1

dr. sc. Jelena Čuveljak

DRŽAVNE POTPORE

radni materijal

Državne potpore su svaki oblik pomoći, podrške (otpis tražbina, pretvaranje tražbina u uloge

i sl.) koje država u širem smislu daje poduzetnicima. One stoga mogu imati značajne učinke

na tržišno natjecanje između poduzetnika stoga su pravila o državnim potporama dio prava

tržišnog natjecanja EU u širem smislu.

Temeljno pravilo ističe da je državama članicama zabranjeno dodjeljivati državne potpore, no

pod određenim uvjetima dodjela državne potpore može biti dopuštena, s time da se potpore

mogu dodijeliti tek ako prijedlog ili program potpore unaprijed odobri Europska komisija.

Kontrolu državnih potpora provodi Europska komisija koja ima ovlast utvrditi nezakonitost

potpore i narediti državama članicama da osiguraju povrat potpore. Ako država članica ne

postupi po nalogu Komisija će je tužiti Sudu pravde.

Dosadašnja praksa ukazuje na praćenje državnih potpora naročito kod velikih tvrtki te po

prijavama Komisiji, a posljedica povrata potpore u pravilu znači stečaj korisnika potpore i to

bez mogućnosti opstanka.

Sadržaj:

1. Općenito o državnim potporama 2.

2. Institucije Europske unije 7.

3. Državne potpore u Europskoj uniji 10.

3.1. Kontrola državnih potpora 13.

3.2. Ovlasti nacionalnih sudova 16.

3.3. Odluke u slučajevima „prijelaznog perioda“ 17.

2

1. OPĆENITO O DRŽAVNIM POTPORAMA Pravo tržišnog natjecanja u Europi počinje stvaranjem Europskih zajednica jer su njegovi temelji ugrađeni u sam Ugovor o osnivanju EEZ iz 1957.godine. Prvobitni Ugovor o osnivanju Europskih zajednica (tzv. Rimski ugovori) je prošao nekoliko značajnih izmjena, a od 1. prosinca 2009. je na snazi Lisabonski ugovor. Taj ugovor pitanja vezana uz tržišno natjecanje uređuje su člancima 101., 102.,106. i 107. UEZ no sam tekst tih pravila se nije mijenjao gotovo od početka. LU nije novi ugovor nego izmjene i dopune postojećih ugovora, stoga se EU danas temelji na dva ugovora i to Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije,1 s tim da obadva ugovora imaju jednaki pravni značaj i ravnopravna su. Tržišno natjecanje je od presudnoga značaja za funkcioniranje višedržavne zajednice te služi ostvarenju i očuvanju unutarnjeg tržišta i poticanju trgovine između država članica. Pravo Zajednice zabranjuje nametanje carina, količinskih ograničenja uvoza i drugih mjera koje priječe slobodno kretanje roba i usluga unutar država članica. Učinkovitost pravila koja imaju za cilj ostvarenje tih sloboda bila bi ugrožena kada bi se poduzetnicima omogućilo da svojim samostalnim djelovanjem ili dogovaranjem suštinski dijele jedinstveno unutarnje tržište, bilo po nacionalnim granicama ili na drugi način, te tako, u potpunosti ili djelomično, isključe međusobno tržišno natjecanje. Tržišno natjecanje u EU ima višestruke ciljeve i to: - zaštitu potrošača, - smanjenje cijena proizvoda i usluga, - disperziju gospodarske moći na što širi krug subjekata, - preraspodjelu gospodarskih izvora i bogatstva, - ostvarivanje optimalne ekonomske učinkovitosti, - zaštitu poduzetnika od nedopuštenih djelovanja njihovih konkurenata, - ravnomjeran razvoj svih zemljopisnih područja na nekom tržištu, - osiguranje najveće moguće zaposlenosti. Pravo tržišnog natjecanja EZ obuhvaća: 1. PRAVO TRŽIŠNOG NATJECANJA U ŠIREM SMISLU a) državne potpore - članak 107. UEZ - Nadzor nad državnim potporama treba osigurati najmanji mogući utjecaj države na raspodjelu sredstava na slobodnom tržištu odnosno na redovne gospodarske tokove i spriječiti dodjelu takvih potpora od strane država članica koje narušavaju tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. b) pitanje liberalizacije u posebnim djelatnostima (uređenim djelatnostima) i djelatnostima u kojima postoje državni monopoli trgovinske naravi, c) tržišno natjecanje u užem smislu. 2. PRAVO TRŽIŠNOG NATJECANJA U UŽEM SMISLU - čini skup pravila kojima se uređuju tri imenovana oblika narušavanja tržišnog natjecanja tj. sporazume poduzetnika čiji je cilj ili posljedica narušavanje tržišnog natjecanja zatim zlouporabu vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu te koncentracije poduzetnika.

1 Ranije se taj ugovor zvao Ugovor o osnivanju Europske zajednice.

3

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica, Narodne novine - Međunarodni ugovori, 14/2001, 14/2002, 1/2005, 7/2005, 11/2006, 10/2008, 10/2011 – SSP

GLAVA VI. USKLAĐIVANJE PRAVA, PROVEDBA PRAVA I PRAVILA TRŽIŠNOGA

NATJECANJA „Članak 69.

1. Stranke pridaju važnost usklađivanju postojećega hrvatskoga zakonodavstva sa zakonodavstvom Zajednice. Hrvatska će nastojati osigurati postupno usklađivanje postojećih zakona i budućega zakonodavstva s pravnom stečevinom Zajednice (acquis). 2. Usklađivanje će započeti danom potpisivanja Sporazuma i postupno će se proširivati na sve elemente pravne stečevine Zajednice (acquis) iz ovoga Sporazuma do kraja razdoblja utvrđenoga u članku 5. Sporazuma. Usklađivanje će se, posebice u ranoj fazi, usredotočiti na temeljne dijelove pravne stečevine Zajednice (acquis) koji se odnose na unutarnje tržište i na druga područja vezana uz trgovinu, a na temelju programa o kojem se trebaju usuglasiti Komisija Europskih zajednica i Hrvatska. Hrvatska će u dogovoru s Komisijom Europskih zajednica definirati načine nadgledanja provedbe usklađivanja zakonodavstva i radnji koje treba poduzimati u svezi s njegovom provedbom.“

Članak 70. TRŽIŠNO NATJECANJE I OSTALE GOSPODARSKE ODREDBE 1. Sljedeće je nespojivo s ispravnom primjenom Sporazuma u mjeri u kojoj može utjecati na trgovinu između Zajednice i Hrvatske: (i) svi sporazumi između poduzetnika, odluke udruženja poduzetnika i usklađene prakse između poduzetnika, čiji je cilj ili učinak sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnoga natjecanja; (ii) zlouporaba vladajuće­ga položaja jednog ili više poduzetnika na teritoriju Zajednice ili Hrvatske u cjelini, ili u njihovim značajnim dijelovima; (iii) svaka državna potpora koja narušava ili prijeti narušavanjem tržišnoga natjecanja davanjem prednosti nekim poduzetnicima ili nekim proizvodima. 2. Svako postupanje suprotno ovom članku ocjenjivat će se na temelju kriterija koji proizlaze iz primjene pravila o tržišnom natjecanju u Zajednici, posebice članaka 81., 82., 86. i 87. Ugovora o osniva­nju Europske zajednice i instrumenata za tumačenje koje su usvojile institucije Zajednice. 3. Stranke će osigurati da operativno neovisnomu javnomu tijelu budu povjerene ovlasti nužne za potpunu primjenu stavka 1. (i) i (ii) ovoga članka glede privatnih i javnih poduzetnika i poduzetnika kojima su dodijeljena posebna prava. 4. Hrvatska će osnovati operativno neovisno tijelo kojemu će povjeriti ovlasti nužne za potpunu primjenu stavka 1. (iii) ovoga članka u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Sporazuma. To će tijelo, inter alia, biti ovlašteno odobravati programe državne potpore i pojedinačne potpore u skladu sa stavkom 2. ovoga članka i naređivati povrat državne potpore koja je nezakonito dodijeljena. 5. Svaka će stranka osigurati transparentnost na području državnih potpora, tako što će, inter alia, drugoj stranci dostavljati redoviti godišnji izvještaj ili drugi odgovarajući dokument, slijedeći metodologiju i prikaz koji je sadržan u pregledu državnih potpora

4

Zajednice. Na zahtjev jedne od stranaka druga će stranka osigurati informacije o određenim pojedinačnim slučajevima javne potpore. 6. Hrvatska će izraditi sveobuhvatan popis programa potpore koji su uspostavljeni prije osnivanja tijela iz stavka 4. i takve će programe pomoći uskladiti s kriterijima iz stavka 2. u razdoblju ne dužem od četiri godine od stupanja na snagu ovoga Sporazuma. 7. (a) Radi primjene odredaba stavka 1. (iii) stranke prihvaćaju da će se prve četiri godine nakon stupanja na snagu ovoga Sporazuma svaka državna potpora koju dodjeljuje Hrvatska ocjenjivati, uzimajući u obzir činjenicu da se Hrvatska smatra područjem koje je istovjetno područjima Zajednice koja su opisana u članku 87. (3) (a) Ugovora o osnivanju Europske zajednice. (b) Unutar tri godine od stupanja na snagu ovoga Sporazuma Hrvatska će Komisiji Europskih zajednica dostaviti svoje iznose BDP po glavi stanovnika koji su usklađeni na razini NUTS-a II. Tijelo iz stavka 4. i Komisija Europskih zajednica potom će zajedno ocijeniti podobnost hrvatskih regija i na temelju toga maksimalni iznos potpora kako bi se izradila karta regionalnih potpora na osnovi odgovarajućih smjernica Zajednice. 8. Glede proizvoda iz poglavlja II, glave IV: – stavak 1. (iii) neće se primjenjivati; – svako postupanje suprotno stavku 1. (i) ocjenjivat će se prema kriterijima koje je utvrdila Zajednica na temelju članaka 36. i 37. Ugovora o osnivanju Europske zajednice i posebnih instrumenata Zajednice koji su usvojeni na toj osnovi. 9. Ako jedna od stranaka smatra da je određeno postupanje nespojivo s uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, može poduzeti odgovarajuće mjere nakon konzultacija unutar Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje ili trideset radnih dana nakon što se obratila za konzultacije. Ništa iz ovoga članka nije u suprotnosti i ne može na bilo koji način utjecati na protudampinške ili kompenzacijske mjere koje bilo koja stranka poduzima u skladu s odgovarajućim članicama Općega sporazuma o carinama i trgovini 1994 i Sporazuma Svjetske trgovinske organizacije o subvencijama i kompenzacijskim mjerama, ili s odgovarajućim domaćim zakonodavstvom.“ Zakon o državnim potporama, Narodne novine 140/2005, 49/2011 - uređuje opće uvjeti i pravila odobravanja, nadzora provedbe i povrata državnih potpora u svrhu provedbe međunarodno preuzetih obveza Republike Hrvatske koja proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 14/01., 14/02., 1/05. i 7/05.). Davatelji državne potpore - Republika Hrvatska putem ovlaštenih pravnih osoba i središnjih tijela državne uprave, jedinice lokalne samouprave, jedinice područne (regionalne) samouprave te svaka pravna osoba koja dodjeljuje ili upravlja državnim potporama. Korisnici državne potpore - pravne i fizičke osobe koje, obavljajući gospodarsku djelatnost, sudjeluju u prometu roba i usluga, a koriste neki od oblika državne potpore.

5

Državne potpore - svi su stvarni i potencijalni rashodi ili umanjeni prihodi države dodijeljeni od davatelja državne potpore koji narušavaju ili bi mogli narušiti tržišno natjecanje davanjem prednosti na tržištu korisniku državne potpore, bez obzira na oblik državne potpore, u mjeri u kojoj to može utjecati na ispunjenje međunarodno preuzetih obveza Republike Hrvatske Smatra se da nisu sukladne državne potpore koje, bez obzira na njihov oblik, narušavaju ili bi mogle narušiti tržišno natjecanje davanjem prednosti na tržištu korisniku državne potpore, u mjeri u kojoj to može utjecati na ispunjenje međunarodno preuzetih obveza Republike Hrvatske Iznimno, a uz uvjet prethodnog odobrenja po proceduri i elementima koje propisuje Vlada RH

- smatraju se sukladnima državne potpore za ublažavanje ili otklanjanje šteta prouzročenih prirodnim nepogodama, izvanrednim ili ratnim okolnostima.

- ako ne utječu na ispunjenje međunarodno preuzetih obveza Republike Hrvatske mogu se ocijeniti sljedeće državne potpore:

a) državne potpore koje potiču gospodarski razvoj područja s neuobičajeno niskim životnim standardom ili velikom nezaposlenosti,

b) državne potpore namijenjene promicanju kulture i zaštiti baštine, c) državne potpore namijenjene provedbi značajnih međunarodnih projekata ili

otklanjanju ozbiljnih poteškoća u gospodarstvu, d) državne potpore namijenjene poticanju određenih gospodarskih djelatnosti

ili određenih gospodarskih područja, e) državne potpore pravnim i fizičkim osobama kojima je na temelju posebnih

propisa povjereno obavljanje službe od općega gospodarskog interesa ili utvrđeno isključivo pravo obavljanja određene djelatnosti, a bez kojih bi državnih potpora bili onemogućeni u obavljanju i provedbi povjerenih im zadaća, uz uvjet da državne potpore predstavljaju isključivo naknadu za obavljanje i provedbu tih zadaća. Odobrenje za potpore daje Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: AZTN) – a nadzor provedbe odobrene državne potpore Agencija obavlja po službenoj dužnosti ili na prijedlog korisnika državne potpore, davatelja državne potpore te pravne ili fizičke osobe koja ima pravni interes. Državne potpore dodijeljene bez odobrenja AZTN nezakonite su. Ako se državna potpora dodijeli bez odobrenja Agencije ATZN nalaže povrat iznosa iskorištene državne potpore uvećan za iznos osnovne referentne stope, koja se određuje i objavljuje na temelju pravila o državnim potporama, uvećane za 100 baznih bodova počevši od dana početka korištenja državne potpore. Iznimno AZTN može, u posebno opravdanom slučaju, donijeti naknadno odobrenje državne potpore, ako utvrdi da je predmetna državna potpora sukladna propisima o državnim potporama. Naknadno odobrenje AZTN može donijeti uz navođenje posebnih uvjeta i rokova za provedbu državne potpore (čl. 14. Zakona o državnim potporama).

6

LISABONSKI UGOVOR

ODJELJAK 2.

ODOBRENE DRŽAVNE POTPORE

Članak 107.

1. Osim ako Ugovorima nije drukčije predviđeno, svaka potpora koju odobri država članica ili koja je odobrena putem državnih sredstava u bilo kojem obliku koji narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja stavljajući određena poduzeća ili proizvodnju određenih roba u povoljniji i položaj, nije u skladu s unutarnjim tržištem ako utječe na trgovinu između država članica. 2. Ove vrste potpora su u skladu s unutarnjim tržištem: (a) potpora socijalne prirode koja se odobrava pojedinim potrošačima, ako se to čini bez diskriminacije u pogledu podrijetla dotičnih proizvoda; (b) potpora za popravak štete nastale zbog prirodnih nepogoda ili izvanrednih događaja; (c) potpora koja se odobrava gospodarstvu određenih područja Savezne Republike Njemačke koje je uzrokovala podjela Njemačke, u mjeri u kojoj je ta potpora potrebna kako bi se nadoknadile posljedice gospodarski nepovoljnijeg položaja prouzročenog tom podjelom. Pet godina nakon stupanja na snagu Lisabonskoga ugovora, Vijeće može, na prijedlog Komisije, donijeti odluku kojom se ova točka ukida. 3. Ove se vrste potpora mogu smatrati sukladnima s unutarnjim tržištem: (a) potpora za promicanje gospodarskog razvoja na područjima na kojima je životni standard neuobičajeno nizak ili na kojima postoji velika nezaposlenost, te regija iz članka 349. s obzirom na njihovo strukturno, gospodarsko i socijalno stanje; (b) potpora za promicanje provedbe važnog projekta od zajedničkog europskog interesa ili za otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu neke države članice; (c) potpora za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja, ako takva potpora ne utječe negativno na trgovinske uvjete u tolikoj mjeri da je nesukladna sa zajedničkim interesom; (d) potpora za promicanje kulture i očuvanje nasljeđa, ako takva potpora ne utječe na uvjete trgovanja i tržišnog natjecanja unutar Unije u tolikoj mjeri da je nesukladn sa zajedničkim interesom; (e) druge vrste potpore koje Vijeće odredi svojom odlukom donesenom na prijedlog Komisije.

Članak 108. 1. Komisija u suradnji s državama članicama neprestano nadzire sve sustave potpora koji postoje u tim državama. Komisija im predlaže odgovarajuće mjere za postupni razvoj ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta. 2. Ako Komisija ustanovi, nakon što je obavijestila zainteresirane stranke da podnesu svoje primjedbe, da potpora koju je odobrila neka država ili koja je odobrena putem državnih sredstva, nije u skladu s unutarnjim tržištem u smislu odredbe članka 107., ili da je zloporabljena, Komisija donosi odluku da dotična država mora ukinuti ili izmijeniti potporu u roku koji odredi Komisija.

7

Ako dotična država ne postupi u skladu s tom odlukom u propisanom roku, Komisija ili bilo koja zainteresirana država može, odstupajući od odredbi članaka 258. i 259. neposredno uputiti predmet Sudu pravde Europske unije. Na prijedlog neke države članice, Vijeće može, odstupajući od odredbi članka 107. ili uredbi predviđenih člankom 109., jednoglasno odlučiti da se, ako iznimne okolnosti opravdavaju takvu odluku, potpora koju ta država odobrava ili namjerava odobriti smatra sukladnom unutarnjem tržištu. Ako je Komisija u pogledu te potpore već pokrenula postupak predviđen podstavkom 1. ovoga stavka, činjenica da je dotična država uputila svoj prijedlog Vijeću imat će za posljedicu privremenu obustavu tog postupka, dok Vijeće ne objavi svoj stav. Ako Vijeće, u roku od tri mjeseca od podnošenja tog prijedloga, ne objavi svoj stav, o predmetu odlučuje Komisija. 3. Komisija se pravovremeno izvještava o svim planovima za odobravanje ili izmjenu potpora kako bi se o njima mogla očitovati. Ako smatra da neki plan, temeljem članka 107., nije u skladu s unutarnjim tržištem, Komisija bez odlaganja pokreće postupak predviđen stavkom 2. Dotična država članica ne smije započeti s primjenom predloženih mjera sve dok se taj postupak ne okonča pravomoćnom odlukom. 4. Komisija može donijeti uredbe koje se odnose na kategorije državne potpore za koje je Vijeće na temelju članka 109. utvrdilo da se mogu izuzeti iz postupka predviđenoga stavkom 3. ovoga članka.

Članak 109. Vijeće može na prijedlog Komisije, te nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, donijeti odgovarajuće uredbe za primjenu članaka 107. i 108., pri čemu osobito može utvrditi uvjete pod kojima se primjenjuje članak 108. stavak 3., kao i vrste potpore koje su izuzete iz tog postupka.

2. INSTITUCIJE EUROPSKE UNIJE

1. Europski parlament Europski parlament je predstavničko tijelo građana država članica EU, a zasjeda u Bruxellesu i Strasbourgu, a u Luxemburgu je smješteno Opće tajništvo. Njegovi članovi se biraju izravno na izborima u državama članicama, a sada ima 736 zastupnika sa mandatom od pet godina, a predstavljaju državljane iz 27 država članica. Zastupnici se biraju u državama članicama, ali ne predstavljaju svoje države već se organiziraju u europske političke stranke. Europski parlament ima aktivnu i pasivnu legitimaciju pred Europskim sudom pa može pokretati sudske postupke pred protiv drugih institucija, ali i druge institucije, države članice te pojedinci mogu pred Europskim sudom tražiti poništenje akata koje je donio Europski parlament. On obavlja tri glavne skupine zadataka, tako ima zakonodavne ovlasti odnosno na inicijativu Komisije zajedno sa Vijećem ministara donosi propise, zatim nadzire rad drugih institucija EU naročito Komisije te može politički utjecati na izbor njezinih članova i kao treća skupina zadataka su predviđene ovlasti u pogledu proračuna a koju ovlast također dijeli s Vijećem ministara, s time da parlament može prihvatiti ili odbaciti proračun u cijelosti. Ipak Europski parlament nema zakonodavne ovlasti u području vanjske i sigurnosne politike.

8

2. Europsko vijeće Ono se sastoji od predsjednika država ili predsjednika vlada država članica Europske unije, predsjednika Europskog vijeća te predsjednika Europske komisije. Europsko vijeće se sastaje najmanje dva puta godišnje odnosno svakih šest mjeseci, a ako situacija to zahtjeva mogu se sazvati i posebni sastanci. Njegov glavni zadatak je davanje poticaja za razvoj EU i približavanje općih političkih smjernica i prioriteta, s tim da nema zakonodavne ovlasti. To je dakle političko tijelo koje ima ključnu ulogu u usuglašavanju interesa i stajališta država članica. 3. Vijeće ministara Vijeće ministara je uz Europski parlament glavno zakonodavno tijelo EU, te ima samostalne ovlasti u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU. U okviru tog Vijeća države članice izražavaju svoje interese, jer njezini predstavnici u njemu raspravljaju i donose odluke, pri tome svaka država članica ima po jednog predstavnika. Pravno gledajući, Vijeće ministara je jedinstveno tijelo, no sastoji se od više vijeća, koja se sastaju ovisno o tome o kojoj se temi raspravlja, tako u radu Vijeća sudjeluju ministri vanjskih poslova, ali kada se npr. raspravlja o poljoprivredi onda sudjeluju ministri poljoprivrede, kada se radi o prometu, sudjeluju ministri zaduženi za transport i slično. Predsjedavanje Vijećem je utvrđeno po principu rotacije država članica i one se izmjenjuju svakih šest mjeseci. Pored toga, LU je uveo i dužnost Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku kojeg bira Europsko vijeće kvalificiranom većinom uz suglasnost Predsjednika europske komisije. Dužnost tog Visokog predstavnika je između ostalog da predsjedava Vijećem ministara kada se ono sastaje u sastavu ministara vanjskih poslova te obnaša dužnost jednog od potpredsjednika Europske komisije. Odbor stalnih predstavnika ili skraćeno COREPER (od franc. Comité des représentants permanents) je pomoćno tijelo Vijeća Europske unije, koji se sastoji od dva dijela - tzv. COREPER I i COREPER II. COREPER osigurava stalnost rada Vijeća EU, budući da ministri, koji čine Vijeće, istovremeno obnašaju dužnosti i u nacionalnim vladama, stoga se ono sastaje samo povremeno. COREPER ima ključnu ulogu u pripremi odluka Vijeća. 4. Zakonodavni postupak i pravni akti Kao što smo spomenuli u zakonodavnoj proceduri sudjeluju Europski parlament i Vijeće ministara, a LU razlikuje više zakonodavnih postupaka odnosno redovni i izvanredni. U redovnom zakonodavnom postupku zakonodavnu inicijativu ima Komisija, a da bi prijedlog akta bio prihvaćen potrebno je da ga u istom tekstu, uz tri čitanja prihvate oba tijela. No, pored tog redovnog postupka LU predviđa i više posebnih zakonodavnih postupaka, koji se primjenjuju u slučajevima kada nije postignuta suglasnost država članica o donošenju odluke putem redovnog zakonodavnog postupka. LU je unio promjene i u pogledu pravnih akata jer razlikuje zakonodavne od nezakonodavnih akata. Pri tome su zakonodavni oni akti koji se donose u nekom od zakonodavnih postupaka, a mogu biti u formi uredbe, direktive i odluke. Uredbe imaju opću primjenu i one su obvezujuće u cijelosti te se neposredno primjenjuju u svim državama članicama dok su direktive obvezujuće za države članice ali u odnosu na rezultat koji je potrebno ostvariti te ostavljaju državama članicama izbor oblika i metoda za ostvarivanje željenog cilja. Uredbe države ne smiju prenositi u svoje nacionalno pravo dok se direktive uvijek transformiraju u nacionalno pravo s time da se državama članicama ostavlja izbor forme u kojoj će ih ugraditi u nacionalno pravo.

9

Pri tome se uvijek određuje i jedan dulji implementacijski rok u kojem države članice moraju ugraditi direktive u svoj pravni poredak. Kao obvezni pravni akti su predviđene i odluke, a ako pobliže propisuju kome su upućeni onda su obvezujući samo za te adresate. Pored toga donose se i preporuke te mišljenja, ali to su neobvezujući pravni akti. Nezakonodavni akti mogu biti delegirani ili provedbeni akti s time da delegirane akte donosi isključivo Komisija dok provedbene akte može donositi Komisija ili iznimno Vijeće ministara. I ti nezakonodavni akti se donose u obliku uredbi, direktiva i odluka ali im se dodaju riječi „delegirana“ ili „provedbena“ kako bi se znalo da je riječ o nezakonodavnom aktu. 5. Europska komisija To je jedno od najvažnijih regulatornih tijela koje zastupa opće interese EU i nije politički odgovorna državama članicama. Komisija je političko te glavno izvršno tijelo Europske unije, pa se često naziva i Vladom EU (sjedište je u Bruxellesu). Zajedno s Europskim parlamentom i Vijećem Ministara, čini tri glavne institucije koje vode EU. Komisija se sastoji od 27 predstavnika koje na razdoblje od 5 godina biraju Europsko vijeće, države članice i Europski parlament, s tim da je Komisija odgovorna samo Europskom parlamentu koji joj može izglasati nepovjerenje. Predsjednika Komisije bira Europsko vijeće nakon što se vlade država članica usuglase o kandidatu, a izbor mora biti potvrđen u Europskom parlamentu. Komisija ima isključivo pravo zakonodavne inicijative osim na području zajedničke vanjske i sigurnosne politike, jer se na tim područjima ne donose zakonodavni akti. No, Komisija ima važnu ulogu u vanjskoj politici jer je Visoki povjerenik za vanjsku i sigurnosnu politiku istovremeno i potpredsjednik Komisije, a Komisija pregovara međunarodne ugovore s trećim državama i međunarodnim organizacijama. Nadalje, ona ima ovlast nadzora kako države članice primjenjuju pravo EU, te može čak i tužiti države članice Europskom sudu za povredu odredbi osnivačkih ugovora. 6. Europski sud Europski sud ili Europski sud pravde (http://curia.europa.eu/) se sastoji od tri suda i to Europskog suda, Općeg suda i Službeničkog suda. Većina sudskih postupaka započinje pred Općim sudom, s tim da postoji mogućnost žalbe na odluke tog suda o kojima onda odlučuje Europski sud. Ipak, postupci koji se vode protiv država članica kao i prethodni postupci uvijek započinju pred Europskim sudom. Europski sud sa sjedištem u Luxembourgu ima 27 sudaca, odnosno po jednog suca iz svake države članice, a biraju se iz redova osoba „čija je nezavisnost izvan sumnje i koji posjeduju kvalifikacije za izbor na najviše sudačke funkcije u svojim državama ili su pravni savjetnici priznatih sposobnosti.“ I Opći sud ima 27 sudaca ali koji moraju imati kvalifikacije za izbor za suca u državi iz koje dolaze, s tim da je LU predvidio mogućnost da se poveća broj sudaca tog suda. Zbog preopterećenosti sudova je uvedena mogućnost da se osnivaju specijalizirani sudovi, pa su tako osnovani Službenički sudovi koji imaju nadležnost odlučivati u postupcima u kojima je jedna stranka zaposlenik ili potencijalni zaposlenik neke od institucija EU i ta institucija s druge strane. Službenički sud ima sedam sudaca. Svi suci se biraju na vrijeme od šest dogina zajedničkom odlukom vlada svih država članica s mogućnošću reizbora. Pored sudaca, u radu Europskog suda sudjeluje i osam Nezavisnih odvjetnika čija je funkcija da postupajući nepristrano i nezavisno podnose Sudu neobvezujuća

10

mišljenja o predmetima o kojima odlučuje Sud. Nezavisni odvjetnici se također biraju na šest godina i moraju imati jednake kvalifikacije kao i suci Europskog suda. Odluke sudova se donose glasovanjem na zatvorenim sjednicama i objavljuju kao jedinstvene presude te ne postoji mogućnost davanja tzv. izdvojenog mišljenja sudaca koji nisu glasali za određenu odluku. Nakon donošenja se odluke prevode na sve službene jezike EU i objavljuju u službenom Zborniku sudske prakse Europskog suda. Države članice imaju obvezu poštivati i provoditi odluke Europskog suda. 7. Ostala tijela Pored prethodno navedenih institucija još su predviđeni i Europska središnja banka koja je središnja institucija monetarnog sustava EU sa zadatkom da održava stabilnost europske valute - eura i nadzire količinu novca u optjecaju. Sjedište banke je u Frankfurt am Main. Revizorski sud je posebna kontrolna institucija EU, nadležna da ispituje sve prihode i rashode svih tijela, ukoliko to nije isključeno nekim ustavotvornim dokumentom. Revizorski sud dakle kontrolira ispravnost i zakonitost, te regularnost svih transakcija.

3. DRŽAVNE POTPORE U EUROPSKOJ UNIJI Države dodjelom potpora svojim poduzetnicima i olakšavanjem njihovog poslovanja u odnosu na konkurente izazivaju reakciju drugih država u obliku dodjele potpora svojim poduzetnicima. Takav bi odnos imao posebno teške posljedice unutar integracijske strukture više država koje imaju zajedničko tržište, pa je EZ razvila veoma detaljan i složen sustav pravila o državnim potporama. Stoga su pravila o državnim potporama dio prava tržišnog natjecanja EZ u širem smislu. Ona postoje samo u pravu EZ, u pravu država članica, a mora se ugraditi i u pravo država koje žele postati članicama Europske unije. Kontrolu državnih potpora u EZ provodi Europska komisija. Tu kontrolu Komisija provodi u skladu sa svojom nadnacionalnom pozicijom. Komisija pritom vodi računa o ciljevima Ugovora o EZ i posebnostima prava konkurencije EZ. Sustav pravila državnih potpora EZ čine: - pravila i kriteriji iz primjene članaka 107, 108 i 109 UEZ; - relevantne uredbe i direktive; - upute, smjernice i priopćenja Europske komisije (Tzv. soft law) - sudska praksa Europskih sudova. U pravu EZ se državnom potporom smatra svaka prednost koju je u bilo kojem obliku nacionalno tijelo javne vlasti selektivno dodijelilo nekom poduzetniku. Odredbama UEZ državama članicama EZ načelno je zabranjeno dodjeljivati državne potpora. No, pod određenim uvjetima dodjela državne potpore može biti dopuštena. Potpore se mogu dodijeliti tek ako prijedlog ili program potpore unaprijed odobri Europska komisija. No, ipak je UEZ omogućio dodjelu državnih potpora koje će se, s obzirom na specifičnost politika čiji se ciljevi kroz te potpore nastoje ostvariti, ipak smatrati sukladnima s odredbama UEZ. U tu svrhu razvijen je cijeli niz iznimaka od primjene opće zabrane (http://ec.europa.eu/competition/state_aid/overview/index_en.html)

11

Instrumenti dodjele državnih potpora 1. Subvencije 2. Porezna izuzeća, oprost poreznog duga i doprinosa 3. Udjeli u temeljnom kapitalu – kada država svoja potraživanja prema nekom poduzetniku pretvoriti u udjel u temeljnom kapitalu toga poduzetnika. Kada je poduzetnik u teškoćama. Riječ je o pretvaranju državnih potraživanja u vlasnički udio državne investicije u poduzetnika kojima nije cilj stvaranje dobiti i sl. 4. Povoljniji krediti 5. Porezni dug - smatra se da je riječ o državnoj potpori budući da država, tolerirajući nekim poduzetnicima neizvršavanje njihovih obveza, zapravo kreditira te poduzetnike. Na taj način porezni dužnik dobiva neizravnu državnu pomoć. Stoga se taj instrument dodjele državne potpore tretira kao i dodjela povoljnijih kredita. 6. Državna jamstva – no neće se smatrati državnom potporom, ako su u nekom konkretnom slučaju kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti: - da korisnik zajma nije u financijskim poteškoćama; - da se za državno jamstvo zaračunava tržišna cijena; - da bi korisnik zajma na financijskom tržištu mogao dobiti zajam po tržišnim uvjetima i bez posredovanja države; - da je državno jamstvo povezano s određenom financijskom transakcijom ograničeno po visini i po vremenu trajanja; - da državno jamstvo ne pokriva više od 80 posto određene financijske obveze. Nedopuštena državna potpora je svaka potpora koju daje država članica, ili koja je u bilo kojem obliku dana putem državnih sredstava, koja davanjem prednosti nekim poduzetnicima ili nekim proizvodima, narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja te je stoga nespojiva je sa zajedničkim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu između država članica. Europska komisija je ovlaštena utvrditi može li se neka mjera države članice smatrati nedopuštenom državnom potporom. No, da bi Komisija to mogla, države članice dužne su od Komisije unaprijed zatražiti odobrenje potpore koju namjeravaju dodijeliti. Potpore male vrijednosti (de minimis potpore) - potpora dodijeljena pojedinom poduzetniku kroz razdoblje od tri godine, ako ukupni dodijeljeni iznos ne prelazi 200.000 eura. (transport – 100.000,00 eura) - zbog malog opsega i intenziteta ne mogu ugroziti trgovinu između država članica EZ. Kriteriji za utvrđivanje postojanja državne potpore - stvoreni su kroz dugogodišnju praksu Europskog suda i upravnu praksu Europske komisije. Vezano uz slučajeve u kojima je potrebno utvrditi je li riječ o državnoj potpori kada država stavlja neki kapital na raspolaganje poduzetniku, Europska Komisija razvila je test privatnog ulagatelja (engl. private investor test). Test se provodi tako da se državu hipotetično stavlja u ulogu privatnog ulagatelja. U tom će se slučaju raditi o državnoj potpori ako se testom utvrdi da privatni poduzetnik u tom trenutku, pod jednakim (normalnim) uvjetima na tržištu, imajući na umu informacije o rentabilnosti ulaganja i predvidivi razvitak poduzetnika-korisnika, ne bi bio spreman uložiti isti kapital u toga poduzetnika.

12

Prema tim kriterijima, određena državna mjera smatrat će se državnom potporom ako kumulativno ispunjava sljedeće uvjete: 1) ako je riječ o prednosti koja je u bilo kojem obliku dodijeljena transferom državnih sredstava države članice ili kroz državna sredstva - državna sredstva na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini kao i sredstva državnih banaka i fondova - državom će se smatrati ne samo javna tijela već i privatna tijela koja je država ovlastila da distribuiraju ili upravljaju potporom (Air France v. Commission Case 358/94, [1996] ECR II-2109). - Državna sredstva koja se dodjeljuju poduzetnicima kao državna potpora mogu biti- u obliku izravnih proračunskih izdataka i u obliku umanjenog ili neostvarenog prihoda države. 2) ako je riječ ekonomskoj prednosti dodijeljenoj jednom ili više poduzetnika - poduzetnik je primio sredstva koja ne bi mogao ostvariti u svom redovnom poslovanju. - popravlja financijsku situaciju poduzetnika ili mu smanjuje troškove (subvencije, oslobađanje od plaćanja poreza i državna jamstva, kupnja ili najam državnog zemljišta poduzetniku po cijeni povoljnijoj od tržišne, prodaja zemljišta u vlasništvu poduzetnika državi po cijeni većoj od tržišne, omogućavanje poduzetniku pristupa javnoj infrastrukturi bez plaćanja doprinosa) - Steenkolenmijnen v. High Authority Case 30/59, [1961] ECR 1 – davanje logističke i tehničke pomoći 3) ako postoji selektivnost u dodjeli državnih sredstava u smislu da prednost uživa samo određeni poduzetnik ili proizvod - Kriterij selektivnosti je ispunjen kada se može utvrditi da je određeni poduzetnik, sektor ili regija kroz određenu državnu mjeru dobio određena sredstava iz državnog proračuna, čime je doveden u povoljniji tržišni položaj u odnosu na konkurenciju. - razlika između potpore i mjera ekonomske politike neke države jer te mjere nisu selektivne - kriterij selektivnosti je ispunjen i kad postoji program državnih mjera ako tijelo koje provodi program ima određeno diskrecijsko pravo u dodjeli te ako se program provodi samo na određenom dijelu teritorija države članice. (Commission v. Italy Case 203/82, [1983] ECR 2525 potporom je proglašena opća mjera plaćanja doprinosa za osiguranje bolovanja koja je odredila da je dio doprinosa kojeg plaća država veći za žene nego muškarce – selektivna mjera jer daje ekonomsku prednost onim industrijama u kojima radi više žena) 4) ako može imati učinak na tržišno natjecanje i trgovinu između država članica EZ- treba tumačiti veoma ekstenzivno pa će se smatrati da postoji učinak kada dodijeljena potpora učvrsti tržišni položaj jednog poduzetnika u usporedbi s njegovim konkurentom u međudržavnoj trgovini.

13

Dopuštene državne potpore Dvije skupine izuzeća državnih potpora kojima se temeljni promiču ciljevi EZ 1) automatska izuzeća; - potpore socijalne naravi koje su daju pojedinim potrošačima, pod uvjetom da nema diskriminacije u pogledu porijekla tih proizvoda - German Catalytic converter case; - potpore za otklanjanje štete počinjene prirodnim nepogodama ili izvanrednim događajima; - potpore namijenjene gospodarstvu određenih područja Savezne Republike Njemačke na koje je utjecala podjela Njemačke, u mjeri u kojoj je ta potpora potrebna za kompenziranje gospodarskih slabosti uzrokovanih podjelom. 2) diskrecijska izuzeća – a) potpora za promicanje gospodarskog razvoja na područjima na kojima je životni standard izuzetno loš ili na kojima postoji velika nezaposlenost; b) potpora za promicanje izvršenja važnog projekta od zajedničkog europskog interesa ili za rješavanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu neke države članice; c) potpora za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja, ako takva potpora ne utječe negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu; d) potpora za promicanje kulture i očuvanje baštine, ako takva potpora ne utječe na trgovinske uvjete i tržišno natjecanje u Zajednici u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu; e) ostale takve kategorije potpora utvrđene odlukom Vijeća. Da bi se spomenuta izuzeća mogla primijeniti, država članice moraju plan za dodjelu neke potpore unaprijed prijaviti Europskoj komisiji, koja može odlučiti da se prijavljena potpora odobrava odnosno da država članica mora odustati od prijavljene potpore ili je izmijeniti. Postoje jasna pravila za ocjenu dopuštenosti potpore koja uzimaju u obzir veličinu poduzetnika, njegovu lokaciju, sektor kojem pripada, svrhu potpore i slično te se javno objavljuju pod nazivima regulations, communications, notices, frameworks, guideline, i letters to Member States. Komisija pri ocjeni potpore primjenjuje neke dodatne kriterije kao što su promiče li potpora razvoj koji je u interesu Zajednice kao cjeline zatim je li potpora nužna da bi do tog razvoja uopće došlo te jesu li svojstva potpore primjereni važnosti cilja koji se potporom želi postići. Diskrecijsko pravo Europske komisije ograničeno je sudskom kontrolom odluka Komisije od strane Europskog suda i Suda prvog stupnja te aktima same Komisije (obavijesti, priopćenja, smjernice). 3.1. KONTROLA DRŽAVNIH POTPORA Opća nadležnost za kontrolu državnih potpora UEZ daje Europskoj komisiji. - Council Regulation No 659/1999 laying down detailed rules for the application of Article 93 (now Art.108) of the EC Treaty; Official Journal L 83/1; 27/03/1999; str 1 -9 (s kasnijim izmjenama); - Commission Regulation (EC) No 794/2004 implementing Council Regulation (EC) No 659/1999 laying down detailed rules for the application of Article 93 of the EC Treaty; Official Journal L 140; 30/04/2004; str. 1 – 34.

14

Države članice moraju sve namjeravane državne potpore Komisiji prijaviti još u fazi planiranja (osim male vrijednosti). Prijavi podliježu kako sve nove mjere državnih potpora tako i svaka promjena postojećih mjera državnih potpora. Za ocjenu dopuštenosti je Komisija stvorila i usvojila posebna pravila za potpore u pojedinim sektorima, imajući na umu posebnosti pojedinih industrija (proizvodnja audiovizualnih djela, sektor radija i TV, sektor ugljena, sektor električne energije, sektor poštanskih usluga i sektor brodogradnje, industriji čelika i industriji sintetičkih vlakana.) Na sektore poljoprivrede, šumarstva i ribarstva opća pravila o državnim potporama mogu se primijeniti vrlo ograničeno kao i za transport. Ako smatra da neki prijedlog nije u skladu sa zajedničkim tržištem, Komisija će bez odlaganja pokrenuti postupak ocjene dopuštenosti takve potpore. Dok Komisija svojom odlukom ne okonča taj postupak, država članica ne smije provesti predložene mjere, jer se svaka potpora koju je država članica dodijelila a da nije bila prijavljena i odobrena od Komisijom, smatra nezakonitom i morat će, pod određenim uvjetima, biti vraćena ako Komisija utvrdi da je nespojiva sa zajedničkim tržištem. Komisija mora usvojiti jednu od sljedećih odluka: i) prijavljena mjera ne predstavlja državnu potporu; ii) prijavljena mjera predstavlja državnu potporu, ali nema nikakve sumnje da je spojiva sa zajedničkim tržištem, jer se na nju može primijeniti neka od iznimaka koje predviđa UEZ; iii) postoje sumnje oko spojivosti prijavljene mjere sa zajedničkim tržištem, te će se pokrenuti formalni istražni postupak. Formalni istražni postupak - sumnje oko spojivosti prijavljene mjere sa zajedničkim tržištem Komisija će najprije zatražiti dodatne obavijesti i objašnjenja od države koja je spornu potporu dodijelila i drugih zainteresiranih stranaka. Nakon pribavljanja dopunskih obavijesti Komisija će provesti temeljitu istragu oko spojivosti potpore sa zajedničkim tržištem. Kontrola državnih potpora u smislu ocjene njihove dopuštenosti (kompatibilnosti sa zajedničkim tržištem) u velikoj se mjeri temelji na testu ravnoteže koji se temelji na procjeni odnosa između pozitivnih učinaka dodjeljivanja potpore u smislu doprinosa postizanju jasno određenih ciljeva od javnog interesa te negativnih učinaka u smislu narušavanja tržišnog natjecanja i utjecaja na trgovinu između država članica EZ. Stoga da bi se neka državna potpora smatrala dopuštenom, ona mora biti nužna za postizanje željenih ciljeva od javnog interesa, ali mora biti tako dobro oblikovana da se njome taj cilj postiže uz minimalne negativne učinke. Nakon provedene istrage, Komisija može donijeti sljedeće odluke: 1. odluka da je prijavljena mjera naknadno modificirana od strane države članice, pa više ne predstavlja državnu potporu u smislu UEZ-a;

15

2. odluka da je prijavljena mjera naknadno modificirana od strane države članice, pa je sada spojiva sa zajedničkim tržištem; 3. odluka da je prijavljena mjera naknadno modificirana od strane države članice, ali će biti spojiva sa zajedničkim tržištem tek ako država članica ispuni određene uvjete; 4. odluka da je prijavljena mjera nespojiva sa zajedničkim tržištem. Ako Komisija ustanovi, da potpora koju je odobrila neka država ili koja je odobrena putem državnih sredstva, nije u skladu s unutarnjim tržištem ili da je zloporabljena, donosi odluku da dotična država mora ukinuti ili izmijeniti potporu u roku koji odredi Komisija. No, ako dotična država ne postupi u skladu s tom odlukom u propisanom roku, Komisija ili bilo koja zainteresirana država može, neposredno uputiti predmet Sudu pravde. Dakle, ako Komisija utvrdi da određena mjera predstavlja nezakonitu državnu potporu ona će naložiti državama članicama da one osiguraju povrat predmetne nezakonite potpore od poduzetnika. To znači da će korisnik nezakonite državne potpore morati vratiti sav primljeni novac sa pripadajućim kamatama, zbog čega u pravilu dolazi do stečaja tog poduzetnika i to najčešće bez daljnje mogućnosti nastavka poslovanja kroz usvajanje stečajnih planova. Pravo Komisije za provjeru potpora zastarijeva za 10 godina od dane potpore. Na prijedlog neke države članice, Vijeće može jednoglasno odlučiti da se, ako iznimne okolnosti opravdavaju takvu odluku, potpora koju ta država odobrava ili namjerava odobriti smatra sukladnom unutarnjem tržištu. Ako je Komisija u pogledu te potpore već pokrenula postupak povrata činjenica da je dotična država uputila svoj prijedlog Vijeću imat će za posljedicu privremenu obustavu tog postupka, dok Vijeće ne objavi svoj stav. No, ako Vijeće, u roku od tri mjeseca od podnošenja tog prijedloga, ne objavi svoj stav, o predmetu odlučuje Komisija. Opća pravila za skupna izuzeća državnih potpora Uredba kojom utvrđuje opća pravila za skupna izuzeća određenih kategorija državnih potpora (General Block Exemption Regulation; Commission Regulation (EC) No 800/2008 of 6 August 2008 declaring certain categories of aid compatible with the common market in application of Articles 87 and 88 of the Treaty (General block exemption Regulation); Official Journal L 214, 9.8.2008, str. 3 - 47. u daljnjem tekstu: GBER). GBER objedinjuje i usklađuje pravila te istovremeno proširuje područje državnih potpora na koje se primjenjuje izuzeće od obveze prijave Komisiji. GBER proširuje izuzeće od prijave na državne pomoći za zaštitu okoliša, za inovacije, za istraživanje i razvoj, za potpore velikim poduzetnicima, za potpore u obliku rizičnog kapitala i za nove poduzetničke pothvate koje pokreću ženski poduzetnici. No GBER za svaku pojedinu kategoriju propisuje maksimalni iznos državne potpore na koji se pravila o izuzeću od prijave Komisiji mogu primijeniti (maksimalni iznos potpore za zaštitu okoliša je 7,5 milijuna eura, za industrijska istraživanja 20 milijuna eura), a ako potpora prelazi tak iznos onda je podnošenje prijave Komisiji je obvezno.

16

Kako je riječ o općim pravilima, ona se primjenjuju na državne potpore u svim gospodarskim sektorima, no postoje iznimka, pa se GBER neće primijeniti: - na potpore namijenjene ribarstvu i akvakulturi - Community Guidelines for the Examination of State Aid to Fisheries and Aquaculture Official Journal C 84, 3.4.2008. - na potpore namijenjene poljoprivredi - Community Guidelines for State aid in the Agriculture and Forestry Sector for 2007-20136; Official Journal C 319, 27.12.2006, - na potpore namijenjene proizvodnji ugljena; - na regionalne potpore namijenjene industriji čelika, brodogradnji i industriji sintetičkih vlakana; - na programe regionalnih potpora namijenjenih specifičnim sektorima gospodarskih djelatnosti (s iznimkom turističke djelatnosti); - na djelatnosti usmjerene na izvoz ili u svrhu davanja prednosti domaćim u odnosu na uvezene proizvode; - na ad hoc dodijeljene državne pomoći velikim poduzetnicima (s iznimkom regionalnih ulaganja i zapošljavanja). Izuzeća propisana GBER-om mogu se primijeniti samo na transparentne državne potpore (primjerice, subvencionirana kamata i slično) te na državne potpore koje imaju učinak poticaja.

3.2. OVLASTI NACIONALNIH SUDOVA Commission notice on the enforcement of State aid law by national courts OJ C 85, 9.4.2009, p. 1–22.2 nije za sada prevedena na hrvatski jezik,3 stoga bi autorski prijevod bio Obavijest Komisije o provedbi prava državnih potpora od strane nacionalnih sudova. Ova se pravila odnose na sudjelovanje svih nacionalnih sudova neovisno o dozvoljenoj vrsti postupka, pa su mogući postupci pokrenuti od korisnika potpore koji traži provjeru osnovanosti zahtjeva za povrat potpore no ako to nacionalna prava dozvoljavaju onda su moguće i druge vrste postupaka kao što su postupci pokrenuti od nadležnog tijela države članice protiv korisnika državne potpore sa zahtjevom da se u potpunosti vrati državna potpora ali i tužbe trećih osoba za naknadu štete protiv države koja nije primijenila odluku Komisije za povrat sredstava. Tužbeni zahtjevi postavljeni pred nacionalne sudove mogu sadržavati: - zabranu isplate nezakonite potpore - povrat nezakonite potpore - povrat kamata od nezakonite potpore od dana dobivanja potpore do dana vraćanja - zahtjev za naknadu štete treće zainteresirane osobe protiv države koja je tu potporu dodijelila - zahtjev za naknadu štete treće zainteresirane osobe protiv korisnika nezakonite potpore - privremene mjere prije dodjele potpore kojima se zabranjuje isplata nezakonite državne potpore

2 http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:52009XC0409(01):EN:NOT

3 Prijevod pravne stečevine iz ovog područja: http://www.mvep.hr/pre/default.aspx?p=08.60

17

Podrška Europske komisije nacionalnim sudovima Iako je pravo proglasiti određenu potporu nezakonitom isključivo pravo Komisije, mogući su brojni sporovi vezani uz nezakonito dodijeljene potpore. Stoga je određeno da Komisija mora pomagati sudovima kada primjenjuju pravo zajednice a sudovi moraju pomagati Komisiji u ispunjavanju njezinih zadataka. Stoga Komisija ima obvezu pomoći sudovima kada je takva pomoć potrebna za odluku suda u postupku u tijeku. Podrška Komisije može imati dva različita oblika: 1. Nacionalni sudovi mogu zatražiti od Komisije dostavu relevantnih podataka kojima raspolaže – kao što su podatci o postupcima pred Komisijom u tijeku te mogu tražiti sve dokumente iz tih postupaka (vidi t. 83), a Komisija ima obvezu odgovoriti u roku mjesec dana 2. Nacionalni sud može pitati Komisiju za mišljenje koje se tiče primjene prava državnih potpora – to uključuje između ostalog (t. 91) pitanje da li se određena mjera može smatrati državnom potporom, zatim kako u konkretnom slučaju izračunati visinu potpore potom da li određena potpora potpada pod pravila o izuzećima odnosno da li se trebalo tražiti odobrenje Komisije i dr. Svoje mišljenje Komisija mora dostaviti najkasnije za četiri mjeseca. Prilikom davanja podrške nacionalnim sudovima Komisija ima dužnost ostati neutralna i objektivna jer ona štiti javni interes stoga neće saslušavati stranke koje su uključene u sudski postupak. Ova pravila o pomoći Komisije su dobrovoljna i ne postoji obveza nacionalnih sudova da traže podršku a traženje predmetne podrške ne isključuje pravo nacionalnog suda da postavi prethodno pitanje u istoj pravnoj stvari Europskom sudu pravde. Naime, dano mišljenje Komisije ne veže nacionalni sud, a Komisija će se prilikom davanja mišljenja koncentrirati na stvarne podatke ili na ekonomska odnosno pravna pojašnjenja bez ulaska u meritum sudskog postupka o kojem se odlučuje pred nacionalnim sudom.

3.2. ODLUKE U SLUČAJEVIMA „PRIJELAZNOG PERIODA“

1. Frucona Košice Frucona Kosice je Slovačka privatna tvrtka za proizvodnju alkoholnih pića i špirita koja se našla u financijskim poteškoćama i odgađala je duži niz godina plaćanje poreza. Stoga je dugovala oko 20 miliona eura pa je 2003. godine započela sa nadležnim poreznim tijelom razgovore oko dogovora za plaćanje poreza i to u postupku koji je dio stečajnog postupka pred nacionalnim trgovačkim sudom. Slovačka je pristupila Europskoj uniji 1.5.2004. i od tada je vežu pravila EU vezana uz državne potpore. Stečajni postupak je formalno započeo prije nego što je Slovačka ušla u EU, te je u tom postupku Frucona ponudila vjerovnicima (što uključuje i porezna tijela) brzu isplatu 35% iznosa koji im duguje. Tu ponudu su vjerovnici (uključujući i porezna

18

tijela) prihvatili 6.6.2004. (nakon pristupa Slovačke EU), a trgovački je sud odobrio taj dogovor u srpnju 2004. godine4 te je otpisan porezni dug u iznosu od 65%. 2006. godine je Europska Komisija proglasila predmetni dogovor nespojivim sa zajedničkim tržištem i naložila je Republici Slovačkoj da poduzme sve potrebne mjere za povrat nezakonito dodijeljene potpore od Frucone. Stoga je Vlada Republike Slovačke u postupku povrata nezakonite potpore naložila nadležnom poreznom tijelu da poduzme sve mjere za povrat poreznog duga. No sud je odbio taj zahtjev iz razloga što je riječ o presuđenoj stvari, koji odluku je potvrdio i viši sud. Nakon toga je Frucona podnijela tužbu protiv odluke Komisije Općem sudu. Opći sud je u svojoj presudi od 7.12.2010. u predmetu T-11/07 odbio tužbu. No, kako je Frucona izjavila žalbu Sud pravde je u presudi od 24. 1. 2013 br. C - 73/11 P ukinuo tu odluku i vratio postupak pred Opći sud. Komisija i Opći sud su smatrali da je smanjenje poreza državna potpora s obzirom da se država nije držala principa pažljivog privatnog vjerovnika. Naime Slovačko porezno tijelo je trebalo procijeniti koja mu je opcija bolja za povrat nenaplaćenog poreza odnosno da li postići dogovor za djelomični povrat poreza ili pokrenuti stečajni postupak nad tvrtkom. Prema Komisiji i Općem sudu ova druga opcija bi bila mnogo efikasnija za porezno tijelo jer je ono bilo glavni vjerovnik i u stečajnom postupku bi naplatilo većinu duga u odnosu na samo 35 posto koje je naplatilo u nagodbi. No, Europski sud pravde je zauzeo drugačiji stav i to uvažavajući navode Frucone gdje se je istaknulo da bi naplata u stečajnom postupku dugo trajala a ovako je u nagodbi dobiveno odmah 35% duga. Stoga je ukinuta odluka Općeg suda i predmet vraćen na ponovni postupak u kojem Opći sud treba uzeti u obzir i trajanje stečajnog postupka kao jednog elemenata koji utječu na odluku o tome kako bi postupio pažljivi vjerovnik.5 No, pri tome nisu dane indicije u pogledu tumačenja duljine stečajne procedure pa će o tome odlučivati i procjenjivati Opći sud uvažavajući sve okolnosti konkretnog slučaja.

2. Kremikovtzi AD v Ministar na ikonomikata, energetikata i turizma i zamestnik-ministar na ikonomikata, energetikata i turizma. Prethodno pitanje: Upravni sud Sofije, Bugarska 62011CJ0262 U postupku se raspravljalo o državnoj potpori odobrenoj ranijoj državnoj tvrtci za proizvodnju čelika - Kremikovtzi odobrenoj prije ulaska Bugarske u EU. U pretpristupnim pregovorima Bugarska je ispregovarala sa Komisijom plan restrukturiranja sektora čelika. Po tom planu je Bugarskoj dozvoljena dodjela potpore tvrtci Kremikovtzi sa ciljem njezinog restrukturiranja. No, nakon ulaska Bugarske u EU nad tvrtkom Kremikovtzi je otvoren stečajni postupak što je imalo za posljedicu da je prethodno dodijeljena potpora nezakonita. Upravni sud je stoga postavio pitanje koje je tijelo nadležno za povrat potpore i po kojoj proceduri. Europski sud pravde je zauzeo stajalište da se pitanje državnih potpora treba procjenjivati prema pravilima koja su vrijedila prije pristupa EU.

4 Predmetna odluka ima značaj presuđene stvari i niti jedan drugi sud ne može mijenjati tu odluku.

5 EU pravo ne priječi razvoj alternativnih postupaka u odnosu na stečajne postupke kako bi se sačuvao opstanak

tvrtki na tržištu, no ta riješenja ne mogu stvoriti prednost tih tvrtki u pogledu potpora.

19

3. Poljska brodogradilišta

Nakon pristupa Poljske EU Komisija je odlučila otvoriti formalin istražni postupak u pogledu javne potpore za tri brodogradilišta u Gdynia, Gdańsk and Szczecin. Stoga su potpore za restrukturiranje promatrane sa stajališta EU prava o državnim potporama a naročito pravilima o državnim potporama za poduzetnike u poteškoćama s time da je Komisija ispitivala samo mjere koje su bile nakon pristupa Poljske EU. U sva tri slučaja je dio pomoći dodijeljen prije a dio nakon pristupa. No, Komisija nije nadležna procjenjivati potpore dodijeljene prije ulaska u EU. No, Komisija je nadležna da djeluje u pogledu potpora odobrenih nakon pristupa u EU čak i u slučaju kada se radi o potpori koja je dana u smislu planova restrukturiranja koji su započeli prije ulaska u EU Pri tome je istaknuto da je pomoć Poljske vlasti sukladan sa EU pravilima ako postoje i detaljni planovi izdržljivog industrijskog restrukturiranja a ne samo smanjivanja duga i poboljšanja likvidnosti. No kako je Komisija izrazila sumnju da je potpora odobrena za pomoć u dugoročnom restrukturiranju, otvoren je formalan istražni postupak. Web stranice: Europska komisija – državne potpore: http://ec.europa.eu/competition/state_aid/overview/index_en.html Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja: www.aztn.hr

Prijevod - državne potpore: http://www.mvep.hr/pre/default.aspx?p=08.60