će se dva

elementa forme skulpture-volumen i prostor, te njihov međusobni odnos.

2.1. Odnos volumena i prostora

Masa je prostorni oblik sa sve tri dimenzije: širinom, duljinom i visinom. Masu

također određujemo kao obujam ili zapremninu nekog tijela u prostoru. Prostor je

stvarnost u kojoj živimo i u kojoj se krećemo. Doživljavamo ga također kroz tri

dimenzije: visinu, širinu i dužinu. Volumen je esencijalni dio skulpture. Skulptura

nastaje oblikovanjem volumena, a oblikovanjem volumena umjetnik oblikuje i prostor,

bilo kao ''omotač'' volumena, bilo kao njegov sastavni dio. Sam za sebe prostor ne

možemo doživjeti; on je praznina između nekih oblika koji ga čine i oblikuju, zbog

čega je uvijek vezan za volumen.

Prema odnosu mase i prostora u skulpturi možemo napraviti kategorizaciju:

-monolitna ili apsolutna masa

-udubljeno ispupčena masa

-prošupljena masa

-plošno istanjena masa

-linijski istanjena masa2

Analizom Brancusijevih djela objasnit će se svaki od ovih odnosa i način na koji se

oni ostvaruju u njegovim skulpturama.

1Usp. DAMJANOV Jadranka: ,,Skulptura'', u : Likovna umjetnost 1, Zagreb, Školska knjiga, 2005., str.40.2Usp. HUZJAK Miroslav: ''Masa i prostor'' http://likovna-kultura.ufzg.unizg.hr/volumen.htm (12.05.2015.)

3.BIOGRAFIJA

Koliko svojom umjetnošću, toliko i svojim životom Brancusi je iznimno fascinantna ličnost.

Njegov životopis zanimljiv je iz više razloga. Kao prvo, zanimljiv je sami njegov put do

slave; rođen u malom rumunjskom selu, skrasio se u Parizu, a najveću slavu stekao je u New

Yorku. S obzirom na činjenicu da je New York nakon Drugog svjetskog rata preuzeo Parizu

status svjetskog umjetničkog centra, Brancusi se u toj epohi javlja kao ''prijelazni most''

između Pariza i New Yorka- između tadašnjeg europskog i nadolazećeg američkog

umjetničkog života. Zanimljivo je i samo njegov podrijetlo. Brancusi je umjetnik koji je

najviše utjecao na razvoj kiparstva 20. stoljeća, a rodom je bio iz malog sela na jugu

Rumunjske-daleko od bilo kakvog utjecaja tadašnjeg modernog života. Svojim radom utjecao

je na brojnu generaciju umjetnika koji su rođeni i školovani u mjestima koja su bila više

bliska tadašnjim umjetničkim strujanjima. Ta činjenica djeluje vrlo ironično.

3.1. Rani život

Constantin Brancusi rodio se 21. veljače 1876. u selu Hobita na jugu Rumunjske, blizu

rumunjskog dijela Karpata. Constantinovi roditelji, Nicolae i Maria Brancusi bili su pastiri

koji su zarađivali za život uzgojem stoke. Kao i ostala seoska djeca tog vremena Brancusi nije

išao u školu. Od sedme godine života radio je kao ovčar, najprije čuvajući roditeljska stada, a

kasnije i stada drugih ljudi na selu. U tom razdoblju mladi pastir naučio je rezbariti drvo,

popularni zanat u tadašnjoj ruralnoj Rumunjskoj pomoću kojeg se izrađivao kućanski pribor i

namještaj. Ornamentalni stil ove vještine vidljiv je u Brancusijevim kasnijim djelima. Svojim

ponašanjem i osobnošću Brancusi je zauvijek ostao vjeran jednostavnim i ''nematerijalnim''

idealima seoskog života.3

Kad mu je bilo devet godina Brancusi je otišao tražiti posao u Tirgu Jiu, grad u

rumunjskoj pokrajini Oltenia. Tu je proveo nekoliko godina radeći različite poslove dok se na

kraju nije zaposlio u Craiovi, stolnom gradu pokrajine. Zadržao je afinitet prema rezbarenju u

3 SELZ Jean ,,Constantin Brancusi'' < http://www.britannica.com/EBchecked/topic/77613/Constantin-Brancusi> (12.05.2015.), slobodan prijevod

drvetu i uradio nekoliko djela među kojima je njegova konstrukcija violine privukla pozornost

jednog industrijalca. Zadivljen njegovom vještinom izvedbe, industrijalac će ga upisati u

Školu za umjetnost i obrt. Pod uvjetom da pohađa školu, Brancusi je morao sam sebe naučiti

čitati i pisati.

1896., u dvadesetoj godini života Brancusi je počeo po prvi put putovati u svom životu.

Otputovao je u Beč gdje se bavio rezbarenjem kako bi zaradio za svoj boravak. Budući da je

imao ambiciju postati kipar prijavio se na natječaj za prijem u Školu likovnih umjetnosti u

Bukureštu. Nakon što je primljen, započinje sa studijem modeliranja i anatomije iako su ga

osobno više zanimali radovi ''neovisnih'' umjetnika nego akademika.

1903., nakon što se vratio iz vojske, Brancusija je zaintrigirala pojava Augusta Rodina čija se

slava proširila iz Pariza do Bukurešta. Rodinove odvažne ideje izazivale su entuzijazam među

avangardnim umjetnicima, ali i zgražanje među likovnim kritičarima tog vremena. Rodinova

pojava izazvala je u Brancusiju znatiželju o tome što se to događa u svijetu umjetnosti izvan

granica njegove domovine, pa zato odlazi u Munichen gdje ostaje do proljeća 1904. Onda je

odlučio otići u Pariz što je bilo poprilično skupo putovanje za čovjeka skromnih primanja kao

što su njegova bila. Velik dio putovanja obavio je pješke, s torbom na leđima i satom na ruci

kojeg je kasnije morao prodati kako bi platio prijevoz čamcem na jezeru Constance.

U Parizu Brancusi se upisao na Ecole des Beaux-Arts (Škola lijepih umjetnosti) gdje je

pohađao radionicu akademskog slikara Antonina Mercie-a čiji je rad bio pod utjecajem

firentinskog renesansnog kiparstva. Usput je radio različite poslove kako bi preživio. 1906.

izlagao je prvi put u Parizu, u državno-financiranom Salonu i Salon d'Automne. U njegovim

prvim izloženim radovima vidljiv je klasičan duh i utjecaj Rodinovog muskulaturnog

oblikovanja tijela. Kako bi se udaljio od takvog utjecaja, Brancusi je odbio pohađati Rodinovu

radionicu (''Ništa ne može narasti ispod visokog stabla'').4

Kad je 1907. radio na pogrebnom spomeniku jednog bogatog zemljoposjednika na Buzau,

groblju u Rumunjskoj, Brancusi je izradio skulpturu mlade djevojke u klečećem položaju.

Skulptura je nazvana Molitva i predstavlja njegovu početnu fazu u evoluciji prema

pojednostavljenim formama. Te godine izlagao je na Tinerimea Artistica, godišnjoj izložbi

mladih umjetnika u Bukureštu i iznajmio je atelje na kvartu Montparnasse u Parizu. Rodinov


utjecaj posljednji put se pojavio na prvobitnoj verziji djela Uspavana muza, skulpturi u obliku

ženskog lica izvedenog od neobrađenog mramornog bloka.

1908. Brancusi je izveo svoje prvo originalno djelo Poljubac na kojem vertikalne figure dvoje sjedinjenih ljubavnika tvore zatvoreni volumen sa simetričnim formama. U svojim prvim eksperimentima s izravnim klesanjem, on je afirmirao korištenje čiste, organske forme što je postalo njegov zaštitni znak i time je utjecao na brojne druge umjetnike

3.2 Zrela dob

U svojoj zreloj dobi Brancusi je eksperimentirao s jajolikim oblicima izvedenim u gipsu i

bronci. 1924. izvodi djelo Početak svijeta, mramornu skulpturu jajolikog oblika, bez ijednog

suvišnog detalja. Kao što sam naslov govori, za Brancusija jajoliki oblik simbolizira

esencijalni oblik kojeg umjetnik nije htio izmijeniti tradicionalnom kiparskom tehnikom

modeliranja.

Brancusi je nastavio istraživati pojednostavljene forme u seriji skulptura Ptice u letu. Riječ o

skulpturama izvedenim u poliranoj bronci čiji vitki izduženi oblici utjelovljuju let ptice u

konkretnu formu.

Tijekom ovih godina radikalnog eksperimentiranja, Brancusijeva djela privukla su pažnju

velikog dijela svjetske publike. 1913. pored izlaganja u Parizu, sudjelovao je i na Armory

Show-u u New Yorku, Bostonu i Chicagu čime je stekao velik broj kolekcionara u SAD-u.

Unatoč tome, kritičari su napadali radikalnu prirodu njegovih djela.

Za Brancusija klesanje je predstavljalo ''nemilosrdni sukob između umjetnika i njegovog

materijala''. Često je svoja djela najprije izrađivao u drvetu, a onda ih izvodio u bronci i

mramoru. Kao i ostali avangardni umjetnici tog vremena, Brancusi se zanimao za osobine

afričke primitivne umjetnosti, posebice za tehniku izravnog klesanja. 5

Njegova drvena skulptura Razmetni sin iz 1914. vrlo je bliska apstrakciji. Skulptura je

izvedena izravnim rezbarenjem hrasta. Jedva su prepoznatljive osobine ljudskog bića na liku.

Brancusi će slijediti ovakav princip s cijelom serijom drvenih skulptura koje spadaju među


njegova najčudnija djela. Veliku je važnost pridodavao drvenoj podlozi skulpture na koju bi

slagao nekoliko dijelova.

1918. radi prvu verziju drvene skulpture Beskrajnog stupa što simbolizira njegovu težnju za

duhovnim uzdizanjem.

1920. Brancusijevo izlaganje skulpture Princeza X u pariškom Salonu izazvala je neviđeni

skandal. Policija je intervenirala i prisilila ga da ukloni djelo zbog toga što je skulptura

izazvala neprimjerene interpretacije. 1926. opet posjećuje SAD zbog izložbe njegovih radova

u Brummer Galeriji u New Yorku. Tijekom tog posjeta našao opet se u sukobu sa zakonom.

Naime, vlastima je jedna od njegovih Ptica u letu djelovala toliko apstraktno da nisu vjerovali

da je u pitanju skulptura, pa su Brancusija optužili da je pokušao ilegalno prenijeti industrijske

dijelove iz Francuske u SAD. Na kraju je bio oslobođen optužnice.

3.3 Kasni život i smrt

Indijski monarh Maharajah Indore posjetio je Brancusija 1913. u Parizu, te ga uvjerio da

izradi hram u koji će smjestiti svoje skulpture. Brancusi je nekoliko godina radio na tom

projektu, čak je 1937. i posjetio Indiju na Maharajahin poziv, no zbog prerane monarhove

smrti odustao je od ideje. 1938. vratio se u Rumunjsku na svečano otvorenje njegova tri

monumentalna djela (Beskrajni stup, Vrata poljupca, Stol tišine) posvećena žrtvama Prvog

svjetskog rata.

1939. Brancusi je bio na zadnjoj posjeti SAD-u i tad je imao nekoliko izložbi što će potvrditi

njegov značaj i utjecaj. Najznačajnija izložba bila je ona u Muzeju Guggenheim u New Yorku

1955. 1952. dobio je francusko državljanstvo. Pred kraj života iznio je želju da se sav njegov

rad ostavi u Musée National d’Art Moderne( Nacionalni muzej narodne umjetnosti) u Parizu,

te da se rekonstruira njegov atelje u originalnom izdanju. Constantin Brancusi umro je 1955. u

Parizu, u osamdeset prvoj godini života. Sahranjen je na groblju Montparnasse.6

4.DJELA


Constantin Brancusi iza sebe ostavio je oko dvjestotinjak skulptura od kojih se većina nalazi u

Centru Georges-Pompidou u Parizu i Philadephia Museum of Art u SAD-u. Njegova djela u

bronci i mramoru karakterizira prožimanje jednostavnih, čistih oblika i sjajne, uglančane

površine. Sklon rezbarenju, izradio je nekoliko drvenih skulptura s prikazom rumunjskih

narodnih motiva, te nekoliko prototipova za svoje skulpture koje će kasnije izvesti u drugim

materijalima. Najpoznatiji je pak po svojim apstraktnim skulpturama glava jajolike forme i

vertikalno izduženih ptica u letu. 7

4.1 Početak svijeta

8

Početak svijeta, 1924., bronca, Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Centar Georges Pompidou,

Pariz

''Umjetnost je poput zrcala u kojoj svatko od nas može vidjeti što misli.''9

7 SELZ Jean ,,Constantin Brancusi'' < http://www.britannica.com/EBchecked/topic/77613/Constantin-Brancusi> (12.05.2015.), slobodan prijevod8 The Red List < http://theredlist.com/wiki-2-351-861-1411-1428-1429-1431-view-abstract-profile-brancusi-constantin-2.html >9 Salon/ Art History/ Brancusi in New York. '1913-2013' < https://www.youtube.com/watch?v=vlVgG8ZyG9E>

Na ovoj skulpturi uočljiv je zatvoren, statičan volumen sa svih strana skulpture. Ovakav jedan

zatvoren volumen karakterističan je za Brancusijeve skulpture jajolikih oblika. Kao što sam

naslov djela govori, za Brancusija ''jaje'' predstavlja esencijalni, primarni oblik u prirodi. Na

prvi pogled mogli bismo reći da je masa apsolutno monolitna jer zbog zatvorenosti volumena

prostor ne prodire u njega, niti izlazi iz njega. No, Brancusi pridaje značaja vizuri gledanja i

teksturi materijala od kojeg je skulptura izrađena. Skulptura je izrađena od bronce koja je

uglačana gotovo do sjaja. Zbog toga njezina glatka površina ''upija'' okolni svijet; skulptura

djeluje kao ''zrcalo'' na kojoj se odražava vanjski prostor. Na taj način Brancusi je postigao

iluzorno sjedinjenje volumena i prostora. Refleksije na površini su nestalne i ovise od samog

ambijenta u kojem je izložena i samog načina na koji gledatelj sagledava skulpturu. Ovakvom

jednom idejom Brancusi je jako utjecao na pojavu minimalne umjetnosti. Općenito, za

volumen i prostor ove skulpture možemo reći da su u jednom paradoksalnom odnosu. U

pitanju je apsolutna masa koju prostor samo obavija, ali zbog karaktera površine materijala

djeluje kao da ulazi u nju. 10

4.2 Novorođenče

10Usp. DAMJANOV Jadranka: ,,Skulptura'', u : Likovna umjetnost 1, Zagreb, Školska knjiga, 2005., str.41.

Novorođenče, mramor, 1915., 11

''Moj rad stremi prije svega realizmu. Tražim unutarnju, sakrivenu bit stvari sadržanu u

nepatvorenoj prirodnosti.''12

Ova skulptura svojim ovalnim oblikom dosta podsjeća na prijašnju skulpturu. No, za razliku

od apsolutnog, zatvorenog volumena ovdje imamo udubljenja i ispupčenja. Prostor ulazi u

volumen i volumen izlazi iz prostora. Ovakvim postupkom postignuta je blaga igra svjetlosti i

sjene. Brancusi nastoji što manje intervenirati u materijal kojim radi skulpturu. Njega ne

zanima vanjski izgled jednog motiva; u pitanju su tek pojedini, sitni detalji koji gledatelja

trebaju aludirati na taj motiv. Tako na ovom primjeru vidimo usku šupljinu što podsjeća na

nos, a ispod toga udubljeni i sitni izbačeni dio podsjećaju na usta. Ovdje nije prikazana samo

glava novorođenčeta, nego i krik koje ono ispušta što ujedno i simbolizira prvobitni znak

života na ljudskom biću. Čistina i bjelina mramora doprinosi jajolikom izgledu motiva13

4.3 Poljubac

11 Cave to Canvas < http://www.cavetocanvas.com/post/18863267471/constantin-brancusi-newborn-i-1915> (12.05.2015.)12 TASCHEN, Umjetnost 20. stoljeća, VBZ, Zagreb, 2004., str. 38313Usp. H.W.Janson, Jansonova povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin, 2008., str. 973

Poljubac, 1909., kamen, groblje Montaparnasse14

Ovim djelom Brancusi je definitivno raskinuo s tradicionalnom kiparskom tehnikom

modeliranja. Kao materijal upotrijebio je neobrađeni kameni blok kojeg klesa što će postati

njegova prepoznatljiva faktura. Za Brancusija materijal nije samo sredstvo kojim radi, on je

ujedno i način izražavanja. Skulpturu čine dvije vertikalno izdužene figure sjedinjene jedna s

drugom. Iako su primjetna određena ispupčenja volumena u položaju ruku, općeniti dojam

jeste statična, zatvorena masa. Volumen prodire u prostor, ali prostor ne prodire u volumen.

Lica figura su depersonalizirana, a tijela su stilizirana i svedena na krajnje sažete osobine.

Površina skulpture je hrapava zbog karaktera materijala. Figure su razgraničene tek jednom

urezanom linijom čime je još više naglašena nemogućnost prostora da prodre između njih. Za

razliku od Rodinovog intimnog i strastveno emocionalnog Poljupca, ovdje je više riječ o

utjelovljenju nagona, nego li osjećaja. Nagon za sjedinjenjem određuje čovjeka,a izborom

kamena- trajne materije Brancusi je simbolično naglasio univerzalnost i neprolaznost ove

istine. 15

4.4. Ptica u letu

14 A View on Cities < http://www.aviewoncities.com/gallery/showpicture.htm?key=kvefr3513> (12.05.2015.)15 Usp. H.W.Janson, Jansonova povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin, 2008., str. 974

16Ptica u letu, bronca,1931.,Muzej

Guggenheim

''Letjeti, koje li sreće!''

Brancusi je tijekom života izradio više od trideset varijacija na temu ptice u letu. Radeći u

različitim materijalima, nastojao je pronaći odgovarajući oblik kojim bi mogao utjeloviti i lik

ptice i njezin let. Izgleda da je prirodni motiv pera tome najbliži bio. Vidimo vertikalno

izdužen oblik postavljen na visokom kamenom postolju. U pitanju je plošno istanjena masa

zbog čega skulptura djeluje lagano. Skulptura je rađena u poliranoj bronci zbog čega površina

djeluje reflektirajuće. Prodorom svjetlosti u prostor gdje je skulptura izložena, dolazi do

''dematerijalizacije'' mase. Na taj način postignuto je prožimanje svjetlosnog (duhovnog) i

materijalnog. Inspiriran rumunjskom narodnom legendom o čudesnoj ptici Maiastra, Brancusi

se uvijek vraćao ovom motivu.17

4.5. Kralj kraljeva

16 The Guggenheim Museum <http://www.guggenheim.org/new-york/collections/collection-online/artwork/668> (12.05.2015.)17 Usp. H.W.Janson, Jansonova povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin, 2008., str. 974

18 Kralj kraljeva, 1933., drvo, Muzej Guggenheim

Ovo je jedna od brojnih skulptura koje je Brancusi izradio u drvetu. Na ovoj skulpturi vidljiv

je utjecaj afričke primitivne umjetnosti. Za razliku od jednostavnih brončanih i mramornih

oblika, ovdje vidimo više različitih oblika koji djeluju kao da su ''slagani'' jedan na drugi.

Volumen i prostor su u vrlo zanimljivom odnosu. U donjem i gornjem dijelu tijela vidljiva je

prošupljena masa jer prostor ulazi u volumen. Volumen ga time obuhvaća i ''relativizira''.

Obrisna linija nije kontinuirana i mijenja se ovisno o karakteru oblika. Na torzu primjetno je

oštro izbacivanje volumena u prostor i oštro ulaženje prostora u volumen. Pretpostavlja se da

ova skulptura utjelovljuje lik Bude, istočnjačkog mudraca.

4.6. Beskrajni stup

18 The Guggenheim Museum <http://www.guggenheim.org/new-york/collections/collection-online/artwork/668> (12.05.2015.)

''Arhitektura je naseljena skulptura''19

20 Beskrajni stup, željezo, 1918.

''Po mome mišljenju, pravi oblik mora sugerirati beskonačnost. Površine bi trebale izgledati

kao da se nastavljaju u nedogled, izvan svoje osnovne mase u savršen i potpun 'bitak''21

Beskrajni stup je jedan od tri djela skulpturalnog kompleksa smještenog blizu grada Targu

Jiu. Ovim kompleksom Brancusi je spojio arhitekturu i skulpturu, ali na jedan neobičan način.

Za njega skulptura ne treba biti podložna arhitekturi; svaki arhitektonski objekt ujedno je i

skulptura. Ovaj spomenik podignut je u spomen rumunjskim vojnicima koji su poginuli u

borbi s Centralnim silama tijekom Prvog svjetskog rata. Stup je načinjen od sedamnaest

romboidnih oblika koji se ponavljaju od dna prema vrhu. Zadnji oblik napola je odsječen čime

19 Brainy Quote <http:// http://www.brainyquote.com/quotes/authors/c/constantin_brancusi.html>(13.05.2015.)20 Trip Advisor <http:// http://tripwow.tripadvisor.com/slideshow-photo/19-brancusi-s-endless-column-by-travelpod-member-xerius-tismana-romania.html?sid=14187792&fid=tp-19> (13.05.2015.)21 TASCHEN, Umjetnost 20. stoljeća, VBZ, Zagreb, 2004., str. 383

se stup iluzorno širi beskonačno prema nebu. Visina skulpture je 29 metara, a rađena je od

željeza. Skulptura djeluje jednostavno i univerzalno. 22

5.ZAKLJUČAK

Constantin Brancusi vrlo je utjecajna ličnost u povijesti umjetnosti. Svojim idejama i

promišljanjima postavio je temelje modernoj apstraktnoj umjetnosti. Ironična je stvar što iako

se Brancusi smatra za tvorca apstraktne umjetnosti, on nikada nije volio nazivati svoju

umjetnost apstraktnom jer je smatrao da ono što je apstraktno je u suštini najrealnije.

''Jednostavnost je riješena složenost'' jedna je od njegovih izjava kojom bi se ukratko mogla

22 Usp. MILLER Sanda, Brancusi's 'Column of the Infinite', The Burlington Magazine, Vol 122, No. 928., 1980., pp.470-480

opisati cijela moderna umjetnost. Neophodno je poznavati Brancusijev rad kako bi se

razumjela cijela bit moderne umjetnosti. Ono što ostaje otvoreno pitanje jeste činjenica da

Brancusi nije poznat u onoj mjeri koliko bi trebao biti. Prilog u tome ide činjenica kako su

laici više upoznati s imenima Modiglianija, Moore-a, Duchampa i drugih od kojih su mnogi

temeljili svoj rad upravo na Brancusijevom razumijevanju umjetnosti. Nadam se da će se

takva situacija u budućnosti promijeniti.

6.LITERATURA

DAMJANOV Jadranka, Likovna umjetnost 1, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

TASCHEN, Umjetnost 20. stoljeća, VBZ, Zagreb, 2004.

JANSON H.W., Jansonova povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin, 2008.

MILLER Sanda, Brancusi's 'Column of the Infinite', The Burlington Magazine, Vol 122, No.

928., 1980

HUZJAK Miroslav: ''Masa i prostor'' < http://likovna-kultura.ufzg.unizg.hr/volumen.htm>

SELZ Jean ''Constantin Brancusi'<http://www.britannica.com/EBchecked/topic/77613/Constantin-Brancusi>

The Red List < http://theredlist.com/wiki-2-351-861-1411-1428-1429-1431-view-abstract-profile-brancusi-constantin-2.html >

Salon/ Art History/ Brancusi in New York. '1913-2013'< https://www.youtube.com/watch?v=vlVgG8ZyG9E>

Cave to Canvas < http://www.cavetocanvas.com/post/18863267471/constantin-brancusi-newborn-i-1915>

A View on Cities < http://www.aviewoncities.com/gallery/showpicture.htm?key=kvefr3513>

The Guggenheim Museum <http://www.guggenheim.org/new-york/collections/collection-online/artists/698>

Brainy Quote <http:// http://www.brainyquote.com/quotes/authors/c/constantin_brancusi.html>

Trip Advisor <http:// http://tripwow.tripadvisor.com/slideshow-photo/19-brancusi-s-endless-column-by-travelpod-member-xerius-tismana-romania.html?sid=14187792&fid=tp-19>

Documents

Constantin Brancusi