SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY

Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair of Spatial Information Management

Kačićeva 26; HR-10000 Zagreb, CROATIA Web: www.upi.geof.hr; Tel.: (+385 1) 46 39 222; Fax.: (+385 1) 48 28 081

Diplomski studij geodezije i geoinformatike

Usmjerenje: Geodezija

DIPLOMSKI RAD

Zagrebačka infrastruktura prostornih podataka

Izradila:

Mihaela Krmek

Puhijera 13

Šipan

mikrmek@geof.hr

Mentor: prof. dr. sc. Vlado Cetl

Zagreb, lipanj 2014.

2

I. Autor

Ime i prezime: Mihaela Krmek

Datum i mjesto roĎenja: 17. 02. 1991., Dubrovnik

II. Diplomski rad

Predmet:

Naslov: Zagrebačka infrastruktura prostornih podataka

Mentor i voditelj: prof. dr. sc. Vlado Cetl

III. Ocjena i obrana

Datum zadavanja zadatka: 19. 01. 2014.

Datum obrane: 30. 06. 2014.

Sastav povjerenstva pred kojim je branjen diplomski rad:

prof. dr. sc. Vlado Cetl

prof. dr. sc. Siniša Mastelić Ivić

dr. sc. Hrvoje Tomić

3

Zahvala:

Zahvaljujem se svom mentoru prof. dr. sc. Vladi Cetlu na predloženoj temi i uloženom trudu te mr. sc. Darku Šišku na korisnim savjetima prilikom izrade rada.

Hvala dečku i svim prijateljima koji su uljepšali studentske dane.

Najveću zahvalnost dugujem roditeljima, bratu i čitavoj obitelji na bezgraničnoj ljubavi i potpori.

4

Zagrebačka infrastruktura prostornih podataka

Mihaela Krmek

Sažetak: Uspostava infrastruktura prostornih podataka omogućuje

jednostavnije održavanje i distribuciju prostornih podataka. Infrastruktura prostornih podataka se razvija na hijerarhijski različitim razinama među kojima je najvažnija lokalna razina. Gradska uprava Grada Zagreba je prepoznala važnost razvoja lokalne infrastrukture prostornih podataka. Rezultat je Zagrebačka infrastruktura prostornih podataka koja se implementira putem ZG Geoportala. Geoportal omogućuje pristup i pregled prostornog sadržaja svim zainteresiranim korisnicima. U sklopu rada je provedeno istraživanje u kojem je ZG Geoportal uspoređen s geoportalima Beča i Praga. Prema rezultatima istraživanja utvrđeni su određeni nedostaci geoportala te su sastavljene preporuke za buduće aktivnosti.

Ključne riječi: infrastruktura prostornih podataka, Zagrebačka infrastruktura prostornih podataka, Zg Geoportal

City of Zagreb Spatial Data Infrastructure

Abstract: Establishing of spatial data infrastructure leads to easier

maintenance and distribution of spatial data. Spatial data infrastructure is being devoloped on hierarchically different levels and the most important among them is local level. The City of Zagreb administration recognized the importance of development spatial data infrastructure at local level. The result of that is City of Zagreb Spatial Data Infrastructure (ZSDI) which is being implemented throught ZSDI Geoportal. ZSDI Geoportal enables access and review of spatial content to all interested users. As a part of this paper, research including comparison ZSDI Geoportal with Wien geoportal and Prague geoportal was done. According to the results, some defiances were founded and thus recommendations for future activities were given.

Keywords: spatial data infrastructure, City of Zagreb Spatial Data Infrastructure, ZSDI Geoportal

5

S A D R Ž A J

1. UVOD .............................................................................................................. 7

2. INFRASTRUKTURA PROSTORNIH PODATAKA ......................................... 8

2.1. HIJERARHIJA IPP ......................................................................................... 8 2.2. UKLJUČENI SUBJEKTI .................................................................................. 10

2.3. LOGIČKA I FIZIČKA STRUKTURA .................................................................... 11 2.3.1. Prostorni podaci ................................................................................ 13 2.3.2. Metapodaci ....................................................................................... 14 2.3.3. Norme i standardi ............................................................................. 15 2.3.4. Katalog ............................................................................................. 16 2.3.5. Suradnja ........................................................................................... 17

2.4. INSPIRE .................................................................................................. 17 2.5. NACIONALNA INFRASTRUKTURA PROSTORNIH PODATAKA ............................... 21

2.5.1. Subjekti i tijela NIPP-a ...................................................................... 22 2.5.2. Geoportal NIPP-a ............................................................................. 25

3. LOKALNE INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA ..................... 27

3.1. POSEBNOSTI LOKALNE IPP ......................................................................... 27 3.2. INSPIRE SMJERNICA I LIPP ....................................................................... 28 3.3. RAZVOJ LIPP-A ......................................................................................... 29

4. ZAGREBAČKA INFRASTRUKTURA PROSTORNIH PODATAKA ............ 31

4.1. ORGANIZACIJA ZIPP-A ............................................................................... 31

4.2. SKUPOVI PROSTORNIH PODATAKA I METAPODACI U ZIPP-U ........................... 34 4.3. ARHITEKTURA SUSTAVA .............................................................................. 35

5. GEOPORTALI .............................................................................................. 39

5.1. ULOGA GEOPORTALA ................................................................................. 39 5.1.1. Klasifikacija geoportala ..................................................................... 40

5.2. TEHNOLOGIJE I ARHITEKTURA SUSTAVA ....................................................... 40 5.2.1. Mrežne usluge .................................................................................. 41 5.2.2. OGC ................................................................................................. 42

5.2.3. Arhitektura sustava ........................................................................... 43

6. KRITERIJI ZA USPOREDBU ....................................................................... 45

6.1. ORGANIZACIJA ........................................................................................... 45 6.2. DIZAJN ...................................................................................................... 45 6.3. PODACI ..................................................................................................... 46

6.4. TEHNOLOGIJA ............................................................................................ 46

7. USPOREDBA GEOPORTALA ..................................................................... 47

7.1. ZG GEOPORTAL ........................................................................................ 47 7.2. GEOPORTAL BEČA ..................................................................................... 54 7.3. GEOPORTAL PRAGA ................................................................................... 57 7.4. USPOREDBA GEOPORTALA PREMA DOSTUPNIM PODACIMA ............................. 61

8. ANALIZA REZULTATA ................................................................................ 66

9. ZAKLJUČAK ................................................................................................ 68

6

Literatura

Popis tablica

Popis slika

Sadrţaj priloţenog medija

Ţivotopis

7

1. Uvod

Prostorni podaci su vrlo vaţan, sastavni dio svakodnevnog ţivota. To su podaci koje je moguće povezati s lokacijom na zemljinoj površini bilo izravno u nekom referentnom sustavu ili posredno pomoću atributa. Razvojem tehnologije i mjernih tehnika u posljednje vrijeme izrazito se povećala količina prostornih podataka. Kako bi se omogućilo učinkovitije odrţavanje i olakšala distribucija prostornih podataka, potaknut je razvoj infrastruktura prostornih podataka. Cilj je omogućiti nesmetan, brz, jedinstven i jednostavan pristup prostornim podacima svim zainteresiranim korisnicima.

Infrastruktura prostornih podataka se definira kao skup prostornih podataka, metapodataka, proizvoĎača, korisnika i pripadnih alata koji su povezani radi učinkovitijeg korištenja prostornih podataka na svim društvenim razinama. Najveći poticaj ka stvaranju infrastruktura prostornih podataka je imala Izvršna naredba 12906 predsjednika SAD-a Clintona kojom je pokrenuta izgradnja i poboljšanje infrastruktura prostornih podataka u čitavom svijetu.

Mnoge drţave razvijaju infrastrukturu prostornih podataka na različitim razinama, od korporacijske i lokalne do ţupanijske, nacionalne, regionalne pa čak i globalne.

Hrvatska je prošle godine postala punopravna članica Europske Unije te razvoj infrastrukture prostornih podataka mora biti u skladu s INSPIRE direktivom. Nacionalna kontaktna točka Hrvatske je Drţavna geodetska uprava čiji je zadatak pratiti razvoj IPP na meĎunarodnoj razini, razini Europske unije i nacionalnoj razini te pripremati smjernice za daljnji razvoj.

Jasno je da je uspostava lokalnih infrastruktura prostornih podataka preduvjet stvaranju učinkovite nacionalne infrastrukture prostornih podataka. Gradska uprava Grada Zagreba je 2009. godine prepoznala vaţnost razvoja lokalne razine infrastrukture prostornih podataka. Stoga su započele aktivnosti na uspostavi Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka kao infrastrukture prostornih podataka za administrativno područje Grada Zagreba.

Geoportali sluţe za implementaciju infrastruktura prostornih podataka na različitim razinama. Zapravo uspostavljaju poveznicu izmeĎu IPP-a i korisnika te omogućuju pronalaţenje i pregled prostornog sadrţaja.

Središnja točka Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka je ZG Geoportal koji pruţa uvid u raznolike prostorne podatke. Upravo je ZG Geoportal okosnica istraţivanja koje će se provesti tijekom rada. ZG Geoportal će se prema odreĎenim kriterijima usporediti s geoportalom grada Beča i geoportalom grada Praga. Pritom će najveći naglasak biti na prostornim podacima dostupnim putem geoportala te načinu uspostave mreţnih usluga.

Cilj istraţivanja je odrediti eventualne nedostatke ZG Geoportala i dati smjernice za poboljšanje i buduće aktivnosti.

8

2. Infrastruktura prostornih podataka

Prostorni podaci su vaţan dio svakodnevnog ţivota te zahtijevaju učinkovito upravljanje na svim društvenim razinama. To je potaknulo razvoj infrastrukture prostornih podataka (IPP) kojoj je u prvom redu cilj osigurati jednostavan i brz pristup prostornim podacima i uslugama svim zainteresiranim korisnicima.

Prostorni podaci se odnose na podatke koje je moguće povezati s lokacijom na zemljinoj površini bilo izravno u nekom referentnom sustavu ili posredno pomoću atributa (Cetl, 2003). Dodavanjem metapodataka odnosno pripadnih atributa prostornim podacima nastaju prostorne informacije. Uspostavom IPP-a se odvija tranzicija prostornih podataka u informacije.

Postoji više definicija i shvaćanja infrastrukture prostornih podataka. Na najjednostavniji način IPP se moţe definirati kao sustav prostornih podataka, metapodataka, proizvoĎača, korisnika i pripadnih alata koji su meĎusobno povezani radi jednostavnog i učinkovitog korištenja prostornih podataka na svim društvenim razinama (Cetl, 2007). Infrastruktura prostornih podataka osigurava osnovu za traţenje prostornih podataka, njihovu procjenu i primjenu u drţavnoj upravi, komercijalnom sektoru, nekomercijalnom sektoru i graĎanstvu u cjelini.

Pojam infrastrukture prostornih podataka seţe iz davnih razdoblja antike, Babilona i Egipta, od trenutka kad su se prostorni podaci počeli sustavno prikupljati i prikazivati na kartama i planovima. Daljnji razvoj IPP-a je bio uvjetovan razvojem tehnologija prikupljanja prostornih podataka, informacijsko-komunikacijskih tehnologija i stupnjem društvenog razvoja (Cetl, 2007).

Najveći poticaj stvaranju infrastrukture prostornih podataka imala je Izvršna naredba 12906 predsjednika SAD-a Clintona. Izvršnom naredbom se IPP definira u značenju tehnologije, politika, normi i ljudskih resursa potrebnih za prikupljanje, obradu, pohranu, distribuciju i unaprjeĎenje uporabe geoprostornih podataka. Opisane su aktivnosti koje bi se trebale poduzeti u cilju uspostave IPP-a uključujući meĎu ostalim normizaciju prostornih podataka. Cilj naredbe je stvaranje pravovremenih i točnih prostornih podataka koji će stajati na raspolaganju korisnicima uz minimalne troškove i redundanciju. Očito je da jedna organizacija ne moţe izgraditi IPP već je potrebna suradnja drţavnih institucija i organizacija, lokalnih uprava, privatnog sektora i šire akademske zajednice. Donošenje naredbe je ubrzalo rad na izgradnji infrastrukture prostornih podataka u SAD-u, ali i u cijelom svijetu.

2.1. Hijerarhija IPP

Promatrajući iz današnje perspektive, razvoj IPP-a se moţe podijeliti u dvije generacije. Prva generacija je bila prvenstveno orijentirana ka tehničkim rješenjima i podacima kao krajnjem produktu dok je druga orijentirana ka korisniku i uslugama. Ključnu ulogu u stvaranju prve generacije IPP-a imali su prostorni podaci. MeĎu najvaţnijim ciljevima su bili promicanje ekonomskog razvoja, stimuliranje boljeg upravljanja i poticanje odrţivog razvoja, a fokus je bio na boljem korištenju resursa, smanjenju redundancije i izradi baza prostornih podataka.

9

Daljnja istraţivanja su polučila nastankom druge generacije IPP-a koja ima za cilj promicanje IPP-a široj društvenoj zajednici, izgradnju kapaciteta, bolju koordinaciju i prepoznavanje korisničkih potreba. Korisnicima više nije bitno samo pristupiti prostornim podacima, nego ih zanima i korištenje različitih usluga i analiza. U tu svrhu se izraĎuju Web usluge i aplikacije za poboljšanje upotrebe prostornih podataka. Preduvjet za stvaranje takve generacije IPP okrenute ka korisnicima i uslugama jest ostvarivanje interoperabilnosti, tj. nesmetanog protoka podataka (Cetl, 2007).

Dugoročno gledano, zadovoljavanje potreba korisnika mora biti osnovni cilj tijekom razvoja IPP. Daljnji razvoj IPP treba omogućiti korisnicima podatke sukladno njihovim potrebama na najučinkovitiji način i na način koji korisnicima najviše odgovara. U budućem razvoju mogu se identificirati četiri ključna čimbenika koji bi trebali biti okosnica prilikom poboljšanja postojeće IPP (Cetl, 2007):

Kreiranje odgovarajuće upravljačke strategije

Olakšavanje pristupa

Izgradnja kapaciteta

Povećanje interoperabilnosti

Mnoge drţave razvijaju infrastrukturu prostornih podataka na različitim razinama od korporacijske i lokalne do ţupanijske, nacionalne i regionalne, a neke takoĎer sudjeluju u izgradnji globalne IPP. Razvoj IPP-a na različitim razinama je rezultirao modelom hijerarhije IPP-a koji uključuje infrastrukture razvijene na različitim političko-administrativnim razinama (Rajabifard, Williamson, 2001). Na slici 1 je meĎu ostalim prikazan model hijerarhije IPP-a.

Slika 1. Relacije između generacija i razina IPP

Na najniţoj poziciji je korporacijska, odnosno IPP pojedine tvrtke, dok je na najvišoj razini globalna IPP. Svaka viša razina moţe se sastojati od jednog ili više elemenata niţe razine, a uz vertikalnu povezanost pojedinih razina postoje čvrste kompleksne veze na pojedinim horizontalnim razinama zasnovane na zakonskim i političkim okvirima.

10

U organizacijskoj strukturi društva svaki segment ima različite potrebe za informacijama što u kontekstu IPP-a podrazumijeva potporu različitih razina IPP-a. Slika 1 prikazuje odnos i relacije izmeĎu pojedinih generacija IPP-a i različitih razina. Korporacijska, lokalna i ţupanijska razina su slične operacijskom sloju organizacijske strukture. Sva tri sloja produciraju podatke i stvaraju temelj hijerarhijski višim slojevima. Operacijski sloj koristi pristup orijentiran ka produktu obzirom na ulogu u razvoju podataka. Način sudjelovanja u IPP-u na višim razinama zahtijeva pristup orijentiran k uslugama, što korespondira strateškom organizacijskom sloju. Nacionalna razina IPP-a odgovara upravljačkom sloju koji koristi i pristup orijentiran k produktu i pristup orijentiran k uslugama. To bi značilo da nacionalna infrastruktura prostornih podataka ima ključnu ulogu u razvoju i implementaciji ostalih razina.

2.2. Uključeni subjekti

Infrastruktura prostornih podataka ovisno o razini implementacije uključuje različite subjekte koji imaju specifičnu i vaţnu ulogu u njenom ostvarenju. To obuhvaća proizvodnju i odrţavanje podataka, stvaranje zakonskih preduvjeta, normizaciju postupaka i procedura, izgradnju tehničke infrastrukture, ispitivanje i implementaciju novih tehnologija i spoznaja, koordinaciju te zaključno korištenje podataka i usluga. Subjekti uključeni u IPP (Cetl, 2007):

Drţavna uprava

Javni sektor

Privatni sektor

Nevladine organizacije

Akademske i edukacijske ustanove

Udruţenja graĎana

Individualni korisnici

11

Slika 2. Organizacijski okvir IPP (Cetl, 2007)

Vlada pojedine zemlje donosi zakonsku regulativu koja daje smjernice za uspostavu koordinacijskog tijela, izvršnog odbora i centralne institucije te obaveze i odgovornosti svih uključenih subjekata. Ta regulativa na nacionalnoj razini treba biti usklaĎena s konceptom IPP na višim razinama. Slika 2 prikazuje scenarij izgradnje organizacijskog okvira IPP kroz sudjelovanje različitih subjekata.

2.3. Logička i fizička struktura

Širom svijeta su implementirani različiti modeli IPP-a. Većina njih ima identične ili vrlo slične komponente i atribute. Slika 3 prikazuje logičku strukturu IPP-a.

Slika 3. Logička struktura IPP (Cetl, 2007)

12

Logičku strukturu IPP-a čine:

Prostorni podaci

o Osnovni

o Ostali

Metapodaci

Norme i standardi

Katalog

Suradnja

Uspješna implementacija pojedinih logičkih dijelova IPP podrazumijeva stvaranje okruţenja u kojem su sadrţaj, dijelovi i procedure standardizirani, osnovni izvori prostornih podataka i korisnici umreţeni te tehnička infrastruktura prilagoĎena jednostavnoj i učinkovitoj upotrebi.

Slika 4. Fizička implementacija IPP (Cetl, 2007)

Na slici 4 je prikazana fizička implementacija IPP-a čiji je temeljni koncept stvaranje jednostavnog i nesmetanog tijeka prostornih podataka od baza sve do korisnika. Taj tijek podrazumijeva pripadajuću tehničku infrastrukturu i mreţne usluge uspostavljene u skladu s odgovarajućim normama i standardima.

13

2.3.1. Prostorni podaci

Prostorni podaci su najvaţnija komponenta bez koje infrastruktura prostornih podataka ne bi ni postojala. U kontekstu IPP-a prostorni podaci se dijele na osnovne podatke i ostale ili tematske podatke. Osnovni podaci su namijenjeni višenamjenskom korištenju te se mogu kombinirati i nadograĎivati s ostalim podacima. Ostali podaci se odnose na podatke koji imaju jednu namjenu, ali se mogu koristiti i za druge namjene. Prilikom izrade IPP-a sukladno potrebama i prioritetima potrebno je odrediti koji će se osnovni podaci izraĎivati i odrţavati te postaviti odgovarajuće kriterije.

Nuţno je uspostaviti okvir osnovnih podataka koji razvrstava prostorne podatke po različitim temama ovisno o potrebama korisnika te stvara okruţenje za daljnji razvoj i upotrebu prostornih podataka. Svrha okvira prostornih podataka je smanjenje redundancije podataka i poboljšanje veza izmeĎu skupova prostornih podataka.

Slika 5. Okvir prostornih podataka (URL 1)

Okvir prostornih podataka (Slika 5) u pojedinim zemljama u najvećoj mjeri uključuje sljedeće skupove podataka:

Katastar

Promet

Hidrografija

Administrativne jedinice

Geodetska osnova

14

Visine

DOF

Geografski nazivi i imena

MeĎu navedenima su najvaţniji podaci katastra koji su temelj IPP te time zauzimaju prvo mjesto u definiranju okvira prostornih podataka u većini zemalja.

2.3.2. Metapodaci

Metapodaci se koriste od davnih vremena, od kada ljudi rade popise raznih stvari u svrhu njihove sistematizacije i dobivanja pregleda nad njima. Prilikom korištenja prostornih podataka, primjerice karata u rasterskom ili vektorskom formatu u GIS okruţenju ili prostornih baza podataka ili preuzimanjem podataka putem web servisa, često ne znamo njihova svojstva i značenje koji nam omogućuju njihovo korištenje i interpretaciju (Hećimović, 2013). Radi toga podaci i njihova primjena imaju manju vrijednost. Kako bi se izbjegli ti problemi prikupljaju se metapodaci, odnosno „podaci o podacima“. Oni predstavljaju skup atributa koji opisuju sadrţaj, kvalitetu, dostupnost, pristup, uvjete i ostale karakteristike podataka. Metapodatke je potrebno dokumentirati prilikom prikupljanja podataka te ih je potrebno aţurirati kada se podaci mijenjaju. Kao najjednostavniji primjer metapodataka moţe se navesti opis lista katastarskog plana koji pruţa informacije o izraĎivaču, godini izrade, mjerilu, točnosti, geodetskom datumu, projekciji i dr.

Metapodaci imaju veliku vaţnost u infrastrukturi prostornih podataka jer upravo preko njih potencijalni korisnik odlučuje da li mu podaci odgovaraju (Cetl, 2007). Metapodaci takoĎer omogućuju učinkovitiju uporabu prostornih podataka te se moţe zaključiti da dodavanjem metapodataka prostornim podacima nastaju prostorne informacije.

Metapodaci ostvaruju nesumnjivu korist za korisnike, ali i korist za same proizvoĎače podataka pošto nedovoljno dokumentirani podaci vrlo brzo gube na vrijednosti.

Metapodaci se pohranjuju u bazu podataka kojoj mora biti omogućen otvoren i besplatan pristup od strane korisnika.

Metapodaci o prostornim podacima moraju pruţiti informacije o (Cetl, 2007):

Načinu prikupljanja prostornih podataka te tehnikama integracije i analize koji su primijenjeni

Točnosti izvorno prikupljenih podataka i obradi

Karakteristikama projekcije, mjerilu, razmjenskom formatu, saţimanju i podatkovnom sustavu

Sadrţaju, kvaliteti i količini podataka te kontakt informacijama

Potrebnom softveru i ostalim odgovarajućim parametrima

15

Vaţnost metapodataka i razina detaljnosti često se razlikuju što je izravno proporcionalno razini podataka i usluga kojima su namijenjeni. Njihovo bolje razumijevanje i učinkovitija primjena se postiţu stvaranjem odgovarajućih normi i standarda.

2.3.3. Norme i standardi

Norme i standardi su potrebni svima koji se bave prikupljanjem i upotrebom prostornih podataka, odnosno izradom odgovarajuće infrastrukture prostornih podataka.

Prvo treba definirati razliku izmeĎu pojmova norme i standarda koji se često koriste kao sinonimi. Norme su „de iure“ odnosno zakonski odobrene od priznate organizacije. Za razliku od njih standardi su „de facto“ odnosno rezultat primjene u praksi velikog broja korisnika. Primjer standarda je DXF kao razmjenski format CAD datoteka.

Normiranjem prostornih podataka te normiranjem postupaka i procedura definiranja i opisivanja podataka, metoda za njihovo strukturiranje i kodiranje kao i postupaka za distribuciju i odrţavanje podataka osigurava se jednoobrazan tijek podataka od proizvoĎača do korisnika, što je i temeljni princip u ostvarenju IPP-a (Cetl, 2007). Norme bi trebale odrediti metode, alate i usluge za upravljanje podacima, prikupljanje, obraĎivanje i analiziranje podataka, pristup, prikaz i prijenos podataka.

Način na koji su metapodaci definirani i grupirani odreĎuje se odgovarajućom shemom i pripadajućim rječnikom metapodataka, a što je definirano pripadajućim standardom ili normom. Razvijen je veliki broj standarda i normi za metapodatke meĎu kojima su najznačajniji:

FGDC Content Standard for Digital Geospatial Metadata (CSDGM)

ANZLIC Metadata Guidelines

Dublin Core Metadata Initiative

CEN EN 12657

ISO 19115 Geographic Information-Metadata

INSPIRE Metadata Regulation

Najprihvaćenija i najkorištenija je norma ISO 19115 Metadata koju je 2003. godine donio odbor ISO/TC211 Geographic Information/Geomatics, tehnički odbor za donošenje normi iz područja geoinformacija u sklopu ISO-a. Normom je definirana opća svrha metapodataka u polju geoinformacija (Cetl, 2009). Norma omogućuje izradu metapodataka o identifikaciji, kvaliteti, prostornoj i vremenskoj shemi, referentnom sustavu i distribuciji prostornih podataka.

U normi je definirano četrnaest paketa metapodataka, a svaki paket sadrţi jedan ili više entiteta koji mogu biti detaljno razraĎeni ili uopćeni. Entiteti sadrţe elemente za identifikaciju diskretnih elemenata metapodataka. Norma sadrţi gotovo 300

16

elemenata metapodataka, no većina je samo preporučljiva (Cetl, 2009). Pošto norma definira vrlo opseţan skup metapodataka te pošto korisnicima ponekad nisu vaţni svi navedeni podaci, naveden je minimalni skup nuţno potrebnih metapodataka koji moraju omogućiti barem identifikaciju prostornih podataka.

Spomenuta norma je u Hrvatskoj 2004. godine usvojena pod nazivom HRN EN ISO 19115:2004 en Geoinformacije – Metapodaci. Time je omogućena izrada potrebne dokumentacije o prostornim podacima te je ujedno omogućeno i poboljšanje infrastrukture prostornih podataka.

2.3.4. Katalog

Sve više online informacija sadrţi neku geografsku referencu pa mogućnost opisa, organizacije i pristupa tim informacijama postaje sve teţa. Sposobnost pronalaţenja i pristupa izvorima prostornih podataka koji se koriste za vizualizaciju, planiranje i podršku u odlučivanju je uvjet za razvoj društva na različitim razinama.

Sve organizacije koje se bave izradom prostornih podataka bi trebale dati njihov opis metapodacima. Uloga kataloga je priprema metapodataka različitih organizacija, pohranjivanje metapodataka, provjera valjanosti i omogućavanje pristupa. Katalog u kontekstu IPP-a se moţe razmatrati kao pristupna mreţa koja je orijentirana na pretraţivanje prostornih podataka, pristup i ostale povezane servise. Katalog prostornih podataka moţe sadrţavati više posluţitelja na Internetu koji sadrţe metapodatke. Arhitektura kataloga je posluţitelj-klijent gdje posluţitelji sadrţe metapodatke i usluge, a klijenti im pristupaju putem Web preglednika (Cetl, 2007).

Korisnik u potrazi za prostornim podacima koristi korisničko sučelje i ispunjava upit koji se prosljeĎuje kroz ulaz u katalog i šalje na jedan ili više posluţitelja kataloga. Svaki posluţitelj upravlja kolekcijom metapodataka koji sadrţe podatke o pristupu traţenim prostornim podacima. Slika 6 prikazuje prethodno opisanu interakciju korisnika i kataloga.

Slika 6. Interakcija korisnika i kataloga (Cetl, 2003)

17

Poput samog razvoja IPP-a, i katalog se razvija na različitim razinama: lokalnoj, ţupanijskoj, nacionalnoj i globalnoj. Katalog nacionalne infrastrukture prostornih podataka objedinjuje kataloge niţih razina IPP-a.

Implementacija kataloga uvelike ovisi o različitim čimbenicima: tehnološkim, zakonskim, ekonomskim, institucionalnim i kulturnim koji odreĎuju do kojeg stupnja katalog podrţava kontrolu nad podacima.

2.3.5. Suradnja

Preduvjet za uspostavu učinkovite IPP je čvrsto partnerstvo i suradnja te izgradnja institucionalnih dogovora i komunikacije. Očigledno je da IPP ne moţe izgraditi samo jedna organizacija već se ona moţe ostvariti kroz suradnju drţavnih institucija i organizacija, lokalnih uprava , privatnog sektora i šire akademske zajednice.

Najvaţniji elementi suradnje su:

Raspodjela odgovornosti

Raspodjela troškova

Raspodjela koristi

Zajednička kontrola

Raspodjela odgovornosti podrazumijeva pojedinačnu odgovornost svakog subjekta s krajnjim ciljem uspostave IPP. TakoĎer se moraju raspodijeliti i troškovi i koristi meĎu subjektima ovisno o njihovoj ulozi. Najvaţniji čimbenik je zajednička kontrola kao instrument poboljšanja meĎusobne suradnje i komunikacije meĎu subjektima. Dobrobiti od uspostave suradnje se moraju odraziti na čitavo društvo, a ne samo na uključene subjekte (Cetl, 2007).

2.4. INSPIRE

Inicijativa za izgradnju Europske geoinformacijske infrastrukture je pokrenuta 1995. godine kao reakcija na Izvršnu naredbu 12906. No, do napretka je došlo tek 2002. godine kada je Europska komisija usvojila Memorandum o razumijevanja za uspostavu infrastrukture za prostorne informacije u Europi (INSPIRE- Infrastructure for Spatial Information in Europe).

Uspostava Europske infrastrukture prostornih podataka je potrebna kako bi se dobili usklaĎeni i upotrebljivi izvori geoprostornih informacija na svim razinama. Stoga ova inicijativa nudi smjernice za primjenu tehničkih normi i protokola te organiziranu i koordiniranu izradu i odrţavanje prostornih podataka.

Europski parlament i Vijeće Europske unije su 14. oţujka 2007. godine donijeli Direktivu o INSPIRE uspostavi (2007/2/EZ) koja se odnosi na prostorne podatke i podrţava kreiranje politike vezane uz okoliš, a stupila je na snagu 15. svibnja 2007. godine.

18

Svrha INPIRE-a je osigurati usklaĎene prostorne podatke i pojednostavniti pristup njima, pri čemu drţave članice moraju osigurati raspoloţivost, kvalitetu, usporedivost, potpunost i konzistentnost vlastitih prostornih podataka. Krajnji cilj je stvaranje Europske infrastrukture prostornih podataka koja bi korisnicima nudila integrirane usluge prostornih podataka. Pritom je potrebno stvoriti aţurirane i kvalitetne skupove prostornih podataka čime bi se zainteresiranim korisnicima olakšao pristup podacima. TakoĎer je nuţno potrebno poboljšati postojeće infrastrukture prostornih podataka te uskladiti podatke i usluge prema zadanim specifikacijama i odgovarajućim normama. To sve vodi k integraciji različitih razina u koherentnu Europsku infrastrukturu prostornih podataka. Prethodno opisana INSPIRE vizija je prikazana na slici 7.

Slika 7. INSPIRE vizija (Cetl i dr. 2011)

INSPIRE se zapravo zasniva na postojećim infrastrukturama prostornih podataka zemalja članica i ne zahtijeva novo prikupljanje podataka, ali zahtijeva harmonizaciju postojećih. Osnovna načela na kojima se zasniva INSPIRE su:

prostorne podatke treba prikupiti jednom, a odrţavati ih gdje je to najučinkovitije

omogućiti nesmetano kombiniranje prostornih podataka iz različitih izvora u čitavoj Europi te njihovu razmjenu meĎu brojnim korisnicima i aplikacijama

omogućiti razmjenu podataka izmeĎu različitih subjekata, detaljne podatke u svrhu detaljnih istraţivanja, a općenite podatke za strateške svrhe

19

dostaviti dovoljnu količinu prostornih podataka potrebnih za učinkovito upravljanje na svim razinama, pod uvjetima koji ne ograničavaju njihovu opseţnu upotrebu

potrebno je lako doznati koji su prostorni podaci dostupni, koji odgovaraju potrebi za odreĎenu svrhu i pod kojim uvjetima se mogu dobiti i koristiti

prostorni podaci trebali bi postati lako razumljivi i jednostavni za tumačenje budući da se mogu pregledavati unutar odgovarajućeg konteksta koji je pristupačan korisnicima.

PR

ILO

G I

1. Referentni koordinatni sustavi

2. Sustavi geografske mreţe

3. Geografski nazivi

4. Upravne jedinice

5. Adrese

6. Katastarske čestice

7. Prometne mreţe

8. Hidrografija

9. Zaštićene lokacije

PR

ILO

G

II

1. Visina

2. Prekrivenost tla

3. Ortofotografija

4. Geologija

PR

ILO

G III

1. Statističke jedinice

2. Zgrade

3. Tlo

4. Korištenje zemljišta

5. Ljudsko zdravlje i sigurnost

6. Komunalne i drţavne usluge

7. Sustavi za nadzor okoliša

8. Postrojenja za proizvodnju i industriju

9. Objekti i strojevi za poljoprivredu i akvakulturu

10. Raširenost stanovništva-demografija

11. Područja upravljanja/zaštićena područja/ureĎena područja i jedinice za izvještavanje

12. Područja s prirodnim opasnostima

13. Atmosferski uvjeti

14. Meteorološko-geografske značajke

15. Oceanografsko-geografske značajke

16. Morske regije

17. Biogeografske regije

18. Staništa i biotopi

19. Raširenost i vrsta

20. Izvori energije

21. Izvori minerala

Tablica 1. Teme prostornih podataka INSPIRE-a

20

Direktivom 2007/2/EZ je definiran zakonodavni okvir INSPIRE-a. Direktivom su obuhvaćene 34 teme prostornih podataka, rasporeĎene u tri priloga koje su potrebne za uspješnu izgradnju sustava informacija o okolišu. Teme prostornih podataka su prikazane u tablici 1.

Slično općoj logičkoj strukturi IPP-a i INSPIRE je definirao temeljne komponente (Cetl i dr. 2011):

Metapodaci

Za skupove i usluge prostornih podataka drţave članice moraju osigurati izradu metapodataka i njihovo aţuriranje.

Interoperabilnost prostornih podataka i usluga

Tehnička rješenja za interoperabilnost i usklaĎivanje skupova i usluga prostornih podataka su definirana provedbenim pravilima. Provedbena pravila se odnose na okvir prostornih podataka, odnos izmeĎu prostornih podataka, svojstva prostornih podataka, informacije o opsegu podataka te aţuriranje podataka.

Mreţne usluge

Usluge za skupove prostornih podataka koje uspostavljaju drţave članice su usluge za identifikaciju, usluge za pregledavanje, usluge za preuzimanje podataka i izravan pristup podacima gdje je moguće, usluge za transformaciju i usluge koje omogućuju pozivanje usluga prostornih podataka. Navedenim uslugama se pristupa putem geoportala i posebnih aplikacija te za većinu postoje specifične norme i standardi na kojima se baziraju.

Zajedničko korištenje prostornih podataka i usluga

Mjere za zajedničko korištenje podataka izmeĎu svojih drţavnih tijela donosi svaka drţava članica. Te mjere omogućuju drţavnim tijelima pristup, razmjenu i korištenje skupova i usluga prostornih podataka za potrebe javnih zadaća koje mogu imati utjecati na okoliš.

Koordinacija i mjere nadzora i izvještavanja

Za koordinaciju INSPIRE-a na razini Zajednice odgovorna je Komisija kojoj pomaţu relevantne organizacije, posebno Europska agencija za okoliš. Svaka drţava članica duţna je odrediti kontaktnu točku zaduţenu za suradnju s Komisijom. U Hrvatskoj je to Drţavna Geodetska Uprava. Svaka drţava članica mora nadzirati provedbu i korištenje nacionalnih IPP te rezultate slati Komisiji u obliku izvješća.

Jedna od odredbi INSPIRE direktive 2007/2/EZ se odnosi na uspostavu INSPIRE Community Geoportala (Slika 8) koji omogućuje pristup skupovima i uslugama prostornih podataka obuhvaćenih ovom direktivom.

21

Slika 8. INSPIRE geoportal (URL 2)

2.5. Nacionalna infrastruktura prostornih podataka

Pravila za uspostavu, odrţavanje i razvoj Nacionalne infrastrukture prostornih podataka u Republici Hrvatskoj su ureĎena Zakonom o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (NN 56/2013) čije su odredbe u skladu s INSPIRE direktivom.

Prema NN 56/2013, Nacionalna infrastruktura prostornih podataka je skup tehnologija, normi, provedbenih pravila, usluga, ljudskih kapaciteta i ostalih čimbenika koji omogućavaju djelotvorno objedinjavanje, upravljanje i odrţavanje dijeljenja prostornih podataka u svrhu zadovoljenja potreba na nacionalnoj i europskoj razini te koji će biti sastavni dio europske infrastrukture prostornih podataka definirane INSPIRE direktivom.

NIPP mora biti usklaĎen s razvojem infrastrukture prostornih podataka na europskoj i globalnoj razini, ali osim razvoja na nacionalnoj razini mora utjecati na razvoj infrastrukture prostornih podataka na lokalnoj razini. NIPP daje osnovu za otkrivanje, pregled i uporabu prostornih podataka u drţavnim tijelima, gospodarstvu, nekomercijalnom i javnom sektoru.

NIPP obuhvaća uspostavu:

izvora prostornih podataka

sustava metapodataka

usluga i tehnologija umreţenja

22

provedbenih pravila, sporazuma o dijeljenju, razmjeni, pristupu i korištenju prostornih podataka

uvjeta korištenja

mehanizama koordinacije i nadzora

procesa i postupaka

geoportala NIPP-a

ljudskih kapaciteta

2.5.1. Subjekti i tijela NIPP-a

Subjekti NIPP-a su tijela javne vlasti koja u nadleţnosti imaju uspostavu ili odrţavanje prostornih podataka i koja su obvezna sudjelovati u uspostavi, odrţavanju i razvoju NIPP-a. To su drţavna tijela, tijela lokalne i područne samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima.

U registru subjekata NIPP-a su evidentirani svi subjekti te izvori prostornih podataka za koje su zaduţeni. Registrirani su sljedeći subjekti NIPP-a:

Drţavna geodetska uprava

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureĎenja

Ministarstvo gospodarstva

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

Drţavni zavod za statistiku

Drţavni zavod za zaštitu prirode

Agencija za zaštitu okoliša

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM)

Hrvatski geološki institut

Hrvatski hidrografski institut

Grad Zagreb

Grad Knin

23

Grad Koprivnica

Grad Novska

Grad Rijeka

Grad Split

Grad Umag

Drţavni hidrometeorološki zavod

Ministarstvo kulture

Hrvatske šume d.o.o.

Novokom d.o.o.

Hrvatske ceste d.o.o.

Subjekti NIPP-a su obavezni:

pripremiti podatke i metapodatke i uključiti ih u NIPP

skrbiti se o aţuriranju podataka i metapodataka

osigurati interoperabilnost, tj. veze izmeĎu različitih izvora prostornih podataka koji se odnose na istu lokaciju u skladu s provedbenim pravilima

pripremiti informacijsko-komunikacijske sustave prostornih podataka i uključiti ih u NIPP

Tijela NIPP-a su Vijeće NIPP-a, Odbor NIPP-a i radne skupine. Vijeće NIPP-a uspostavlja Nacionalnu infrastrukturu prostornih podataka u Republici Hrvatskoj i koordinira aktivnosti subjekata NIPP-a. Odbor NIPP-a je stalno provedbeno tijelo NIPP-a.

Uspostavljeno je šest radnih skupina koje se bave specijaliziranim zadacima:

Radna skupina za povezivanje programa NIPP-a i e-Vlade

Radna skupina za tehničke standarde NIPP-a

Radna skupina za zajedničko korištenje prostornih podataka NIPP-a

Radna skupina za izgradnju kapaciteta NIPP-a

Radna skupina za izgradnju poslovnog modela NIPP-a

Radna skupina za prostorne podatke NIPP-a

24

Prostorni podaci definirani NN 56/2013 se odnose na teme prostornih podataka navedene u tablici 2.

SK

UP

INA

I

1. Koordinatni referentni sustavi

2. Sustavi geografskih mreţa

3. Geografski imena

4. Upravne jedinice

5. Adrese

6. Katastarske čestice

7. Prometne mreţe

8. Hidrografija

9. Zaštićene lokacije

10. Podaci o minski sumnjivim područjima

SK

UP

I-

NA

II

1. Visina

2. Pokrov zemljišta

3. Ortofotosnimke

4. Geologija

SK

UP

INA

III

1. Prostorne jedinice za statistiku

2. Zgrade

3. Tlo

4. Korištenje zemljišta

5. Ljudsko zdravlje i sigurnost

6. Komunalne i javne usluge

7. Sustavi za nadzor okoliša

8. Proizvodna i industrijska postrojenja

9. Sustavi za poljoprivredu i akvakulturu

10. Rasprostranjenost stanovništva-demografija

11. Područja upravljanja/zaštićena područja/ureĎena područja i jedinice za izvještavanje

12. Područja prirodnih opasnosti

13. Atmosferski uvjeti

14. Meteorološko-geografska obiljeţja

15. Oceanografsko-geografska obiljeţja

16. Morske regije

17. Biogeografske regije

18. Staništa i biotopi

19. Rasprostranjenost vrsta

20. Izvori energije

21. Izvori minerala

Tablica 2. Teme prostornih podataka NIPP-a (NN 56/2013)

Drţavna geodetska uprava je Nacionalna kontaktna točka NIPP-a u provedbi INSPIRE direktive. Odgovorna je za komunikaciju s tijelima Europske komisije u vezi s provedbom INSPIRE direktive, za djelotvornu primjenu Nacionalne infrastrukture prostornih podataka, obavlja poslove tajništva i koordinacije tijela NIPP-a te poslove tehničke podrške uspostave, odrţavanja i razvoja NIPP-a.

Pošto je razvoj NIPP-a usklaĎen s razvojem INSPIRE-a, Nacionalna kontaktna točka je duţna pratiti razvoj infrastrukture prostornih podataka na meĎunarodnoj

25

razini, razini Europske unije i nacionalnoj razini te sukladno tome pripremati smjernice za daljnji razvoj. Pritom se moraju primjenjivati sljedeća načela prema čl. 31. NN 56/2013:

pohranjivanje, raspoloţivost i odrţavanje prostornih podataka na najprikladniji način

jednostavno pronalaţenje izvora prostornih podataka koji se mogu koristiti sukladno traţenoj namjeni i uvjetima

omogućavanje dosljednog kombiniranja prostornih podataka iz različitih izvora i njihovo dijeljenje izmeĎu više korisnika i aplikacija

omogućavanje razmjene prostornih podataka izmeĎu subjekata NIPP-a

Na slici 9. je prikazana naslovna stranica Nacionalne infrastrukture prostornih podataka.

Slika 9. Naslovna stranica NIPP-a (URL 3)

2.5.2. Geoportal NIPP-a

Drţavna geodetska uprava kao nacionalna kontaktna točka je zaduţena za uspostavu, odrţavanje i razvoj geoportala NIPP-a čija je svrha upravljanje metapodacima i davanje usluga pronalaţenja, pregledavanja preuzimanja, transformacije i pozivanja izvora prostornih podataka. Trenutno je geoportal u fazi razvoja (slika 10).

26

Metapodaci sadrţe informacije o:

usklaĎenosti izvora prostornih podataka s provedbenim pravilima i specifikacijama

uvjetima pristupa i korištenja izvora prostornih podataka i naknadama ako se primjenjuju

kvaliteti i valjanosti izvora prostornih podataka

subjektima NIPP-a odgovornima za upravljanje, uspostavu dijeljenja i odrţavanje izvora prostornih podataka

ograničenjima javnom pristupu i razlozima ograničenja.

Slika 10. Razvojna verzija Geoportala NIPP-a (URL 4)

Subjekti NIPP-a su obvezni preko geoportala NIPP-a unijeti i redovito odrţavati metapodatke za izvore prostornih podataka iz svoje nadleţnosti ili djelokruga. Metapodaci se izraĎuju sukladno provedbenim pravilima na način da omogućuju jednostavno pronalaţenje i upotrebu izvora prostornih podataka. Vode se i čuvaju u elektroničkom obliku u sustavu metapodataka koji je sastavni dio geoportala NIPP-a. Informacijski sustav metapodataka omogućava subjektima NIPP-a unošenje i aţuriranje metapodataka iz njihove nadleţnosti. Metapodaci za nove izvore prostornih podataka se osnivaju u trenutku stvaranja njegova izvora, a najkasnije jednu godinu nakon stupanja na snagu akta kojim se utvrĎuje novi izvor prostornih podataka.

27

3. Lokalne infrastrukture prostornih podataka

Infrastruktura prostornih podataka se uspostavlja na hijerarhijski različitim razinama. Jedna od njih je lokalna infrastruktura prostornih podataka koja upravlja podacima lokalnih upravnih jedinica (općina i gradova).

3.1. Posebnosti lokalne IPP

Prostorni podaci na lokalnoj razini su specifični. Prvo treba istaknuti da su najdetaljniji podaci o nekom prostoru, podaci „najkrupnijih mjerila“ što znači do razine detalja koji odgovara mjerilu do 1:5000. S obzirom da su najdetaljniji, time su i najskuplji podaci po pitanju njihovog prikupljanja, obrade i odrţavanja. Zahtijevaju vrlo česta aţuriranja jer se promjene u prostoru na lokalnoj razini naprije uočavaju.

Treba napomenuti da su podaci s lokalne razine IPP temeljni skup podataka za većinu hijerarhijski viših razina IPP.

Pojedine lokalne samouprave razvijaju LIPP prema svojim potrebama i trenutnom stanju, no svjetska iskustva pokazuju da su one učinkovitije ako (Blagonić, 2012):

implementiraju meĎunarodna najbolja iskustva, kao što su ISO norme i OGC standardi

koriste podatke s viših razina kao što su nacionalna IPP, regionalne baze podataka, baze podataka javne komunalne infrastrukture, pogonskih katastara, prometne infrastrukture te nacionalne topografske baze podataka

omogućuju spajanje sa susjednim upravama u stvarima kao što su regionalno planiranje, planovi korištenja zemljišta i master planovi razvoja.

Mnoga svjetska iskustva kod uspostave i izgradnje lokalnih IPP po pitanju problematike ukazuju na:

nezrelu institucionalnu ureĎenost odnosa izmeĎu korisnika i proizvoĎača podataka

nesklad u dostupnosti i kvaliteti referentnih prostornih podataka

nedosljedna politika u pristupu i korištenju referentnih prostornih podataka

slaba osvještenost i neznanje o dostupnosti i kvaliteti postojećih prostornih podataka

nedostatak dobre prakse u korištenju odgovarajućih tehnologija.

MeĎutim najveći prepoznati problemi u izgradnji lokalnih IPP-a su ograničavajući i nedostatan broj stručnog kadra, financijski izvori te nepostojanje kulture razmjene prostornih podataka (Blagonić, 2012).

28

Lokalna IPP je najbolje rješenje za razmjenu relevantnih prostornih podataka izmeĎu čimbenika IPP-a pri čemu je veoma bitno da svaki skup prostornih podataka odrţava nadleţni proizvoĎač prostornih podataka. To je temeljna ideja i nit vodilja svake pojedine lokalne IPP.

Lokalne samouprave postaju svjesne vaţnosti prostornih podataka u svom upravljanju. Prostorne podatke više ne shvaćaju kao dobro koje posjeduju već kao izvor koji treba ponuditi zajednici razvojem različitih usluga.

Tipični čimbenici u lokalnoj IPP su:

lokalna samouprava (gradska i općinska)

komunalne i javne tvrtke (upravitelji JKI, gradski prijevoz, upravljanje otpadom i dr.)

ured za katastar

drţavni uredi

ured za prostorno ureĎenje, urbanizam i zaštitu okoliša

privatne tvrtke

graĎani i udruge graĎana.

Od svih navedenih čimbenika LIPP-a posebna je uloga lokalne samouprave koja je istovremeno i pruţatelj i korisnik prostornih podataka. Lokalne samouprave odlučuju koji će se podaci staviti u upotrebu te kroz svoju prostornu politiku odreĎuju sadrţaj i veličinu tih skupova podataka.

3.2. INSPIRE smjernica i LIPP

U poglavlju 2.4. je dan kratak pregled INSPIRE smjernice kojoj je cilj osigurati usklaĎene prostorne podatke i pojednostavniti im pristup, pri čemu drţave članice moraju osigurati raspoloţivost, kvalitetu, usporedivost, potpunost i konzistentnost vlastitih prostornih podataka.

INSPIRE inicijativa, kao i američki GOS imaju za cilj rješavanje pet osnovnih prepreka za koje su autori identificirali da usporavaju ili koče razvoj zajednice (Blagonić, 2012):

praznine u skupovima prostornih podataka, uključujući i nedostatak podataka

nedostatak dokumentacije o prostornim podacima, uključujući metapodatke što ograničava njihovo ponovno korištenje

neusklaĎenost skupova prostornih podataka što ograničava kombiniranje podataka iz više izvora

29

nesklad geoinformacijskih sustava što oteţava pronalaţenje, pristup i ponovno korištenje prostornih podataka

prepreke pri dijeljenju i ponovnom korištenju podataka kao što su kulturološke, institucijske, financijske i pravne prepreke.

MeĎu temeljnim načelima INSPIRE-a pronalaze se i ona koja direktno naglašavaju ulogu i vaţnost lokalnih uprava. Tako se naglašava da se podaci moraju prikupljati i odrţavati na razini na kojoj je to najučinkovitije, a to je očigledno lokalna IPP koja je vezana uz najdetaljnije podatke. Potrebno je omogućiti razmjenu podataka meĎu različitim subjektima pri čemu se ističe da se detaljni podaci koriste u svrhu detaljnih istraţivanja.

INSPIRE ima konkretne učinke i na izgradnju LIPP-a. Lokalne samouprave u drţavama članicama EU su duţne u skladu s provedbenim pravilima harmonizirati i omogućiti pristup svojim prostornim podacima. OdreĎene su mreţne usluge koje drţave članice moraju omogućiti. Taj sustav mora zadovoljavati pristup metapodacima, bazi prostornih podataka i uslugama te biti dostupan svim tijelima javne uprave. Mreţne usluge koje su drţave članice duţne uspostaviti su usluge pretraţivanja, pregleda, preuzimanja, transformacije i pristupa prostornim podacima. Posebno je naglašeno da usluge pretraţivanja i usluge pregleda prostornih podataka moraju biti u potpunosti besplatne.

3.3. Razvoj LIPP-a

Izgradnja pojedinih lokalnih infrastruktura prostornih podataka se redovito razlikuje. Nekad uzrok jednostavno leţi u različitim potrebama za sadrţajem prostornih podataka ili njihovim formatima.

Smjernice razvoja LIPP moraju biti dobro definirane kako bi bile odrţive u uspostavljanju novih ili razvijanju postojećih LIPP. Smjernice se mogu podijeliti u pet grupa (Blagonić, 2012):

upravljanje razvojem LIPP

pristup podacima – korisnicima podataka omogućiti nesmetano pronalaţenje i pristup postojećim podacima i uslugama

kvaliteta podataka – korisnicima omogućiti lako utvrĎivanje kvalitete postojećih podataka i njihovu valjanost za svoje potrebe

meĎuoperabilnost – omogućiti pristup i razmjenu izvora podataka i uslugama u najkraćem vremenu i uz najmanje troškove

integrabilnost – izvori svih vrsta prostornih podataka moraju zadovoljiti zajedničke standarde kako bi ta integracija omogućila učinkovita i primjenjiva rješenja za korisnike.

Razvojem mreţnih usluga, Internet standarda i meĎuoperabilnih standarda za prostorne podatke omogućen je pregled prostornih podataka u web pregledniku.

30

Uloge e-vlada kreću od nacionalnih razina, no uspostavljaju se i na lokalnim razinama. Uloge e-vlada su bitne u razvoju IPP zbog prihvaćanja OGC specifikacija i standarda te specifikacija WWW Consortiuma u uspostavi i razvoju IPP-a.

MeĎuoperabilnost se zasniva na omogućavanju pristupa i razmjene izvora podataka i usluga u najkraćem vremenu i uz najmanje troškove. Konkretni koraci za usvajanje meĎuoperabilnosti mogu uključivati (Blagonić, 2012):

partnerski pristup izmeĎu privatnog i javnog sektora u osiguranju interoperabilnosti, tj. nesmetanog protoka podataka

odreĎivanje troškova uvoĎenja interoperabilnosti i načina njihove podjele

promocija usvajanja meĎuoperabilnosti kroz pilot projekte i druge studije u skladu s dobrom praksom naprednijih sustava

promocija razvoja meĎuoperabilnih standarda i web usluga u javnom i privatnom sektoru kako bi se podrţalo interoperabilno okruţenje.

Carrera i Ferreira (2007) predlaţu odrţiv smjer poboljšanja lokalne IPP koji će rezultirati višom razinom integriranosti prostornog planiranja i upravljanja prostorom. Smatraju da će pristup web uslugama za lokalnu upravu omogućiti s tehničkog gledišta jeftiniji i učinkovitiji način upravljanja i poslovanja. TakoĎer smatraju da pristup „iz sredine“ umjesto „od vrha“ ili „od dna“ donosi bitna poboljšanja za lokalnu IPP. Prema tome bi svaki odjel lokalne uprave odrţavao podatke iz svoje nadleţnosti što je platforma za razmjenu podataka unutar i izvan odjela. No, danas je većina GIS rješenja u lokalnim upravama povjerena stručnim konzultantima kojima se traţi jedno korporativno rješenje za cijeli grad te s razlogom postoji skepsa po pitanju učinkovitosti takvih rješenja.

Odrţivo rješenje za upravljanje i odrţavanje LIPP-a je jedino u pristupu putem web usluga. Kod takvih LIPP-a lokalna samouprava će profitirat dobivanjem kvalitetnih i detaljnih podataka, s manje ulaganja nego prije.

31

4. Zagrebačka infrastruktura prostornih podataka

Gradska uprava Grada Zagreba je 2009. godine prepoznala vaţnost razvoja lokalne razine IPP-a i u okviru rada Koordinacije za izradu Informacijskog sustava prostornog ureĎenja Grada Zagreba započela aktivnosti na uspostavi Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka. ZIPP je zamišljen kao IPP za administrativno područje Grada Zagreba te po svojim karakteristikama obuhvaća ţupanijsku, lokalnu i korporacijsku razinu IPP-a (Slika 11).

Slika 11. Odnos ZIPP-a, NIPP-a i INSPIRE-a

Cilj ZIPP-a je omogućiti brţi pristup podacima, razmjenu podataka, bolje korištenje podataka, uštedu sredstava i razvoj novih prostorno orijentiranih usluga.

Tijekom 2010. i 2011. godine pokrenute su različite aktivnosti s ciljem razvoja ZIPP-a; izrada studije o metapodacima, studije o razmjeni i distribuciji i studije o mreţnim uslugama ZIPP-a te organizacija sastanaka i radionica.

4.1. Organizacija ZIPP-a

ZIPP je skup subjekata, skupova podataka, mreţnih usluga, tehničkih rješenja i propisa koji imaju za cilj prikupljanje, voĎenje, korištenje, razmjenu i distribuciju prostornih podataka o administrativnom području Grada Zagreba. ZIPP je podskup Nacionalne infrastrukture prostornih podataka, a samim time i infrastrukture prostornih podataka Europske unije te se vodi u skladu s nacionalnim i EU normama i propisima.

Temeljni akt ZIPP-a je pravilnik o sadrţaju, načinu izrade i voĎenju Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka kojim se ureĎuju prava i obveze sudionika, mreţne usluge i druge aktivnosti sukladno NIPP-u i INSPIRE-u.

32

U poglavlju 2.5. Grad Zagreb je naveden kao registrirani subjekt nacionalne infrastrukture prostornih podataka sa sljedećim izvorima prostornih podataka:

Digitalni ortofoto Grada Zagreba

Topografska osnova Grada Zagreba

Postojeća i planirana namjena površina Grada Zagreba

Georeferencirani podaci Popisa stanovništva, kućanstava i stanova

Digitalna ortofoto podloga 2010 – usluga

Digitalni model reljefa – usluga

Digitalni model površine – usluga

Katastar vodova

Katastar zelenila

Subjekti ZIPP-a su:

gradski uredi, zavodi i sluţbe

trgovačka društva u vlasništvu ili suvlasništvu Grada Zagreba

gradske ustanove

Subjekti ZIPP-a su duţni izraditi i odrţavati aţurnim metapodatke o skupovima prostornih podataka i mreţnim uslugama iz svoje nadleţnosti. Aţuriranje metapodataka je potrebno provoditi najmanje jednom godišnje. Metapodaci se izraĎuju i odrţavanju na web stranici ZIPP-a u obliku Kataloga metapodataka.

Subjekti ZIPP-a su obvezni meĎusobno razmjenjivati prostorne podatke za potrebe obavljanja poslova iz svog djelokruga te imaju obvezu davanja svih podataka na besplatan uvid javnosti. Za potrebe uvida u podatke izraĎen je interoperabilni geoportal.

Za administrativne i tehničke poslove u izradi i voĎenju ZIPP-a nadleţan je Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada dok nadzor provodi koordinacijsko tijelo imenovano od strane gradonačelnika Grada Zagreba.

Web stranica ZIPP-a se razvijala tijekom 2010. godine kroz tri osnovne etape:

1) izrada dizajna i osnovnog informativnog sadrţaja stranice

2) izrada alata za unos i verifikaciju metapodataka ZIPP-a

3) izrada alata za pregled i pretraţivanje metapodataka

33

Prva etapa obuhvaća izradu informativnog sadrţaja o infrastrukturama prostornih podataka te zanimljive linkove.

Drugi stupanj razvoja web stranice ZIPP-a obuhvaća izradu alata za unos i verifikaciju metapodataka. Metapodaci su opis skupova prostornih podataka koji omogućuju pronalaţenje i ocjenu kvalitete podataka za odreĎene projekte. Zasad su u bazu podataka uneseni samo metapodaci o skupovima prostornih podataka iz nadleţnosti Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada, no trebali bi se unijeti metapodaci svih subjekata ZIPP-a.

Treća etapa je obuhvatila izradu kataloga metapodataka gdje je pretraţivanje moguće po više različitih kriterija. Metapodatkovni profil je usklaĎen s donesenim Provedbenim pravilima za metapodatke. Na slici 12 je prikazana naslovna stranica ZIPP-a.

Slika 12. Naslovna stranica ZIPP-a (URL 5)

34

4.2. Skupovi prostornih podataka i metapodaci u ZIPP-u

Subjekti ZIPP-a obuhvaćaju više gradskih ureda, zavoda i sluţbi, trgovačka društva s više podruţnica te veći broj javnih ustanova. Procjenjuje se da je dvadesetak subjekata izravno i svakodnevno povezano s korištenjem prostornih podataka u obavljanju različitih poslova kao što su strateško planiranje, poljoprivreda i šumarstvo, prostorno ureĎenje i gradnja, upravljanje imovinom i imovinsko-pravni odnosi, geodetsko-katastarski poslovi, upravljanje u hitnim situacijama, zaštita spomenika kulture i prirode, zaštita okoliša, vodoopskrba i odvodnja, plinoopskrba i odrţavanje javnih zelenih površina. Većina tih subjekata izraĎuje svoje skupove prostornih podataka koji su najčešće digitalizirani i voĎeni u obliku GIS ili CAD sustava. Najznačajniji skupovi podataka su sljedeći (Šiško i dr. 2011):

topografski i ortofoto podaci

3D model grada

katastar nekretnina

registar prostornih jedinica

katastar vodova

prostorni planovi

akti prostornog ureĎenja i gradnje (dozvole)

georeferencirani statistički podaci

podaci o korištenju zemljišta i zemljišnom pokrovu

pogonski katastri komunalnih poduzeća

geotehnički katastar

katastar javnih zelenih površina

zaštićena nepokretna kulturna dobra

zone komunalne naknade i komunalnih doprinosa

evidencija gradske imovine

Na web stranici ZIPP-a je javno dostupan katalog metapodataka koji se moţe pretraţivati prema više kriterija uključujući tematske kategorije prema INSPIRE-u. Tematske kategorije uključuju društvo, geo-znanstvene informacije, granice, planiranje/katastra, promet, slike/osnovne karte/zemljin pokrov, struktura i visine. Katalog se takoĎer moţe pretraţiti prema ključnoj riječi, prema organizaciji odgovornoj za pojedini izvor podataka, prema prostornoj pokrivenosti te vremenskom obuhvatu.

35

Uspostavom kataloga metapodataka (Slika 13) su stvoreni preduvjeti za učinkovito upravljanje prostornim podacima, od čega prvenstveno koristi imaju djelatnici gradske uprave, ali i graĎani. Koordiniranim prikupljanjem, odrţavanjem, aţuriranjem i korištenjem prostornih podataka ostvarit će se i značajne financijske uštede (Šiško i dr. 2011).

Slika 13. Katalog metapodataka ZIPP-a

4.3. Arhitektura sustava

ZIPP funkcionira kao višeslojni sustav predviĎen za rad web aplikacija. Sastoji se od pristupnog sloja (pristupne točke, filtriranje prometa), sloja web aplikacija, servisnog sloja (gotovi servisi nad odreĎenim skupom podataka dostupni web aplikacijama) i podatkovnog sloja (Slika 14).

Podatkovni sloj sadrţi izvore podataka. Primarno prostorni podaci kao što su katastarske čestice, adrese, ortofoto snimci i sl. te njihova grafika su smješteni u bazu prostornih podataka namijenjenu za pregled i korištenje podataka. Druga baza prostornih podataka se koristi za neposredno aţuriranje podataka, atributnih i grafičkih.

Arhitektura ZIPP-a opisuje centralnu lokaciju sustavu u APIS IT-u gdje se nalazi centralna GIS baza podataka i izgraĎuju potrebni servisi i mreţne usluge za široko korištenje podataka dostupnih iz centralne baze uz mogućnost uključivanja vanjskih podataka.

Dio infrastrukture su i tijela zagrebačke gradske uprave te članice Zagrebačkog holdinga. Moţe se identificirati nekoliko tipova lokacija s aspekta proizvodnje i dostupnosti GIS podataka te sudjelovanja u zajedničkoj infrastrukturi prostornih podataka (Cetl i dr, 2011).

36

Slika 14. Arhitektura ZIPP-a (Cetl, 2011)

Tip A – standardna lokacija

Tip A je trenutno najčešća situacija u većini gradskih ureda i članica Zagrebačkog holdinga čije su karakteristike:

korištenje desktop GIS ili CAD alata za unos, aţuriranje, analize i izvještaje za lokalne potrebe

podaci najčešće spremljeni u datotekama različitih formata, ponekad bez kvalitetno osmišljenog modela podataka, dok se na naprednijim lokacijama koriste GIS baze podataka

nema potreba, ljudskih resursa, financijskih resursa ili pak ambicija za razvoj OGC/ISO servisa za prikaz vlastitih podataka ili su isti razvijeni, ali ne i javno dostupni

razmjena podataka s drugim lokacijama isključivo u offline modu, vjerojatno uz prethodnu pripremu za korištenje

povremeno osvjeţavanje podataka na centralnoj lokaciji

korištenje zajedničkih mreţnih usluga.

37

Tip B – lokacija sa zahtjevnim centralnim aţuriranjem GIS podataka

Primjer ovakve lokacije su odsjeci Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, ali i drugi sustavi s potrebom odrţavanja podataka zahtjevne strukture i u višekorisničkom radu, s jedne ili više udaljenih lokacija (npr. Katastar zelenila). Karakteristike takve lokacije su:

podaci dobro strukturirani u skladu s kvalitetno osmišljenim modelom podataka i spremljeni u centralnoj GIS bazi podataka u APIS IT

korištenje desktop GIS alata za unos, aţuriranje, analize, izvještaje za lokalne potrebe i aţuriranje podataka u centralnoj bazi

podaci sluţe kao podloga (katastarski podaci) za izradu i pregled ostalih GIS slojeva

podaci se mogu koristiti direktno, tj. online u ovlaštenim Web aplikacijama i zajedničkim preglednicima

za korištenje podataka se koristi infrastruktura centralnog GIS sustava

korištenje zajedničkih, ali i specijaliziranih mreţnih usluga.

Tip C – lokacija s nezahtjevnim centralnim aţuriranjem GIS podataka

U perspektivi, primjer ovakvih lokacija su gradski uredi i ostali sustavi s potrebom odrţavanja podataka jednostavne strukture pomoću Web aplikacije, a njihove karakteristike su sljedeće:

podaci dobro strukturirani u skladu s kvalitetno osmišljenim modelom podataka i spremljeni u centralnoj GIS bazi podataka u APIS IT

korištenje Web GIS aplikacija, smještenih u okviru centralnog GIS sustava, za preglede, analize, izvještaje, izradu karata te aţuriranje podataka u centralnoj bazi

podaci se mogu koristiti direktno s centralne lokacije u ovlaštenim Web aplikacijama i zajedničkim preglednicima

za korištenje podataka se koristi infrastruktura centralnog GIS sustava

u pravilu nema potrebe ili ambicija za upotrebom lokalnih GIS alata.

Tip D – tehnološki napredna lokacija

Takav tip se odnosi na situaciju kad postoji izgraĎen vlastiti sustav za korištenje i odrţavanje prostornih podataka s razvijenim i javno dostupnim OGC/ISO servisima za prikaz podataka. Unutar ZIPP-a postoje pokušaji za izgradnjom ovakvih lokacija (Zrinjevac, Plinara), no nisu dio zajedničke infrastrukture. Karakteristike tih lokacija su:

38

podaci dobro strukturirani u skladu s kvalitetno osmišljenim modelom podataka i spremljeni u GIS bazi podataka ili datotekama

postojanje ambicija i vizija za razvoj i odrţavanje naprednog internog sustava s OGC/ISO servisima za korištenje lokalnih i eksternih podataka s adekvatno opremljenih lokacija

korištenje nekog GIS ili CAD alata za unos, aţuriranje, analize i izvještaje za lokalne potrebe

podaci se mogu koristiti direktno s lokacije.

39

5. Geoportali

Pruţanje brzih, kvalificiranih i ekonomičnih usluga kao preduvjet za današnje vrlo dinamične poslovne modele moţe se postići samo suradnjom zainteresiranih strana, što zapravo zahtijeva interoperabilnost infrastrukture. Interoperabilnost se moţe shvatiti kao sposobnost sporazumijevanja različitih aplikacija koje koriste različite jezike ili koncepte. Razvijeni su raznovrsni sustavi i softverske arhitekture s ciljem provedbe interoperabilnosti. MeĎu njima je najpopularnija usluţno-orijentirana arhitektura. U osnovi, usluţno-orijentirana arhitektura koristi dijeljenje metapodataka i standardiziranih web usluga kako bi se osigurala interoperabilnost.

Jedan od glavnih ciljeva konstituiranja IPP-a je smišljanje pristupnih alata do prostornih podataka koji bi omogućili interoperabilnost. U tu svrhu se izraĎuju geoportali koji sadrţe različite alate za pristup, pretraţivanje i vizualizaciju prostornih podataka.

Geoportali se intenzivno koriste za implementaciju IPP-a na različitim razinama. Pošto su geoportali vidljivi dio IPP-a i uspostavljaju poveznicu izmeĎu IPP-a i korisnika, oni se kontinuirano razvijaju i daju značaj IPP-u. Taj rastući značaj geoportala je doveo do povećane aktivnosti u području standarda, interoperabilnosti, vizualizacije prostornih podataka, usluga metapodataka, administrativne politike i prostornih baza podataka kako bi se IPP mogao učinkovitije koristiti.

Još uvijek ne postoji konkretna definicija geoportala, već razne definicije da je to web stranica, aplikacija ili pak sučelje. Jedna od definicija je da je geoportal web site koji osigurava jedinstvenu točku pristupa podacima i aplikacijama. OGC pak definira geoportal kao korisničko sučelje za prikupljanje online izvora prostornih podataka i usluga. Maguire i Longley (2005) definiraju geoportal kao World Wide Web sučelje koje organizira sadrţaj i usluge kao što su direktoriji podataka, pretraţivački alati, informacije o zajednici, izvori podataka, podaci i aplikacije.

Koliko postoji definicija IPP geoportala, toliko ima i teorija o ulozi geoportala u IPP-u. No, u literaturi se katalog uglavnom definira s glavnim zadatkom pronalaţenja prostornog sadrţaja.

5.1. Uloga geoportala

Geoportali su ključni elementi IPP-a jer su ulazna vrata do prostornog sadrţaja. Infrastrukture prostornih podataka su meĎuoperabilne infrastrukture, a implementiraju se koristeći geoportale (Blagonić, 2012).

Geoportali organiziraju sadrţaj i usluge kao što su katalozi, pretraţivački alati, informacije o lokalnoj samoupravi, podrške, podaci i aplikacije. Pruţaju mogućnost upita nad metapodacima relevantnih podataka i usluga te usmjeravaju izravno na online sadrţaj samih usluga.

Geoportali bi trebali biti usluţno orijentirani. To znači da web okruţenje mora biti koncipirano na način da dobavljač usluga oglašava pruţanje svojih usluga.

40

5.1.1. Klasifikacija geoportala

Ovisno o osnovnoj svrsi i ciljanoj grupi korisnika definira se vrsta geoportala.

Maguire i Longley dijele geoportale u dvije skupine:

kataloški geoportali

aplikacijski geoportali

Drugi autori dodaju još jednu vrstu geoportala, a to su korporacijski geoportali.

Kataloški geoportali su općenito geoportali koji sluţe za uspostavu infrastruktura prostornih podataka. Oni stvaraju i odrţavaju indekse ili kataloge metapodataka koji opisuju prirodu i lokaciju resursa u IPP. Vlasnici resursa, tj. pruţatelji usluga registriraju svoje usluge na portalu i opskrbljuju ga opisima metapodataka. Portal organizira te zapise o metapodacima u skladan katalog koji ima mogućnost pretraţivanja te je na raspolaganju korisnicima. Korisnici pak mogu kroz katalog traţiti usluge bilo kojeg registriranog pruţatelja usluga.

Osim općenitih alata za pretraţivanje kod kataloga geoportala, aplikacijski portali pruţaju više strukturiranih sučelja koja uključuju specifične alate i aplikacije ovisno o interesima korisnika. Aplikacijski portali omogućuju online, dinamičke Web prezentacijske usluge, tzv. Web Mapping za pregled i rad s podacima. Alati na geoportalima primjerice omogućuju traţenje ruta, preklapanje više slojeva podataka, izradu prikaza, sloţenije prostorne upite te označavanje odreĎenog interesnog područja.

Istaknuta značajka svih geoportala je katalog za objavljivanje i pristup metapodacima. Naprednije IPP počinju sadrţavati aplikacijske usluge.

Moderna druga generacija geoportala se razlikuje od prve generacije u najmanje dvije bitne stvari. Ponajprije, sada je moguće izravno pristupiti metapodacima koji opisuju uslugu i samim uslugama. TakoĎer usluge se mogu koristiti pomoću konvencionalnih desktop GIS aplikacija, kao i pomoću web preglednika.

5.2. Tehnologije i arhitektura sustava

Geoportali se temelje na Web tehnologiji i infrastrukturi. Mreţna komunikacijska infrastruktura izmeĎu korisnika i web servera koristi HTTP (HyperText Transfer Protocol) dok se Web uslugama pristupa putem web aplikacija koristeći XML (EXtensible Markup Language) koji se prenosi putem HTTP veza.

Web tehnologije omogućuju razmjenu i prezentaciju prostornih podataka izmeĎu posluţitelja i korisnika putem Web servera čime se uspostavlja geoinformacijski sustav na Webu (Blagonić, 2012).

Prednost Web tehnologija je u tome što osiguravaju:

globalnu infrastrukturu i skup standarda za razmjenu dokumenata

prezentacijski format za HTML

41

korisnička sučelja za pretraţivanje dokumenata

XML kao novi format za razmjenu podataka i njihove strukture

5.2.1. Mreţne usluge

Mreţne usluge su usluge putem kojih se mogu postaviti različiti upiti nad prostornim podacima koristeći Web tehnologije. Prema INSPIRE smjernici drţave članice su duţne uspostaviti i upravljati sljedećim mreţnim uslugama:

Usluge pretraţivanja koje omogućuju pretraţivanje baze prostornih podataka i usluga vezanih uz njih na temelju sadrţaja relevantnih metapodataka i prikazivanje sadrţaja

Usluge pregleda podataka koje omogućuju prikaz različitih pogleda, povećanje/smanjenje detaljnosti prikaza, pomicanje po prikazu, preklapanje skupova prostornih podataka

Usluge preuzimanja podataka koje omogućuju prijenos i kopiranje cijelih ili dijelova skupova prostornih podataka

Usluge transformacije prostornih podataka radi postizanja meĎuoperabilnosti

Usluge pristupa prostornim podacima koje omogućuju izravan pristup i dohvat podataka i usluga.

Tehničkim smjernicama INSPIRE definira uspostavu pojedinih mreţnih servisa. Jedan od temeljnih dokumenata u pogledu tehničke realizacije je Arhitektura mreţnih servisa iz 2008. godine kojim je SOAP odreĎen osnovnim komunikacijskim protokolom i tehnologijom povezivanja. SOAP (Simple Object Access Protocol) je komunikacijski protokol razvijen kako bi se omogućila jednostavna komunikacija tekstualnim sadrţajem u informacijskom sustavu podataka preko HTTP protokola. Protokol se temelji na XML-u, a nije ovisan o programskom jeziku, platformi te je jednostavno proširiv.

SOAP protokol omogućuje komunikaciju izmeĎu aplikacija koje rade na različitim operacijskim sustavima i različitim tehnologijama. Jedini preduvjet je da u komunikaciji mogu koristiti HTTP protokol.

INSPIRE mora korisniku omogućiti pristup, pregled i korištenje podataka pod odreĎenim uvjetima. Povezivanje servisa za pohranu, pronalaţenje, pogled, preuzimanje, prijenos i pozivanje obavlja se po SOAP protokolu na način da omogući aţuriranje i homogenost podataka te jednostavan pristup.

42

5.2.2. OGC

OpenGIS Consortium je razvio nekoliko specifikacija za mreţne usluge koje podrţavaju meĎuoperabilnost izmeĎu usluga i klijenata različitih proizvoĎača.

OGC Catalogue Service

OGC Catalogue Service usluga definira opća sučelja za pretraţivanje, pregled i provedbu upita nad metapodacima, uslugama i ostalim izvorima informacija. Sučelja omogućuju korisniku ili aplikaciji pretraţivanje informacija u distribucijskom okruţenju (Cetl i dr., 2011).

OGC je razvio apstraktni model kataloga metapodataka General Catalogue Model koji je primjenjiv u različitim okruţenjima te sadrţi dva modela. Catalogue Abstract Information Model definira minimalni skup upitnih atributa za pretraţivanje kao i minimalni skup elemenata koji se vraćaju na postavljeni upit. Osnovni skup se bazira na sintaksi Dublin Core Metadata, a moguća je i implementacija drugih modela poput ISO 19115 Metadata. General Catalogue Interface Model definira sučelja za podršku pristupu, odrţavanju, organizaciji i pretraţivanju prostornih podataka.

Web Map Service

Dokument Web Map Service Interface je OGC izradio 2004. godine, a 2005. godine je objavljen kao meĎunarodna norma ISO 19128 Geographic information – Web map server interface. U Hrvatskoj je 2008. godine norma prihvaćena pod nazivom HRN EN ISO 19128 Geoinformacije – Sučelje web – posluţitelja za prikaz karata.

Norma definira ponašanje servisa koji u dinamičkom okruţenju proizvodi prostorne karte iz geoinformacija, operacije za prikaz opisa karata, same karte i razne upite o elementima prikazanim na kartama. Cilj norme je uspostava osnovnih ili standardnih vrijednosti i pravila prikazivanja geoinformacija na kartama, preko definiranih slojeva, stilova i upita, koji bi trebali biti zajednički različitim bazama dostupnima preko Interneta. Norma je namijenjena da se sve ili većina postojećih karata objavljenih na internetu mogu standardizirati te meĎusobno preklapati i usporeĎivati.

Web Coverage Sevice

OGC Web Coverage Sevice Interface Standard definira sučelje za pristup „pokrovu“, odnosno objektima ili snimkama prostorne površine. WCS proširuje mogućnosti WMS-a i omogućava postavljanje upita i dohvat pokrova. Dok WMS nudi samo statičku kartu kao sliku u Web pregledniku, WCS omogućuje dostup izvornim podacima.

Web Feature Service

Web Feature Service, takoĎer razvijen od strane OGC-a je 2010. godine prihvaćen kao meĎunarodna norma ISO 19142 Geographic information – Web Feature Service.

43

WFS definira sučelja web posluţitelja koji omogućuju pronalaţenje, postavljanje upita i transformaciju prostornih podataka kodiranih u GML-u koristeći HTTP kao distribuiranu računalnu platformu. Dok WMS kao rezultat svakog upita posluţuje rastersku sliku traţenog područja, WFS omogućuje dohvaćanje „izvornog koda“ karte. Dohvaćeni podaci su najčešće u obliku vektorskih podataka, tj. geometrije s pripadajućim atributima što omogućuje izvoĎenje puno bogatijih analiza u daljnjem radu kao što su izmjena stila vizualizacije prostornih podataka, kombiniranje s drugim prostornim podacima ili njihovo preuzimanje na računalo.

5.2.3. Arhitektura sustava

Za izgradnju i implementaciju geoportala koriste se distribuirane baze podataka u kojim su prostorni podaci fizički rašireni i smješteni na više računala unutar računalne mreţe. U takvoj arhitekturi sustava korisnik će moći pristupiti svim bazama ili više njih, a da pritom ima dojam da pristupa jednoj centraliziranoj bazi podataka (Blagonić, 2012).

Takvu arhitekturu čine tri komponente: prezentacijski sloj, aplikacijska logika i podatkovni sloj.

Prezentacijski sloj predstavljaju korisnici. Tipični web korisnik je web preglednik koji koristi HTML za prikaz podataka i dobivanje rezultata analiza i upita nad prostornim podacima.

Razinu prezentacijske logike čini posredničko sučelje izmeĎu korisnikove aplikacije i posluţitelja baze podataka.

Podatkovni sloj je sustav za upravljanje bazom podataka s pripadajućim posluţiteljem. Sustav za upravljanje bazom podataka moţe biti relacijski, objektno-relacijski ili objektno-orijentirani, koji pohranjuju prostorne i opisne podatke u više oblika zapisa. Posluţitelj baze sakuplja podatke i posluţuje sve klijente u sustavu prema njihovom upitu. Takvi posluţitelji uglavnom funkcioniraju na SQL standardima.

Zaključno, troslojnu arhitekturu sustava s logičke perspektive čine korisnici na prezentacijskom sloju, posluţitelj na razini aplikacijske logike te sami podaci pohranjeni na posluţitelju baze podataka (Blagonić, 2012). Fizička implementacija tog sustava moţe pak funkcionirati kao dvoslojna tako da je jedan sloj prezentacijski te ga čine računala klijenata, a drugi aplikacijska logika i podaci zajedno na računalu posluţitelja.

OGC je definirao arhitekturu sustava geoportala kako bi uvoĎenje i implementacija bilo olakšano i brţe. Navedene su četiri klase usluga koje su potrebne za implementaciju geoportala što je prikazano i na slici:

Usluge portala- osigurava jedinstvenu točku pristupa geoinformacijama na portalu te omogućuje upravljanje i odrţavanje portala.

Kataloške usluge- koriste se za lociranje geoprostornih usluga i informacija i osiguravanje informacija servisa koje korisnik pronaĎe.

44

Prezentacijske usluge- koriste se za obradu geoinformacija i pripremu za njihov prikaz.

Podatkovne usluge- koriste se za osiguravanje prostornih podataka i obradu podataka.

Slika 15. Arhitektura sustava geoportala (OGC, 2004)

45

6. Kriteriji za usporedbu

Središnja točka infrastrukture prostornih podataka na bilo kojoj razini pa tako i na lokalnoj je geoportal. Njegov glavni zadatak je omogućiti korisniku pronalaţenje i pregled prostornog sadrţaja.

Tema diplomskog rada je Zagrebačka infrastruktura prostornih podataka čiji geoportal omogućuje pristup raznovrsnim prostornim podacima. Upravo je taj geoportal okosnica istraţivanja koje se provelo u sklopu rada. Istraţivanjem komponenti samog geoportala Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka te njihovom usporedbom s komponentama geoportala nekih europskih metropola došlo se do zaključka o specifičnostima geoportala, ali i o eventualnim prednostima i manama.

Preduvjet za kvalitetnu i uspješnu usporedbu ZG geoportala s drugim geoportalima je definiranje potrebnih kriterija. Radi lakšeg provoĎenja usporedbe i analize kriterije je bilo potrebno podijeliti u skupine.

6.1. Organizacija

Istraţivanje je započelo prikupljanjem općih informacija o pojedinom geoportalu. To meĎu ostalim uključuje osnovne podatke o jedinici lokalne samouprave, URL adresu samog geoportala te sluţbeni naziv geoportala.

Zatim slijede podaci o nadleţnoj instituciji koja je uvela ili odrţava geoportal pri čemu se moţe raditi o lokalnoj samoupravi ili o nekoj javnoj ustanovi ili tvrtci.

Vrlo vaţan element su subjekti uključeni u LIPP kao proizvoĎači ili pak korisnici podataka. Subjektom se smatraju osim lokalne samouprave sve institucije i tijela uprave, javne i privatne tvrtke, komunalne tvrtke, poduzetnici te ostali koji su sluţbeno uključeni bilo prikupljanjem i odrţavanjem prostornih podataka bilo samim korištenjem podataka u rad LIPP-a, a time samog geoportala.

6.2. Dizajn

Pod skupinom podrazumijevamo kriterije dostupnosti geoportala i funkcionalnosti njegova sučelja.

U prvom redu se istraţila razina vidljivosti, odnosno sposobnost jednostavnog pronalaska geoportala na internetu. Pritom je bilo potrebno proučiti da li je geoportal dostupan putem sluţbenih stranica lokalne samouprave te da li se moţe jednostavno pronaći pomoću internetskog pretraţivača.

Sljedeći vaţan element po pitanju dostupnosti geoportala je stupanj pristupačnosti. Pod time se podrazumijeva preglednost sučelja i mogućnost jednostavnog i lakog snalaţenja korisnika, tj. lako shvaćanje sadrţaja. Zatim se proučila dostupnost sučelja na stranom jeziku te postojanje uputa i funkcije pomoći što bi korisnicima olakšalo pristup ţeljenim informacijama. Istraţila se i eventualna mogućnost interakcije s korisnicima putem geoportala.

46

Funkcionalnost sučelja je parametar koji donosi kvalitetu uporabe usluga na geoportalu. Pritom razlikujemo osnovne i sloţenije funkcije geoportala. Pod osnovnim funkcijama se smatraju pregled podataka, navigacija, poloţajni preklop svih dostupnih slojeva prostornih podataka i pregled informacija u legendi. Sloţenije funkcije su pretraţivanje podataka, sloţeniji sql ili prostorni upiti i neposredna veza s metapodacima (Blagonić, 2012). Istraţen je stupanj funkcionalnosti sučelja svakog pojedinog geoportala.

6.3. Podaci

Ova skupina se odnosi na slojeve podataka koji se mogu pregledati putem geoportala te eventualnu dostupnost metapodataka. Ukoliko metapodaci postoje, utvrĎivalo se jesu li kataloški pretraţivi te jesu li normizirani, primjerice prema ISO 19115 ili INSPIRE specifikacijama.

6.4. Tehnologija

Istraţio se softver korišten prilikom izrade pojedinog geoportala te se pokušalo utvrditi da li je on slobodan ili pak komercijalan.

Na geoportalu su dostupni odreĎeni servisi koji omogućuju pretraţivanje, pregled, preuzimanje, transformaciju i pristup prostornim podacima. Istraţilo se da li su mreţne usluge bazirane na odreĎenim normama ili standardima.

47

7. Usporedba geoportala

Zagrebačka infrastruktura prostornih podataka je IPP za administrativno područje Grada Zagreba i implementira se putem ZG Geoportala. Geoportal je bio okosnica istraţivanja u sklopu kojeg se usporedio s geoportalima Beča i Praga. Cilj usporedbe je bio odrediti eventualne nedostatke geoportala.

7.1. ZG Geoportal

Organizacija

Grad Zagreb je glavni i ujedno najveći grad Republike Hrvatske s površinom od 641,355 km2 i 790.017 stanovnika (2011.). Grad Zagreb je političko, ekonomsko i kulturno sjedište Hrvatske. Status Grada Zagreba je reguliran Zakonom o Gradu Zagrebu.

Tijela Grada Zagreba su Gradska skupština i gradonačelnik kao izvršno tijelo. Za obavljanje poslova iz djelokruga Grada Zagreba ustrojena su sljedeća upravna tijela (URL 6):

Stručna sluţba gradonačelnika

Ured gradonačelnika

Ured za programe i projekte Europske unije

Ured za javnu nabavu

Gradski kontrolni ured

Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada

Gradski ured za opću upravu

Gradski ured za financije

Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvo

Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i odrţivi razvoj

Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport

Gradski ured za zdravstvo

Gradski ured za branitelje

Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom

Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo

48

Gradski ured za prostorno ureĎenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet

Gradski ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada

Gradski ured za katastar i geodetske poslove

Ured za upravljanje u hitnim situacijama

Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode

Sluţba za mjesnu samoupravu

Stručna sluţba Gradske skupštine Grada Zagreba

Preko sluţbenih stranica Grada Zagreba izravno se moţe pristupiti Karti Grada Zagreba, odnosno ZG Geoportalu (URL 7).

Slika 16. Naslovna stranica ZG Geoportala (URL 7)

49

Za administrativne i tehničke poslove u izradi i voĎenju ZIPP-a, a time i ZG Geoportala (Slika 16) nadleţan je Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada dok je sam geoportal izradila tvrtka APIS IT d.o.o.

Veliki značaj imaju subjekti koji kao proizvoĎači ili korisnici podataka sudjeluju u radu ZG Geoportala:

Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada

APIS IT d.o.o.

Koordinacija za izradu Informacijskog sustava prostornog ureĎenja Grada Zagreba

Gradski ured za katastar i geodetske poslove

Gradski ured za prostorno ureĎenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet

Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport

Gradski ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada

Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo

Ured za upravljanje u hitnim situacijama

Zavod za prostorno ureĎenje Grada Zagreba

Gradska plinara Zagreb d.o.o.

Zagrebački holding d.o.o. – podruţnica Gradska groblja

Zagrebački holding d.o.o. – podruţnica Vodoopskrba i odvodnja

Zagrebački holding d.o.o. – podruţnica Zagrebački digitalni grad

Zagrebački holding d.o.o. – podruţnica Zagrebački električni tramvaj

Dizajn

Na sluţbenim stranicama Grada Zagreba nalazi se poveznica na ZG Geoportal tako da ga korisnici mogu vrlo jednostavno pronaći. No, nedostatak je što ne postoji prijevod na strani jezik.

Sučelje geoportala je veoma dobro i pregledno organizirano što omogućuje laku uporabu od strane korisnika. Pošto je geoportal organiziran na principu tematskih karata, korisnik moţe izabrati temu koja ga zanima te pristupiti karti. U pregledniku karte (Slika 17) na lijevoj strani sučelja se nalaze izbornik tematskih karata, alat za upravljanje podlogama, alat za upravljanje odabranim slojevima te katalog slojeva podataka koje je moguće odabrati. U gornjem dijelu preglednika se nalazi alat za

50

brzu pretragu pomoću kojeg se mogu pretraţivati adrese, katastarske čestice, naselja, planovi i mjesni odbori te gumb za prijavu registriranih korisnika i alatna traka. Na samoj karti se nalaze alati za navigaciju, a u donjem dijelu postoji izbornik mjerila i projekcija, prikaz trenutnih koordinata kursora miša, umanjeni pregled karte koji sluţi za brţe pozicioniranje i kontakt. Prema navedenome slijedi da se korisnik bez odreĎenog predznanja moţe vrlo jednostavno snaći na ZG Geoportalu te pronaći i pregledati ţeljene podatke.

Slika 17. Glavni preglednik ZG Geoportala (URL 7)

Za odreĎene slojeve podataka se mogu dohvatiti detaljnije informacije o ţeljenom objektu na karti korištenjem alata „Info“ iz alatne trake. Moţe se pristupiti i informacijama o odreĎenom sloju gdje se meĎu ostalim nalaze poveznice, metapodaci, WMS servis ili legenda. Zanimljivi su i alati za crtanje poligona, linija i točki te alati za mjerenje površine i udaljenosti te dohvaćanje koordinata.

TakoĎer postoje upute o načinu korištenja pojedinih alata geoportala.

Što se tiče interakcije s graĎanima, na samom geoportalu ne postoje alati putem kojih bi korisnici mogli izravno komunicirati s djelatnicima Grada Zagreba. No, preko sluţbene stranice Grada Zagreba se moţe pristupiti aplikaciji Moj Zagreb (Slika 18) gdje se mogu prijaviti, pregledati ili komentirati komunalne nepravilnosti poput divljih odlagališta otpada ili rupa na cesti. Upisom adrese pristupa se karti na kojoj se mogu pregledati i komentirati svi do sada prijavljeni problemi. Ujedno korisnik moţe jednostavno prijaviti uočeni problem i priloţiti fotografiju.

51

Slika 18. Aplikacija Moj Zagreb (URL 8)

Trenutno je aplikacija dostupna putem sluţbene stranice Grada Zagreba, no vjerojatno bi bilo korisnije kada bi bila implementirana u ZG Geoportal. Time bi porastao stupanj korištenja i sama popularnost geoportala. No, planira se razvoj ZG Geoportala u smjeru interakcije s korisnicima.

Podaci

ZG Geoportal je izraĎen na principu tematskih karata, putem kojih korisnik moţe brţe i jednostavnije pristupiti ţeljenom sadrţaju. Dostupne su sljedeće tematske karte:

Glavni preglednik

Glavni preglednik je tematska karta koja objedinjuje sve slojeve podataka.

Prostorni planovi

Ta tematska karta obuhvaća slojeve vezane uz prostorno planiranje. Pripadni slojevi su Generalni urbanistički plan Zagreb (8/2009) i Sesvete (1/2009), topografska osnova, prostorni plan Grada Zagreba, Detaljniji planovi te Prostorne jedinice.

Označavanje kućnih brojeva, ulica i trgova

Ova tematska karta objedinjuje slojeve prostornih jedinica: gradske četvrti, nazivi ulica, naselja, kućni brojevi, mjesni odbori i područje označavanja u staroj gradskoj jezgri. TakoĎer je moguće preuzeti i PDF dokumente s pločicama kućnih brojeva.

Usluge za graĎane

Navedena tematska karta prikazuje slojeve koje graĎani mogu koristiti za pregled svakodnevnih informacija. Obuhvaćeni su sljedeći slojevi: gradske četvrti, mjesni odbori, nazivi ulica, kućni brojevi, vrtići, osnovne škole, igralište, travnjaci, klizišta, povijesne graĎevine, odlagališta otpada te dimnjačarska područja.

52

Strategijsko planiranje

Ova tematska karta prikazuje slojeve podataka koji se koriste u planiranju razvoja grada: topografska osnova, korištenje zemljišta, stanovništvo, kućanstva i stanovi 2011., osnovna karta, prostorne jedinice te arhiva DOF-a. Planira se nadopuna s podacima o strateškim gradskim projektima.

Dopunska karta je Interaktivni pregled šuma Grada Zagreba koja je izraĎena u drugom programskom okruţenju te je na ZG Geoportalu dostupna poveznica.

Za odreĎene skupine podataka su dostupni metapodaci, no nisu normirani. U katalogu metapodataka na stranici ZIPP-a se nalaze sljedeći podaci:

Arhivska tehnička dokumentacija iz područja strategijskog planiranja, prostornog planiranja i urbanizma

Digitalni model površina 1:5000

Digitalni model reljefa 1:5000

Digitalni ortofoto 1998

Digitalni ortofoto 1998 – 25

Digitalni ortofoto 2003

Digitalni ortofoto 2005

Digitalni ortofoto 2006

Digitalni ortofoto 2006 – Grad Zagreb, pregledna karta

Digitalni ortofoto 2006 – PP Medvednica, pregledna karta

Digitalni ortofoto 2006 – Sesvete, pregledna karta

Digitalni ortofoto 2007

Digitalni ortofoto 2008

Digitalni ortofoto 2012

Georeferencirani podaci popisa stanovništva Grada Zagreba 2001.

Georeferencirani podaci popisa stanovništva 2011.

GIS baza podataka stvarnog korištenja zemljišta

GIS baza topografskih podataka

Kartografska osnova Razvojne strategije Grada Zagreba

Planirana namjena prostora Grada Zagreba.

53

Tehnologija

Na ZG Geoportalu postoji servis za graĎane i servis za gradske sluţbenike. Javnim korisnicima je omogućen WMS servis za pregled karata (usklaĎen s INSPIRE View servisom), servis za pretraţivanje javnih skupova prostornih podataka (usklaĎen s INSPIRE metapodatkovnim profilom) i servis za preuzimanje skupa prostornih podataka iz prostornog planiranja.

IT arhitektura uključuje sljedeće slojeve (INFO br.19):

sloj web aplikacija (Windows Server 2008/IIS 7.5, serverski dio aplikacija – C#, klijentski dio – AJAX, OpenLayers, ExtJS 4)

GIS meĎusloj ESRI ArcGIS Server 10 (Windows Server 2008/IIS 7.5, ESRI ArcGIS Server 10.0 SP2, OGC/ISO podrška)

sloj baze podataka (virtualni clusteri IBM AIX 6.1, ESRI Geodatabase – ESRI ArcSDE 9.3.1 SP1/Oracle 11.2.0.2, STGeometry)

geoportal (INSPIRE servisi – Discovery, View, unaprijed konfigurirane tematske karte).

Standardizirani WMS servisi su korišteni samo kod sljedećih slojeva podataka:

Digitalni ortofoto 2012

Digitalni model reljefa

Digitalni model površina

Generalni urbanistički plan za Zagreb i Sesvete

U Studiji o mreţnim uslugama ZIPP-a (Cetl i dr., 2011) dana je smjernica o korištenju odgovarajućih normi i standarda. Tako je predviĎeno korištenje OGC Catalogue Service standarda za uslugu pronalaţenja skupova prostornih podataka. Za uslugu pregleda prostornih podataka definirano je korištenje norme HRN EN ISO 19128 Geoinformacije – Sučelje web-posluţitelja za prikaz karata čime se osigurava interoperabilnost sa svim vanjskim sustavima koji imaju podatke dostupne za dohvaćanje putem WMS servisa. Za uslugu preuzimanja podataka je preporučeno koristiti normu HRV EN ISO 19142 Geoinformacije – Web usluga za objekte. Cilj smjernice je osigurati interoperabilnost geoportala te je stoga potrebno osigurati mreţne usluge putem navedenih standardiziranih servisa. No, dosad su samo četiri skupine prostornih podataka na ZG Geoportalu dostupne putem WMS servisa te je nuţno uspostaviti preporučene OGC servise.

54

7.2. Geoportal Beča

Organizacija

Grad Beč je glavni i najveći grad Republike Austrije. Površina grada Beča iznosi 414,90 km2 i u njemu ţivi 1.698.822 stanovnika (2010.). Beč je političko, gospodarsko i umjetničko središte Austrije. Sjedište je nekoliko meĎunarodnih organizacija: OPEC-a, IAEA-e i UNIDO-a. Beč ima vlastiti statut, no ujedno je i jedna od saveznih zemalja Austrije. Zato ima dvojni parlament i dvojnu vladu. Gradska sluţba (magistrati) je upravni i izvršni organ grada. U Beču trenutno djeluje osam radnih grupa koje obuhvaćaju 70 magistratskih odjela te razna poduzeća, Upravu magistrata, kontrolnu sluţbu i 19 magistratskih okruţnih sluţbi.

Geoportal grada Beča se nalazi u sklopu sluţbene stranice grada Beča (URL 9) te se naziva Plan grada (njem. Stadtplan). Sadrţajem stranice na njemačkom i engleskom jeziku koordinira uredništvo wien.at koje posluje pri Sluţbi za tisak i informacije Grada Beča (MA 53) dok sadrţajem stranice na turskom jeziku te kombinaciji bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika koordinira Ured za odnose s javnošću Odjela za integracije i raznolikosti (MA 17).

Svi koji sudjeluju u izradi i odrţavanju podataka se nalaze na popisu subjekata (URL 10). Većina subjekata su pojedini magistrati.

Dizajn

Geoportal grada Beča je lako dostupan pošto je implementiran u sluţbenu stranicu grada (URL 9). Cjelokupni sadrţaj geoportala je dostupan na izvornom njemačkom jeziku, a tematska karta „Plan grada“ je dostupna na stranim jezicima uključujući engleski, turski te kombinaciju bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika. Time je omogućen pristup osnovnom sadrţaju poput prometa i javnih ustanova širokom krugu korisnika. S ciljem lakšeg snalaţenja korisniku se nudi funkcija pomoći.

Slika 19. Plan grada (URL 11 )

55

Geoportal je organiziran na principu tematskih karata. Zavisno o potrebama, korisnik moţe birati izmeĎu Plana grada, Kulture, Zaštite okoliša i Plana razvoja. Odabirom odreĎene teme, otvara se sučelje karte i ponuĎeni slojevi podataka. Većina slojeva je predstavljena i slikovnim simbolom što uvelike olakšava snalaţenje, pogotovo u slučaju ne razumijevanja njemačkog jezika.

Sučelje je dobro organizirano tako da se korisnik moţe lako i brzo snaći. U gornjem dijelu sučelja postoji izbornik teme, dok se s lijeve strane nalaze alat za pretraţivanje i katalog slojeva podataka. Na samoj karti se nalaze alati za navigaciju, info alat, alati za mjerenje, izbornik podloge, mjerilo te umanjeni pregled karte. Alatima za mjerenje je moguće izmjeriti udaljenost ili površinu te dohvatiti koordinate. Slika 19 prikazuje tematsku kartu Plan grada.

Putem sluţbene stranice grada Beča graĎani mogu predati svoje zahtjeve, prijedloge ili primjedbe na upravu grada, no nedostaje interaktivna karta.

Podaci

Geoportal grada Beča je organiziran na temelju tematskih karata, a to su Plan grada, Kultura, Zaštita okoliša te Plan razvoja. Svaka tematska karta obuhvaća odreĎeni broj pripadnih slojeva podataka koji su prikazani u tablici 3.

Plan grada Kultura Zaštita okoliša Plan razvoja

promet arhitektura zaštićena područja i objekti

podjela na zone

kultura i slobodno vrijeme

umjetnine na javnom prostoru

ţivotinje, biljke i njihova staništa

svjetska baština

javne ustanove urbana arheologija registar stabala (parkovi i vrtovi)

projekti urbanog razvoja

komunikacija i privreda

povijesne karte korištenje krovova promet

obrazovanje gradska povijest odrţivi razvoj obrazovanje

zdravlje i društvo javni prijevoz čisti grad očuvanje

čisti grad zrak i klima

ekološke ceste

podaci o zemljištu

Tablica 3. Slojevi podataka dostupni putem Plana grada Beča

Uz četiri navedene tematske karte postoji i peti izbornik Podaci i korištenje – WiennaGIS gdje pod izbornikom Web – aplikacije moţemo pronaći ostale aplikacije poput GraĎevinsko zemljište, Informacije o mostovima Beča i Preglednik geopodataka.

Razvoj metapodataka se odvija kroz suradnju Radne skupine za metapodatke i OGD Austrija u skladu s INSPIRE direktivom. Metapodaci se baziraju na normi ON/EN/ISO 19115:2003. Pristupom Katalogu podataka (URL 12) i odabirom odreĎenog sloja podataka dobije se uvid u detaljne informacije o svakom sloju podataka.

56

Tehnologija

U skladu s INSPIRE direktivom Grad Beč pruţa mreţne usluge identifikacije, pregleda i preuzimanja podataka koje se temelje na OpenGeospatial Consortium (OGC) specifikacijama:

WMTS (OGC – standard WMTS 1.0.0)

WMS (OGC – standard WMS 1.1.1)

WMS (OGC – standard WMS 1.3.0 sa SLD podrškom)

WFS (OGC – standard WFS 1.1.0)

Preko kataloga podataka (URL 12) moţe se identificirati 227 slojeva podataka. Moguće ih je pretraţiti prema ključnoj riječi, kategoriji i formatu. U osnovnoj tablici se nalaze podaci o odgovornoj strani za pojedini sloj podataka, mjesto gdje se nalaze podaci, datum kad su podaci objavljeni, datum kad su posljednji put promijenjeni te format podataka. Odabirom odreĎenog sloja podataka pristupa se dodatnim informacijama o metapodacima te postoji mogućnost preuzimanja u ţeljenom formatu.

Od 227 slojeva podataka 109 je dostupno u standardiziranom WFS formatu, 119 u WMS formatu te 5 slojeva u WMTS formatu.

57

7.3. Geoportal Praga

Organizacija

Grad Prag je glavni i najveći grad Češke te njeno kulturno i gospodarsko središte. Površina Praga iznosi 496 km2, a u njemu ţivi 1.251.072 stanovnika (2010). Gradom upravlja Gradska skupština dok je izvršno tijelo Gradsko vijeće. Ostale institucije grada su Gradska vijećnica te posebna tijela grada Praga.

Zavod za planiranje i razvoj grada (IPR Praha) pri Odjelu prostornih informacija je zaduţen za geoportal Praga (URL 14). Tvrtka T-MAPY je izraĎivač geoportala.

Istraţivanjem nije bilo moguće pronaći podatke o subjektima uključenim u rad geoportala.

Dizajn

Geoportal grada Praga je lako dostupan putem sluţbene stranice grada (URL 13) na kojoj se nalazi poveznica. TakoĎer se moţe lako pronaći upisom ključnih riječi u internetski pretraţivač. Geoportalu se moţe pristupiti na češkom ili engleskom jeziku što ga čini pristupačnim korisnicima.

Slika 20. Početna stranica geoportala grada Praga (URL 14)

Preko početne stranice geoportala moţemo pristupiti glavnoj online karti ili u padajućem izborniku odabrati neku od ponuĎenih tematskih karata. Većina podataka tematskih karata je dostupna za pregled putem online karte, no ističe se Atlas okoliša. To je skup aplikacija s dostupnim informacijama o stanju i zaštiti okoliša u Pragu. Moguće je pregledati sljedeće karte:

Ispušni plinovi

Emisije iz stacionarnih izvora

Karta buke

58

Onečišćivači zraka u referentnim točkama

Karta onečišćivača zraka

Gospodarenje otpadom

Zaštita prirode i krajolika

Kategorije zemljišta

Kvaliteta vode u površinskim vodotocima

Klimatska karta

Opasnost od radona

Aplikacija Atlas okoliša sluţi za pregledavanje podataka o okoliša. Konkretno, na slici 21 je prikaz karte Gospodarenje otpadom.

Slika 21. Prikaz aplikacije Atlas okoliša (URL 15)

Još jedna korisna i zanimljiva aplikacija dostupna na geoportalu Praga je Georeport (Slika 22). Cilj Georeporta je pruţiti korisniku informacije o objektima koji se nalaze na odabranom području. Potrebno je definirati područje upisom adrese ili parcele ili pak crtajući po karti te potom odabrati ţeljene teme. IzmeĎu ostalog se mogu dobiti informacije o komunalnoj infrastrukturi, prijevozu, geologiji, poljoprivrednom zemljištu, prostornom planiranju te kvaliteti okoliša. Moţe se reći da je aplikacija nezamjenjiv alat prilikom planiranja izgradnje te kupnje i prodaje nekretnina.

59

Slika 22. Prikaz aplikacije Georeport (URL 16)

Putem online karte (Slika 23) je moguće pregledati različite slojeve podataka. Iznad same karte se nalazi alat za pretraţivanje, putem adrese ili parcele, poveznice za Georeport, E-shop i ostale aplikacije te izbornik slojeva podataka. Slojevi podataka su i slikovno prikazani što omogućuje lakše snalaţenje korisnika. Na samoj karti se nalazi alat za navigaciju, izbornik podloge, mjerilo te alat za ispis karte u pdf. Sa strane se nalaze poveznice na aplikacije koje sadrţe odabrani sloj podataka i legenda.

Slika 23. Glavna online karta geoportala grada Praga (URL 17)

60

Podaci

Prethodno je rečeno da se na geoportalu Praga nalaze različite tematske karte i jedna glavna online karta. U tablici 4 su prikazani slojevi podataka dostupni putem online karte.

Dostupni slojevi prostornih podataka

javni wc javna komunalna infrastruktura

knjiţnice znamenitosti

škole graĎevinski zatvarači

biciklistička karta imovinsko-pravni odnosi

javni prijevoz dobna struktura stanovništva

parkirne zone stanovništvo

izborne jedinice zaštita od poplava

zemljišta, adrese i administrativne granice parkovi

karta cijena slobodnog zemljišta kvaliteta zraka

prostorni plan buka

promjene prostornog plana katastar 1842

Tablica 4. Slojevi prostornih podataka dostupni putem geoportala Praga

Dostupni su metapodaci za sve skupine podataka prema INSPIRE Metadata provedbenim pravilima i smjernice se temelje na EN ISO 19115 i EN ISO 19119 (verzija 1.2) normama. Mogu se pregledati detaljne informacije o pojedinim skupinama podataka (URL 18). ESRI ArcGIS alati se koriste za izradu i odrţavanje metapodataka.

Tehnologija

U skladu s INSPIRE direktivom, uspostavljene su mreţne usluge za traţenje, pregled i preuzimanje podataka.

Korišteni su sljedeći protokoli:

OGC: WMS – 1.3.0 – http – get – capabilities

ESRI: MAP – http – soap

ESRI: MAP – http – rest

61

7.4. Usporedba geoportala prema dostupnim podacima

Glavni zadatak geoportala je pronalaţenje i pregled prostornog sadrţaja. Geoportal koriste istovremeno sluţbenici lokalne samouprave kao i „obični“ graĎani. Stoga svaki od njih sadrţava prostorne planove, podatke o korištenju zemljišta i komunalnim vodovima, itd. koji su potrebni korisnicima pri obavljanju odreĎenog posla. No, mora sadrţavati i podatke koji su od interesa širem krugu graĎana. U tu skupinu spadaju primjerice katastarski podaci, podaci o prostornim jedinicama, javnim ustanovama, kulturnim dobrima, nekretninama, prometu te gospodarenju otpadom.

Prostorni podaci su temelj svakog geoportala. Upravo zato se pri usporedbi geoportala najviše paţnje posvetilo slojevima podataka dostupnim na pojedinom geoportalu. Odredile su se osnovne skupine podataka te se istraţilo kako su one zastupljene na pojedinom geoportalu i u kolikoj mjeri. U tablici 5 su prikazane osnovne skupine podataka te slojevi podataka koji predstavljaju odreĎenu skupinu na pojedinom geoportalu.

Zagreb (sloj/podsloj)

Beč (sloj/podsloj)

Prag (sloj/podsloj)

Topografski i ortofoto podaci

Topografska osnova: Digitalni model reljefa, Digitalni model površine

Modeli površine (Preglednik geopodataka)

Centar Praga iz ptičje perspektive

Arhiva DOF-a: CDOF2012, CDOF2009

Aerosnimci (Preglednik geopodataka)

Arhiva ortofoto karti Praga

3D model grada - - -

Katastar

Digitalni katastarski plan: Katastarke općine, Katastarske čestice, Zgrade, Dodatni slojevi

Podaci o zemljištu: Granice okruga, Katastar zemljišta, Granice katastarskih općina

Zemljišta, adrese i administrativne granice: Katastarske općine, Parcele

Georeport

Katastar 1842

Prostorne jedinice

Prostone jedinice: Gradske četvrti, Nazivi ulica, Naselja, Kućni brojevi, Mjesni odbori, Područje označavanja u staroj gradskoj jezgri

Okruzi: Granice, Naziv (Preglednik geopodataka)

Zemljišta, adrese i administrativne granice: Granice Praga, Okruzi, Upravna područja, Ulice, Adrese

62

Komunalni vodovi

Topografska osnova: Vodovi

- Javna komunalna infrastruktura

Prostorno planiranje i urbanizam

GUP Zagreb i Sesvete

Podjela na zone: Podjela na zone i plan razvoja

Prostorni plan

Prostorni plan Grada Zagreba

Projekti urbanog razvoja

Promjene prostornog plana

Detaljniji planovi

Georeferencirani statistički podaci

Stanovništvo, kućanstva i stanovi 2011.: Gradske četvrti

-

Dobna struktura stanovništva

Stanovništvo

Podaci o korištenju zemljišta i zemljišnom pokrovu

Topografska osnova: Vegetacija i vrste zemljišta

- Atlas okoliša: Kategorije zemljišta

Korištenje zemljišta: Postojeće stanje 2011., Planirana namjena 2013.

Geologija i seizmika

Upravljanje prostorom: Karte opasnosti od rezonancije izmeĎu graĎevine i tla, Klizišta

- Georeport

Javne zelene površine

Katastar zelenila

Kultura i slobodno vrijeme: Park, Igralište

Parkovi

Kulturna dobra

Spomenici kulture i prirode: Arheologija, Cjeline, Sklopovi, GraĎevine, Povijesni elementi

Urbana arheologija: Lokaliteti, Ulice, Područja Znamenitosti

Gradska povijest

63

Zaštićeni dijelovi prirode

GUP Zagreb I Sesvete: Priroda

Zaštićena područja i objekti

Atlas okoliša: Zaštita prirode i krajolika

Upravljanje prostorom: Granice PP Medvednica

Spomenici kulture i prirode: Zaštićene prirodne vrijednosti

Nekretnine - -

Imovinsko-pravni odnosi

Karta cijena slobodnog zemljišta

Promet Topografska osnova: Promet

Promet

Biciklistička karta

Linije javnog prijevoza

Parkirne zone

Poljoprivreda i šumarstvo

- - Atlas okoliša: Klimatska karta

Upravljanje u hitnim situacijama

- - Zaštita od poplava

Javne ustanove Škole i vrtići: Osnovne škole, Vrtići

Javne ustanove Knjiţnice

Škole

Energetika - - Javna komunalna infrastruktura

Zaštita okoliša - Ekološke ceste

Zeleni Prag

Atlas okoliša

Kvaliteta zraka

Buka

Gospodarenje otpadom

Preuzimanje otpada

Čisti grad Atlas okoliša: Gospodarenje otpadom

Tablica 5. Usporedba slojeva prostornih podataka

Skupine topografski i ortofoto podaci, katastar i prostorne jedinice su jednako zastupljene na svim geoportalima uz napomenu da geoportal Praga nudi veoma korisnu aplikaciju Georeport. Cilj Georeporta je pruţiti korisniku detaljne informacije o odabranom području u obliku izvješća. Uz podatke o katastarskoj općini i katastarskim česticama, sadrţane su informacije o komunalnoj infrastrukturi, prijevozu, geologiji, poljoprivrednom zemljištu, prostornom

64

planiranju, cijeni slobodnog zemljišta te kvaliteti okoliša. To ga čini vaţnim sredstvom pri planiranju gradnje ili kupnji nekretnina.

Što se tiče 3D modela grada, niti jedan grad nema uspostavljen 3D model. Za Grad Zagreb je izraĎena dokumentacija za javnu nabavu 3D modela te se uskoro očekuje izrada.

Na ZG Geoportalu pod slojem Topografska osnova se nalaze Vodovi, no nije definirana vrsta vodova ni detaljnije informacije. Geoportal grada Praga nudi na online karti sloj Javna komunalna infrastruktura, ali i posebnu tematsku kartu, gdje su zastupljeni kanalizacija, plinovod, vodovod, toplovod, cjevovod te kabeli struje visokog i niskog napona.

Na temu prostornog planiranja i urbanizma sva tri grada daju odreĎene informacije. Usporedbom se zaključuje da prednjači ZG Geoportal koji daje na raspolaganje Generalni urbanistički plan, Prostorni plan i Detaljnije planove.

ZG Geoportal i Geoportal grada Praga nude georeferencirane statističke podatke. Na ZG Geoportalu je moguće doznati broj stanovnika u pojedinoj gradskoj četvrti, dok geoportal Praga nudi i dobnu strukturu stanovništva na interaktivan način pomoću grafikona.

Sljedeća skupina su podaci o korištenju zemljišta i zemljišnog pokrova. Na ZG Geoportalu se mogu pregledati podaci o vegetaciji i vrsti zemljišta te postojeće stanje (2011.) i planirana namjena (2013.) korištenja zemljišta. Geoportal Praga putem projekta Atlas okoliša nudi pregled kategorija zemljišta.

Što se tiče geologije i seizmike, ZG Geoportal pod slojem Korištenje zemljišta daje na uvid karte opasnosti od rezonancije izmeĎu graĎevine i tla te područja klizišta. Geoportal Praga putem aplikacije Georeport nudi informacije o geologiji.

Usporedbom podataka koji se odnose na javne zelene površine moţe se zaključiti da u tom pogledu ZG Geoportal nudi najviše informacija putem katastra zelenila. Druga dva geoportala nude samo informacije o parkovima.

Kulturna dobra i zaštićeni dijelovi prirode su podjednako zastupljeni na sva tri geoportala. Podaci o nekretninama su pak dostupni samo na geoportalu Praga na kojem se moţe pristupiti imovinsko-pravnim odnosima te karti sa cijenama slobodnog zemljišta.

Na ZG Geoportalu postoji sloj podataka koji se tiče prometa te prikazuje cestovni, ţeljeznički, tramvajski i zračni promet, no nedostatak je što se ne mogu dohvatiti informacije o pojedinom sloju. Grad Beč ima odlično riješeno pitanje prometa te nudi raznovrsne informacije počevši od javnog prijevoza, prometne situacije i lokacija semafora do parkiranja i taksi stajališta. Korisnici uistinu mogu pronaći sve ţeljene informacije glede prometa u Beču. Na geoportalu Praga se mogu pregledati biciklistička karta, linije javnog prijevoza i parkirne zone.

Na temu poljoprivrede i šumarstva jedino je na geoportalu Praga dostupna klimatska karta unutar projekta Atlas okoliša.

65

Upravljanje u hitnim situacijama bi trebala biti vaţna stavka svakog geoportala. No, samo geoportal Praga ima ponuĎen sloj Zaštita od poplava.

Kod grada Beča se mogu pregledati sve javne ustanove, dok se na ZG Geoportalu mogu dohvatiti lokacije samo osnovnih škola i vrtići, a na geoportalu Praga samo knjiţnica i škola.

U pogledu zaštite okoliša ne pronalazi se niti jedan sloj podataka na ZG Geoportalu. Na geoportalu Praga postoje posebni projekti Zeleni Prag i Atlas okoliša te slojevi kvaliteta zraka i buka.

Što se tiče gospodarenja otpadom, na svim geoportalima postoje slojevi podataka koji se odnose na lokacije preuzimanja otpada.

66

8. Analiza rezultata

Istraţivanjem su obuhvaćeni geoportali Zagreba, Beča i Praga. Unaprijed su odreĎeni kriteriji u skladu s kojima su obraĎeni navedeni geoportali. Kriteriji su podijeljeni u skupine: organizacija, dizajn, podaci i tehnologija te detaljnije opisani u poglavlju 6. Temeljem njih je pojedinačno analiziran svaki geoportal.

Istraţivanje je pokazalo da ZG Geoportal u odreĎenim elementima zaostaje za europskim geoportalima. Na ZG Geoportalu je dostupan odreĎen broj dobro razvijenih slojeva podataka, no postoje i neki slojevi podataka na kojima je potrebno još poraditi. Primjerice podaci o prometu ili podaci o vodovima nisu od velike koristi graĎanima pošto se ne mogu dohvatiti detaljnije informacije. U tablici 6 su prikazane skupine prostornih podataka dostupne na pojedinom geoportalu. Tijekom usporedbe su uočeni odreĎeni nedostaci ZG Geoportala. Grad Beč putem svog geoportala pruţa veoma detaljne informacije glede prometa dok su na ZG Geoportalu dostupni samo osnovni podaci bez dodatnih poveznica. Svakako bi bilo poţeljno razviti poseban sloj podataka koji bi obuhvaćao mreţu javnog gradskog prijevoza te podatke o taksi stajalištima, parkiralištima i drugim elementima prometa. Informacije o prometu bi bile veoma korisne svim posjetiteljima Grada Zagreba, ali i samim graĎanima.

Tijekom istraţivanja je uočeno da geoportal Praga pruţa informacije o cijeni slobodnog zemljišta. Ukoliko su takvi podaci dostupni za Grad Zagreb, bilo bi poţeljno da se omogući pristup njima.

Na ZG Geoportali takoĎer nedostaju podaci o upravljanju u hitnim situacijama te o zaštiti okoliša. Ured za upravljanje u hitnim situacijama je razvio vlastiti Geografski informacijski sustav za potrebe operativnog djelovanja snaga u hitnim situacijama. OdreĎeni dio prikupljenih podataka bi trebalo ponuditi graĎanima na uvid putem ZG Geoportala.

Što se tiče zaštite okoliša, geoportal Praga nudi skup aplikacija s dostupnim informacijama o stanju i zaštiti okoliša pod nazivom Atlas okoliša. IzmeĎu ostalog se mogu pregledati podaci o kvaliteti zraka, karta buke, kategorije zemljišta i klimatska karta. Bilo bi preporučljivo da se u sklopu ZG Geoportala takoĎer uvrste odreĎene informacije o okolišu, poput kvalitete zraka i karte buke.

Gradski ured za katastar i geodetske poslove za područje Grada Zagreba vodi katastar vodova. Od 2005. godine se započelo s formiranjem jedinstvene digitalne baze podataka katastra vodova u sklopu projekta Vodgis. Bilo bi poţeljno omogućiti graĎanima uvid u odreĎene podatke o vodovima putem ZG Geoportala.

Potrebno je poboljšati neke postojeće slojeve podataka dostupne na ZG Geoportalu te u skladu s mogućnostima izraditi nove slojeve.

Sljedeći vaţan element geoportala su mreţne usluge koje se uspostavljaju i odrţavaju u skladu s INSPIRE direktivom. OdreĎene su mreţne usluge koje moraju biti dostupne putem geoportala, a to su usluge pretraţivanja, pregleda, preuzimanja, transformacije i pristupa prostornim podacima. Za navedene usluge je potrebno koristiti odgovarajuće norme i standarde kako bi se osigurala

67

interoperabilnost geoportala. Istraţene su mreţne usluge dostupne na pojedinim geoportalima.

Što se tiče usluge pretraţivanja, odreĎeni slojevi podataka ZG Geoportala su pretraţivi putem kataloga metapodataka. Za sve slojeve podataka geoportala Beča i geoportala Praga su dostupni metapodaci i ujedno su kataloški pretraţivi. U skladu s tim potrebno je izraditi metapodatke za ostale podatke dostupne putem ZG Geoportala s ciljem informiranja korisnika o kvaliteti podataka.

Studijom o mreţnim uslugama ZIPP-a preporučeno je da se za uslugu pregleda prostornih podataka koristi norma HRN EN ISO 19128 Geoinformacije – Sučelje web-posluţitelja za prikaz karata, odnosno WMS servis. Istraţivanjem je uočena loša zastupljenost servisa. Naime, dosad su samo četiri skupine podataka dostupne putem WMS servisa te je svakako potrebno poraditi na većoj zastupljenosti WMS servisa. Usluge preuzimanja i usluge transformacije još nisu omogućene na ZG Geoportalu. Ako se osvrnemo na dostupnost mreţnih usluga na geoportalu Beča, moţe se utvrditi visoka zastupljenost standardiziranih formata podataka.

Postojeće stanje ZG Geoportala u pogledu mreţnih usluga nije prihvatljivo te je potrebno usvojiti standardizirane servise i to u prvom redu za usluge pregleda i preuzimanja podataka. Time bi korisnicima omogućili stvaran pristup podacima za njihovo daljnje korištenje.

Prijedlozi za daljnji razvoj ZG Geoportala:

Poboljšanje postojećih podataka

Unos novih podataka

Unos i normiranje metapodataka

Standardizacija mreţnih usluga

Rad na promociji geoportala.

68

9. Zaključak

Uspostava infrastrukture prostornih podataka omogućuje učinkovitije upravljanje i jednostavniju distribuciju prostornih podataka. Infrastruktura prostornih podataka se razvija na različitim razinama meĎu kojima je najvaţnija lokalna razina koja nudi najdetaljniji opis prostornih podataka. Prikupljanje, obrada i odrţavanje prostornih podataka lokalne razine zahtijeva česta aţuriranja, a samim time i veća novčana sredstva. Podaci lokalne razine IPP-a su temeljni skup podataka za većinu hijerarhijski viših razina IPP-a.

Gradska uprava Grada Zagreba je 2009. godine prepoznala vaţnost razvoja lokalne razine IPP-a te je uspostavljena Zagrebačka infrastruktura prostornih podataka. ZIPP je podskup Nacionalne infrastrukture prostornih podataka, a time i infrastrukture prostornih podataka Europske unije te se vodi u skladu s nacionalnim i INSPIRE propisima.

Infrastrukture prostornih podataka se implementiraju putem geoportala koji sadrţe različite alate za pristup i pregled prostornog sadrţaja. ZG Geoportal je središnja točka Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka te omogućuje pretraţivanje i uvid u prostorne podatke svim zainteresiranim korisnicima.

U sklopu diplomskog rada je provedeno istraţivanje ZG Geoportala. Pritom se ZG Geoportal usporedio s geoportalom grada Beča i geoportalom grada Praga. Geoportali su analizirani prema kriterijima organizacije, dizajna, podataka i tehnologije.

Prilikom usporedbe najveći naglasak je bio na prostornim podacima pošto su oni temelj svakog geoportala. Istraţivanjem je utvrĎeno da ZG Geoportal ne nudi odreĎene bitne podatke u usporedbi s drugim geoportalima. Stoga su dane preporuke za daljnje poboljšanje ZG Geoportala. U prvom redu je potrebno poboljšati postojeće prostorne podatke, ali i unijeti nove podatke koji bi korisnicima bili zanimljivi. To bi primjerice bili podaci o prometu koji uključuju mreţu javnog gradskog prijevoza, podaci o vodovima i podaci o upravljanju u hitnim situacijama. TakoĎer je nuţna izrada i normiranje metapodataka. Pripadnom katalogu metapodataka bi trebalo omogućiti pristup putem samog geoportala.

Jedna od temeljnih komponenti infrastrukture prostornih podataka su mreţne usluge. Kako bi se osigurala interoperabilnost mreţnih usluga, one moraju biti izraĎene u skladu s odgovarajućim normama i standardima. Konkretno, mreţne usluge uspostavljene putem ZG Geoportala nisu usklaĎene s pripadajućim normama i standardima. Postojeće stanje treba uskladiti s OGC standardima i ISO normama te INSPIRE provedbenim odlukama za mreţne usluge.

Grad Zagreb je na dobrom putu uspostave kvalitetne infrastrukture prostornih podataka. Bitna stavka je podizanje svijesti subjekata i graĎana o vaţnosti zajedničkog korištenja i razmjene podataka. Slijedeći navedene prijedloge poboljšanja, Zagrebačka infrastruktura prostornih podataka i Zg Geoportal bi se mogli svrstati meĎu napredne europske infrastrukture prostornih podataka.

69

Literatura:

Blagonić, B. (2012): Katastar vodova u lokalnoj infrastrukturi prostornih podataka, doktorski rad, Sveučilište u Zagrebu – Geodetski fakultet, Zagreb

Carrera, F., Ferreira, J. (2007): The Future of Spatial Data Infrastructures: Capacity-building for the Emergence of Municipal SDIs, International Journal of Spatial Data Infrastructures Research, Vol. 2, 49-68, USA

Cetl, V. (2003): Uloga katastra u nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka, magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu - Geodetski fakultet, Zagreb

Cetl, V. (2007): Analiza poboljšanja infrastrukture prostornih podataka, doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu – Geodetski fakultet, Zagreb

Cetl, V. (2009): Metapodaci za potrebe Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka, studija, Sveučilište u Zagrebu – Geodetski fakultet, Zagreb

Cetl, V., Tomić, H., Poslončec-Petrić, V. (2011): Studija o mreţnim uslugama Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka (ZIPP-a), Sveučilište u Zagrebu – Geodetski fakultet, Zagreb

Geoportal Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka (2011), INFO brošura broj 19., 4-5, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada

Hećimović, Ţ. (2013): Specifikacija metapodataka Nacionalne infrastrukture prostornih podataka Hrvatske, Drţavna geodetska uprava, Zagreb

Maguire, D. J., Longley, P. A. (2005): The emergence of geoportals and their role in spatial data infrastructures, Computers, Environment and Urban Systems 29 (2005) 3-14

Narodne novine (2013): Zakon o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka, br. 56.

OGC (2004): Geospatial Portal Reference Arhitecture

Rajabifard, A., Williamson, I. P. (2001): Spatial Data Infrastructures: Concept, SDI Hierarchy and Future directions, The University of Melbourne, Victoria, Australia

Šiško, D., Cetl, V., Batić, S., Veselić Bruvo, J. (2011): Zagrebačka infrastruktura prostornih podataka, stručni rad, KiG 2011, 16, Zagreb

POPIS URL-ova:

URL 1. http://resources.arcgis.com/en/help/getting-started/articles/026n0000000p000000.htm (02.04.2014.)

URL 2. INSPIRE geoportal, http://inspire-geoportal.ec.europa.eu/ (04.04.2014.)

URL 3 NIPP, http://www.nipp.hr/default.aspx?id=6 (10.05.2014.)

70

URL 4 Geoportal NIPP-a, http://geoportal.nipp.hr/ (10.05.2014.)

URL 5. ZIPP, https://e-uprava.apis-it.hr/zipp/ (10.05.2014.)

URL 6. Grad Zagreb, http://www.zagreb.hr/ (11.05.2014.)

URL 7. ZG Geoportal, https://geoportal.zagreb.hr/ (11.05.2014.)

URL 8. Moj Zagreb, https://moj.zagreb.hr/ (11.05.2014.)

URL 9. Grad Beč, http://www.wien.gv.at/ (11.05.2014.)

URL 10. Subjekti Beča, http://www.wien.gv.at/viennagis/datenquellen/ (11.05.2014.)

URL 11. Plan grada Beča, http://www.wien.gv.at/stadtplan/ (11.05.2014.)

URL 12. Katalog podataka Beča, https://open.wien.at/site/datenkatalog/ (11.05.2014.)

URL 13. Grad Prag, http://www.praha.eu/jnp/cz/home/index.html (11.05.2014.)

URL 14. Geoportal grada Praga, http://www.geoportalpraha.cz/ (11.05.2014.)

URL 15. Atlas okoliša, http://mpp.praha.eu/app/map/atlas-zivotniho-prostredi/cs/nakladani-s-komunalnim-odpadem#center=-739552,-1045824&zoom=3 (11.05.2014.)

URL 16. Georeport, http://wgp.urm.cz/georeport/ (11.05.2014.)

URL 17. Geoportal Praga, online – karta, http://www.geoportalpraha.cz/en/maps-online#.U3nRHvmSyaI (11.05.2014.)

URL 18. Katalog podataka, usluga i karata geoportala Praga, http://www.geoportalpraha.cz/en/fulltext_geoportal#.U4-Dsvm1ZRY (11.05.2014.)

71

Popis tablica:

Tablica 1. Teme prostornih podataka INSPIRE-a ................................................. 19

Tablica 2. Teme prostornih podataka NIPP-a (NN 56/2013) ................................ 24

Tablica 3. Slojevi podataka dostupni putem Plana grada Beča ............................ 55

Tablica 4. Slojevi prostornih podataka dostupni putem geoportala Praga ............ 60

Tablica 5. Usporedba slojeva prostornih podataka ............................................... 63

72

Popis slika:

Slika 1. Relacije izmeĎu generacija i razina IPP ..................................................... 9

Slika 2. Organizacijski okvir IPP (Cetl, 2007) ....................................................... 11

Slika 3. Logička struktura IPP (Cetl, 2007) ........................................................... 11

Slika 4. Fizička implementacija IPP (Cetl, 2007) .................................................. 12

Slika 5. Okvir prostornih podataka (URL 1) .......................................................... 13

Slika 6. Interakcija korisnika i kataloga (Cetl, 2003) ............................................. 16

Slika 7. INSPIRE vizija (Cetl i dr. 2011) ................................................................ 18

Slika 8. INSPIRE geoportal (URL 2) ..................................................................... 21

Slika 9. Naslovna stranica NIPP-a (URL 3) .......................................................... 25

Slika 10. Razvojna verzija Geoportala NIPP-a (URL 4) ........................................ 26

Slika 11. Odnos ZIPP-a, NIPP-a i INSPIRE-a ...................................................... 31

Slika 12. Naslovna stranica ZIPP-a (URL 5)......................................................... 33

Slika 13. Katalog metapodataka ZIPP-a ............................................................... 35

Slika 14. Arhitektura ZIPP-a (Cetl, 2011) ............................................................. 36

Slika 15. Arhitektura sustava geoportala (OGC, 2004) ......................................... 44

Slika 16. Naslovna stranica ZG Geoportala (URL 7) ............................................ 48

Slika 17. Glavni preglednik ZG Geoportala (URL 7) ............................................. 50

Slika 18. Aplikacija Moj Zagreb (URL 8) ............................................................... 51

Slika 19. Plan grada (URL 11 ) ............................................................................. 54

Slika 20. Početna stranica geoportala grada Praga (URL 14) .............................. 57

Slika 21. Prikaz aplikacije Atlas okoliša (URL 15) ................................................ 58

Slika 22. Prikaz aplikacije Georeport (URL 16) .................................................... 59

Slika 23. Glavna online karta geoportala grada Praga (URL 17) .......................... 59

73

Sadržaj priloženog medija:

Na priloţenom mediju je pohranjen tekst diplomskog rada pod nazivom DiplomskiRad.doc i DiplomskiRad.pdf.

74

Ž I V O T O P I S

E U R O P E A N C U R R I C U L U M V I T A E

F O R M A T

OSOBNE OBAVIJESTI

Ime KRMEK, MIHAELA

Adresa PUHIJERA 13, 20223, ŠIPAN, HRVATSKA

Telefon 098/9373-060

Faks

E-pošta mikrmek@geof.hr; mikrmek@gmail.com

Državljanstvo Hrvatsko

Datum roĎenja 17.02.1991.

RADNO ISKUSTVO

• Datum (od – do) 01.07.2012.-01.09.2012.

• Naziv i sjedište tvrtke zaposlenja Geodet d.o.o .,Dubrovnik

• Vrsta posla ili područje Inženjerska geodezija, katastar

• Zanimanje i položaj koji obnaša Student

• Osnovne aktivnosti i odgovornosti Terenska izmjera, izrada elaborata za legalizaciju objekata

ŠKOLOVANJE I IZOBRAZBA

• Datum (od – do) 2012. – sadašnjost

• Naziv i vrsta obrazovne ustanove Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, diplomski studij geodezije i geoinformatike, smjer geodezija

• Osnovni predmet /zanimanje

• Naslov postignut obrazovanjem

• Stupanj nacionalne kvalifikacije (ako postoji)

• Datum (od – do) 2009. – 2012.

• Naziv i vrsta obrazovne ustanove Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, preddiplomski studij geodezije i geoinformatike

• Osnovni predmet /zanimanje

• Naslov postignut obrazovanjem univ. bacc. ing. geod. i geoinf.

• Stupanj nacionalne kvalifikacije (ako postoji)

VSS

75

• Datum (od – do) 2005.-2009.

• Naziv i vrsta obrazovne ustanove Gimnazija Dubrovnik, smjer opći

• Osnovni predmet /zanimanje

• Naslov postignut obrazovanjem

• Stupanj nacionalne kvalifikacije (ako postoji)

SSS

• Datum (od – do) 1997. – 2005.

• Naziv i vrsta obrazovne ustanove Osnovna škola Slano

• Osnovni predmet /zanimanje

• Naslov postignut obrazovanjem

• Stupanj nacionalne kvalifikacije (ako postoji)

OSOBNE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI Stečene radom/životom, karijerom, a

koje nisu potkrijepljene potvrdama i

diplomama.

MATERINSKI JEZIK HRVATSKI JEZIK

DRUGI JEZICI

ENGLESKI JEZIK, TALIJANSKI JEZIK

• sposobnost čitanja dobro, dobro

• sposobnost pisanja dobro, dobro

• sposobnost usmenog izražavanja dobro, dobro

SOCIJALNE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI

Življenje i rad s drugim ljudima u višekulturnim okolinama gdje je značajna

komunikacija, gdje je timski rad osnova (npr. u kulturnim ili sportskim

aktivnostima).

Volonterskim radom s djecom sam stekla iskustvo u komunikaciji i pristupanju ljudima.

TEHNIČKE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI

S računalima, posebnim vrstama opreme, strojeva, itd.

Poznavanje rada na računalu i znanje iz Microsoft Office programskog paketa, AutoCAD, Geomedia professional, Surfer.