MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA EUROPSKIH FONDOVA U HRVATSKOJ

Dalibor Dvorny

SDU za razvojnu strategiju i koordinaciju programa EU

Studeni 2011.

OSTVARENI REZULTATI U KORIŠTENJU PROGRAMA EU

Postotak iskorištenosti programa

PROGRAM PROSJEČNA STOPA UGOVARANJA

CARDS (2001-2004) 95,80%

PHARE (2005-2006) 86,37%

ISPA (2005-2006) 95%

SAPARD (2006) 61,7%

IPA I 2007 92,22%

IPA II, III, IV, V ugovaranje u tijeku (N+3 za 2010. ispunjen)

Učinak programa prvenstveno učinak na institucionalni razvoj (uključujući

pripremu za strukturne fondove kroz program IPA) razmjerno malen učinak na gospodarstvo i zapošljavanje

OD PRETPRISTUPNIH INSTRUMENATA DO STRUKTURNIH

FONDOVA

PHARE ISPA SAPARD

IPA

Komponenta 1:

Pomoć u

tranziciji i

jačanje

institucija

Komponenta 2:

Prekogranična

suradnja

Komponenta 3:

Regionalni

razvoj (promet,

okoliš,

regionalna

konkurentnost)

Komponenta 4:

Razvoj ljudskih

resursa

Komponenta 5:

Ruralni razvoj

Europski fond

za regionalni

razvoj

Europski fond

za regionalni

razvoj

Kohezijski fond

Europski

socijalni fond

Europski

poljoprivredni

fond za ruralni

razvoj

Europski fond

za ribarstvo

Nakon pristupanja EU, kao punopravna članica koja

također uplaćuje sredstava u proračun EU

aktualna financijska perspektiva EU 2007.-2013.

iduća financijska perspektiva EU 2014.-2020.

Teoretski sredstva je moguće koristiti od datuma članstva

u praksi ipak vjerojatno s određenim manjim ili većim

vremenskim odmakom

Kada ćemo koristiti strukturne fondove?

Instrumenti kohezijske politike

2007.-2013.

K O H E Z I J S K A P O L I T I K A

Strukturni fondovi

3. SOCIJALNI

FOND

2. FOND ZA REGIONALNI

RAZVOJ

1. KOHEZIJSKI

FOND

Europska investicijska

banka

Statističke regije u Hrvatskoj (NUTS II)

Bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika u 2008. godini u statističkim regijama u odnosu na EU 27

EU 27 100

Hrvatska 60.2

Sjeverno-zapadna Hrvatska 74.9

Jadranska Hrvatska 59.1

Panonska Hrvatska 42.7

Kategorizacija područja prema kriterijima

Cilj 1 KONVERGENCIJA

– slabije razvijene regije i države → najviše sredstava

Cilj 2 REGIONALNA KONKURENTNOST I ZAPOŠLJAVANJE

– regije iznad prosjeka razvijenosti

Cilj 3 TERITORIJALNA SURADNJA

– regije koje graniče sa susjednom državom članicom ili

(potencijalnom) kandidatkinjom za članstvo u EU

Cilj 1 ”Konvergencija”

Izvori financiranja: • Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) • Europski socijalni fond (ESF) • Kohezijski fond (KF)

Kriterij dodjele sredstava:

• NUTS II regije čiji je BDP po stanovniku niži od 75% prosjeka EU

• Najudaljenija područja

Razina sredstava:

• 82% sredstava od ukupne alokacije

Strateške smjernice Zajednice o koheziji (izradila EU)

Nacionalni strateški referentni okvir NSRO (Izrađuje RH)

Operativni programi (izrađuju resorna ministarstva)

Raspisivanje poziva za podnošenje prijedloga, selekcija i ugovaranje (resorna ministarstva ili njihove agencije

Postupak programiranja

Operativni programi

IPA

IPA II

6 preko-graničnih OP-

ova

IPA IIIa

Promet

IPA IIIb

Zaštita okoliša

IPA IIIc

Regionalna konkurentnost

IPA IV

Razvoj ljudskih potencijala

SF

6 preko-graničnih OP-

ova

Promet

(KF i EFRR)

Zaštita okoliša

(KF i EFRR)

Regionalna konkurentnost

(EFRR)

Razvoj ljudskih potencijala

(ESF)

NSRO

Proces programiranja – izrada OP-ova

Operativni program Programiranje

IPA OP 2007-2009 (IPA III i IV) Tijekom 2006. godine

IPA OP 2007-2011 (modifikacija postojećeg OP-a)

Početkom 2010. godine

IPA OP 2007-2013 (do 30.6.2013., druga modifikacija OP-a)

Krajem 2011. godine

SF OP 2007-2013 (do 31.12.2013.) Tijekom 2011. i u prvom dijelu 2012. godine

SF OP 2014-2020 Tijekom 2012. i 2013. godine

Provedba OP-ova

Početak provedbe Završetak operativnog programa

IPA OP 2007-2013 Početak 2007. Kraj 2016.

SF OP 2007-2013 Sredina 2013. Kraj 2016.

SF OP 2014-2020 Početak 2014. Kraj 2023.

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018

IPA OP 2007-2013 X X X X X X

SF OP 2007-2013 X X X X X X

SF OP 2014-2020 X X X X X

Implikacije kratkog programskog razdoblja

• Izuzetno kratko vrijeme za provedbu operacija

• Što se planira poduzeti?

Gdje god je to moguće, koristiti sredstva za velika infrastrukturna

ulaganja

Utvrditi spremne projekte i koncentrirati se na njih

Započeti s natječajima već prema pravilima provedbe

pretpristupnih programa

• Izuzetno kratko vrijeme za akreditaciju novih struktura

• Što se planira poduzeti?

EDIS akreditacija IPA operativnih struktura

Akreditacija za strukturne fondove (compliance assessment)

institucija koje već rade na programu IPA

OPERATIVNI

PROGRAM

Prioriteti

OP PROMET

Željeznička infrastruktura

Priprema projekata za buduće programsko razdoblje

OP OKOLIŠ

Zbrinjavanje komunalnog otpada

Vodoopskrba i odvodnja

Priprema projekata

Glavni prioriteti za strukturne fondove 2013.

OP REGIONALNA

KONKURENTNOST

Izravne potpore malim i srednjim poduzećima u razvoj

poslovanja

Ulaganja u istraživanje i razvoj te transfer tehnologije

Regionalna poduzetnička i turistička infrastruktura

Priprema projekata za buduće programsko razdoblje

Infrastruktura za elektroničke komunikacije

OP RAZVOJ

LJUDSKIH

RESURSA

Zapošljavanje i prilagodljivost radne snage

Socijalno uključivanje osoba koje imaju otežan pristup

tržištu rada

Ulaganje u ljudski kapital (obrazovanje)

Podrška razvoju civilnog društva i socijalnom partnerstvu

Glavni prioriteti za strukturne fondove 2013.

OPERATIVNI

PROGRAM

Prioriteti

Alokacije

2011 2012 2013

IPA II CBC 15,9 16,4 8,5

IPA III 58,2 57,6 31

IPA IV 16 16 9

IPA V 26,5 26,1 27,7

Kohezijski fond - - 150

EFRR i ESF - - 300

Transition Facility - - 29

Schengen Facility - - 40

(u milijunima eura)

Što županije, gradovi i općine mogu učiniti da se što

bolje pripreme za korištenje instrumenata kohezijske

politike?

• Redovno pripremati prioritetne projekte, izrađivati svu

potrebnu projektnu i natječajnu dokumentaciju

• Na vrijeme pripremiti relevantne razvojne strategije i

razmišljati o specijalizaciji regije

• Raditi na novim tehnologijama

• Pripremati i podupirati partnerstva i inicijative, kako unutar

svoje zajednice tako i šire, npr. s civilnim društvom,

istraživačkim centrima i institucijama i slično

• Trajno jačati vlastite kapacitete i administrativne sposobnosti

za korištenje fondova EU

• Redovito pratiti aktivnosti vezane uz pripremu za sudjelovanje

RH u kohezijskoj politici

IPA IIIc – Regionalna konkurentnost

Grant shema: Poslovna infrastruktura • Ulaganja namijenjena razvoju nove i postojeće

poslovne infrastrukture (uključujući turističku

infrastrukturu)

• Naglasak na investicijama kojima će se

poboljšati efikasnost, kapaciteti, kvaliteta i

privlačnost postojećih poslovnih zona, novih i

postojećih poslovnih potpornih institucija i javne

turističke infrastrukture

• Potpora za ulaganja kojima će se ubrzati rast

malog i srednje poduzetništva i/ili stvoriti nova

radna mjesta

IPA IIIc – Regionalna konkurentnost

Grant shema: Investicijski fond za znanost i inovacije

• transfer znanja i tehnologija.

• razvitak potrebne infrastrukture visokoškolskih ustanova i istraživačkih organizacija za interakciju s poslovnim subjektima (posebno MSP-ima), komercijalizaciju istraživačke aktivnosti, unaprjeđenje suradnje između znanosti i industrije te razvijanje programa za učinkovito umrežavanje i komunikaciju.

• Potencijalni korisnici su ustanove visokoga obrazovanja i javne organizacije za istraživanje iz cijele zemlje

OSNOVNI CILJEVI MJERE 301

namijenjene jedinicama lokalne samouprave

(općine i gradovi s do 10.000 stanovnika)

Razvoj i poboljšanje osnovne infrastrukture kako bi se potaknula gospodarska i socijalna aktivnost za uravnotežen rast

Poboljšanje ruralnih životnih i radnih uvjeta

Poboljšanje situacije ruralne depopulacije

Sredstva: EUR 27.965.333

(2007-2013) – iskazano kao javni troškovi (75% su EU sredstava, te 25% sredstva RH)

IPA Komponenta V – “Ruralni razvoj”

Sektori u okviru kojih se mogu koristiti IPARD sredstva iz Mjere 301

1. sustav kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda - max. javna pomoć – EUR 958.000 (7.000.000 HRK) 2. lokalne nerazvrstane ceste - max. javna pomoć – EUR 405.000 (3.000.000 HRK) 3. toplane - max. javna pomoć – EUR 958.000 (7.000.000 HRK) 4. protupožarne prosjeke s elementima šumskih cesta - max. javna pomoć – EUR 405.000 (3.000.000 HRK) Maksimalni iznos javne pomoći može biti do 50 ili 100% ukupnih prihvatljivih izdataka po ulaganju

Samo ukoliko ulaganje ostvaruje značajniji neto prihod (udio dobiti poslije oporezivanja u ukupnim prihodima

u bilo kojoj godini vijeka projekta prelazi preko 25%,), maksimalni iznos javne pomoći će biti do 50% ukupnih

prihvatljivih izdataka po ulaganju – odnosi se na sektore kanalizacije i toplana

Specifični kriteriji prihvatljivosti: Sektor sustav kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda

Korisnik mora provoditi ulaganje u županijama s usvojenim regionalnim

operativnim programom (ROP) i/ili Županijskom razvojnom strategijom (ŽRS).

Sektor lokalne nerazvrstane ceste Jedinice lokalne samouprave (JLS) u svojim prostornim planovima moraju imati

naznačene javne nerazvrstane ceste u poljoprivrednim zonama te imati donesen opći akt (Odluka o nerazvrstanim cestama).

Sektor toplane

Korisnik mora u poslovnom planu prikazati učinkovitost ulaganja analizom troškova i koristi te posjedovati minimalno dvogodišnji ugovor za opskrbu organskim otpadom.

Sektor protupožarne prosjeke s elementima šumskih cesta Korisnik mora provoditi ulaganje u području koje se nalazi u zonama I. i II.

razine opasnosti od požara.

Jedinica lokalne samouprave (podnositelj)

NATJEČAJ

Objavljuje ga Agencija za plaćanja u

poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom

razvoju (APPRRR)

Prijavni obrazac

Propisana

dokumentacija

Procedura natječajnog postupka:

Agencija

Obrađuje i ocjenjuje prijavu (pravovremenost i administrativna kontrola)

Memorandum o razumijevanju s

korisnikom

Nadzor provedbe javne nabave (prethodna kontrola natječajnih i ugovornih dokumenata

iz natječaja)

javnu nabavu provodi korisnik

Kontrola na terenu

Završna analiza i rang lista

Odluka o dodjeli sredstava

IPARD ugovor (korisnik i APPRRR)

Ugovor korisnika s izvođačem - realizacija

Rezultati provedenih natječaja • Nakon provedena 2 natječaja (6. 12. 2010. – 31. 1. 2011. g., te 16. 5. 2011. – 13.

6. 2011. g.), do 10. listopada su potpisani Memorandumi o razumijevanju u s trinaest korisnika u ukupnom iznosu oko 8,7 MEUR,

• Najveći dio prijava pripadao je sektorima sustava kanalizacije i lokalnih nerazvrstanih cesta.

Javna nabava Provedba projekta zahtijeva provedbu postupka javne nabave od strane Podnositelja. Javna nabava se vrši u skladu s procedurama i standardnim dokumentima objedinjenima u

• Praktičnom vodiču kroz postupke ugovaranja pomoći EU trećim zemljama (PRAG) (http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/index_en.htm),

te treba biti u skladu s

• s Pravilnikom o provedbi mjere 301 (http://www.apprrr.hr),

• i Vodičem za postupak javne nabave (http://www.apprrr.hr).

Na što je potrebno obratiti pažnju

Do prijave na natječaj:

• prihvatljivost ulaganja (opći i specifični kriteriji prihvatljivosti unutar mjere 301 IPARD programa)

• financijska sposobnost korisnika za provođenje ulaganja

• pravovremeno planiranje i priprema projekta

• ekonomska održivost poslovnog plana

• davanje točnih podataka u prijavi od strane podnositelja

• pravovremenost i potpunost dokumentacije – prijava s propisanom

dokumentacijom i Dosje s natječajnom dokumentacijom (natječajna

dokumentacija na engleskom jeziku)

Tijekom provođenja projekta:

• ispravno provođenje postupka javne nabave

• raspoloživost sredstava

• omogućavanje obavljanja kontrole na terenu

Hvala na pažnji!