SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY

Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair of Spatial Information Management

Kačićeva 26; HR-10000 Zagreb, CROATIA Web: www.upi.geof.hr; Tel.: (+385 1) 46 39 222; Fax.: (+385 1) 48 28 081

Diplomski studij geodezije i geoinformatike

Usmjerenje: Geoinformatika

DIPLOMSKI RAD

Usporedba sustava zemljišne administracije u Hrvatskoj i Sloveniji

Izradila:

Jasmina Antolović

Brajkovići 15

Pazin

jaantolovic@geof.hr

Mentori: Izv. prof. dr. sc. Vlado Cetl

Izv. prof. dr. sc. Anka Lisec

Zagreb, rujan 2015.

2

I. Autor

Ime i prezime: Jasmina Antolović

Datum i mjesto roĎenja: 8.11.1991., Pula

II. Diplomski rad

Predmet: Diplomski rad

Naslov: Usporedba sustava zemljišne administracije u Hrvatskoj i Sloveniji

Mentor: prof. dr. sc. Vlado Cetl, dipl. ing. geod.

Mentor: prof. dr. sc. Anka Lisec, dipl. ing. geod.

III. Ocjena i obrana

Datum izdavanja zadatka: 19.01.2015.

Datum obrane: 16.09.2015.

Sastav povjerenstva pred kojim je branjen diplomski rad:

Prof. dr. sc. Siniša Mastelić-Ivić

Prof. dr. sc. Vlado Cetl

dr. sc. Mario MaĎer

3

Zahvala:

Zahvaljujem svojim mentorima prof. dr. sc. Vladi Cetlu i prof. dr. sc. Anki Lisec na strpljenju, pomoći, savjetima i vodstvu pri izradu ovog diplomskog rada.

Također, zahvaljujem se svojim prijateljima i prijateljicama, koji su uvijek bili uz mene te mi olakšali i uljepšali tijek mog studiranja.

Posebno se zahvaljujem svojim roditeljima na ljubavi, bezuvjetnoj podršci i neizmjernoj vjeri u moj uspjeh.

4

Usporedba sustava zemljišne administracije u Hrvatskoj i Sloveniji

Jasmina Antolović

Sažetak: Inicijativa za pisanje diplomskog rada na ovu temu bio je moj boravak u Ljubljani u sklopu studentske razmjene. U radu je provedena analiza sustava zemljišne administracije u Hrvatskoj i Sloveniji s ciljem njihove usporedbe. Budući da sustavi zemljišne administracije tih dviju zemalja imaju zajedničko podrijetlo, prvo poglavlje se bavi povijesnim razvojem i čimbenicima koji su utjecali na njihovu današnju definiciju. Zatim je analizirana svaka zemlja pojedinačno, njihov geografski i povijesni kontekst, institucionalni i pravni okvir te model sustava zemljišne administracije kao i trenutni projekti. Određeni su indikatori za usporedbu pri čemu su analizirane institucije i njihove nadležnosti, organizacija geodetske službe i sustav licenci. Također, dan je pregled zakona o upisu nekretnina i pravima na njima te uvid u same upisnike i popratnu infrastrukturu kao i e-servise kao okosnice za modernizaciju sustava upravljanja zemljištem. Naglasak je dan na katastar zemljišta (nekretnina), katastar zgrada i zemljišnu knjigu.

Ključne riječi: sustavi zemljišne administracije, povijesni razvoj, zakoni, upisnici, katastar zemljišta (nekretnina), katastar zgrada, zemljišna knjiga

Comparison of land administration systems in Croatia and Slovenia

Abstract: The initiative to write master thesis on this topic was my stay in Ljubljana as an exchange student. The paper contains an analysis of land administration systems in Croatia and Slovenia in order to make a comparison between them. Since the land administration systems of these two countries have a common origin, the first chapter is about the historical development and factors that affected their present definition. Then each country was analyzed individually, their geographical and historical context, the institutional and legal framework, the model of the land administration system as well as current projects. Indicators were chosen for the comparison so there were analyzed institutions and their competence, organization of the surveying service and licensing system. Also, a review of regulation on registration of real estate registration and rights above them was done as well as insight into the registers, supporting infrastructure and e-services as the backbone for the modernization of land administration systems. The emphasis is placed on the Land Cadaster (Real Estate Cadastre), Building Cadastre and Land Register.

Keywords: land administration systems, historical development, regulation, registers, Land Cadaster (Real Estate Cadaster), Building Cadaster, Land Register

5

Usporedba sustava zemljišne administracije u Hrvatskoj i Sloveniji

Jasmina Antolović

S A D R Ţ A J

1. UVOD .............................................................................................................. 7

2. RAZVOJ SUSTAVA UPRAVLJANJA ZEMLJIŠTEM..................................... 9

2.1. HABSBURŠKA I AUSTRO-UGARSKA MONARHIJA ............................................... 9 2.1.1. Milanski katastar ................................................................................. 9 2.1.2. Terezijanski katastar ......................................................................... 10

2.1.3. Jozefinski katastar ............................................................................ 11

2.1.4. Napoleonov katastar ......................................................................... 11 2.1.5. Franciskanski katastar ...................................................................... 12

2.2. JUGOSLAVIJA ............................................................................................. 19

3. HRVATSKA I SLOVENIJA DANAS ............................................................. 21

3.1. HRVATSKA ................................................................................................ 21 3.1.1. Geografski kontekst .......................................................................... 21

3.1.2. Povijesni kontekst ............................................................................. 21 3.1.3. Institucionalni i organizacijski okvir ................................................... 22

3.1.4. Pravni okvir ....................................................................................... 24 3.1.5. Sustavi zemljišne administracije ....................................................... 26 3.1.6. Program reforme – Uređena zemlja .................................................. 29

3.2. SLOVENIJA ................................................................................................ 31 3.2.1. Geografski kontekst .......................................................................... 31 3.2.2. Povijesni kontekst ............................................................................. 31 3.2.3. Institucionalni i organizacijski okvir ................................................... 31

3.2.4. Pravni okvir ....................................................................................... 34 3.2.5. Sustavi zemljišne administracije ....................................................... 36

3.2.6. Trenutni projekti ................................................................................ 41

4. USPOREDBA SUSTAVA IZ DANAŠNJE PERSPEKTIVE .......................... 42

4.1. OSNOVNI PODACI O HRVATSKOJ I SLOVENIJI ................................................ 42 4.2. INSTITUCIJE ............................................................................................... 43 4.3. ORGANIZACIJA GEODETSKE SLUŢBE ............................................................ 44

4.3.1. Sustav licenciranja ............................................................................ 48

4.4. ZAKONI I PROPISI ....................................................................................... 51

4.5. UPISNICI ................................................................................................... 52

4.6. POPRATNA INFRASTRUKTURA ..................................................................... 53

4.7. E-SERVISI ................................................................................................. 54 4.8. UPIS NEKRETNINE – HRVATSKA VS. SLOVENIJA ..................................... 63 4.9. USPOREDBA PARCELACIJSKOG ELABORATA ZA DIOBU I SPAJANJE KATASTARSKIH

ČESTICA ............................................................................................................. 65 4.10. SADRŢAJ PRILOŢENOG MEDIJA (CD-A) ...................................................... 70

5. ZAKLJUČAK ................................................................................................ 71

6

Literatura

Popis URL-a

Popis slika

Popis tablica

Ţivotopis

7

1. Uvod

Zamislite zemlju gdje nitko ne zna što je čije, adrese se ne mogu provjeriti, ljude se ne moţe natjerati na plaćanje svojih obveza, resursi se ne mogu prikladno pretvoriti u novac, vlasništvo se ne moţe dijeliti, opisi imovine nisu jedinstveni i ne mogu se usporeĎivati, a pravila za upravljanje imovinom razlikuju se od ulice do ulice. Za napredak i blagostanje svake drţave nuţno je postojanje učinkovitog upisnika s podacima o stvarnom stanju zemljišta i interesa na njemu. (De Soto 2000, Frank 2007).

Zemljišna administracija kao sustav pohrane, upravljanja i prenošenja informacija koje povezuju čovjeka i zemljište od velike je vaţnosti u mnogim nacionalnim i meĎunarodnim raspravama i diskusijama. Zemljište se obično promatra prema tradicionalnom načelu „superficies solo credit“ (veza izmeĎu zemljišta i objekata) iako s pravnog aspekta postoje i izuzeci od ovog načela. Upis zemljišta odnosno nekretnina i prava na zemljištu osigurava javnost i pravnu sigurnost nositelju prava na zemljištu u različitim transakcijama (upis vlasništva i dr.). Upisnik zemljišta u današnje vrijeme posebno dobiva na vaţnosti obzirom na ekonomsku vrijednost nekretnina. Budući da je zemljište i predmet oporezivanja drţava ima poseban interes u kontroli vlasništva nad zemljištem i načina na koji se zemljište koristi kako se potencijalni prihodi ne bi umanjili. TakoĎer, učinkovito upravljanje zemljišnim resursima ima socijalne i gospodarske dimenzije, što potiče javne ustanove da utječu na korištenje zemljišta posredovanjem zemljišne politike, planiranja i drugih postupaka. Pritom, informacije o zemljištu postaju sve vaţnije za odrţivi razvoj te urednu, pravilnu i razumnu uporabu zemljišnih resursa.

Godine 2012. donesena je meĎunarodna norma ISO 19152 Geoinformacije – Model područja upravljanja zemljištem (eng. Land Administration Domain Model) koja takoĎer ukazuje na vaţnost zemljišnih informacijskih servisa u društvu. Zemljišni informacijski servisi u okviru sustava zemljišne administracije sastavni su i vaţan dio infrastrukture prostornih podataka (IPP) i predmet standardizacije u području prostornih podataka te Europske INSPIRE direktive (eng. Infrastructure for Spatial Information in Europe).

Moţe se primijetiti kako su različiti sustavi zemljišne administracije u principu slični, svi se oni temelje na odnosu izmeĎu ljudi i zemljišta koje povezuju prava (vlasništvo ili korištenje). MeĎutim kada se usporeĎuje trenutno stanje razvoja i izazovi u području sustava zemljišne administracije i infrastruktura prostornih podataka evidentno je kako postoje razlike.

Proučavanjem sustava zemljišne uprave sa zajedničkim podrijetlom, usporedba sustava još je zanimljivija. U tradicionalnim katastarskim zemljama sustavi zemljišne administracije su se razvijali desetljećima pa čak i stoljećima i njihov razvoj predstavlja kontinuirani proces.

Svrha ovoga rada je analiza trenutnog sustava zemljišne administracije u Hrvatskoj i Sloveniji. Razvoj u početku sličnih sustava išao je u različitim smjerovima u posljednjih nekoliko desetljeća. Istraţivanja će biti usmjerena na katastar zemljišta (nekretnina) i na zemljišnu knjigu kao dva sastavna dijela zemljišne administracije te na katastar zgrada. Istraţit će se povijesni razvoj

8

zemljišne administracije u obje zemlje kroz različita vremenska razdoblja. Zatim slijedi upoznavanje sa zemljama koje su predmet usporedbe kroz nekoliko poglavlja koja prikazuju kako su ove zemlje danas uredile sustave zemljišne administracije. Opisan je njihov geografski i povijesni kontekst, institucionalni okvir, pravni okvir, ali i programi putem kojih se provode reforme i unaprjeĎenje sustava. Prethodno su definirani indikatori koji su postavljeni kao osnova za usporedbu na temelju kojih se mogu vidjeti sličnosti i razlike sustava zemljišne administracije analiziranih zemalja, prednosti i nedostaci te ostale osobitosti.

Diplomski rad je pisan u Ljubljani budući da sam ljetni semestar boravila tamo u sklopu studentske razmjene. Profesor Cetl je nakon što sam mu spomenula odlazak na studentsku razmjenu u Sloveniju predloţio temu usporedbe sustava zemljišne administracije Hrvatske i Slovenije što sam ja prihvatila jer mi činila kao dobra ideja budući da ću jedan semestar biti studentica na Fakultetu za graĎevinu i geodeziju u Ljubljani. Profesorica Lisec je prihvatila biti moja mentorica u Ljubljani i naučiti me kako funkcionira i koji su dijelovi sustava zemljišne administracije u Sloveniji.

9

2. Razvoj sustava upravljanja zemljištem

Nastanak i razvoj propisa vezanih uz upravljanje zemljištem povezujemo s osnivanjem katastra zemljišta kao prvog oblika sustavnog prikupljanja podataka o zemljištu na ovim prostorima. Podrijetlo sustava zemljišne administracije u Hrvatskoj i Sloveniji seţe u doba Habsburške monarhije. Katastar zemljišta, u obje zemlje, počiva na Carskom patentu (njem. Gründsteuerpatent) iz 1817. godine kojim započinje izmjera i klasiranje zemljišta te izrada katastarskog operata na području čitave Austro-Ugarske (Roić i dr. 2005).

U drugoj polovici 19. stoljeća uveden je dvojni sustav zemljišne administracije (katastar zemljišta i zemljišnih knjiga) na današnjem području obiju zemalja. Na području Austro-Ugarske donesen je 1855. godine Gruntovni red kao jedinstveni zbornik gruntovnog prava, koji je postao pravna osnova za sve kasnije gruntovne propise. Njime je ozakonjeno načelo konstitutivnosti upisa, pravila da se stvarna prava na nekretninama mogu steći, izmijeniti ili ukinuti samo upisom u zemljišnu knjigu. Legalizirano je i načelo prvenstva reda upisa, uvedeno je načelo javnosti i pouzdanosti u zemljišnu knjigu. Načela definirana u 19. stoljeću su ostala vrijediti sve do današnjih dana.

Raspadom Austro-Ugarske, Hrvatska i Slovenija su provele još gotovo 50 godina u okviru jugoslavenske drţave. Decentralizacijom drţave 1974. godine omogućeno je donošenje propisa na republičkoj razini. Nakon raspada Jugoslavije i napuštanja socijalističkog ureĎenja, sustavi upravljanja zemljištem doţivljavaju preobrazbu i počinju poprimati novi smisao (MaĎer i Roić 2011).

Dakle, za razumijevanje sloţenosti sustava zemljišne administracije u tradicionalnim katastarskim zemljama poput Hrvatske i Slovenije, potrebno je pored postojeće organizacije i procedura, poznavati i povijesni razvoj zemljišne administracije.

2.1. Habsburška i Austro-Ugarska monarhija

U ovom potpoglavlju opisan je razvoj zemljišnog katastra na području Hrvatske i Slovenije koje su se nalazile u sastavu Habsburške i kasnije Austro-Ugarske monarhije, koja je u nekoliko navrata pristupala izradbi katastra. Predstavljen je Milanski katastar koji je utjecao na razvoj zemljišnog katastra u obje zemlje, Terezijanski katastar, Jozefinski katastar, Napoleonov katastar budući da je mali dio Slovenije izmjeren za vrijeme Napoleona te Franciskanski katastar koji je prva, sluţbena, sveobuhvatna mjernička i statistička evidencija zemljišta.

2.1.1. Milanski katastar

Katastarski sustav koji ima zasigurno veliku ulogu na razvoj katastra zemljišta na području Austro-Ugarske je Milanski katastar. Njegovi začeci seţu u 1714. godinu kad je vojvodina Milano na sjeveru Italije pripojena Habsburškoj monarhiji pri čemu se pokazala potreba izrade podloge za pravedno oporezivanje zemljišta.

Veliku ulogu u razvoju Milanskog katastra imao je Johann Jakob von Marinoni (1676.-1755.), voditelj novoosnovane Inţenjerske akademije u Beču. U razdoblju

10

od 1720. do 1723. godine, Marinoni je uz pomoć školovanog kadra osposobljenog za terenska mjerenja i korištenjem geodetskog stola izmjerio 2387 katastarskih općina ukupne površine 19.220 km2.

Marinoni je već tada postavio decimalno mjerilo katastarskog plana (1:2000). Uveo je grafičku metodu izmjere geodetskim stolom (Slika 1), koja se već pri probnim radovima pokazala brţom, točnijom i pouzdanijom od do tada korištenih metoda i instrumenata. Izmjera je provedena bez jedinstvene mreţe stalnih geodetskih točaka (Roić 2012).

Slika 1. Geodetski stol

Što se tiče samog vrednovanja zemljišta, katastarske čestice su razvrstane u tri razreda te je za svaki odreĎen katastarski prihod u svrhu plaćanja poreza. Radovi na katastru završeni su 1759. godine, kad je cara Karla VI. na prijestolju naslijedila njegova kći Marija Terezija.

2.1.2. Terezijanski katastar

Početkom vladavine carice Marije Terezije, austrijska drţava se suočavala s velikim financijskim problemima. Zbog sve veće samovolje vlastele i čestih pobuna kmetova, Marija Terezija je počela donositi propise i norme koji su bili povoljniji za kmetstvo. Ti se propisi i naredbe koji su ureĎivali kmetske odnose nazivaju „Urbarima“.

Terezijanska porezna reforma započela je 1747. godine patentom kojim je naredila popis svih zemljišta koji su se nalazili u posjedu vlastele i kmetova. Sljedeće godine izdala je još jedan patent kojim je odredila opće načelo porezne obveze za vlastelu i kmetove.

11

2.1.3. Jozefinski katastar

U cilju pravednijeg ureĎenja odnosa izmeĎu feudalaca i kmetova, vlasti u srednjoj Europi su sredinom 18. stoljeća donosile razne propise. Tadašnji pojedinačni porezni propisi u pojedinim zemljama Habsburške monarhije nisu zadovoljavali potrebe za pravednim oporezivanjem zemljišta, jedinstvenim na cijelom području Monarhije. Za provedbu tih propisa i cjelokupne reforme društvenih odnosa nedostajala je odgovarajuća tehnička podrška. Josip II. Carskim patentom je naredio 20. travnja 1785. izradu katastra koji bi to mogao osigurati, a 1786. izrada katastra je proširena i na područje Ugarske (Roić 2012).

Katastarska općina je predstavljala temeljnu prostornu jedinicu, u okviru koje su se izvodili popis, izmjera i izračun prihoda zemljišta. Mjerne jedinice u upotrebi su bili za duţinu bečki hvat te za površinu četvorni hvat i jutro, koje iznosi 1600 kvadratnih hvati.

Izmjereno je 207.340 km2 i izraĎena je dokumentacija koja je stupila na snagu 1. studenoga 1789. godine. U Jozefinskom katastru podaci o zemljištu su bili samo opisni pa se nisu izraĎivali katastarski planovi. Iz toga razdoblja sačuvane su knjige i obrasci koji sadrţe podatke o površini zemljišta i njihovom prinosu, vlasnicima i katastarskim kulturama (njive, vinogradi, travnjaci i šume) (Slika 2) (Mlakar 1986).

Slika 2. Primjer obrasca Jozefinskog katastra (1784-1790)- vlasnik iz katastarske općine Verdreng (Arhiv Republike Slovenije SI AS 175)

2.1.4. Napoleonov katastar

Napoleonov katastar je osnovan u sjeverozapadnom dijelu Slovenije u vrijeme francuske dominacije početkom 19. stoljeća. Nastao je u razdoblju od 1811. do 1813. godine na samom sjeverozapadu Slovenije izmeĎu Mangarta na sjeveru i Sabotina na jugu. Posebnost ovog katastra je da je to prvi katastarski grafički prikaz zemljišta i objekata na području Slovenije. Nakon što je taj dio vraćen natrag Austriji, zbog sličnosti Napoleonovog katastra s Franciskanskim katastrom,

12

ponegdje su korišteni su planovi Napoleonovog katastra koji su prilagoĎeni i dopunjeni. Zemljište je prikazano u mjerilu 1:2000 (Ferlan 2005).

2.1.5. Franciskanski katastar

Godine 1806. je car Franjo 1. svojem uredu naredio izradu novog stabilnog katastra za cijelu Monarhiju. Riječ stabilni odnosi se na porezno opterećenje koje se odreĎuje prema sposobnosti zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju (Fuhrmann 2007).

Katastarska izmjera nareĎena je Carskim patentom (njem. Gründsteuerpatent) od 23. prosinca 1817. godine (Slika 3). Iako je propis donesen i katastar izraĎen ponajprije u porezne svrhe, katastarskom su izmjerom obuhvaćena i prikazana sva zemljišta. U izmjeru su uključena i neplodna zemljišta što pokazuje da je katastar izraĎen i za druge potrebe upravljanja drţavom i planiranja (Roić 2012).

Slika 3. Carski patent

Što se tiče tehničke organizacije i provoĎenja izmjere, ista je provedena u skladu s uputama za katastarsku izmjeru, temeljenu na već spomenutom patentu iz 1817. godine, koji je u 26 paragrafa utvrĎivao sve radnje potrebne za uspostavljanje stabilnog katastra. Temeljne odredbe za izvršenje same izmjere i izrade karata utvrĎene su u paragrafima 8 i 9. Na temelju tih dvaju paragrafa Patenta, donesena su i Uputstva za izmjeru, čije je prvo tiskano izdanje objavljeno 1824. godine u Beču.

Uputstvo se sastoji od 6 poglavlja te daje uvid u slijed radnji koje su obuhvaćale katastarsku izmjeru. Prvim poglavljem su regulirane nadleţnosti tijela i osoba koje provode izmjeru. Osnovano je Dvorsko povjerenstvo za ureĎenje zemljoporeznog katastra (Gründsteuer Regulirungs Hof Commision) sa sjedištem u Beču. U okviru Dvorskog povjerenstva osnovana su Pokrajinska povjerenstva (Gründsteurer Regulirungs provincial Commision). Na najniţoj razini o poslovima ureĎenja zemljarine brinula su se Kotorska povjerentva (Kreis Commision). U sklopu

13

Dvorskog povjerenstva nalazila se Direkcija i Poddirekcija za trigonometrijsku triangulaciju, kao centralna ustanova za trigonometrijsku izmjeru. Samu detaljnu izmjeru obavljali su geometri s asistentima, fizičkim pomoćnicima i indikatorima, pod budnim okom nadzornika izmjere.

Uputstva kojima se propisuju postupci trigonometrijske i grafičke triangulacije sadrţe odredbe o oblikovanju grafičkih pravaca, udaljenosti grafičkih točaka te nanošenju točaka na crtaću dasku. Osnovni postupak kod odreĎivanja trigonometrijskih točaka sastojao se od mjerenja horizontalnih kutova izmeĎu opserviranih točaka geodetskim instrumentima teodolitima, koji posjeduju mogućnost preciznog odreĎivanja mjernih vrijednosti. Da bi se izbjegla pogreška jozefinske izmjere raĎene „iz malog u veliko“, kad je svaka katastarska općina snimana samostalno, što je rezultiralo velikim problemima u izradi karata općina, franciskanska izmjera obavljana je tehnikom triangulacije „iz velikog u malo“, pri čemu se razvija mreţa trigonometrijske triangulacije I., II. i III. reda, a tek onda detaljna grafička triangulacija. Obavljana je grafičkom metodom uz pomoć geodetskog stola i kipregela, koju su obavljali civilni geodeti.

Prije same izmjere, graĎani su pozvani da obiljeţe granice svojih posjeda. U trećem dijelu Uputstava utvrĎeni su načini i postupci odreĎivanja općinskih i posjedovnih granica. Opisuje se način iskolčavanja granica, opisivanja općinskih meĎa, skiciranja, postupci u slučaju sporova, sadrţaj i oblik definitivnog opisa granica općina te označavanje i osiguravanja granica posjeda. Nakon utvrĎivanja meĎa pristupalo se detaljnoj izmjeri. Četvrto poglavlje Uputstava sadrţi odredbe o instrumentima detaljne izmjere, izmjeri zemljišnih i izgraĎenih čestica, izradi indikacijskih skica, numeraciji čestica te dnevniku detaljne izmjere. Time je završen terenski dio posla. U austrijskom dijelu monarhije izmjera je započela 1818., dok je u ugarskom dijelu tek nakon 1850. godine (Slukan Altić 2011).

Zemljište je prikazano u jedinstvenim pravokutnim koordinatnim sustavima bez korištenja projekcije. Takve koordinate nazivaju se i Soldnerovim koordinatama. Kako bi se izbjegle deformacije koje zbog toga nastaju, područja preslikavanja su ograničena, a svako je područje preslikano u zaseban koordinatni sustav. Pozitivni smjerovi osi koordinatnih sustava usmjereni su na jug i zapad. Sustav je podijeljen na trigonometrijske listove, koji su nadalje dijeljeni na listove katastarskog plana. (Roić 2012).

Osnovna mjerna jedinica za duţine bila je hvat, a za površinu kvadratni hvat i jutro. Nakon 1870. godine Austrija je prešla na metarski sustav mjera te je od tada propisana izrada katastarskog plana u tom sustavu. Kako je do tada za cijelo područje austrijskog dijela Monarhije izrada katastra dovršena, listovi katastarskog plana u metarskom sustavu su rijetki. Ugarska u to vrijeme nije prihvatila metarski sustav (Roić 2012).

S obzirom na katastarske planove i koordinatne sustave u kojima su izraĎeni teritorij Hrvatske i Slovenije se moţe podijeliti na područja:

austrijskog katastra

maĎarskog katastra

14

Cjelokupno područje tadašnje Austrije bilo je podijeljeno na sedam koordinatnih sustava, pri čemu je područje Hrvatske preslikano u dva koordinatna sustava, isto kao i područje Slovenije (Tablica 1).

Tablica 1. Područja izmjere u Hrvatskoj i Sloveniji – Austrijski katastar

Područje izmjere Koordinatno ishodište

Hrvatska Dalmacija Toranj crkve Sv. Stjepana u Beču

Istra Brdo Krim kod Ljubljane

Slovenija Štajerska Brdo Schöckl kod Graza

Kranjska, Koroška i Primorska pokrajina

Brdo Krim kod Ljubljane

Izmjera je na području Hrvatske započeta 1818., a završena je 1839. godine. U tom razdoblju napravljen je katastar za područje Dalmacije i Istre (Slika 4).

Slika 4. Referentni sustavi austrijskog katastra u Hrvatskoj

Izmjera je na području Slovenije započeta 1818., a završena je 1827. godine. U tom razdoblju napravljen je katastar za područje Štajerske te Kranjske, Koroške i Primorske pokrajine (Slika 5).

15

Slika 5. Referentni sustavi austrijskog katastra u Sloveniji

Za preslikavanje područja Hrvatske i Slovenije koja su se tada nalazila pod ugarskom vlašću korištena su dva koordinatna sustava (Tablica 2).

Tablica 2. Područja izmjere u Hrvatskoj i Sloveniji – Mađarski katastar

Područje izmjere Koordinatno ishodište

Hrvatska Primorje, Središnja Hrvatska, veći dio Slavonije

Toranj crkve u Kloštar-Ivaniću

Preostali dio Brdo Gelértheg u Budimpešti

Slovenija Prekmurje Brdo Gelértheg u Budimpešti

Područja Hrvatske koja su se nalazila u sastavu Ugarske izmjerena su u razdoblju od 1847. do 1877. godine te su katastarski planovi izraĎeni u dva koordinatna sustava (Slika 6).

Slika 6. Referentni sustavi mađarskog katastra u Hrvatskoj

16

Od 1908. godine na ugarskom dijelu Monarhije korištena je nova kosa konformna cilindrična prijekcija s tri koordinatna sustava (sjeverni, srednji i juţni). Tako su u juţnom sustavu izraĎeni planovi Grada Zagreba te nekoliko općina na području MeĎimurske, Poţeško-Slavonske, Bjelovarske i Koprivničko-kriţevačke ţupanije, u razdoblju od 1909. do 1913. godine. Korištena su sljedeća mjerila: 1:2000, 1:1000 i 1:2880 (Cetl 2003).

Područje Slovenije u sastavu Ugarske, Prekmurje preslikano je u Budimpeštanski koordinatni sustav u razdoblju od 1856. do 1860. godine (Slika 7).

Slika 7. Referentni sustav mađarskog katastra u Sloveniji

Zemljište je na katastarskim planovima prikazano u mjerilu 1:2880 (Slika 8). Područja naselja prikazana su u mjerilu 1:1440, dijelovi gusto naseljenih gradova u mjerilu 1:720, a brdovita i slabo naseljena područja u mjerilu 1:5760.

IzraĎeni su katastarski operati za oko 670.000 km2, odnosno za cijelo područje Monarhije. Prostor je prikazan na oko 160.000 listova katastarskog plana.

17

Slika 8. Dio katastarskog plana mjesta Silba iz 1824. g.

U skladu s petim odlomkom Uputstava, pristupalo se izračunavanju površina particija, predjela, čestica te kontrolno računanje površina. Na temelju uputa za izradu pisanog dijela operata (6. poglavlje) sastavljani su popisi čestica. Na kraju (7. poglavlje) daju se precizne upute za samo iscrtavanje karata u pogledu boja, pisma te čuvanja karata i operata.

Nakon toga pristupalo se poreznoj procjeni utvrĎenoj Instrukcijama iz 1825. godine. U okviru porezne procjene utvrĎena je kategorija zemljišta svake čestice (I.,II. i III.) te čisti prihod kao osnova za porez. Prilikom unošenja znakova katastarskih kultura korišten je poseban topografski ključ (Slika 9). Kako bi se elementi porezne procjene sakupili na što ujednačeniji način, izraĎene su serije obrazaca koji su se kasniji spajali u izvršene katastarske procjene, kao krajnji rezultat potankog gospodarskog opisa. Nakon završene izmjere i porezne procjene svaki je graĎanin, kotar ili općina dobio na uvid katastarsku dokumentaciju s mogućnošću ulaganja ţalbe.

Svaka općina dobila je pisani i kartografski dio katastarske dokumentacije. Izmjerom su nastali zapisnici omeĎivanja općina, indikacijske skice, izvorni katastarski planovi i njihove litografirane kopije, upisnici čestica (Slika 10), abecedni popisi vlasnika, porezne procjene te ţalbena dokumentacija (Slukan Altić 2011).

18

Slika 9. Legenda Franciskanskog katastarskog plana

Slika 10. Popis čestica Franciskanskog katastra – k.o. Rajndol (Arhiv Republike Slovenije SI AS 176, N225PS)

19

Katastarski operati Franciskanskoga katastra temelj su kasnije izrade svih zemljišnih knjiga na prostorima Austro-Ugarske monarhije (Roić i dr. 1999). IzraĎivane su u razdoblju od 1880.-1900. godine.

2.2. Jugoslavija

Kraljevina Jugoslavija je stvorena krajem prvog svjetskog rata. Katastarska izmjera postojala je samo za područja bivše Austro-Ugarske monarhije te se pristupilo izmjeri ostalih područja. MeĎutim, ostalo je neriješeno pitanje sluţbene projekcije. Godine 1924. uvedena je konformna Gauss-Krügerova projekcija meridijanskih zona. Područje Hrvatske je preslikano je u dva koordinatna sustava, po petnaestom i osamnaestom meridijanu, koji se označavaju kao peti i šesti istočno od početnog Greenwich-kog meridijana. Područje Slovenije je preslikano u peti koordinatni sustav. Listovi katastarskih planova izraĎivani su na osnovu podataka dobivenih numeričkim metodama izmjere u mjerilima 1:500, 1:1000, 1:2000, 1:2500. Stari planovi su se odrţavali lokalno (stari koordinatni sustavi).

Slika 11. Peti i šesti sustav jugoslavenskog katastra

Od metoda izmjere koriste se polarna i ortogonalna metoda. Pravilnikom iz 1958. godine za izmjeru uglavnom neizgraĎenih područja propisana je polarna metoda, dok je za izgraĎena preporučena ortogonalna metoda. Sedamdesetih godina popularna postaje fotogrametrijska metoda koja se pokazala vrlo ekonomična. Komasacijama se dobivaju vrlo točni planovi, a najveći broj komasacija je napravljen od 1954.-1974. godine (Pešun 2007). U vrijeme SFRJ izraĎivali su se topografsko-katastarski planovi te su se uvodili i dodatni objekti stvarnog svijeta (Slika 12).

20

Slika 12. Dio topografsko - katastarskog plana

Što se tiče zakonskih regulativa iz tog vremena, 1929. godine donesen je Zakon o katastru zemljišta. Nije donio gotovo nikakve novosti, i dalje je porezna svrha katastra ostala osnovna. S obzirom na razvoj tehnologija katastarske izmjere, naročito razvoj numeričkih metoda u ovom razdoblju su donešeni razni pravilnici koji su regulirali te procese. Pri odrţavanju katastra zemljišta osnovni poslovi su bili izmjera zemljišta, klasifikacija zemljišta, odrţavanje i revizija katastra.

Nakon 1945. godine i uvoĎenjem radikalnih promjena društvenog ureĎenja, promijenjen je odnos prema vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Tada su katastar i zemljišna knjiga sustavno zapostavljani kako bi se konačno i ukinuli kada sve postane društveno. Posljedica je neodrţavanje katastra sve do 1953. godine kada je donesena Uredba o katastru zemljišta. Razlog donošenja takve uredbe bilo je pomanjkanje sredstava u drţavnoj blagajni pa se traţilo nove prihode proračuna. Tako je katastarska sluţba ponovno oţivjela te je započeto s revizijom katastarskih operata. Katastar je dobio svoju ulogu u društvu, ali kao institucija za evidenciju posjedovnih odnosa neophodnih za oporezivanje (Roić i dr. 2005).

Svi zakoni i uredbe su se odnosili na cijelo područje Jugoslavije, dakle i na Hrvatsku i Sloveniju koje su tada bile u sastavu te drţave. Nakon decentralizacije 1971. godine omogućeno je pojedinim republikama da donesu svoje propise. Tako je sabor Socijalističke Republike Hrvatske 1974. godine donio Zakon o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta koji je ostao na snazi do 1999. godine. Sličan zakon donesen je i u Sloveniji, Zakon o temeljni geodetski izmeri i Zakon o zemljišken katastru iz 1974. godine, koji je uz kasnije dopune i izmjene ostao na snazi do 2000. godine.

21

3. Hrvatska i Slovenija danas

Nakon raspada Jugoslavije i napuštanja socijalističkog ureĎenja, sustavi administracije zemljišta doţivljavaju preobrazbu. Mnoge reforme sustava upravljanja zemljištem, koje su se dogodile u novonastalim zemljama dovele su do institucionalne reorganizacije, uvedene su brojne prilagodbe na zakonodavnoj razini te su potaknule zaokret u voĎenju politike gospodarenja zemljištem. Svi procesi su usmjereni k istom cilju – stvaranje potpuno učinkovitih sustava. Prešlo se s analognog na elektronički prikaz u svrhu jednostavnijeg odrţavanja, veće dostupnosti i širenja informacija (MaĎer i Roić 2011). U ovom poglavlju nalaze se osnovne informacije o Hrvatskoj i Sloveniji, institucionalni i pravni okvir te pregled samih modela sustava – katastara i zemljišnih knjiga i reforme koje te dvije drţave provode u cilju povećanja učinkovitosti i modernizacije.

3.1. Hrvatska

3.1.1. Geografski kontekst

Republika Hrvatska je zemljopisno smještena na prijelazu iz Srednje u Jugoistočnu Europu. Na sjeveru graniči s Slovenijom i MaĎarskom, na istoku s Srbijom, na jugu i istoku s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. S Italijom ima morsku granicu. Prema popisu iz 2011. godine ima 4.284.889 stanovnika. Kopnena površina iznosi 56.542 km2, a površina teritorijalnog mora 31.067 km2 što Hrvatsku svrstava u srednjevelike europske zemlje. Obuhvaća prostor koji se proteţe od Panonske nizine preko uskog područja Dinarida do obale Jadranskog mora. Najviša točka Hrvatske je Dinara nadmorske visine 1831 m, a najniţa točka Jadransko more. Glavni grad je Zagreb (URL 5).

3.1.2. Povijesni kontekst

Hrvatska i njeni dijelovi bili su u sastavu niza drţava i carstava. Trag na hrvatskom tlu su ostavili Grci, a nakon njih i Rimljani. U 7. stoljeću počinje doseljavanje slavenskih plemena. Slijedi vladavina hrvatskih knezova i kraljeva. Nakon prodora Osmanlija u 16. stoljeću, Hrvatska postaje dijelom Austrijskog carstva, odnosno Habsburške monarhije. Nastavljaju se sukobi s Osmanlijama i Mlečanima koji su zauzeli Primorje i Dalmaciju. Nakon poraza Turaka i Venecije sve su se hrvatske zemlje našle pod vlašću Habsburgovaca, ali i dalje razdvojene. U 19. stoljeću dolazi do Hrvatskog narodnog preporoda. Krajem prvog svjetskog rata dolazi do raspada Austro-Ugarske čime Hrvatska ulazi u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca koja je 1929. preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. Nakon drugog svjetskog rata postaje jedna od šest republika Jugoslavije. Tek početkom 1990-tih postaje samostalna drţava (URL 3,4).

Članica je Ujedinjenih naroda, Europske Unije, NATO-a, Vijeća Europe, WTO-a, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u Europi, UNESCO-a.

22

3.1.3. Institucionalni i organizacijski okvir

Institucija nadleţna za obavljanje zadataka geodetske sluţbe na području Republike Hrvatske je Drţavna geodetska uprava (DGU). Kao samostalna upravna drţavna organizacija djeluje od 1994. godine. Obavlja poslove iz područja geodezije, kartografije, katastra i fotogrametrije te vodi brigu o uspostavi nacionalne infrastrukture prostornih podataka, informatizaciji katastra i geodetsko-prostornog sustava, drţavnoj sluţbenoj kartografiji, geodetskoj dokumentaciji, statističkim podacima o katastru nekretnina, prostornim jedinicama i vodovima te geodetsko-katastarskim poslovima za drţavnu granicu (URL 9).

Osim Središnjeg ureda, ustrojeni su i Područni uredi za katastar njih 20 za područje ţupanije u sjedištu ţupanije koji mogu imati odjele za katastar nekretnina i/ili ispostave (92) izvan sjedišta ţupanija u gradovima i općinama. Iznimka je Grad Zagreb gdje poslove vezani uz katastar obavlja Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba koji je dio gradske uprave. Godine 2010. DGU je preuzela poslove ukinutog Hrvatskog geodetskog instituta (URL 9).

Slika 13. Područni uredi za katastar u RH

U sklopu DGU djeluju četiri sektora i četiri samostalne sluţbe (odjeli): sektor za drţavnu izmjeru, sektor za katastarski sustav, sektor za infrastrukturu prostornih podataka i sektor za financijske poslove, strateško planiranje, nabavu i opće poslove.

Sektor za drţavnu izmjeru se bavi uspostavom i odrţavanjem poloţajne, visinske i gravimetrijske mreţe, kontrolom polja stalnih točaka geodetske osnove, uspostavom i odrţavanjem CROPOS-a, aţuriranjem karata i digitalnog modela

23

reljefa, izdavanjem odobrenja za snimanje iz zraka. TakoĎer, sektor odrţava i obnavlja drţavnu granicu (URL 9).

Sektor za katastarski sustav se bavi praćenjem i nadzorom katastra zemljišta, katastra nekretnina, katastra vodova i registra prostornih jedinica. Provodi poslove katastarske izmjere, bavi se bazama podataka iz svoje nadleţnosti i Preglednikom katastarskih podataka te nadzire područne urede za katastar i ovlaštene osobe za obavljanje geodetske djelatnosti (URL 9).

Sektor za infrastrukturu prostornih podataka bavi se koordinacijom Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP), implementacijom INSPIRE direktive u RH, obradom zahtjeva korisnika za izdavanjem prostornih podataka, vodi arhivu, knjiţnicu i evidenciju geografskih imena (URL 9).

Sektor za financijske poslove, strateško planiranje, nabavu i opće poslove se bavi izradom financijskog plana, plana nabave, javnom nabavom, poslovima vezanima uz proračunska sredstva (URL 9).

Institucija koja ima nadleţnost pri upisu prava na nekretninama su općinski sudovi njih 65 sa svojim zemljišnoknjiţnim odjelima. Zemljišnoknjiţnim odjelom upravlja, vodi postupak i poslove obavlja voditelj zemljišnoknjiţnog odjela pod neposrednim nadzorom zemljišnoknjiţnog suca, ako ministar pravosuĎa ne odredi drukčije (članak 5. stavak 4. ZZK). U Hrvatskoj djeluje 109 zemljišnoknjiţnih odjela pri općinskim sudovima. Zemljišnoknjiţni odjeli vode postupke samo povodom prijedloga osobe koja je ovlaštena podnijeti prijedlog ili povodom prijedloga nadleţnog tijela npr. ureda tijela drţavne uprave, primjerice-katastra, nekog drugog suda ili sl.

24

3.1.4. Pravni okvir

Slika 14. Propisi u Hrvatskoj

3.1.4.1 Zakon o drţavnoj izmjeri i katastru nekretnina

Hrvatski drţavni sabor je 5. studenog 1999. godine donio Zakon o drţavnoj izmjeri i katastru nekretnina. Tim zakonom se katastar nekretnina definira kao evidencija o česticama zemljišta, zgradama i dijelovima zgrada kao i drugim graĎevinama koje trajno leţe na zemljištu ili ispod njegove površine, ako zakonom nije drukčije odreĎeno. Katastar se tu prvi put počinje temeljitije baviti evidencijom nekretnina, a privatno je vlasništvo kao temelj razvoja društva ponovno u prvom planu (Pešun 2007).

25

Hrvatski sabor na sjednici 26. siječnja 2007. godine donosi novi Zakon o drţavnoj izmjeri i katastru nekretnina koji stupa na snagu 17. veljače 2007. godine.

Ovim se Zakonom ureĎuje drţavna izmjera, katastar nekretnina, registar prostornih jedinica, geodetski poslovi u lokalnoj samoupravi, geodetski radovi za posebne potrebe, nadleţnost nad poslovima drţavne izmjere i katastra nekretnina te obavljanje tih poslova, ustrojstvo i djelokrug Drţavne geodetske uprave, čuvanje i korištenje podataka i nadzor nad poslovima drţavne izmjere i katastra nekretnina (ZDIKN 2007).

Drţavna izmjera sustav je mjernih i opisnih podataka trodimenzionalnoga prikaza područja Republike Hrvatske utemeljen na prikupljanju, obradi i prikazivanju topografskih i zemljišnih podataka geodetskim metodama (fizikalne, matematičke, astronomske metode, metode satelitske geodezije, daljinskog istraţivanja i dr.) (ZDIKN 2007).

Poslovi drţavne izmjere obuhvaćaju: osnovne geodetske radove, topografsku izmjeru i izradu drţavnih karata, izmjeru i označavanje drţavne granice na kopnu.

Katastar nekretnina se od 2007. godine razvija iz katastra zemljišta. Osnovna prostorna jedinica u katastru nekretnina je katastarska čestica, koja je dio područja katastarske općine, odnosno katastarskog područja na moru, odreĎen brojem katastarske čestice i njezinim granicama.

Katastar nekretnina je jedna od komponenti sustava zemljišne administracije u Hrvatskoj. Više o njemu u sljedećem poglavlju.

Registar prostornih jedinica evidencija je u kojoj se vode i odrţavaju podaci o prostornim jedinicama za koje je to odreĎeno ovim Zakonom ili posebnim propisima. U njemu se vode podaci o drţavi, ţupaniji, Gradu Zagrebu, gradu, općini, naselju, dostavnom području poštanskog ureda, jedinici mjesne samouprave, katastarskoj općini, popisnome krugu itd. Sastoji se od područnih registara i središnjeg registra prostornih jedinica. Podaci sadrţani u njima se upotrebljavaju kao sluţbena osnova za evidentiranje, prikupljanje, iskazivanje, razmjenu i povezivanje različitih vrsta prostornih podataka (ZDIKN 2007).

Zadnja izmjena Zakona o drţavnoj izmjeri i katastru nekretnina stupila je na snagu 2013. godine kada prestaje vaţiti V. poglavlje koje se tiče Nacionalne infrastrukture prostornih podataka budući da je donesen zaseban Zakon.

3.1.4.2 Zakon o zemljišnim knjigama

Godine 1996. stupa na snagu Zakon o zemljišnim knjigama. Posljednja izmjena Zakona je iz 2013. godine. U svrhu odreĎivanja pravnog stanja nekretnina na području Republike Hrvatske, mjerodavnom za pravni promet, vode se zemljišne knjige (gruntovnica), ako za zemljišta nije što posebno odreĎeno. Zemljište je prema ovom Zakonu dio zemljine površine koji je u katastru zemljišta označen posebnim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leţi (katastarska čestica). Sve što je s zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje u pravnom je smislu sastavni dio zemljišta i ako zakonom nije drukčije odreĎeno, dijeli njegovu ravnu

26

sudbinu. U zemljišne se knjige upisuju stvarna prava na zemljištima, a i druga prava za koja je to zakonom odreĎeno. Smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odraţava činjenično i pravno stanje zemljišta. Zemljišne knjige uţivaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava (ZZK 1996).

3.1.5. Sustavi zemljišne administracije

Hrvatski sustav administriranja nekretnina i prava na njima zasniva se na dva registra – katastru i zemljišnoj knjizi. Katastarski podaci o nekretninama temelj su za osnivanje, obnovu, voĎenje i odrţavanje zemljišnih knjiga. Zadaća tih registara je uspostava sigurnosti u pravnome prometu nekretnina i zaštita prava koja su upisana u same registre. Republika Hrvatska povezuje katastarske i zemljišnoknjiţne podatke kroz uspostavu Zajedničkog informacijskog servisa zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) (URL 2).

3.1.5.1 Katastar nekretnina

Katastar nekretnina evidencija je o česticama zemljine površine, zgradama i drugim graĎevinama koje trajno leţe na zemljinoj površini ili ispod nje te o posebnim pravnim reţimima na zemljinoj površini.

Poslovi katastra nekretnina obuhvaćaju:

odreĎivanje katastarskih prostornih jedinica

katastarsku izmjeru i tehničku reambulaciju

izradu i odrţavanje katastarskih operata katastra nekretnina

odrţavanje katastra zemljišta i njegovo postupno prilagoĎavanje katastru nekretnina

pojedinačno prevoĎenje katastarskih čestica u katastar nekretnina

Osnovna prostorna jedinica je katastarska čestica. Katastarska općina i katastarsko područje na moru prostorne su jedinice katastra nekretnina za koje se izraĎuje katastarski operat.

Katastarska izmjera prikupljanje je i obradba potrebnih podataka u cilju osnivanja katastarskih čestica, evidentiranja zgrada i drugih graĎevina, evidentiranja posebnih pravnih reţima na zemljištu i načinu uporabe zemljišta te izradu katastarskog operata.

Katastarskoj čestici se pridruţuje podatak o vlasniku, načinu uporabe katastarske čestice (šumska zemljišta, poljoprivredna zemljišta...) te podatak o posebnom pravnom reţimu (pomorsko dobro, vodno dobro, kulturno dobro, park šume...).

Zgrade i druge graĎevine, odnosno objekti nastali gradnjom se evidentiraju u katastru nekretnina. Mogu se evidentirati u okviru katastarske čestice ili u okviru prava graĎenja.

27

Na temelju katastarske izmjere, odnosno tehničke reambulacije, izraĎuje se elaborat katastarske izmjere, odnosno tehničke reambulacije. Na temelju podataka prikupljenih u katastarskoj izmjeri ili tehničkoj reambulaciji, podataka prikupljenih tijekom izlaganja na javni uvid i podataka preuzetih iz osnovane ili obnovljene zemljišne knjige izraĎuje se katastarski operat katastra nekretnina.

Geodetsko-tehnički dio katastarskog operata katastra nekretnina čine:

katastarski plan

elaborat geodetske osnove

digitalni ortofotoplan i digitalni model terena

zbirka parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata

Popisno-knjiţni dio katastarskog operata čine:

popisi (katastarskih čestica, zgrada i graĎevina, područja pojedinih vrsta uporabe itd.)

posjedovni listovi

pomoćni popisi (popis kućnih brojeva, popis promjena itd.)

zbirka isprava

Katastarski plan katastra nekretnina vodi se u elektoničkom obliku. Pisani podaci dostupni su putem interneta, na stranici www.katastar.hr. Katastarski podaci se mogu pretraţivati putem broja katastarske čestice ili putem broja posjedovnog lista.

Katastar zemljišta ostaje na snazi dok ga za pojedinu katastarsku općinu ne zamijeni katastar nekretnina. Katastar zemljišta sadrţi podatke o zemljištu u pogledu njegova poloţaja, oblika, površine, načina iskorištavanja, proizvodne sposobnosti i posjednika.

Katastarski operat katastra nekretnina moţe se izraĎivati i postupno, prevoĎenjem jedne ili više katastarskih čestica katastra zemljišta u katastarske čestice katastra nekretnina u pojedinim katastarskim općinama u kojima su ispunjeni odreĎeni uvjeti (ZDIKN 2007).

3.1.5.2 Zemljišna knjiga

U zemljišnim knjigama podacima o katastarskim česticama, koji se nalaze u katastru, pridruţuju se podaci o nositeljima prava na katastarskim česticama. Temelje se na podacima katastarske izmjere.

Zemljišna knjiga je javna i svatko moţe zahtijevati uvid u zemljišnu knjigu. Zemljišne knjige se vode u elektroničkom obliku (EOP-zemljišna knjiga). Pregled zemljišnih knjiga moguć je na internetskoj stranici http://e-izvadak.pravosudje.hr/.

28

Stranica ima informativni karakter i ne moţe sluţiti kao sluţbeni izvadak. Moguća je pretraga po broju zemljišta ili broju zemljišnoknjiţnog uloška.

Zemljišna knjiga se sastoji od glavne knjige i zbirke isprava. Za svaku glavnu knjigu postoji zbirka katastarskih planova te se vode posebni pomoćni popisi: popis katastarskih čestica i njihovih adresa, popis vlasnika itd. Zemljišnoknjiţni upisi se provode samo u glavnoj knjizi. Prava na nekretninama mogu se steći, prenijeti, ograničiti ili ukinuti jedino upisom u glavne knjige.

Glavna knjiga se sastoji od zemljišnoknjiţnih uloţaka. U zemljišnoknjiţne uloške se upisuju:

zemljišnoknjiţna tijela i promjene na njima

stvarna i druga knjiţna prava glede zemljišnoknjiţnoga tijela i primjene tih prava

Slika 15. Dijelovi zemljišne knjige

U zemljišnoknjiţni uloţak upisuje se samo jedno zemljišnoknjiţno tijelo koje se moţe sastojati od jedne ili više katastarskih čestica koje se nalaze u istoj katastarskoj općini. Zemljišnoknjiţni uloţak sadrţi posjedovnicu (popisni list, list A), vlastovnicu (vlasnički list, list B) i teretovnicu (teretni list, list C). Zatraţi li to koji od suvlasnika, za njegov će se idealni dio otvoriti poduloţak kao sastavni dio uloška koji takoĎer sadrţi posjedovnicu, vlastovnicu i teretovnicu.

U posjedovnicu se upisuju svi sastavni dijelovi zemljišnoknjiţnoga tijela kao i ona stvarna prava koja postoje u korist zemljišnoknjiţnoga tijela ili nekoga suvlasničkoga dijela. Upisuje se i sve katastarske promjene koje se odnose na zemljišnoknjiţno tijelo, sva javnopravna ograničenja u pravnom prometu zemljišnoknjiţnoga tijela koja nisu opće naravi.

Posebna vrsta zemljišnoknjiţnih prava je pravo graĎenja koje se upisuje u posjedovnicu kao posebno zemljišnoknjiţno tijelo. Pravo graĎenja je ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu koje ovlašćuje svojega nositelja da na površini toga zemljišta ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a svagdašnji vlasnik tog zemljišta duţan je to trpjeti. U pravnom smislu izjednačeno je s nekretninom.

29

U vlastovnicu se upisuje pravo vlasništva cijeloga zemljišnoknjiţnoga tijela. Upisuju se i ograničenja kojima je vlasnik podvrgnut.

Vlasništvo posebnoga dijela nekretnine upisuje se u vlastovnici na suvlasničkom dijelu onoga suvlasnika za kojega je i osnovano vlasništvo posebnoga dijela pod naznakom Etaţno vlasništvo.

U teretovnicu se upisuju stvarna prava kojima je opterećeno zemljišnoknjiţno tijelo ili idealni dio nekoga suvlasnika te prava stečena na ovim pravima, pravo nazadkupa, najma, zakupa itd. Upisuje se i koncesija prema odredbama za upis zakupa ukoliko je zemljišnoknjiţno tijelo opće dobro.

Knjiţni upisi su: uknjiţba, predbiljeţba i zabiljeţba (ZZK 1996).

Za upis posebnih dijelova zgrade (stanova) bila je osnovana Knjiga poloţenih ugovora, kao prijelazno rješenje. Vlasništvo nad posebnim dijelom nekretnine se upisuje u zemljišnu knjigu nakon provedbe elaborata o etaţiranju i osnivanjem poduloţaka (Cetl 2003). U rujnu 2013. godine donesen novi Pravilnik o povezivanju zemljišne knjige i knjige poloţenih ugovora.

3.1.6. Program reforme – UreĎena zemlja

Od 2003. godine Vlada Republike Hrvatske provodi Nacionalni program sreĎivanja zemljišnih knjiga i katastra pod nazivom - UreĎena zemlja.

Tijela nadleţna za provedbu projekta su Ministarstvo pravosuĎa i općinski sudovi kroz zemljišnoknjiţne odjele te Drţavna geodetska uprava koja je nadleţna za funkcioniranje katastarskog sustava.

Cilj samog projekta je modernizacija i razvoj djelotvornog trţišta nekretnina. Projekt je financiran od strane Svjetske banke, donacijama Europske unije i proračunskim sredstvima RH.

Do danas su stvorene pretpostavke za implementaciju efikasnog sustava registracije nekretnina, razvija se Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (ZIS), odnosno uspostavlja se jedinstvena baza podataka i aplikacija za voĎenje i odrţavanje podataka katastra i zemljišne knjige. Sustavom se nastoji osigurati povjerenje graĎana u registre i izgraditi djelotvorne e-sustave.

Tim aktivnostima se nastoji:

ubrzati registracija nekretnina kako u katastarskom, tako i u zemljišnoknjiţnom sustavu

podići razina pravne sigurnosti u prometu nekretnina

racionalizirati oba sustava i pojednostaviti poslovni procesi

uskladiti podaci iz dvaju sustava

poboljšati odnosi s korisnicima te brzina i kvaliteta pruţanja usluga

30

Od 24. veljače 2014. godine ZIS je u punom produkcijskom radu u 16 zemljišnoknjiţnih odjela i 13 katastarskih ureda u Hrvatskoj. Produkcijom ZIS-a u katastarskim uredima stavljaju se u sluţbenu uporabu digitalni katastarski planovi u novom sluţbenom geodetskom datumu i kartografskoj projekciji – HTRS96/TM (URL 2).

Slika 16. Status zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS)

ZIS obuhvaća Bazu zemljišnih podataka (BZP) i Bazu podataka digitalnog katastarskog plana (BDKP). U BZP-u se zajednički vode EOP - zemljišna knjiga i katastar voĎen elektroničkom obradom podataka (Vurin i dr., 2010). Baza zemljišnih podataka (BZP) sastoji se od katastarskih podataka o imenu katastarske općine, broju katastarske čestice, površini, izgraĎenosti i načinu uporabe katastarske čestice te podataka zemljišne knjige o nositeljima knjiţnih prava, pravnim činjenicama i osobnim odnosima. U BZP-u su tijela nadleţna za katastar nadleţna za katastarske podatke, a zemljišnoknjiţni sudovi za podatke o nositeljima knjiţnih prava, pravnim činjenicama i osobnim odnosima. Za katastarske općine čiji podaci se vode kao dio Baze zemljišnih podataka parcelacijski i drugi geodetski elaborati izraĎuju se kao tehnička osnova samo za potrebe odrţavanja katastra nekretnina. Promjene katastarskih podataka unutar jednog zemljišnoknjiţnog uloška u BZP-u (podataka koji ne utječu na pravni status nekretnine) provode se temeljem parcelacijskih ili drugih geodetskih elaborata i rješenja donesenih u upravnome postupku, a dostava prijavnih listova, kopija katastarskog plana i pravomoćnih upravnih rješenja u zemljišnu knjigu nije potrebna. Zakonom o zemljišnim knjigama propisano je da zemljišnoknjiţni sudovi i tijela nadleţna za katastar izdaju izvatke iz BZP-a i ostvaruju uvid u sve podatke o zemljištu pohranjene u BZP-u (Markovinović 2013). Moţe se zaključiti kako je

31

krajni cilj stvaranje Baze zemljišnih podataka bez koje sam ZIS nije u potpunosti funkcionalan.

3.2. Slovenija

3.2.1. Geografski kontekst

Republika Slovenija se nalazi na jugu srednje Europe na dodiru Alpa, Dinarskog gorja, Panonske nizine i Sredozemlja. Zemlja je šarolike strukture reljefa, vegetacije i klime, a budući da se nalazi u srcu Europe oduvijek je bila veza izmeĎu juga i sjevera te istoka i zapada Europe. Parlamentarna je republika površine 20.273 km2 , s ukupno 2.061.952 stanovnika (2015). U unutrašnjosti zemlje se nalazi veliki broj planina i visoravni. Najviša točka u Sloveniji je 2864 m visok Triglav, a najniţa točka je Jadransko more na razini mora. Graniči s Italijom na zapadu, Hrvatskom na jugu i istoku, Austrijom na sjeveru te s MaĎarskom na sjeveroistoku. Glavni i najveći grad Slovenije je Ljubljana (URL 1 i 6).

3.2.2. Povijesni kontekst

Na područje današnje Slovenije naselila su se keltska i ilirska plemena. Slovenija je bila dio mnogih zemalja i carstava počevši s Rimskim carstvom. Dio je bio pod Mlečanima, dok se na sjeveru uspjela odrţati pokrajina Karantanija. Slovenske pokrajine su u 14. stoljeću pripale pod vlast Habsburgovaca. Pod austrijskom vlasti bila je do 1918. godine kad ulazi u drţavu Srba,Hrvata i Slovenaca koja nedugo nakon toga postaje Kraljevina Jugoslavija. Nakon njemačke i talijanske okupacije ostaje u sastavu federativne Jugoslavije. Godine 1991. Slovenija proglašava samostalnost (URL 7).

Slovenija je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskog prostora, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u Europi, Vijeća Europe, NATO-a, UNESCO-a, WTO-a i UN-a.

3.2.3. Institucionalni i organizacijski okvir

Geodetska uprava Republike Slovenije (GURS) je institucija u sastavu Ministarstva okoliša i prostorno ureĎenje. Sjedište uprave je u Ljubljani. Bavi se voĎenjem i odrţavanjem baza podataka koje se tiču nekretnina, drţavne granice, prostornih jedinica i kućnih brojeva te topografskim i kartografskim sustavom. Sastavljena je od vodstva, četiri ureda (glavni ured, ured za nekretnine, ured za masovno vrednovanje nekretnina i ured za geodeziju) i dvanaest područnih geodetskih uprava (Ljubljana, Celje, Koper, Kranj, Maribor, Murska Sobota, Ptuj, Novo mesto, Nova Gorica, Sevnica, Velenje i Slovenj Gradec). Na lokalnoj razini pored područnih geodetskih uprava djeluje 30 ispostava.

32

Slika 17. Područne geodetske uprave RS

Glavni ured je zaduţen za osnovne baze podataka o prostoru i nekretninama (katastar zemljišta, katastar zgrada i dr.), pruţa usluge vezane uz evidentiranje promjena u prostoru i na nekretninama, ima ulogu koordinatora na području sustava za nekretnine i infrastrukture prostornih podataka, zajedno s zemljišnom knjigom pruţa pravnu sigurnost nositeljima prava na nekretninama i radi na poboljšanju trţišta nekretnina (URL 10).

Ured za nekretnine obavlja upravne, stručne, tehničke, koordinacijske i nadzorne poslove koje se odnose na voĎenje katastra zemljišta, katastra zgrada, registra nekretnina i drugih evidencija o nekretninama, voĎenje evidencije o drţavnoj granici, poslove odrţavanja i obnove drţavne granice, obavlja poslove voĎenja registra prostornih jedinica i kućnih brojeva te sudjeluje i u drugim meĎunarodnim projektima. Koordinira područnim geodetskim upravama na području nekretnina (URL 10).

Ured za masovno vrednovanje nekretnina je odgovoran za razvoj, osnivanje, izvedbu, voĎenje i odrţavanje sustava za masovno vrednovanje nekretnina u svrhu vrednovanja i oporezivanja nekretnina, uspješnu i učinkovitu provedbu poslova vezanih uz pridruţivanje vrijednosti nekretninama te uspostavu sustava za evidentiranje podataka o kretanjima na trţištu nekretnina (trţišne cijene, iznajmljivanje nekretnina) (URL 10).

Ured za geodeziju je odgovoran za temeljnu geoinformacijsku infrastrukturu, obavlja poslove vezane uz drţavni koordinatni sustav i dobavlja podatke o stvarnom stanju na terenu. Brine o stalnim stanicama za satelitsko pozicioniranje (SIGNAL). Osigurava povezivanje drţavnog koordinatnog sustava s sustavima susjednih drţava. Upravlja topografskom bazom podataka te drţavnim kartografskim sustavom (URL 10).

33

Područne geodetske uprave se bave upravnim postupcima evidentiranja nekretnina, izdavaju podatke iz baza geodetskih podataka te druge upravne poslove. 12 područnih uprava je razdijeljeno na još 30 geodetskih ureda (ZGeod-1 2010).

Geodetski institut Slovenije je ustanovljen 1953. godine kao samostalni istraţivački institut na Fakultetu za graĎevinu i geodeziju Visoke tehničke škole u Ljubljani. Godine 2000. je preimenovan iz Instituta za geodeziju i fotogrametriju u Geodetski institut Slovenije (GIS). Danas je GIS javna ustanova osnovana od strane Republike Slovenije. Institut je pravna osoba koja posluje zakonito u svoje ime i samostalno.

Vizija Instituta je postati ključna pomoć u zaštiti okoliša, koji će omogućiti poboljšanu uporabu prostornih informacija pri donošenju odluka za različite skupine korisnika (fizičke osobe, javni i privatni sektor).

Na temelju javnih ovlasti nadzire korisnički pristup i rad sustava za pristup podacima iz baza podataka te priprema izvješća o korištenju baza prostornih podataka, upravlja radom drţavne mreţe stalnih stanica za satelitsko pozicioniranje SIGNAL, obavlja masovno vrednovanje nekretnina u vezi s utvrĎivanjem indeksa cijena i indeksa vrijednosti nekretnina, provodi istraţivanja i analizu trţišta nekretnina, priprema izvješća o nekretninama, trţištu nekretnina i vrijednostima nekretnina, priprema informacije i izdvaja analize na temelju baza prostornih podataka na zahtjev korisnika, brine za jedinstvenost metoda i postupaka na području geodetske djelatnosti, organizira i provodi geodetske izmjere i opaţanja vezana uz prirodne katastrofe (Zgeod-1 2010).

Institucija koja ima nadleţnost nad zemljišnom knjigom je Vrhovni sud Republike Slovenije. Vode ju zemljišnoknjiţni sudovi ili ţupanijski sudovi, ovisno o području na kojem se nalazi nekretnina. Postoji 44 zemljišnoknjiţna odjela. Glede zemljišnoknjiţnih poslova moţe odlučivati zemljišnoknjiţni referent. Ovlasti koje ţupanijski sudovi imaju u svezi sa zemljišnom knjigom su: upravljanje, upis, odlučivanje o spisima te voĎenje zbirke isprava.

34

3.2.4. Pravni okvir

Slika 18. Propisi u Sloveniji

3.2.4.1 Zakon o uknjiţbi nekretnina

Godine 2000. u Sloveniji je izglasan Zakon o uknjiţbi nekretnina, drţavne granice i prostornih jedinica (ZENDMPE). Zakonom iz 1974. godine su uvedeni postupci koji su ograničeni samo na katastar zemljišta te su povećavali nesuglasnosti meĎu vlasnicima. Osnovni cilj novog zakona bilo je osiguravanje kvalitete i jedinstvenog sustava uknjiţbe nekretnina. Usvajaju se novosti: katastar zemljišta i katastar zgrada su osnovne evidencije o zemljištu i zgradama ili dijelovima zgrada, evidencije su javnog karaktera (svatko moţe dobiti podatke iz njih koje Zakon dopušta), pri izdavanju podataka se štite osobni podaci, u zemljišnom katastru

35

bitna je pouzdanost i točnost podataka, ubrzavaju se postupci pri unošenju manjih promjena granice itd (Ferlan 2005).

Zakon o uknjiţbi nekretnina (ZEN) novi je zakon 2006. godine. Njime su sluţbene geodetske evidencije u Sloveniji: katastar zemljišta, katastar zgrada, katastar gospodarske javne infrastrukture, registar nekretnina, registar prostornih jedinica i evidencija drţavne granice. Zakonom se definira kao osnovnu jedinicu uknjiţbe nekretnina, zemljište s pripadajućim dijelovima. Zemljište predstavlja katastarska čestica koja je evidentirana u katastru zemljišta. Zgrade i dijelovi zgrada su evidentirani u katastru zgrada. Zgrada je prema zakonu objekt u kojeg čovjek moţe ući te je namijenjen njegovom stalnom ili povremenom boravku, obavljanju poslovnih ili drugih djelatnosti te zaštiti, a koju nije moguće pomaknuti bez njena oštećenja. Dio zgrade je stan, poslovni prostor koji mogu biti predmetom pravnoga prometa.

Katastar zemljišta se sastoji od najnovijih zabiljeţenih podataka o zemljištu i zbirke isprava te podataka koji omogućuju povijesni pregled promjena. U zbirki isprava se nalaze elaborati i druge isprave, planovi i podaci na osnovu kojih su obavljeni pojedini upisi.

Više o katastru zemljišta kao sustavu zemljišne administracije u sljedećem poglavlju.

Katastar zgrada je uveden Zakonom o uknjiţbi nekretnina, drţavnoj granici i prostornih jedinica. Njime je provedeno masovno prikupljanje podataka o zgradama, pomoću stereofotogrametrije. Katastar zgrada nakon prvog masovnog prikupljanja podataka aţurira na temelju odgovarajućih elaborata – upis zgrade na temelju elaborata je tzv. „katastarski upis“, koji obuhvaća više detalja zgrade i dijelova zgrade (tehnička potpora zemljišnoj knjizi kod etaţiranja).

Katastar zgrada je detaljnije opisan u sljedećem poglavlju.

Katastar gospodarske javne infrastrukture je evidencija u kojoj se evidentiraju objekti javne gospodarske infrastrukture. To su objekti prometne, energetske, komunalne, vodene infrastrukture, infrastruktura za gospodarenje drugim vrstama prirodnoga bogatstva ili zaštite okoliša te drugi objekti javnog dobra. Osnovna namjena osnivanja katastra gospodarske javne infrastrukture je prikaz popunjenosti područja cijele drţave s objektima javne infrastrukture, u svrhu racionalnijeg ureĎenja prostora, sigurnije intervencije u prostoru te učinkovitijeg upravljanja s tim objektima.

Registar nekretnina sadrţi informacije o svim registriranim nekretninama u Sloveniji. Osnovan je 2008. godine u skladu sa Zakonom o uknjiţbi nekretnina i Zakonom o masovnom vrednovanju nekretnina. Njime upravlja Ured za nekretnine koji priprema i provodi nove metode rada, analizira podatke, predlaţe moguću upotrebu te se brine o nadogradnji softvera. Cilj registra je omogućiti jednostavno evidentiranje trenutnog stanja nekretnina te osigurati višenamjensku evidenciju o nekretninama URL 10).

Registar prostornih jedinica je povezan s drugim drţavnim registrima i predstavlja geometrijsku osnovu za prikazivanje statističkih i drugih podataka u

36

prostoru. Prilikom uspostave baze registra prostornih jedinica korišteni su podaci izvornih evidencija, centroidi kućnih brojeva i prostornih jedinica, digitalni podaci o granicama prostornih jedinica te podaci o hijerarhiji prostornih jedinica. Sadrţaj registra prostornih jedinica su osnovne prostorne jedinice (općina, katastarska općina, upravna jedinica, drţava, naselje, kućni broj), dodatne prostorne jedinice (ulica, statistička regija itd.), tehničke jedinice. Jedinice se razlikuju po vrsti topologiji (ZEN 2006).

Evidencija drţavne granice sadrţi podatke o točkama koje izravno i neizravno odreĎuju tijek drţavne granice te zbirku isprava koje se odnose na upis i promjene podataka evidencije. O točkama drţavne granice se evidentiraju identifikacijski broj točke, koordinate, vrsta oznake drţavne granice te veza s registrom prostornih jedinica i katastrom zemljišta. Podaci se čuvaju u digitalnom obliku i dostupni su javnosti (Mlinar 2014).

3.2.4.2 Zakon o zemljišnim knjigama

Godine 1995. donesen je Zakon o zemljišnim knjigama budući da se stvorila potreba za ureĎenjem vlasničkih odnosa nakon osamostaljenja. Početkom 2003. godine odreĎen je Stvarnopravni zakonik kao osnovni zakon koji ureĎuje vlasničkopravne odnose. SPZ je predefinirao nekretnine i neka temeljna načela te uveo nova stvarna prava, kao što su porez na zemljište i stavbna pravica (pravo graĎenja). Posljedica SPZ-a je novi Zakon o zemljišnim knjigama, donesen 2003. godine, koji sistematičnije opisuje zemljišnoknjiţna prava te ih prilagoĎava elektronički voĎenoj zemljišnoj knjizi. Zadnja izmjena tog zakona je iz 2011. godine. U zemljišnu knjigu se upisuju stvarna prava na nekretninama (vlasništvo, hipoteka, zemljišni dug itd.). Zemljišna čestica je definirana kao prostorno izmjeren dio Zemljine površine zajedno sa svime što se nalazi na njoj. Pojam zgrade i posebni (individualni) dio zgrade imaju isto značenje kao u Zakonu koji ureĎuje uknjiţbu nekretnina. Svi upisi u zemljišnu knjigu su javni.

3.2.5. Sustavi zemljišne administracije

Slovenski sustav upisa nekretnina i prava na njima temelji se na tri registra - katastru zemljišta, katastru zgrada i zemljišnim knjigama. Evidencije su meĎusobno povezane. Ukoliko doĎe do promjene u jednoj od njih, promjene se evidentiraju i u ostalima.

3.2.5.1 Katastar zemljišta

Katastar zemljišta je sluţbena evidencija zemljišta, u kojemu je osnovna prostorna jedinica zemljišna čestica. U katastru zemljišta upisani su podaci vezani uz zemljište. Sastavljen je od zadnjih upisanih podataka o zemljištu te zbirke isprava i podataka koji daju povijesni pregled promjena.

Prostorne jedinice katastra zemljišta su zemljišna čestica i katastarska općina. Zemljišna čestica je površina koja se nalazi unutar jedne katastarske općine te je upisana u katastru zemljišta s meĎom i označena identifikacijskom oznakom (ZEN 2006).

U katastru zemljišta se vode i ureĎuju sljedeći podaci (ZEN 2006):

37

identifikacijska oznaka čestice

meĎa

površina

vlasnik

upravitelj

uporaba zemljišta

zemljišta ispod zgrade

bonitet zemljišta

veza s registrom prostornih jedinica, katastrom zgrada i zemljišnom knjigom

Postupci koji se provode u katastru zemljišta su sljedeći:

ureĎivanje i evidentiranje meĎe

a. ureĎivanje i evidentiranje meĎe (uvjetovano)

b. nova izmjera

c. označavanje meĎe u prirodi (nije upravni postupak)

promjena meĎe parcele

a. parcelacija

b. komasacija

c. poravnanje meĎe

ostali postupci

a. evidentiranje zemljišta pod zgradama

b. promjena boniteta zemljišta

c. promjena uporabe zemljište

Krajem 2002. godine uspostavljena je centralna baza grafičkih katastarskih podataka u jedinstvenom drţavnom koordinatnom sustavu za cijelu Sloveniju. Podaci se odrţavaju na lokalnoj razini, u dvanaest regionalnih geodetskih uprava, za svaku katastarsku općinu posebno. Baza se svakodnevno aţurira. Podaci katastra zemljišta su povezani s podacima katastra zgrada preko katastarskog broja čestice. Dostupni su putem internet stranice e-Prostor (http://www.e-prostor.gov.si). Elektronski pristup je besplatan, uvid je moguć bez postupka registracije (URL 14).

38

3.2.5.2 Katastar zgrada

Katastar zgrada je definiran kao temeljna evidencija o zgradama i dijelovima zgrada i predstavlja tehničku osnovu za evidentiranje pravnih odnosa nad njima. Na temelju ZENDMPE-a je bilo provedeno masovno prikupljanje podataka o zgradama. Novi Zakon o uknjiţbi nekretnina (ZEN) iz 2006. definira zgradu kao objekt, u kojeg čovjek moţe ući te je namijenjen njegovom stalnom prebivanju ili boravku, obavljaju poslovne ili druge djelatnosti, a kojeg nije moguće pomaknuti bez njegova oštećenja. Dio zgrade je prostor ili skupina prostora unutar zgrade koji se mogu pravno samostalno urediti (ZEN 2006).

Projekt evidentiranja zgrada započet je 2000. godine, a dovršen 2002. godine. Pomoću aerofotogrametrije zabiljeţeni su podaci o obliku i poloţaju graĎevina u Sloveniji. Zgrade u bazi su odreĎene pomoću jedinstvene identifikacijske oznake, povezane su s česticom u katastru zemljišta s podatkom o kućnom broju. Tako su zgrade povezane sa zemljištem, kako i predviĎa Stvarnopravni zakonik. Kod katastarskog upisa, u katastru zemljišta se evidentira zemljište ispod zgrade, koji definira vezu izmeĎu podataka katastra zemljišta i katastra zgrada.

U katastru zgrada se upisuju sljedeći podaci:

identifikacijska oznaka zgrada (i dijela zgrada)

vlasnik

upravitelj

lokacija

površina

oblik i uporaba

adresa stanovanja ili poslovnog prostora

U drţavnom koordinatnom sustavu izmjerene su koordinate projekcije (opsega) zgrade, karakteristične visine i generalizirani etaţni planovi s podatkom o površini i uporabi zgrade ili dijela zgrade.

Zahtjev za katastarski upis zgrade u katastar zgrada moţe podnijeti investitor gradnje, vlasnik čestice na kojoj se zgrada nalazi, nositelj prava gradnje, vlasnik zgrade itd.

Podaci katastra zgrada se vode i odrţavaju u centralnoj bazi (CB STAVBE) geodetske uprave. Centralna baza podataka o zgradama se povezuje s drugim evidencijama. Podaci katastra zgrada su osnova za upis zgrade ili dijela zgrade u zemljišnu knjigu.

39

Slika 19. Grafički prikaz katastra zgrada na državnom ortofotu (projekcija zgrade)

Postupci u katastru zgrada:

upis zgrade (elaborat za upis zgrade i dijela zgrade)

ostali postupci (elaborat za promjenu podataka u katastru zgrada)

a. promjena broja zgrade/dijela zgrade

b. promjena lokacije, oblika, površine

c. promjena uporabe

d. promjena adrese stanovanja

e. spajanje i dijeljenje zgrade/dijela zgrade

f. upis novog dijela zgrade

g. brisanje dijela zgrade

40

3.2.5.3 Zemljišna knjiga

Zemljišna knjiga je javna knjiga, sadrţi podatke o stvarnim pravima na nekretninama. Za trţište nekretninama, zemljišna knjiga je zajedno s katastrom zemljišta i katastrom zgrada najvaţnija evidencija tako da u njoj moraju biti upisana sva prava na nekretninama i svaka promjena vlasništva ukoliko ţelimo pravnu zaštitu tih prava.

U zemljišnim knjigama se za katastarske čestice, zgrade ili dijelove zgrada (nekretnine), koji se nalaze u katastru zemljišta ili katastru zgrada, pridruţuju podaci o nositeljima prava na nekretnini.

Zemljišna knjiga se danas sastoji od elektroničke (informatizirane) glavne knjige koja se vodi kao elektronička baza podataka i elektroničke zbirke isprava. Prava na nekretninama mogu se steći, prenijeti, ograničiti ili ukinuti jedino upisom u glavnu knjigu. Nekretnine u zemljišnoj knjizi se vode za svaku katastarsku općinu zasebno. Zemljišna knjiga je javna i svatko moţe zahtijevati uvid.

Postoji pet vrsta upisa u zemljišnu knjigu. MeĎu glavne upise spadaju uknjiţba, zabiljeţba i predbiljeţba, a u pomoćne spadaju plombe i pomoćni upisi.

Do zadnje izmjene Zakona 2011. godine osnova u zemljišnoj knjizi je bio zemljišnoknjiţni uloţak koji je tada ukinut te je preureĎena struktura zemljišne knjige. Do tada je zemljišnoknjiţni uloţak bio sastavljen od popisnog lista (lista A), vlasničkog lista (lista B) i teretnog lista (lista C). U zemljišnoknjiţni uloţak upisalo se samo jedno zemljišnoknjiţno tijelo koje se moglo sastojati od jedne ili više nekretnina jednog vlasnika koje su se nalazile u istoj katastarskoj općini.

S informatizacijom, svaka nekretnina je samostalno zemljišnoknjiţno tijelo. Za svaku nekretninu upisan je:

osnovni pravni status (vlasništvo)

širok pravni status

druga prava na nekretnini (hipoteka, sluţnost, stvarni teret, osobni teret, pravo graĎenja)

pravne činjenice (javnopravna ograničenja u pravnom prometu itd.)

Pregled zemljišnih knjiga moguć je na internetskoj stranici https://evlozisce.sodisce.si/esodstvo/index.html gdje se moţe birati izmeĎu više opcija: ispis iz zemljišne knjige (do 30. travnja 2011.), ispis iz zemljišne knjige (od 1. svibnja 2011.) itd .

41

3.2.6. Trenutni projekti

U Sloveniji je od 1.1. 2008. godine u uporabi novi drţavni koordinatni sustav – Horizontalni drţavni koordinatni sistem (D96/TM). Stari koordinatni sustav D48/GK (geodetski datum, realiziran 1948.) bio je uspostavljen još za vrijeme Jugoslavije te je zbog nagomilanih mjernih pogrešaka kroz vrijeme i tektonskih deformacija terena deformiran i nehomogene kvalitete pa se javila potreba za uspostavom novog drţavnog koordinatnog sustava s novim parametrima. Trenutno se radi na transformaciji svih katastarskih planova u novi drţavni koordinatni sustav. Geodetska uprava RS pruţa transformacijske parametre za prebacivanje izmeĎu dva sustava i računalni program na internetu, čime je omogućena transformacija koordinata za cijelu drţavu s metarskom točnošću, a na pojedinim područjima i s decimetarskom točnošću. Time je pojednostavljena meĎunarodna razmjena podataka. TakoĎer, odrţavanjem baza podataka pa tako i katastra zemljišta u novom sustavu nastoji se poboljšati poloţajna točnost i kvaliteta podataka (URL 14).

Osim transformacije svih podataka u novi drţavni koordinatni sustav, radi se na integraciji podataka u novi IT-sustav. Projekt je započet 2014. godine, a planirani završetak je 2020. godina.

42

4. Usporedba sustava iz današnje perspektive

U ovom poglavlju usporedit će se sustavi zemljišne administracije i njihov status u Hrvatskoj i Sloveniji. Zadatak je analizirati sličnosti i razlike, prednosti i nedostatke. U svrhu istraţivanja osmišljeni su indikatori kojima se ţelio dobiti uvid u trenutno stanje i komponente sustava zemljišne administracije kroz nekoliko glavnih potpoglavlja.

4.1. Osnovni podaci o Hrvatskoj i Sloveniji

Kako bi se saznalo nešto više o samim zemljama koje su predmet usporedbe i njihovim osobinama, prvo poglavlje se odnosi na opće i statističke podatke (Tablica 3).

Tablica 3. Opći podaci o Hrvatskoj i Sloveniji

HRVATSKA

SLOVENIJA

Glavni grad Zagreb Ljubljana

Površina (km2) 56.594+31.067 20.273+površina mora

Broj stanovnika (milijun) 4.4 2.1

BDP po stanovniku (USD) 20.392 30.508

Broj ţupanija/statističkih regija

20+1 12

Broj općina 428 212

Broj katastarskih čestica 14.448.040 5.566.976

Broj zgrada / 1.170.352

Broj čestica po stanovniku

3,2 2,7

Broj katastarskih općina 3.300 2.698

Prosječna površina čestice (hektar)

0,38 0,36

Prosječna površina katastarske općine (km2)

17,15 7,51

Iz tablice se zaključuje kako je Slovenija površinom i brojem stanovnika manja drţava od Hrvatske. Teritorij Hrvatske je podijeljen na ţupanije i općine, a u Sloveniji je javna uprava organizirana na nivou drţave i općina. Ukoliko se sagledava bruto društveni proizvod kao jedan od pokazatelja razvijenosti, Slovenija je gospodarski razvijenija od Hrvatske. Drţave su članice Europske unije.

43

U cilju lakšeg upravljanja zemljištem, drţave su podijeljene na katastarske općine. Optimalan broj katastarskih čestica se dobiva tako da se broj stanovnika podijeli s dva, odnosno 0,5 katastarskih čestica po stanovniku. Iz podataka se vidi da je situacija u Hrvatskoj i Sloveniji iznad te vrijednosti i iznosi 3,2 odnosno 2,7. Veliki broj čestica je gospodarski neisplativ.

4.2. Institucije

Budući da institucije imaju ključnu ulogu u smislu funkcionalnosti i radnog učinka sustava zemljišne administracije i one su dio ovog upitnika. Zbog slične povijesti tijekom vremena stvaranja katastara Hrvatska i Slovenija su imale sličan pristup pri uspostavljanju institucija i organizacija nadleţnih za katastar i zemljišnu knjigu. Tako da postoje dvije organizacije koje su odgovorne za katastar i zemljišnu knjigu. Katastar je u nadleţnosti izvršne vlasti, dok zemljišna knjiga potpada pod sudbenu vlast (Roić i dr. 2008).

S obzirom na administrativnu strukturu, javne institucije koje sudjeluju u upravljanju sustavima zemljišne administracije nalaze se na različitim administrativnim razinama (nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj) te imaju različite zadatke i funkcije.

Tablica 4. Javne institucije i područni uredi

Razina Katastar Br. ureda

Zemljišna knjiga

Br. odjela

Hrvatska

Ministarstvo Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureĎenja

Sud/pravosuĎe

Organizacija Drţavna geodetska uprava

Regionalna Područni katastarski uredi

20

Lokalna Ispostave 96 Sudovi 109

Iznimke Grad Zagreb 1

Slovenija

Ministarstvo Ministarstvo za okoliš i prostorno ureĎenje

Sud/pravosuĎe

Organizacija Geodetska uprava

Regionalna Regionalni katastarski uredi

12

Lokalna Ispostave 30 Sudovi 44

Iznimke

Iz tablice 4. se vidi kako je organizacijski okvir uspostavljen na sličan način. Financijska i operativna kontrola katastra i zemljišne knjige se provodi na nacionalnoj razini. Dakle, institucije nadleţne za katastarski plan i opisne podatke

44

su geodetske uprave koje djeluju u okviru Ministarstava. U Hrvatskoj nadleţnost pri upisu prava na nekretninama ima sudska vlast u okviru koje djeluju općinski sudovi, odnosno Općinski graĎanski sud u Zagrebu sa svojima zemljišnoknjiţnim odjelima, dok u Sloveniji tu nadleţnost ima Vrhovni sud. Organizacijska i operativna pitanja Vrhovnog suda su u nadleţnosti Ministarstva pravosuĎa, iako je ono nezavisno tijelo. Iznimka je Grad Zagreb koji ima samostalan Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba.

4.3. Organizacija geodetske službe

U ovom poglavlju predstavljena je organizacija javne geodetske sluţbe, privatni sektor i njegova uključenost u rad sustava zemljišne administracije te vrste licenci u geodetskoj struci u Hrvatskoj i Sloveniji. Svaka komponenta ima svoje zadaće i odgovornosti. Za Drţavnu geodetsku upravu je to specifikacija proizvoda, kontrola kvalitete podataka, planiranje i praćenje projekata, financiranje, politika cijena, aţuriranje. Za privatne tvrtke to je proizvodnja, praćenje i moderniziranje tehnologije proizvodnje, a za Komoru čuvanje prava i obveza te interesa privatnih tvrtki i inţenjera geodezije.

Drţavna geodetska sluţba Drţavna geodetska uprava, DGU

http://www.dgu.hr

Broj zaposlenih u geodetskoj upravi 1080

Javnu geodetsku sluţbu u Hrvatskoj čine Drţavna geodetska uprava, područni ţupanijski uredi i njihove ispostave. Svi djeluju pod okriljem Drţavne geodetske uprave. Organizacija i djelovanje javnih institucija koji upravljaju drţavnom izmjerom i katastrom nekretnina su definirani Zakonom o drţavnoj izmjeri i katastru nekretnina (ZDIKN 2007). DGU je članica EuroSDR-a i Eurogeographics-a te sudjeluje sa susjednim drţavama na području definiranja referentnog sustava. U upravi je zaposleno 1080 ljudi.

Na sljedećoj stranici se nalazi ustrojstvo Drţavne geodetske uprave (Slika 20).

45

Ravnatelj

Kabinet ravnatelja

Sektor za katastarski sustav

Sektor za drţavnu izmjeru

Sektor za infrastrukturu prostornih podataka

Sektor za financijske poslove, strateško planiranje, nabavu i opće poslove

Katastarski uredi (20+92)

Sluţba katastarskih izmjera i izradbe katastarskih operata

Sluţba osnovnih geodetskih radova

Sluţba za Nacionalnu infrastrukturu prostornih podataka

Sluţba za financijske poslove i strateško planiranje

Sluţba za posebne registre i registracijske projekte

Sluţba za topografsku izmjeru i drţavne karte

Sluţba prostornih podataka, servisa i arhiva

Sluţba za nabavu i opće poslove

Sluţba za odrţavanje katastarskih operata i ZIS

Sluţba za drţavnu granicu

Sluţba za upravna postupanja, nadzor i geodetsku inspekciju

Samostalni odjel za unutarnju reviziju

Samostalna sluţba za informacijske i komunikacijske tehnologije

Samostalna sluţba za kontrolu kvalitete i nadzor

Samostalna sluţba za pravne poslove i voĎenje ljudskih potencijala

Slika 20. Ustrojstvo Državne geodetske uprave

46

U Sloveniji je javna geodetska sluţba podijeljena na drţavnu i lokalnu geodetsku sluţbu. Drţavnu geodetsku sluţbu obavlja Geodetska uprava Republike Slovenije preko glavnog ureda i područnih geodetskih uprava te preko Geodetskog instituta Slovenije (GIS). Lokalnu geodetsku sluţbu obavljaju lokalne samoupravne jedinice. Lokalna geodetska sluţba radi na uspostavi, upravljanju i odrţavanju katastra gospodarske infrastrukture te prijenosu podataka u zbirni katastar gospodarske infrastrukture kao i o drugim poslovima od lokalne vaţnosti (Lisec i dr. 2014).

Drţavna geodetska sluţba Geodetska uprava RS (GURS)

http://www.gu.gov.si/

Broj zaposlenih u geodetskoj upravi 485

U Geodetskoj upravi RS zaposleno je 485 ljudi. Djeluje pod okriljem Ministarstva za okoliš i prostorno ureĎenje. Ustrojstvo uprave je prikazano na Slici 21.

47

Generalni ravnatelj i zamjenik generalnog ravnatelja

Glavni ured Ured za geodeziju

Ured za masovno vrednovanje

Sektor za katastar zemljišta

Područne geodetske uprave (12)+30

Sluţba za pravne poslove

Sektor za drţavni geodetski sustav

Sektor za opće vrednovanje nekretnina

Sektor za katastar zgrada

Sektor za katastar zemljišta

Sluţba za kadrovske poslove

Sektor za topografski sustav

Sektor za trţište nekretninama i dodjelivanje vrijednosti

Sektor za koordinaciju OGU

Sluţba za javnu nabavu i opće poslove

Sluţba za financijske poslove

Sluţba za informatiku i izdavanje podataka

Slika 21. Ustrojstvo Geodetske uprave RS

Moţe se zaključiti kako uprava u Sloveniji ima manji broj sektora i nema sektora u funkciji geoinformatike. Nasuprot tome, u Hrvatskoj postoji sektor za infrastrukturu prostornih podataka koji, kao i u ostalim europskim drţavama, postaje nakon sektora za zemljišnu administraciju i sektora za referetni geodetski sustav, jedan od vodećih sektora, čime drţavna geodetska sluţba ima kontrolu nad infrastrukturom prostornih podataka. TakoĎer, u Sloveniji nema sluţbe u funkciji nadzora kvalitete i sluţbe za unutarnju reviziju. Geodetski institut Slovenije djeluje na području daljinskih istraţivanja, fotogrametrije, GIS-a, kartografije, topografije itd. U Hrvatskoj je institut ukinut 2010. godine te je njegove poslove preuzela DGU.

48

Privatni sektor je uključen u katastarsku izmjeru još od 19. stoljeća i uspostave katastarskih sustava. U zadnjih nekoliko godina uključenost privatnog sektora rezultirala je razvojem sustava zemljišne administracije u cijeloj regiji pa tako i u zemljama koje su predmet usporedbe. Naime, zbog trţišnog natjecanja, privatni sektor se brţe prilagoĎava procesima i tehnologijama te prihvaća nove aplikacije i metode (Roić i dr. 2008).

Drţavne organizacije nadziru ovlaštene geodete. Terenski rad, katastarsku izmjeru i prikupljanje dokumentacije obavljaju ovlaštene tvrtke/geodeti. Danas u Hrvatskoj, po zadnjim podacima Hrvatske komore ovlaštenih inţenjera geodezije, ima ukupno 846 ovlaštenih inţenjera geodezije. Od kojih 709 rade u nekoj od tvrtki ovlaštenih za obavljanje geodetskih djelatnosti. Njih 130 ima vlastiti geodetski ured ovlaštenih inţenjera geodezije, a sedam imaju zajednički geodetski ured. U Inţenjerskoj zbornici Sloveniji je registrirano 376 ovlaštenih geodeta (odgovornih geodeta) i 645 geodeta te 268 geodetskih tvrtki (URL 11 i 12). Na slici 22. prikazan je broj ovlaštenih tvrtki i geodeta.

Slika 22. Privatni sektor

4.3.1. Sustav licenciranja

U svim sustavima zemljišne administracije postoji neka varijanta sustava licenciranja. U Hrvatskoj i Sloveniji to je područje kao i u drugim europskim zemljama strogo regulirano. Postoje dvije vrste licenci u geodetskoj struci kojima se dobivaju ovlasti za obavljanje zakonski odreĎenih geodetskih usluga. U Republici Hrvatskoj registar ovlaštenih geodeta, odnosno njegovim uspostavljanjem i odrţavanjem se bavi Hrvatska komora ovlaštenih inţenjera geodezije, čije je sjedište u Zagrebu. U Republici Sloveniji tu duţnost obavlja Inţenjerska komora Slovenije (slo. Inžinerska zbornica Slovenije) pri kojoj je 2000. godine ustanovljena Matična sekcija geodeta. U Hrvatskoj su poznate sljedeće vrste licenci: ovlašteni inţenjer geodezije te geodetski tehničar. U Sloveniji se moţe dobiti licenca geodeta i ovlaštenog geodeta (slo. odgovorni geodet).

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

Hrvatska Slovenija

Privatni sektor

Ovlaštene tvrtke Ovlašteni geodeti

49

U Sloveniji je moguće dobiti srednjoškolsku geodetsku izobrazbu na Srednji gradbeni, geodetski in ekonomski šoli u Ljubljani. Visoko obrazovanje se moţe nastaviti na Sveučilištu u Ljubljani, na Fakultetu za graĎevinu i geodeziju gdje se moţe odabrati visokoškolski studij (Tehničko upravljanje nekretninama) ili preddiplomski studij (Geodezija i geoinformatika), diplomski studij (Geodezija i geoinformatika) te doktorski studij. U Hrvatskoj postoji srednjoškolski program geodezije pri čemu osoba stiče naziv geodetski tehničar. Visokoškolske studijske programe nude dva fakulteta, Geodetski fakultet u Zagrebu i Splitu. U Splitu je zasad moguće upisati samo preddiplomski studij. Diplomski studij se moţe upisati samo u Zagrebu. Isto tako, i doktorski studij se moţe upisati na fakultetu u Zagrebu. Za dobivanje licenci ovlaštenih geodeta zahtijeva se visokoškolska izobrazba na području geodezije u obje drţave. Programi su ureĎeni po Bolonjskoj deklaraciji, nakon tri godine preddiplomskog studija stiče se naziv univ. bacc. ing. geod. et geoinf., a sa završetkom diplomskog studija u trajanju od dvije godine naziv mag. ing. geod. et geoinf. Upisna kvota za preddiplomski studij geodezije i geoinformatike u Hrvatskoj je 85 za hrvatske drţavljane i drţavljane EU-a te 5 za strane drţavljane, a 43 za diplomski studij geodezije i 43 za diplomski studij geoinformatike, uz 4 strana drţavljana. U Sloveniji je kvota za visokoškolski studij 40, za preddiplomski sveučilišni studij 40 (prošle godine 30) te 20 za diplomski studij. Fakultet prima do 5 stranih strudenata.

Na snazi je u obe drţave Zakon o geodetskoj djelatnosti kojim se regulira tko ima ovlasti za obavljanje stručnih geodetskih poslova te koje poslove pritom ovlaštena osoba moţe obavljati.

U Sloveniji je za dobivanje licence geodeta i odgovornog geodeta potrebno imati odgovarajući stupanj visokoškolskog obrazovanja u području geodezije i radno iskustvo. Tada se moţe pristupiti stručnom ispitu - za geodeta ili za ovlaštenog geodeta.

Ovlašteni geodet je geodetski stručnjak s posebnom licencom, koji je upisan u imenik ovlaštenih inţenjera u Inţenjerskoj komori Slovenije. Uvjeti koje mora pojedinac ispuniti kako bi dobio licencu ovlaštenog inţenjera su sljedeći: potrebno je imati završen najmanje diplomski studij geodezije, najmanje tri godine radnog iskustva u području geodezije, imati poloţen stručni ispit te ugovoreno osiguranje odgovornosti za štetu. Pri upisu u komoru ovlašteni inţenjer dobiva iskaznicu i ţig s identifikacijskim brojem, kojeg treba koristiti pri obavljanju posla.

Geodet je pojedinac koji obavlja geodetske poslove, ima geodetsku karticu po kojoj ga se prepoznaje te je upisan u imenik geodeta pri Komori. Geodetska iskaznica se izdaje na zahtjev, pojedincu koji ima najmanje završen preddiplomski studij geodezije, ima tri godine radnog iskustva u području geodezije ili uknjiţbe nekretnina te poloţen stručni ispit. Potrebno je napomenuti kako je za sustav geodetskih iskaznica donedavno brinula Geodetska uprava RS.

Geodetski inspektor je osoba koja je završila najmanje diplomski studij geodezije, ima najmanje pet godina radnog iskustva te poloţen stručni ispit iz geodetskog inspektorata. Njegova uloga je kontrola pri provedbi Zakona o geodetskoj djelatnosti i drugih propisa. Ukoliko inspektor utvrdi nepravilnosti moţe zabraniti poslovnom subjektu obavljanje geodetskih djelatnosti (Mlinar 2014).

50

Slična situacija i uvjeti za pridobivanje licenci su i u Hrvatskoj.

Ovlašteni inţenjer geodezije je osoba sa završenim diplomskim studijem i diplomom magistra prema bolonjskom studiju ili diplomirani inţenjer geodezije prema starom studiju. Licencu se dobiva nakon poloţenog stručnog ispita. Uvjeti za dobivanje licence su stručni ispit za više tehničko-upravne postupke, dvije godine specijalizacije na području drţavne izmjere, ugovoreno osiguranje odgovornosti za štetu. Ukoliko su ti uvjeti ispunjeni geodet dobiva iskaznicu i ţig s kojim obavlja geodetske poslove. Ovlašteni inţenjeri rade u ime drţave i djeluju pod njenim nadzorom. Ovlašteni inţenjeri mogu otvoriti i zajednički ured.

Geodetski tehničar je fizička osoba koja obavlja poslove drţavne izmjere i katastra nekretnina, ali nemaju status ovlaštenog inţenjera. Većina ih radi za ovlaštenog inţenjera. U najvećoj mjeri obavljaju parcelacije i druga geodetska mjerenja, elaborate za katastar nekretnina.

Geodetski inspektor obavlja nadzor pri provedbi Zakona o drţavnoj izmjeri i katastru nekretnina, vodi evidenciju o obavljenim inspekcijskim pregledima. Višim geodetskim inspektorom moţe se imenovati osoba s najmanje 10 godina radnog iskustva i poloţenim stručnim ispitom. Geodetski inspektor moţe postati diplomirani inţenjer geodezije s pet godina radnog iskustva i poloţenim stručnim ispitom (Mlinar 2014).

51

4.4. Zakoni i propisi

Pitanja vezana uz sustave zemljišne administracije su priznata u zakonima i povezanim podzakonskim aktima, uredbama i propisima. Zakone usvaja Sabor. U sklopu provoĎenja reformi sustava zemljišne administracije doneseni su novi Zakoni kojima se ureĎuju dva osnovna elementa: katastarski planovi i uknjiţba zemljišnoknjiţnih prava. Novi zakoni sadrţavaju načelo „superficio solo credit“ pri čemu je nekretnina definirana kao čestica sasvim trajno izgraĎenim objektima. Katastarski plan potreban je radi utvrĎivanja čestica u svrhu uknjiţbe zemljišnoknjiţnih prava. Upis posebnih dijelova (stanovi, poslovni prostori itd.) obavlja se u zemljišnim knjigama u Hrvatskoj bez poloţajnog i visinskog prikaza te ostalih atributa o zgradama, odnosno u Sloveniji u registar nazvan Katastar zgrada, s podatkom o poloţaju, visinama i ostalim atributima zgrade. Privremeno rješenje u Hrvatskoj za uknjiţbu stanova bila je Knjiga poloţenih ugovora. UvoĎenjem obvezne uknjiţbe prava etaţnog vlasništva u Sloveniji primjer je pokušaja ubrzanja uknjiţbe stanova. Ne postoje zasebne institucije za izmjeru i izradu katastarskih planova. Sve je to regulirano zakonima. U tablici 5. dan je pregled zakona za pojedinu drţavu, a koji se tiču pet pojedinačnih tema.

Tablica 5. Važni zakoni

Zakon o Ime Godina

HR

Zemljišnoknjiţna prava Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

1996.

Katastarski plan Zakon o drţavnoj izmjeri i katastru nekretnina

2007.

Upis prava Zakon o zemljišnim knjigama 1996.

Zgrade i stanovi Zakon o zemljišnim knjigama 1996.

Izmjera i izrada planova Zakon o drţavnoj izmjeri i katastru nekretnina

2007.

SI

Zemljišnoknjiţna prava GraĎanski zakonik 2002.

Katastarski plan Zakon o uknjiţbi nekretnina 2006.

Upis prava Zakon o zemljišnim knjigama 2003.

Zgrade i stanovi Zakon o uknjiţbi nekretnina 2006.

Izmjera i izrada planova Zakon o geodetskim poslovima

2006.

Postoje područja koja su pokrivena zakonima u obje drţave. To su drţavna izmjera, sluţbena kartografija, katastar i izvoĎenje radova drţavne izmjere i katastra nekretnina. Slovenija ima u zakonodavstvu još jedno područje, a to je masovno vrednovanje nekretnina. Samim time osnovan je i novi upisnik Registar nekretnina koji sluţi kao osnova za plaćanje poreza na nekretnine koje još uvijek nije uvedeno. Hrvatska je takoĎer počela pridavat vaţnost pitanju oporezivanja nekretnina.

52

U skladu s političkom odlukom Vlade u Hrvatskoj započela je i legalizacija bespravnih graĎevina 2011. godine.

4.5. Upisnici

Sustavi zemljišne administracije se temelje na odreĎenim upisnicima. U tablici 6. se nalazi pregled upisnika koji su temelj sustava zemljišne administracije u Hrvatskoj i Sloveniji.

Tablica 6. Upisnici

Upisnici

Hrvatska Katastar zemljišta/Katastar nekretnina

Zemljišne knjige

Slovenija Katastar zemljišta

Katastar zgrada

Zemljišne knjige

U Sloveniji je katastar zemljišta izraĎen za područje cijele zemlje i sadrţi podatke o katastarskim česticama i njihovim dijelovima. U Hrvatskoj se katastar zemljišta postupno prevodi u katastar nekretnina koji takoĎer za pojedinu katastarsku česticu sadrţava podatke o njenom poloţaju, površini, obliku, načinu uporabe, ali takoĎer i podatke o zgradama i drugima graĎevinama. U Sloveniji je osnovan katastar zgrada u kojeg se upisuju zgrade, podaci o njihovom poloţaju i obliku te se zgradama dodjeljuje broj. Osim toga sadrţava podatke o visini zgrade, broju katova i nacrte katova za zgrade koje imaju tzv. katastarski upis.

Zemljišne knjige imaju u obje zemlje istu funkciju, upis zakonskih prava na nekretninama (vlasništvo, sluţnost, hipoteke itd.). Do 2011. godine osnova u zemljišnim knjigama u Hrvatskoj i Slovenije bio je zemljišnoknjiţni uloţak koji je sadrţavao vlastovnicu, posjedovnicu i teretovnicu. MeĎutim, Slovenija tada preureĎuje model zemljišne knjige i izbacuje listove A,B,C.

Slovenija je harmonizirala katastarske i zemljišnoknjiţne podatke. Hrvatske institucije provode aktivnosti u cilju uspostave aţurnog katastra, od izmjere odreĎenih područja, nove izmjere područja s lošim podacima, harmonizaciju podataka izmeĎu katastra i zemljišnih knjiga, homogenizacije. Drţave su digitalizirale postojeće katastarske planove na papiru. Najvaţniji izvor financiranja dolazi od zajmova Svjetske banke, donacija drugih europskih drţava. Koriste se i sredstva EU fondova.

53

4.6. Popratna infrastruktura

Kao dio upitnika uzeta je u obzir i popratna infrastruktura koja takoĎer ima veliku ulogu u zemljišnoj administraciji. Tu spada geodetska mreţa, GNSS, ortofoto, topografske karte i ostale vrsta karata te geografske informacije koje pridonose obradi i predstavljanju katastarskih podataka i zemljišnoknjiţnih prava (Tablica 7).

Tablica 7. Popratna infrastruktura

Datum Projekcija Digitalni ortofoto

Topografska karta

GNSS

HR ETRS89 Gauss-Kruger

Mjerilo: 1:2000

1:5000

1:5000

1:25000

CROPOS (30)

SI ETRS89 Gauss-Kruger

Mjerilo:

1:5000

1:5000

1:25000

SIGNAL(16)

Upravo je prihvaćanje tehnoloških dostignuća omogućilo veću dostupnost podataka o zemljištu te jednostavnije gospodarenje njime. Prikupljanje podataka je postalo brţe i jeftinije. U tom kontekstu vaţno je spomenuti GNSS. GNSS mreţe permanentnih stanica vrlo su vaţna infrastrukturna podrška u sustavima upravljanja zemljištem. Hrvatska i Slovenije su razvile svoje sustave, CROPOS s 30 stalnih stanica u mreţi odnosno SIGNAL s 16 stanica (Slika 23). Koordinate svih točaka spomenutih GNSS permanentnih mreţa su izračunate u ETRS89 koordinatnom sustavu. Potrebno je napomenuti kako susjedne zemlje pa tako i Hrvatska i Slovenija suraĎuju u pogledu razmjene podataka stalnih stanica GNSS permanentnih mreţa. Za potrebe neometanog rada meĎusobno razmjenjuju podatke 7 stalnih stanica. CROPOS je u rad pušten 2008. godine , a SIGNAL 2006. godine. Mreţe pruţaju nekoliko servisa odnosno nekoliko razina točnosti, metarsku, centimetarsku, a kod servisa kod kojih je potrebna naknadna obrada točnost je na razini nekoliko milimetara. Servisi su sljedeći: diferencijalni, precizni u realnom vremenu i geodetski servis za naknadnu obradu. U Sloveniji distribuciju obavlja telekom operater koji je uveo dodatnu mjesečnu naknadu.

54

Slika 23. Raspored stalnih stanica GNSS permanentnih mreža u Hrvatskoj i Sloveniji te ostatku regije

4.7. E-servisi

Obje zemlje kao članice Europske unije imaju obveze i propise koje moraju ispoštivati. Neki od njih su uspostava Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP-a), standardizacija, implementacija INSPIRE direktive, izgradnja operativnih e-servisa koji omogućuju pristup geografskim informacijama.

Uspostava e-servisa za prostorne podatke u zemljama Europe definirana je INSPIRE smjernicom (engl. Infrastructure for Spatial Information in Europe). Njome se stvara zakonodavni okvir za stvaranje infrastrukture prostornih podataka.

INSPIRE smjernica dijeli prostorne podatke na tri dijela i navodi ih u dodacima kao posebne teme. Katastarski podaci koji čine temeljni skup podataka o zemljištu sadrţani su u prvom dodatku. Infrastruktura prostornih podataka osigurava osnovu

55

za traţenje prostornih podataka, a pritom su posebno vaţni metapodaci preko kojih korisnici prostornih podataka odlučuju da li im prostorni podaci odgovaraju i zadovoljavaju njihove potrebe. Uspostava e-servisa metapodataka definirana je kao jedan od osnovnih prioriteta. Rok za uspostavu e-servisa metapodataka za teme iz prvog dodatka istekao je sredinom 2010. godine (MaĎer i Roić 2011). Slovenija je u prednosti što se tiče količine prostornih podataka u bazama podataka kao i u aţuriranju i odrţavanju servisa. Slovenija je takoĎer meĎusobno povezala e-servise kako bi olakšala razmjenu podataka. Servisima se omogućuje pregled, pronalaţenje opisnih podataka o česticama, katastarskom planu i podacima iz zemljišne knjige. U tablici 8. nalazi popis online usluga koje su dostupne u pojedinoj drţavi.

Tablica 8. Dostupne online usluge

Podaci Online usluge (URL) Napomena

HR

Opis čestice http://www.katastar.hr/

Katastarski plan http://www.katastar.hr/

Upis prava http://e-izvadak.pravosudje.hr/

Zgrade i stanovi http://e-izvadak.pravosudje.hr/

SI

Opis čestice http://www.e-prostor.gov.si/

Katastarski plan http://www.e-prostor.gov.si/

Upis prava https://evlozisce.sodisce.si/esodstvo/index.html

Uknjiţba i naknade

Zgrade i stanovi http://www.e-prostor.gov.si/

Pokrivenost teritorija podacima sadrţanim u e-servisima dana je na slikama 24. i 25. Još 2009. godine Hrvatska je imala lošu situaciju što se tiče katastarskih planova, meĎutim napredak je vidljiv. Slovenija je već tada imala potpunu razinu pokrivenosti teritorija podacima u e-servisima (Bačić i Poslančec-Petrić 2012).

56

Slika 24. Geografska pokrivenost teritorija podacima (stanje 2009. godine)

Slika 25. Geografska pokrivenost teritorija podacima (stanje 2015. godine)

0

20

40

60

80

100

Slovenija Hrvatska

Geografska pokrivenosti teritorija podacima (stanje 2009. godina)

Tehnički tekstualni podaci Katastarski podaci Pravni tekstualni podaci

0

20

40

60

80

100

Slovenija Hrvatska

Geografska pokrivenost teritorija podacima (%)

Tehnički tekstualni podaci Katastarski podaci Pravni tekstualni podaci

57

Slika 26. Podaci o katastarskoj čestici na kojoj se nalazi AGG dostupni na www.katastar.hr

Slika 27. Prikaz čestice 2843/4 na katastarskom planu (www.katastar.hr)

58

Na stranici www.katastar.hr napravljena je pretraga prema broju katastarske čestice (moguća je pretraga i prema broju posjedovnog lista) te su na slikama 26. prikazani podaci o čestici dostupni na ovom e-servisu (URL 13). Za primjer je uzeta katastarska čestica na kojoj se nalazi zgrada Geodetskog fakulteta u Zagrebu. Prikaz te čestice na katastarskom planu nalazi se na slici 27. Pretraga je napravljena i na http://www.e-prostor.gov.si/ . Moguća je pretraga prema adresi, podacima o čestici i zgradi (upiše se broj katastarske općine i broj čestice/zgrade). Za primjer je uzeta zgrada Fakulteta graĎevine i geodezije, pretraga je napravljena prema adresi (URL 14). Na slici 28. nalaze se svi podaci o zgradi, a na slici 29. prikaz na katastarskom planu. Zgrada nije katastarski u katastar zgrada i nema etaţnog vlasništva.

59

Slika 28. Podaci o zgradi FGG-a dostupni na http://www.e-prostor.gov.si/

Slika 29. Prikaz zgrade FGG-a na katastarskom planu (http://www.e-prostor.gov.si/)

60

Na stranici http://e-izvadak.pravosudje.hr/ pronaĎena je nesluţbena kopija zemljišnoknjiţnoga uloška za katastarsku česticu 5126/1, odnosno česticu na kojoj se nalazi zgrada Geodetskog fakulteta. Moţemo primijetiti kako nije isti broj katastarske čestice u katastru i zemljišnoj knjizi. Čestica se nalazi u katastarskoj općini Grad Zagreb. Na slici 30. se nalazi prikaz tog zemljišnoknjiţnog uloška (posjedovnica, vlastovnica i teretovnica). Na sljedećoj slici 31. prikazan je ispis iz zemljišne knjige za česticu na kojoj se nalazi dio Fakulteta u Ljubljani. Naime, nakon informatizacije 2011. godine svaka nekretnina (čestica) se prikazuje na jedinstvenom zemljišnoknjiţnom ulošku, u jednom zemljišnoknjiţnom tijelu. Kao primjer je prikazan samo jedan izvadak.

61

Slika 30. Prikaz zemljišnoknjižnog uloška za česticu 5126/1

62

Slika 31. Ispis iz zemljišne knjige za česticu 202/7

63

4.8. Upis nekretnine – HRVATSKA vs. SLOVENIJA

Na stranicama doingbusiness.org moguće je pronaći podatke o vremenu i troškovima potrebnima za upis nekretnine (URL 7 i 8). Upis nekretnine traje duţe u Sloveniji, 109.5 dana, dok je u Hrvatskoj za isti postupak potrebno 72.0 dana.

Indikator Hrvatska Slovenija OECD

Postupci (broj) 5.0 5.0 4.7

Vrijeme (dani) 72.0 109.5 24.0

Trošak (postotak od vrijednosti nekretnine)

5.0 2.0 4.2

Tablica 9. Upis nekretnine u Hrvatskoj

Br. Postupak Vrijeme završetka

Povezani troškovi

1. Dobivanje zemljišnoknjiţnog uloška nadleţnog zemljišnoknjiţnog suda

1 dan 20 HRK za uloţak

2. Ovjera kupoprodajnog ugovora kod biljeţnika

1 dan 47.5 HRK za potpis javnog biljeţnika (potrebna dva potpisa)

3. Registracija prijenosa naslova na zemljišnoknjiţnom sudu

60-80 dana (istovremeno s postupkom 4 i 5)

Plaća se u postupku broj 5

4. Predaja kupoprodajnog ugovora općinskoj poreznoj upravi u svrhu procjene poreza na nekretninu

30 dana (istovremeno s postupkom 3 i 5)

Nema troškova

5. Plaćanje poreza, biljega i naknade za registraciju u pošti ili banci

1 dan (istovremeno s postupkom 3 i 4)

50 HRK (biljeg)+200 HRK (naknada za registraciju)+ 5% vrijednosti nekretnine (porez na promet nekretnina)

U tablici 9. prikazan je proces upisa nekretnine u Hrvatskoj kroz pet postupaka, vremenu potrebnom za dovršenje pojedinog postupka te troškovi koje nalaţu postupci. Isto to prikazano je za Sloveniju u tablici 10. TakoĎer, prema podacima ispada da je postupak upisa nekretnine skuplji u Sloveniji.

64

Tablica 10. Upis nekretnine u Sloveniji

Br. Postupak Vrijeme završetka

Povezani troškovi

1. Dobivanje zemljišnoknjiţnog uloška nadleţnog zemljišnoknjiţnog suda

Manje od 1 dana (na internetu)

Nema troškova

2. Predaje se porezna prijava u poreznu upravu te se procjenjuje porez

1-30 dana Nema troškova

3. Plaćanje i postupak za porez na promet nekretnina u poreznoj upravi

1 dan 2% vrijednosti nekretnine

4. Potpis i dostavljanje prijedloga zemljišnoj knjizi

1 dan Razlikuju se naknade za biljeţnika. Za ugovor vrijednosti ispod 4.590 EUR, naknada je 5 EUR(+PDV); od 4.590 EUR, naknada je 14 EUR(+PDV); od 20.655 EUR, naknada je 23 EUR(+PDV); od 68.850 EUR, naknada je 37 EUR

5. Stupanje na prijedlog zemljišnim knjigama

1 dan (dobivanje pečata) + 90 dana (upis u registar)

8.14 EUR+PDV (naknada biljeţniku za upis u registar)+ sudske pristojbe prema skali (250 EUR za 850.899 EUR imovine)

65

4.9. Usporedba parcelacijskog elaborata za diobu i spajanje katastarskih čestica

U Hrvatskoj postoji Pravilnik o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima koji ureĎuje sadrţaj i oblik elaborata te način njihove izradbe, pregledavanja i potvrĎivanja. U Sloveniji to ureĎuje Pravilnik o ureĎenju i promjeni meĎa čestica te uknjiţbi meĎa čestica u katastru zemljišta (Pravilnik o urejanju in spreminjanju mej parcel ter o evidentiranju mej parcel v zemljiškem katastru). Pravilnici su iz 2007. godine.

Parcelacijski elaborat za diobu ili spajanje katastarskih čestica u Hrvatskoj prema Zakonu o drţavnoj izmjeri i katastru nekretnina moţe izraditi pravna osoba registrirana za obavljanje tih poslova te ovlašteni inţenjer geodezije koji obavlja te poslove samostalno u uredu ovlaštenog inţenjera geodezije ili u zajedničkom geodetskom uredu. U Sloveniji, prema Zakonu o uknjiţbi nekretnina postupak parcelacije obavlja geodet, kojemu je izdana geodetska iskaznica u skladu sa zakonom. Prije slanja na Geodetsku upravu elaborat mora potvrditi ovlašteni geodet (slo. odgovorni geodet).

U Hrvatskoj parcelacijski elaborat za diobu ili spajanje katastarskih čestica izraĎuje se u svrhu (Kunić 2011):

odrţavanja katastra nekretnina

postupnog osnivanja katastra nekretnina

provoĎenja promjena u katastru zemljišta

U Sloveniji se takav elaborat izraĎuje u svrhu provoĎenja promjena u katastru zemljišta.

Parcelacijski elaborat za diobu i spajanje katastarskih čestica se prema Pravilniku o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima izraĎuje za zemljišta koja su izvan granica graĎevinskog područja. Elaborat obavezno sadrţi potvrdu tijela nadleţnog za prostorno ureĎenje da se njime parcelira zemljište koje je izvan granica graĎevinskog područja.

U Sloveniji parcelacija zemljišta mora biti u skladu s prostornim planovima i sektorskim zakonodavstvom te ovlašteni geodet odgovara za korektnost postupka.

U Hrvatskoj se pri izradbi elaborata parcelacije obavljaju sljedeće radnje:

1. Prikupljanje katastarskih i zemljišnoknjiških podataka 2. Prikupljanje dokumenata temeljem kojih je dopuštena izradba elaborata 3. Obavljanje terenskih radnji i provedba terenskih mjerenja 4. Prikupljanje isprava o vlasnicima i ovlaštenicima 5. Obrada terenskih mjerenja i drugih prikupljenih podataka i izrada sastavnih

dijelova elaborata 6. Predočavanje elaborata 7. Pribavljanje potrebnih potvrda 8. Pokretanje postupka evidentiranja parcelacije u katastru 9. Ovjera elaborata u katastru

66

Nakon ovjere elaborata u katastru, stranka pokreće zemljišnoknjiţni ispravni postupak. Nakon završetka zemljišnoknjiţnog postupka i upisa u zemljišnu knjigu, općinski sud šalje katastru rješenje, čime je postupak završen.

U Sloveniji je postupak pri izradbi elaborata parcelacije sljedeći:

1. Narudţba parcelacijskog elaborata

2. Priprema za teren, predizmjera ( prikupljanje zemljišnoknjiţnih podataka,

podataka o vlasnicima)

3. Pozivanje stranaka, prikupljanje isprava o vlasnicima i ovlaštenicima

4. Obavljanje terenskih radnji i provedba terenskih mjerenja (ako meĎa nije

ureĎena potrebno je obaviti postupak ureĎivanja meĎe ili dijela meĎe)

5. Obrada terenskih mjerenja i drugih prikupljenih podataka i izradba

parcelacijskog elaborata

6. Pokretanje postupka evidentiranja parcelacije u katastru

7. Kontrola zahtjeva, elaborata

8. Odluka o evidentiranju parcelacije

9. Upis nove meĎe u katastar zemljišta

U Sloveniji su postupci parcelacije u katastru razdvojeni od postupaka u zemljišnoj

knjizi. Prvo se razdvoji parcela, nakom pravomoćne odluke geodetske uprave i

upisa promjena u katastru, moţe se provesti postupak u zemljišnoj knjizi. Nakon

provedenih promjena u zemljišnoj knjizi, šalje se informacija o novom vlasniku u

geodetsku upravu.

Obvezni sastavni dijelovi elaborata u Hrvatskoj su:

1. Naslovna stranica

Na naslovnoj stranici nalazi se naziv elaborata Parcelacijski elaborat za diobu katastarskih čestica – za potrebe provoĎenja promjena u katastru zemljišta. Navode se podaci o tvrtki te ovlaštenim inţenjerima geodezije koji su izradili elaborat. Tu stoji još i ime katastarske općine i brojevi katastarkih čestica prema stanju prije elaborata. Naslovna stranica sadrţi i prostor predviĎen za potvrĎivanje elaborata. Na dnu naslovne stranice stavlja se datum izradbe elaborata, pečat tvrtke te ime, prezime i potpis ovlaštenoga geodetskog stručnjaka. Elaborati koje izraĎuju katastarski uredi obvezno na dnu naslovne stranice sadrţe ime, prezime i potpis drţavnog ili drugog sluţbenika geodetske struke koji je izradio elaborat i ţig katastarskog ureda. Sastavni dijelovi geodetskog elaborata ispisuju se na poleĎini naslovne stranice.

2. Skica izmjere

Skica izmjere sadrţi ime katastarske općine, oznaku mjerila, datum izradbe, ime i prezime i potpis ovlaštenoga geodetskog te pečat ovlaštenog inţenjera geodezije,

pečat tvrtke, odnosno katastarskog ureda.

67

3. Popis koordinata

Popis koordinata sadrţi broj točke i njezine koordinate ( izraţavaju se u metrima na dvije decimale).

4. Prikaz izmjerenog stanja ili situacija

Na prikazu izmjerenog stanja prikazuju se izmjerene točke i točke s kojih je provedena izmjera, način na koji se izmjerene točke trebaju spajati linijama te odgovarajući topografski znakovi. Ne prikazuje se postojeće stanje katastarskog plana.

5. Iskaz površina

Površine katastarskih čestica iskazuju se u iskazu površina prema njihovu stanju prije izradbe elaborata i stanju koje proizlazi iz elaborata. Površine se iskazuju u četvornim metrima. Zbroj površina katastarskih čestica prema stanju prije izrade elaborata i stanju koje proizlazi iz elaborata moţe se razlikovati.

6. Prijavni list za katastar

U prijavnom listu za katastar se prikazuje stanje podataka u posjednovnom listu prije izradbe elaborata i stanje tih podataka koje je potrebno uspostaviti nakon provedbe elaborata.

7. Kopija katastarskog plana za katastar

Na kopiji se prikazuje stanje katastarskog plana prije provedbe laborata i predloţeno njegovo novo stanje.

8. Izvješće o izraĎenom elaboratu

Ovisno o svrsi za koju je izraĎeno sadrţi: izvješće o utvrĎivanju meĎa i drugih granica te o novim razgraničenjima,i zvješće o terenskom uviĎaju ili tehničko izvješće.

Elaborat moţe sadrţavati i sljedeće dijelove:

1. Poloţajni opisi točaka geodetske osnove

2. Terenski zapisnici mjerenja

3. Prijavni list za zemljišnu knjigu

4. Kopija katastarskog plana za zemljišnu knjigu

5. Suglasnost na izraĎeni geodetski elaborat 6. Potvrda kojim se potvrĎuje da je parcelacijskim elaboratom parcelirano

zemljište izvan granica graĎevinskog područja (original)

68

U Sloveniji su obvezni sastavni dijelovi parcelacijskog elaborata:

1. Naslovna stranica

Naslovna stranica sadrţi podatke o vrsti elaborata, ime i broj geodetske tvrtke koja je izradila elaborat, podaci o naručitelju elaborata, ime i prezime i ţig ovlaštenog geodeta, katastarsku općinu i broj katastarskih čestica koje su uključene u postupak, datum potvrde elaborata te popis dijelova elaborata.

2. Skica parcelacije i zapisnici

Skica parcelacije sadrţi meĎe katastarskih čestica, brojeve katastarskih čestica, topografske znakove za prikaz razgraničenja, geodetske točke, podatke o vlasnicima čestica u postupku. U opisu skice nalazi se šifra i ime katastarske općine, pribliţno mjerilo skice, datum izradbe skice. Ako meĎa (dio meĎe) nije ureĎen, potreban je postupak ureĎivanja meĎe (dijela meĎe), tako je pored zapisnika parcelacije potrebno pripremiti i zapisnik ureĎivanja meĎe.

3. Popis koordinata

Popis koordinata sadrţi broj upotrebljenih stalnih geodetskih točaka, njihove koordinate (y,x) i visinu (h) ako je odreĎena te napomene. Popis sadrţi i broj te koordinate novih točaka i točaka prije izvedene parcelacije.

4. Katastarski plan s promjenama

Na katastarskom planu je prikazano stanje prije promjena kakvo se nalazi u katastru zemljišta i stanje nakon izvedene parcelacije koje će se prikazati u katastru zemljišta.

5. Iskaz površina novih čestica

U iskazu površina nalaze se površine čestica prije izvedene parcelacije te površina čestica nakon parcelacije. Zbroj površina katastarskih čestica prema stanju prije izrade elaborata i stanju koje proizlazi iz elaborata moţe se razlikovati.

6. Digitalni podaci

Digitalni podaci sadrţe podatke za provoĎenje promjena u katastru zemljišta u digitalnom obliku.

Elaborat u Sloveniji moţe sadrţavati i:

1. Ovlaštenje vlasnika 2. Potvrdu da je parcelacija obavljena u skladu s prostornim planovima 3. Terenske zapisnike mjerenja 4. Kartiranje

69

Ukoliko usporedimo sastavne dijelove parcelacijskog elaborata za diobu ili spajanje katastarskih čestica u Hrvatskoj i Sloveniji moţemo zaključiti kako imaju iste obvezne sastavne dijelove te takoĎer ti dokumenti sadrţe iste podatke. U Hrvatskoj ipak meĎu obvezne dijelove ulazi više dokumenata.

70

4.10. Sadržaj priloženog medija (CD-a)

Na priloţenom mediju pohranjeni su podaci korišteni pri izradi diplomskog rada i svi postignuti rezultati. Logički su organizirani prema smislu (Tablica 11).

Tablica 11. Sadržaj priloženog medija

RB. Mapa/ Datoteka Sadrţaj 1 2 3

1. Diplomski_rad.docx Tekst diplomskog rada

71

5. Zaključak

Moderno društvo se temelji na učinkovitoj uporabi prostornih podataka sakupljenih u upisnicima i bazama podataka. U proteklom desetljeću Hrvatska i Slovenija su posvetile veliku pozornost povećanju učinkovitosti sustava zemljišne administracije. MeĎutim, sustavi administracije zemljišta u Hrvatskoj i Sloveniji trenutačno su na različitim stupnjevima razvoja. Slovenija je napravila sveobuhvatan proces modernizacije sustava upravljanja zemljištem. Hrvatska je na dobrom putu da to isto napravi različitim programima reforma te tako razvije potpuno učinkovite sustave.

Budući da Hrvatska i Slovenija imaju dugu zajedničku povijest u okviru istih drţava, od Habsburške monarhije do Jugoslavije, već su onda ustanovile model zemljišne administracije. Ono čime su se analizirane zemlje bavile nakon osamostaljenja su institucionalna reorganizacija, donošenje novih zakona u cilju stvaranja upisnika nekretnina koji osiguravaju sigurnost i transparentnost upisanih prava, implementacijom tehnoloških dostignuća u sustave upravljanja zemljištem. Pritom su ulagale vlastita sredstva, ali i sredstva stranih drţava partnera, kredite Svjetske banke itd.

Slovenija je u zadnjih nekoliko godina poduzela veliki broj projekata na području evidentiranja nekretnina. Neki od njih su: prijelaz na novi koordinatni sustav, uspostava drţavne mreţe GNSS stanica – SIGNAL, elektronski pristup prostornim podacima, uvoĎenje registra nekretnina i odreĎivanje vrijednosti nekretnina, uspostava zbirnoga katastra gospodarske javne infrastrukture. Slovenija ima i katastar zgrada, čiji su podaci uz podatke katastra zemljišta korišteni u izradi registra nekretnina. IzraĎen je i sustav masovnog vrednovanja nekretnina. Sve je dostupno javnosti bez ograničenja.

Hrvatska je takoĎer prešla na novi koordinatni sustav, uspostavila mreţu GNSS stanica – CROPOS, omogućila elektronski pristup podacima, trenutno radi na prevoĎenju katastra zemljišta u katastar nekretnina te na projektu sreĎivanja katastra nekretnina i zemljišne knjige odnosno usklaĎivanju podataka tih dviju registara i njihovoj modernizaciji. Uloţen je napor u uspostavu alata za uvid i izdavanje podataka (geoportali i preglednici). Radi se na transpoziciji INSPIRE direktive u nacionalno zakonodavstvo.

Svaki je sustav zemljišne administracije jedinstven. MeĎutim, sličnosti u modelima, rješenjima i praksama izmeĎu institucija te bilateralna suradnja izmeĎu Hrvatske i Slovenije doprinose sveukupnom razvoju zemljišne administracije kao i gospodarskom razvoju dotičnih zemalja.

72

Literatura:

Birger Fjalestad, J., Stelwer, F., Roić, M. (2008): Regionalna studija o katastru, DGU, Zagreb

Bačić, Ţ., Poslončec-Petrić, V. (2012): 5. Regionalna studija o katastru i infrastrukturi prostornih podataka, Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove RS, Federalna uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove FBIH, Zagreb

Cetl, V. (2003): Uloga katastra u nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka, Magistarski rad, Geodetski fakultet, Zagreb

Ferlan, M. (2005): Geodetske evidence, Fakulteta za gradbeništvo in geodezijo, Ljubljana

Furlanič, G. (2013): Vsebinska analiza arhivskih gradiv zemljiškega katastra na območju Primorske, Diplomski rad, Fakulteta za gradbeništvo in geodezijo, Ljubljana

Kunić, N. (2011): Parcelacijski elaborat za diobu i spajanje katastarskih čestica, Geodetski list, 2, str. 157.-164., Zagreb

Lisec, A. i dr. (2014): Primerjalna analiza ureditve drţavne geodetske sluţbe v Sloveniji z mednarodno primerjavo ter zasnova strategije za obdobje 2015-2025, Fakulteta za gradbeništvo in geodezijo, Ljubljana

Lisec, A. (2014): Zemljiški kataster, ZEN 2006, folije s predavanja, Fakulteta za gradbeništvo in geodezijo, Ljubljana

MaĎer, M., Roić, M. (2011): Sustavi upravljanja zemljišta u tranzicijskim zemljama, Kartografija i geoinformacije, 15, str. 107.-126., Zagreb

Markovinović, D. (2013): Uspostava Baze zemljišnih podataka, Vizura – Informativni letak Drţavne geodetske uprave, 76, Zagreb

Mlinar, A. (2014): Primerjalna analiza organizacije geodetske dejavnosti v izbranih drţavah, Diplomski rad, Fakulteta za gradbeništvo in geodezijo, Ljubljana

Narodne novine (1996): Zakon o zemljišnim knjigama, 91.

Narodne novine (2007): Zakon o drţavnoj izmjeri i katastru nekretnina, 16.

Narodne novine (2008): Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti, 152.

Perenčević, M. (2004): Povezivanje austro-ugarske i hrvatske katastarske izmjere k. o. Sela, Diplomski rad, Geodetski fakultet, Zagreb

Pešun K. (2007): Učinkovitost sustava upravljanja zemljištem, Diplomski rad, Geodetski fakultet, Zagreb

73

Narodne novine (2007): Pravilnik o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima

Roić, M. (2012): Upravljanje zemljišnim informacijama: Katastar, Geodetski fakultet, Zagreb

Roić, M., Medić, V., Fanton, I. (1999.): Katastar zemljišta i zemljišna knjiga, skripta, Geodetski fakultet, Zagreb.

Roić, M., Tomić, H., MaĎer, M. (2005.): Pregled katastarskih podataka, Zbornik radova trećeg hrvatskog kongresa i katastru, Hrvatsko geodetsko društvo, str. 421.-427., Zagreb

Roić, M. (2011): Katastar, folije s predavanja, Geodetski fakultet, Zagreb

Slukan Altić, M. (2011): Katastar Istre, Hrvatski drţavni arhiv, Zagreb

Šarušić, I. (2010): PrevoĎenje katastarskih podataka u HTRS96/TM, Diplomski rad, Geodetski fakultet, Zagreb

Uradni list (2006): Zakon o evidentiranju nepremičnin, 47.

Uradni list (2010): Zakon o geodetske dejavnosti, 77.

Uradni list (2003): Zakon o zemljiški knjigi, 58.

Uradni list (2007): Pravilnik o urejanju mej ter spreminjanju in evidentiranju podatkov v zemljiškem katastru

Verderber, D. (2013): Študija moţnosti uporabe arhivskih gradiv franciscejskega katastra za analizo sprememb v prostoru, Diplomski rad, Fakulteta za gradbeništvo in geodezijo, Ljubljana

Vlah, V. (2000): Katastarski i zemljišnoknjiţni propisi kroz povijest, Diplomski rad, Geodetski fakultet, Zagreb

Vurin, S. i dr. (2010): Završno izvješće projekta sreĎivanja zemljišnih knjiga i katastra, Drţavna geodetska uprava, Zagreb

74

POPIS URL-ova:

URL 1. Cadastral Template - Slovenia, http://www.cadastraltemplate.org/Slovenia.php, (23. 06. 2015.)

URL 1. Uređena zemlja, http://www.oss.uredjenazemlja.hr/public/index.jsp, (3. 07. 2015.)

URL 3. Povijest Hrvatske, http://www.coloursofistria.com/hr/destinacije/hrvatska/povijest, (26. 06. 2015.)

URL 4. Hrvatska ukratko, http://www.croatia.eu/article.php?lang=1&id=6, (26. 06. 2015.)

URL 5. Hrvatska, https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska, (25. 06. 2015.)

URL 6. Slovenija, https://hr.wikipedia.org/wiki/Slovenija, (5. 07. 2015.)

URL 8. Povijest Slovenije, https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Slovenije, (5. 07. 2015.)

URL 7. Croatia – Registering Property, http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/croatia#registering-property, (5. 08. 2015.)

URL 8. Slovenia – Registering Property, http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/slovenia#registering-property (5. 08. 2015.)

URL 9. Državna geodetska uprava, http://www.dgu.hr/ (15. 07. 2015.)

URL 10. Geodetska uprava Republike Slovenije, http://www.gu.gov.si/ (15. 07. 2015.)

URL 11. Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije - Imenik, http://www.hkoig.hr/clanovi/imenik_geo.php (27. 07. 2015.)

URL 12. Inžinerska zbornica Slovenije – Imeniki Seznami http://www.izs.si/imeniki-seznami/imenik-pooblascenih-inzenirjev/vpogled-v-imenik-pooblascenih-inzenirjev/ (27. 07. 2015.)

URL 13. Katastar http://www.katastar.hr/dgu/ (10. 08. 2015.)

URL 14. E-Prostor http://www.e-prostor.gov.si/ (10. 08. 2015.)

URL 15. Portal e-Sodstvo https://evlozisce.sodisce.si/esodstvo/index.html (10. 08. 2015.)

URL 16. E-Pravosuđe http://e-izvadak.pravosudje.hr/home.htm (10. 08. 2015.)

URL 17. Geodetski fakultet http://www.geof.unizg.hr/ (13. 08. 2015.)

URL 18. Fakulteta za gradbeništvo in geodezijo http://www3.fgg.uni-lj.si/ (13. 08. 2015.)

75

POPIS SLIKA:

Slika 1. Geodetski stol .......................................................................................... 10

Slika 2. Primjer obrasca Jozefinskog katastra (1784-1790)- vlasnik iz katastarske općine Verdreng (Arhiv Republike Slovenije SI AS 175) ...................................... 11

Slika 3. Carski patent ........................................................................................... 12

Slika 4. Referentni sustavi austrijskog katastra u Hrvatskoj ................................. 14

Slika 5. Referentni sustavi austrijskog katastra u Sloveniji ................................... 15

Slika 6. Referentni sustavi maĎarskog katastra u Hrvatskoj ................................. 15

Slika 7. Referentni sustav maĎarskog katastra u Sloveniji ................................... 16

Slika 8. Dio katastarskog plana mjesta Silba iz 1824. g. ...................................... 17

Slika 9. Legenda Franciskanskog katastarskog plana .......................................... 18

Slika 10. Popis čestica Franciskanskog katastra – k.o. Rajndol (Arhiv Republike Slovenije SI AS 176, N225PS) ............................................................................. 18

Slika 11. Peti i šesti sustav jugoslavenskog katastra ............................................ 19

Slika 12. Dio topografsko - katastarskog plana .................................................... 20

Slika 13. Područni uredi za katastar u RH ............................................................ 22

Slika 14. Propisi u Hrvatskoj ................................................................................. 24

Slika 15. Dijelovi zemljišne knjige ......................................................................... 28

Slika 16. Status zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) ..................................................................................................................... 30

Slika 17. Područne geodetske uprave RS ............................................................ 32

Slika 18. Propisi u Sloveniji .................................................................................. 34

Slika 19. Grafički prikaz katastra zgrada na drţavnom ortofotu (projekcija zgrade) ............................................................................................................................. 39

Slika 20. Ustrojstvo Drţavne geodetske uprave ................................................... 45

Slika 21. Ustrojstvo Geodetske uprave RS .......................................................... 47

Slika 22. Privatni sektor ........................................................................................ 48

Slika 23. Raspored stalnih stanica GNSS permanentnih mreţa u Hrvatskoj i Sloveniji te ostatku regije ...................................................................................... 54

76

Slika 24. Geografska pokrivenost teritorija podacima (stanje 2009. godine) ........ 56

Slika 25. Geografska pokrivenost teritorija podacima (stanje 2015. godine) ........ 56

Slika 26. Podaci o katastarskoj čestici na kojoj se nalazi AGG dostupni na www.katastar.hr .................................................................................................... 57

Slika 27. Prikaz čestice 2843/4 na katastarskom planu (www.katastar.hr) ........... 57

Slika 28. Podaci o zgradi FGG-a dostupni na http://www.e-prostor.gov.si/ .......... 59

Slika 29. Prikaz zgrade FGG-a na katastarskom planu (http://www.e-prostor.gov.si/) ...................................................................................................... 59

Slika 30. Prikaz zemljišnoknjiţnog uloška za česticu 5126/1 ............................... 61

Slika 31. Ispis iz zemljišne knjige za česticu 202/7 ............................................... 62

POPIS TABLICA:

Tablica 1. Područja izmjere u Hrvatskoj i Sloveniji – Austrijski katastar ............... 14

Tablica 2. Područja izmjere u Hrvatskoj i Sloveniji – MaĎarski katastar ............... 15

Tablica 3. Opći podaci o Hrvatskoj i Sloveniji ....................................................... 42

Tablica 4. Javne institucije i područni uredi .......................................................... 43

Tablica 5. Vaţni zakoni ........................................................................................ 51

Tablica 6. Upisnici ................................................................................................ 52

Tablica 7. Popratna infrastruktura ........................................................................ 53

Tablica 8. Dostupne online usluge ....................................................................... 55

Tablica 9. Upis nekretnine u Hrvatskoj ................................................................. 63

Tablica 10. Upis nekretnine u Sloveniji ................................................................. 64

Tablica 11. Sadrţaj priloţenog medija .................................................................. 70