Upload
others
View
17
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
DIPLOMSKI RAD
Aleksandar Mihajlović
Zagreb, 2016.
SVEUĈILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
DIPLOMSKI RAD
Mentor: Student:
Prof. dr. sc. Dragutin Lisjak, dipl. ing. Aleksandar Mihajlović
Zagreb, 2016.
Izjavljujem da sam ovaj rad izradio samostalno koristeći steĉena znanja tijekom studija i
navedenu literaturu.
Zahvaljujem se mentoru, prof. dr. sc. Dragutinu Lisjaku i zaposlenicima tvrtke Apin d.o.o.
na savjetima i pomoći prilikom izrade rada te svojoj obitelji i prijateljima na razumjevanju i
potpori prilikom izrade ovog rada i tijekom svog studija.
Aleksandar Mihajlović
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
SADRŢAJ:
1. UVOD ................................................................................................................................. 1
2. ODRŢAVANJE .................................................................................................................. 3
2.1. OSNOVE ODRŢAVANJA ......................................................................................... 3
2.2. STRATEGIJE ODRŢAVANJA .................................................................................. 5
2.2.1. Korektivno odrţavanje ......................................................................................... 6
2.2.2. Preventivno odrţavanje ........................................................................................ 6
2.2.4. Terotehnološki pristup .......................................................................................... 7
2.2.5. TPM – Cjelovito produktivno odrţavanje ............................................................ 7
2.2.6. Odrţavanje po stanju ............................................................................................ 7
2.2.7. Plansko odrţavanje ............................................................................................... 7
2.2.8. Ekspertni sustavi .................................................................................................. 8
2.2.9. Samoodrţavanje ................................................................................................... 8
2.3.2. Termovizija .......................................................................................................... 9
2.3.3. Ispitivanje ultrazvukom ........................................................................................ 9
2.3.4. Mjerenje vibracija .............................................................................................. 10
3. OSNOVE ZAŠTITE OD POŢARA ................................................................................. 11
4. OPĆENITO O STABILNIM SUSTAVIMA ZA GAŠENJE ........................................... 14
4.1. DELUGE SUSTAV ................................................................................................... 16
4.2. FM-200 SUSTAV ...................................................................................................... 17
4.3. GAŠENJE POMOĆU CO2 ........................................................................................ 19
4.4. ANSUL R-102 ........................................................................................................... 21
4.5. GAŠENJE VODENOM MAGLOM ......................................................................... 22
4.6. GAŠENJE PJENOM S KOMPRIMIRANIM ZRAKOM ......................................... 23
4.7. GENERATORI PLINA ............................................................................................. 24
5. SPRINKLER SUSTAVI ................................................................................................... 25
5.1. OPĆENITO O SPRINKLER SUSTAVIMA ............................................................ 25
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
5.2. DIJELOVI SPRINKLER SUSTAVA ....................................................................... 29
5.2.1. Sprinkler glava ................................................................................................... 29
5.2.2. Vodoopskrba sprinkler sustava .......................................................................... 31
5.2.3. Pumpe sprinkler sustava ..................................................................................... 33
5.3. VRSTE SPRINKLER SUSTAVA ............................................................................ 34
5.3.1. Mokri sprinkler sustavi ....................................................................................... 34
5.3.2. Suhi sprinkler sustavi ......................................................................................... 35
5.3.3. Sprinkler sustavi s predupravljanjem ................................................................. 36
5.4. IMPLEMENTACIJA SPRINKLER SUSTAVA PREMA VdS 4001 STANDARDU
37
6. ODRŢAVANJE SPRINKLER SUSTAVA ...................................................................... 42
6.1. OPĆENITO ............................................................................................................... 42
6.2. NAĈINI ODRŢAVANJA SPRINKLER SUSTAVA PREMA VdS ........................ 43
6.2.1. Dnevna kontrola ................................................................................................. 43
6.2.2. Tjedna kontrola .................................................................................................. 43
6.2.3. Mjeseĉna kontrola .............................................................................................. 44
6.2.4. Kvartalna kontrola .............................................................................................. 44
6.2.5. Polugodišnja kontrola ......................................................................................... 45
6.2.6. Godišnja provjera ............................................................................................... 46
6.2.7. Zamjenski sprinkleri ........................................................................................... 47
6.2.8. Procedure u sluĉaju neoperativnosti sprinkler sustava ....................................... 47
6.3. USPOREDBA STANDARDA NFPA 25 I VdS 4001 ............................................. 48
7. PRIMJER ODRŢAVANJA STABILNIH SUSTAVA ZA GAŠENJE ............................ 50
7.1. O PODUZEĆU I POGONU ...................................................................................... 50
7.2. OBJEKTI ODRŢAVANJA ....................................................................................... 51
7.2.1. Pumpna stanica ................................................................................................... 51
7.2.1.2. Provjera akumulatora .................................................................................. 53
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
7.2.1.3. Provjera filtera ulja, filtera nafte, filtera zraka i sredstva za odmrzavanje . 53
7.2.1.4. Podmazivanje pokretnih dijelova ................................................................ 55
7.2.2. Ventilska stanica ................................................................................................ 60
8. ZAKLJUĈAK ................................................................................................................... 64
Literatura .................................................................................................................................. 66
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
POPIS TABLICA:
Tablica 1. Klasifikacija ampula kod sprinklera [22] ................................................................ 30
Tablica 2. Gustoća nanošenja i površina djelovanja prema VdS za klase LH,OH i HHP ....... 38
Tablica 3. Linijska brzina širenja poţara prema materijalu ..................................................... 40
Tablica 4. Broj rezervnih sprinkler glavi.................................................................................. 47
Tablica 5. Usporedba VdS4001 i NFPA 25 s obzirom na uĉestalost pregleda ........................ 48
Tablica 6. Automatsko ispitivanje glavne pumpe .................................................................... 58
Tablica 7. Automatsko ispitivanje rezervne pumpe ................................................................. 58
Tablica 8. Karakteristiĉne vrijednosti protoka u cjevovodu s obzirom na postotak protoka ... 59
Tablica 9. Brojĉane vrijednosti rada glavne i rezervne pumpe ................................................ 59
Tablica 10. Karkateristike pjenila Fomtec ARC 3x3 ............................................................... 61
Tablica 11. Sprinkler stanice prema visini dobave vode u cjevovodu ..................................... 62
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
POPIS SLIKA:
Slika 1. Ţivotni ciklus opreme po fazama [1] ............................................................................ 4
Slika 2. Dijagram uĉestalosti kvarova po vrstama [1]................................................................ 4
Slika 4. Ultrazvuĉno mjerenje [1] .............................................................................................. 9
Slika 6. Poţarni trokut [5] ........................................................................................................ 11
Slika 7. Shematski prikaz osnovnog deluge sustava [7] .......................................................... 16
Slika 8. Shematski prikaz sustava FM-200 [9] ........................................................................ 18
Slika 10. Spremnici medija za gašenje niskotlaĉnog CO2 sustava [12] ................................... 20
Slika 11. Shematski prikaz sustava Ansul R-102 [13] ............................................................. 21
Slika 12. Prikaz aktiviranog sustava za gašenje vodenom maglom [14] ................................. 22
Slika 13. Dijagram Usporedba reakcije deluge i CAF sustava [15] ......................................... 23
Slika 14. Hibridni generator plina [15] .................................................................................... 24
Slika 15. BVFA postotak poţara s obzirom na broj aktiviranih mlaznica [18] ....................... 26
Slika 16. Usporedba imovinske štete sa i bez sprinkler sustava [19] ....................................... 26
Slika 17. Razlozi ne aktiviranja sprinklera [19] ....................................................................... 27
Slika 18. Tipiĉan izgled instalacije sprinkler cjevovoda [20] .................................................. 28
Slika 19. Dijelovi i rad karakteristiĉnog sprinklera [21] .......................................................... 29
Slika 20. Prikaz sekundarnog spremnika vode za sprinkler sustav [23] .................................. 31
Slika 21. Shematski prikaz pumpe za sprinkler sustav [24] ..................................................... 33
Slika 22. Mokra sprinkler ventilska stanica [24] ...................................................................... 34
Slika 23. Suha sprinkler ventilska stanica [24] ........................................................................ 35
Slika 24. Sprinkler ventilska stanica s predupravljanjem [24] ................................................. 36
Slika 25.Izgled štićene površine jednog sprinklera prema tlaku izlaza[22] ............................. 39
Slika 26. Pregledi pumpe s obzirom na operacijsko stanje pumpe .......................................... 52
Slika 27. Ispitivanje napona akumulatora voltmetrom ............................................................. 53
Slika 28. Punjenje filtera ulja ................................................................................................... 54
Slika 29. Ispitivanje sredstva za odmrzavanje.......................................................................... 55
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Slika 31. Upravljaĉka kutija pumpe ......................................................................................... 56
Slika 32. Mjerenje temperatura pumpe u radu ......................................................................... 57
Slika 34. Spremnik vode za sprinkler instalaciju ..................................................................... 60
Slika 35. Ventilska stanica za deluge sustav ............................................................................ 61
Slika 36. Mokre sprinkler ventilske stanice ............................................................................. 62
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
POPIS PRILOGA:
Formular za dokumentaciju stanja opreme – Mokri sprinkler sustav
Formular za dokumentaciju stanja opreme – Deluge sustav
Formular za dokumentaciju stanja opreme – Pumpa
Formular za dokumentaciju stanja opreme – Spremnik vode
Tehniĉke karakteristike diesel motora pumpe
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
SAŢETAK
Kako bi tehniĉki sustavi mogli obavljati funkcije za koje su projektirani moraju biti
zaštićeni od mogućnosti i posljedica poţara. Za to se brine djelatnost zaštite od poţara. Poţar
kao jedna od nepogoda koje se mogu pojaviti u radnom prostoru moţe imati katastrofalne
materijalne i nematerijalne posljedice. Iz tog razloga postoje stabilni sustavi za gašenje poţara
koji imaju automatizirano djelovanje. Kvalitetan sustav za gašenje poţara moţe imati veliku
ulogu u spašavanju ljudi i imovine poduzeća.
U radu je dan pregled tehnologija stabilnih sustava za gašenje koje su u uporabi za
raznovrsne objekte. Detaljno je opisan rad sprinkler sustava, jednog od primarnih i najstarijih
sustava za gašenje u uporabi. Sprinkler sustavi nastali su još u 19.stoljeću te od tog vremena
njihova primjena odnosno zaštita od poţara nije samo porasla već i postala dijelom zakona
odnosno zakonskih normi. Kako bi sprinkler sustav, kao i svaki drugi sustav, mogao
nesmetano izvršavati svoju funkciju mora ga se adekvatno odrţavati. U radu su opisani ciljevi
odrţavanja sprinkler sustava, naĉini i pristupi tome te je na konkretnom primjeru dan
prijedlog odrţavanja tehniĉkog sustava ĉija je zaštita od poţara temeljena na sprinkler
sustavima.
Kljuĉne rijeĉi: sprinkler, sprinkler sustav, odrţavanje, poţar, zaštita od poţara
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
SUMMARY
In order of technical systems being able to work properly, adequate fire protection is
required both from fires and the consequences of fires. For this purpose there exist the
activities of fire protection. Fires are among one of the frequent disasters that can happen at a
work place and can have both material and intangible catastrophic consequences. The
appliance of stabile fire protection systems is therefore inevitable.
This paper gives a overview of stabile fire protection technologies that are in use for different
types of installations. The principles of work of spinkler systems, one of the oldest and most
often used systems, are explained in detail. Sprinkler systems were designed in the 19th
century and since then their application has not only grown but has become a part of law. In
order of fire protection sprinkler systems, as well as other technical system, to function
properly there is need for adequate maintenance procedures. The goals of maintenance of fire
protection sprinkler systems as well as the processes associated with maintenance are
explained in a practical example based on sprinkler system protection.
Key words: sprinkler, sprinkler system, maintenance, fire, fire protection
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 1
1. UVOD
Kako bi ljudi i tehniĉki sustavi mogli sigurno i nesmetano obavljati djeltanosti,
potrebno je adekvatno zaštiti prostore u kojima se nalaze i djeluju odgovarajućim
tehnologijama zaštite od poţara.
Oduvijek jedan od najvećih faktora opasnosti u većini prostora ĉinila je opasnost od
poţara. Svaki poţar, zapravo nekontrolirano izgaranje tvari, uzrokuje štetu, izravno ili
neizravno. TakoĊer štete poţara mogu biti nematerijalne i materijalne. Materijalna šteta
poţara velika je ne samo iz razloga što uništava opremu i zalihe tehniĉkog sustava već
zahtijeva naknadnu sanaciju oštećenog prostora. Kao neizravna materijalna šteta poţara
javlja se i problem neoperativnosti sustava zbog poţara, popravci i sanacija štete
podrazumijevaju da sustav stoji odnosno ne ostvaruje dobit. S tehnološkim napretkom
tehniĉkih sustava, i sustavi za gašenje kao jedni od podsustava tehniĉkoga takoĊer su se
razvijali prema svrhama zaštite. Ruĉni sustavi za gašenje poput vatrogasnih aparata
neophodni su i dalje u borbi protiv poţara, ali isto tako i nedovoljni u odnosu na moguće
poţarne prijetnje. Tvari koje se koriste u današnjim tehniĉkim procesima opasne su,
nestabline spojevi i razna goriva te je mogućnost zapaljenja vrlo visoka. U takvom
postrojenju vatrogasna postrojba zaduţena za zaštitu objekta nije dovoljna i vrijeme
reakcije nije dovoljno brzo. Ovo okruţenje uvjetovalo je nastanak i razvoj automatiziranih
stabilnih sustava za gašenje poţara.
MeĊu prvim sustavima za gašenje pojavili su se takozvani sprinkler sustavi odnosno
sustavi za gašenje pomoću prskalica. Ovi sustavi u poĉetku su koristili samo vodu kao
medij za gašenje ali otkrivanjem novih medija došlo je do uporabe pjene za drugaĉije
potrebe gašenja. Kako svi kompleksniji elektroniĉki sustavi zahtijevaju i prigodnu zaštitu
od poţara razvili su se sustavi s drugim medijima poput plina za gašenje. Iako su sprinkler
sustavi starija tehnologija i dalje predstavljaju osnovni tehniĉki sustav koji se razmatra
prilikom projektiranja zaštite od poţara. Pouzdanost sprinkler sustava je višestruko
provjerena s obzirom na dugogodišnju uporabu te izdaci za takav sustav puno su manji
nego izdaci za neki drugi sustav za gašenje. Sprinkler sustavi su sustavi koji imaju
integriranu vatrodojavu i sustav za gašenje. Neposredne uštede sprinkler sustava takoĊer
su vidljive iz toga što osiguravajuće kuće daju puno bolje uvjete osiguranja za objekte koji
su štićeni ovim sustavima.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 2
Cilj rada je iznaći i predloţiti naĉin odrţavanja stabilnog sprinkler sustava za gašenje,
ukazati na probleme koji se javljaju prilikom odrţavanja ovih sustava, dati metode za
njihovo rješavanje te predloţiti naĉin dokumentiranja izvoĊenih radova odrţavanja
sustava.
Rad se sastoji od sedam poglavlja. U uvodnom dijelu objašnjene su osnove
odrţavanja, strategije odrţavanja i neke osnovne metode odrţavanja, te se opisuje sami
proces nastanka poţara. Treće, ĉetvrto i peto opisuju stabilne sustave za gašenje i
navedeni su neki od karakteristiĉnih primjera takvih sustava s detaljnim opisom sprinkler
instalacija, komponenti sustava i vrsta. Šesto poglavlje opisuje problematiku i naĉine
odrţavanja sprinkler instalacija iz njemaĉkog propisa VdS 4001 zajedno s usporedbom u
odnosu na svoj ameriĉki parnjak NFPA 25. U sedmom poglavlju rada dan je primjer
konkretnog procesa odrţavanja stabilnog sustava za gašenje na primjeru pogona poduzeća
Pliva Hrvatska d.o.o. u Savskom Marofu, jednog od vodećih farmaceutskih poduzeća u
regiji, projektiranog i izvedenog od tvrtke Apin d.o.o..
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 3
2. ODRŢAVANJE
2.1. OSNOVE ODRŢAVANJA
Svaki proizvod ima svoj ţivotni vijek, a isto tako tijekom tog ţivotnog vijeka vrlo je
vjerojatna pojava kvara. Cilj odrţavanja je što više moguće oduţiti proces dotrajavanja
odnosno osigurati optimalnu raspoloţivost nabavljene i instalirane opreme uz što manje
troškove. [1]
Razlikujemo nekoliko osnovnih termina u vezi odrţavanja opreme:
Zahtjevana funkcija – funkcija ili kombinacija funkcija nekog elementa
(sustava, opreme), ĉija se razina ostvarenja smatra potrebnom u njegovu radu
Vijek uporabe – vremenski interval koji u zadanim uvjetima poĉinje u danom
trenutku izvršenja traţene funkcije, a završava kada uĉestalost kvarova postane
neprihvatljiva ili kada se smatra da se element, uslijed greške ili nekih drugih
vaţnih ĉimbenika, više ne moţe popraviti
Kvar – prestanak sposobnosti elementa (sustava, opreme) da izvodi zahtjevanu
funkciju. Nastaje zbog pojava deformacije, istrošenja, loma itd., uslijed
mehaniĉkih, kemijskih, toplinskih i drugih procesa
Zastoj – vremenski interval u kojem je stanje elementa (sustava, opreme)
obiljeţeno nemogućnošću izvoĊenja zahtjevane funkcije
Prema HRN EN 13306 odrţavanje je kombinacija svih tehniĉkih, administrativnih i
menadţerskih postupaka tijekom ţivotnog vijeka trajanja nekog elementa (sustava, opreme) s
ciljem zadrţavanja ili vraćanja elementa u stanje u kojemu moţe izvoditi zahtjevanu funkciju.
Svaki proizvod, kao što je reĉeno, ima svoj uporabni vijek. On se moţe opisati u fazama.
Zapoĉinje potrebom za odreĊenim proizvodom i njenom narudţbom, razvija se kroz izradu
samog proizvoda i kroz njegovo korištenje, a odrţavanjem proizvoda dolazi se do njegovog
maksimalnog ţivotnog vijeka te njegova otpisa zbog dotrajalosti ili prevelikog kvara. Sljedeći
dijagram prikazuje ovaj ciklus sa svim svojim fazama.[1]
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 4
Slika 1. Ţivotni ciklus opreme po fazama [1]
Uz prethodno navedeni ţivotni vijek proizvoda po fazama jedan od osnovnih prikaza u
podruĉju odrţavanja je dijagram kade odnosno dijagram uĉestalosti kvarova po vrstama. U
njemu su opisani tipovi kvarova koji se pojavljuju kroz ţivotni vijek proizvoda odnosno
sustava.
Slika 2. Dijagram uĉestalosti kvarova po vrstama [1]
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 5
S obzirom na gore navedeni dijagram razlikujemo tri vrste kvarova, a to su:[1]
1. Kvarovi uhodavanja – rani kvarovi koji su uzrokovani lošom konstrukcijom,
materijalom ili montaţom. Oni predstavljaju uhodavanje sustava i opreme u
zahtjevanu funkciju.
2. Sluĉajni kvarovi – ovi kvarovi razvijaju se nasumiĉno te ih nema toliko jer je oprema
već uhodana u rad. Neki nemaju fizikalnog tumaĉenja, mogu biti zavisni odnosno
izazvani lošim rukovanjem i odrţavanjem ili preopterećenjem opreme.
3. Vremenski kvarovi – ovi kvarovi se razvijaju u posljednjoj fazi ţivota opreme te im
uzroci mogu biti starenje, zamor, trošenje, korozija itd.
2.2.STRATEGIJE ODRŢAVANJA
Kroz vrijeme su se razvijale razliĉite strategije odrţavanja kako bi se produţio ţivotni
vijek proizvoda uz veću pouzdanost, ali i manja ulaganja. Na navedenoj slici mogu se vidjeti
razliĉiti modeli odrţavanja u vremenu.
Slika 3. Razvoj pristupa u odrţavanju [1]
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 6
2.2.1. Korektivno odrţavanje
Korektivnim se odrţavanjem smatraju postupci popravaka koji se izvode nakon što je
oprema već u kvaru. Ovaj model odrţavanja fokusiran je na obnovu opreme u svoje
operativno stanje. Oprema se ili mijenja ili popravlja. Ovakvi iznenadni radovi koštaju od 3
do 9 puta više nego planski popravci te je iz tog razloga većinom i ovo najskuplji model
odrţavanja. Prednosti ovog modela su to što su inicijalni troškovi odrţavanja puno manji,
nema potrebe za velikim brojem odrţavatelja te nije potrebno planiranje popravaka.
Nedostataka ima više te meĊu njima moţe se izdvojiti: teška kontrola budţeta za odrţavanje,
kraći ţivotni vijekovi, problemi sa sigurnošću, indirektni troškovi i veće energetske potrebe.
U pravilu korektivno odrţavanje koristi se za one tipove industrije gdje je priroda kvara
neizvjesna te kod takvih popravaka gdje pokvareni dio opreme nije skup, lagano se
zamijenjuje i ne uzrokuje kolateralnu štetu.[2]
2.2.2. Preventivno odrţavanje
Podrazumijeva plansko zaustavaljanje strojeva radi procesa odrţavanja, ali se izvodi i
tijekom rada stroja. Svaki proces odrţavanja unaprijed je odreĊen. Preventivno odrţavanje
izvodi se u precizno planiranim intervalima. [1]
Ovaj model odrţavanja pogodan je za opremu koja je od kritiĉne operativne vaţnosti, koja
ima regularne greške koje se rješavaju jednostavnim procesima te za onu opremu koja ima
veliku vjerojatnost kvara u vremenu s korištenjem. Preventivno odrţavanje u odnosu na
korektivno ima veći postotak uspjeha u otkrivanju i otklanjanju kvara, dugoroĉno manje
troškove i poboljšava uvjete sigurnosti, ali nije svugdje primjenjivo odnosno tamo gdje se
kvarovi nasumiĉno pojavljuju te zahtijeva veće inicijalne izdatke.[2]
2.2.3. Logistiĉki pristup
Logistiĉki pristup u odrţavanju se razvio sedamdesetih godina u SAD-u na temelju
pristupa logistiĉke potpore vojnim operacijama. Kod odrţavanja se radi o logistiĉkoj potpori
proizvodnji to jest opremi. Oprema se prati od projektiranja i proizvodnje, a cilj je postići
visoku podobnost za odrţavanje i visoku pouzdanost opreme.
U konaĉnici ovakav tip odrţavanja ţeli postići minimalne troškove ulaganja odnosno
predvidjeti u fazi projektiranja moguće nedostatke opreme i otkloniti ih prije nego oprema
uopće postane operativna.[1]
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 7
2.2.4. Terotehnološki pristup
Terotehnologija je struĉno podruĉje koje u sebi objedinjuje problematiku upravljanja,
financija, tehniĉkih i ostalih disciplina primijenjenih za opremu, s ciljem dobrog gospodarenja
za vrijeme ekonomskog vijeka trajanja te opreme. Struĉnjaci odrţavanja moraju sudjelovati u
svim fazama ţivotnog vijeka opreme, od nabave do otpisa. Cilj je postići veću raspoloţivost
opreme uz manje troškove odrţavanja.[1]
2.2.5. TPM – Cjelovito produktivno odrţavanje
Cjelovito produktivno odrţavanje (Total productive maintenance) je filozofija u
odrţavanju koja zahtijeva potpunu participaciju radne snage. Ono ukljuĉuje vještine i
dostupnost svih zaposlenika te stavlja naglasak na cjelokupno poboljšanje ukupne
uĉinkovitosti organizacije. Efektivnost se poboljšava eliminacijom nepotrebnih vremena i
resursa. [1]
TPM naglašava sve aspekte organizacijskog i proizvodnog procesa, a cilj mu je uklopiti
proces odrţavanja u svakodnevnicu objekta odnosno organizacije. Jedna od najbitnijih mjera
kod ovog pristupa je OEE (Overall equipment effectivness) odnosno sveukupna uĉinkovitost
opreme. On se raĉuna kao umnoţak postotaka dostupnosti, uĉinkovitosti i kvalitete opreme.[2]
2.2.6. Odrţavanje po stanju
Odrţavanje po stanju koristi niz tehnologija s ciljem postizanja i odrţavanja
optimalnog pogonskog stanja strojeva i pojedinaĉnih komponenti tako da se mjerenjem i
odreĊivanjem tendencija fizikalnih parametara u usporedbi s poznatim graniĉnim
vrijednostima ili specifikacijama već unaprijed otkriju, analiziraju i otklone potencijalni
problemi strojeva, prije nego što nastane kvar.[1]
2.2.7. Plansko odrţavanje
Plansko odrţavanje je odrţavanje po zadanim vremenskim intervalima. Ono zapravo
objedinjuje više razliĉitih strategija odrţavanja. Od tih strategija najviše se usredotoĉuje na
objedinjenje preventivne strategije odrţavanja i odrţavanja po stanju. [1]
Struĉnjaci odreĊuju planove odrţavanja te koje će se mjere iz ispitivanja uzimati za mjerenje
fizikalnih tendencija bitnih vrijednosti.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 8
2.2.8. Ekspertni sustavi
Ovi su sustavi razvijeni osamdesetih godina prošlog stoljeća od strane znanstvenika na
podruĉju umjetne inteligencije. Ekspertni sustavi su raĉunalni programi u koje je ugraĊeno
ljudsko znanje uz pomoć kojeg se rješavaju problemi iz nekog specifiĉnog podruĉja na sliĉan
naĉin kako ih rješava ĉovjek struĉnjak.[1]
Oni sadrţe baze znanja odnosno skupove pravila i procedura koji imitiraju ĉovjekov rad. Isto
tako u procesu odrţavanja sustavi nude znanja o odrţavanju to jest o opremi koja se
odrţava.[1]
2.2.9. Samoodrţavanje
Samoodrţavanje je najnoviji koncept u odrţavanju. Još nije u potpunosti razraĊen, a
radi se o više ekspertnih sustava koji su integrirani u jedan te koriste algoritme predviĊanja i
neuronske mreţe. Samoodrţavanje ne podrazumijeva da će oprema sama sebi napraviti
popravak kvara već da će ga detektirati prije nego što uspije napraviti kakvu štetu te zaustaviti
proizvodnu liniju.[1]
2.3.METODE DIJAGNOSTIKE I OPREMA
U ovom poglavlju bit će objašnjene neke od metoda koje se koriste u odrţavanju.
Naglasak je na metodama koje se koriste kod odrţavanja protupoţarnih sustava.
2.3.1. Vizualni pregled
Vizualni pregled je osnovna metoda dijagnostike kod procesa odrţavanja. Ono je prvi
korak u procesu te će iz njega odrţavatelj odrediti sljedeće metode koje mora koristiti.
Vizualni pregled moţe biti direktan i indirektan. Direktan je kada odrţavatelj gleda izravno
dijelove koji se promatraju, a indirekan je kada se koristi nekom opremom, poput endoskopa,
da bi pregledao teško dostupna mjesta. [1]
Vizualni pregled je propisan što znaĉi da nije samo pregled nekog dijela već postoji i pravna
regulacija koja ga nalaţe. Metoda je korisna te zahtijeva minimalna ulaganja. Nedostatak
vizualnog pregleda je taj što se svodi na subjektivnost odrţavatelja, ne dogaĊa se da dva
odrţavatelja daju istu dijagnozu, te daje ograniĉene rezultate.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 9
2.3.2. Termovizija
Termovizijom se ustanovljuje koji su dijelovi sustava na koji naĉin i koliko toplinski
napregnuti.
Pregledi se provode pod normalnim radnim uvjetima, bez ometanja proizvodnih procesa
odnosno koristi se beskontaktno mjerenje. Neispravna se oprema otkriva u ranom stadiju i
stoga se kvarovi saniraju prije ozbiljnog ispadanja iz pogona. Smanjuje energetske gubitke te
sluţi kao preventiva kod zaštite od poţara i zaštite okoliša.[1]
Termovizijska inspekcija ukljuĉuje: snimanje, analizu snimke, dokumentiranje i izrada
izvještaja. TakoĊer po otkrivanju većeg kvara ukljuĉena je i hitna izrada privremenog
izvještaja u pisanom obliku. Termovizija je dio prediktivnog odrţavanja. [1]
2.3.3. Ispitivanje ultrazvukom
Ultrazvuk je zvuk koji je iznad granice ĉujnosti za ljudsko uho. Mjerenje ultrazvukom daje
sliku samo jednog odsjeĉka ili sekcije odjednom, ne stvara kvalitetne slike, ali nije ni opasno
za zdravlje. Kod korištenja ultrazvuĉnih ureĊaja odašilje se ultrazvuĉni val te se prema
vremenu potrebnom da se val vrati odreĊuje udaljenost i oblik promatranog objekta. Njime se
mogu uoĉiti i mehaniĉke greške poput propuštanja tlaĉnih ili vakuumskih sustava, kontrolira
se stanje leţaja i otkriva kavitacija u pumpama.[1]
Slika 4. Ultrazvuĉno mjerenje [1]
Prednost metode je niska cijena, minimalna priprema dijela i trenutni rezultati dok su
nedostatci dostupnost površine, ovisnost o orijentaciji defekta te visoka obuĉenost
odrţavatelja.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 10
2.3.4. Mjerenje vibracija
Vibracija je oscilacija ĉiji je iznos parametar koji definira gibanje sustava. Svako gibanje koje
se ponavlja u nekom vremenskom intervalu zove se vibracija. Vibracije mogu nastati uslijed
mehaniĉke neuravnoteţenosti sustava, hidrauliĉke neuravnoteţenosti, trošenja ili neke vanjske
utjecaje. One se mjere kako bi se izbjegla mogućnost prelaska dinamiĉke izdrţljivosti
materijala, pojava rezonancije dijela ili općenito kvarenja rada sustava.[3]
Vibracije se mogu kontinuirano i povremeno mjeriti. Kod odrţavanja sustava za gašenje one
se povremeno mjere i to na kritiĉnim mjestima odnosno na pumpama. U tim sluĉajevima one
su uglavnom posljedica necentriranosti leţaja ili spojke.[3]
Proces dijagnosticiranja svodi se na analizu tehniĉkog sustava koji će se mjeriti, pripremu
mjerenja, mjerenja vibracija, frekvencijsku i harmonijsku analizu signala i donošenja
dijagnostiĉkih zakljuĉaka.
Slika 5. UreĊaj za mjerenje vibracija Vibrotest [1]
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 11
3. OSNOVE ZAŠTITE OD POŢARA
Gorenje ili vatra je takav kemijski proces, kod kojeg se goriva tvar spaja s kisikom uz
istodobnu pojavu svjetlosti i topline. Do gorenja (vatre) dolazi kada su nazoĉni: goriva tvar,
kisik i temperatura paljenja. Prema tome ako ţelimo gorivu tvar zapaliti, odnosno dovesti je
do gorenja, potrebno je dovoditi toplinu, to jest moramo je zagrijati na temperaturu paljenja.
Ako u tijeku gorenja oduzmemo samo jednu od tri navedene komponente gorenje će prestati.
Općenito gorenje se prikazuje kroz poţarni trokut koji ĉine toplina, goriva tvar i kisik.[4]
Slika 6. Poţarni trokut [5]
Vatra podrazumijeva svako kontrolirano gorenje, dok poţar svako nekontrolirano gorenje u
kojem su ugroţeni ljudski ţivoti i nastaje materijalna šteta. Proces gorenja moţe se razvijati u
duţem ili kraćem vremenskom razdoblju. Brzina gorenja ovisi o brzini spajanja tvari s
kisikom, odnosno o brzini oksidacije i temperaturi. Prema tome razlikujemo:
Tihu oksidaciju
Obiĉno gorenje
Eksploziju
Temperatura paljenja je najniţa temperatura tvari kod koje tvar poĉinje gorjeti. Da bi se
goriva tvar zapalila nije potrebno ĉitavu koliĉinu tvari zagrijati do temperature paljenja nego
je dovoljno do te temperature zagrijati samo jedan dio tvari. Svaka tvar ima svoju temperaturu
paljenja, a i ta ĉesto varira s obzirom na neke faktore, kao što su vlaţnosti, usitnjenost i
ĉistoća.[4]
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 12
Da bi se poţar svladao, poduzima se niz akcija koje nazivamo gašenje poţara. Kod gašenja
poţara uvijek nastojimo prekinuti gorenje, kao kemijski proces spajanja tvari s kisikom.
Gašenje nastalog poţara postiţe se na razliĉite naĉine. Gorenje se moţe prekinuti uklanjanjem
jednog od potrebnih uvjeta za nastanak poţara ili u sam tijek (proces) gorenja uvesti druge
tvari koje svojom prisutnošću djeluju na gašenje poţara. Takve tvari nazivaju se sredstvom za
gašenje. Ukidanje bilo kojeg od bitnih uvjeta potrebnih za gorenje postiţe se na sljedeće
naĉine:
Sniţavanjem temperature gorive tvari ispod toĉke temperature paljenja
Oduzimanjem kisika potrebnog za gorenje
Odvajanjem gorive tvari od vatre
Oduzimanjem navedenih uvjeta za gorenje, dolazi se do dva naĉina gašenja: gašenje
ugušivanjem i gašenje ohlaĊivanjem. Osnovno pravilo poţara glasi: Poţar sa ţarom se gasi
ohlaĊivanjem, a plamen ugušivanjem.
Postoje i poţari u posebnim uvjetima kao što su kod elektroinstalacija. U ovom sluĉaju temelj
gašenja je iskljuĉivanje dotoka elektriĉne struje, a tek se onda pristupa gašenju upotrebom
vode ili pjene. Ako se gašenje vrši pod naponom tada se mogu uporabiti samo ona sredstva
koja ne provode elektiĉnu struju poput CO2, prah ili halon. Kod gašenja poţara zapaljivih
tekućina gašenje vršimo prahom ili pjenom. Voda se u ovom sluĉaju najĉešće koristi samo u
svrhu hlaĊenja s obzirom na moguću reakciju s gorivom tvari, osim kod poţara teških
ugljikovodika kada se rabe aparati na raspršenu vodu.[4]
Kako na svakoj instalaciji i objektu nije moguće postaviti istu zaštitu, klasificiraju se
takozvane poţarne zone prema poţarnom riziku. Dvije su osnovne kategorije za proraĉun
poţarnog rizika, a to su procjena štete i poţarno opterećenje.
Poţari se mogu klasificirati prema tvari koja gori te je to osnova za daljnje razmatranje naĉina
zaštite sustava. Postoji pet kategorija poţara koje razlikujemo:
Razred A – ovoj kategoriji pripadaju poţari krutina većinom organoskog podrijetla
poput drva, ugljena, papira, pamuka ali takoĊer ovom razredu pripadaju i sintetski
polimeri poput elastomera i duromera zavisno o aditivima koji izgaraju u poţaru.
Zajedniĉko ovim tvarima je da izgaraju ţarom i plamenom ili samo ţarom te sve tvari
zahtjevaju veću koliĉinu topline za zapaljenje nego plinovi i kapljevine. Manji poţari
ove klase gasit će se pjenom, vodom ili prahom, a veći pjenom i vodom.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 13
Razred B – ovdje se nalaze poţari nafte i njenih derivata, alkohola, etera, otapala,
boja, lakova, ali takoĊer i poţari katrana i voska. Kod poţara ovakvog tipa obraća se
velika pozornost na isparavanje. Pare zapaljivih tekućina izgaraju plamenom, a u
odreĊenoj koncentraciji sa zrakom mogu i eksplodirati.
Razred C – u ovaj razred ubrajaju se poţari zapaljivih plinova poput metana, propana,
butana, acetilena, vodika, ugljikovog monoksida i sliĉno. U ovom razredu vrlo lako
dolazi do eksplozije. Manji poţari C razreda gasit će se prahom, CO2 ili halonom, a
veći se gase mlazom vode velikog volumnog protoka, radni tlak mora biti veći od 10
bar.
Razred D – ovom razredu pripadaju poţari metala. Od lakih, alkalijskih i
zemnoalkalijskih, spominje se natrij, kalij i magnezij, a od drugih aluminij, cink,
olovo, nikal, bakar, ţeljezo i njihove legure. U naĉelu se teţe pale budući da je
temperatura zapaljenja veća od 600°C, ali takoĊer izgaraju bljeskavim ţarom koji
moţe biti opasan za oĉi. TakoĊer uskovitlane prašine metala mogu u odreĊenoj
masenoj koncentraciji sa zrakom ekspoldirati. Za gašenje manjih poţara koristi se
pijesak ili zemlja.
Razred F – zadnji je razred koji je pridodan klasifikaciji. U ovom razredu su poţari
biljnih i ţivotinjskih ulja i masti. Velik broj ureĊaja koristi ulja, a prilikom zapaljenja
dolazi do nagle ekspanzije vodene pare i izbacivanja masnoće u okolinu.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 14
4. OPĆENITO O STABILNIM SUSTAVIMA ZA GAŠENJE
Primjenom stabilnih sustava za gašenje poţara postiţe se velika efikasnost u gašenju poţara,
minimalni utrošak sredstava za gašenje, viši stupanj sigurnosti, ekonomiĉni su i
standardizacijom opreme moguće je napraviti bolju procjenu sanacije nakon poţara. Svaki
stabilni sustav za gašenje sastoji se od sljedećih osnovnih elemenata:
Prostor za smještaj medija gašenja
UreĊaj za dopremu i izbacivanje medija
Javljaĉa poţara
Stanica za upravljanje i alarmiranje
Stabilni sustavi imaju nekoliko podjela, a to su:
1. Prema vrsti sredstva za gašenje
- Gašenje vodom (mlaz, raspršena voda, magla)
- Gašenje vodom s primjesama
- Gašenje poţara pjenom
- Gašenje poţara plinom
- Gašenje poţara vodenom parom (zasićena i pregrijana vodena para)
- Gašenje prahom
- Kombinirani sustavi
2. Prema naĉinu gašenja poţara
- UreĊaji za gašenje poţara zatvorenih prostora
- Površinsko gašenje poţara
- UreĊaji za gašenje poţara pojedinih dijelova objekta
3. Prema naĉinu ukljuĉivanja u rad
- UreĊaji za gašenje poţara s ruĉnom aktivacijom
- UreĊaji za gašenje poţara s automatskim ukljuĉivanjem
4. Prema vrsti automatskih javljaĉa poţara
- UreĊaji za gašenje poţara s termomaksimalnim javljaĉima
- UreĊaji za gašenje poţara s termodiferencijalnim javljaĉima
- UreĊaji za gašenje poţara s dimnim javljaĉima
- UreĊaji za gašenje poţara sa svjetlosnim javljaĉima
- UreĊaji za gašenje poţara s elektronskim senzorima
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 15
5. Prema utrošenom vremenu za aktivaciju ureĊaja za gašenje poţara
- UreĊaji za gašenje poţara koji se trenutno aktiviraju i gase poţar, t ≤ 0,15s
- UreĊaji za gašenje poţara koji brzo djeluju, 0,1 < t ≤ 3s
6. Prema vremenu neprekidnog djelovanja
- UreĊaji s kratkotrajnim djelovanjem, t ≤ 15 min
- UreĊaji srednje dugog vremena djelovanja, 15 min ≤ t ≤ 1 h
- UreĊaji s dugotrajnim djelovanjem, t > 1 h
U nastavku slijedi opis rada nekoliko razliĉitih i najkorištenijih sustava za gašenje.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 16
4.1. DELUGE SUSTAV
Deluge sustavi su specijalizirani protupoţarni sustavi koji se koriste u zonama s visokim
poţarnim opterećenjima odnosno onima koji su podloţni vrlo brzom širenju poţara. U osnovi
vrlo su sliĉni sprinkler sustavima s obzirom da se sastoje od mlaznica s cjevovodom, deluge
ventilske stanice, hidrauliĉnog alarmnog zvona te sustava vodoopskrbe. Ono što ih razlikuje
od sprinkler sustava je to da su mlaznice deluge sustava otvorene, one nemaju toplinski
osjetljiv element i u njima se nalazi zrak atmosferskog tlaka, tako da prilikom aktivacije
sustava voda izlazi na sve mlaznice sustava, a ne lokalno kao kod sprinkler sustava. [6]
Cilj ovog tipa sustava je u kratkom vremenskom roku osigurati dovod medija za gašenje za
veliko podruĉje te zato zahtijeva vrlo velike kapacitete izvora odnosno vodoopskrbe.
Slika 7. Shematski prikaz osnovnog deluge sustava [7]
Deluge sustave razlikujemo prema naĉinu aktivacije:[6]
Pneumatski aktivirani deluge sustav – uz cjevovod za gašenje ima i uzbudni cjevovod
u kojem u poĉetnom stanju se nalazi stlaĉeni zrak te aktivacijom sprinkler mlaznice
spojene na njega dolazi do pada tlaka unutar cjevovoda te puštanja vode u cjevovod za
gašenje i istjecanja na mlaznice i u alarmni cjevovod
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 17
Hidrauliĉki aktivirani deluge sustav – uz cjevovod za gašenje ima i uzbudni cjevovod
u kojem se u poĉetnom stanju nalazi voda pod pritiskom te aktivacijom sprinkler
mlaznice spojene na njega dolazi do pada tlaka unutar cjevovoda te puštanja vode u
cjevovod za gašenje i istjecanja na mlaznice i u alarmni cjevovod
Elektriĉni aktivirani deluge sustav – sadrţi vatrodojavni sustav, cjevovod za gašenje,
deluge stanicu i izvor vode. Prilikom pojave poţara vatrodojavni sustav aktivira
otvaranje elektromagnetskog ventila koji je dio deluge stanice i puštanja vode u
cjevovod za gašenje i istjecanja na mlaznice i u alarmni cjevovod
Ovaj sustav koristi se za zaštitu postrojenja gdje je zahtjev za hlaĊenje ili brzo gašenje kao
naprimjer u naftnoj industriji, zaštite spremnika i goriva, zaštite transformatora, fasada,
kablovskih kanala, postrojenja za reciklaţu, lakirnica i sliĉno.
4.2. FM-200 SUSTAV
Navedeni je sustav dobio ime prema mediju za gašenje koji koristi odnosno njegovom
komercijalnom nazivu FM-200 kemijskog naziva heptafluoropropan (C3HF7) i prema
klasifikaciji unutar standarda NFPA 2001 oznaĉen je kao Ĉisto sredstvo. Gasi poţar na naĉin
da sprjeĉava kemijsku reakciju izmeĊu zapaljivog materijala i kisika. Podoban je iz razloga
što ne predstavlja opasnost za ljude, ima veliku efikasnost djelovanja, ne smanjuje vidljivost
prilikom gašenja, dobro se miješa sa zrakom, nije korozivan te ne oštećuje elektroniku.[8]
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 18
Slika 8. Shematski prikaz sustava FM-200 [9]
Sustav se sastoji od cjevovoda s mlaznicom, spremnika s pripadajućim ventilom i
upravljaĉkog dijela sustava. Plin za gašenje pohranjen je kao kapljevina u spremnicima pod
tlakom dušika na tlaku 24 bara pri 21 °C. Na izlazu iz pojedinog spremnika nalazi se
manometar, sigurnosna membrana, presostat, ruĉni i elektromagnetski aktivator.
Prilikom poţara vatrodojavni dio sustava će signalizirati poţar i aktivirati elektromagnetski
aktivator koji otvara ventil na spremnicima plina te plin izlazi na mlaznice u plinovitom
stanju. Minimalno zadrţavanje plina u štićenom prostoru treba biti 10 minuta kako bi se
osiguralo gašenje iako samo gašenje traje višestruko kraće, ispod 10 sekundi. [8]
Ovakve sustave nalazimo kod IT prostora, server-soba, prostora s telekomunikacijskom
opremom, elektro prostora, industrijskih prostora s vrijednom robom, arhiva i knjiţnica te
skladišta zapaljivih tekućina.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 19
4.3. GAŠENJE POMOĆU CO2
Kao i kod drugih sustava za gašenje koji koriste plin kao medij princip rada ovog sustava
temelji se na smanjenju koncentracije kisika u štićenom prostoru odnosno umanjivanja
mogućnosti izgaranja, osnovni efekt je ugušivanje kisika, ali i CO2 djeluju istovremeno i
ohlaĊujuće. Glavna prednost zaštite s CO2 je to što se primjenjuje bez ograniĉenja kod gašenja
poţara elektriĉnih instalacija s obzirom da nije vodiĉ elektriciteta. Ono što predstavlja
ograniĉenje ovih sustava je to što je ugljikov dioksid štetan za ljude tako da se moraju
provesti mjere zaštite za ljude u štićenom prostoru. Sam CO2 za gašenje moţe se
upotrebljavati na tri naĉina: kao plin, snijeg (suhi led) i kao CO2 aerosol odnosno kada su
maleĉestice krutih tvari u plinu. Najbolji rezultati gašenja zapaljivih tekućina se postiţu suhim
ledom odnosno snijegom iz razloga što snijeg na površini zapaljive tekućine sublimira u plin.
Razlikujemo dvije vrste sustava za gašenje pomoću ugljikovog dioksida, visokotlaĉni i
niskotlaĉni sustav.
Slika 9. Spremnici medija za gašenje visokotlaĉnog CO2 sustava [11]
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 20
Visokotlaĉni sustav se sastoji od cjevovoda s mlaznicom, jednog ili više tlaĉnih spremnika
medija s odgovarajućim ventilom i upravljaĉkog dijela sustava. U spremnicima se nalazi
ugljikov dioksid na sobnoj temperaturi pri tlaku od 50 bar. [10]
Slika 10. Spremnici medija za gašenje niskotlaĉnog CO2 sustava [12]
Niskotlaĉni sustav sadrţi takoĊer cjevovod s mlaznicom i upravljaĉki dio sustava ali je plin
pohranjen u jednom spremniku koji je hlaĊen. Plin se odrţava na 21 bar i na -18 °C te je zato
pogodan na mjestima gdje se ţeli maksimizirati gustoća medija za gašenje po jedinici
prostora. Prilikom pojave poţara vatrodojava signalizira poţar i upravljaĉki dio sustava otvara
ventile koji propuštaju plin u cjevovod odnosno u svrhu gašenja. Za poţare u kojima se
pojavljuje ţar CO2 nije efikasan. Koncentracija CO2 koja je potrebna za uspješno gašenje
poţara u zatvorenom prostoru iznosi od 25-30%, a to vrijedi i za druge prostore u kojima će
koncentracija kisika pasti ispod 14%. Uglavnom ovi sustavi se koriste za zaštitu strojeva i
pojedinih ureĊaja iako se mogu kombinirati s drugim sustavim te koristiti onda u zoni u kojoj
i obitavaju ljudi.[10]
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 21
4.4. ANSUL R-102
Ovaj sustav za gašenje namijenjen je zaštiti komercijalnih kuhinjskih prostora. Sastoji se od
sustava za detekciju poţara, sustava za gašenje i iskljuĉenja dovoda energenata u kuhinjski
prostor. Kao medij za gašenje koristi se Ansulex odnosno specijalna otopina koja sadrţi
organske soli prilagoĊene za gašenje poţara masnoća i ulja. Bitno je takoĊer reći da ovo
sredstvo svojim raspršivanjem ne uništava kuhinjske elemente te se jednostavno ĉisti.
Slika 11. Shematski prikaz sustava Ansul R-102 [13]
Sustav detekcije poţara je potpuno mehaniĉki, odnosno sadrţi topive javljaĉe, ploĉice koje su
vezane ţicom te se tale prilikom poţara. Nakon što se ploĉica rastali, nategnuta ţica koja je
povezana s ureĊajem Ansul Automan pokreće ga te on pušta medij u cjevovod i iskljuĉuje
dovod energenata. Sami medij nalazi se pod pritiskom dušika te se na taj naĉin ispušta u
cjevovod. [13]
Princip gašenja sredstva je takav da stvara prekrivaĉ koji onemogućava prolaz zapaljivim
isparavanjima odnosno iskljuĉuje povratne poţare. Sustav se moţe aktivirati ruĉno i
automatski.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 22
4.5. GAŠENJE VODENOM MAGLOM
Osnova gašenja ovih sustava temelji se na stvaranju vrlo sitnih kapljica vode na mlaznici te na
taj naĉin voda ima efekt hlaĊenja s obzirom da je raspršena po znatno većoj površini, efekt
gušenja odnosno istiskivanje kisika te sprjeĉava prijenos topline na dijelove prostora koji nisu
u poţarnoj opasnosti.
Slika 12. Prikaz aktiviranog sustava za gašenje vodenom maglom [14]
Najsliĉniji su sprinkler sustavima te kao i oni sastoje se od mlaznica s cjevovodima, ventilske
stanice te sustava vodoopskrbe. Mlaznica se sastoji od raspršivaĉa, toplinskog elementa,
pladnja i tijela. Mlaz vode se rasprskuje na raspršivaĉu i stvara mlaz vodene magle. Sustav
kao i sprinkler sustavi se dijeli prema vrsti ventilske stanice odnosno mokra, suha ili s
predupravljanjem. Moţemo sustave podijeliti na visokolaĉne, one s radnim tlakom iznad 16
bar, i niskotlaĉne sa ispod 16 bar.[14]
S obzirom na sprinkler sustave, ovaj je sustav u prednosti zato što zahtijeva manju koliĉinu
vode za gašenje. Kod klasiĉnog sprinkler sustava maksimalno prekrivanje mlaznice je 12 m2
dok je kod mlaznice za vodenu maglu 16 m2.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 23
4.6. GAŠENJE PJENOM S KOMPRIMIRANIM ZRAKOM
U literaturi ovaj sustav se naziva CAF (Compressed-Air Foam). Ovaj sustav sliĉan je ranije
navedenom deluge tipu sustava s obzirom da sadrţi isti princip otvorenih mlaznica. Razlika je
u tome što pjena koja se stvara nije samo mješavina pjenila i vode već se za generiranje koristi
komprimirani zrak. Komprimirani se zrak uštrcava u mješavinu pjenila i vode u ventilskoj
stanici. Jedna od bitnijih prednosti ovakvog sustava je to što pjena koja izlazi pod većim
pritiskom ima veći moment te prolazi lakše kroz vatru i reagira s gorivim elementom. [15]
Slika 13. Dijagram Usporedba reakcije deluge i CAF sustava [15]
Na slici 13. moţe se vidjeti uspredba CAF i deluge sustava za gašenje. Deluge sustav se
aktivira pri niţoj temperaturi, ali CAF ima puno manje vrijeme gašenja. Razlog zašto dosad
nije bilo izvedeno toliko sustava na ovaj naĉin je bio problem mlaznice. Mješavina, pjene i
komprimiranog zraka, bi u mlaznici gubila na momentu te konaĉni izgled i svojstva pjene bi
bila ista kao i bez komprimiranog zraka. Još jedna od bitnijih stavki ovakvog korištenja
pjenila je ta što se zahtijeva puno manje pjene za isti uĉinak.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 24
4.7. GENERATORI PLINA
Sustavi ovog tipa temelje se na tehnologiji zraĉnih jastuka u automobilskoj industriji.
Generatori plina proizvode velike koliĉine plina, najviše N2, CO2 i vodene pare. Kruta goriva
sastoje se od oksidatora i gorivnih sastojaka te imaju mogućnost izvršavati izgaranje bez
okolišnog zraka. Ovi ureĊaji su kompaktni i daju izvrsno vrijeme reakcije, u milisekundama.
Postoje dva dostupna tipa generatora plina: konvencionalni i hibridni.
Konvencionalni generatori plina sadrţe gorivo i elektriĉni pokretaĉ. Kada primi signal od
detektora odnosno vatrodojave elektriĉni pokretaĉ stvara iskru kako bi zapoĉeo proces
izgaranja goriva. Brzo izgaranje krutih goriva generira velike koliĉineN2, CO2 i vodene pare
koje povećavaju unutarnji tlak komore. Dolazi do probijanja hermetiĉkog peĉata i produkti
plina se prazne u štićeni prostor. Suzbijanje poţara se dogaĊa zbog premještanja kisika i
dinamike praţnjenja plina (efekt puhanja).[15]
Slika 14. Hibridni generator plina [15]
Hibridni generator plina sastoji se od elektriĉnog pokretaĉa, komore za izgaranje s gorivom te
komore za medij gašenja. Toplina i tlak koji proizlaze iz izgaranja goriva se koriste za
praţnjenje tekućeg medija.
Generatori plina su ograniĉeni na zaštitu samo prostora, bez ljudi, zbog visokih temperatura
prilikom praţnjenja.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 25
5. SPRINKLER SUSTAVI
5.1. OPĆENITO O SPRINKLER SUSTAVIMA
Povijest sprinklera zapoĉinje poĉetkom 19. stoljeća kada se javila potreba za sustavom
protupoţarne zaštite u zgradama od velikog znaĉaja. Jedan od prvih sustava stabilne
protupoţarne zaštite opisao je arhitekt Benjamin Wyatt, a instaliran je u kazalištu Royal
(Theatre Royal, Drury Lane) 1812. godine. U Sjedinjenim Ameriĉkim Drţavama takav sustav
prvi se puta upotrijebio 1852. godine za zaštitu krovova u tekstilnoj industriji. Oba navedena
sustava bila su tipa drencher. Prvu sprinkler mlaznicu izradio je 1864. u Londonu Major A.
Stewart Harrison. Deset godina kasnije Henry S. Parmelee iz Connecticuta instalirao je
sprinkler zaštitu u tvornici klavira 1874. godine u Chicagu. U Velikoj Britaniji je 1881. tzv.
"Parmelle" sustav instaliran u tvornici gume u Edinburgu te je to ujedino i prvi sprinkler
sustav priznat od osiguravajućih društava. U Hrvatskoj, 1898. godine instaliran je prvi
sprinkler ureĊaj u tekstilnoj industriji u Dugoj Resi, kraj Karlovca, koji je još i danas u
funkciji.[16]
Sprinkler sustav je takav sustav koji sadrţi integrirani cjevovod projektiran u skladu sa
standardima protupoţarnog inţenjerstva te sadrţi sustav vodoopskrbe, kontrolni ventil za
vodu, hidrauliĉno alarmno zvono i odvod za vodu. Dio sprinkler sustava koji se nalazi na
vidljivim mjestima je sustav cjevovoda specifiĉno dimenzioniran za neku graĊevinu odnosno
podruĉje te su na njega povezane sprinkler glave u sustavnom uzorku. Sustav u pravilu reagira
na toplinu ispuštenu prilikom izgaranja te izbacuje vodu na zapaljenu površinu. Unutar
svakog sprinkler sustava dio vode prilikom aktivacije pušta se kroz posebne cijevovode koji
imaju hidrauliĉko alarmno zvono koje daje intenzivan zvuĉni signal poţara, od 100dB, a dio
te vode ide na tlaĉnu sklopku koja dalje proslijeĊuje signal poţara na vatrodojavnu
centralu.[17]
Osnovna namjena sprinkler sustava je detekcija poţara i gašenje poţara vodom. Zaštita
sprinkler sustavima već se dugo smatra optimalnom zbog toga što je omjer efikasnosti gašenja
i ekonomiĉnost cijene instalacije u povoljnom omjeru. Ona omogućava istovremenu
detekciju, dojavu i gašenje poţara, a sanacija štete od poţara svodi se samo na lokalnu iz
razloga što se prilikom poţara aktiviraju samo one mlaznice koje su zahvaćene poţarom.
Prema statistikama objavljenim od strane BVFA (Bundesverband Technischer Brandschutz),
Savezne udruge za tehniĉku zaštitu od poţara u Njemaĉkoj, poţar će u 85% sluĉajeva biti
ugašen s maksimalno 4 sprinkler mlaznice.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 26
Slika 15. BVFA postotak poţara s obzirom na broj aktiviranih mlaznica [18]
Uštede za obnovu odnosno sanaciju štete korištenjem sprinkler sustava su znatne. U usporedbi
s prostorima koji nemaju opremu za zaštitu od poţara sprinkleri smanjuju postotak smrtnosti
prilikom poţara za 82%, a direktnu štetu imovine od poţara za 68%.
Slika 16. Usporedba imovinske štete sa i bez sprinkler sustava [19]
U razdoblju od 2007. do 2014. godine, kod poţara dovoljno velikih da aktiviraju sustav,
sprinkleri su proradili u 91% sluĉajeva poţara. Sljedeći graf temelji se na drugih 9% sluĉajeva
u kojima su trebali proraditi, ali nisu.
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
45%
1 2 3 - 4 5 ili više
Broj aktiviranih sprinklera
38000
7000
5000
8000
13000
55000
20000
14000
21000
53000
0 20000 40000 60000
Uredski i komercijalni prostor
Stambeni prostori
Zdravstvene ustanove
Obrazovne ustanove
Kuhinjski prostor
Cijena štete u dolarima
prostori bez automatske zaštiteod požar
prostori s mokrim sprinklersustavom
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 27
Slika 17. Razlozi ne aktiviranja sprinklera [19]
Iz prethodne tablice moţe se jasno vidjeti da glavni razlog neuspješnosti sprinkler sustava je
bio u tome što sam sustav nije bio aktivan. Jedan od razloga neaktivnosti sustava je zbog
statusa štićene lokacije poput napuštenih proizvodnih prostora, preureĊivanja prostora ili
naprimjer onih koji su još uvijek u izgradnji, a drugi je zbog problema u samom sustavu
odnosno moguća propuštanja vode u sustavu, neĉistoće u spremnicima vode ili mehaniĉka
oštećenja.
Iz tablice je takoĊer vidljivo da je samo u 6 % sluĉajeva neuspjela aktivacija sprinkler sustava
zbog manjka odrţavanja, odnosno to ukazuje na pouzdanost promatranih sustava. Odrţavanje
sprinkler sustava svodi se na pitanje kako organizirati inspekciju, testiranje i same procese
odrţavanja. Ono što nije apsolutno standardizirano u odrţavanju su procesi s obzirom na
okolinu štićenog prostora. Nije isti proces provjere za naprimjer tekstilnu industriju gdje je
bilo viĊeno da mlaznice sustava budu blokirane pamuĉnom prašinom i za uredske prostore
gdje je slabija mogućnost takve pojave.
5%
6%
7%
17%
64%
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70%
Neadekvatna zaštita od požara
Nedostatak održavanja
Oštedene komponente
Ručna intervencija prije aktivacije sustava
Sustav je isključen prije požara
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 28
Slika 18. Tipiĉan izgled instalacije sprinkler cjevovoda [20]
Na slici 18. prikazan je općeniti izgled cjevovoda jednog sprinkler sustava. On moţe biti
takav za mokre, ali i za suhe sprinkler instalacije.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 29
5.2. DIJELOVI SPRINKLER SUSTAVA
5.2.1. Sprinkler glava
Karakteristiĉan sprinkler sastoji se od ĉepa koji se drţi na mjestu pomoću okidaĉa.
Najĉešće je okidaĉ staklena ampula ispunjena tekućinom na bazi glicerina koja ekspandira
prilikom zagrijavanja. Tekućina unutar ampule će prilikom zagrijavanja na odreĊenoj
temperaturi toliko ekspandirati da će staklo puknuti te je na taj naĉin ĉep izbaĉen s poĉetnog
mjesta tlakom vode koja se nalazi iza njega. Strana ĉepa koja je okrenuta prema vodi je kosa
kako bi nakon ispuštanja ĉep mogao napraviti mjesta za prolaz vode. Voda koja izlazi udarat
će u ploĉicu raspršivaĉakako bi se jednako distribuirala po površini. Sprinkler će raditi sve
dok se ne zaustavi dotok vode na glavnom ventilu. Izgled sprinklera te njegovi sastavni
dijelovi prikazani su na Slici.[21]
Slika 19. Dijelovi i rad karakteristiĉnog sprinklera [21]
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 30
Uz ovakav karakteristiĉan mehanizam rada postoje i sprinkleri koji se sastoje od dvije metalne
ploĉice koje su zalemljene u jednoj toĉki. Kada se lem poĉne taliti ploĉice se odvajaju te ĉep
ispada iz poĉetne pozicije i pušta se voda. Postoje razne izvedbe sprinklera, ali najĉešće je
korištena ona sa staklenom ampulom. [21]
Postoji više podjela sprinklera od kojih je jedna prema tekućini koja se nalazi u ampuli. S
obzirom na sastav tekućine koja je u ampuli ona će ekspandirati pri razliĉitoj temperaturi. U
Tablici 1 prikazana je klasifikacija ampula s obzirom na boju odnosno temperaturu rada.
Tablica 1. Klasifikacija ampula kod sprinklera [22]
Maksimalna
temperatura
stropa[°C]
Temperaturna
procjena[°C]
Jaĉina
temperaturnog
naprezanja
Klasifikacija po
boji
Boja tekućine
ampule
38 57-77 Standardno Bezbojno Naranĉasta ili
crvena
66 79-107 Srednje Bijelo Ţuta ili zelena
107 121-149 Visoko Plavo Plava
149 163-191 Posebno visoko Crveno Ljubiĉasta
191 204-246 Posebno visoko Zeleno Crna
246 260-302 Krajnje visoko Naranĉasta Crna
329 343 Krajnje visoko Naranĉasta Crna
Uz temperaturu pri kojoj se sprinkler aktivira bitno je navesti i faktor K. On sluţi za proraĉun
stupnja praţenjenja vode koja prolazi kroz raspršivaĉ. Formula za proraĉun faktora K je:
√ (1)
gdje je q protok vode kroz raspršivaĉ u litrama po minuti, a p tlak na raspršivaĉu u barima.
Faktor K izraţava se u LPM/bar.[22]
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 31
5.2.2. Vodoopskrba sprinkler sustava
Sustavi vodoopskrbe nisu isti za sve sprinkler instalacije. Ovise o vrsti prostora koji se štiti,
materijalu štićenog objekta te samoj veliĉini promatranog sprinkler sustava. Kao osnovna
podjela kod voodopskrbe sprinkler sustava navode se iscrpni i neiscrpni izvori vode.
Izvori vode mogu biti jedan ili više od sljedećih:
Gradska vodovodna mreţa
Spremnici vode
Prirodni i umjetni izvori
Tlaĉni spremnici
Slika 20. Prikaz sekundarnog spremnika vode za sprinkler sustav [23]
Prema VdS 4001 izvori vode moraju biti sposobni osigurati u najmanju ruku tlak/protok
uvjete sustava. Osim sluĉaja kada se voda pohranjuje u tlaĉnim spremnicima svaki izvor vode
mora imati minimalnu koliĉinu vode za minimalno operativno vrijeme:
LH 30 min
OH 60 min
HHP 90 min
HHS 90 min
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 32
Sustav za vodoopskrbu ne smije biti ni u kojem sluĉaju pod utjecajem mogućih uvjeta
zamrzavanja, sušenja, poplava i bilo koji drugih koji bi mogli smanjiti protok ili efektivni
kapacitet izvora. Svaki spremnik vode mora se odrţavati na minimalnoj temperaturi od
4°C.[24]
Za sprinkler sustave voda se ne uzima izravno iz javne vodovoda pitke vode osim u
sluĉajevima kada ne postoji drugi izvor. Ako postoji meĊuspremnik, sustav se povezuje na
vodovod kroz njega.
Spremnik uvijek sadrţi i mjerilo na kojem se moţe jasno vidjeti koliĉina vode u spremniku.
Voda koja je u spremniku ne smije sadrţavati vlakna ili druge neĉistoće koje bi mogle
zagušiti prolaz kroz cjevovod. Slana voda se ne koristi u cjevovodu mokrih sprinkler sustava.
Za takve spremnike koji se nalaze pod zemljom uvijek se ugraĊuje i ventilacija iznad najviše
moguće razine vode.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 33
5.2.3. Pumpe sprinkler sustava
Pumpe se koriste kako bi se osigurali proraĉunski zahtjevi za protok i tlak. One se koriste
samo u svrhu gašenja poţara, a ne kao i dobavne pumpe neke druge svrhe. Pumpne stanice
kod sprinkler sustava pogonjene su ili elektriĉnim ili diesel-motorima koji su sposobni pruţiti
bar minimalnu potrebnu snagu za opterećenje sustava od nikakvog do maksimalnog za tu
pumpu.
Maksimalna temperatura vode koja prolazi iznosit će 40 °C te pumpa mora biti konstantno
ispunjena vodom. [20]
Slika 21. Shematski prikaz pumpe za sprinkler sustav [24]
Pumpna stanica jedna je od najbitnijih komponenti sprinkler sustava s obzirom da ona
osigurava snagu za protok vode u sprinkler sustavu te će proces njenog odrţavanja biti dalje u
radu podrobnije objašnjen.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 34
5.3.VRSTE SPRINKLER SUSTAVA
5.3.1. Mokri sprinkler sustavi
Sustavi koji sadrţavaju automatske prskalice spojene na cjevovod koji je ispunjen vodom i
povezan s vodovodom odnosno nekim sustavom snabdjevanja vodom, na taj naĉin uslijed
topline koja aktivira prskalice cjevovod se automatski prazni. Mokri sprinkler sustav
najjednostavniji i najpouzdaniji je tip sprinkler sustava. Samo kroz onu prskalicu koja je
aktivirana će se prazniti voda. Prema NFPA mokre sprinkler sustave prve je potrebno
razmatrati prilikom projektiranja. Prekid rada sprinklera postiţe se zatvaranjem glavnog
ventila. Mokri sprinkleri proizvode se ovisno o proraĉunatim potrebnim volumnim protocima
s tri razliĉita promjera dovodnog cjevovoda, 100, 150 i 200 mm.
Slika 22. Mokra sprinkler ventilska stanica [24]
Jedino u sluĉajevima gdje mokri sustav ne moţe valjano štititi prostor se uzimaju u obzir
drugi sprinkler sustavi. Mokri sustavi imaju izuzetnu uĉinkovitost s obzirom da dolazi do
praţnjenja odmah u trenutku aktivacije.[24]
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 35
5.3.2. Suhi sprinkler sustavi
Sustavi koji sadrţavaju automatske prskalice spojene na cjevovod koji je ispunjen zrakom ili
dušikom pod pritiskom, pad tlaka uzrokovan aktivacijom prskalice dopušta tlaku vode iz
spremnika ili vodoopskrbe otvaranje ventila koji tada pušta vodu u suhi cjevovod. Ventilska
stanica suhog sprinkler sustava sadrţi komoru unutar koje se nalazi klapna koja odijeljuje
zraku gornjem i vodu u donjem dijelu komore. [24]
Slika 23. Suha sprinkler ventilska stanica [24]
Uslijed aktivacije prskalice tlak zraka smanjuje se i dolazi do neravnoteţe u komori odnosno
podizanja klapne te voda koja je pod većim pritiskom prolazi u gornju komoru i dalje u
cjevovod samog sustava. Suhi sprinkler sustavi koriste se u pravilu za podruĉja gdje mokri
sustavi nisu mogući zbog mogućnosti smrzavanje vode u cjevovodu.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 36
5.3.3. Sprinkler sustavi s predupravljanjem
Sustavi koji imaju ventilsku stanicu s predupravljanjem. Koriste se kod zaštite prostora gdje
ako se sprinkler sluĉajno aktivira, šteta nastala njegovom aktivacijom je velika odnosno
sprinkleri ne reagiraju mehaniĉki i toplinski. Sustav je sliĉan suhom sprinkler sustavu s
razlikom u tome što kod pojave poţara vatrodojava šalje stanici signal i tek onda stanica
poĉinje s radom. [24]
Slika 24. Sprinkler ventilska stanica s predupravljanjem [24]
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 37
5.4. IMPLEMENTACIJA SPRINKLER SUSTAVA PREMA VdS 4001
STANDARDU
U ovom poglavlju objasnit će se pristup u projektiranja sprinkler sustava te neka od
osnovnih svojstvenih vrijednosti koje se trebaju uzeti u obzir prilikom projektiranja. Prema
VdS 4001 radi se klasifikacija kakvog je poţarnog opterećenja štićeni objekt. Postoji tri
skupine klasifikacije objekta, a one su:
LH (Light Hazard) – neindustrijski objekti s niskim poţarnim opterećenjima i niskom
zapaljivošću od kojih nijedno izdvojeno podruĉje, zatvoreno vatrootpornim
materijalima, nije veće od 126 m2
OH (Ordinary Hazard) – komercijalni i industrijski objekti gdje se zapaljivi materijali
srednjeg poţarnog opterećenja procesuiraju ili proizvode. Ova grupa dijeli se dalje u
ĉetiri grupe (OH1, OH2, OH3 i OH4) od kojih svaka predstavlja razliĉite skupine
materijala
HHP (High Hazard Process) – komercijalni i industrijski objekti gdje materijali u
uporabi imaju visoka poţarna opterećenja i iznimno laku zapaljivost te se poţari tih
materijala izuzetno brzo razvijaju
HHS (High Hazard Storage) – objekti koji se nalaze na višim visinama nego iz
skupine OH
Nakon što je odreĊeno o kojoj se klasifikaciji objekta radi razmatra se koji će tip sustava biti
upotrebljen, mokri, suhi ili onaj s predupravljanjem. Uz klasifikaciju poţarnog opterećenja
objekta vaţna je lokacija i vanjski uvjeti koji okruţuju štićeno podruĉje. Za sluĉaj zatvorenog
objekta sa stalnom okolišnom temperaturom većom od 4°C i podruĉja gdje ne postoji
mogućnost isparavanja vode u cijevima uzimat će se mokri sprinkler sustav, dok za druge
sluĉajeve koriste se suhi sprinkler sustavi u kojima su cijevi prazne pa ne postoji opasnost od
zamrzavanja ili isparavanja medija. Za zaštitu vrijednije robe koristit će se sustavi s
predupravljanjem.
Podatke o prostoru i njegovoj zaštiti utvrĊuju se elaboratom zaštite od poţara. Ovdje se neće
ulaziti u princip izrade elaborata za zaštitu od poţara s obzirom da se radi više o pravnoj
regulaciji nego samom tehniĉkom proraĉunu sustava. Iz elaborata za zaštitu od poţara prelazi
se u sljedeći korak projektiranja sprinkler sustava za gašenje, a to je utvrĊivanje površine
djelovanja (m2), vrijeme rada sprinkler ureĊaja (min), gustoću nanošenja vode (mm/min) i
minimalnom tlaku (bar) na najnepovoljnijoj mlaznici.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 38
Sljedeća tablica je iz propisa VdS 4001 i putem nje se utvrĊuju prethodno navedene bitne
karakteristike za hidrauliĉki proraĉun sprinkler sustava. Tablica ne sadrţi podatke za HHS
skupinu s obzirom da se tamo radi o drugaĉijoj klasifikaciji. Za skupinu HHS podaci o gustoći
nanošenja vode i površini djelovanja izvlaĉe se prema naĉinu skladištenja, slobodno poloţeni
materijali, paletna ili poliĉna skladišta.
Tablica 2. Gustoća nanošenja i površina djelovanja prema VdS za klase LH,OH i
HHP
Poţarna klasa Minimalna gustoća
nanošenja [mm/min]
Mokri ili sustavi s
predupravljanjem Suhi
Podruĉje djelovanja [m2]
LH 2,25 84 Ne dozvoljava se,
prelazi se na
skupinu OH1
OH1 5 72 90
OH2 5 144 180
OH3 5 216 270
OH4 5 360 Ne dozvoljava se,
prelazi se na
skupinu HHP1
HHP1 7,5 260 325
HHP1 10 260 325
HHP1 12,5 260 325
HHP1 Zavisno o objektu i materijalu, posebni uvjeti
Prije daljnjeg proraĉuna utvrĊuje se kakve će se sprinkler glave odnosno mlaznice koristiti.
To se radi na naĉin da se usporeĊuje kakva je poţarna opasnost i kakve temperature se mogu
pojaviti prilikom poţara u štićenom prostoru. Ovi podaci se usporeĊuju s onima iz Tablice 1,
navedenoj u prethodnom poglavlju, te se na osnovu ovog odabire toplinski element, ampula,
sprinkler mlaznice.
Nakon što su utvrĊene vrijednosti bitnih parametara sustava prelazi se na stvarni hidrauliĉki
proraĉun cjevovoda sustava. Promjer cijevi odreĊuje se prema broju sprinkler mlaznica na
cjevnom ogranku ili grani odnosno prema stupnju poţarne opasnosti.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 39
Broj sprinkler mlaznica utvrĊuje se putem potrebne štićene površine. Sprinkler mlaznica mora
osigurati zaštitu odreĊene površine ravnomjerno raspršenom vodom projektiranog intenziteta.
Ta se površina odreĊuje pomoću efektivnog polumjera kruţnice opisane oko površine
kvadrata koji je dio štićene površine nekog objekta.
(2)
Gdje je a stranica kvadrata u metrima, a ref efektivni polumjer, takoĊer u metrima. Razmak
izmeĊu sprinkler mlaznica ne smije biti manji od 1,5 m kako bi se bolje ostvarila pokrivenost
prostora, ali isto tako da ne doĊe do nepotrebne aktivacije mlaznica koje su nepotrebne za
gašenje poţara.
Ovisno o poţarnim opterećenjima i izvedbi štićenog objekta, jedna sprinkler mlaznica moţe
pokrivati površinu od 6 do 12 m2, a za sluĉaje kad su stropovi objekta viši pokriva 7 m
2 bez
obzira na poţarno opterećenje.
Slika 25.Izgled štićene površine jednog sprinklera prema tlaku izlaza [20]
TakoĊer za za sprinkler mlaznicu postoji joši vrijednost inertnosti. Ona govori o tome koliko
je vremena u sekundama proteklo od poĉetka djelovanja temperature do poĉetka rada
mlaznice.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 40
√
(3)
Gdje je A površina koju pokriva jedna mlaznica, a vpožara brzina širenja poţara u m/s. Brzina
širenja poţara je tabliĉna i već izmjerena vrijednost za većinu tvari. Sljedeća tablica pokazuje
širenja poţara za neke materijale.
Tablica 3. Linijska brzina širenja poţara prema materijalu
Vrsta gorive tvari Brzina širenja poţara[m/s]
Celuloid 0,11
Tekstilni poluproizvodi gustoće 100 kg/m3 0,0059
Drveni proizvodi debljine 2 do 4 cm 0,067
Papir u rolama gustoće 140 kg/m3 0,0045
Sintetiĉki kauĉuk gustoće 290 kg/m3 0,0067
Pamuk 0,08
Staklena plastika 0,01
Kod hidrauliĉkog proraĉuna cjevovoda minimalan tlak na mlaznici sprinklera uzima se 0.5
bar, a najviši 5,0 bar. Iz ovog se moţe i vidjeti minimalan potreban protok na jednoj sprinkler
mlaznici. Protok na mlaznici se dobiva iz prethodno navedene jednadţbe (1), koja se nalazi u
poglavlju 5.2.1., nakon odabira tipa sprinklera za instalaciju.
Maksimalan protok koji je potrebno pokriti pumpom sustava mora biti jednak zbroju protoka
na svim mlaznicama, to jest izraţava se sluĉaj kad bi odreĊen broj maznica bio aktiviran. Broj
mlaznica koje će biti aktivirane odreĊuje se iz veliĉine štićenog prostora odnosno broja
mlaznica koje pokrivaju neku zonu.
Brzina vode u cjevnoj mreţi alarmnog ventila i sprinkler mlaznice ne smije biti veća od
10m/s, a brzina u granama armature ne smije biti veća od 5 m/s. Tlak istog cjevovoda
sprinkler ureĊaja ne smije biti veći od 11 bar.
Sljedeći dio hidrauliĉkog proraĉuna je proraĉun putem Hazen-Williamsove jednadţbe. To je
empirijska jednadţba koja govori o odnosu protoka u cjevovodu s obzirom na fizikalna
svojstva cjevovoda i na pad tlaka u njemu uzrokovan trenjem. Prednost korištenja s obzirom
na standardni proraĉun je to što ne zahtijeva proraĉune Reynoldsova broja s obzirom da
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 41
koeficijent C nije u njegovoj funkciji dok je nedostatak što vrijedi samo za vodu te ne uzima u
obzir temperaturu i viskozitet vode.
Hazen-Williamsova jednadţba za proraĉun pada tlaka u cjevovodu glasi:
(4)
Gdje je:
p – pad tlaka na cjevovodu [bar]
Q – protok vode [l/min]
C – materijalna konstanta (za lijevano ţeljezo iznosi 100, za ĉelik 120, a bakar 140)
d – unutarnji promjer cjevi [mm]
l – zbroj stvarne i ekvivalentne duljine cjevovoda [m]
Proraĉun se radi za sve dijelove odnosno grane cijevi. Zbroj svih padova tlaka se takoĊer
raĉuna te na taj naĉin se ulazi u razmatranje odabira pumpe sustava. Pumpa mora moći postići
minimalni radni tlak, a to je:
(∑ ) (5)
Gdje je:
pp –tlaka na pumpi [bar]
pml – pad tlaka na mlaznici [bar]
pv – pad tlaka na ventilu [bar]
pe – pad tlaka u cijevima [bar]
Nakon što je završen hidrauliĉki proraĉun dobiveni podaci se unose u tablicu iz koje se
proraĉunava volumen cijele cjevne mreţe. Iz njega se dobivaju vrijednosti koje se koriste
prilikom odabira izvora vodoopskrbe i pumpe koja će pogoniti sustav.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 42
6. ODRŢAVANJE SPRINKLER SUSTAVA
6.1. OPĆENITO
Oba principa sprinkler sustava, oni koji gase vodom i oni koji se gase pjenom imaju
visoke indekse uspjeha u gašenju poţara. Kako bi se odrţala operativna pripravnost ovih
sustava izvode se redoviti pregledi i popravci. Ovdje su navedene općeniti elementi sustava
odrţavanja odnosno kontrole sustava za gašenje poţara, danih od instituta VdS (Vertrauen
durch Sicherheit). S obzirom na razliĉitost svakog sprinkler sustava nemoguće je dati potpuni
raspon kontrolnih mjera i mjera popravaka.
Odrţavanje sprinkler sustava temelji se na preventivno-planskom odrţavanju. Moţe se
smatrati i korektivnim u sluĉaju kada sustav bude aktiviran jer u tom sluĉaju je potrebno
zamijeniti i dijelove sustava poput aktiviranih sprinkler mlaznica. Prediktivan princip
odrţavanja će rijetko biti, iz razloga što se u pravilu radi sve da se sustav ne aktivira, odnosno
da ne doĊe do poţara.
Prema VdS 4001 za svaki sustav imenuju se nadzornik i donadzornik koji su odgovorni za sve
servise i kontrolu sustava za gašenje. Prvenstveno, oni se brinu da sustav bude unutar pravnih
normi vezanih uz njega.Svaki pregled koji se izvodi mora biti najavljen tako da ne uzrokuje
zastoje u izvoĊenju funkcije štićenog prostora. Nakon svake kontrole ili popravka cijeli sustav
mora bit vraćen u svoje prvotno operativno stanje.Instaler ovakvog sustava pruţa operatoru
svu potrebnu dokumentaciju sustava te predviĊene kontrole sustava. Ovo ukljuĉuje i naĉine
provjere sustava te specifikacije njegovih elemenata.
Razlog neoperativnosti sprinkler mlaznica moţe biti jedan ili više od navedenih:
- Uĉestalost promjene vode u cjevovodu sustava
- Visoko korozivna okolina sustava
- Kakvoća vode u sustavu
- Periodiĉne temperaturne promjene
- Vibracije
- Toplinska zraĉenja
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 43
6.2. NAĈINI ODRŢAVANJA SPRINKLER SUSTAVA PREMA VdS
Kontrole s obzirom na vrijeme izvoĊenja dijele se na:
Dnevna kontrola
Tjedna kontrola
Mjeseĉna kontrola
Kvartalna
Polugodišnja
Godišnja
6.2.1. Dnevna kontrola
Dnevna kontrola je najniţa razina kontrole u odrţavanju, ona je preporuĉena na dnevnoj
razini, ali se podrazumijeva da je minimalno jednom u tjednu izvršena. Sastoji se od provjere
sljedećih elemenata:
Razina ispunjenosti u spremnicima za vodu (spremnici reduciranog kapaciteta,
uzemljeni i povišeni spremnici, temeljni spremnici pumpi)
Razina ispunjenosti spremnika pod tlakom
Razina ispunjenosti spremnika goriva
Razina ispunjenosti spremnika s koncentratom pjene
Tlak spremnika pod tlakom
Tlak alarmnih cijevi
Tlak cjevovoda
Funkcionalnost opreme za zagrijavanje
6.2.2. Tjedna kontrola
Tjedna kontrola mora se izvršavati na tjednoj razini te se dijeli na nekoliko sastavnih
dijelova.
Prva razina kontrole sustava:
- toĉnost pozicija glavnih zaustavnih ventila
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 44
- razina vode rijeka, kanala, jezera koji su relevantni za vodoopskbu sprinkler
sustava
Nakon prve razine kontroliraju se alarmi te se puštaju da rade minimalno 30 sekundi svaki.
Provjera automatizirane pumpe:
- razine goriva i lubrikanata te vode za hlaĊenje u diesel-motorima
- tlak vode prilikom pokretanja ureĊaja
- tlak pod kojim su gorivo, lubrikant te sredstvo za hlaĊenje unutar diesel-motora
- protok vode kroz pumpu
- temperature rada dizelskih motora
6.2.3. Mjeseĉna kontrola
Prilikom mjeseĉne kontrole sustava izvode se sljedeće kontrole:
- vizualna kontrola cjevovoda, sprinklera, raspršivaĉa
- funkcijska kontrola automatskog podmazivanja i opreme za punjenje spremnika
reduciranog kapaciteta, provjera sustava za ispiranje cijevi
- kontrola dozvoljene visine spremnika; kontrola minimalnog procijepa izmeĊu
sprinklera i skladištenih dobara
- dijelove sprinkler sustava koji za medij imaju pjenu
- funkcijska kontrola proporcijskih jedinica bez pjene
6.2.4. Kvartalna kontrola
Kvartalna kontrola izvodi se u intervalu ne većem od 13 tjedana.
1. Strukturna provjera
Poĉetak kontrole smatra se provjera bilo kakvih promjena u strukturi, okupiranosti, skladišnoj
konfiguraciji, sustavu za grijanje, osvjetljenju ili bilo kojoj drugoj promjeni opreme koja bi
mogla mijenjati klasifikacije opasnosti ili instalacijski dizajn.
2. Provjera sprinklerskih glava
Sljedeće što se vrši je provjera sprinklerskih glava te njihovo ĉišćenje ili zamjena ako je
potrebna. Posebno treba provjeriti stanje sprinklera koji su u takvim radnim zonama gdje se
koristi boja zbog svoje izloţenosti, ti sprinkleri mogu imati manji protok nego je predviĊeno.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 45
3. Provjera cjevovoda
Cjevovodi i njihove komponente provjeravaju se nasumiĉno na koroziju. Svaki oštećeni dio se
mora zamijeniti, posebno se treba paziti na cijevi koje imaju boju na bazi bitumena. TakoĊer
cjevovod se se kontrolira na elektriĉno uzemljenje. Sprinklerski cjevovod ne smije se koristiti
kao i put za uzemljenje elektriĉne instalacije.
4. Provjera zaštite od zamrzavanja
Provjeravaju se sustavi za prevenciju zamrzavanja. Posebnu pozornost potrebno je pridati
prostorima koji nisu unutar grijanih površina.
5. Dovod elektriĉne energije
Provjera bilo kojih sekundarnih elektriĉnih mreţa ili izvora.
6. Zaustavni ventili
Provjera svih zaustavnih ventila. Podrazumijeva njihovo puštanje u rad i provjeru operacijske
uĉinkovitosti.
7. Provjera sustava za grijanje
8. Provjera sustava za nadgledanje sprinkler sustava
6.2.5. Polugodišnja kontrola
Polugodišnja provjera poĉinje s provjerom pomoćnih mehanizma, kao naprimjer rezervnih
pumpi ili elektromotora za pumpe u sluĉaju nestanka primarnog izvora energije.
Alarmi suhih ventila i općenite instalacije vezane za suhe cijevi provjeravaju se na
polugodišnjoj razini. Mehaniĉki odvojivi dijelovi sustava se obavezno izuzimaju i
provjeravaju te po potrebi mijenjaju.
Završni dio polugodišnje provjere je funkcijski test jedinice za dotok pjene za gašenje ako
postoji. Ona se vrši puštanjem vode kroz sustav za dovod pjene. Provjeravaju se svi
mehaniĉki i elektroniĉki elementi sustava. Uz ovo se vrši i vizualna kontrola spremnika za
pjenu i komponenti koje su u stalnom doticaju s pjenom.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 46
6.2.6. Godišnja provjera
1. Provjera stanica ventila
Sastoji od otvaranja ventila i njihove provjere iznutra. TakoĊer se provjeravaju mehaniĉki
pomiĉni dijelovi stanice, glatkost njihova kretanja. Po potrebi se vrše popravci.
2. Provjera automatskih pumpi i izvora vode
Svaka dobavna pumpa ili direktna veza s instalacijom se testira na maksimalne uvjete
opterećenja, cijelo operacijsko podruĉje pumpe, to jest njezina karakteristika. TakoĊer se
izvodi provjera tlaka na ventile.
3. Provjera neuspjelog ukljuĉivanja diesel-motora (Failed-to-start test)
4. Provjera ventila za punjenje spremnika
5. Provjera zatezaĉa
6. Provjera sprinkler sustava s pjenom
Provjera se vrši od strane proizvoĊaĉa ili eksperta sa specifikacijama proizvoĊaĉa. Provjerava
se dostupnost specificiranih koliĉina koncentrata i rezervnih koliĉina u odnosu na potrebu
sustava.
Vrši se funkcijski test jedinica sustava za proporcioniranje pjene korištenjem cijevi za
testiranje. Test se vrši na protoku koncentrata od 500 l/min. Koriste se prikladni instrumenti
za mjerenje protoka. Izmjereni protok mora biti u okvirima onog za kojeg jamĉi proizvoĊaĉ.
Sva mješavina puštene pjene i vode sakuplja se u posebnim spremnicima predviĊenim za to.
Izlazna mješavina takoĊer se vizualno provjerava za moguće neĉistoće.
Test proporcioniranja sustava ne traje duţe od tri minute, a korištena mješavina pjene i vode
mora biti potvrĊena prikladnim mjerenjima.
Nakon testa svi dijelovi sustava, koji su u konstantnom doticaju s pjenom se prazne te
ponovno njome pune, a oni koji su u trenutnom prazne se i ispiru vodom.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 47
6.2.7. Zamjenski sprinkleri
Potrebno je imati dodatne sprinklere za zamjenu u sluĉaju aktivacije ili oštećenih sprinklera.
Rezervne sprinkler glave potrebno je ĉuvati na temperaturi niţoj od 38°C. Broj potrebnih
zamjenskih glava odreĊen je prema tipu instalacije:
Tablica 4. Broj rezervnih sprinkler glavi [20]
Tip instalacije Broj rezervnih sprinkler glavi
LH 6
OH 24
HHP i HHS 36
Tamo gdje je sustav sadrţi visoko-temperaturne sprinklere, boĉne ili neke druge varijacije
sprinklera, u skladištu mora postojati adekvatan broj tih zamjenskih glava.
6.2.8. Procedure u sluĉaju neoperativnosti sprinkler sustava
Servisi, promjene i popravci sustava koji nisu u potpunom operativnom stanju se izvode na
naĉin da što kraće traju. Kada se neki sustav proglasi neoperativnim rukovoditelj sustava radi
bar ovdje navedene mjere:
1. Obavještavaju se nadleţna protupoţarna tijela u sluĉaju da je alarm povezan s
vatrogasnom postrojbom.
2. Promjene i popravci na sustavu i njegovom spremniku ili izvoru vode izvode se
tijekom radnih sati.
3. Svaki „topli“ radovi moraju dobiti dozvolu za izvoĊenje.
4. Izvan radnih sati sva vatrogasna vrata moraju biti zatvorena.
5. Aparati za gašenje moraju biti operativni te mora postojati osoblje koje zna rukovati s
njima.
6. Ako postoje dijelovi sustava koji su operativni oni će biti u funkciji te će se cjevovod
koji vodi do neoperativnog dijela izdvojiti, odrezati.
7. Svaka pumpa koja nije operativna odmah se izdvaja iz sustava.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 48
6.3. USPOREDBA STANDARDA NFPA 25 I VdS 4001
Ovaj propis, NFPA 25 je ameriĉki propis koji se odnosi na odrţavanje stabilnih
sustava za gašenje s prskalicama. U samim ispitivanjima ne razlikuje se toliko od VdS 4001
,ali je drugaĉije koncipiran te norme koje se koriste su puno opširnije. TakoĊer bitno je
napomenuti da VdS standard ne pruţa samo upute kako odrţavati sustav s prskalicama već i
smjernice za projektiranje i instalaciju sustava dok je NFPA 25 propis koji se strogo bavi
odrţavanjem sustava, za projektiranje postoji drugi NFPA 13.
S obzirom da se oba propisa detaljno bave odrţavanjem sustava ovdje će biti navedene
općenite razlike i sliĉnosti standarda, odnosno onaj dio ispitivanja koji je standardan za
preglede instalacija. Prvo je bitno napomenuti da kod praćenja sustava, VdS zahtijeva da se
imenuje nadzornik za sprinkler sustav unutar štićenog objekta dok za praćenje i ispitivanje
instalacije prema NFPA 25 radi nadleţno tijelo za ispitivanje, osiguravajuće društvo ili tijelo
drţavne razine.
Tablica 5. Usporedba VdS4001 i NFPA 25 s obzirom na uĉestalost pregleda
PREGLED VdS 4001 NFPA 25
Pregled mjerila na
instalaciji, glavnim i
tlaĉnim spremnicima
Tjedno Mjeseĉno(mokri sustavi)
Tjedno(suhi, deluge i sustavi
s predupravljanjem)
Pregled hidrauliĉkog zvona Tjedno Kvartalno
Pregled aktivacije pumpi Tjedno Tjedno
Pregled protoka na pumpi Godišnje Godišnje
Vizualni pregled ventilskih
stanica
Tjedno Tjedno
Pregled protoka na
vatrodojavu
Kvartalno Kvartalno
Ispitivanje operativnosti
ventila
Kvartalno Godišnje
Ispitivanje instalacija suhih
venitla
Polugodišnje Godišnje
Korodiranost spremnika
vode
Svakih 3 godine Svakih 5 godina
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 49
Sustav za proporcioniranje
pjene
Godišnje Godišnje
Cjevovodi Kvartalno Godišnje
TakoĊer bitno je i napomenuti da za neke sustave VdS ne zahtjeva nadgledanje u okviru
svojeg propisa. Prema VdS samo se nadgledaju sljedeći sustavi.
OH – sustavi s više od 3000 mlaznica
HHP i HHS sustavi s više od 750 mlaznica
Sustavi za zaštitu visokoregalnih skladišta s više od 80 mlaznica
Ameriĉki propis NFPA 25 je vezan uz rezervne sprinkler mlaznice, takoĊer se razlikuje u
tome što nije definiran prema klasifikaciji štićenog prostora već prema broju mlaznica u
instalaciji:
Za štićene objekte s manje od 300 mlaznica – ne manje od 6 mlaznica
Za štićene objekte s izmeĊu 300 i 1000 mlaznica - ne manje od 12 rezervnih
mlaznica
Za štićene objekte s više od 1000 mlaznica – ne manje od 24 mlaznica
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 50
7. PRIMJER ODRŢAVANJA STABILNIH SUSTAVA ZA GAŠENJE
Protupoţarni sustavi moraju imati visok stupanj pouzdanosti odnosno moraju biti u
operativnom stanju. Kako bi se osigurala zahtjevana funkcija sustava potrebno ih je odrţavati
na propisane naĉine. U ovom dijelu rada opisan je proces odrţavanja i ispitivanja ispravnosti
sprinkler sustava odnosno pumpne i ventilske stanice sustava kao dve najbitnije komponente
sustava. Uz opis procesa izradit će se sheme procesa, podloge i forme kojima će se
dokumentirati stanje odrţavane opreme to jest bit će predloţen naĉin odrţavanja sustava.
Kao primjer uzima se sprinkler sustav u pogonu poduzeća PLIVA HRVATSKA d.o.o. u
Savskom Marofu. Ovom pogonu osnovna je djelatnost proizvodnja aktivnih farmaceutskih
supstancija kemijskim procesima.
7.1. O PODUZEĆU I POGONU
Pliva je najveća farmaceutska kompanija u Hrvatskoj i jedna od vodećih u regiji
Jugoistoĉna Europa zahvaljujući velikom broju struĉnjaka, inovativnoj tehnologiji i
kontinuiranom ulaganju u proizvodni sustav. Jedan je od vodećih gospodarskih subjekata u
Hrvatskoj, ali takoĊer sudjeluje i kao jedan od vodećih izvoznika u drţavi, izvozi se 80%
proizvoda. Proizvodni portfelj ukljuĉuje velik broj gotovih oblika lijekova za gotovo sve
terapijske skupine i aktivne farmaceutske supstancije.
Na podruĉju Savskog Marofa nalazi se Plivin pogon za proizvodnju aktivnih farmaceutskim
supstancija te se on nalazi u stanicama SM1, VNS (Višenamjenska sinteza) te od 2011.
godine i novi pogon SM2.
S obzirom da će odrţavani sustav za gašenje sluţiti za zaštitu pogona SM2, taj dio tvornice bit
će promatran. Proizvodni kapacitet postrojenja SM2 iznosi oko 260 tona godišnje te se u
njemu proizvodi veći broj proizvoda i poluproizvoda.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 51
7.2. OBJEKTI ODRŢAVANJA
Dvije najbitnije komponente sprinkler sustava su ventilska i pumpna stanica. U
pogonu Pliva Savski Marof SM2 je jedan objekt s dva prostora za stanice.
7.2.1. Pumpna stanica
Pumpna stanica za pogon SM2 sadrţi sljedeće elemente:
Glavna pumpa
Rezervna pumpa
Spremnik nafte
Bazen
Upravljaĉka i ispitivaĉka kutija
Centrifugalna pumpa je pogonjena diesel-motorom Deutz DFP 1013 C20, šestero cilindriĉni
motor snage 215kW. Glavna i rezervna pumpa istih su snaga i karakteristika, svaka
samostalno mora moći pruţiti dovoljno snage za pokrivanje cijele instalacije. Prilikom
procesa odrţavanja jedna pumpa uvijek ostaje u funkciji zapravo dok se jedna ispituje druga
mora biti u operativnom stanju.Prije poĉetka operacija odrţavanja na sustavu iskljuĉuje se
vatrodojava za pumpu ili u ovom sluĉaju zatvara se ventil za hidrauliĉno alarmno zvono i
prekida se protok vode prema štićenim prostorima kako se ne bi bezrazloţno aktivirao sustav.
Slika 25. Pumpna stanica pogona SM2
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 52
Prvo što se radi kod pregleda pumpe je iskljuĉivanje napajanja ormarima upravljaĉkih kutija i
oba akumulatora na pumpi koja se pregledava. Pregled same pumpe moţemo podijeliti na
preglede koji se vrše dok je pumpa ugašena ili dok radi. Sljedeća slika shematski prikazuje
podjelu i preglede koji se vrše na pumpi.
Slika 26. Pregledi pumpe s obzirom na operacijsko stanje pumpe
7.2.1.1. Vizualni pregled
Nakon što je pumpa iskljuĉena pumpa se vizualno pregledava za neke oĉite vidljive
nedostatke, a to mogu biti:
- Vidljiva mehaniĉka oštećenja
- Korozija materijala
- Neadekvatno vezane komponente poput cijevi ili spojke
- Curenje vode i maziva ili nafte
S obzirom da je pumpa pozicionirana na naĉin da su sve bitne komponente vidljive neće se
koristiti nikakva pomagala poput endoskopa. TakoĊer pregledava se i kardanska spojka
pumpe. Ona ni u kojem sluĉaju ne smije biti u horizontalnoj ravnini, uvijek mora biti pod
kutom.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 53
7.2.1.2. Provjera akumulatora
Pumpa sadrţi napajanje na gradsku mreţu, ali se napaja iz dva akumulatora, a to je
zbog prirode same instalacije to jest njezine svrhe. Svaka bitna komponenta protupoţarnih
sustava ima više razina sigurnosti odnosno ne smije bit ovisna o vanjskim faktorima kao u
ovom sluĉaju što bi bila gradska opskrba struje.Ispituje se poĉetni napon na oba akumulatora
te pad napona pri aktivaciji. Ispitivanje se vrši voltmetrom. Prva slika prikazuje poĉetno
mjerenje, a druga prilikom aktivacije sustava.
Slika 27. Ispitivanje napona akumulatora voltmetrom
Prema karakteristikama danim od strane proizvoĊaĉa dodanim u prilogu napon na ovom
akumulatoru iznosi 12 V, s maksimalnim odstupanjem od 1 V. Inicijalni napon akumulatora
je uvijek veći te iznosi 12,8 V dok radni napon iznosi 11,4 V što ukazuje na valjanost
akumulatora unutar navedenog tolerancijskog podruĉja.
7.2.1.3. Provjera filtera ulja, filtera nafte, filtera zraka i sredstva za odmrzavanje
Kako bi pumpa mogla raditi zahtjevanu funkciju diesel-motor koji ju pogoni mora se
odrţavati. Zamjena ulja filtera ulja vrši se na godišnjoj razini. Prije promjene filtera ulja
potrebno je zatvoriti dovod ulja te ispustiti staro ulje kako se ne bi izmiješalo s novim.
Prilikom promjene ulja mijenja se i brtva na filteru ulja kako neĉistoće ne bi utjecale na
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 54
kvalitetu ulja. U navedeni filter ide oko jedna litra ulja. Filter je potrebno protresti više puta
kako bi se ulje sleglo u njemu.
Slika 28. Punjenje filtera ulja
Tijekom punjenja ulja u motor potrebno je više puta provjeriti razinu ulja u motoru. Provjera
filtera zraka se takoĊer vrši u ovom koraku, ali ona je svakih 5 godina predviĊena tako da
prilikom ovog procesa odrţavanja nije izvedena.
Filter nafte zamijenjuje se na isti naĉin kao i ulja i takoĊer u njega odlazi oko 1 litra nafte
prilikom odrţavanja. TakoĊer prije promjene filtera nafte mora se prekinuti dovod nafte. Uz
to se treba pregledati stanje spremnika naftne pumpe. Prema NFPA 25 spremnik ne smije
nijednom trenutku biti ispod ¾ svojeg ukupnog kapaciteta. U sluĉaju da je, spremnik
obavezno treba napuniti do kraja. Spremnik nafte se uvijek nalazi na višoj toĉki od pumpe s
obzirom da na taj naĉin dolazi do motora.
Zamjena sredstva za odmrzavanje odnosno antifriza izvodi se svake dvije godine na sustavu.
Iako se vrši svakih dvije godine zamjena, provjeru je potrebno napraviti svakim dolaskom u
pumpnu stanicu. Provjerava se razina u spremniku i kakvoća antifriza. Za to postoji
predviĊeni ureĊaj odnosno refraktometar.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 55
Slika 29. Ispitivanje sredstva za odmrzavanje
Refraktometar sluţi za mjerenje sadrţaja antifriza u rashladnoj tekućini. Njime je moguće i
ispitivati koncentraciju kiseline u akumulatoru. Mjerno podruĉje za ovdje korišteni instrument
je od 0 do -45°C, a toĉnost mu je ±5%.
7.2.1.4. Podmazivanje pokretnih dijelova
Nakon što su se obavile ove provjere podmazuju svi pokretni dijelovi pumpe, a to je
spojka i leţajevi vratila. U ovom konkretnom sluĉaju za podmazivanje korištena je mast LIS
3. Prije nego što se nova mast upumpa u leţaj potrebno je izbaciti staru. To se izvršava
rušnom pumpom. Kako nova mast ulazi s jedne strane leţaja, stara izlazi na drugu stranu.
Svaki pokretni dio mora biti kvalitetno podmazan.
Slika 30. Podmazivanje leţaja pumpe
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 56
Nakon što su se obavili svi pregledi, ukljuĉuje se napajanje pumpe preko gradske mreţe.
Kada se ukljuĉi napajanje potrebno je ĉuti i paljenje grijaĉa na pumpi. Mali grijaĉ na pumpi
sluţi tome da pumpa kod aktivacije zahtijeva manje vremena za puni pogon. Kod stabilnih
sustava za gašenje koji imaju mogućnost naći se u hladnijoj okolini uvijek se stavlja grijaĉ na
pumpu.
7.2.1.5. Aktivacija pumpe
Testiranje reţima rada pumpe moţe se postići na tri naĉina. Prvi je ruĉni start pumpe.
Na upravljaĉkom ureĊaju nalazi se tipka START kojom se ukljuĉuje pumpa. Svaka pumpa se
ukljuĉuje po dva puta kako bi se provjerilo moţe li svaki od akumulatora aktivirati motor.
Ako je sve u redu s ovom funkcijom izvodi se automatsko testiranje pumpe.
Slika 31. Upravljaĉka kutija pumpe
Automatsko testiranje pumpe je program pumpe u kojem ona radi 30 minuta bez prestanka.
Testiranje se vrši na obje pumpe, ne simultano već jedna po jedna iz razloga što jedna mora
uvijek biti u operativnom stanju. Kao i ruĉni start zapoĉinje na upravljaĉkoj kutiji gdje se
ukljuĉuje test automatskog reţima rada. U trenutku kada se aktivira test u kolekoru se simulira
pad tlaka. Glavna pumpa je dimenzionirana da se aktivira na tlaku ispod 8,5 bara, a rezervna
na 7 bara, odnosno kada glavna više ne moţe pruţiti dovoljnu snagu. Taj pad odgovara
ispuštanju vode iz cjevovoda sprinkler sustava odnosno aktivaciju jedne od sprinkler glava.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 57
Slika 32. Mjerenje temperatura pumpe u radu
Tijekom rada potrebno je provjeriti temperaturu rada pumpe. Ova provjera izvodi se laserskim
mjeraĉem temperature. Mjeri se na nekoliko karakteristiĉnih toĉaka. Dok pumpa radi,
odrţavatelji mjere tlakove na odreĊenim protocima te se taj graf kasnije usporeĊuje s
karakteristikama zadanim od strane proizvoĊaĉa. Mjere se vrijednosti protoka u postotcima s
obzirom na otvorenost ventila, tlakovi u glavnom cjevovodu te brzina okretaja na spojki. Tlak
se oĉitava na manometru glavnog cjevovoda, a brzina okretaja laserskim ureĊajem ureĊajem
odrţavatelja tako što se nalijepi malena traka na kardansku spojku.
Slika 33. Mjerenje broja okretaja pumpe u radu
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 58
Svrha mjerenja je prikupljanje podataka o radu pumpe u vremenu to jest sa svakim
odrţavanjem. Na taj naĉin mogu se vidjeti razlike u izvedbi pumpe s obzirom na njezin radni
vijek. Ako pumpa ne daje dovoljne vrijednosti morat će se zamijeniti novom. U sljedećim
dvjema tablicama su prikazana mjerenja prilikom testa glavne i rezervne pumpe, koja su
preuzeta iz formulara kontrole. Prve tri toĉke mjerenja brzine pumpe nisu izmjerena iz razloga
što se tek postavlja ispitivanje te toĉke nisu kritiĉne za rad pumpe.
Tablica 6. Automatsko ispitivanje glavne pumpe
PROTOK[%] Tlak[bar] Brzina okretaja[°/min]
0 15,6 -
40 13,6 -
50 12,8 -
60 12,1 1800
70 11,5 1800
80 10,8 1770
90 9,9 1750
100 8,9 1750
Tablica 7. Automatsko ispitivanje rezervne pumpe
PROTOK[%] Tlak[bar] Brzina okretaja[°/min]
0 15,7 -
40 13,5 -
50 13 -
60 12,4 1750
70 11,9 1750
80 10,7 1700
90 9,6 1700
100 8,95 1650
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 59
Ono što je za odrţavatelja bitno je provjera protoka na 11 bara s obzirom da će to biti u
sluĉaju poţara tlak koji će se morati odrţavati u cjevovodu. Prema tome se uzima da je 78%
protoka pumpe potrebno za odrţavanje tog tlaka.
Sljedeća tablica govori o stvarnom protoku u pumpama s obzirom na ispitni cjevovod
promjera dn 200 mm.
Tablica 8. Karakteristiĉne vrijednosti protoka u cjevovodu s obzirom na postotak
protoka
Protok[%] Protok[l/min]
40 4800
50 6000
60 7200
70 8400
80 9600
90 10800
100 12000
Kada se usporede tablice ispitivanja glavne i rezervne pumpe s Tablicom 3. dobiju se
vrijednosti rada pumpi kakve bi bile za sluĉaj poţara.
Tablica 9. Brojĉane vrijednosti rada glavne i rezervne pumpe
Protok[l/min] Brzina
okretaja[°/min]
GLAVNA PUMPA 9360 1775
REZERVNA
PUMPA
9360 1720
Tablica prikazuje da je glavnoj pumpi potrebna veća brzina okretaja da bi se postigao isti
protok s obzirom na rezervnu. U ovom sluĉaju razlika nije velika, 55 °/min odnosno 3,1 % što
ne ukazuje ni na kakvu posebnu grešku u radu.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 60
7.2.1.6. Provjera spremnika vode
S obzirom da je instalacija SM2 velika te je potrebna velika koliĉina vode kako bi se
osigurala uz gradsku vodoopskrbu postoji i spremnik vode odnosno bazen. Bazen je veliĉine
66 m3 te voda kojom se napajaju pumpe je voda iz bazena, a bazen se puni iz gradske
vodoopskrbe. Bazen se nalazi ispod pumpne stanice.
Slika 34. Spremnik vode za sprinkler instalaciju
Bazen se provjerava na naĉin da voda protiĉe kroz njega te se tada provjerava za vidljive
neĉistoće koje bi mogle smetati u izvršavanju funkcije. TakoĊer, provjerava se i signalizacija
niske odnosno visoke razine vode u bazenu. Nakon provjere bazen se nadopunjava do
potrebne razine te se namještaju i provjeravaju dva plovka koji se nalaze u njemu.
7.2.2. Ventilska stanica
Ventilska stanica pogona SM2 se sastoji od pet mokrih sprinkler ventilskih stanica i
pet deluge ventilskih stanica.
7.2.2.1. Deluge ventilske stanice
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 61
Deluge stanice sluţe za pokrivanje prostora za utovar i istovar opasnih tvari. Ovdje se
koriste deluge ventili s pjenom iz razloga što se radi o opasnim tvarima za koje voda nema
dovoljnu gasivu moć i iz razloga što deluge sustav je takav sustav s otvorenim mlazicama te
kao što je ranije navedeno sluţi za pokrivanje većih prostornih jedinica u kratkom vremenu.
Slika 35. Ventilska stanica za deluge sustav
Za pjenilo koristi se Fomtec ARC 3x3 koje je visoko efektivno višenamjensko pjenilo. To je
pjenilo koje stvara tanak film koji se izrazito brzo širi kroz vatru. S obzirom na brzinu gašenja
vrlo je pogodna za hidrokarbonatne spojeve te dodavanjem specijalnih polimernih dodataka
takoĊer dobro reagira na poţare u kojima sudjeluju otapala. Sljedeća tablica pokazuje
karakteristike pjenila dane od proizvoĊaĉa.Tablica 10. Karkateristike pjenila Fomtec ARC 3x3
STAVKA KARAKTERISTIKA
Izgled Ĉista ţuta tekućina
Viskoznost na 20°C ≤ 2400 mPas
pH 6,5 – 8,5
Ledište -15°C
Temperatura skladištenja -15 - 55°C
Deluge stanicama prije ispitivanja potrebno je zatvoriti ventile prema glavnom cjevovodu.
Ispituje se jedna po jedna stanica aktivacijom vatrodojave. Ono što se u tom trenutku mora
dogoditi je aktivacija hidrauliĉkog zvona te poĉetak strujanja vode i pjenila te njihovo
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 62
mješanje u smjesu za gašenje. Voda se pušta po pet minuta za svaku stanicu te ona izlazi na za
to predviĊeno mjesto to jest kanal koji se nalazi ispod stanica. Prilikom proticanja vode kroz
kanal promatra se nastala mješavina kako bi se utvrdilo jeli je dovoljno dobro izmiješana.
7.2.2.2. Mokre ventilske stanice
Za sami pogon koriste se mokri sprinkleri. Pet mokrih sprinkler stanica sluţe za zaštitu
pojedinih katova. Više je sprinkler stanica iz razloga što je objekt visok te zahtijeva razliĉiti
hidrauliĉki proraĉun za razliĉite katove. Sljedeća tablica prikazuje raspored stanica prema
visini dobave.
Tablica 11. Sprinkler stanice prema visini dobave vode u cjevovodu
Cjevovod dm = 150 mm
Sprinkler ventil 1 0 – 4 m
Sprinkler ventil 2 8 – 12 m
Sprinkler ventil 3 15 – 18 m
Sprinkler ventil 4 21 – 24 m
Sprinkler ventil 5 27 m
Slika 36. Ventilske stanice mokrog sprinkler sustava
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 63
Pregled zapoĉinje na isti naĉin kao što se i deluge ventili pregledavaju, zatvaranjem pristupa
vode glavnom cjevovodu sprinkler sustava. TakoĊer se ispituje jedna po jedna stanica
simulacijom pada tlaka u ispitnom cjevovodu te promatranjem za vidljive nedostatke u
sustavu.
U sluĉaju da neka od spinkler stanica ne funkcionira na za to predviĊeni naĉin ona će se
iskljuĉiti iz sustava te otvoriti. Prije otvaranja potrebno je stanicu isprazniti od vode koja se
nalazi u njoj. Kada se otvori komora mokrog sprikler ventila potrebno je izvaditi klapnu te ju
oĉistiti. Uz to, podmazuje se dosjed izmeĊu klapne i cijevi kako bi pravilno mogao obavljati
svoju funkciju. Ako i dalje stanica ne funkcionira kako bi trebala ona se zatvara i u potpunosti
demontira te ju je potrebno promijeniti za ispravnu instalaciju.
Odrţavanje sustava bit će izvedeno kao preventivno i plansko kroz formulare koji se nalaze u
prilogu. Na formularima je ispisan i vremenski raspored za bitne bitne izmjene, kada ih treba
izvesti. Svi vremenski pregledi su u skladu s propisima VdS odnosno njemaĉkim propisom s
obzirom da se na podruĉju Hrvatske taj propis više koristi nego ameriĉki.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 64
8. ZAKLJUĈAK
U radu su opisane tehnologije stabilnih sustava za gašenje poţara koje su neizostavne
kod gotovo svih tipova industrije. Svaki industrijski prostor podlijeţe regulativi zaštite od
poţara. Velike objekte nemoguće je štiti od poţara samo ruĉnom opremom te oni
zahtijevaju automatizirane provjerene sustave koji će pruţati zaštitu od poţara. Kao što je
navedeno u uvodnom dijelu rada troškovi koji mogu nastati zbog pojave poţara veliki su i
ĉesto mogu uzrokovati prestanak rada tehniĉkog sustava.
TakoĊer prikazan je pregled razliĉitih tehnologija stabilnih sustava za zaštitu od poţara
te princip njihova funkcioniranja. Detaljno su opisani sprinkler sustavi za gašenje te
prednosti njihova korištenja. Strategije odrţavanja koje se spominju u radu potrebno je
primijeniti na ovim sustavima. Samom prirodom svrhe stabilnih sustava za gašenje
izostavlja se korektivni pristup u odrţavanju pa je zbog toga najpogodniji pristup
odrţavanja ovih sustava preventivno planski. Svi radovi preventivnog odrţavanja utjeĉu
na povećanje pouzdanosti aktivacije sustava što predstavlja osnovnu teţnju procesa.
Planskom dokumentacijom stanja opreme stabilnih sustava za gašenje moguće je imati
kvalitetnu procjenu sustava. Kao mogući pristup u odrţavanju ovih sustava predlaţe se
takoĊer TPM odnosno cjelovito produktivno odrţavanje. Ako su zaposlenici nekog
štićenog pogona upoznati s osnovama rada sustava koji ih štiti mogu biti ukljuĉeni i u
njegovo odrţavanje, naprimjer uoĉavanja korozije na cjevovodu koji okruţuje radni
prostor. Kvalitetnim odrţavanjem stabilnih sustava za gašenje postiţe se visoka
pouzdanost sustava ĉime se i do 68% smanjuju troškovi mogućeg nastanka poţara.
S obzirom na druge vrste stabilnih sustava za gašenje sprinkler sustavi imaju nekoliko
nedostataka, ali više prednosti. U odnosu na sustave tipa deluge, sprinkler instalacije
imaju prednost jer sanacija nakon aktivacije sprinkler sustava puno je jeftinija iz razloga
što sprinkler sustav lokalizira podruĉje gašenja dok deluge u potpunosti pokriva prostor.
Zbog toga i na konkretnom primjeru u pogonu SM2, opisanom u radu, deluge sustav je
projektiran samo kod pretakališta sirovina, odnosno tamo gdje je neophodan. U usporedbi
sa stabilnim sustavima za gašenje, koji koriste plin kao medij za gašenje, sprinkler sustavi
imaju niţu gasivu moć. S druge strane sprinkler sustav integrira vatrodojavni sustav sa
sustavom za gašenje jer koristi toplinske i mehaniĉke elemente za oba dijela sustava. Na
taj naĉin uz kvalitetno odrţavanje stanja sustava njegova aktivacija je zagarantirana.
Stabilni sustavi za gašenje koji koriste razliĉite plinove kao medij gašenja ograniĉene su
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 65
uporabe zbog razliĉitih ekoloških standarda i ne koriste se, uglavnom, u prostorima gdje
obitavaju ljudi dok sprinkler sustavi nemaju takvih ograniĉenja. TakoĊer sprinkler sustavi
višestruko su ekonomski isplativiji nego stabilni sustavi za gašenje plinom.
Sprinkler sustavima postiţu se kvalitetni rezultati u zaštiti od poţara. S obzirom da
cijena takve instalacije ne iznosi više od 7% troškova postavljanja industrijskog i 3%
komercijalnog objekta, u potpunosti je ekonomski opravdana u odnosu na moguće
troškove izbijanja poţara. Iako je teško kvantitativno odrediti troškove zaustavljanja
nekog pogona bez odgovarajućih podataka o radu pogona, odrţavanjem stabilnog sustava
za gašenje osigurava se njegova aktivacija u potrebnom trenutku te se smanjuje vrijeme
izostavljanja rada pogona zbog sanacija poţara. Prednost postojanja stabilnog sprinkler
sustava za gašenje u industrijskom objektu takoĊer poboljšava uvjete troškova za
osiguranje objekta od 15 do 20%.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 66
Literatura
[1] dr.sc. Dragutin Lisjak: Materijali s predavanja iz kolegija „Održavanje“, Fakultet
strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2013.
[2] https://www.maintenanceassistant.com/reactive-maintenance/ (datum posljednjeg
pristupa 5.5.2016.)
[3] dr.sc. Dragutin Lisjak: Prezentacija „MJERENJE VIBRACIJA TEHNIČKIH
SUSTAVA“, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2011
[4] Carević, Jukić, Sertić. Šimara: Tehnički priručnik za zaštitu od požara, 2002.
[5] http://healthsafetyupdates.blogspot.hr/2015/11/nebosh-igc-2-exam-questions-
answers.html (datum posljednjeg pristupa 1.4.2016.)
[6] MagiscoInbal Valves, UK: Deluge Systems, , 2000.
[7] http://www.incontrolfp.com/foam-system-design/ (datum posljednjeg pristupa
1.5.2016.)
[8] Chemetron Fire Systems: FM 200 – Product brochure, 2000.
[9] http://www.ftsltd.co.uk/-fm-200.html (datum posljednjeg pristupa 5.5.2016.)
[10] CO2 SYSTEM OPERATION and MAINTENANCE Vol. 5-12, U.S. Department of the
Interior, 2005.
[11] http://cnkmgq.en.made-in-china.com/product/cvrxKZHdEnYS/China-Alarm-System-
Low-Pressure-CO2-Fire-Extinguisher.html (datum posljednjeg pristupa 10.5.2016.)
[12]http://www.globalspec.com/FeaturedProducts/Detail/Tomco2Systems/High_Pressure_CO
2_Fire_Suppression/264625/0 (datum posljednjeg pristupa 10.5.2016.)
[13] OWNER’S GUIDE R-102™ RESTAURANT FIRE SUPPRESSION SYSTEM, Ansul
Incorporated 2008.
[14] http://www.femoranshs.com/water-based/ (datum posljednjeg pristupa 8.5.2016.)
[15] Andrew Kim: Advances in Fire Suppression Systems, National Research Council of
Canada,2011.
Aleksandar Mihajlović Diplomski rad
Fakultet strojarstva i brodogradnje 67
[16] TYCO Fire & Building Products, Volume 4, Issue 1, 2005.
[17] NFPA HB 13-16 Automatic Sprinkler Systems Handbook
[18] http://www.bvfa.de (datum posljednjeg pristupa 7.5.2016.)
[19] John R. Hall, JR: US experience with sprinklers, NFPA, 2014.
[20] VdS CEA Guidelines for Sprinkler Systems, 2014.
[21] http://www.firesprinklerinitiative.org/advocacy-tools/fact-sheets/how-sprinklers-
work.aspx(datum posljednjeg pristupa 9.5.2016.)
[22] Arthur E. Cote: Operation of Fire Protection Systems, NFPA, 2003.
[23] http://www.highlandtank.com/fire-protection-pressure-vessel (datum posljednjeg
pristupa 10.5.2016.)
[24] NFPA HB 25-14 Automatic Sprinkler Systems Handbook
Formular za održavatelja
MOKRI SPRINKLER VENTIL
Zapisnik
Objekt
Lokacija
Održavatelj
Datum Datum posljednjeg ispitivanja
KONTROLA
KONTROLNI VENTILI
Opis DA NE N/A
Ispravnost pozicije (otvoreno/zatvoreno) +
Nadzor ventila(lokot) +
Pristupačnost +
Oštećenja i curenja + Odgovarajuće oznake +
ALARMNI VENTILI
Opis DA NE N/A Ispravnost pozicije (otvoreno/zatvoreno) +
Oštećenja i curenja +
Pristupačnost + Alarmni ispust - nema curenja +
Čiščenje filtera +
Čiščenje klapni i dosjeda klapni +
Stanje podatkovne ploče s hidrauličkim i ostalim podacima +
SPRINKLER MLAZNICE
Opis DA NE N/A
Oštećenje ili propuštanje + Korozija, prisutnost stranih tijela ili boje +
SM2
Savski Marof, Pliva Hrvatska d.o.o.
Ispravnost orijentacije +
Ispravnost tekućine u ampuli mlaznice +
Rezrvne mlaznice +
SPRNIKLER MREŽA
Opis DA NE N/A Oštećenje ovjesa +
Korozija na cjevovodu + Curenje ili mehaničko oštećenje +
Dodatna oprema + Izloženost niskim temperaturama +
ISPITIVANJE
Opis DA NE N/A
Alarmni uređaji + Kontrola nadzornog ventila +
Alarmni ventili – protok preko ispitnog ventila + Ventili – potpuno se mogu otvoriti/zatvoriti +
Specijalni sustavi protiv smrzavnja + Testiranje i/ili zamjena manometara +
Ispit protoka +
Vrijednost/mjerna jedinica
Tlak aktivacije 10 bar
Protok 2200 l/min
Tlak aktivacije – razlika od zadnjeg mjerenja - bar
Protok – razlika od zadnjeg mjerenja - l/min
NAPOMENE
Sve mokre izvršavaju zahtjevanu funkciju
DELUGE VENTIL
Zapisnik
Objekt
Lokacija
Održavatelj
Datum Datum posljednjeg ispitivanja
KONTROLA
KONTROLNI VENTILI
Opis DA NE N/A
Ispravnost pozicije (otvoreno/zatvoreno) + Nadzor ventila(lokot) +
Pristupačnost +
Oštećenja i curenja +
Odgovarajuće oznake +
ALARMNI VENTILI
Opis DA NE N/A Ispravnost pozicije (otvoreno/zatvoreno) +
Oštećenja i curenja + Pristupačnost +
Alarmni ispust - nema curenja +
Čiščenje filtera + Čiščenje klapni i dosjeda klapni +
Stanje podatkovne ploče s hidrauličkim i ostalim podacima +
Način aktivacije alarmnog ventila
Hidraulički Pneumatski Vatrodojava
SPRINKLER MLAZNICE
Opis DA NE N/A Oštećenje ili propuštanje +
Korozija, prisutnost stranih tijela ili boje +
SM2 - pogon
Savski Marof, Pliva Hrvatska d.o.o.
Ispravnost orijentacije +
Rezrvne mlaznice +
SPRNIKLER MREŽA
Opis DA NE N/A
Oštećenje ovjesa + Korozija na cjevovodu +
Curenje ili mehaničko oštećenje + Dodatna oprema +
Ispust kontenzata
ISPITIVANJE
Opis DA NE N/A Alarmni uređaji +
Kontrola nadzornog ventila + Alarmni ventili – protok preko ispitnog ventila +
Ventili – potpuno se mogu otvoriti/zatvoriti + Ispravnost mješanja vode i pjene na izlazu +
Testiranje i/ili zamjena manometara + Ispit protoka +
Vrijednost/mjerna jedinica
Tlak aktivacije 10 bar
Protok 2200 l/min
Tlak aktivacije – razlika od zadnjeg mjerenja - bar
Protok – razlika od zadnjeg mjerenja - l/min
NAPOMENE
Mješalište vode i pjene zahtjeva dodatni pregled Svi deluge ventili rade u skladu sa zahtjevanom funkcijom
PUMPNA STANICA
Zapisnik
Objekt
Lokacija
Održavatelj
Datum Datum posljednjeg ispitivanja
GLAVNA PUMPA KONTROLA
VIZUALNI PREGLED
Opis DA NE N/A Vidljiva mehanička oštećenja +
Korozija materijala +
Nadzor ventila(lokot) +
Neadekvatne veze elemenata +
Curenje vode, maziva ili nafte +
Nepristupačni dijelovi +
PROVJERA AKUMULATORA
Opis DA NE N/A Aktivacija akumulatora 1 +
Aktivacija akumulatora 2 + Postojanje pada napona > 1V +
ODRŽAVANJE DIESEL MOTORA
Opis DA NE N/A
Provjera razine ulja u motoru - dobro + Promjena ulja u motoru +
Opis DA NE N/A Promjena filtera ulja +
Datum posljednje promjene filtera ulja (ne više od 1 godine)
SM2
Savski Marof, Pliva Hrvatska d.o.o.
-
Promjena filtera nafte +
Datum posljednje promjene filtera nafte (ne više od 1 godine)
Promjena filtera zraka + Datum posljednje promjene filtera zraka (ne više od 5 godine) Provjera razine sredstva za odmrzavanje +
Ispitivanje kakvoće sredstva za odmrzavanje + Zamjena sredstva za odmrzavanje +
Datum posljednje zamjene sredstva za odmrzavanje (ne više od 2 godine)
Podmazivanje ležaja i pokretnih dijelova pumpe + Opis DA NE N/A
Provjera upravljačkih uređaja motora + Mehanička oštećenja električnih instalacija +
ISPITIVANJE PUMPE
Opis DA NE N/A
Ručna aktivacija +
Automatska aktivacija +
AUTOMATSKO ISPITIVANJE N° PROTOK [%] TLAK [bar] BRZINA OKRETAJA [°/min]
1 0 15,6
2 40 13,6
3 50 12,8 4 60 12,1 1880
5 70 11,5 1800
6 80 10,8 1770 7 90 9,9 1750
8 100 8,9 1750 9
10 ZAHTJEVANI TLAK U CJEVOVODU 11 bar
Opis Vrijednost posljednjeg mjerenja
Trenutno izmjerena vrijednost
Protok na 11 bar - 9630 Brzina vrtnje na 11 bar - 1775
PUMPA SPOSOBNA ZA NASTAVAK RADA
DA NE
-
-
-
REZERVNA PUMPA
KONTROLA
VIZUALNI PREGLED
Opis DA NE N/A Vidljiva mehanička oštećenja +
Korozija materijala + Nadzor ventila(lokot) +
Neadekvatne veze elemenata + Curenje vode, maziva ili nafte +
Nepristupačni dijelovi +
PROVJERA AKUMULATORA
Opis DA NE N/A Aktivacija akumulatora 1 +
Aktivacija akumulatora 2 + Postojanje pada napona > 1V +
ODRŽAVANJE DIESEL MOTORA
Opis DA NE N/A Provjera razine ulja u motoru - dobro +
Promjena ulja u motoru +
Opis DA NE N/A Promjena filtera ulja +
Datum posljednje promjene filtera ulja (ne više od 1 godine)
Promjena filtera nafte + Datum posljednje promjene filtera nafte (ne više od 1 godine)
Promjena filtera zraka + Datum posljednje promjene filtera zraka (ne više od 5 godine) Provjera razine sredstva za odmrzavanje +
Ispitivanje kakvoće sredstva za odmrzavanje + Zamjena sredstva za odmrzavanje +
Datum posljednje zamjene sredstva za odmrzavanje (ne više od 2 godine)
Opis DA NE N/A Podmazivanje ležaja i pokretnih dijelova pumpe +
Provjera upravljačkih uređaja motora +
Mehanička oštećenja električnih instalacija +
-
-
-
-
ISPITIVANJE PUMPE
Opis DA NE N/A
Ručna aktivacija + Automatska aktivacija +
AUTOMATSKO ISPITIVANJE
N° PROTOK [%] TLAK [bar] BRZINA OKRETAJA [°/min] 1 0 15,7 -
2 40 13,5 -
3 50 13 - 4 60 12,4 1750
5 70 11,9 1750
6 80 10,7 1700
7 90 9,6 1700 8 100 8,95 1650
9
10 ZAHTJEVANI TLAK U CJEVOVODU 11 bar
Opis Vrijednost posljednjeg mjerenja
Trenutno izmjerena vrijednost
Protok na 11 bar -
Brzina vrtnje na 11 bar -
PUMPA SPOSOBNA ZA NASTAVAK RADA
DA NE
PROVJERA SPREMNIKA NAFTE
Opis DA NE N/A Provjera za mehanička oštećenja i curenja +
Provjera indikatora razine nafte + Promjena DA NE N/A
Promjena filtera nafte +
NAPOMENA
Spremnik nafte u dobrom stanju
Formular za održavatelja
SPREMNIK VODE
Zapisnik
Objekt
Lokacija
Održavatelj
Datum Datum posljednjeg ispitivanja
KONTROLA
KONTROLNI VENTILI
Opis DA NE N/A
Ispravnost pozicije (otvoreno/zatvoreno) + Nadzor ventila(lokot) +
Pristupačnost + Oštećenja i curenja +
BAZEN/TLAČNI SPREMNIK
Opis DA NE N/A Prisutnost zapaljivih tvari +
Vanjska zaštita - dobra +
Čiščenje filtera + Podešavanje plovaka +
Podešavanje nivoa vode + Unutarnja kontrola spremnika(nečistoće) +
Stanje penjalica i konstrukcija prilaza + Prodiranje vlage u stanicu +
SM2
Savski Marof, Pliva Hrvatska d.o.o.
ISPITIVANJE
Opis DA NE N/A Alarmni niske temperature +
Alarm niskog/visokog nivoa vode + Nizak tlak na odvodu +
Mjerenje dotoka vode +
NAPOMENE
Spremnik za vodu izvršava zahtjevanu funkciju
DEUTZ is one of the world’s leading independentmanufacturers of diesel engines. DEUTZ Corporation,a subsidiary of DEUTZ AG, Cologne, Germany,proudly continues this legacy with its DEUTZ FireProtection® range of diesel fire pump drivers covering 45 to 312 hp.
DEUTZ Quality & Performance
Comprehensive Engine Speed Range
FM Approved & UL Listed
NFPA-20 Compliant
Factory Designed & Developed
Global Service Network Coverage
Factory Authorized Start-Up Inspection
3 -Year Limited Engine Warranty
EPA Tier 2/CARB & Tier 3 Ratings
DEUTZ Fire Protection
A new level of performance
Spring 2010
A
B
C
D
E F
Technical Data
Engine Model Certified Gross Horsepower @ RPM
1470 1800 2100 2350 2650 2800 3000
DFP4 2011 T10* 45 55 60 60 72 72
DFP4 2011 T20* 51 69 71 72 78 81 81
DFP4 2012 T10 80 96 105 111 111 95
DFP4 2012 C10 95 117 135 145 147 146
DFP6 2012 T10 124 152 171 168 159 156
DFP6 2012 C10 149 177 205 207 206 225
DFP6 1013 C10 185 225 250 250 250
DFP6 1013 C20 221 288 279 286 278
DFP6 1013 C27 310 312 312
Engine Specifications
Engine Model DFP 2011 Series DFP 2012 Series DFP 1013 Series
Cooling Medium Oil-cooled Water-cooled Water-cooled
Aspiration Turbocharged Turbocharged and Turbocharged with Turbocharged with Charge Air coolingCharge Air cooling
hp Range 45 to 81 hp 80 to 225 hp 185 to 288 hp
Displacement 3.1 liters 4.0 - 6.0 liters 7.2 liters
Cylinders 4 4 and 6 6
Dimensions
Engine Series A B C D E F
DFP4 2011 T in 56.6 30.4 16.6 24.8 14.5 14.8
DFP4 2012 T in 58.6 37.0 15.0 29.8 26.5 24.0
DFP4 2012 C in 58.6 37.4 15.0 29.8 26.5 24.0
DFP6 2012 T in 58.5 46.4 15.0 33.7 35.5 24.0
DFP6 2012 C in 58.6 46.1 15.0 35.0 35.5 24.0
DFP6 1013 C in 61.0 51.1 15.0 34.3 40.2 24.0
DEUTZ Fire Protection EPA Tier 1 Ratings
DFP4 2011 T1010 = Certification
sequence number
T = TurbochargedC = Charge-air-cooling
Engine family designation
Number of cylinders
DFP = DEUTZ Fire Pump
Model Designation
*FM Approved only.The values given herein are compiled for informational purposes only and are not binding. Product depictions may differ from actual working models.
EPA Tier 2/CARB* RatingsDEUTZ Fire Protection
Engine Specifications
Engine Model DFP 2012 series DFP 1013 series
Cooling medium Water-cooled Water-cooled
Aspiration Turbocharged and Turbocharged with Charge Air coolingTurbocharged with Charge Air cooling
hp Range 80 to 174 hp 174 hp
Displacement 4.0 - 6.0 liters 7.2 liters
Cylinders 4 and 6 6
Technical Data
Engine Model Certified Gross Horsepower @ RPM
1470 1800 2100 2350 2650 2800
DFP4 2012 T15 80 96 100 100 100 95
DFP4 2012 C15 95 117 135 145 147 146
*EPA Tier 2; Complies with California ATCM 93115.6(a)(4).The values given herein are compiled for informational purposes only and are not binding. Product depictions may differ from actual working models.
Dimensions
Engine Series A B C D E F
DFP4 2012 T in 58.6 37.0 15.0 29.8 26.5 24.0
DFP4 2012 C in 58.6 37.4 15.0 29.8 26.5 24.0
A
B
C
D
EFDFP4 2012 T15
15 = Certificationsequence number
T = TurbochargedC = Charge-air-cooling
Engine family designation
Number of cylinders
DFP = DEUTZ Fire Pump
Model Designation
DEUTZ Corporation3883 Steve Reynolds BlvdNorcross, GA 30093Phone (770) 564-7100E-mail: [email protected]
PN 9991164 / Mar 2010
A
B
C
D
E F
Technical Data
Engine Model Certified Gross Horsepower @ RPM
1760 2100 2350
DFP4 2012 CM33 100 100
DFP4 2012 CM35 118
DFP4 2012 C31 111 123
DFP4 2012 C35 123 130
DFP6 2012 C30 153 158 166
DFP6 2012 C31 173 166 173
DFP6 2012 C35 180 196 201
DFP6 2013 C30 188 204 215
DFP6 2013 C31 215 236 243
DFP6 2013 C35 241 260 265
Engine Specifications
Engine Model DFP 2012 series DFP 2013 series
Cooling medium Water-cooled Water-cooled
Aspiration Turbocharged and Turbocharged with Charge Air coolingTurbocharged with Charge Air cooling
hp Range 80 to 174 hp 174 hp
Displacement 4.0 - 6.0 liters 7.2 liters
Cylinders 4 and 6 6
Dimensions
Engine Series A B C D E F
DFP4 2012 CM in 58.6 38.5 15.0 35.4 26.5 24.0
DFP4 2012 C in 58.6 41.2 15.0 35.4 26.5 24.0
DFP6 2012 C in 58.6 50.2 15.0 37.4 35.5 24.0
DFP6 2013 C in 60.2 55.0 15.0 37.1 40.2 24.0
DEUTZ Fire Protection EPA Tier 3 Ratings
DFP4 2012 CM3333 = Certification
sequence number
M = Mechanical
T = TurbochargedC = Charge-air-cooling
Engine family designation
Number of cylinders
DFP = DEUTZ Fire Pump
Model Designation
All ratings pending UL approval.The values given herein are compiled for informational purposes only and are not binding.Product depictions may differ from actual working models.