Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Demenciio i psihiiofrlfski sirnpromisuzana uzun, oliver Kozumprik, Ninosrav Mimica
STARENJE - UVODNE NAPOMENE
Starenje je prirodna, normalna fizio_loSka pojava koja je izrazito individualnaza svakog dovjeka. Svaki dovjek drugadijestari tako da je populacija starije Zivotnedobi prepoznata kao heterogena skupina.Proces starenja definiramo kao proglesi_van, stalan i postupan proces smanjenjastrukture i funkcije organa i organskih su_
stava.
Brojne su predrasude i pogreSni stavovida je starost nuZno povezanas funkcional-nom onesposobljeno56u i bole56u,medutim posve je jasno da starenje i bolestnisu sinonimi.
Potrebno je razlikovati pojmove staren-ja i starosti. Nema odgovora na pitanjezbog dega starimo pa su i definicije ovogapojma razmjerno rijetke i nema jedneopde prihva6ene.
Handler (prema Despot Ludanin, 20II)navodi da je starenje propadanje zrelog or-ganizma kao posljedica promjena, vremen-ski ovisnih i uglavnom nepowatnih, koje suprirodene svim dlanovima neke vrste, takoda s prolaskom vremena oni mogu postajatisve nesposobniji suoditi se s okolinskimstresom i tako pove6avaju vjerojatnostsmrti. Birren i Birren navode da se starenjeodnosi na pravilne ili redovite promjene re-prezentativnih organ izama v r epr ezentativ-noj okolini koje se zbivaju s protokom we-mena. Yates (prema Despot Ludanin,20lI) navodi daje starenje svakavremenskiovisna promjena nekog objekta ili sustava.
desto starenje poistovjeiujemo s krono-lo5kom dobi, Sto nije sasvim opravdano jerpostoje velike razlike medu ljudima, a ikod iste osobe, s obzirom na razlititeaspekte starenja. Vrijeme podetka starenjanije moguee precizno odrediti; osim toga,
Sociolo5ke teorije obja5njavaju promj e-
edinc
stare
tima,
alnihrenja) kao i utjecaj druStva i kulture na sta-renje pojedinca i utjecaje starenja pojedi-naca na dru5tvo.
Jedinstvene, Siroko prihvadene, integra-tivne teorije u psihologiji starenja koja biodgovorila na pitanja o organizaciji i de-zorganizaciji pona5anja tijekom ljudskogvijeka nema Sto se moLe razumjeti s obzi-rom da starenje predstavlj a izrazito sloZenfenomen. Sa starenjem se mogu zbivatipromjene koje predstavljaju dobitak a negubitak - ovu tvrdnju nagla5avao je ve6
Carl Gustav Jung koji je razdoblje nakon40. godine smatrao periodom Livota u ko-jem se osoba podinje okretati sama sebi,postaje svjesnija sebe i traLi cllj, smisao icjelovitost vlastito g Livota. Erik Eriksonkoji je ponudio teoriju cjeloZivotnog raz-
69
voja, ljudski rarvoj vidi kroz osam stadija
od kojih je svaki obiljeZen izazovom ili kri-zom. Razrje5enje krize iz ranijih stadijautjede na to kako 6e se osoba nositi sa sva-
kom sljededom fazom (ako se ranija krizanije razrije5ila na odgovaraju6i nadin, po-
remedeno je rje5evanje idu6ih).
Tijekom povijesti i medu razliditim kul-
turama mogu se pratiti razlike u odnosu
prema starim osobama. Tako su, na prim-jer, u antidko vrijeme stari ljudi uZivali ve-
liko po5tovanje no u suvremenim rawije-nim dru5tvima, karakteristidnim po brzom
razvoju novih tehnologija, stjede se dojam
da je iskustvo starih ljudi na manjoj cijeni.
Negativni stavovi mogu utjecati na pona-
Sanje starijih osoba. Kod dijela starih ljudi
mole se opaziti gubitak samopoStovanja,
sniZena motivacija, sniZeno povjerenje u
vlastite sposobnosti. Okolina desto nesvje-
sno potkrepljuje i udvr5iuje pona5anja sta-
rije osobe u kojima je odita njezina ovi-
snost o drugima. Takva pona5anja izaziva-
ju vedu paZnju okoline nego ponaSanja
koja pokazuju neovisnost. To je narodito
odito u institucijama. Mnoga istraZivanja
pokazuju da ako se osoblje u Domovima
pona5a prema starim ljudima kao ne-
moinim osobama, te osobe i postaju
nemo6ne. Stoga je uputno voditi raduna o
(ne)mogu6nostima stare osobe, rije5iti se
predrasuda i u komunikaciji sa starijom
osobom prepoznavati njenu individual-
nost, te sukladno njenim potrebama prila-
godavati aktivnosti. Negativni stereotipi ipredrasude spram starijih osoba manji su u
onih koje imaju vi5e znanja o starenju, koji
desto imaju interakcije sa starima i koji
imaju sposobnost vidjeti stvari iz perspek-
tive starije osobe. Predrasudama su ljudi
narodito podloZni u situacijama kada ne-
maju drugih specifidnih podataka o osobi
(a starija dob je odmah uodljiva).
DEPRESIJA U STARIJOT ZVOTNOJDOBI
Depresija nije normalan dio procesa
starenja. ProduZenjem Zivotnog vijeka in-
teres za pravovremenom dijagnozom ilijedenjem psihijatrijskih poremeiaja uosoba starije Zivotne dobi raste. Od depre-
sije boluje 1.0-t5Vo osoba starije Zivotne
dobi pa se depresija smatra najde5dim du-
Sevnim poreme6ajem u starosti. Preciznije,
od depresivnog poremedaja boluje l-3Vo
starijih osoba u opioj populaciji, a dodat-
no 8-'l.6Vo ima klinidki znadajne simptome
depresije. Depresija u osoba starije Zivot-
ne dobi je zdravstveno stanje koje se moZe
lij editi. D epresij a j e desto nedij agnosticira-
na i nelijedena u starijih osoba demu prido-
nosi mit da je depresivnost uobidajena u
osoba starije Zivotne dobi i prirodna reak-
cija na kronidnu bolest i promjene koje
starija Zivotna dob donosi. Pobolj5ano pre-
poznavanje i lijedenje depresije u starijoj
Zivotnoj dobi donosi veliki potencijal za
pobolj5anje tjelesnog i mentalnog zdravlja
u ovoj Zivotnoj dobi, smanjuju6i dizabilitet
u kasnijim godinama Livota te pobolj5ava-
judi kvalitetu Zivota. Specifidna je slika va-
skularne depresije kod koje su prisutni
apatija, socijalno povladenje, anhedonija,
sve opseZnija disfunkcija u svakodnevnirn
aktivnostima, kognitivna o5te6enja u po-
drudju izvr5nih funkcija i usporenost u
procesuiranju informacija. Depresija uz'
rokuje ne samo morbiditet, vee, i mortali-
tet, te je prevencija samoubojstava glavni
cilj psihijatra u lijedenju pacijenata starije
dobi. U osoba starije Zivotne dobi brojne
promjene u Zivotu mogu pove6ati rizik za,
depresiju, odnosno pogor5ati postojedi de'
presivni poremeiaj kao Sto su preseljenje,
umirovljenje, kronidna bolest ili bol, odla.
zak djece, smrt bliske osobe ili supruZnika I
te gubitak samostalnosti. Dokazani rizici
za depresiju u starijoj Zivotnoj dobi su Zen- I
ski spol, naru5eno zdravlje, gubitak samo. istalnosti i nepostojanje adekvatne podr5ke
i pomo6i od strane bliskih osoba ili susta'
va. Dijagnosticiranje i lijedenje deprestje izahtijeva sveobuhvatan pristup koji uk.
ljuduje rano prepoznavanje, dobru dijn.i
gnostidku i diferencijalno-dijagnostidkBr,
procjenu, prepoznavanje vodedih simpto-
ma klinidke slikez7ka, Sto raniji
1
dualno planiranlijedenja, izbor tr
prevencije ponov
Vaskularne boni udar, srdani infju rizik za depresimozak i psiholo5mencija je rizidn:Psiholo5ki dimbe:nost, gubitak cijerni dimbenici povrZalovanjem i smr
mogu takoder pc
specifidnih obiljeisije i komorbidjobja5njavaju zaSto
kod starijih uz anazu, obavezno morgled, EKG, rutinslge i Mini mental te
Depresija u star
se fenomenolo5ki
u mladoj dobi.istraZivanja udinakgiju depresivnog p
da stariji pacijenti s
bi s mladim odraslicima viSe iskazuju :
zute op6e kao i gas
simptome, ali manjtak seksualnog intedepresivne simptorsne somatske pritubleme s koncentrdesto poridu sniZenjasno lale napotesktak interesa i nemogrima koje su im prijrgubitak apetita i n
Depresda moZe bitignitivnih disfunkcijpridonosi uspje5nije
Lene starije Livotrptoma depresivnog
tr
raca iste dobi. dimbodgovorni za depres
70
ma klinidke slike, procjenu suicidalnog rl. lecljt su! ktonidnl streo, promjene.stano-
zlka, Sto raniji p,iJ"tjf. lijedenja, lof,fni' utoig, ovisnost o drugima, lo5ije zdravlie'
dualno planiranje razliditih postupaks prtiletana konzumacija alkohola ili nekih
lijedenja, :u:bor terapijske sredine te plan clrugih Psi
pieuencije ponovne epizode. Pote5koCe,
6i moida- oso
ni Povedava- um
ju udinke na va
m akoder, de- dru5tvena izol
-.n.ii" je rizidni dimbenik za depresiju. dlanovima obitelji'
Psihol'oski dimbenici kao Sto su usamlje- u ve6ini sludajeva kod starijih osoba
"oJ,g"Uitak cijenjene uloge, kao i socijal- znakovi depresije s vri-
"i eitiU"nici pbvezani sa u ni na atiti
osoba su Promjena aPetita,
itak na tjelesnoj teLini,uz-
aj bezvrij ednosti, samode
energije, Povjerenja, sa-
i interesa ili uZivanja u
arima, nedostatak koncen-
medaj
gled, EKG, rutinske laboratc tjed.na
ge i Mini mental test (MMSI i ne m
Depresija u starijoj Zivotn nadin; obiljeZja koja mogu
se fen^omenolo5ki razlikovat lepres u anksioz-
u mladoj dobi. Rezultat ,uiiio simptomi-
i )ufun .SimPtomi
e
e
bi s mladim odraslim dePres
cima vi5e iskazuju agitaciju,
z:ute oPde kao i gastrointest:
simptome, ali manje osje-c-a1 Inozu i planiranje tretmana'
tak seksualnog interesa' U s rtervencije za oduvanje kvali-
depresivne simptome, osob starosti ukljuduju procjenu
.ni to*utske prituLbe., anl zadovoljstva Zivotom i potre-
bleme s koncentracijom rbe, pra.Lnje udinkovitosti in-
;;*:#il:;:ffffiXH lH:T:l'* Ponovnim Procje-
iak interesa i nemogu6nostr 'HiJ::|t':*" na promjene
rima koje su im Prije PruZal' -
g"Ui "t
apetita i n ^
tak motivacije' Procjena
Depresija moZe biti
gnitivnih disfunkcij
pridonosi usPje5nije
Lenestarije Zivotne dob rnju. VaZno je iskljuditi
Ptoma dePresivn ::T:i'?:-tffii"[;raca iste dobi. d remedaje ukljudujudi anemtlu'
odgovorn iza deptesiju u vitamina Brz i folata te hipoti-
71
reoidizam koji mogu oponasati simptome osteoporozom). T3rliia wjetlom i tran-
depresivnog porem e6aja. skranijatna magnetou Jti-olacija (TMs)'
Kod uvodenja p'ihofu'-akoterapije ty:d::,"*ltrebavoditi rue,ritu o'#oru antidepresiv-a' kim autorrma
njegovog profitutt"
\' r'rr(Jr* '""'*-t^k-a-iju--, zi do poboljsa
I'Jf#tYrH.T' sr'Pro'r u DEMENcrrl
maziju. Lijedenj treba zapodeti n rdi psihidki ti*Plo*i u .oso-!a
s
dozom lijeka i titrirati je unutar.mak ,?H*tfr.:iTf'S']'i;i:: '";A;;#ona doze. Potrebno je u su apa"ja,. emocionalna inkonti-
pr|*"U"*i depiesivni simptomi .i anksioz-
'pottlU. kore se s napredovanjem bolesti jav-
'obrirom da s emedaji spavanja, razdraLljivost'
Oitiruerrnaion , agresrvno pona5anje,.psihomo-
Jurrji-u tjelesnog ritl a"t"rije-i halucinacije' Prom-
i. ilf."^ju da su rlanulidnoiti,gubitakkontrolena-
novne pohrane serotonina i ostali ;ffi;;st,i'Iperaktivnost i^poja-
oresivi druge generacije preporud ,irinriitr ponasanja desdi. su u osoba
i*"'ii"iiu'iiiEe."ju i"pt"rii. ,, .-pot^rnom demencijom.
;ffi* ";Ji. nait" ,, ,rdirrko, ,a re^zultatima istraZivanja, do 90vo
ffi"";iilorti i"-"4" pojedinih lijekova I u kojem t" poilllll:JT:sajni i
skupina lijetova su minimalne ili o"P"fll psihidki ,i*pio-i u imislu agitacije, irita-
ffi rii.inidkr ;idepresivi.uzj nllu 1e
u tii""rri ,r"irir", poreme6aja spavanja i
obzir samo k";;;;uiittilu tijedenja zbog l*o'io"ulnog stresa u osoba s demenci-
,j** t-oiffi rizika.i'anti -*"-^-;ani"su
nedime (najdesde nekom
gidkihudinaka.Koddepresijereno-)uokoliniilipristupomipo-na lijedenje opcije augmentacijske foimalnog ili neformalnog njego-
ukljuduju litij -i
atipidne antip , odnosno_- pojavom tjelesn"g ^f-
iit"tu. Spalletta i sur' skloni su srm-
x?ffi ]ji:l'#'n::il'.ru'J;ilH.ilu*ulu'*atrati u okviru klinidki razliditih
prve epiz ode,Zlmjeseca nakon drugeep.r-
"itt"o1
lroma te razlikuju:
zode,a ,tu1-an1e tii godio" nukoo tiget y ii"pu toT1ftlresija i
vi5e epizoou.'r1"p;ihT'idtih depresija an- ankiio ototlt-:indrom
tipsihotike se obidno preporucuilllta.viti [ugitt, prom.i91a. psiho-
kroz Sest mjeseci s postupnrm rkidanjem )ioto' rsihotidni sindrom
iij;k" u sktadu s klinidkim pobolj5anjem (rtelu
sianja bolesnika. drom
Elektrokonv zivrta terapija IEKT) je d.eme
terapija izbora tek. za te5ke depresije u ti vlas
sludajevimaterapijskerezistencij.,.t.o.alu,uanksioznost6esete.ke suicidatnosti i ekstrr*";;;!biiT,j1 ,j;!o*""T y,:: njeziria lica i u tjele-
hrane i tekudine. Nuspolaue frKr-u too snim simptomima (inojenje, tremor, lu-
starijih orouu .,, srdane uiit*ii", hiperten- ;;;r" rtri i sl.). ublaLivanie tjeskobe ni-
zivne Wize,smetenost, amneziju., gl-o!11 #il;;;;[jekova s anksiolitidkim dje-
ja, rijetko epileptidki status iti kompresij *;"1"*
1tuo".to s ksazepam ' alprazo-
ske frakture kralje.ka (posebice kod zena s t' klonazepam' pirid' antidepresivi
skupine inhibitor
tonina - posebic
ksioznost prati dstanje osobe obo
lesti ili neke dru
njezino zbrinjavi
instituciji.
Prema podaci
sumanutih ideja
63Vo, a pojavnol
prevalencija psih
je u bolnidkih nt
snika te u osoba
tivnom deteriorihoze u AB-u vaZ
ptomi javljaju nz
mencije. Kompltjetke su u AB-u,luzije krive iden
oboljelih od ABNajde5de su hah
od slu5nih u shi
znatno su rjedi.najde56e se javlji
nutosti su uglavr
ne i paranoidno
cije javljaju de5t
od sloZenih slu5
mentiraju6eg ilikoje se javljaju
deluzije javljaju
nego halucinacij
tifikacije osoba.
uobidajeno je jz
ra, agitacije te v
Antipsihotikprimarno premi
va i interakcijanjekovima. Da bi
ju stanja i sprije
terapiju kod ps
paZljivo i postel
vrijemeiuStonmi psihoze nisu
trebalo bi razm
inicijalno bi jupostoji rizik oc
ljedivanja drugi
72
skupine inhibitora povratne pohrane sero-tonina - posebice u okolnosiima kada an_ksioznost prati depresiju) vaZno je zaopdestanje osobe oboljele od Alzheim"rove-bo-lesti ili neke druge demencije te olak5avanjezino zbrinjavanje u krugu obitelji ili uinstituciji.
Prema podacima iz literature, pojavnostsumanutih ideja u osoba s AB-om iznosi63Vo, a pojavnost halucinacrja 41,%o. yilaprevalencija psihotidnih simptoma nadenaje u bolnidkih negoli u ambulantnih bole-snika te u osoba s uznapredovalom kogni_tivnom deterioracijom. Za dijagnozu psi-hoze u AB-u vaZnoje da se psihotidni sim_ptomi javljaju nakon pojave simptoma de_
39ncije. Kompleksne ibizarne deluzije ri_jetke su u AIf-u, a deste u shizofreniji. De_luzije krive identifikacije osoba deste su uoboljelih od AB-a, a rijetke u shizofreniji.Najde56e su halucinacije vidne, za razlilcuod slu5nih u shizofreniji. poku5aji suicidaznutrrc su rjedi. Od psihotidnih simptomanajde56e se javljaju sumanute ideje. S.r-"-nutosti su uglavnom jednostavne, nebizar-ne i paranoidnog tipa. Vidne se halucina-cije javljaju de56e nego slu5ne, za razlikuod sloZbnih slu5nih halucinacija, desto ko-mentirajuieg ili imperativnog karaktera,koje se javljaju u shizofreniji. paranoidne
deluzije javljaju se u ranij oj fazi bolestinego halucinacije i deluzije pogre5ne iden-tifikacije osoba. Uz psihotidne simptomeuobidajeno je javljanje motoridkog nemi-ra, agitacije te verbalne i tizidke agresije.
Antipsihotik kod starijih osoba biramoprimarno prema njegovu profilu nuspoja-va i interakcijama s ostalim propisanim li-jekovima. Da bismo postignuli stabilizaci-ju stanja i sprijedili relapse, antipsihotidnuterapiju kod psihoze u AB-u potrebno jepaZljivo i postepeno titrirati, davati kra6evrijeme i u Sto niZim dozama. Ako simpto-mi psihoze nisu prisutni tri do Sest mjeseci,trebalo bi razmisliti o ukidanju terapije, a
inicijalno bi ju trebalo uvoditi samo akopostoji rizik od samoozljedivanja ili oz-ljedivanja drugih te ako druge nefarmako-
lo5ke metode nisu poludile uspjeh. pred-nost nastojimo dati nefarmakolo5kim in_tervencijama.
U svakodnevnom klinidkom radu desto
suprotstavljati se bolesnikovim uvjerenji_ma te kako bi bilo dobro poku5ati muodvuii pozornost nekom od aktivnosti
ZAKUUCI.tO
Depresivne epizode, psihotidne dekom-penzacije i delirij superponiran na demen-c{u mo ivnefunkcije ah iodraziti de-mencijom i njihovu samostalnost u sva-kodnevnim uobidajenim aktivnostima.Upravo stoga lijedenje psihijatrijskih sim-ptoma u osoba s demencijom vaZno je inuZno jer ako se psihidki i pona5ajni sim-
73
pl.onli u osobe s demencijom ne lijede, to
mote clovesti do brZe deterioracije kogni-
tivnih funkcija i smanjene kvalitete Livota
bolesnika, niihovih obitelji i Sire socijalne
zajednice.
Literatura
1. APA Work group on Alzheimer's disease
and other dernenlias. American Psychiatric
Association practice guideline for the treat-
ment of patients with Alzheimer's disease
and other dementias. 2' izd' Am J
P sychiatry 2007 ;1'64:5-5 6.
2. Berk LE. Psihologija cjeloZivotnog razvoJa'
Jastrebarsko: Naklada SlaP, 2008'
Erikson EH. Identitet i Zivotni ciklus' Beo-
grad: Zavod zatdLbenike, 2008'
Jung KG. O razvoju lidnosti. Beograd: Aka-
demska knjiga, 2008.
Gonnood P, Weiller E, Lemming O, Kato-
na C. Escitalopram prevents relapse in o1-
der patients with major depressive disor-
der. Am J Geriatr PsYchiatry 2007;
15(7):581-93.
15. Hess TM. Attitudes toward aging and their
effects on behavior. IJ: Handbook of the
t6.
cebo on functional health and well-being in
latelife depression. Int Psychogeriatr 1995;
7(SuPPl):125-37 -
L7. Hotujac Lj, Mimica N' Psihofarmaci' U:
Durakovid Zisw- (ur). Farmakoterapija u
gerijatriji. Zagreb; C'T' - Poslovne infor-
macije;L99-2L8.
18. Jeste DV, Finkel SI. Psychosis of Alzhei-
mer's diseise and related dementias' Dia-
gnostic criteria for a distinct syndrome' Am
i Geriatr PsYchiatry 2000;8:29-34'
19. Johnson ML. The Cambridge handbook of
age and ageing. Cambridge: Cambridge
UniversitY Press' 2005'
2016. str-27-32.
2'1.. Lackovi6-Grgin K, 6ubela Adori6 V' Oda-
brane temelz psihologije odraslih' Jastre-
barsko: Naklada SlaP, 2005'
22. Lerner RM, Easterbrooks MA' Mistry J'
1997.24 T:i.il;H;Soc psihijat
201'6;44:130-9'
25. Mimica N, Ku5an Juki6 M' Depresija u oso'--
Uu starije Zivotne dobi - specifidnosti kli"
t2.
13.
t4.
26.
27.
nidke slike i sm,1
2073;19:182-7.
Mimica N, Ku5ar
hidki poreme
2(26):215-22.
Mimica N, Preser
zi6 D. Farmakobolesti. U: TomeKuSan Juki6 M (druge demencijezdravlja. Zagre2077. str.75-85.
Mimica N, IJzur
Markan So5ii V,antidepressant w
trum. Periodic103(a):301-8.
NIH Consensus IDiagnosis and trlate life. JAMA 1
Paulsen JS, Salmr
dence of and riskand delusions irAD. Neurology 2
Potter GG, Steffdepression to cog
mentia in old2007;I3(3):105-11
Schaie KW, Willidobi i starenja. Ja
200I.
28.
29.
30.
4. Blazer DG. Depression in late life: review
and commentary. J Gerontol A Biol Sci
Med Sci 2003;53(3) :249-65'
5. Blazer DG 2nd, Hybels CF' Origins of de-
pression in later life' Psychol Med
2005;3s(9):I24r-52.
6. Bump GM, Mulsant BH, Pollock BG i sur'
Paroxetine versus nortriptyline in the conti-
nuation and maintenance treatment of de-
pression in the elderly' Depress Arxiety
23(6):579-26.
10. Despot Ludanin J' Iskustvo starenja' Jastre-
bariko: Naklada SlaP, 2003'
1L. Despot Ludanin J' Psihologija starenja i ge-
roniologija - skripta' Zagreb: Zdravstveno
veleudili5te,20tl'
31.
32_
nidke slike i smjernice za lijedenje. Medix2013;79:L82-7.
26. Mimica N, KuSan Juki6 M. Demencija i psi_
!1gq poremedaji, Medicus, -
ZOfi;2(26):21,5-22.
27. Mimica N, Presedki p, Ku5an Juki6 M, Vite_zi(, D. Farmakoterapija u Alzheimerovojbolesti. U: Tomek-Roksandid S, Mimica N,Ku5an Juki6 M (ur). Alzheimerova bolest idruge demencije - rano otkrivanje i zaitita
Tlraavlja. Zagreb: Medicinska naklada,20L7, str.75-85.
28. Mimica N, tlzun S, Folnegovi6-Smalc V,Markan So5ii V, Ljubin T. Sertralin., ,rou.iantidepressant with broad treatment spec_trum. Periodicum Biologorum ZOOL;103(a):301-8.
29. NIH Consensus Development Conference:Diagnosis and treatment of depression inlate life. JAMA 1992;268(8):1018_z+.
30. Paulsen JS, Salmon Dp, Thal LI i sur. Inci_dence of and risk factors for hallucinationsand delusions in patients with probableAD. Neurology 2000;5 4:I9 65-7 I.
31. Potter GG, Steffens DC. Contribution ofdepression to cognitive impairment and de_mentia in older adults. Neurologist2007;13(3):105-17.
32. Schaie KW, Willis SL. psihologija odrasle
9g9i i starenja. Jastrebarsko: Naklada Slap,2001..
33. Sheehan B, Karim S, Burns A. Mood disor_ders. U: Sheehan B, Karim S, Burns A. Oldage psyhiatry. New york: Oxford Univer-sity Press, 2009, str.95-124.
34. Spalletta G, Musicco M, padovani A i sur.
Am J Geriatr Psychiatry 201,0;lg:1026_35.35. Steffens DC, Blazer DG. Mood disorders.
G, Steffens tialspsychiatry. ron:sychiatric p
str,
36. Steffens DC, Helms MJ, Krishnnfl KR, BuF_ke GL. Cerebrovascular clisenge flncl dB.pression symptoms in tho csrdlovageuler
38. Uzun S, Kozumplik O, Mimien N, Makarld
75