Upload
rukop
View
11
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
vrste supstance
ogi Alma
Zlata Jaarevi
Univerzitet u Tuzli
Prirodno-matematiki fakultet
Odsjek: hemija
2014./2015.
Najvii oblik organizacije supstance je zastupljen u vrstom agregatnom stanju. Mnoge supstance u prirodi se nalaze upravo u
ovakvom obliku organizacije
vrste tvari karakteristie odupiranje promjeni oblika i
volumena. Za razliku od tekuina, vrste tvari ne tee ka tome da
zauzmu oblik posude u kojoj se nalaze, niti tee ka tome da
popune prostor u kojem se nalaze poput gasova. Atomi kod
vrstih supstanci su meusobno povezani jakim vezama inei
pravilnu ili nepravilnu geometrijsku strukturu.
vrste supstance imaju stalan oblik, odlikuju se
relativno velikom gustinom u odnosu na tene i
gasovite supstance. vrste supstance su na primjer:
drvo, kreda, kuhinjska so, plastika, staklo
Tijela u vrstom stanju mogu biti :
Kristalna
Amorfna
Ukoliko su strukturne jedinice u vrstoj supstanci pravilno
rasporeene u bilo kojem dijelu ili pravcu u supstanci, onda su
te supstance kristali
Ukoliko je razmjetaj strukturnih jedinica promjenjiv i razliit
u razliitim dijelovima supstance, onda su to amorfne
supstance.
Kristalne supstance
Kod kristalnih supstanci estice su rasporeene na
odreeni, pravilni periodini nain u tri dimenzije
prema strogim zahtjevima simetrije gradei
kristalnu reetku.Kristalno stanje supstance je
ureeno stanje. Zbog razliite brzine rasta kristala
u razliitim smjerovima, a ti smjerovi su razliito
orijentirani u prostoru, u prirodi i u laboratorijskim
uvjetima mogu izrasti u ponovljivim oblicima
simetrini poliedri - monokristali - jedinini
kristali
Amorfne supstance
Amorfnom supstancom (grki amorphos - bez
oblika) se u fizici i hemiji nazivaju supstance kod
kojih atomi nemaju ureenu strukturu, ve
postojei principalni strukturni red dolazi od
priblino jednake udaljenosti meu susjednim
molekulama. Takvim tvarima svojstva su jednaka
u svim smjerovima.
Veina vrstih supstanci, poput kocke leda, ili novia imaju u
cijeloj svojoj strukturi isti hemijski sastav, ipak mnogi drugi
materijali su sainjeni od vie meusobno upakiranih tvari.
Npr. kamen je agregart razliitih minerala i mineraloida, bez
nekog odreenog hemijskog sastava, a dok npr. drvo je
prirodni materijal koji se sastoji od meusobno spojenih
celuloznih vlakana
Klase vrstih supstanci Metali
Minerali
Keramika
Staklena keramika
Organska jedinjenja(drvo i polimeri)
Hemijske veze
vrste supstance se prema prirodi hemijske veze i
meumolekularnim silama dijele na :
-jonske
-kovalentne
-metalne
Privlane sile izmeu estica vrste supstance su
najvee zbog male meusobne udaljenosti i velike
gustoe.
Tvari mogu prelaziti iz jednog u drugo agregatno
stanje zagrijavanjem ili hlaenjem, te promjenom
pritiska.
Za ruenje ureene strukture vrste supstance
potrebna je energija i zato se temperatura ne
povisuje sve dok vrsta supstanca ne pree u
tekuinu. vrste supstance uvijek se tale pri
istoj temperaturi ako se pritisak dri stalnim.
Neke vrste supstance npr. sumpor, jod, naftalen,
kamfor i dr. imaju jako visok pritisak para pa
mogu ispariti prije nego to se rastale. Neposredno
prelaenje iz krutog u plinovito stanje bez
prethodnog taljenja naziva se sublimacija. Ona
temperatura pri kojoj je pritisak para vrste
supstance jednak atmosferskom pritisku zove se
temperatura sublimacije.
vrste tvari obino ne reaguju na sobnoj
temperaturi i kao takve potrebno ih je zagrijavati
na mnogo veim temperaturama kako bi postigli
visok nivo reakcije. Ovo pokazuje da su
termodinamiki i kinetiki faktori veoma vani u
reakcijama vrstog stanja.
Na makroskopskoj razini, onoj razini na kojoj
moemo zamijetiti osobine tvari vlastitim
osjetima (gledanjem, mirisom, dodirom itd.)
vrsta tvar posjeduje stalan oblik i zauzima
stalan volumen u prostoru. Na primjer, kocka
leda u ai je vrsta tvar. Vrlo jednostavno
moemo izmjeriti teinu kocke leda i izmjeriti
njen volumen.
estice od kojeg je led sastavljen vrlo su zgusnute i ne
mogu se puno micati. Razlog zbog kojeg su estice leda
jako blizu jedna drugoj i ne mogu se mnogo pomicati je
to to, se one privuku u mreu, organiziranu strukturu
ponavljajuih uzoraka poznatu kao kristalna reetka.
estice koje su sadrane u kristalnoj reetci skoro se i
ne pomiu, one vibriraju, titraju. Ovisno o esticama,
ove kristalne reetke mogu biti razliitog oblika.