u crnoj gori, 2015.

Kristina Posilović

Rođena je 25. lipnja 1982. u Ri-

jeci gdje je diplomirala Hrvatski

jezik i književnost pri Filozofskom

fakultetu u Rijeci (2006.). Iste

godine upisuje doktorski studij

književnosti, kulture, izvedbenih

umjetnosti i filma pri Filozofskom

fakultetu u Zagrebu. Završila

je poslijediplomski istraživački

program “Ženska ljudska prava

i rodna jednakost” u Centru za

ženske studije u Zagrebu (2007.).

Od 2010. do 2013. radila je kao

asistentica na Odsjeku za kroa-

tistiku Filozofskoga fakulteta u

Rijeci, a od 2007. do 2008. kao

novinarka na SVID radiju. Piše

književne kritike, organizira i mo-

derira književne večeri u Rijeci i

vodi radionicu kreativnoga pisanja

poezije u organizaciji Centra za

kreativno pisanje iz Zagreba.

Članica je Hrvatskog društva

pisaca. Objavila je šest knjiga pje-

sama: Kuga i njezine kćeri (2014.),

O vječnosti i drugim neprilikama

(2013.), Canto azzurro (2012.),

Barcelona (2009.), pHI ODessa

(2007.) i Agara (2005.) Dobitnica

je stimulacije Ministarstva kulture

Republike Hrvatske za najbolja

ostvarenja na području književnog

stvaralaštva u 2013. godini za

zbirku pjesama O vječnosti i

drugim neprilikama. Boravila je

u književnim rezidencijama u

Austriji (2013.) i Danskoj (2015.).

Bila je suradnica i volonterka

Gradskog društva Crvenog križa

u Rijeci, a osnivačica je Inicijative

protiv siromaštva “Suosjećanje je

moj izbor” (12/2013.) Dobitnica

je godišnje nagrade Primorsko-

goranske županije za doprinos u

promicanju ljudskih prava i rodne

ravnopravnosti (2014.) Od siječnja

2013. godine u statusu je samo-

stalne umjetnice - književnice.

Zoran ŽmirićZoran Žmirić (Rijeka, 1969.), član Hrvatskog društva pisaca, prevođen

na poljski i talijanski. Do sad je objavio Kazalište sjena (Adamić,

2002.), Vrijeme koje nam je pojeo Pac-Man (Meandar, 2005.),

Blockbuster (VBZ, 2009. AdPublik, 2012. Amazon, 2014.), Riječke

rock himne (KUD Baklje, 2011.), Snoputnik (Hrvatsko društvo pisaca,

2014.).

Dobitnik je sljedećih nagrada i priznanja: finalist VBZ-ove nagrade za

najbolji neobjavljeni rukopis - Blockbuster (2009.); finalist tportalove

književne nagrade za najbolji roman - Blockbuster (2010.); dobitnik

nagrade „Književno pero“ za knjigu godine koju dodjeljuje Hrvatsko

književno društvo - Blockbuster (2010.); dobitnik Godišnje nagrade

Grada Rijeke za stvaralački rad i posebna dostignuća u kulturi (2011.);

pobjednik natječaja za super kratku priču CeKaPe (2013.).

Finalist VBZ-ove nagrade za najbolji neobjavljeni rukopis Putovanje

desnom hemisferom (2015.), a u pripremi mu je i zbirka pjesama Zapi-

sano metkom.

Milan Zagorac

Milan Zagorac rođen je 1976. u Rijeci. Završio studij hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Rijeci 2000. godine. Od 2002. radio kao pomoćnik glavnog urednika u Izdavačkoj kući Adamić, od 2005. do danas vodi sa suprugom Studio TiM, a od 2009. do 2013 direktor Izdavačkog centra Rijeka. Od 1997. do 2001. bio pomoćnik glavnog urednika časopisa Rival. Za vrijeme studija pokretač i urednik časopisa Iže i suradnik cijelog niza izdavačkih projekata tijekom kasnih devedesetih u Rijeci. Od 2013. sudionik i suorganizator Ri Lita, suosnivač književnog časopisa Književnost uživo, urednik nekoliko edicija u e- i klasičnom izdavaštvu. Suradnik Korzo.neta i Magazina GKR na kojima redovito objavljuje kolumne i recenzije. Do sada je objavio Dan velikih valova, antologija rivalova naraštaja (izbor iz časopisa Rival uz kritički pogovor, koautorstvo s Goranom Ušljebrkom i Mladenom Uremom, Rival, 2001.); Želiš li

pogledati sunce u ponoć? (roman, Adamić, 2002.); Jeste li kupili direktoru parkerice (roman, Studio TiM, 2006.); Janko Polić Kamov, njegovo i naše doba (u koautorstvu s Mladenom Uremom, ICR, 2010.); Spojene vožnje (roman, 2011. Studio TiM); Vražji prolaz (roman, 2013., e-izdanje, tiskano 2014., Studio TiM). Knjiga Objava po povratku iz crne šume; simboli vječnog sazrijevanja (esej) nalazi se u pripremi za objavu tijekom 2015.Kao urednik do sada priredio više od 300 naslova u izdanju Adamića, Studija TiM, Rivala, ICR-a kao i skupine Ri Lit i Književnosti uživo.Objavljivao prozu, eseje, osvrte, putopise, poeziju i recenzije u brojnoj domaćoj periodici od 1997. godine do danas (Rivalu, Plimi, Književnoj reviji, Književnoj Rijeci, Novoj Istri, Vijencu, Studentskom listu, Novom listu te studentskim listovima i časopisima Ižeu i Kacotu kao i u časopisu Književnost uživo).

Ri Lit je neformalna književna skupina koju čine riječki autori povezani u cilju reafirmacije beletrističkih vrijednosti, promocije i pojačane konzumacije književnog stvaralaštva. Prvi javni zajednički nastup održali su u riječkoj dvorani Filodrammatica, u siječnju 2013. godine, a zbog velikog interesa riječke publike i sjajne posjećenosti manifestacije, počeli su osvajati nacionalne pozornice – od Zagreba do Vukovara. Do sada su održali desetak nastupa.

Ri Lit je kroz protekle godine pod zajedničkim nazivnikom okupio dvoznamenkasti broj kvalitetnih riječkih autora. To su: Milan Zagorac, Enver Krivac, Alen Kapidžić, Zoran Žmirić, Zoran Krušvar, Robert Vrbnjak, Moris Mateljan, Igor Večerina, Bojan Mušćet, Izet Medošević, Igor Beleš, Davor Mandić, Željka Horvat Čeč, Tea Tulić, Kristina Posilović i Vlado Simcich Vava.

Skupina se od inicijalnog okupljanja širi, a postav koji nastupa na središnjoj riječkoj književnoj manifestaciji Noć velikog čitanja mijenja se svake godine, odnosno dopunjava novim autorima.

I prije samog inicijalnog okupljanja Ri Lit-a, većina autora svojim je književnim radovima i aktivnostima bila prepoznata izvan lokalnih i nacionalnih granica. Ujedinila ih je želja za održavanjem vrijednosti recepcije literature i razumijevanje važnosti njene promocije.

Svim članovima Ri Lita svojstven je sličan svjetonazor koji uključuje, povezuje i uvijek nastoji dati najbolje od sebe, svjetonazor po kojem je umjetnost, u ovom slučaju književnost, nezamjenjivo važan segment društva i odgovornost je svakog književnog autora njegovati njenu trajnost. Javni nastupi Ri Lit-a, koji uključuju čitanje radova, služe popularizaciji književnosti i poticanju zatomljene svijesti o važnosti i vrijednosti literature.