DETALJNI PLAN UREĐENJA POZICIJE II PODUZETNIČKE ZONE … · postojećih poljskih puteva i gradilišta nove ceste. U tijeku je gradnja pristupne prometnice kao dijela nove ceste

URBANISTIČKI ZAVOD GRADA ZAGREBA d.o.o.

DETALJNI PLAN UREĐENJA POZICIJE II

PODUZETNIČKE ZONE KRIŽ

Zagreb, rujan 2006.

DETALJNI PLAN UREĐENJA POZICIJE II PODUZETNIČKE ZONE KRIŽ

Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2006. g.

NARUČITELJ: OPĆINA KRIŽ 10314 Križ Trg Sv. Križa b.b. IZVRŠITELJ: URBANISTIČKI ZAVOD GRADA ZAGREBA d.o.o. 10000 Zagreb Britanski trg 12 KOORDINATOR PLANA: ZORAN HEBAR, dipl.ing.arh. STRUČNI TIM: ZORAN HEBAR, dipl.ing.arh. NINA KELAVA, dipl. ing. arh. MARIJAN CRNKOVIĆ, dipl. ing. geod. OBRADA TEKSTA: VIŠNJA ŽUGAJ, stenodaktilograf DIREKTOR: Zagreb, rujan 2006. LUKA ŠULENTIĆ, dipl.ing.arh.



SADRŽAJ TEKSTUALNI DIO: I OBRAZLOŽENJE ......................................................................................................................................... 1

1. POLAZIŠTA .................................................................................................................................................. 1 1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana .......................................................................... 1 1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti ................................................................................ 1 1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost ............................................................................. 2 1.1.2.1. Prometna opremljenost.................................................................................................................................. 2 1.1.2.2. Telekomunikacijska i komunalna opremljenost.............................................................................................. 2 1.1.3. Obveze iz Urbanističkog plana uređenja poduzetničke zone Križ.................................................................. 2 1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora...................................................................................... 3

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA ............................................................................................................. 4 2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta ............................................................................................ 4 2.2. Detaljna namjena površina ............................................................................................................................ 4 2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina .......... 5 2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža..................................................... 6 2.3.1. Prometnice..................................................................................................................................................... 6 2.3.2. Telekomunikacijska mreža............................................................................................................................. 6 2.3.3. Komunalna infrastrukturna mreža.................................................................................................................. 6 2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina ............................................................................... 8 2.4.1. Uvjeti i način gradnje ..................................................................................................................................... 8 2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti ...................................... 9 2.5. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš .................................................................................................... 9 2.5.1. Mjere zaštite okoliša ...................................................................................................................................... 9 2.5.2. Mjere zaštite od potresa, požara i eksplozije ................................................................................................. 9 2.5.3. Mjere zaštite od ratnih opasnosti ................................................................................................................. 13 II ODREDBE ZA PROVOĐENJE ................................................................................................................... 14 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA....................................................................................... 14 1.1. Građevne čestice gospodarske namjene (I) ................................................................................................ 14 1.1.1. Gospodarska namjena (I) ........................................................................................................................... 14 1.1.2. Trafostanica (TS) ......................................................................................................................................... 14 1.1.3. Interna prometna mreža i parkirališta .......................................................................................................... 14 1.1.4. Zaštitno zelenilo........................................................................................................................................... 14 1.1.5. Parkovi......................................................................................................................................................... 15 1.1.6. Ostale zelene površine ................................................................................................................................ 15 1.2. Površina infrastrukturnih sustava za lokaciju trafostanice (TS).................................................................... 15 1.3. Površina infrastrukturnih sustava za lokaciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i crpne stanice (IS) 15 2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA .... 15 2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti) ................................. 15 2.1.1. Veličina i oblik građevnih čestica ................................................................................................................. 15 2.1.2. Izgrađenost i iskorištenost ........................................................................................................................... 15 2.1.2.1. Građevne čestice gospodarske namjene..................................................................................................... 15 2.1.2.2. Građevne čestice infrastrukturnih sustava................................................................................................... 16 2.2. Namjena građevina...................................................................................................................................... 16 2.3. Smještaj građevina na građevnim česticama............................................................................................... 17 2.4. Oblikovanje građevina ................................................................................................................................. 17 2.5. Uređenje građevnih čestica ......................................................................................................................... 17 2.5.1. Čestice gospodarskih građevina.................................................................................................................. 17 2.5.2. Čestica trafostanice ..................................................................................................................................... 17 2.5.3. Čestica infrastrukturnih sustava - uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i crpne stanice......................... 17 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I

TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM............................................................... 18 3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže............................................................. 18 3.2. Zadovoljenje parkirališnih potreba ............................................................................................................... 18 3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže ......................................................... 18 3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i

drugih javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, opskrba plinom, opskrba toplinskom energijom, elektroopskrba i javna rasvjeta) ..................................................... 19

4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA ............................................................... 20 5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA .......................... 20 6. UVJETI I NAČIN GRADNJE ....................................................................................................................... 20 6.1. Gospodarske građevine............................................................................................................................... 20 6.2. Trafostanice ................................................................................................................................................. 20 6.3. Portirnice...................................................................................................................................................... 20



7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI............................................................................................................... 20

8. MJERE PROVEDBE PLANA ...................................................................................................................... 21 9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ........................................................ 21 9.1. Mjere zaštite okoliša .................................................................................................................................... 21 9.2. Zaštita od potresa ........................................................................................................................................ 21 9.3. Zaštita od požara ......................................................................................................................................... 21 9.4. Zaštita od eksplozija .................................................................................................................................... 22 9.5. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti ......................................................................... 22 KARTOGRAFSKI PRIKAZI:

1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA ........................................................................................1:1000 2. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA.....1:1000 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA .................................................1:2000 4.1. UVJETI GRADNJE..................................................................................................................1:1000 4.2. UVJETI GRADNJE - PARCELACIJA......................................................................................1:1000 5. PRESJECI .................................................................................................................................1:500 PRILOZI:

- IZVODI IZ URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA PODUZETNIČKE ZONE KRIŽ 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA...........................................................................1:2000 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA .........................1:2000 3.1. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA..........................................1:2000 3.2. OBLICI KORIŠTENJA PROSTORA.................................................................................1:2000 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.............................................................................................1:2000


Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. 2006. g. 1

I OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

Ovaj elaborat izrađen je na temelju ugovora br. 2/52-2005 od 8.6.2005. sklopljenog između Općine Križ i Urbanističkog zavoda grada Zagreba d.o.o. Osnova za izradu Detaljnog plana uređenja poduzetničke zone Križ (u daljnjem tekstu Plana) je Program mjera za unapređenje stanja u prostoru na području Općine Križ (Glasnik Zagrebačke županije br. 23/05.) i Urbanistički plan uređenja poduzetničke zone Križ. Elaborat je izrađen u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04) i Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04 i 45/04). Elaborat se izrađuje kao podloga za izradu projektne dokumentacije za izgradnju građevina gospodarske namjene u jugoistočnom dijelu nove gospodarske zone u Općini Križ.

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana

Područje obuhvata Plana dio je gospodarske zone Križ određenog u mjerilu 1:5000 u okviru Prostornog plana uređenja Općine Križ. Površina mu iznosi oko 27 ha. Obuhvat Plana nalazi se u jugozapadnom dijelu naselja Križ, u području nove gospodarsko-poduzetničke zone, između glavne magistralne pruge i nove ceste koja prolazi sredinom zone. Područje obuhvata nalazi se uz planirani čvor "Križ" – spoj na državnu autocestu D4, tako da formira novi ulaz na područje Općine Križ. S obzirom na predviđenu namjenu, postojeća parcelacija se mijenja tako da se od postojećih čestica formira pet novih čestica. Tri su za gospodarsko-skladišnu namjenu, a ostale za komunalnu infrastrukturu.

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti

Prostor je u cijelosti neizgrađen. Unutar prostornog obuhvata nema kvalitetnog visokog zelenila, već prevladavaju poljoprivredne površine i livade. Ambijentalnu vrijednost predstavlja smještaj zone podno jugozapadne padine brežuljka na kojem se nalazi naselje Križ i položaj nasuprot čvora na autocesti Zagreb - Slavonski Brod, te blizina magistralne željezničke pruge Zagreb - Vinkovci.

POGLED NA PODUZETNIČKU ZONU S JUGA



1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost

1.1.2.1. Prometna opremljenost

Unutar područja obuhvata danas se nalaze poljoprivredne površine, a pristup je moguć preko postojećih poljskih puteva i gradilišta nove ceste. U tijeku je gradnja pristupne prometnice kao dijela nove ceste što će povezivati zonu s postojećom cestom u Maloj Hrastilnici i sa čvorom na autocesti.

1.1.2.2. Telekomunikacijska i komunalna opremljenost

Unutar područja obuhvata još nema komunalne infrastrukture.

OTVORENI LATERALNI KANAL I CESTA KRIŽ - MALA HRASTILNICA

1.1.3. Obveze iz Urbanističkog plana uređenja poduzetničke zone Križ

Plan šireg područja za obuhvat ovog DPU-a je Urbanistički plan uređenja poduzetničke zone Križ.

U nastavku su sažeto interpretirane obaveze što proizlaze iz kartografskih prikaza i odredbi UPU-a poduzetničke zone Križ.

Obuhvat Plana je dio nove poduzetničke zone Križ za koju je istovremeno izrađen Urbanistički plan uređenja. U njemu su određene granice ovog DPU-a. U odredbama za provođenje su dane sljedeće obaveze: Uvjeti smještaja i način gradnje 1. Na građevnoj čestici može biti više građevina koje čine tehnološko-funkcionalnu cjelinu.

Maksimalna visina sljemena građevine je 16 m, a najveća etažnost je P+2+potkrovlje. Tehnološki uvjetovani dijelovi građevine te antenski stupovi mogu biti viši od onih označenih na kartografskom prikazu.

2. Građevine mogu imati više etaža podruma. Najviša kota poda prizemlja je 120 cm od kote konačno uređenog terena.

3. Građevna čestica mora imati neposredan pristup s planiranih javno prometnih površina. Iznimno se mogu formirati i nove ulice unutar zone gospodarske namjene, a njihova širina mora biti najmanje 16 m.

4. Površina nove građevne čestice gospodarske namjene može biti minimalno 1000 m2. Najveća površina nije ograničena.

5. Najmanja širina građevne čestice gospodarske namjene na regulacijskom i građevnom pravcu je 20 m.



6. Najveća izgrađenost građevne čestice u zonama I-1 i I-2 može biti 40% (kig = 0.4), a u zonama I-3, I-4, I-5 i T 80% (kig = 0.8).

7. Koeficijent iskorištenost građevne čestice u zonama I-1 i I-2 može biti kis = 1,5, a u zonama I-3, I-4, I-5 i T kis = 2,0.

8. Najmanja udaljenost građevina od regulacijske linije mora biti 6 m, a od ruba susjedne građevne čestice minimalno 6 m ili h.

9. U zonama I-1 i I-2 minimalno 20%, a u zonama I-3, I-4, I-5 i T minimalno 10% površine građevne čestice mora biti uređeno kao zelena površina na prirodnom terenu. Uz regulacijski pravac obavezna je sadnja drvoreda, osim uz magistralne plinovode.

10. Oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica mora biti zasnovano na visokim oblikovnim i gradbenim standardima. Sva pročelja građevina moraju se kvalitetno oblikovati.

11. Svi neizgrađeni dijelovi građevne čestice moraju imati riješeno kvalitetno parterno hortikulturno uređenje.

12. U svim zonama treba kod uređenja građevnih čestica voditi računa o tome da se zelenilo nastavlja i stvara dojam cjelovitih površina neovisno o granici građevne čestice.

13. U postupku traženja lokacijske dozvole za objekte u zonama I-3, I-4, I-5 i T uz koridor postojećih plinovoda moraju se tražiti uvjeti od Plinacro-a.

Promet u mirovanju Parkirališne i garažne potrebe za sve sadržaje na građevnoj čestici u potpunosti se zadovoljavaju na toj građevnoj čestici. Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta na građevnoj čestici građevine ovisi o vrsti i namjeni prostora u građevini, a određuje se na 1000 m2 bruto izgrađene površine, u skladu s normativima određenim PPU Općine Križ kako slijedi:

15 PM/1000 m2 BRP proizvodne namjene 5 PM/1000 m2 BRP za skladišta

Minimalne dimenzije stajanki za parkiranje osobnih vozila su 2,5 m × 5,0 m. Od sveukupnog broja parkirališno-garažnih mjesta potrebno je osigurati min. 5% stajanki odnosno najmanje 1 PM za potrebe invalidnih osoba na svim parkiralištima.

1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora

Neposredna blizina željezničke pruge i autoceste s planiranim čvorištem osigurava izuzetno dobru prometnu povezanost područja obuhvata Plana s naseljem Križ, ostalim naseljima Općine te Gradom Zagrebom, što pruža velike mogućnosti za razvoj unutar obuhvata Plana, kao i cijelog područja planirane gospodarske zone.

Cilj izrade Plana je formiranje gospodarsko-poslovnog kompleksa u novoj poduzetničkoj zoni Općine Križ te omogućavanje formiranja građevnih čestica za gradnju skladišno-poslovnih građevina.

PRILAZ ZONI IZ NASELJA KRIŽ



2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta

Predviđena izgradnja je koncipirana kao mogućnost formiranja tri građevne čestice za slobodnostojeće građevine velikih horizontalnih gabarita i relativno male visine. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice gospodarske namjene je Kig = 0.4, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti je Kis = 0,6.

2.2. Detaljna namjena površina

Namjena površina unutar prostora obuhvata prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA. Formirane su tri nove građevne čestice za gospodarsku namjenu. Za potrebe građevina planira se izgradnja tri nove transformatorske stanice. Transformatorska stanica za česticu I3 smještena je u samoj građevini, dok su za druge dvije čestice transformatorske stanice planirane izvan građevina, uz internu prometnicu. Pristup novoformiranim česticama planiran je s pristupne ceste, koja se nalazi južno od zone obuhvata Plana. Unutar pojedinih čestica predviđaju se kružne interne prometnice s parkirališnim mjestima za osobne automobile i kamione te prostorima za utovar – istovar robe. Unutar svake čestice planirane su uređene parkovne površine, a rubno zaštitne zelene površine prema okolnim prometnicama i susjednim područjima. Uz pristupnu cestu, u funkciji cijele poduzetničke zone, planirane su dvije građevne čestice za komunalnu infrastrukturu: jedna za smještaj transformatorske stanice TS 35/10(20) kV i jedna za smještaj uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, crpne stanice i drugih infrastrukturnih postrojenja ako se za njih ukaže potreba.

PRISTUPNA CESTA GOSPODARSKE ZONE – POGLED S JUGOISTOKA



2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina

Tablica 1. PREGLED NAMJENE POVRŠINA

Oznaka čestice Namjena Površina čestice

ha %

I1 GOSPODARSKA - POSLOVNO-SKLADIŠNA 10,12 37,48 I2 GOSPODARSKA - POSLOVNO-SKLADIŠNA 4,89 18,11 I3 GOSPODARSKA - POSLOVNO-SKLADIŠNA 11,72 43,41 TS INFRASTRUKTURNA POVRŠINA 0,06 0,22 IS INFRASTRUKTURNA POVRŠINA 0,21 0,78 ∑ UKUPNO OBUHVAT 27,00 100

Tablica 2. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA ČESTICA GOSPODARSKIH GRAĐEVINA S

ISKAZOM PROSTORNIH POKAZATELJA ZA GUSTOĆU IZGRAĐENOSTI I ISKORISTIVOSTI

Struktura bruto razvijenih površina Površina čestice

Max. tlocrtna

izgrađenost Poslovna namjena Skladišta Portirnica TS UKUPNO

Oznaka čestice

ha m2

Koeficijent izgrađenosti (max. tlocrtna izgrađenost /

površina čestice) kig m2 m2 m2 m2 m2

Koeficijent iskoristivosti (BRP ukupno /

površina čestice) kis

I1 10,12 40.240 0,40 2.000 39.200 15 25 41.240 0,41 I2 4,89 19.540 0,40 1.000 19.000 15 25 20.040 0,41 I3 11,72 45.916 0,39 2.000 44.900 16 46.916 0,40

∑ 26,73 105.696 5.000 103.100 46 50 108.196 Napomena: - koeficijenti se odnose samo na nadzemne etaže. - tlocrtna i bruto razvijena površina su maksimalne, nadzemne površine. Na kartografskom prikazu 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA označena je namjena korištenja pojedinih dijelova prostora na građevnim česticama gospodarske namjene. Odnos tlocrtne izgrađenosti, površine zelenila i površine internih prometnica na njoj prikazan je u tablici 3. Tablica 3. PODACI O TLOCRTNOJ IZGRAĐENOSTI ZA ČESTICE GOSPODARSKE NAMJENE

Tlocrtna površina pod građevinama

Uređene zelene površine Interne prometnice Ukupna površina

čestice Oznaka čestice ha % ha % ha % ha %

I 1 4,02 39,7 2,83 28,0 3,27 32,3 10,12 100,0 I 2 1,95 39,9 1,21 24,7 1,73 35,4 4,89 100,0 I 3 4,59 39,2 2,73 23,3 4,40 37,5 11,72 100,0

Vidljivo je da je tlocrtna izgrađenost unutar granica određenih Prostornim planom uređenja Općine (40%), a da je površina zelenila veća od minimalnih 20%.



2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža 2.3.1. Prometnice

Pristup na čestice u dijelu poduzetničke zone obuhvaćenim ovim Planom omogućen je na tri mjesta s glavne pristupne prometnice, koja se gradi južno od obuhvata plana uzduž cijele zone. Unutar koridora glavne sabirne prometnice predviđen je kolnik širine 7,0 m, obostrani razdjelni pojasevi zelenila širine 1,5 m, obostrani nogostupi širine 1,5 m i obostrani pojasevi zelenila do regulacijskih linija. Širina kolnih priključaka od pristupne prometnice do građevnih čestica skladišta predviđenih ovim Planom iznosi 13,5 m za "I3", a po 16,5 za "I1" i "I2". Unutar tih koridora predviđen je kolnik širine 10,5 m odnosno 13,5 m i obostrani nogostupi širine 1,5 m. Na građevnim česticama predviđenim za izgradnju objekata planirana je interna mreža prometnica, kao i potreban broj parkirališnih mjesta za osobne automobile i kamione. Broj parkirališnih mjesta za osobne automobile na pojedinoj građevnoj čestici određen je prema kriteriju 15 PM/1000 m2 BRP-a za poslovnu namjenu i 5 PM/1000 m2 BRP-a za skladišta.

Tablica 4. IZRAČUN POTREBNIH PARKIRALIŠNO-GARAŽNIH MJESTA

Poslovna namjena (15 PM/1000 m2 BRP-a)

Skladišta (5 PM/1000 m2 BRP-a)

Oznaka građevne čestice BRP m2 Potrebno PM BRP m2 Potrebno PM

Potrebno ukupno

PM

Planirano ukupno

PM I1 2.000 30 39.200 196 226 229 I2 1.000 15 19.000 95 110 112 I3 2.000 30 44.900 225 255 257 ∑ 5.000 75 103.100 516 591 598

Najmanje 5% parkirališnih mjesta na parkiralištima osigurano je za vozila invalida.

S obzirom da su na građevnim česticama predviđena skladišta, na svakoj građevnoj čestici osiguran je potreban broj parkirališnih i utovarno-istovarnih mjesta za kamione. Tako je na građevnoj čestici "I1" predviđeno 144 parkirališnih mjesta, na građevnoj čestici "I2" 47 parkirališnih mjesta, a na građevnoj čestici "I3" 170 mjesta za kamione.

2.3.2. Telekomunikacijska mreža

Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK) bit će položena u glavnoj sabirnoj prometnici, a građevine unutar područja ovog Plana priključit će se na nju. Trase telefonske kanalizacije do planiranih građevina predviđene su u koridoru pristupnih prometnica. Za gradnju (DTK) mreže koristit će se tipski montažni betonski zdenci, a kabeli će se uvlačiti u PVC cijevi. Na svakoj građevnoj čestici u objektu predviđeno je do 20 priključaka. Položaj priključka je planom određeno tako da zahtjeva najkraću trasu. Za ove objekte nadležni distributer odredit će uvjete priključenja pri izradi glavnog projekta.

2.3.3. Komunalna infrastrukturna mreža

Unutar područja Plana u svim komunikacijama osiguran je prostor za polaganje vodova komunalne infrastrukture. Sve vodove komunalne infrastrukture treba u pravilu položiti u sredinu planiranih pojaseva, a poprečna križanja i prijelaze izvoditi u zoni križanja uz potrebnu zaštitu EE i TK kabela. U kartografskom prikazu br. 2. ucrtan je raspored vodova komunalne infrastrukture čime je ujedno i određen njihov međusobni raspored duž pružanja njihovih trasa. - Odvodnja - Sustav javne odvodnje predviđen je kao razdjelni, što znači odvodnju sanitarnih i otpadnih voda posebno od oborinskih voda.



Sanitarne i otpadne vode s područja ovog Plana odvodit će se nepropusnom kanalizacijom do glavnog kolektora položenog unutar koridora glavne pristupne prometnice, te dalje njime preko crpne stanice do planiranog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koji se nalazi u istočnom dijelu obuhvata Plana. Crpna stanica i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda planirani su na zasebnoj čestici u jugoistočnom dijelu područja obuhvata na površini od 0,21 ha. Na njoj je moguće smjestiti i druga slična infrastrukturna postrojenja ako se za njih ukaže potreba. Oborinske vode s kolnih površina, parkirališta i građevina odvodit će se posebnom mrežom kanala sa svake građevne čestice do otvorenog kanala u glavnoj sabirnoj prometnici, ali tek nakon separacija ulja i masti u separatoru predviđenom na građevnim česticama zgrada. Odvodnja krovnih voda ne mora biti preko separatora. Kanalizacijska mreža mora biti izvedena nepropusno, što se treba dokazati odgovarajućim atestima. U planu su ucrtane trase svih kanala.

• priključni vodovi odvodne mreže moraju biti ukopani najmanje 80,0 cm ispod površine tla • spajanje na javnu odvodnu mrežu vrši se preko revizijskog okna čija kota dna mora biti

viša od kote dna kanala odvodne mreže na koju se okno spaja

Dio otpadnih voda iz gospodarskih građevina i površina koje mogu imati nepovoljan utjecaj na okoliš moraju se obraditi prije upuštanja u kanalizacijski sustav. Način obrade otpadnih voda utvrđuje se u tehnološkom projektu. - Vodoopskrba - Unutar koridora glavne pristupne prometnice kroz poduzetničku zonu predviđena je izgradnja vodoopskrbnog cjevovoda profila φ225 mm na koji će se priključiti novoformirane građevne čestice. Priključkom na vodovodnu mrežu omogućit će se na svakoj građevnoj čestici dovoljan tlak i protok vode, čime će se zadovoljiti zahtjevi spram zaštite od požara. Iz istog razloga predviđena je izgradnja cjevovoda na građevnim česticama tako da čine zatvoreni prsten. Istovremeno s izgradnjom vodovodne mreže treba izgraditi i vanjsku hidrantnu mrežu. Hidranti su predviđeni s razmakom ne većim od 80 m. • priključni vodovi vodovodne mreže moraju biti ukopani najmanje 80,0 cm ispod površine tla • spajanje na javnu vodovodnu mrežu vrši se preko revizijskog okna u kojem je montiran

vodomjer • revizijsko okno mora biti smješteno na lako dostupnom mjestu, svijetlog otvora najmanje

80×80 cm.

Planirani vodoopskrbni cjevovod φ 160 mm osigurat će dovoljne količine sanitarne i protupožarne vode. Vodoopskrbne cjevovode treba polagati na dubinu od 1,2 - 1,5 m u pojasu predviđenom za vodovod. - Plinoopskrba - Opskrbni srednjetlačni plinovod φ 160 mm planiran je unutar koridora glavne pristupne prometnice i na njega će se priključiti planirane građevine. Priključke se preporuča izvesti polietilenskim cijevima i fitinzima kvalitete PE 100 klase SDR 11. na dubini minimalno 1,2 m nadsloja iznad plinoopskrbnog cjevovoda u pojasu predviđenom za plinovod. - Elektroopskrba - Napajanje električnom energijom planiranih sadržaja u cijeloj poduzetničkoj zoni, pa tako i unutar granica ovog Plana predviđeno je iz nove transformatorske stanice TS 35/10(20) kV - Križ, za čiju izgradnju je osigurana građevna čestica veličine 30,0 m × 20,0 m u zapadnom dijelu područja obuhvata. U koridorima svih prometnica osigurani su pojasevi za polaganje elektroenergetskih kabela svih potrebnih razina napona, kao i kabela javne rasvjete.



Planirano vršno opterećenje za građevne čestice "I1" i "I3" iznosi cca 1400 kW, a za građevnu česticu "I2" cca 800 kW.

Zbog toga je za opskrbu električnom energijom građevina unutar područja ovog Plana predviđena izgradnja tri trafostanice instalirane snage 2×1000 kVA. Jedna je u prizemlju uredskog dijela zgrade na čestici "I3", a druge dvije izvan građevina uz interne prometnice na česticama "I2" i "I1". Polaganje elektroenergetskih kabela neovisno o naponskoj razini predviđeno je izvan kolnih površina. Sve kabele treba postavljati 0,8 m ispod kote terena, a na mjestima poprečnih prijelaza kolnih površina kabele treba polagati u zaštitne cijevi. - Vanjska rasvjeta - Sve prometne površine treba rasvijetliti javnom rasvjetom odgovarajućeg intenziteta. Oblik i visinu stupova javne rasvjete treba uskladiti s planiranom izgradnjom prostora.

POGLED NA ZONU S JUGA

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina 2.4.1. Uvjeti i način gradnje

Unutar područja obuhvata Plana predviđa se izgradnja velikogabaritnih slobodnostojećih građevina gospodarske namjene te izgradnja internih prometnica i pripadajućih parkirališnih prostora. Sve tri građevine planirane su većim dijelom kao skladišni prostori prizemne visine. Na manjem dijelu površine su poslovno - upravni prostori visine prizemlje i kat. Gradivi dio čestice s oznakom "I1" ima površinu od 40.200 m2, od toga se 39.200 m2 predviđa za skladište, a 1.000 m2 za upravno - poslovni dio. Na čestici "I2" površina gradivog dijela čestice iznosi 19.500 m2, od toga 19.000 m2 za skladište, a 500 m2 za upravno - poslovni dio. Kod čestica "I1" i "I2" obje namjene su unutar istog volumena. Površina gradivog dijela čestice s oznakom "I3" je 45.900 m2, s tim da je poslovno-upravna zgrada tlocrtne površine 1.000 m2 odvojena od osnovnog gabarita skladišta, koje ima površinu od 44.900 m2. Dozvoljena visina sljemena 16 m. Duž duljih stranica skladišta, gotovo cijelom dužinom, predviđena su parkirališno-utovarno-istovarna mjesta za kamione. Ulazi u građevine smješteni su sa strane pristupne ceste, s tim da kod građevina "I1" i "I2" glavni ulaz mora biti smješten unutar zelene površine označene na kartografskom prikazu 4.1. UVJETI GRADNJE. Prilikom izrade projektne dokumentacije treba detaljno riješiti uređenje parkirališno-pješačkih površina na način da se poštuju norme iz Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje nastajanja arhitektonskih barijera. Na kartografskom prikazu 4.1. označen je položaj obaveznog građevinskog pravca, položaji pristupa na građevne čestice s javno-prometnih površina te organizacija internog prometa i parkiranja. Na kartografskim prikazima su označene maksimalne dimenzije svake građevine.



2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Unutar područja obuhvata ne postoje građevne ili prirodne posebnosti koje su pod zaštitom ili koje zahtijevaju poseban tretman odnosno zaštitu.

2.5. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 2.5.1. Mjere zaštite okoliša

Prilikom gradnje i korištenja građevina potrebno je osigurati sve mjere zaštite okoliša. Zelene površine i zelene pojaseve uz prometnice treba zasaditi kvalitetnim visokim zelenilom, te ih parkovno urediti.

Za grijanje prostorija u građevinama te pripremu tople vode kao energent će se koristiti plin. Kotlovnice se mogu graditi u prizemlju ili na krovu zgrada.

Zagađenje podzemnih voda i tla treba spriječiti izgradnjom nepropusne kanalizacijske mreže. Obavezna je ugradnja dodatnih pročistača (mastolovaca, hvatača ulja i sl.) prije upuštanja otpadnih voda u sustav kanalizacije kako za otpadne vode proizvedene unutar građevine tako i za oborinske vode pješačkih i kolnih površina.

Zaštitu tla od zagađenja otpadom riješit će se sistemom izdvojenog i organiziranog sakupljanja i odvoženja otpada. Centralno odlagalište otpada treba dimenzionirati tako da zadovoljava dnevne potrebe svake građevne čestice pri čemu voditi računa o odvajanju različitih vrsta otpada radi recikliranja (staklo, PET ambalaža, karton, metal, aluminij, biološki otpad). Prostor za kontejnere odredit će se projektnom dokumentacijom.

U cilju zaštite i očuvanja vrijednosti okolnog područja potrebno je sve građevne čestice opremiti na način da svojim djelovanjem (buka, blještavo svjetlo, zagađenje zraka, neugodan miris i sl.) ne ugrožavaju okolne sadržaje.

Prilikom projektiranja treba predvidjeti mjere zaštite od buke, tj. spriječiti širenje prekomjerne buke iz poslovnog kompleksa u okoliš, a isto tako iz okoliša u poslovne prostore. Prilikom projektiranja treba poštovati Zakon o zaštiti od buke (Narodne novine br. 20/03), Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine br. 37/90) i normu HRN U.J6.201/1989 Akustika u zgradarstvu (Narodne novine br. 53/91 I 55/96).

2.5.2. Mjere zaštite od potresa, požara i eksplozije

Područje se nalazi u VIII potresnoj zoni. Planirane građevine statički trebaju zadovoljiti uvjete koje zahtijevaju propisi za ovu potresnu zonu. Građevine treba projektirati tako da se svede na najmanju moguću mjeru šteta nastala potresom ili ratnim razaranjem.

Pri projektiranju i izgradnji niskotlačnog plinovoda i priključaka moraju se poštivati minimalne sigurnosne udaljenosti (svijetli razmak od postojećih i planiranih instalacija i građevina).

Minimalne sigurnosne udaljenosti niskotlačnog plinovoda (svijetli razmak) od postojećih i projektiranih instalacija i objekata iznose: − po vertikali kod križanja s ostalim instalacijama 0,5 m − po horizontali pri paralelnom polaganju instalacija 1,0 m − stupovi (javne rasvjete)

o do 6 m visine 1,0 m o preko 6 m visine 1,5 m

− kanalska okna (telekomunikacije, kanalizacija, vodovod) 1,0 m − debla visokog raslinja 1,5 m − obod grmolikog raslinja 0,5 m − transformatorska stanica 5,0 m − zgrade i ostali objekti 2,0 m



Za priključke građevina vrijedi isto što i za pripadajuće plinovode s time da je kod paralelnog vođenja uz zgrade minimalna sigurnosna udaljenost 2,0 m. Iznimno, kod križanja plinovodnih priključaka s ostalim instalacijama dozvoljeno je da udaljenost po vertikali (svijetli razmak) bude minimalno 0,15 m, ali uz primjenu zaštite jedne od instalacija zavisno o vrsti instalacije (plastična ili čelična zaštitna cijevi, barijera od opeka ili betonskih cijevi odnosno polucijevi) i uz suglasnost vlasnika druge instalacije.

Iznimno, na dionicama do cca 5-10 m dozvoljeno je pri paralelnom polaganju da horizontalna udaljenost (svijetli razmak) plinovodnih priključaka od drugih instalacija i kanalskih okana bude minimalno 0,5 m, a uz posebne mjere zaštite jedne od instalacija, zavisno o vrsti instalacije (plastična ili čelična zaštitna cijevi, barijera od opeke ili betonskih cijevi odnosno polucijevi) i uz suglasnost vlasnika druge instalacije.

Krajevi zaštitne cijevi ili zaštitne barijere moraju biti na udaljenosti od instalacija, okana ili objekata određenih kao minimalne sigurnosne udaljenosti.

Sve mjere sigurnosti i zaštite predviđene Zakonom i drugim propisima treba u cijelosti primijeniti pri izradi glavnog i izvedbenog projekta plinovoda.

Plinoopskrbni cjevovodi načelno trebaju biti ukopani s min. nadslojem od 1,0 m ispod površine odnosno nivelete kolnika prometnice.







Položaj građevina unutar građevnih čestica je takav da omogućuje pristup vatrogasnim vozilima svim stranama svake građevine.

S obzirom na to da će zgrade biti prizemne, a samo manji dio jednokatni s visinom poda kata manje od 4 m od visine okolnog tla, u skladu s odredbama članka 1a. Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe1, njih se ne mora osigurati.

Za gašenje požara koristit će se nadzemni hidranti na udaljenosti ne većoj od 80 m kako je to prikazano na kartografskom prikazu br. 2. i to cjevovodima minimalno φ 150 mm koji će omogućiti odgovarajući protok vode za protupožarne potrebe. Planiranu hidrantsku mrežu treba izvesti prema Pravilniku o tehničkim normativima za vanjsku i unutarnju hidrantsku mrežu.

2.5.3. Mjere zaštite od ratnih opasnosti

S obzirom na skladišnu namjenu građevina poslovnog kompleksa te malog broja zaposlenih ne predviđa se izgradnja skloništa. Prostornim plana uređenja općine Križ je određeno da se skloništa treba graditi u naseljima s više od 2000 stanovnika.

1 NN 35/94, 55/94 i 142/03.



II ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Planom je određena namjena površina građevnih čestica sljedeće namjene: - gospodarska (I) - površina infrastrukturnih sustava za lokaciju trafostanice (TS) - površina infrastrukturnih sustava za lokaciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i

crpne stanice (IS)

U kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA označena je namjena svih sadržaja u obuhvatu Plana po svom položaju u prostoru. To su:

- građevine gospodarske namjene (I) – skladišta i uredi - interne prometnice i parkirališta - zaštitne zelene površine - parkovne površine - ostale zelene površine - trafostanice (TS) - površine infrastrukturnih sustava (IS)

Sve namjene građevnih čestica su određene oblikom i oznakom na kartografskom prikazu br.1., a površinom u tablici.

1.1. Građevne čestice gospodarske namjene (I)

Tri građevne čestice gospodarske namjene zauzimaju najveći dio prostora. Površine su im: "I1" 10,12 ha, "I2" 4,89 ha i "I3" 11,72 ha; sveukupno 26,73 ha. Na njima je planirana gradnja i uređenje sljedećih prostora.

1.1.1. Gospodarska namjena (I)

Na svakoj čestici planirana je gradnja jedne građevine skladišno-poslovne namjene. Maksimalna tlocrtna površina po česticama iznosi: za "I1" 4,02 ha, "I2" 1,95 ha i "I3" 4,59 ha; sveukupno 10,56 ha.

1.1.2. Trafostanica (TS)

Za potrebe građevina gospodarske namjene planirana je gradnja 3 trafostanice, na svakoj čestici po jedna. Trafostanica na čestici "I3" smještena je u prizemlju uredskog dijela zgrade, a druge dvije izvan građevina gospodarske namjene uz interne prometnice.

1.1.3. Interna prometna mreža i parkirališta

Unutar čestica gospodarske namjene planirane su kružne interne prometnice s parkirališnim mjestima za osobne automobile i kamione. Kolnici su širine od 6 do 15 m, a na čestici "I3" u jednom dijelu 18 m. Planirana parkirališta za kamione su duž duljih strana građevina, a parkirališta za osobne automobile smještena su u blizini ulaza u građevine. Površina interne prometne mreže i parkirališta je: kod "I1" 3,27 ha, "I2" 1,73 ha i "I3" 4,40 ha; sveukupno 9,40 ha.

1.1.4. Zaštitno zelenilo

Za to zelenilo određen je prostor uz rubove građevnih čestica gospodarske namjene. Površine zaštitnog zelenila iznose: za "I1" 2,08 ha, "I2" 0,88 ha i "I3" 2,24 ha; sveukupno 5,20 ha.



1.1.5. Parkovi

Planom su određene parkovne površine u svakoj čestici jugozapadno od građevina. Površine parkovnih površina iznose: za "I1" 0,48 ha, "I2" 0,15 ha i "I3" 0,41 ha; sveukupno 1,04 ha.

1.1.6. Ostale zelene površine

Planirane su uz ulaze u građevine i uz parkirališta. Trebaju biti uređene s drvoredima uz prometnice, s pješačkim stazama i odgovarajućom opremom. Površine im iznose: za "I1" 0,27 ha, "I2" 0,18 ha i "I3" 0,08 ha; sveukupno 0,53 ha.

1.2. Površina infrastrukturnih sustava za lokaciju trafostanice (TS)

Uz koridor pristupne ceste na zapadnom rubu obuhvata Plana predviđen je smještaj nove transformatorske stanice. Površina čestice je 0,06 ha.

1.3. Površina infrastrukturnih sustava za lokaciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i crpne stanice (IS)

Planom se predviđa smještaj crpne stanice i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na zasebnoj građevnoj čestici u jugoistočnom dijelu područja obuhvata uz koridor pristupne ceste na kojoj je moguće smjestiti i druga slična infrastrukturna postrojenja ako se za njih ukaže potreba. Površina joj iznosi 0,21 ha.

2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

2.1.1. Veličina i oblik građevnih čestica

U kartografskom prikazu br. 1. određeni su uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina po namjenama i česticama. Najveći dio obuhvata čine tri čestice gospodarske namjene.

Formirane su još dvije čestice za infrastrukturne sustave, jedna za novu trafostanicu, druga za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i crpnu stanicu.

Za svaku česticu su određene dimenzije, oblik i površina. U tabelarnom prikazu su dane površine svake čestice, a na kartografskom prikazu njihov oblik.

2.1.2. Izgrađenost i iskorištenost

2.1.2.1. Građevne čestice gospodarske namjene

Izgrađenost i iskorištenost građevnih čestica je prikazana u tablici 1. Pri razradi projektne dokumentacije za građevnu dozvolu, kod svake građevine su moguća odstupanja za do 5%. Pri tom se ukupna izgrađenost na građevnoj čestici ne može mijenjati.



Tablica 1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA ČESTICA GOSPODARSKIH GRAĐEVINA S ISKAZOM PROSTORNIH POKAZATELJA ZA GUSTOĆU IZGRAĐENOSTI I ISKORISTIVOSTI

Struktura bruto razvijenih površina Površina čestice

Max. tlocrtna

izgrađenost Poslovna namjena Skladišta Portirnica TS UKUPNO

Oznaka čestice

ha m2

Koeficijent izgrađenosti (max. tlocrtna izgrađenost /

površina čestice) kig m2 m2 m2 m2 m2

Koeficijent iskoristivosti (BRP ukupno /

površina čestice) kis

I1 10,12 40.240 0,40 2.000 39.200 15 25 41.240 0,41 I2 4,89 19.540 0,40 1.000 19.000 15 25 20.040 0,41 I3 11,72 45.916 0,39 2.000 44.900 16 46.916 0,40

∑ 26,73 105.696 5.000 103.100 46 50 108.196 Napomena: - koeficijenti se odnose samo na nadzemne etaže. - tlocrtna i bruto razvijena površina su maksimalne, nadzemne površine.

Iz tablice 1. vidljivo je da će najveća površina biti ona za skladišta. Površine poslovne namjene - uredi čine puno manji dio ukupne tlocrtne izgrađenosti.

Na kartografskom prikazu 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA označena je namjena korištenja pojedinih dijelova prostora na građevnim česticama gospodarske namjene. Odnos tlocrtne izgrađenosti, površine zelenila i površine internih prometnica na njoj prikazan je u tablici 2.

Tablica 2. PODACI O TLOCRTNOJ IZGRAĐENOSTI ZA ČESTICE GOSPODARSKE NAMJENE

Tlocrtna površina pod građevinama

Uređene zelene površine Interne prometnice Ukupna površina

čestice Oznaka čestice ha % ha % ha % ha %

I 1 4,02 39,7 2,83 28,0 3,27 32,3 10,12 100,0 I 2 1,95 39,9 1,21 24,7 1,73 35,4 4,89 100,0 I 3 4,59 39,2 2,73 23,3 4,40 37,5 11,72 100,0

Vidljivo je da je tlocrtna izgrađenost unutar granica određenih Prostornim planom uređenja Općine (40%), a da je površina zelenila veća od minimalnih 20%.

2.1.2.2. Građevne čestice infrastrukturnih sustava

Nova trafostanica te uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i crpna stanica služit će cijeloj poduzetničkoj zoni.

2.2. Namjena građevina

U gospodarskoj zoni će se graditi 3 skladišne hale. Skladištiti se mogu različiti proizvodi. U pojedinim dijelovima hala mogu biti i hladnjače. U svakoj hali treba predvidjeti prostore za potrebe zaposlenih (uredi, garderobe, sanitarni prostori itd.). Oni mogu biti u prizemlju i na katu. U halama se ne mogu skladištiti eksplozivne tvari, opasne kemikalije, nafta i naftni derivati, opasni otpad kao niti sve one tvari koje mogu izazvati opasnost za okoliš.



2.3. Smještaj građevina na građevnim česticama

Smještaj građevina na građevnim česticama određen je na kartografskim prikazima.

Određene su: - Granice gradivog dijela čestice za svaku građevinu; - Namjena građevine i katnost; - Građevni pravac; - Mjesta mogućih položaja ulaza u građevinu; - Udaljenosti od rubova građevnih čestica.

Granice gradivog dijela čestice definirane su građevnim pravcem, dimenzijama građevina te udaljenostima od susjednih građevnih čestica. Unutar granica gradivog dijela čestice treba smjestiti tlocrt građevine, tj. vertikalnu projekciju svih zatvorenih prostora svih etaža. Temelji i drenaže mogu biti izvedeni tako da su podzemno izvan zone gradivog dijela čestice do max. 3 m. Iznimno nadzemni istaci iznad prizemlja mogu biti do najviše 2,0 m izvan granice gradivog dijela čestice.

2.4. Oblikovanje građevina

Na oblikovanje gospodarskih građevina je znatno utjecala namjena i racionalno korištenje skladišta kako po gabaritima tako i po tipologiji. Oblikovna obilježja su vidljiva iz kartografskih prikaza. Građevine gospodarske namjene treba izvesti na način da suvremenim oblikovanjem, materijalima i odnosom prema okruženju jasno ukazuje na sadržaje i namjenu same zone. Krovovi i pročelja mogu biti različitih boja materijala. Visina sljemena skladišta može biti najviše 16 m mjereno od završne kote interne prometnice. Na svakoj čestici uz ulaz u kompleks će se sagraditi portirnica tlocrtne površine do 16 m2 i visine do 3,5 m. Iznad nje i dijela prometnice može biti izvedena nadstrešnica visine do 6 m.

2.5. Uređenje građevnih čestica

2.5.1. Čestice gospodarskih građevina

Na građevnim česticama gospodarskih građevina su riješene sve potrebe za površinama za kretanje i parkiranje teretnih i osobnih automobila, površine za rad vatrogasnih vozila te hortikulturno uređene zelene površine. U zonama zelenila treba predvidjeti sadnju stabala. Ona uz interne komunikacije trebaju biti u formi drvoreda, a ona uz autocestu i uz željezničku prugu u gustim grupacijama. U zonama označenim kao parkovne površine treba predvidjeti prostore za šetnju i odmor. Čestica mora imati ogradu.

2.5.2. Čestica trafostanice

Prilaz na česticu je s pristupne ceste gospodarske zone. Čestica može biti ograđena. Uz ogradu treba posaditi tampon zelenila.

2.5.3. Čestica infrastrukturnih sustava - uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i crpne stanice

Na čestici se mogu smjestiti i druga slična infrastrukturna postrojenja ako se za njih ukaže potreba. Prilazi na česticu su s pristupne ceste. Čestica može biti ograđena. Uz ogradu treba posaditi tampon zelenila.



3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže

Pristup u poduzetničku zonu obuhvaćen ovim Planom omogućen je na tri mjesta s glavne pristupne prometnice koja se proteže uzduž cijele zone.

Pristup na građevne čestice "I1" i "I2" omogućen je preko kolnika širine 13,5 m i obostranih nogostupa širine 1,5 m, a na građevnu česticu "I3" preko kolnika širine 10,5 m i obostranih nogostupa širine 1,5 m.

Sve površine u osnovnoj razini koridora prometnica treba dimenzionirati na način i u širinama koje će omogućiti sigurno i nesmetano odvijanje prometa svih vrsta i u svim vremenskim razdobljima i uvjetima.

Kolnici svih prometnica trebaju biti asfaltirani i širine min. 7,0 m. S obzirom da moraju udovoljiti zahtjevima u pogledu osiguranja minimalnog osovinskog pritiska od 100 kN, gornji stroj svih prometnica kao i prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora biti izveden od nosivog sloja zbijenog kamenog materijala, cementom stabiliziranog nosivog sloja, gornjeg nosivog sloja i habajućeg sloja asfaltbetona.

U zonama križanja treba osigurati punu preglednost u svim privozima.

3.2. Zadovoljenje parkirališnih potreba

Parkirališne potrebe rješavat će se na svakoj građevnoj čestici sukladno namjeni, a prema potrebama iskazanim u tablici 3. Tablica 3. IZRAČUN POTREBNIH PARKIRALIŠNO-GARAŽNIH MJESTA

Poslovna namjena (15 PM/1000 m2 BRP-a)

Skladišta (5 PM/1000 m2 BRP-a)

Oznaka građevne čestice BRP m2 Potrebno PM BRP m2 Potrebno PM

Potrebno ukupno

PM

Planirano ukupno

PM I1 2.000 30 39.200 196 226 229 I2 1.000 15 19.000 95 110 112 I3 2.000 30 44.900 225 255 257 ∑ 5.000 75 103.100 516 591 598

Parkirališna mjesta za osobne automobile moraju se izvesti minimalnih dimenzija 5,0 m × 2,5 m, a za kamione 20,0 m × 3,5 m.

Najmanje 5% parkirališnih mjesta na javnim parkiralištima osigurano je za vozila invalida. Dimenzija im je 3 m × 5 m.

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

Distribucijsku telekomunikacijsku kanalizaciju treba izvesti unutar planiranih koridora putem tipskih zdenaca i PVC cijevi u koje će se uvlačiti telekomunikacijski kabeli različitog kapaciteta i namjene. Uz cijevi za planirane telefonske kapacitete potrebno je prilikom izgradnje nove DTK mreže shodno odredbama Zakona o telekomunikacijama postavit i minimalno dvije dodatne cijevi koje će se koristiti za prijenos radijskih, televizijskih i drugih signalnih kabela te položiti i dodatnu rezervnu cijev.

Treba projektirati i ugrađivati opremu prema važećim zakonskim propisima (Pravilnik o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture, Narodne novine br. 88/01).



3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, opskrba plinom, opskrba toplinskom energijom, elektroopskrba i javna rasvjeta)

Pod pojmom rekonstrukcije vodova komunalne infrastrukture podrazumijeva se: zamjena, povećanje kapaciteta, dopuna postojećih kapaciteta i izmještanje postojećih izgradnjom novih vodova.

Projektiranje i građenje vodova komunalne infrastrukture treba izvoditi uz uvažavanje svih zaštitnih mjera i postupaka propisanih za pojedinu vrstu infrastrukture. Svi priključci za potrebe kompleksa ovog Plana predviđaju se iz glavne pristupne prometnice s južne strane planiranih građevina. - Odvodnja Sustav javne odvodnje planiran je kao razdjelni a što znači da će se posebno odvoditi sanitarne i otpadne vode, a posebno oborinske vode. Kanalizaciju i sve kanalske priključke treba izvoditi vodonepropusno. U sustav javne odvodnje mogu se upuštati otpadne vode koje svojim sastavom odgovaraju odredbama propisa, a u protivnom treba obaviti predtretman (taložnice, hvatači ulja i masti i sl.). Površinsku odvodnju s prometnica, parkirališta i manipulativnih površina treba odvoditi oborinskom kanalizacijom preko separatora ulja i masti do otvorenog kanala. Za izgradnju crpne stanice i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda osigurana je posebna građevna čestica površine 2121 m2, na kojoj je moguće smjestiti i druga slična infrastrukturna postrojenja ako se za njih ukaže potreba. - Vodoopskrba Vodoopskrbna mreža treba osigurati sanitarne i protupožarne količine vode te imati izgrađenu vanjsku nadzemnu hidrantsku mrežu. Nadzemne hidrante treba projektirati i postavljati izvan prometnih površina do maksimalne međusobne udaljenosti od 80 m. Vodoopskrbnu mrežu treba projektirati prstenasto uz osiguranje dvostrane dobave vode u slučaju puknuća cjevovoda.

- Plinoopskrba Planom se određuje plinofikacija objekata zemnim plinom putem srednjetlačne mreže plinovoda. Plinovode treba projektirati i izvoditi na sigurnosnim udaljenostima i dubinama u skladu s važećim propisima. Zidne ormariće s plinskim regulacijskim uređajem treba postavljati na vanjskom zidu građevina, a u građevine se može uvoditi samo niski tlak. Za srednjetlačne plinovode treba koristiti polietilenske cijevi PEHD visoke gustoće.

Srednjetlačna plinovodna mreža treba biti projektirana i izgrađena u skladu s važećim propisima i projektnim zadatkom, a što se prije svega odnosi na minimalnu sigurnosnu udaljenost od građevina (2 m za srednjetlačne plinovode) i od drugih vodova komunalne infrastrukture (1 m).

- Elektroopskrba Elektroenergetske kabele neovisno od naponske razine i vrste potrošnje treba postavljati isključivo izvan kolnih površina. U tu svrhu su osigurane trase u nogostupima odnosno zelenim površinama. Svi elektroenergetski vodovi i vodovi javne rasvjete moraju biti položeni u zemlju (kablirani). Elektroenergetsku opskrbu omogućit će transformatorska stanica TS 35/10(20) kV za čiju izgradnju je osigurana građevna čestica dimenzija 30 m × 20 m, te transformatorske stanice TS 10(20)/0,4 kV opremljene u skladu sa standardima HEP-a, Elektre Križ instalirane snage minimalno 1 × 1000 kVA. Jedna transformatorska stanica je u prizemlju uredskog dijela zgrade, a druge dvije izvan građevina uz interne prometnice.

Sve prometnice i pješačke površine moraju biti osvijetljene postavljanjem visokih i niskih stupova javne eko rasvjete, u skladu s namjenom pojedinog prostora.



Boja svjetla treba biti što bliže dnevnom svjetlu kako bi se isključili negativni efekti iskrivljavanja pravih boja i tonova tih boja. Sve prometnice i prometne površine uključujući pješačke ulice i trgove trebaju biti rasvijetljeni u klasi javne rasvjete koja odgovara njihovoj prometnoj funkciji odnosno namjeni. Prema Preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom određena je klasa javne rasvjete C3 (M4) za kolnik i klasa P4 za pješačke staze.

4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

U području obuhvata plana nema javnih zelenih površina.

5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA

U obuhvatu plana nema posebno vrijednih izgrađenih cjelina i građevina.

6. UVJETI I NAČIN GRADNJE

6.1. Gospodarske građevine

Gradit će se kao slobodnostojeće građevine. Sve tri građevine planirane su većim dijelom kao skladišni prostori prizemne visine, s maksimalnom visinom sljemena 16 m. Na česticama "I1" i "I2" unutar istog gabarita mogu se izvesti u manjem dijelu poslovno - upravni prostori visine prizemlje i kat. Na čestici "I3" poslovno - upravna zgrada odvojena je od osnovnog gabarita skladišta. Kod sve tri gospodarske građevine građevinski pravac prema pristupnoj cesti je na istoj liniji. Dužim pročeljem orijentirane su u smjeru sjeverozapad - jugoistok. Duž duljih stranica skladišta, gotovo cijelom dužinom, predviđena su parkirališno-utovarno-istovarna mjesta za kamione. Visina poda prizemlja u skladištima može biti 120 cm iznad kote uređenog terena radi lakšeg istovara i utovara kamiona. Građevine mogu imati konzolne istake iznad ulaza. Ulazi u građevine smješteni su sa strane pristupne ceste, s tim da kod građevina "I1" i "I2" glavni ulaz mora biti smješten unutar zelene površine označene na kartografskom prikazu 4.1. UVJETI GRADNJE.

6.2. Trafostanice

Na česticama "I1" i "I2" gradit će se kao tipske građevine, slobodnostojeće. Mogu biti ograđene žičanom ogradom. Na čestici "I3" trafostanica je smještena u prizemlju uredskog dijela zgrade. Na zasebnoj čestici na sjeverozapadnom rubu obuhvata gradit će se nova trafostanica koja će opskrbljivati cijelu gospodarsku zonu.

6.3. Portirnice

Na česticama "I1" i "I2" portirnice su smještene u koridoru prilazne prometnice, a na čestici "I3" portirnica je uz istočnu stranu prilazne prometnice.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Unutar zone obuhvata nema zaštićenih ili evidentiranih i za zaštitu predviđenih prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina. Značajnu ambijentalnu vrijednost imat će novi parkovi, drvoredi i grupacije stabala u dijelu zone uz pristupnu cestu.



8. MJERE PROVEDBE PLANA

U skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju za zahvate unutar područja ovog plana ne izdaje se lokacijska dozvola. Dokumentacija za građevnu dozvolu treba biti u skladu s izvodom iz DPU-a za one zahvate za koje se prema odredbama Zakona o gradnji izdaje građevna dozvola.

Projekti građevina mogu imati pojedinačna odstupanja od programskih elemenata u planu za najviše 5%. U tablicama su dani podaci za bruto razvijene površine. Pri tome se ukupna tlocrtna izgrađenost i BRP na građevnoj čestici iskazana u planu ne može povećavati. U gabaritima odstupanja od zone izgradnje i građevne linije označenih na kartografskim prikazima mogu iznositi do 3 m radi temeljenja ili drugih elemenata građevina. Ukupni broj parkirališta označen na kartografskim prikazima se ne može smanjivati. Može se mijenjati odnos broja parkirališnih mjesta, ali tako da se ne stvori manjak na građevnoj čestici.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Mjere zaštite okoliša

Prilikom gradnje i korištenja građevina potrebno je osigurati sve mjere zaštite okoliša. Zelene površine i zelene pojaseve uz prometnice treba zasaditi kvalitetnim visokim zelenilom, te ih parkovno urediti. Za grijanje prostorija u građevinama te pripremu tople vode kao energent koristit će se plin. Kotlovnice se mogu graditi u prizemlju ili na krovu zgrada. Zagađenje podzemnih voda i tla treba spriječiti izgradnjom nepropusne kanalizacijske mreže. Obavezna je ugradnja dodatnih pročistača (mastolovaca, hvatača ulja i sl.) prije upuštanja otpadnih voda u sustav kanalizacije kako za otpadne vode proizvedene unutar građevine tako i za oborinske vode pješačkih i kolnih površina. Zaštitu tla od zagađenja otpadom riješit će se sistemom izdvojenog i organiziranog sakupljanja i odvoženja komunalnog otpada. Centralno odlagalište otpada treba dimenzionirati tako da zadovoljava dnevne potrebe poslovnog kompleksa planiranog kapaciteta pri čemu voditi računa o odvajanju različitih vrsta otpada radi recikliranja (staklo, PET ambalaža, karton, metal, aluminij, biološki otpad). U cilju zaštite i očuvanja vrijednosti okolnog područja potrebno je sve sadržaje kako poslovnog kompleksa tako i okolnog prostora opremiti na način da svojim djelovanjem (buka, blještavo svjetlo, zagađenje zraka, neugodan miris i sl.) ne ugrožavaju okolne sadržaje.

Prilikom projektiranja treba predvidjeti mjere zaštite od buke, tj. spriječiti širenje prekomjerne buke iz poslovnog kompleksa u okoliš, a isto tako iz okoliša u poslovne prostore. Prilikom projektiranja treba poštovati Zakon o zaštiti od buke (Narodne novine br. 20/03), Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine br. 37/90) i normu HRN U.J6.201/1989 Akustika u zgradarstvu (Narodne novine br. 53/91 I 55/96).

9.2. Zaštita od potresa

Područje se nalazi u VIII potresnoj zoni. Planirane građevine statički trebaju zadovoljiti uvjete koje zahtijevaju propisi za ovu potresnu zonu.

9.3. Zaštita od požara

Položaj građevina gospodarskog kompleksa je takav da omogućuje pristup vatrogasnim vozilima svim stranama svake građevine.



S obzirom na to da će zgrade biti prizemne, a samo manji dio jednokatni s visinom poda kata manje od 4 m od visine okolnog tla, u skladu s odredbama članka 1a. Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe2, njih se ne mora osigurati.

Za gašenje požara koristit će se nadzemni hidranti na udaljenosti ne većoj od 80 m kako je to prikazano na kartografskom prikazu br. 2. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA i to cjevovodima minimalno φ 150 mm koji će omogućiti odgovarajući protok vode za protupožarne potrebe. Planiranu hidrantsku mrežu treba izvesti prema Pravilniku o tehničkim normativima za vanjsku i unutarnju hidrantsku mrežu.

Treba osigurati i jasno označiti evakuacijske putove i osigurati odgovarajući broj protupožarnih prijenosnih aparata.

9.4. Zaštita od eksplozija

Pri projektiranju i izgradnji niskotlačnog plinovoda i priključaka moraju se poštivati minimalne sigurnosne udaljenosti (svijetli razmak od postojećih i planiranih instalacija i građevina). Minimalne sigurnosne udaljenosti niskotlačnog plinovoda (svijetli razmak) od postojećih i projektiranih instalacija i objekata iznose: − po vertikali kod križanja s ostalim instalacijama .....................0,5 m − po horizontali pri paralelnom polaganju instalacija .................1,0 m − stupovi ( javne rasvjete )

• do 6 m visine ...................................................................1,0 m • preko 6 m visine ..............................................................1,5 m

− kanalska okna (telekomunikacije, kanalizacija, vodovod) ......1,0 m − debla visokog raslinja .............................................................1,5 m − obod grmolikog raslinja ..........................................................0,5 m − transformatorske stanice ........................................................5,0 m − zgrade i ostali objekti ..............................................................2,0 m

Za priključke građevina na plinovode vrijedi isto što i za pripadajuće plinovode s time da je kod paralelnog vođenja uz zgrade minimalna sigurnosna udaljenost 2,0 m.

Iznimno, kod križanja plinovoda i priključaka građevina s ostalim instalacijama dozvoljeno je da udaljenost po vertikali (svijetli razmak) bude minimalno 0,15 m, ali uz primjenu zaštite jedne od instalacija ovisno o vrsti instalacije (plastična ili čelična zaštitna cijev, barijera od opeka ili betonskih cijevi odnosno polucijevi) i uz suglasnost vlasnika druge instalacije. Iznimno, na dionicama do cca 5-10 m dozvoljeno je pri paralelnom polaganju da horizontalna udaljenost (svijetli razmak) plinovoda i kućnih priključaka od drugih instalacija i kanalskih okana bude minimalno 0,5 m, a uz posebne mjere zaštite jedne od instalacija, ovisno o vrsti instalacije (plastična ili čelična zaštitna cijev, barijera od opeke ili betonskih cijevi odnosno polucijevi) i uz suglasnost vlasnika druge instalacije.

Krajevi zaštitne cijevi ili zaštitne barijere moraju biti na udaljenosti od instalacija, okana ili objekata određenih kao minimalne sigurnosne udaljenosti.

Sve mjere sigurnosti i zaštite predviđene Zakonom i drugim propisima treba u cijelosti primijeniti pri izradi glavnog i izvedbenog projekta plinovoda.

Plinoopskrbni cjevovodi načelno trebaju biti ukopani s min. nadslojem od 1,0 m ispod površine odnosno nivelete kolnika prometnice.

9.5. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

S obzirom na skladišnu namjenu građevina poslovnog kompleksa te malog broja zaposlenih ne predviđa se izgradnja skloništa. Prostornim plana uređenja općine Križ je određeno da se skloništa treba graditi u naseljima s više od 2000 stanovnika.

2 NN 35/94, 55/94 i 142/03.

Documents

DETALJNI PLAN UREĐENJA POZICIJE II PODUZETNIČKE ZONE … · postojećih poljskih puteva i gradilišta nove ceste. U tijeku je gradnja pristupne prometnice kao dijela nove ceste