Sustavi za podršku odlučivanju

Razvoj dashboarda

SADRŽAJ

1. Uvod........................................................................................................................................32. Dashboard...............................................................................................................................4

2.1 Povijest dashboarda..........................................................................................................42.2 Općenito o dashbordu.......................................................................................................5

3. Razvoj dashboarda..................................................................................................................73.1 Planiranje..........................................................................................................................73.2 Prikupljanje zahtjeva.........................................................................................................73.3 Dizajn................................................................................................................................83.4 Izrada.................................................................................................................................83.5 Pokretanje i održavanje.....................................................................................................9

4. Primjer dashboarda...............................................................................................................105. Zaključak...............................................................................................................................11LITERATURA.........................................................................................................................12

1. Uvod

Dashboard je važan alat za praćenje stanja unutar neke organizacije. U jednostavnom

grafičkom sučelju prikazuje na jednom mjestu sve ključne pokazatelje uspješnosti, te tako

omogućuje brz i jednostavan uvid u poslovne podatke.

U ovom seminaru ću opisati što je sve potrebno da bi se kvalitetno napravio

dashboard. Pa ću tako u drugom poglavlju pisat općenito o dashboardu, a u trećem poglavlju

ću obradit razvoj dashboarda koji uključuje planiranje, dizajn, izradu, te pokretanje

dashboarda.

2. Dashboard

2.1 Povijest dashboarda

Po mnogim aspektima, dashboard je samo novi naziv za Executive Information

System(EIS) koji je razvijen 1980-ih. Glavni cilj EIS-a je bilo prikazivanje bitnih financijskih

mjera preko jednostavnog sučelja koje su „čak i direktori razumjeli“. Ove implementacije su

bile samo za rukovoditelje i postojalo ih je jako malo jer su bili ispred svog vremena. U to

vrijeme, prije skladištenja podataka i poslovne inteligencije, ova ideja nije bila praktična, jer

se nije mogla realizirati zbog problema s prikupljanjem informacija[7].

Tijekom 1990-ih, skladištenje podataka, online analytical processing(OLAP), i na

kraju poslovna inteligencija su se povezale da bi otvorile put u informatičko doba. U tim

godinama naglasak je bio na prikupljanju, ispravljanju, spremanju i pristupanju informacijama

na načine koji bi garantirali točnost, pravodobnost, te korisnost. Također na početku 1990-ih

pojavio se je novi pristup menadžmentu, koji je uključivao identifikaciju i upotrebu ključnih

pokazatelja uspješnosti(KPI), po nazivom Balanced Scorecards[7].

Nakon Enron skandala 2001., stavljen je pritisak na korporacije da demonstriraju

sposobnost za pažljivo praćenje događaja u korporaciji, te tako uvjere dioničare da je sve pod

kontrolom. Ova povećana odgovornost u kombinaciji sa tadašnjim ekonomskim padom,

pojačala je potražnju za rješenjem koje bi pomoglo menadžerima da lakše i efikasnije prate

stanje. To je pokrenulo lavinu dashboard rješenja na tržištu[7].

2.2 Općenito o dashbordu

Kao što instrument ploča(eng. dashboard) u automobilu pruža uvid u razne

informacije(brzina, količina goriva, razni indikatori kvarova, itd.) koje nam omogućuju

jednostavnu kontrolu nad vožnjom, isto tako i BI dashboard služi sličnoj svrsi, bez obzira dali

koristimo dashboard za strateške odluke u velikoj korporaciji, za izvršavanje dnevnih obaveza

tima ili za izvršavanje zadataka za samog sebe.

Dashboard definiramo kao alat za vizualni prikaz najvažnijih informacija potrebnih za

ostvarivanje jednog ili više ciljeva, a sve te informacije su prikazane na jednom ekranu tako

da su sve vidljive jednim pogledom.

Slika 2.1 Prikaz glavnih značajki dashboarda[7]

Značajke dashboarda:

Dashboard je vizualni prikaz - informacije na dashboardu su prikazane vizualno,

najčešće kombinacijom teksta i grafike, ali s naglaskom na grafiku. Grafičke

prezentacije nam puno efikasnije i sa bogatijim značenjem prenose informacije nego

sam tekst.

Dashboard prikazuje informacije potrebne za izvršavanje određenih ciljeva - da

bi ostvarili i najjednostavniji cilj nam je ponekad potrebno puno informacija koje

dolaze iz različitih izvora

Dashboard veličine jednog ekrana - prikazane informacije moraju stati unutar jednog

ekrana, tako da je sve vidljivo jednim pogledom. Ukoliko moramo klizit ekranom da

bi vidjeli sve informacije to je već kršenje pravila dashboarda.

Dashboard se koristi za kontrolu nad informacijama na prvi pogled - unatoč

činjenici da se skoro svaka informacija može prikazati u dashboardu, postoji jedna

karakteristika koja je zajednička svim informacijama nađenim na dashboardu,

skraćene su u obliku sažetaka i iznimki. To je zato jer bi bilo nemoguće na prvi pogled

pratiti sve detalje potrebne za izvršavanje zadatka. Dashboard mora bit sposoban brzo

nam pokazati da nešto nije uredu i zaslužuje našu pažnju.

Dashboardi su jedinstveni - informacije na dashboardu moraju biti napravljene točno

po zahtjevima određene osobe,grupe ili funkcije, inače neće služiti svojoj svrsi.

Na slici 2.2 je prikazana podjela dashboarda s obzirom na namjenu, tip podataka, učestalost

obnove, interaktivnost, itd. Dok su na slici 2.3 prikazane najčešće korištene mjere s obzirom

na područje gdje se koriste.

Slika 2.2 Podjela dashboarda[7] Slika 2.3 Najuobičajenije mjere s obzirom na područje dashboarda[7]

3. Razvoj dashboarda

Uspješna implementacija dashboarda je kompleksna i zahtijeva izradu procesa korak

po korak. Na sljedećoj slici su prikazani svi koraci razvoja dashboarda, i oni moraju biti svi

izvršeni ukoliko želimo uspješnu implementaciju dashboarda.

Slika 3.1 Razvoj dashboarda[5]

3.1 Planiranje

Planiranje je faza razvoja u kojoj sve počinje. Ovo je vrlo važan korak i potrebno je

odvojiti dovoljno vremena za njegovo izvršavanje. U ovom koraku se određuju osnovne

stavke projekta, pa se tako određuje koji su ključni pokazatelji uspješnosti, koji su podaci

potrebni za potporu KPI-a i gdje se nalaze. Dashboard je najkorisniji ako se te informacije

uspoređuju s unaprijed zadanim pragovima, pa se treba odrediti i te pragove. Također

potrebno je odrediti budžet kojim raspolažemo, te nekakav vremenski rok za završetak

projekta.

3.2 Prikupljanje zahtjeva

Nakon što su određeni osnovni ciljevi projekta i napravljen je plan, kreće se sa

prikupljanjem zahtjeva dashboarda. U tu svrhu potrebno je intervjuirati buduće korisnike

dashboarda, te odrediti njihove potrebe i očekivanja. Da bi se držalo već određenih ciljeva ove

potrebe i očekivanja bi trebali odgovarati već određenim KPI-ima. U ovom koraku potrebno

je diskutirati i o prezentaciji dashboarda.

3.3 Dizajn

Nakon dogovora oko sadržaja i prezentacije dashboarda, moraju se dogovoriti glavni

aspekti dizajna. To uključuje rafiniranje korisničkog sučelja, provjeru izvora podataka za

pojedine elemente dashboarda, definiranje upita potrebnih za za dobivanje pojedinih

elemenata podataka.

3.4 Izrada

Pravi razvoj dashboarda započinje u ovom koraku. Ovaj korak se sastoji od više

zadataka koji se moraju izvršiti povezani jedni s drugima.

Jedan od zadataka je implementacija front enda, koja uključuje izradu korisničkog

sučelja,odabira najboljih tipova grafa za prikaz određenih informacija, grupiranje podataka za

najbolju čitljivost, određivanje ponašanja upozorenja kod prelaska nekog određenog praga,

itd. Zatim slijedi implementacija upita koji će povlačiti potrebne informacije iz baza podataka.

Ovaj zadatak je najkompleksniji i troši najviše vremena, pogotovo ako je više izvora podataka

za različite elemente u dashboardu.

Sljedeći korak uključuje postavljanje određenih sigurnosnih pravila tako da se nekim

korisnicima uskrate sve informacije. U ovom koraku se također osigurava redovito

obnavljanje upita tako da informacije na dashboardu budu svježe.

Na kraju se cjelokupno rješenje testira i provjerava dali zadovoljava uvjete postavljene kod

planiranja.

3.5 Pokretanje i održavanje

Nakon što je dashboard testiran, poslan je u proizvodnju. Tijekom korištenja dashboarda

potrebe i očekivanja korisnika se mijenjaju, te je bitno omogućiti njegovo modificiranje.

Također je bitno obučiti korisnika za buduće održavanje, te tako smanjiti njegovu ovisnost o

vanjskimresursima.

4. Primjer dashboarda

Na sljedećoj slici prikazan je dashboard lanca hotela. On pruža mogućnost vlasnicima

lanca hotela uvid u poslovno stanje pojedinog hotela. Nije neobično da se dashboardi podjele

u više slojeva što je u ovom slučaju napravljeno pomoću liste s lijeve strane, koja omogućuje

odabir pojedinog hotela. Sve informacije su pokazane grafički i odmah se po boji na grafu ili

boji područja na mjeraču vidi dali su te mjere pozitivne ili negativne u odnosu na prosjek.

Dane informacije su:

Broj rezervacija po danu

Postotak popunjenosti po danu

Zadovoljnost korisnika

Prosječna popunjenost na kraju mjeseca

itd.

Slika 4.1 Dashboard lanca hotela

5. Zaključak

Da bi napravili dashboard koji dobro funkcionira uvijek moramo imati fokus na glavni

cilj, komunikaciju. I više od svega ostalog moramo paziti da ljudi koji će koristiti taj

dashboard ga mogu odmah shvatiti, brzo i jasno. Dashboard napravljen zbog nekog drugog

razloga, bez obzira koliko impresivan i zabavan, će postat vrlo zamoran nakon par dana, te na

kraju i kompletno odbačen.

Dashboard rješenja su postala jako popularna zadnjih godina kao moćni alati za

pregled svih bitnih informacija jednim pogledom. Iako su dashboardi potencijalno moćni,

ovaj potencijal je rijetko iskorišten.

Danas skoro svaka kompanija koristi dashboard alate, te će se i dalje koristiti jer

pružaju puno informacija na malo mjesta i tako olakšavaju nadzor nad kretanjima određenih

mjera kompanije i omogućuju bolju i lakšu kontrolu nad kompanijom.

LITERATURA

[1] Frank Gens, Business Priorities for the Dynamic IT Road Map, 2004

[2] Frank Buytendijk, Tools for Data-driven Management, 2004

[3] Marcus Blosch, Cost Pressures Focus CIOs on Business, 2003

[4] Dr. Marianne Broadbent, A Pivotal Role, 2003

[5] Cath Witt, Business Intelligence Reporting Platform from Noetix, 2004

[6] Scott Renneke, Noetix Unlocks Data for Telex Corporation, 2001

[7] Stephen Few, Information Dashboard Design, 2006