Diplomski Znanosti o okolisu - web.dekanat.pmf.hrweb.dekanat.pmf.hr/redpred/pdf/biologija/diplomski_znanosti_o_okolisu.pdf · 2+1+0 4 BO4168 Oršolić Fiziologija životinja 3+3+0

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET BIOLOŠKI ODSJEK, GEOGRAFSKI ODSJEK I GEOLOŠKI ODSJEK

Zvonimirova 8

10.000 Zagreb

SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ: ZNANOSTI O OKOLIŠU

1. UVOD

Nedvojbeno je da su znanosti o okolišu u zadnjih 50 godina postale interdisciplinarno područje u

mnogim sferama prirodoslovnih, tehničkih i biotehničkih znanosti. Zaštita prirodne i krajobrazne

raznolikosti ne samo da je značajno područje aplikativne ekologije nego i najosnovniji uvjet

održivog tehnološkog razvoja Hrvatske. To implicira potrebu za edukacijom takvih visoko

obrazovnih profila koji će se moći uključiti u djelatnost vezanu za zaštitu prirode i okoliša,

voñenje tehnoloških procesa s visokim ekološkim standardima i ureñenje i planiranje prostora.

Na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta od 1980. godine izvodi se studijski

program: ekologija kao posebno usmjerenje studija biologije. Analiza zapošljavanje dosada

diplomiranih inženjera biologije ekološkog usmjerenja su pokazala da oni nalaze odgovarajuća

zaposlenja u svim sferama istraživačke djelatnosti i djelatnosti za zaštitu biološke raznolikosti.

Dosadašnja iskustva su pokazala da studijski program diplomiranog inženjera biologije ekološkog

usmjerenja ima naglašene znanstvene prirodoslovne sadržaje. Iz toga razloga novi alternativni

sveučilišni studij: Znanosti o okolišu naglašava aplikativnu stranu ekologije i interdisciplinarnost

izmeñu bioloških, geoloških i geografskih aspekata zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.

Znanosti o okolišu (Environmental Scieneces) kao sveučilišni programi na različitim studijskim

razinama čine osnovu interdisciplinarnih studija na mnogim europskim i američkim sveučilištima

kao što su npr.:

� Master's program in Ecotechnology and Sustainable Development, Department of Natural and

Environmental Science, Mid Sweden University;

� School of Biosciences, University of Birmingham sa studijskim programima: Environmental

Biology, Ecology and Conservation Biology;

� Environmental Sci. Department; College of Tech. Environment and Life Sci. University of

Rhode Island, USA).

� Centar for the Study of Environment and Research, University of California, Santa Barbara.

Iz razloga što sveučilišni diplomski studijski program Znanost o okolišu ima interdisciplinaran

pristup, u njegovoj realizaciji sudjeluju sve prirodoslovne struke na Prirodoslovno-matematičkom

fakultetu. Studijski sadržaji su usko povezani s alternativnim sadržajima i na drugim biotehničkim

i tehničkim fakultetima. Sadržajna interdisciplinarnost studijskog programa Znanosti o okolišu je

osnova mobilnost studenata izmeñu pojedinih struka ne samo na PMF-u nego i na Sveučilištu.

Mogući partneri izvan visokoškolskog sustava su: Institucije Državne uprave za zaštitu prirode i

prostorno ureñenje, Nacionalni parkovi, Vodoopskrba, Hrvatske vode, Vodoprivreda, Slatkovodno

i morsko ribnjačarstvo, Akvakultura itd.

2. OPĆI DIO

2.1. NAZIV ZNANSTVENOG DIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA: ZNANOSTI O OKOLIŠU

(ENVIRONMENTAL SCIENCES)

2.2. NOSITELJ I IZVOðAČ STUDIJSKOG PROGRAMA: odsjeci Prirodoslovno-matematičkog

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu:

BIOLOŠKI ODSJEK

GEOGRAFSKI ODSJEK

GEOLOŠKI ODSJEK

2.3. DIPLOMSKI STUDIJI: Znanosti o okolišu (trajanje 2 godine)

Nositelj studija: Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Izvoñači studija: Biološki odsjek, Geografski odsjek i Geološki odsjek PMF-a

Uvjeti upisa na studij

Uvjet je završeni Preddiplomski studij Znanosti o okolišu, interodsječki studij Biološkog,

Geografskog i Geološkog odsjeka.

KOMPETENCIJE ZAVRŠETKOM STUDIJA:

Diplomski istraživački studijski program nastavak je temeljnog prediplomskog studija.

Organiziran je na modularnom principu. Na ovom stupnju predviñena je odreñena specijalizacija

odabirom i upisom izbornih kolegija. Zbog naglašenog primijenjenog karaktera studijskih

programa predviñena je i radna praksa u partnerskim institucijama.

o Unapreñenje djelatnosti vezanih za zaštitu prirode: planiranje prostora, izrada ekoloških

studija, upravljanje vodoopskrbnim sustavima i ureñajima za pročišćavanje voda i zbrinjavanje

otpada, gospodarenje i upravljanje prirodnim resursima;

o Znanstvenoistraživački rad u području prirodnih znanosti, grana ekologija, ekotoksikologija,

zoologija, botanika, čija glavnina poslova i zadaća zahtijeva visoki stupanj stručnog znanja. Tu

su obuhvaćena i zanimanja znanstvenika koji unapreñuju i razvijaju teorije i metode,

primjenjuju znanstvene spoznaje, obrazuju na sustavan način, aktivno djeluju u

fundamentalnim i primijenjenim istraživanjima;

o Poznavanje geografskih teorija, njihovih analitičkih dosega i mogućnosti primjene u rješavanju

odreñenih prostornih problema;

o Razumijevanje utjecaja i meñudjelovanja prirodnih čimbenika te zakonitosti koje se javljaju u

prirodogeografskim procesima;

o Razumijevanje utjecaja i meñuzavisnosti društvenogeografskih čimbenika u prostoru

o Poznavanje osnovnih prostorno-planskih mehanizama, odnosno utjecaja planskih mjera u

okolišu;

o znanstveno-istraživački rad u području u zaštiti okoliša čija glavnina poslova i zadaća zahtijeva

visok stupanj stručnog znanja (upravljanje i korištenje prirodnih resursa – voda, nafta, metalne

i nemetalne mineralne sirovine, upravljanje i kontrola tehnoloških procesa – cementna

industrija, keramička industrija, sintetski minerali, ...);

o Vještine prikupljanja, pripreme, analize i prikazivanja bioloških, geografskih i geoloških

podataka, posebice uz pomoć GIS programa;

o Vještine naprednog služenja geografskim i geološkim kartama i kartiranja

o Vještine samostalnog terenskog rada;

o Sposobnost pretraživanja i vrednovanja informacija;

o Poznavanje geografskih teorija, njihovih analitičkih dosega i mogućnosti primjene u rješavanju

odreñenih prostornih problema;

o Razumijevanje utjecaja i meñudjelovanja prirodnih čimbenika te zakonitosti koje se javljaju u

prirodogeografskim procesima;

o Razumijevanje utjecaja i meñuzavisnosti društvenogeografskih čimbenika u prostoru

o Razumijevanje meñudjelovanja društva i okoliša;

o Poznavanje osnovnih prostorno-planskih mehanizama, odnosno utjecaja planskih mjera u

okolišu;

o Vještine prikupljanja, pripreme, analize i prikazivanja geografskih podataka, posebice uz

pomoć GIS programa;

o Vještine naprednog služenja geografskim kartama i kartiranja;

o Vještine samostalnog terenskog rada;

o Sposobnost pretraživanja i vrednovanja informacija;

o Sposobnost samostalnog istraživačkog rada te stručnog izražavanja u usmenoj i pismenoj

formi;

ZANIMANJA ZA KOJA BI STUDENT/STUDENTICA BIO OSPOSOBLJEN/OSPOSOBLJENA ZAVRŠETKOM

STUDIJA:

o voditelji stručnih službi u nacionalnim parkovima i zaštićenim rezervatima prirode;

o znanstveni i stručni suradnicima istraživačkim projektima za potrebe izrade ekoloških studija

kao podloga za planiranje i ureñenje prostora;

o voditelj stručnih službi u Državnoj upravi za ureñenje prostora i zaštitu prirode;

o voditelji stručnih službi u javnim tvrtkama za upravljanje i gospodarenje prostorom (Hrvatske

vode, Hrvatske šume, Hrvatske ceste...);

o znanstveni i stručni suradnici u zavodima za prostorno planiranje i ureñenje;

o stručni suradnici u tijelima državne uprave te lokalne uprave i samouprave;

o istraživači u ekološkim laboratorijima: istraživači, asistenti i znanstveni suradnici;

o stručni suradnici u državnim institucijama uprave kao načelnici odjela za ekološku

zaštitu i prostorno ureñenje;

o analitičari u laboratorijima vodoopskrbnih postrojenja i u ureñaja za pročišćavanje otpadnih

voda.

o istraživači, asistenti i znanstveni suradnici u znanstvenim ustanovama

Preddiplomski studijski programi koji su dovoljni za praćenje diplomskog studija iz Znanosti o

okolišu: Preddiplomski sveučilišni studij: Znanosti o okolišu

2.4. Ne planira se objedinjavanje preddiplomskog i diplomskog studijskog programa u jednu

cjelinu

2.5. Nakon završetka diplomskog studijskog programa Znanosti o okolišu stječe se naziv:

Magistar znanosti o okolišu

3. OPIS PROGRAMA

3.1. POPIS OBVEZNIH I IZBORNIH PREDMETA I/ILI MODULA S BROJEM SATI AKTIVNE NASTAVE

POTREBNIH ZA NJIHOVU IZVEDBU I BROJEM ECTS BODOVA

4. GODINA

7. SEMESTAR 8. SEMESTAR

NASTAVNIK KOLEGIJ SATI SEMESTR.

(P + V + S)*

ECTS

BODOVI

SATI SEMESTR.

(P + V + S)*

ECTS

BODOVI

BO4220

Habdija Požar-Domac

Načela i metodologija znanstvenog rada u znanostima o okolišu 2+0+0 2

BO4157

Pevalek-Kozlina

Fiziologija bilja 2+3+0 6

Kniewald Bermanec

Instrumentalne metode analize kakvoće okoliša

2+0+0 2

Palinkaš Geološki aspekti zbrinjavanja Otpada

2+1+0 4

BO4168

Oršolić Fiziologija životinja 3+3+0 7

GGP2010 Filipčić Primijenjena klimatologija 2+0+2 5

GGP20202 Orešić Primijenjena hidrogeografija 2+1.5+1.5 5

Izborni sadržaji (sati/semestar) 180 16 150 13 BO4311 Terenska nastava iz biološke,

geografske i geološke zaštite prirode**

120 12

UKUPNO SATI SEMESTAR/TJEDNO I UKUPNO ECTS BODOVA: 360/24 30 360/24 30

* P = predavanja, V = praktikum- vježbe, S = seminar ** Terenska nastava ne računa se u tjedno opterećenje

5. GODINA

9. SEMESTAR 10. SEMESTAR


(P + V + S)*

ECTS

BODOVI

SATI SEMESTR.

(P + V + S)*

ECTS

BODOVI

BO4170

Kerovec Ekologija životinja 2+3+1 8

BO4171 Hršak Ekologija biljaka 2+3+1 8

GGP2050 Bognar Faivre

Primijenjena geoekologija 3+1.5+1.5 7

Diplomski rad sa seminarom 300 24

Diplomski ispit 60 6

Izborni sadržaji 90 7

UKUPNO SATI SEMESTAR/TJEDNO I UKUPNO ECTS BODOVA: 360/24 30 360/24 30

* P = predavanja, V = praktikum- vježbe, S = seminar

IZBORNI SADRŽAJI

MODUL: BIOLOŠKA ZAŠTITA OKOLIŠA Izborni kolegiji u 7., 8., 9. i 10 semestru


(P + V + S)*

ECTS

BODOVI

SATI SEMESTR.

(P + V + S)*

ECTS

BODOVI

BO4221 Legović Ekološki modeli u zaštiti okoliša

2++2 5

BO4112

Delić Genetičko inženjerstvo u biotehnologiji

2+2+0 6

BO4172

Hršak Matočec

Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti

2+1+0 3

BO4047

Kolobučar Pavlica

Biotestovi 2+1+1 4

BO4223 Mišetić Akvakultura i ribarstvo 2+2+0 5

BO4166

Primc Viličić

Ekologija protista 2+2+0 5

BO4061

Habdija Stilinović

Energetika ekosustava i biokemijski ciklusi

2+2+0 5

BO4224 Sipos Tehnologija obrade otpadnih voda

2+2+0 5

BO4174

Hršak Biološka raznolikost hrvatske flore i faune i ugrožene vrste

4+0+0 5

BO4225 Legović Informatički sustavi u znanostima o okolišu

2+2+0 5

BO4169

Springer Ekotoksikologija 2+2+0 5

* P = predavanja, V = praktikum- vježbe, S = seminar

MODUL: GEOGRAFSKA ZAŠTITA OKOLIŠA Izborni kolegiji u 7., 8., 9. i 10 semestru

NASTAVNIK KOLEGIJ SATI

SEMESTR.

(P + V + S)*

ECTS

BODOVI

SATI SEMESTR.

(P + V + S)*

ECTS

BODOVI

GGM2045 Toskić Analize u GIS-u 1+0+2 4

GGP2045 Faivre Strukturna geomorfologija 2+1+0

4

GGP2046 Bognar Geomorfologija i hidrografija krša

1.5+0+1.5 4

GGP2047 Bognar Osnove speleologije 2+0+1 4

GGD2030 Pejnović Planiranje i razvoj ruralnog prostora

3+0+0 4

GGD2180 Orešić Upravljanje priobaljem

3+0+0 3

GGR2010 Pejnović Geografija krša 3+0+0 3

GGD2080 Faivre, Orešić Prirodni rizici 2+0+1 4

GGD2045 Ilić, Orešić Prirodni resursi 2+0+1 4

GGD2110 Fuerst Povijest okoliša 1+1+1 4

GGP2040 Bognar, Faivre Primijenjena geomorfologija

2+1+1

5

MODUL: GEOLOŠKA ZAŠTITA OKOLIŠA Izborni kolegiji u 7., 8., 9. i 10 semestru

NASTAVNIK KOLEGIJ

SATI SEMESTR.

(P + V + S)*

ECTS

BODOVI

SATI SEMESTR.

(P + V + S)*

ECTS

BODOVI

Bermanec, Kniewald Mineroloigija okoliša 2+0+0

3

Kapelj Hidrogeokemija i zaštita podzemnih voda 2+1+0

4

Prohić Geokemija okoliša 2+1+0 4

Ahel Organska geokemija zagañivala

2+1+0 4

Bogunović Osnove tloznanstva 2+1+0 4

3.2. OPIS PREDMETA IZ NASTAVNOG PLANA

DIPLOMSKOG STUDIJA

ZNANOSTI O OKOLIŠU

NAZIV KOLEGIJA: NAČELA METODOLOGIJE ZNANSTVENOG RADA U ZNANOSTIMA O OKOLIŠU

Diplomski studij: ZNANOSTI O OKLOLIŠU

GODINA STUDIJA: 4/5

SEMESTAR STUDIJA: 7. ili 8. ili 9.

PREDMETNI NASTAVNIK (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko učilište za svakog autora):

Prof. dr. sc. Ivan Habdija, Prof. dr. sc. Antonieta Požar-Domac, PMF

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem)

OBLIK NASTAVE SATI TJEDNO IZVOðAČ NASTAVE

(upisati nastavnik ili asistent)

predavanja 1 nastavnik

praktikum

seminar 1

Terenska nastava (dana)

CILJ KOLEGIJA: Stjecanje spoznaja o organizacija istraživačkog rada na terenu i u laboratoruiju. Objavljivanje postignutih rezultata (kako koncipirati i napisati znanstveni prilog).

IZVEDBENI PROGRAM KOLEGIJA (razraditi ih što preciznije, po mogućnosti prema nastavnim tjednima):

Istraživački rad na terenu i laboratoriju: (1) postavljanje problema i ciljeva istraživanja; (2) postavljenje hipoteze; (3) razmatranje i postavljanje istraživačkog programa; (3) vremenski slijed plana istraživanja i obrade materijala; (4) istraživačka oprema. Voñenjeterenskih i laboratorijskih dnevnika rada. Odabir računalnih programa za organizaciju tabelarnih i slikovnih priloga. Odabir statističkih metoda. Kako organizirati, sastaviti i napisati diplomski rad. Izvori podataka: pregled literature, kompjutersko pretraživanje baza podataka, citiranje izvora podataka. Vrste publikacija: popularni i stručni prilozi, znanstveni prilozi, revijalni prilozi, elaborati, studije, udžbenici i priručnici.

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Osposobljavanje budućih istraživača za: samostalno uočavanje i postavljanje ciljeva istraživanja i radne hipoteze; objektivno interpretiranje postignutih rezultata; definiranje statističke signifikantnost zaključaka i znanstvene izvornost postignutih rezultata.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Obavezno sudjelovanje u nastavi (redovito prisustvovanje predavanjima i praktikumima). Izrada domaćih zadaća i seminara, te polaganje kolokvija u obliku testa.

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovito sudjelovanje u nastavi. Savladavanje osmišljenih kolokvija i zadaća.

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja i seminari

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Nakon aktivno i uredno obavljenih kolokvija na praktikumu slijedi ispit.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA Studentska anketa

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE

LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA (izdavač i godina izdanja, voditi računa o tome da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u našoj knjižnici i što je moguće novijeg datuma):

1. Pentecost, A. (1999): Analysing Environmental Data, Addison Wesley Longman. 2. Hairston, N. G. Ecological Experiments, Cambridge University Press. 3. Bart, J. Flinger, M. A. Notz, W.I. (1998): Samling abd Statistical methods for Behavioral Ecologists, Cambridge University Press. 4. Silobrčić, V. (1983): Kako sastaviti i objeviti znanstveno djelo, Juvena, Zagreb

DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma): Pod dopunskom literaturom podrazumijevamo niz udžbenika iz ekologije i područja Enviromental Scineces koji su studentima dostupni iz donacija SABRE, a nalaze se u Središnjoj biološkoj knjižnici, te izbor iz bioloških časopisa i internetskih stranica.

NAZIV KOLEGIJA: FIZIOLOGIJA BILJA

NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA: BIOLOGIJA

GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 7


Docent, Željka Vidaković-Cifrek, Botanički zavod Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Izvanredni profesor, Branka Pevalek-Kozlina, Botanički zavod Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) Da, engleski




vježbe 3 asistent

seminar


CILJ KOLEGIJA: Stjecanje temeljnih znanja o fiziološkim procesima u biljkama i metodama istraživanja u fiziologiji bilja


1. UVOD U FIZIOLOGIJU BILJA - povijesni pregled, literatura, osobitosti biljaka u odnosu na druge organizme; biljna stanica - uloga stanične stijenke, plazmatskih membrana, plastida, mitohondrija, mikrotjelešaca i membranskih sustava u fiziološkim procesima; energija i živi sustavi, zakoni termodinamike, slobodna energija, elektrokemijski i redoks potencijali; enzimi - djelovanje i regulacija aktivnosti

2. VODA I BILJNE STANICE: PRIMANJE, PROVOðENJE I IZLUČIVANJE VODE - uloga vode u biljkama, procesi primanja vode u biljke, vodni potencijal, vodni status biljke, regulacija vodne ravnoteže, provoñenje vode kroz biljku: korijenov tlak i transpiracijski usis, izlučivanje vode: transpiracija i gutacija, mehanizam i regulacija otvaranja i zatvaranja puči

3. MINERALNA PREHRANA I ASIMILACIJA MINERALNIH TVARI - mineralne tvari nužne za život biljaka – makroelementi i mikroelementi: primanje, uloga i značenje, mikoriza, halofiti, asimilacija nitrata i amonijaka i biološka fiksacija dušika, asimilacija sumpora, fosfora, kationa i kisika PRIJENOS OTOPLJENIH TVARI - pasivan i aktivan prijenos, mehanizmi prijenosa unutar stanica, tkiva i čitave biljke

4. FOTOSINTEZA 1 - kemoautotrofija i fotoautotrofija, fotosinteza u algama i bakterijama, fotosinteza u biljkama: struktura fotosintetskog aparata, reakcije fotosinteze na svjetlosti

5. FOTOSINTEZA 2 - reakcije fotosinteze u tami, fotorespiracija, C3, C4 i CAM biljke, učinak okolišnih čimbenika (svjetlost, CO2, temperatura) na stopu fotosinteze, prijenos asimilata u biljci - model tlačne struje, heterotrofna prehrana: parazitske i mesojedne biljke

6. DISANJE I METABOLIZAM LIPIDA - stanično disanje i disanje čitave biljke; aerobno disanje:

glikoliza, Krebsov ciklus, transportni lanac elektrona i sinteza ATP; oksidacijski ciklus pentoza-fosfata, metabolizam lipida, mobilizacija pričuvnih lipida i proteina; dišni kvocijent; anaerobno disanje: alkoholno i mliječno-kiselinsko vrenje; utjecaj okolišnih čimbenika na intenzitet disanja

7. RAST, DIFERENCIJACIJA I RAZVITAK - unutarstanične regulacije: aktivnost gena i enzima, putovi provoñenja signala u eukariota, diferencijalna genska aktivnost; meñustanične regulacije; rast: meristemi, metode mjerenja rasta; determinacija; diferencijacija: razine i uzrok, korijen, izdanak; polarnost biljne stanice; starenje i programirana smrt stanice: važnost i mehanizam; otpadanje organa

8. BILJNI REGULATORI RASTA (HORMONI) 1 – auksini i giberelini: otkriće, struktura i biosinteza, metabolizam, prijenos, fiziološki učinci, mehanizam djelovanja

9. BILJNI REGULATORI RASTA (HORMONI) 2 – citokinini, etilen i apscizinska kiselina: otkriće, struktura i biosinteza, metabolizam, prijenos, fiziološki učinci, mehanizam djelovanja

10. DJELOVANJE TEMPERATURE I SVJETLOSTI NA RAST I RAZVITAK BILJAKA - dormancija pupova i sjemenki - tvrda sjemena lupina i dormantnost embrija; uloga regulatora rasta u dormanciji;

11. DJELOVANJE NA RAST I RAZVITAK BILJAKA - fotomorfogeneza, fitokromi: svojstva, lokalizacija, mehanizam djelovanja i odgovori; dnevni ritmovi

12. KONTROLA CVJETANJA - učinak starosti na cvjetanje, endogeni ritmovi, biljke kratkog dana, biljke dugog dana i dnevno neutralne biljke, vernalizacija, signali uključeni u cvjetanje, inhibicija cvjetanja, uloga regulatora rasta u cvjetanju

13. OBRAMBENI MEHANIZMI BILJAKA: POVRŠINSKA ZAŠTITA I SEKUNDARNI METABOLITI - kutin, suberin i voskovi, terpenski i fenolni sekundarni metaboliti, tvari koje sadrže dušik, raspodjela i uloga sekundarnih metabolita

14. FIZIOLOGIJA STRESA - manjak vode i otpornost na sušu, niske temperature - hlañenje i smrzavanje, visoke temperature - toplotni stres i toplotni šok, povećana i smanjena koncentracija soli u tlu, manjak kisika, svjetlosni i UV stres, onečišćenje zraka, biogeni stres

15. FIZIOLOGIJA GIBANJA - gibanja organa: fototropizam, geotropizam, tigmotropizam i kemotropizam, nastijska gibanja: fotonastija, termonastija, kemonastija, seizmonastija, tigmonastija, nastijska gibanja puči, autonomna gibanja, turgorom uvjetovana gibanja: turgorski mehanizmi za izbacivanje i štrcanje, higroskopska gibanja, kohezijska gibanja

VJEŽBE 1. Graña i funkcija biljne stanice – promatranje mikroskopom, vitalno bojenje stanica, promatranje i bojenje stanične stijenke. Propusnost stanične membrane. 2. Dokazivanje nekih kationa, aniona i organskih kiselina u biljnim stanicama i tkivima. 3. Kvalitativno i kvantitativno odreñivanje ugljikohidrata. 4. Dokazivanje proteina i sekundarnih produkata u biljnim tkivima. 5. Odreñivanje osmotskog potencijala u stanicama. 6. Primanje, provoñenje i izlučivanje vode: korijenov tlak, transpiracijski usis, transpiracija, gutacija. Odreñivanje otvorenosti puči. 7. Odreñivanje aktivnosti enzima amilaze, saharaze, fosforilaze, katalaze, lipaze, polifenoloksidaze, glikozidaze. 8. Odreñivanje stope fotosinteze kisikovom elektrodom. Ekstrakcija fotosintetskih pigmenata, razdvajanje kromatografijom i spektrofotometrijsko odreñivanje. Razdvajanje biljnih pigmenata tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti. Dokazivanje škroba u listovima. 9. Odreñivanje intenziteta disanja i dišnog kvocijenta, model dišnog lanca. Odreñivanje stope disanja i stope fotosinteze kisikovom elektrodom. Alkoholno vrenje. 10. Djelovanje auksina, giberelina i etilena. 11.Transformacija biljnih stanica agrobakterijom. 12. Gibanja

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Stjecanje znanja iz fiziologije bilja i povezivanje sa srodnim znanstvenim strukama; primjena stečenih znanja u eksperimentalnom radu

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Redovito polaženje i aktivno sudjelovanje u nastavi, provjera znanja tijekom semestra putem kolokvija

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovito pohañanje i aktivno sudjelovanje u nastavi

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja, vježbe

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA kolokviji; pismeni i usmeni ispit

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA Anonimne studentske ankete

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE STANIČNA I MOLEKULARNA BIOLOGIJA, BIOKEMIJA


Pevalek-Kozlina, B. (2003) Fiziologija bilja. Sveučilišni udžbenik. Profil International, Zagreb.

Regula, I., Pevalek-Kozlina, B., Vidaković-Cifrek, Ž., Jelenčić, B. (2003) Praktikum iz fiziologije bilja. Skripta za internu uporabu

DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma):

Buchanan, B., Gruissem, W., and Jones, R. L. (2002): Biochemistry and Molecular Biology of Plants. John Wiley & Sons. Mohr, H. and Schopfer, P. (1995): Plant Physiology. Springer Verlag, Berlin. Sitte, P., Ziegler, H., Ehrendorfer, F. and Bresinsky, A. (1998). Lehrbuch der Botanik für Hochschulen. Gustav Fischer, Stuttgart. Stryer, L. (1991): Biokemija. Školska knjiga, Zagreb. Taiz, L. and Zeiger, E. (2002): Plant Physiology. Sinnauer Ass. Inc. Sunderland, Massachusetts.

NAZIV KOLEGIJA: INSTRUMENTALNE ANALITIČKE METODE U

ISTRAŽIVANJU OKOLIŠA

AUTOR(I) PROGRAMA (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko učilište za svakog autora):

Dr.sc. Goran Kniewald, znan.savjetnik IRB i nasl. red. prof. PMF Zagreb Dr.sc. Vladimir Bermanec, red. prof. PMF Zagreb

NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA: ZNANOSTI O OKOLIŠU

GODINA STUDIJA: 4.

SEMESTAR STUDIJA: 7




vježbe

seminar

ECTS BODOVI (uzeti u obzir da je 1 ECTS bod ekvivalentan s otprilike 25 sati aktivnog rada prosječnog studenta na svladavanju gradiva, izvršavanju obaveza i pripremi za ispit, uključujući sve oblike nastave i

samostalni rad studenta): 3

CILJ KOLEGIJA: Cilj kolegija je upoznati polaznike s modernim instrumentalnim analitičkim metodama u znanosti o okolišu, te stjecanje uvida u laboratorijske tehnike pripreme i predobrade uzoraka.

NASTAVNI SADRŽAJI (razraditi ih što preciznije, po mogućnosti prema nastavnim tjednima):

1. Uloga i značenje kemijske analize u istraživanju okoliša 2. Uzorkovanje i klasične metode kemijske analize u istraživanju okoliša 3. Spektrofotometrijske metode 4. Elektroanalitičke metode 5. Spektrometrija masa 6. Specijalne metode analize krutih uzoraka 7. Plinska kromatografija 8. Analitičke metode za vode 9. Analitičke metode za zrak 10. Direktne spektrofotometrijske metode analize plinovitih zagañivala 11. Analitičke metode za sumpor-dioksid 12. Analitičke metode za ugljik-monoksid 13. Analitičke metode za dušikove okside 14. Analitičke metode za ugljikovodike 15. Analitičke metode za partikulatnu tvar 15.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA (osim pohañanja nastave, preporuča se uvesti i druge oblike kontinuiranog rada studenata i praćenje njihovih postignuća, kao npr. domaće zadaće, kolokvije, seminarske radove, projektne zadatke i dr.): Pohañanje nastave te izrada seminarskog rada koji se prezentira pred kolegama studentima.

UVJETI ZA POTPIS (potpis ne bi trebao biti samo pro forma - u cilju postizanja što veće efikasnosti studiranja studente treba poticati na kontinuirani rad i ažurno izvršavanje obaveza, a izvršenje obaveza trebalo bi biti nužan uvjet za polaganje ispita i imati značajan utjecaj pri formiranju ocjene): Izrada i prezentacija seminarskog rada.

NAČIN POLAGANJA ISPITA (uzeti u obzir da polaganje ispita ne mora biti klasično, pismeno i nakon toga usmeno, nego može biti samo pismeno, samo usmeno ili se može sastojati od drugih oblika provjere studentskih postignuća):

Usmeno, ili pismeno i usmeno polaganje ispita. Završna ocjena uključuje i ocjenu seminarskog rada.

KOLEGIJI PRETHODNICI (navesti iz kojih sve kolegija studenti moraju položiti ispite da bi mogali pratiti kolegij): Kemija I i II (preporuča se i Analitička kemija I i II), Osnove elementne i fazne analize, svi predmeti iz 2. godine

OBAVEZNA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja, voditi računa o tome da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u našoj knjižnici i što je moguće novijeg datuma):

Manahan, S.E. (1994): Environmental Chemistry, 6th edition, Lewis Publishers, Boca Raton.


NAZIV KOLEGIJA: GEOLOŠKI ASPEKTI ZBRINJAVANJA OTPADA


Prof.dr. Ladislav Palinkaš


GODINA STUDIJA: 4.

SEMESTAR STUDIJA: 7.



predavanja 2 Nastavnik

vježbe 1 Asistent

seminar

ECTS BODOVI (uzeti u obzir da je 1 ECTS bod ekvivalentan s otprilike 25 sati aktivnog rada prosječnog studenta na svladavanju gradiva, izvršavanju obaveza i pripremi za ispit, uključujući sve oblike nastave i samostalni rad studenta):

CILJ KOLEGIJA:

Rudarstvo, industrijalizacija, gradnja energetskih postrojena, nuklearnih centrala, prometnica, naftovoda, promjena načina življenja u urbanim i ruralnim sredinama, ugrožavaju okoliš i dovode do enormnog povećanja količine otpada. Dugogodišnje zanemarivanje zbrinjavanja svih vrsta otpada i uspostavljanje odgovarajuće zakonske regulative uzrok su bujanja divljih odlagališta komunalnog i opasnog otpada. Potreba za izgradnjom tehnički opremljenih odlagališta zahtjeva brojna tehnička i tehnološka rješenja. Geološki aspekti uspješnog odabira lokacije odlagališta su poznavanje geološke grañe terena, režima podzemnih voda, retencionih svojstava umjetnih i prirodnih barijera, geokemijskih i geomehaničkih svojstava nosećih stijena i prognoza postojanja ili procjena vrijednosti postojećih mineralnih sirovina. Kolegij se bavi modernim tehničkim rješenjima odlagališta, krutog, tekućeg, opasnog, i nuklearnog otpada i geološkim preduvjetima za njihovu sigurnu, dugotrajnu upotrebu i konačno konzervaciju.


1. Definicija otpada, vrste otpada (kruti, tekući, plinski, opasni, radioaktivni, komunalni itd.)

2. Proizvoñaći otpada (industrija, energetska postrojenja, rudarstvo, komunalna infrastruktura, poljoprivreda). Sistemi zbrinjavanja (neprerañeni, prerañeni otpad), spalionice otpada, komunalna odlagališta, kanalizacija, prerada otpadnih voda, rudna jalovišta, industrijska odlagališta, nuklearna odlagališta (nisko, srednje i visoko aktivnog radioaktivnog otpada).

3. Spalionice, obrada ostataka nakon spaljivanja, emisije zagañivala i toksikanata, problem dioksina, ponašanje dioksina u okolišu, proizvodnja energije, odlaganje i upotreba sagoretina, spremanje filtrata iz sagorjevnih plinova (bunkeri, stari rudarski podzemni radovi).

5. Odlagališta krutog otpada;

Odlagališta komunalnog otpada, tehničke karakteristike, geomembrane, kemija izluževina, bioplin, baliranje, kompostiranje, geološke karakteristike idealnog odlagališta komunalnog otpada, monitoring, transport zagañivala, remediacija i konzervacija, iskustveni primjeri.

6. Odlagališta industrijskog i opasnog otpada; izvori (rudarenje, naftna industrija, metalurgija, farmaceutika), priprema odlaganja (zračno filtriranje, ekstrakcije, kemijska oksidacija, membranski procesi, adsorpcije aktivnim ugljenom, likvefakcija), biološki postupci, stabilizacija i solidifikacija, termalni metodi,

7. Mjesta odlaganja industrijskog i opasnog otpada; izbor mjesta, geološki kriteriji, zaštita podzemnih voda, skupljanje izluževina, geomehanička stabilnost, remedijacija tla, voda, monitoring, GIS, iskustveni primjeri.

8. Radioaktivni otpad; vrste radioaktivnog otpada (industrija, medicina, znanstvena istraživanja, proizvodnja nuklearne energije, proizvodnja oružja), priroda radioaktivnosti, ionizirajuća zraćenja, mjerenje radioaktivnosti (doze i jedinica sievert), biološki efekti zračenja, lančana fisija, prirodni izvori zračenja,

problem radona, umjetni izvori zračenja, stupanj izloženositi zračenju.

9. Radiotoksičnost (granice opasnog), hrvatski propisi (legislativa), nisko-srednje i visokoaktivni otpad, kratkoživući i dugoživući otpad.

10. Odlaganje radioaktivnog otpada, izbor lokacije, površinska i podzemna odlagališta (nisko i srednje aktivni otpad), duboka «geološka» odlagališta, stanje u Hrvatskoj, optad iz NE Krško, mogući akcidenti, iskustveni primjeri.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA (osim pohañanja nastave, preporuča se uvesti i druge oblike kontinuiranog rada studenata i praćenje njihovih postignuća, kao npr. domaće zadaće, kolokvije, seminarske radove, projektne zadatke i dr.):

Nastava uključuje seminarske radove, domaće zadaće, kolokvije, upotrebu modernih nastavnih pomagala (power point, CD filmove, diapozitive), meñu-ispit (pismeni).

Vježbe uključuju posjet objektima od interesa (Jakuševac, Nuklearna elektrana, IRB itd.)

UVJETI ZA POTPIS (potpis ne bi trebao biti samo pro forma - u cilju postizanja što veće efikasnosti studiranja studente treba poticati na kontinuirani rad i ažurno izvršavanje obaveza, a izvršenje obaveza trebalo bi biti nužan uvjet za polaganje ispita i imati značajan utjecaj pri formiranju ocjene):

Uvjet za potpis je pozitivna kompozitna ocjena svih aktivnosti tijekom semestra uključujući meñu ispit. Ocjena rada tijekom semestra ima znatan utjecaj na konačnu ocjenu nakon završnog ispita.


Ispit se polaže pismeno, a na zahtjev studenta ili nastavnika može se održati i usmeni ispit.

KOLEGIJI PRETHODNICI (navesti iz kojih sve kolegija studenti moraju položiti ispite da bi mogali pratiti kolegij):

Mineralogija, petrologija, geokemija


1. LaGrega, D.M., Buckingham, P.I., Evans, C. J.: Hazardous Wast Managment, McGraw-Hill, 1994, str. 1145.

2. Murarka, I.P.: Solid waste disposal na reuse, Vol. I., Vol. II., CRC Press, 1987., str. 347.

3. Simončić, V.: Svjetska iskustva u zbrinjavanju otpada, ZGO, «Ognjen Prica», 1991., str. 472.


1. Chemley, H.: Geosciences, environment and man, Elsevier, 2003., str.525.

Jahić, M.: Deponije i zaštita voda, Sarajevo, 1980., str. 143.

NAZIV KOLEGIJA: FIZIOLOGIJA ŽIVOTINJA

Diplomski studij: ZNANOSTI O OKOLIŠU

GODINA STUDIJA: 5

SEMESTAR STUDIJA: 8


Doc. dr. Nada Oršolić, Sveučilište u Zagrebu

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) Engleski



predavanja 3 Nada Oršolić

vježbe 3 Vesna Benković, Ivna Kocijan, Duje Lisičić

seminar


CILJ KOLEGIJA: Cilj kolegija je upoznati studente sa temeljnim fiziološkim principima. Posebni naglasak staviti će se na integrativne principe fiziologije (od molekula do organizma) te temeljne fiziološke mehanizme i adaptacije u životinja i ljudi.


1. tjedan: Što je animalna fiziologija? Pogled na ljudsko i životinjsko tijelo u starih Grka i Rimljana (Aristotel, Herodon, Erazistrat, Galen i pneumatologija), fiziologija u srednjem vijeku (Andreas Versalius, William Harvey), fiziologija u moderno doba: Njemačka škola fiziologije, francuska škola fiziologije, engleska škola fiziologije, američka škola fiziologije. Moderne metode u fiziologiji (molekularne i stanične), primjena imunoloških metoda u fiziologiji, biokemijske metode u fiziologiji, moderni pristup sistemskoj fiziologiji: knock-in i knock-out transgenski miševi, neurofiziološke i neuroetološke metode, pojam “unutrašnjeg okoliša” – homeostaza, negativna i pozitivna povratna sprega kao temeljni principi homeostaze. Vrste bioloških makromolekula: Ugljikohidrati, lipidi, proteini, nukleinske kiseline. Zakoni termodinamike i njihova primjena u fiziologiji, pojam slobodne energije i njena veza sa biokemijskim reakcijama, enzimi i enzimska kataliza, svojstva enzima, temeljni principi aerobnog i anaerobnog metabolizma.

2. tjedan: Graña bioloških membrana, temeljne fizičke pojave na membranama: Difuzija, osmoza. Osmolaritet i tonicitet, Donnanova ravnoteža, raspodjela iona u i izvan stanice, vrste membranskog transporta: Difuzija kroz membranu, olakšana difuzija, aktivnu transport, K/Na crpka, kemiosmotska teorija, selektivnost membranskih kanala za elektrolite i neelektrolite. Čvrsti i kanalski spojevi meñu stanicama, transport iona i vode kroz epitelne stanice. Električne pojave na membranama, vodljivost i otpor ionskih kanala, električna svojstva lipidnog dvosloja, otporničko-kondenzatorski model membrane, elektrotonički odgovor membrane na električni podražaj, ravnotežni potencijal iona, Nernstova jednadžba, Goldmanova jednadžba, uloga pojedinih iona u stvaranju potencijala mirovanja, izravna i neizravna uloga K/Na crpke u stvaranju i održavanju potencijala mirovanja.

3. tjedan: Aktivni odgovor membrane na električni podražaj: Akcijski potencijal. Temeljna svojstva akcijskog potencijala (apsolotna i relativna nepodražljivost membrane, granična krivulja, princip “sve ili ništa”, tonički i fazni odgovor membrane na podražaj). Kako su otkriveni temeljni principi postanka AP-a? Naponski regulirani Na i K kanali, permeabilnost membrane za ione tijekom AP-a, Hodkinov ciklus. Gdje su kanali smješteni? Tetrodotoksin i njegovo djelovanje, protok struje kroz pojedine kanale (“patch-clamp” metoda), ionska selektivnost kanala, skruktura pojedinih kanala. Širenje električnih impulsa kroz neuron, brzina kretanja AP-a kroz akson, širenje AP-a niz akson, uloga mijelina u provoñenju AP-a i

skokovito provoñenje. Kemijske i električne sinapse: graña i svojstva, prijenos informacije preko kemijske sinapse, brzi i spori sinaptički prijenos, neuromuskularna veza, postsinaptički potencijali, reverzni potencijal, ekscitacijski i inhibicijski postsinaptički potencijali i struje, predsinaptička inhibicija, predsinaptičko ispuštanje neuroprijenosnika, molekularni mehanizmi otpuštanja neuroprijenosnika.

4. tjedan: Temeljna svojstva neuroprijenosnika i njihovih receptora: Acetilkolin, glutamat, GABA, norepinefrin, dopamin, serotonin, peptidni neuroprijenosnici. Graña i funkcija nikotinskog acetilkolinskog receptora, receptori sporog prijenosa, neuromodulacija, sinaptička intergacija signala: vremenska i prostorna sumacija. Sinaptička plastičnost: Kratkotrajna homosinaptička modulacija, depresija i potencijacija. Heterosinaptička modulacija, dugotrajna potencijacija i depresija: molekularni mehanizmi pamćenja u hipokampusu – gulutamatni AMPA i NMDA receptori. Fukcionalna organizacija živčanog sustava, refleksni luk i njegova evolucija, centralni i periferni žičani sustav, leñna moždina i refleksi, evolucija mozga, dijelovi mozga i njihova funkcija, moždana lateralizacija, govor, autonomni živčani sustav: graña i zadaća, refleksi mokrenja i defekacije.

5. tjedan: Što su osjetila i čemu služe? Opća svojstva osjetilne recepcije, ulazno-izlazni odnosi signala receptora, Weber-Fechnerov zakon, frakcioniranje podražaja, lateralna inhibicija. Fiziologija okusa, fiziologija njuha, fiziologija vomeronazalnog osjetila u životinja i ljudi, somatski osjetilni sustav, pojam receptivnih polja. Fiziologija vida, evolucija očiju, oko sisavca, fotoreceptori, stvaranje i kodiranje signala u mrežnici, prijenos signala u mozak, funkcionalna organizacija vidne kore. Složene oči kukaca, recepcija polarizirane svjetlosti. mehanorecepcija: stanice s dlačicama, fiziologija sluha: Graña uha, graña pužnice, Cortijev organ i njegova funkcija. Kako pužnica kodira glasnoću i visinu tona? Vestibularni organi sisavaca, statociste rakova, termoreceptori zmija jamičarki.

6. tjedan: Kemijski signali u tijelu, kemijski signali za meñustaničnu komunikaciju, graña i funkcija sluzi, proizvodnja i sekrecija proteina, egzokrine i endokrine žlijezde. Principi homonske regulacije, hormonski receptori, prijenos hormonskog signala u stanicu: unutarstanični glasnici i njihovo djelovanje. Endokrine žlijezde sisavaca, os hipotalamus-hipofiza, hormoni adeno- i neurohipofize, hormoni štitnjače, hormoni kore nadbubrežne žlijezde, hormoni moždine nadbubrežne žlijezde, hormoni pankreasa, hormon rasta i njegovi antagonisti, kalcitonin i hormon paštitne žlijezde, atrijski natriuretski peptid, spolni hormoni, menstrualni ciklusi i cikličke promjene uterusa, hormoni kukaca: hormoni reguliraju razvoj leptira. Egzokrine žlijezde: prozvodnja i lučenje sline, Predne žlijezde kukaca i paukova.

7. tjedan: Što su mišići? Mišići kao motor, mišići kao regulator drugih fizioloških funkcija, klasifikacija mišića, makroskopska i mikroskopska graña mišića, miofibrile, sarkomere, tanki i debeli miofilamenti: aktin i miozin. Tropomiozin i troponin, laki lanci miozina, sustav t cjevčica, sarkoplazmatski retikulum, trijade, prijelaz AP-a sa t cjevčica na sarkoplazmatski retikulum: dihidropiridinski i rijanodinski receptori, otpuštanje Ca2+ iona iz SR-a. Interakcije kalcija s troponinom, kontrakcijski ciklus poprečnoprugastog mišića, laki lanci miozina i kontrakcija glatkog mišića, vrste mišićnih kontrakcija, mjerenje izometričke i izotoničke kontrakcije, ovisnost mišićne sile o duljini sarkomere i cijelog mišića, jakost i sila pri izotoničkoj kontrakciji, opterećenje mišića i snaga kontrakcije, odnos sile, brzine kontrakcije i optimalne izlazne snage mišića, AP i mišićna kontrakcija, vremenska sumacija AP-a i tetanička kontrakcija, motoričke jedinice i njihova aktivacija, mehanika mišića i kostiju.

8. tjedan: Funkcije krvi, temeljni hematološki parametri, krvni proteini, krvne stanice i njihova uloga, postanak krvnih stanica, eritrociti: postanak i razgradnja, regulacija proizvodnje eritrocita: eritopoietin, krvne grupe, mehanizmi grušanja krvi: unutarnji i vanjski, uroñena i stečena imunost, čimbenici uroñene i stečene imunosti, primarni i sekundarni limfatički organi, limfociti B i T, NK stanice, klonska selekcija, protutijela i njihova funkcija, genetika protutijela, primarni i sekundarni imunosni odgovor, komplement, sustav tkivne snošljivosti.

9. tjedan: Graña srca životinja i temeljni principi rada srca, srce sisavaca, graña i funkcija dijelova srca, srčani mišić i njegova kontrakcija, stvaranje i provoñenje električnih impulsa kroz srce, EKG, srčani ciklus, srčani volumeni (udarni, krajnji sistolički i krajnji dijastolički, minutni). Kontraktilnost srca, unutarnji i vanjski čimbenici koji utječu na kontraktilnost: Frank-Starlingov zakon, razina hormona, autonomni živčani sustav. Potrošnja kisika u srcu, opterećenje srca u raznim uvjetima. Komaprativna fiziologija srca kralježnjaka, srca sa nesavitljivim perikardom, cirkulacijski sustavi riba koje dišu zrak, srce vodozemaca, srca gmazova, srce i fetalna cirkulacija u kralježnjaka.

10. tjedan: Cirkulacijski sustavi: graña i zadaća, otvoreni i zatvoreni cirkuolacijski sustavi, visokotlačni i

niskotlačni sustavi, mehanizam cirkulacije i regulacije protoka kroz tkiva, krvni tlak, arterije kao rezervoar krvnog tlaka, regulacija protoka kroz arteriole: miogena aktivnost, metaboliti, hormoni, autonomni živčani sustav. Kapliarni protok i izmjena tvari kroz kapilare, dinamička ravnoteža meñustanične tekućine i plazme: Starlingova filtracijska hipoteza. Koloidno-osmotski tlak i njegova uloga u raspodjeli tekućine, vene i venski protok, limfotok i limfna drenaža tkiva, venski priljev i srčani volumeni, dinamička raspodjela krvi izmeñu venskog i arterijskog sustava, kratkotrajna i dugotrajna regulacija krvnog tlaka.

11. tjedan: Zašto je potrebna osmotska regulacija? Elektroliti ljudskog tijela, obligatne i regulirane osmotske promjene: osmoregulatori i osmokonformeri, protustrina izmjena, protustrujna pojačala i izmjenjivači, osmotska regulacija u kralježnjaka, slatkovodne i morske ribe koštunjače, kloridne stanice, osmotske promjene katadromnih i anadromnih riba, fiziologija žlijezda solnica, osmotski ekstremni okoliši, osmotsk regulacija kralježnjaka u pustinji, upijanje vode izravno iz zraka. Funkcije i graña bubrega sisavaca, nefroni, mehanizmi stvaranja mokraće, filtracijski mehanizmi u glomerulu, protustujna izmjena u bubregu, koncentracija mokraće, uloga vaze rekte, regulacija lučenja natrija preko bubrega: sustav renin-angiotenzin-aldosteron

12. tjedan: Temeljni principi izmjene plinova, respiracijski pigmenti, hemoglobin kao alosterički protein, krivulje vezivanja kisika za hemoglobin, Bohrov efekt, Haldane-ov efekt, mehanizmi transporta kisika i CO2 u krvi, disanje u zraku, disanje u vodi, plućna cirkulacija, mehanika disanja, plućni volumeni, živčana kontrola disanja, disanje u ptica, disanje u vodi, fiziologija izmjene plinova preko škrga. Zašto je acidobazna kontrola važna? Temeljni puferi u tijelu, sustav CO2-bikarbonat i njegova uloga, hemoglobin kao pufer, bubreg kao regulator pH

13. tjedan: Unos hrane u tijelo, hranjenje u praživotinja, hranjenje medijem, hranjenje u spužvi, hranjenje filtracijom u ptica i sisavaca, gastrovaskularne šupljine, evolucija probavnih sustava, zubi i kljunovi. Vrste probavnih sustava, probavni kanal, probava u ustima, probava u želucu: monogastrički i digastrički želuci, probava u duodenumu, apsorpcija u tankom crijevu, dinamika crijeva i učinak prehrane, pokretnost probavnog kanala, probavne izlučevine, probavni hormoni, prehrambene potrebe životinja i ljudi.

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA Studenti će, nakon što završe ovaj kolegij, razviti kompetencije za razumjevanje temeljnih fizioloških principa koji su potrebni za homeostazu i normalnu funkciju tijela. Poznavanje fiziologije neophodno je za znanstvenoistraživački i stručni rad u biomedicini (humanoj medicini, veterini) i biologiji te u nekim biotehničkim znanostima.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Studenti su obavezni pohañati predavanja i praktikume iz animalne fiziologije. Znanje se na praktikumima provjerava na kraju svakog semestra putem kolokvija.

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Uredno pohañanje predavanja i praktikuma

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja i praktikumi

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Ispiti se polažu pismeno i usmeno. Da bi se pristupilo ispitu, mora se uspješno položiti oba praktikumska kolokvija

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA Studentskim anketama



D. Randall, W. Burggren, K. French: “Eckert Animal Physiology, 5th ed.”, W.H.Freeman and Co., New York, 2002


NAZIV PREDMETA: PRIMIJENJENA KLIMATOLOGIJA

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Anita Filipčić, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA: Diplomski studij: ZNANOSTI O OKOLIŠU

GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 8

OPSEG PREDMETA: Ukupno sati: 60 Tjedno sati: 4

OBLIK NASTAVE BROJ SATI (i udio od ukupne satnice u %)

IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 30 (50%) nastavnik

Vježbe - -

Seminar 30 (50%) Nastavnik i asistent

Predmetna terenska nastava - -

ECTS BODOVI: 4

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Klimatologija

NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Cilj kolegija je odrediti na koji način klima utječe na razvoj i funkcioniranje prirodno-geografske i društveno-geografske sredine. Valja odrediti predvidive promjene u tim sredinama pod utjecajem klimatskih promjena, te klimatske posljedice antropogenih utjecaja i prirodnih katastrofa.

NASTAVNI SADRŽAJI: 1. Primijenjena klimatologija: definicija i razvoj 2. Metode istraživanja

2.1. Mjerenje klimatskih elemenata 2.2. Statistička obrada podataka 2.3. Klimatski modeli

3. Klima i prirodno-geografska sredina 3.1. Promjene klime i hidrološki procesi 3.2. Utjecaj klime na geomorfološke procese 3.3. Klima i vegetacija 3.4. Klima i životinjski svijet

4. Klima i društveno-geografska sredina 4.1. Klima i čovjek 4.2. Utjecaj klime na urbano planiranje i arhitekturu 4.3. Klimatski utjecaji u gospodarskim djelatnostima

4.4. Utjecaj klime na prometne sisteme 5. Klimatske promjene

5.1. Urbana klima 5.2. Klimatski ekstremi

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Nazočnost predavanjima i seminarima, izrañen 1 seminarski rad

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Uredno pohañanje nastave (80% termina), izrada 1 seminarskog rada

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeno

NAČIN OCJENJIVANJA (PRIBLIŽNI UDJELI STUDENTSKIH OBVEZA I ISPITA U OCJENI): Ispit 80% + seminarski rad 20%

OBVEZNA LITERATURA: • R. D. Thompson, A. Perry (ed.) 1997: Applied Climatology. Routledge. London. 352 pp

DOPUNSKA LITERATURA: • Cubasch, U., D. Kasang (2000): Antropogener Klimawandel. Klett-Perthes. Gotha.128 pp

• Theoretical and Applied Climatology

NAPOMENA: Poželjno pasivno poznavanje engleskog jezika.

NAZIV PREDMETA: PRIMIJENJENA HIDROGEOGRAFIJA

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Danijel Orešić, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA: Diplomski studij: ZNANOSTI O OKOLIŠU

GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 8



IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 30 (50 %) nastavnik

Vježbe - -

Seminar 20 (33,3 %) nastavnik

Predmetna terenska nastava 10 (16,6 %) nastavnik i asistent/stručni suradnik

ECTS BODOVI: 4

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Hidrogeografija

NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Cilj kolegija je razumijevanje povratne sprege izmeñu pojavnih oblika vode i prirodnog i kulturnog krajolika, te uloge vode kao ključnog elementa održivog razvoja. Razvija se svijest o vodi kao strateškom dobru 21. stoljeća. Razvija se sposobnost samostalnog hidrogeografskog analiziranja nekog područja.

NASTAVNI SADRŽAJI: 1. Primijenjena hidrogeografija - definicija, cilj, zadatak i podjela

2. Metode istraživanja

3. Prirodogeografski čimbenici otjecanja

4. Društvenogeografski čimbenici otjecanja

5. Poriječje kao prirodna cjelina, otjecanje u poriječju

6. Mreža tekućica, sustav tekućica

7. Dolina i njeni elementi

8. Hidrotehnički radovi i objekti

9. Oprirodnjavanje dolina

10. Očuvanje vlažnih biotopa

11. Onečišćavanje vodnih resursa

12. Voda kao ključni element održivog razvoja

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Pohañanje nastave, izrada jednog seminarskog pismenog rada i njegovo izlaganje.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Nazočnost na 66% predavanja i 80% seminara, nazočnost na predmetnoj terenskoj nastavi, izrañen i pozitivno ocjenjen seminar

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeno i usmeno (prolaz na pismenom je uvjet za pristupanje usmenom ispitu).

NAČIN OCJENJIVANJA (PRIBLIŽNI UDJELI STUDENTSKIH OBVEZA I ISPITA U OCJENI): Urednost pohañanja i aktivnost u nastavi do 10% + seminar 20% + pismeni ispit 30% + usmeni ispit 40%

OBVEZNA LITERATURA: • Bonacci, O. 2003.: Ekohidrologija vodnih resursa i otvorenih vodotoka. Grañevinsko-arhitektonski

fakultet Sveučilišta u Splitu, IGH, Zagreb, 492 str.

• Riñanović, J. 1993.: Hidrogeografija. II. izdanje. Školska knjiga, Zagreb, 215 str.

• Plut, D. 2000.: Geografija vodnih virov. Filozofska fakulteta, Oddelek za geografijo, Ljubljana, 281 str.

• Dukić, D. 1984.: Hidrologija kopna. Naučna knjiga, Beograd, 498 str.

DOPUNSKA LITERATURA: • de Villiers, M. 2001.: Water Wars. Is the World's Water Running Out? Phoenix Press, London, 413 str.

• Barlow, M., Clarke, T. 2002.: Blue gold. Earthscan Publications Ltd., London, 278 str.

• Clarke, R 1993.: Water: The International Crisis. MIT Press, Cambridge, 193 str.

• Srebrenović, D 1986.: Primijenjan hidrologija. Tehnička knjiga, Zagreb, 509 str.

• Relevantni članci u časopisima GeoJournal, Grañevinar, Hrvatske vode, Hrvatska vodoprivreda,

Hydrological Sciences Journal, Water International i dr.

NAPOMENA:

NAZIV KOLEGIJA: EKOLOGIJA ŽIVOTINJA


GODINA STUDIJA: 5

SEMESTAR STUDIJA: 9


Redovni profesor, Mladen Kerovec, Prirodoslovno-matematički fakultet

Doc. Dr. sc. Ivančica Ternjej, Prirodoslovno-matematički fakultet

Doc. Dr. sc. Zlatko Mihaljević, Prirodoslovno-matematički fakultet

Viši asistent, Sanja Gottstein Matočec, Prirodoslovno-matematički fakultet

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA

EU(navedite kojem) na engleskom jeziku




vježbe 2 asistent

seminar 1 nastavnik, asistent

Terenska nastava (dana) 0

CILJ KOLEGIJA:

Ovaj kolegij ima za cilj omogućiti studentima da steknu znanja, vještine i sposobnosti koje su im potrebne za promatraje, analizu i interpretiranje činjenica vezanih uz ekologiju životinja i ekoloških sustava te za korištenje tih informacija u ostvarenju djelotvorne zaštite.


Abiotički čimbenici, ekološka valencija, ekološka niša. Obilježja populacija: gustoća populacija, čimbenici koji utječu na gustoću populacija, struktura populacija, životni ciklusi i stopa preživljavanja. Interspecijski i intraspecijski odnosi, posebno kompeticija i predatorstvo. Opće teorije raznolikosti vrsta. Koncept ekoloških sustava. Raspored i osnovna obilježja makroekosustava. Odnosi i tipovi ishrane, hranidbeni lanci. Protjecanje energije i kruženje tvari. Metabolizam zajednica - Primarna i sekundarna produkcija. Struktura zajednica. Promjene zajednica – Sukcesije. Kopneni ekološki sustavi: tundra i polarna područja, travnjaci, pustinje i polupustinje, borealne šume, šume umjerenog i tropskog pojasa, mediteranska područja i planinska područja, podzemlje. Utjecaj čovjeka na kopnene ekološke sustave.

Ekološki sustavi kopnenih voda: lentički ekološki sustavi (jezera, lokve), lotički ekološki sustavi (rijeke), močvare i podzemne vode (hiporeička zona, freatička zona,…). Utjecaj čovjeka na slatkovodne ekološke sustave.

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA STUDENATA

Studenti će biti sposobni: 1. opisati osnovne principe u ekologiji 2. odrediti fizikalna obilježja i objasniti odnose izmeñu živog svijeta i okoliša 3. Utvrditi i objasniti tipove interakcija izmeñu vrsta 4. opisati čimbenike koji utječu na rasprostranjenost i gustoću životinjski populacija 5. objasniti odnose reprodukcije i/ili preživljavanja kod različitih vrsta životinja 6. koristiti razlikovna obilježja u klasificiranju zajednica biljaka i životinja 7. planirati eksperimentalni rad u ekologiji 8. analizirati ekološke podatke

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA

aktivno sudjelovanje na predavanjima uključivanjem u rasprave te obavezno pohañanje praktikumske nastave i rješavanje zadanih problema i zadataka u pismenom obliku

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA

pohañanje predavanja i praktikumske nastave

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE:

predavanjima i praktičnim radom

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA

usmeni i pismeni ispit

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA

anketama i konzultacijama sa studentima



Smith R.L., Smith T.M., 2000: Elements of Ecology. Benjamin/Cummings Science Publishing. Krohne D.T.: General ecology, 1998: Wadsworth Publishing Company. Lampert, W., Sommer, U., 1997. Limnoecology. Ecology of Lakes and Streams. Oxford University Press, New York. Mitsch, W. J., 1994: Global wetlands-Old Worlds and New. Elsevier, Amsterdam, 967. Moss, B., 1998: Ecology of Fresh Waters. Blackwell Sc. Publ., Oxford, 557.


Gottstein Matočec, S. (ed.) Ozimec, R., Jalžić, B., Kerovec, M., Bakran-Petricioli, T. 2002. Raznolikost i ugroženost podzemne faune Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureñenja, Zagreb, str. 1-82. Gottstein Matočec, S. (ed.), Bakran-Petricioli, T., Bedek, J., Bukovec, D., Buzjak, S., Franičević, M., Jalžić, B., Kerovec, M., Kletečki, E., Kralj, J., Kružić, P., Kučinić, M., Kuhta, M., Matočec, N., Ozimec, R., Raña, T., Štamol, V., Ternjej, I. & N. Tvrtković 2002. An overview of the cave and interstitial biota of Croatia. Natura Croatica 11 (Suppl. 1): 1-112. Kerovec,M., l986: Priručnik za upoznavanje beskralješnjaka naših potoka i rijeka. Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1-127. Kerovec,M., l988: Ekologija kopnenih voda. Mala ekološka biblioteka, Knjiga 3, Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb, 1-75.

NAZIV KOLEGIJA: EKOLOGIJA BILJA


GODINA STUDIJA: 5

SEMESTAR STUDIJA: 9

PREDMETNI NASTAVNIK (upisati znanstveno-nastavno zvanje, ime i prezime, te visoko učilište za svakog autora): Vladimri Hršak

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) Njemački




vježbe 3 asistent

seminar


CILJ KOLEGIJA: Usvojiti osnovne pojmove i zakonitosti u ekologiji biljaka, upoznati djelovanje osnovnih ekoloških faktora na biljne organizme, upoznati pojmove u fitocenologiji, upoznati ekologiju najvažnijih tipova biljnih zajednica formiranih na temelju florističke klasifikacije


Pojam i značenje ekologije; Razvoj ekološke znanosti, Autekologija: osnovni životni procesi (fotosinteza, primarni metabolizam, razmnožavanje) i ekološki faktori (svjetlo, voda, tlo klima); Strategije preživljavanja (CRS model); Sekundarni metabolizam - ekološko značenje; Posebni faktori u okolišu i njihov utjecaj na biljke; požar, salinitet, gaženje, teški metali, onečišćenje atmosfere, klimatski ekstremi; Demekologija: struktura i dinamika biljnih populacija; Sinekologija: individualistički i organizmički koncept vegetacije, klasifikacijski sistemi, kartiranje vegetacije.

Ekološka fitocenologija: Uvod; Sinmorfologija; Sinekologija; Sintaksonomija; Sigmasociologija; Primjena fitocenologije; Formacije i zajednice: Vodene zajednice; Terofitsko-pionirske zajednice; Travnate pionirske zajednice; Zajednice siparišta i stijena; Zajednice trščaka i visokih šaševa; Zajednice izvorišta, mjesta nakupljanja snijega, niskih cretova i podvirnih livada; Livade košanice: suhe livade, planinske i visokoplaninske livade i pašnjaci; Zajednice zaslanjenih staništa i kultiviranih livada; Zajednice patuljastih grmova; Zajednice ruderalnih i rubnih staništa; Zajednice grmova; Zajednice šuma.


Znanje iz autekologije, demekologije i sinekologije bilja te fitocenologije.


Redovno pohañanje svih oblika nastave


U skladu sa Statutom PMF

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja i praktikum


Usmeni ispit



SISTEMATIKA BILJA


CRAWLEY M. (ed.), 1998: Plant Ecology. Blackwell Science, Oxford.

STEUBING L. & H. O. SCHWANTES, 1992: Ökologische Botanik. 3. Aufl. Verlag Quelle & Meyer, Wiesbaden.

STEUBING L. & A. FANGMEIER, 1992: Pflanzenökologisches Praktikum. Verlag Eugen Ulmer. Stuttgart.

HORVAT I., 1949: Nauka o biljnim zajednicama. Sveučilište u Zagrebu, Zagreb.

GRAČANIN M. & LJ. ILIJANIĆ, 1977: Uvod u ekologiju bilja. Školska knjiga, Zagreb.


GLAVAČ V., 1999: Uvod u globalnu ekologiju. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb.

MÄGDEFRAU K. & F. EHRENDORFER, 1978: Udžbenik iz botanike, sistematika, evolucija i geobotanika. Školska knjiga, Zagreb.

STEVANOVIĆ B. & M. JANKOVIĆ, 2001: Ekologija biljaka. NNK International, Beograd.

LAKUŠIĆ R., 1980: Ekologija biljaka. IGKRO Svjetlost. Sarajevo.

TOWNSEND C. R., J. L. HARPER & M. BEGON, 2000: Essentials of ecology. Blackwell Science, Oxford.

NAZIV PREDMETA: PRIMIJENJENA GEOEKOLOGIJA

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Andrija Bognar, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA: Diplomski studij Znanosti okolišu

GODINA STUDIJA: 5

SEMESTAR STUDIJA: 9



IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 24 (27%) nastavnik, asistent

Predmetna terenska nastava 21 (23%) nastavnik, asistent

ECTS BODOVI: 9

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Geoekologija i zaštita okoliša

NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Razglobiti problematiku prostornog planiranja korištenja krajolika i gospodarenja okolišem. Posebna pažnja posvetit će se racionalnom korištenju prirodnih izvora, oblikovanju ekološki optimalne strukture krajolika i baze ekoloških podataka za gospodarenje krajolikom, oblikovanje zadovoljavajućih uvjeta života za stanovnike gradova i naselja, usklañivanje procesa urbanizacije s ekološkim prilikama, transformaciji prirode u skladu s razvojnim potrebama razlilitih grana nacionalne ekonomije koje utječu na ekološke prilike i na očuvanje prirode. Student će se upoznati s interdisciplinatnim pristupima i temeljnim metodama planiranja koji če im omogučiti aktivnu djelatnost u planerskim, vojnim, zaštitarskim i geoinformatičkim ustanovama.

NASTAVNI SADRŽAJI: 1. Gospodarenje krajolikom – geoekološko vrednovanje

2. Temeljni pojmovi

3. Kratak pregled povijsnog razvoja, pristupa i metoda

4. Temeljni principi planiranja i vrednovanja prostora

5. Tipovi korištenja prostora (TKP) i prostorne jedinice (PJ)

6. Pogodnost krajolika

7. Metoda LANDEP – geoekološko planiranje

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Studenti će uz obveznu nastavu na seminaru razrañivati specifičnu geoekološku problematiku tipova i vrsta geoekosustava i krajolika, a posebna pažnja će se pokloniti geoekološkom planiranju

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Redovito prisustvovanje nastavi i seminarima (minimalno 80%), izrada seminarskog rada te kartiranje i izrada jedne opće ili pak serije analitičkih geoekoloških karata zadanog prostora. Obvezno prisustvovanje terenskoj nastavi.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeni i pismeni ispit s tim da će se pri tome uzeti u obzir i učinkovistot studiranja( seminarski i terenski rad).

NAČIN OCJENJIVANJA (PRIBLIŽNI UDJELI STUDENTSKIH OBVEZA I ISPITA U OCJENI): Ocjenjivat će se na slijedeći način; 60% usmeni i pismeni ispit, 20% seminarski rad, 20% terenski rad

OBVEZNA LITERATURA: • Bognar, A, 1990. Geomorfološke i inženjersko-geomorfološke osobine otoka Hvara i ekološko

vrednovanje reljefa, Geografski glasnik, Broj 52, GDH, Zagreb

• Bognar, A, Salleto-Janković M., 1996., Geoekološki pristupi u gospodarenju prostorom (okolišem,

krajolikom), Ekološke monografije br.8, Hrvatsko ekološko društvo Varaždin

• Salleto-Janković M, 1990., Značenje geoekoloških istraživanja u razvoju Hrvatske, I. Hrvatski geografski

kongres, zbornik radova, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb

• Bognar, A., Lozć, S., Saletto-Janković, M., 2002., Geoekologija, interna skripta, Geografski odsjek PMF-

a, Zagreb

• Ružička, M., Miklos, L., 1990, Basic premises and methods in landscape-ecological planning and

optimisation. In: Zonnenveld I.S., Forman R.T.T., (edit) 1990: Changing landscape an Ecological

Perspective. Springer Verlag, New York, str. 233-260.

• Zonnenveld, I.S., 1979, Landevaluation and Landscape Science. ITC textbook of photo interpretaion, VII.

Second amended and corrected edition. ITC, Enschede.

DOPUNSKA LITERATURA: • Drdoš, J., 1994: Environmental Research in Slovakia: fundations, current state, perspectives. Geografscky

Časpois, 46,2,117-129 Bratislava.

• FAO 1977, A framework for land evaluation ILRI Publication 22, Wageningen.

• Miklos, L., 1994, Spatial Organisation of Landscape. Research Report no.103, 89. Department of

Geography and International Development Studies. Roskilde.

NAPOMENA:

NAZIV KOLEGIJA: TERENSKA NASTAVA IZ BIOLOŠKE, GEOGRAFSKE I GEOLOŠKE ZAŠTITE OKOLIŠA


nastavnici iz biologije, geografije i geologije,

NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA: Diplomski studij znanosti o okolišu

GODINA STUDIJA: 4 .

SEMESTAR STUDIJA: 8.



predavanja

vježbe

Terenska nastva 8 nastavnici i susradnici

ECTS = 4 boda

CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanje studenata s ustrojavanje zaštitnih službi u Nacionalnim parkovima i lokalnoj samoupravi. Ustroj laboratorija za analizu kvalitete okoliša.


Višednevna radna praksa u Nacionalnim parkovima i ustanovama koje se bave zaštitom rezervata prirode. Upoznavanje mjera i modela očuvanja zaštićenih prostora. Edukacija posjetitelja i multimedijske prezentacije. Višednevna radna praksa u ustanovama koje se bave sanacijom ugroženih prirodnih resursa, kopna, slatkih voda i podmorja.. Višednedna rada praksa u istraživačkim laboratorijima koji se bave s analizom biološke, geološke i geografske kvalitete okoliša.


Po završetku praktične nastave studenti podnose izvještaj o radu na terenu. Redoviti kolokviji.

UVJETI ZA POTPIS (potpis ne bi trebao biti samo pro forma - u cilju postizanja što veće efikasnosti studiranja studente treba poticati na kontinuirani rad i ažurno izvršavanje

IZBORNI SADRŽAJI u 7., 8., 9. i 10 semestru Modul: Biološka zaštita okoliša

obaveza, a izvršenje obaveza trebalo bi biti nužan uvjet za polaganje ispita i imati značajan utjecaj pri formiranju ocjene):

Pozitivno ocijenjeni izvještaj i položeni kolokvij.


KOLEGIJI PRETHODNICI (navesti iz kojih sve kolegija studenti moraju položiti ispite da bi mogli pratiti kolegij):

apsolvirani kolegiji: Gospodarenje morem i zaštita, Geologija zaštite okoliša, Opća ekologija, Primijenjena hidrogeografija, geološki aspekti zbrinjavnja otpada.


Murck B.W., Skinner B.J. & Porter S.C. (1996): Environmental Geology, John Wiley & Sons, New York.

Tarbuk, E.J. & Lutgens, F.K. (1988): Earth Science. 5th. Ed., Merrill Publ. Company, Columbus.

Pullin A. S. (2002): Conservation Biology, Cambridge, University press.

NAZIV KOLEGIJA: GENETIČKO INŽENJERSTVO U BIOTEHNOLOGIJI


GODINA STUDIJA: 4 ili 5. GODINA

SEMESTAR STUDIJA:


Prof. dr. sc. Vladimir Delić, redoviti profesor u m. PMF, Zagreb

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) Engleskom



predavanja 2 V. Delić

vježbe

seminar 2


CILJ KOLEGIJA: Upoznavanje studenata s osnovnim spoznajama i tehnikama rekombiniranja nasljednih osnova in vitro


1. Pojam i definicija genetičkog inžinjerstva, spoznaje koje su omogućile prvo spajanje molekula DNA in vitro.

2. Strukture i graña nasljednih osnova za cijepanje i rekombiniranje molekula, regulatorna,strukturna i terminacijska regija

3. Restrikcijsko-modifikacijski sustav

4. Restrikcijske endonukleaze, nazivlje, način djelovanja

5. Restrikcijska karta DNA i način konstrukcije

6. Ostali enzimi koji se koriste u genetičkom inženjerstvu

7. Osnovne tehnike koje su omogućile rad s molekulama nukleinskih kiselina

8. Metode transformacija stanica domaćina (prokariota i eukariota)

9. Metode otkrivanja rekombinantne molekule u populaciji (genetičke, hibridizacijske, imunološke, rekombinacijske)

10. Pomoćne molekule za povezivanje DNA, spone, spajanje fragmenata s vektorom

11. Svojstva molekula (vektora) za prijenos ugrañenih fragmenata

12. Plazmidi kao vektori, svojstva i dobivanje

13. Konstruirani plazmidi s višestrukim mjestima za ugradbu

14. Virusni vektori, lambda, M13,

15. Kozmidini i fazmidini vektori


Opće kompetencije studenata ogledaju se u sustavnom razumjevanju primjena molekularne biologije, biokemije, mikrobiologije i molekularne genetike uz upoznavanje osnovnih spoznaja koje su dovele do mogućnosti rekombiniranja DNA in vitro. Specifične kompetencije ogledaju se spoznaji da je moguće in vitro kombinirati nasledne osnove živih biča.

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Redovito praćenje predavanja i održavanja seminara o odabranim temama te raspravana iz domene genetičkog inžinjerstva

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Prisustvovanje predavanjima i spremanje seminara iz genetičkog inžinjerstva

NAČIN IZVOðENJA NASTAVE: Predavanja, seminari

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA Pismeni i usmeni ispit iz predavanog sadržaja

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI KOLEGIJA Prisutnost broja studenata predavanjima i studentska anketa

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE MIKROBIOLOGIJU, BIOKEMIJU, GENETIKU, MOLEKULARNU GENETIKU

LITERATURA POTREBNA ZA POLAGANJE ISPITA (izdavač i godina izdanja, voditi računa o tome da obavezna literatura mora biti dostupna studentima u našoj knjižnici i što je moguće novijeg datuma): Delić, V. Genetičko inženjerstvo u biotehnologiji, Sveučilišna skripta, PMF, Zagreb, 1997.


1. Grossman,W. R. and Moldave, K. (1989), Recombinant DNA Methodology, Acad. Press, San Diego

2. Hackett, P. B., Fuchs,E. F., and Messing, J.W. (1988), An introduction to recombinant DNA techniques. Basic experiments in gene manipulation. The Benjamin-Cummings Publishing Co., Inc., Menlo Park

3. Old, R.W. and Primrose, S.B. (1988), Principles of gene manipulation. An introduction to genetic engineering. Blackwell Scientific Publicatin, Oxford

NAZIV KOLEGIJA: ZAŠTITA BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI

NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA: Znanosti o okolišu

GODINA STUDIJA: 4. ili 5.

SEMESTAR STUDIJA:


Docent, Vladimir Hršak, Prirodoslovno-matematički fakultet

Viši asistent, Sanja Gottstein Matočec, Prirodoslovno-matematički fakultet

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) na engleskom jeziku




vježbe 1 asistent

seminar 0

Terenska nastava (dana) 0

CILJ KOLEGIJA:

Ovaj kolegij ima za cilj pružiti studentima znanja, sposobnosti i stav potreban za opažanja, analize i protumačenja biološke i krajobrazne raznolikosti te korištenje tih podataka u postizanju učinkovite zaštite.


1. Osnovni principi biološke i krajobrazne raznolikosti

2. Pokazatelji biološke i krajobrazne raznolikosti

3. Razlozi ugroženosti i problemi zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti

4. Utjecaji gospodarenja prirodnim bogatstvima na biološku raznolikost

5. Pregled zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske

6. Strategije i akcijski planovi zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti

7. Crvene liste zaštićenih vrsta

8. Klasifikacija zaštićenih područja

9. Restauracijske metode u zaštiti biološke i krajobrazne raznolikosti


Studenti će biti sposobni:

9. opisati osnovne principe biološke i krajobrazne raznolikosti 10. opisati čimbenike koji utječu na ugrožavanje biološke i krajobrazne raznolikosti 11. ponuditi strategije i akcijske planove zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti 12. prepoznati utjecaj gospodarenja na biološku i krajobraznu raznolikost


aktivno sudjelovanje na predavanjima uključivanjem u rasprave te obavezno pohañanje praktikumske nastave i rješavanje zadanih problema i zadataka u pismenom obliku


pohañanje predavanja i praktikumske nastave


predavanjima i praktičnim radom


usmeni i pismeni ispit


anketama i konzultacijama sa studentima



Gaston, K.J., Spicer, J.I. 2004. Biodiversity: An Introduction. Blackwell Science, Oxford.

Radović, J. (ur.) 1999. Biološka i krajobrazna raznolikost Hrvatske. Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb.

Gottstein Matočec, S. (ur.), Ozimec, R., Jalžić, B., Kerovec, M., Bakran-Petricioli, T. 2002. Raznolikost i ugroženost podzemne faune Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureñenja, Zagreb, str. 1-82.


Dowdeswell, E., Heywood, V. 1995. Global Biodiversity Assessment. Cambridge University Press , Cambridge, str. 1-1152.

New, T. R. 1995. Introduction to invertebrate conservation Biology. Oxford University Press, Oxford, str. 1-194.

Stanners, D., Bourdeau, P. 1995. Europe's Environment. The Dobřiš Assessment. European Environment Agency, Copenhagen, str. 1-676.

COURSE TITLE: ECOLOGICAL MODELS IN ENVIRONMENTAL PROTECTION

STUDY PROGRAM: Environmental Sciences

YEAR: 4 & 5

TERM (SEMESTER): 7, 8, 9 & 10.

LECTURER: Prof. Dr. sc. Tarzan Legović

COULD THE PROGRAM BE PERFORMED IN ENGLISH ? Yes.

COURSE CONTENT HOURS/WEEK LECTURER or ASSISTANT

lectures 2 lecturer

seminar 2 lecturer

COURSE OBJECTIVES: Familiarize students with current theories in ecology and applications to environ. science.

COURSE CONTENT: Population dynamics in peaceful, periodic and stochastic environment. Continuous and discrete dynamics. Malthus and Verhulst laws. Proportional harvesting and quota. The maximum sustainable yield. Consequences for population stability and persistence. Occurrence of chaos. Prey-predator systems. Volterra’s principle. Harvesting and the existence of the maximum sustainable yield. Food chains. Consequences of eutrophication and harvesting. Competition models. Models of material cycling. Invasion of a population into space. Theory of epidemics. Elements of the optimum control. Applications to aquatic and terrestrial environments.

DEVELOPMENT OF STUDENT COMPETENCES: A successful student will be able to understand why and how models are constructed, calibrated, verified and what is their range of application.

REQUIREMENTS: Active participation at lectures, successful completion of homework, successful defence of at least one seminar, exam.

TERMS FOR RECEIVING A SIGNATURE: Participation at lectures, completion of homework and seminars.

MODES OF LECTURING: Lectures, homework, public defence of at least one seminar.

MODES OF EXAMINATION: Written and oral.

COURSE QUALITY EVALUATION: Anonymous questionnaire to students.

PREREQUISITES: One course in calculus, one course in statistics and introductory courses in ecology.

REQUIRED LITERATURE: Sharov A., Quantitative Population Ecology, Virginia Tech., 1996 http://www.gypsymoth.ento.vt.edu/~sharov/PopEcol/popecol.html Edelstein-Keshet, L., Mathematical Models in Biology, SIAM, 2005. Kott, M., Elements of Mathematical Ecology, Cambridge Univ. Press, 2001.

RECOMMENDED LITERATURE: Murray J. D., Mathematical Biology, Springer, 2004.

COURSE TITLE: INFORMATION SYSTEMS IN ENVIRONMANETAL SCIENCES

STUDY PROGRAM: Environmental Sciences

YEAR: 4 & 5

TERM (SEMESTER): 7, 8, 9 & 10.

LECTURER: Prof. Dr. sc. Tarzan Legović

COULD THE PROGRAM BE PERFORMED IN ENGLISH ? Yes.

COURSE CONTENT HOURS/WEEK LECTURER or ASSISTANT

lectures 2 Lecturer and invited speakers

NAZIV KOLEGIJA: BIOTESTOVI


GODINA STUDIJA: 5

SEMESTAR STUDIJA 9


Doc. dr. sc. Göran Igor Vinko Klobučar, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Dr. sc. Mirjana Pavlica, izvanredni profesor, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Doc. dr. sc. Željka Vidaković Cifrek, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

practical 2 lecturer

COURSE OBJECTIVES: To use efficiently current information systems in environmental science.

COURSE CONTENT: The concept of an information system (IS). IS planning and requirements in environmental sciences. IS analysis and design methods and techniques. Software standards, development techniques and tools. Decision support and expert systems. Geographic Information Systems (GIS). Efficient temporal and spatial presentation of environmental data. Databases. The Internet. Web as a platform for developing interactive and dynamic applications. E-environmental business concept. IS examples in environmental sciences.

DEVELOPMENT OF STUDENT COMPETENCES: Use of information systems in environmental projects.

STUDENT REQUIREMENTS: Completion of lectures, practicals, public defence of a seminar, exam.

TERMS FOR RECEIVING A SIGNATURE: Active participation at lectures, practicals and a defence of a seminar.

MODES OF LECTURING: Lectures and computer practicals.

MODES OF EXAMINATION: Written and oral.

COURSE QUALITY EVALUATION: Anonymous questionnaires.

PREREQUISITES: One course in calculus, statistics and introductory courses in ecology.

REQUIRED LITERATURE:

Avison, D. E., Fitzgerald, G., Information Systems Development: Methodologies, Techniques, and Tools McGraw Hill, 1998. Connolly, T. M., Begg, C.: Database Systems, A Practical Approach to Design, Implementation, and Management, Addison-Wesley, 1999. Minoli, D., Schmidt, A.: Internet Architectures, Wiley, 1999.

RECOMMENDED LITERATURE:

Environmental Communication in the Information Society, 16-th International Conference "Informatics for Environmental Protection" (Parts 1 and 2), Vienna 2002.

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem) DA, NA ENGLESKOM



predavanja 2 NASTAVNIK

vježbe 1 ASISTENT

seminar 1 ASISTENT


CILJ KOLEGIJA: Upoznavanje studenata s laboratorijskim testovima toksičnosti


Definicija biotestova - laboratorijskih testova toksičnosti Pregled i način izvoñenja biotestova, Test organizmi i stanice (glavne karakteristike, način izbora) Laboratorijski organizmi i organizmi sakupljeni u prirodi (održavanje u laboratoriju) Podjela biotestova po organizmima: Biotestovi na bakterijama (Microtox, Ames test, Umu test i dr), Biotestovi na kvaščevim gljivicama, Biotestovi na praživotinjama, Biotestovi na fitoplanktonu (test inhibicije rasta zelenih algi i dr.), Biotestovi na zooplanktonu (Daphnia test i dr.), Biotestovi na višim biljkama (Allium test i Lemna test i dr.) Podjela biotestova po mehanizmu toksičnog učinka: Testovi letalnosti i subletalnosti Testovi ponašanja životinja, Testovi inhibicije rasta i razvoja, Testovi genotoksičnosti, (genske i kromosomske mutacije, mikronukleus i komet-test, izmjene sestrinskih kromatida, alkalno ispiranje DNA, DNA adukti) Testovi inhibicije i indukcije enzima (sustav oksidaza mješovitih funkcija, glutation-S-transferaza i dr.) Testovi vijabilnosti stanica, Testovi proliferacija laboratorijskih staničnih linija,

Testovi oštećenja makromolekula, Testovi inhibicije repiratornog lanca u mitohondrijima, Statistička obrada podataka.

Vježbe će se održavati prema nastavnim jedinicama.


Osposobljavanje studenata za pravilno provoñenje laboratorijskih testova toksičnosti, interpretaciju rezultata i procjenu jačine i mehanizma toksičnosti.


Uredno pohañanje predavanja, vježbi i seminara, provjera znanja tijekom semestra putem seminarskih radova i kolokvija


Uredno pohañanje nastave


Predavanja, vježbe i seminari


Pismeni ispit (usmeni ispit po potrebi), seminari


Studentske ankete


Genetika, Zoologija, Botanika


Rand, G.M., Petrocelli, S.R. 1985: Fundamentals of Aquatic Toxicology. Metods and Applications. Hemisphere Publishing Corporation, Washington. Moriarty, F. 1990: Ecotoxicology. The study of pollutants in ecosystems. 2 nd ed. Academic Press, London. Maluszynska J. and M. Plewa (ed.) 2003. Bioassays in Plant Cells for Improvement of Ecosystem and Human Health. Wydawnictwo Uniwersytetu Slaskiego, Katowice.


NAZIV KOLEGIJA: AKVAKULTURA I RIBARSTVO

NAZIV STUDIJA/STUDIJSKOG PROGRAMA:


ZNANOSTI O OKOLIŠU

GODINA STUDIJA:

Peta (5.) godina studija

SEMESTAR STUDIJA:

Deveti (9.) semestar


Prof. dr. sc. Stjepan Mišetić; Viši znanstveni suradnik, Elektroprojekt Zagreb

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU(navedite kojem):

DA – na engleskom




vježbe

seminar 2 nastavnik ili asistent


CILJ KOLEGIJA:

Student će steći temeljna znanja o biologiji i ekologiji riba, kao glavnih vodenih organizama koji se uzgajaju. Upoznat će se s tehnologijom uzgoja toplovodnih i hladnovodnih vrsta riba u ribnjacima kao i slatkovodnih riba koje se mogu uzgajajati u moru. Naučit će o držanju matica, prirodnom i umjetnom mrijestu, uzgoju ličinki, uzgoju mlaña i uzgoju riba do konzumne veličine. Upoznat će se i s drugim oblicima akvakulture, kao što su kavezni uzgoj riba.


Osnovni pojmovi i sadržaj akvakulture. Pod pojmom akvakultura podrazunjeva se kontrolirani uzgoj vodenih organizama, prvenstveno riba. Prakticira se za različite svrhe a najvažnijje su: proizvodnja ljudske hrane, poribljavanje otvorenih i zatvorenih voda, športski ribolov i za ukrasne svrhe. Podjela akvakulture prema intenzitetu uzgoja. Osnove ekologije glavnih vrsta vodenih organizama koje se uzgajaju. Osnovne biološke značajke o kojima ovisi uzgoj vodenih organizama. Hranidba riba. Vrste hrane. Ribnjaci za uzgoj toplovodnih vrsta riba. Ribnjaci za uzgoj hladnovodnih vrsta riba. Uzgoj riba u toplovodnim ribnjacima. Uzgoj riba u hladnovodnim ribnjacima.


Studenti će saznati o osnovnim metodama uzgoja slatkovodnih riba u okvirima održivog razvoja i novih tehnologija.


Obveze studenata uključuje prisutnost i aktivno sudjelovanje na predavanjima i pisanje seminarskih radova.


Prisustvovanje na svim oblicima nastave.


Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara.

NAČIN PROVJERE ZNANJA I POLAGANJA ISPITA:

Usmeni ispit uz zajedničko komentiranje i raspravljanje teme seminarskog rada.


Kvaliteta i uspješnost pratit će se pomoću studentskih anketa i razgovora sa studentima tijekom izvoñenja nastave.

KOJE KOLEGIJE STUDENTI MORAJU POLOŽITI DA BI MOGLI PRATITI GORE NAVEDENE NASTAVNE SADRŽAJE:

Kako bi se adekvatno mogli pratiti nastavni sadržaji ovog kolegija potrebno je položiti kolegij kralješnjaci.


1. Treer, T., Safner, R., Aničić, I., Lovrinov, M. (1995): Ribarstvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb.

2. Shephard, J., Bromage, N. (1988): Intensive Fish farming. Oxford, London, Edinburgh, Boston, Palo Lato, Melbourne.

3. Grupa autora (1982): Slatkovodno ribarstvo, Jugoslavenska medicinska naknada, Zagreb.


1. Adámek, Z.,Jirásek, J., Krupauer, V. (1989): Ribářstvi a ochrana vod. Vysoká škola zemlĕdĕlská v Brnĕ.

2. Billard, R. (1999): The Carp Biology and Culture. Aquaculture and Fisheries, Springer Praxis Books.

3. Bogut, I., Adamek, Z., Katavić, I., Fijan, N., Horvath, L., Novoselic, D.: Ribarstvo i zaštita voda. U tisku

NAZIV KOLEGIJA: EKOLOGIJA PROTISTA



SEMESTAR STUDIJA:


Prof. dr. sc. Biserka Primc Habdija, Prof. dr. sc. Damir Viličić, PMF





praktikum 2 asistent

seminar


CILJ KOLEGIJA:


Sastav, brojnost, biomasa, brzina rasta, rasprostranjenost, raznolikost i funkcionalni položaj protista u moru i u slatkim vodama. Zajednice protista i njihova ekološka uvjetovanost u planktonu, bentosu i perifitonu. Trofičke kategorije protista i njihova uloga u hranidbenim mrežama, protjecanju energije i kruženju materije. Sukcesije. Eutrofizacija i uloga protista u razgradnji organske tvari. Uporaba računskih i grafičkih programa u istraživanju prostorne i vremenske raspodjele fitoplanktona i odgovarajućih oceanografskih čimbenika. Ekološka interpretacija grafičkih prikaza. U prvom dijelu predavanja studenti se pripremaju za oceanološka istraživanja. Predavanja u drugom dijelu odnose se na istu problematiku u kopnenim vodama.


OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Obavezno sudjelovanje u nastavi (redovito prisustvovanje predavanjima i praktikumima). Izrada domaćih zadaća i savladavanje kolokvija u obliku testa.

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovito sudjelovanje u nastavi. Savladavanje osmišljenih kolokvija i zadaća.






Viličić, D., 2002: Fitoplankton Jadranskoga mora. Biologija i taksonomija. Školska knjiga, Zagreb Viličić, D., 2003: Fitoplankton u ekološkom sustavu mora. Školska knjiga, Zagreb

Fenchel, T., 1987: Ecology of Protozoa. Springer Verlag, Berlin.

DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma): Izbor iz bioloških časopisa i internetskih stranica.

NAZIV KOLEGIJA: EKOTOKSIKOLOGIJA



SEMESTAR STUDIJA:


Prof. Dr. Sc. Oskar Springer (redoviti sveučilišni profesor)

DA LI KOLEGIJ MOŽETE PREDAVATI NA ENGLESKOM ILI NA JEDNOM OD SLUŽBENIH JEZIKA EU (navedite kojem)

engleski (Hrvatski se preporučuje studentima koji sadržaj slušaju po prvi puta)

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

Ukupno 60 u semestru

IZVOðAČ NASTAVE (upisati nastavnik ili asistent)

predavanja 30 Prof. Dr. Sc. Oskar Springer,

vježbe 15 Domagoj ðikić, mr.sc, Duje Lisičić, prof. biol i kem.

seminar 15 Domagoj ðikić, mr.sc, Duje Lisičić, prof. biol i kem.

Terenska nastava (dana) 0 0

CILJ KOLEGIJA: Podučiti studente o štetnom dijelovanju toksina iz okoliša


PREDAVANJA: Uvod. Definicija pojmova ekologija, toksikologija, ekotoksikologija. Toksikologija kao biološka znanost, meñuovisnost sa drugim znanstvenim područjima. Fiziološki aspekti toksikološkog odgovora. Klasifikacija otrova. Kruženje otrova u biosferi. Sudbina toksikanata u ekosustavu. Putevi unosa, apsorpcije, distribucije, uskladištenja, biopregradnje i ekskrecija otrova iz tijela organizma. Uloga jetre Rezistentnost. Otrovnost. Akumulacija i biomagnifikacija u ekosustavu i čovjeku. Perzistentnost. Fiziološka osnova metaboličke pregadnje u organizmima. Mehanizmi djelovanja toksikanta. Akutna, subakutna, subkronična i kronična izloženost otrovima u laboratorijskim uvjetima i u prirodnim ekosustavima. Učinak doze. Navikavanje i suživot s otrovima. Tolerancija. Senzibilizacija. Kumulativni učinak. Adaptacijski odgovor, oštećenje i smrt. Toksikodinamika i toksikokinetika u tijelu i ekosustavima. Povijest pesticida. Pesticidi u ekosustavu. Dijelovanje pesticida. Pestistati. Ostaci pesticida. Karenca. Onečistači atmosfere, vode, tla i hrane. Endokrini disruptori. Učinak staklenika. Kovine . Plinovi i kisele kiše. Degradacija otrova u okolišu. Fizikalni i biološki izvori onečiščenja okoliša. Onečiščenje krupnim otpadom. Zaštita okoliša i

zdravlja čovjeka. PRAKTIKUM: Otrovanje etilnim alkoholom. Otrovanje salicilnom kiselinom. Dokaz halogeniranih pesticida u uzorku. Otrovanje dušikovim spojevima. Cijanidi. Dokaz arsena u roboransu. Enzimi biopregradnje. Metodika osmišljavanja toksikoloških pokusa. SDS-PAGE otrova poskoka. Klinička enzimologija kao tumač patoloških oštećenja u organizmu.


Student dobiva osnovno znanje o fiziološkoj osnovi toksikologije kao biološke znanosti, što predstavlja temelj za razumjevanje ekotoksikoloških procesa na višim i složenijim integracijskim razinama živog svijeta (ekosustavima, populacijama i sl.). Upoznaje se sa metodama i aktualnim istraživaanjima u različitim granama toksikologije i ekotoksikologije


Prisutnost i aktivno sudjelovanje na predavanjima, vježbama i seminarima te usmeno i pismeno ispunjenje seminarskih obveza


Prisutnost na predavanjima i seminarima, usmeno i pismeno ispunjenje seminarskih obveza


Predavanje, seminar, praktikum


Usmeno i pismeno


Kolokviji, studentske evaluacije(anketarno)


Animalna fiziologija (obavezno)

Opća ekologija (obavezno)

Laboratorijske životinje u biološkim istraživanjima (preporučljivo)

Biokemija (preporučljivo)


Wallace-Hayes A (2001) Principles and Methods of Toxicology. Taylor & Francis, Int.

Walker CH, Hopkins S P, Sibly R M, Peakall D B (2001) Principles of Ecotoxicology. Taylor & Francis, Int.ed

Glavač V. (2001) Uvod u globalnu ekologiju. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb. Str. 163

Kamrin M A, Montgomery J H (2000) Agrochemical and pesticide desk reference. CD ROM, Chapman & Hall CRC net BASE, Int.(ed)

ðikić D., Glavač V., Glavač H., Hršak V., Jelavić V., Njegač D., Simončić V., Springer O. P., Tomašković I., Vjeročka V. (2001.) Ekološki leksikon. Ur. Springer O. P. Barbat, Zagreb. ISBN: 953-181-039


Guyton A. C. Hall J. E. (1999.) Medicinska fiziologija;deveto izdanje; ur. hrv. izd. Sunčana Kukolja Tardi et al.; Medicinska naklada Zagreb. ISBN: 953 176-092 6

NAZIV KOLEGIJA: ENERGETIKA EKOSUSTAVA I BIOKEMIJSKI CIKLUSI



SEMESTAR STUDIJA: 8


Prof. dr. sc. Ivan Habdija, Prof. dr. sc. Božidar Stilinović, PMF





praktikum 2 asistent

seminar


CILJ KOLEGIJA:


Osnovna koncepcija ekosustava kao nerazdvojivog jedinstva žive i nežive materije. Organizacijski stupnjevi žive materije od molekularne razine do razine ekosustava. Kruženje materije u prirodi. Biotička komponenta kao osnovni pokretač kruženja materije u ekosustavu. Primarna i sekundarna produkcija. Tipovi ishrane. Trofička struktura i ekološke piramide. Termodinamički zakoni i ergetski koncept ekosustava. Konverzija, konzerviranje i utilizacija energije u ekosustavima. Modeli protoka energije kroz akvatičke i kopnene ekosustave. Izvori i raspoloživa hrana u zajednicama. Energetski koncept eutotrofizacije u zajednicama. Degradacija biocenoza i poremečaj energetskih tokova u ekosustavu. Hranidbeni lanci, hranidbena mreža i trofičke razine u ekosustavima. Trofička struktura i ekološke piramide. Koncept proizvodnje i potrošnje organske tvari u zajednicama kopna, mora i voda na kopnu. Primarni proizvoñači, konzumenti i destruenti. Destrukcija i položaj bakterija u ekosustavima. Osnovni koncept biokemijskih ciklusa. Vježbe: Metode i postupci analize trofičke strukture zooplanktona i bentosa. Metode odreñivanja suhe i mokre biomase. Analiza fizioloških skupina bakterija.


OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA Obavezno sudjelovanje u nastavi. Izrada domaćih zadaća i savladavanje kolokvija u obliku testa.

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA Redovito sudjelovanje u nastavi. Savladavanje osmišljenih kolokvija i

zadaća.






Odum E.P. (1971): Fundamentals of ecology. W.B. Saunders Co., London. Lampert W., Sommer U. (1997): Limnoecology. The Ecology of Lakes and Streams. Oxford University Press. New York, Wetzel R.G. (2001): Limnology, Lake and River Ecosystems. Academic Press. A Harcout Science and Technology Company. London. Botkin, D. B. & Keller, E. A. (2003): Environmental Sciences. John Wiley & Sons, Inc. Denver DOPUNSKA LITERATURA (navesti detaljne podatke o izdavaču i godini izdanja i voditi računa o tome da bude što je moguće novijeg datuma):

Izbor iz bioloških časopisa i internetskih stranica.

IZBORNI SADRŽAJI u 7., 8., 9. i 10 semestru Modul: Geografska zaštita okoliša

NAZIV PREDMETA: POVIJEST OKOLIŠA

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Borna Fuerst-Bjeliš, izv.prof., Geografski odsjek PMF-a Zagreb

NAZIV STUDIJA: Diplomski studij: Znanosti o okolišu

GODINA STUDIJA: 4 ili 5.

SEMESTAR STUDIJA: izborno



IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe 20(33%) asistent

Seminar 20(33%) asistent


ECTS BODOVI: 6

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Urbana geografija, Ruralna geografija

NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Upoznati studente s poviješću meñusobnog odnosa čovjeka, različitih kultura i okoliša, kao i temeljnim posljedicama i promjenama okoliša. Poznavanje povijesti ovih odnosa glavna je pretpostavka planiranja za održivi razvoj. Upoznavanje s metodama registriranja i praćenja promjena u okolišu.

NASTAVNI SADRŽAJI: 1. Predindustrijski svijet – lovačko-sakupljačka društva; agrarna revolucija; rana urbanizacija - hidraulički

okoliši; resursi, stanovništvo, održivost; degradacija okoliša; modifikacije velikih razmjera; deforestacija;

2. Prijelazno predmoderno doba - feudalni pejsaži, protoindustrijalizacija i srednjovjekovna urbanizacija;

3. Moderno doba - agrarna civilizacija i pejsaži; negativni aspekti: erozija, salinizacija, dezertifikacija,

deforestacija; stanovništvo, resursi i okoliš u industrijskom društvu;očuvanje i zaštita.

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Redovito pohañanje nastave, jedan seminarski rad (pismeno i usmeno), projektni zadatak kao kolokvij (kartiranje, obrada i interpretacija).

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Najmanje 80% nazočnosti na seminarima, izrañen seminarski rad, završen projektni zadatak kao kolokvij

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit

NAČIN OCJENJIVANJA (PRIBLIŽNI UDJELI STUDENTSKIH OBVEZA I ISPITA U OCJENI): Urednost pohañanja predavanja 10% + seminar 20% +kolokvij 20% + ispit 50%

OBVEZNA LITERATURA: • Atkins, P., Simmons, I., Roberts, B. 2003: People, Land & Time, Arnold, London

• Head, L. 2000: Cultural Landscapes and Environmental Change, Arnold, London

• Simmons, I.G. 1993: Environmental History, Blackwell, Oxford

• Delort, R., Walter, F. 2002: Povijest europskog okoliša, Barbat, Zagreb

DOPUNSKA LITERATURA: • Simmons, I.G. 1996: Changing the Face of the Earth, Culture, Environment, History, Blackwell, Oxford

• Russell, E.W.B. 1997: People and the Land through Time, Yale University Press

• Environment and History, White Horse Press

• Journal of Historical Geography, Academic Press

• Acta Geographica Croatica, Geografski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu

• Hrvatski Geografski Glasnik, Hrvatsko Geografsko Društvo Zagreb

• Geoadria, Hrvatsko Geografsko društvo Zadar i Geografski odjel FF u Zadru

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: ANALIZE U GIS-U NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Aleksandar Toskić, izvanredni profesor, Geografski odsjek, PMF-a, Zagreb






IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 15 (33,3%) nastavnik

Vježbe - asistent

Seminar 30 (66,7%) -


ECTS BODOVI: 4

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Geoinformatika I i II

NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Usvojiti znanja o GIS-u i njegovoj primjeni. Osposobiti studente za rad s prostornim bazama podataka. Usvojiti znanja i vještine koje su potrebne za provedbu prostornih analiza u GIS-u.

NASTAVNI SADRŽAJI: 1. Interakacija korisnika i prostornih podataka.

2. Prostorna analiza.

Analize vektorskih podataka. 3. Prostorna pretraživanja.

4. Odreñivanje duljina, površina.

5. Oblici, nagibi padina i usmjerenost.

6. Transformacije:

7. odreñivanje udaljenosti (buffering).

8. Preklapanje slojeva.

9. Metode preklapanja slojeva.

10. Pogreške kod preklapanja i njihovo ispravljanje.

Analize rasterskih podataka. 11. Algebra karte.

12. Lokalne operacije.

13. Operacije susjedstava.

14. Zonske operacije.

15. Odreñivanje udaljenosti (buffering).

Prikazivanje i analiza reljefa. 16. Digitalni model reljefa.

17. Model nepravilnih trokutnih mreža (TIN).

18. Produkti digitalnog modela reljefa (perspektivni prikaz, prikaz izohipsama, izrada profila, analiza

dogledanja, odreñivanje nagiba, usmjerenosti, prikaz reljefa sjenčanjem, odreñivanje razvodnica).

19. Prostorna interpolacija.

20. Metode prostorne interpolacije.

Vježbe: ArcGIS ArcView 8.3 1. Rad s prostornim bazama podataka.

2. Izrada jednostavnih zadataka analize vektorskih ali i rasterskih podataka.

3. Izrada zadataka združivanja osnovnih operacija na temelju zadanih parametara (višestruko preklapanje

slojeva, odreñivanje udaljenosti, promjena razreda).

4. Prostorna interpolacija (primjena različitih metoda).

5. Izrada profila, karte nagiba, perspektivnog prikaza.

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Redovito pohañanje nastave i izrada vježbi vezanih uz analize u GIS-u.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): 80% nazočnosti na vježbama. Izrañene vježbe (4) i seminarski rad.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeno i usmeno.

NAČIN OCJENJIVANJA (PRIBLIŽNI UDJELI STUDENTSKIH OBVEZA I ISPITA U OCJENI): pismeni ispit 40% + usmeni ispit 50% + seminarski rad (10%)

OBVEZNA LITERATURA: • Longley, P.A., Goodchild, M.F., Maguire, D.J., Rhind, D.W. 2001: Geographic Information Systems and

Science, John Wiley&Sons., Chichester.

• Kang-tsung Ch. 2002.: Introduction to Geographic Information Systems, McGraw-Hill, New York.

• Kvamme, K., Oštir-Sedej, K., Stančič, Z., Šumrada, R. 1997.: Geografski informacijski sistemi,

Znanstvenoraziskovalni center Slovenske akademije znanosti in umetnosti, Ljubljana.

• ESRI

DOPUNSKA LITERATURA: • McCoy, J., Johnston, K. 2000.: Using ArcGIS Spatial Analyst, ESRI, Redland.

• Kartografija i geoinformacije, Časopis Hrvatskog kartografskog društva

• Cartography and Geographic Information Science, Journal of the American Congress on Surveying and

Mapping

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: STRUKTURNA GEOMORFOLOGIJA

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Sanja Faivre, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA: Diplomski studij. Znanosti o okolišu





IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 30 (66,6 %) nastavnik

Vježbe 15 (33,4 %) nastavnik

Seminar - -


ECTS BODOVI: 4

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Geologija, Geomorfologija

NASTAVNI CILJEVI: (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Upoznati nastanak, razvoj i suvremenu dinamiku reljefa Zemljine; spoznati važnost utjecaja strukture u oblikovanju reljefa; svladati prepoznavanje temeljnih strukturnih oblika reljefa na topografskim kartama, aviosnimcima i na terenu te tehniku strukturno geomorfološkog kartiranja

NASTAVNI SADRŽAJI: 1.Uvod 2.Temeljne geofizičke značajke Zemlje 3.Globalna tektonika ploča i reljef Zemlje 3.1. Konvergentne granice 3.2. Divergentne granice 3.3. Smičuće ili transformne granice ploča 4.Recetna evolucija Mediterana i Dinarida 5.Geološke strukture i reljef 5.1. Bore i reljefni oblici 5.2. Rasjedi i reljefni oblici 5.3. Magmatizam i reljef 5.4. Seizmizam i reljef 5.5. Epirogenetski pokreti i reljef .6. Geomorfološki oblici kao pokazatelji recentne tektonske aktivnosti 7.Strukturno-geomorfološko kartiranje 8.Numerički modeli i evolucija reljefa

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Pohañanje nastave i izrada vježbi (predviñeno 6)

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): 80 % nazočnosti na vježbama, završene sve vježbe prema programu.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit

NAČIN OCJENJIVANJA (PRIBLIŽNI UDJELI STUDENTSKIH OBVEZA I ISPITA U OCJENI): Urednost pohañanja predavanja 5% + vježbe 15% + ispit 80%

OBVEZNA LITERATURA: • Burbank D.W., Anderson R.S.,2001: Tectonic Geomorphology, Blackwell Science, str. 274.

• Summerfield, M., 1991 : Global Geomorphology, Longman, London, str. 537.

• Summerfield, M, 1999: Geomorphology and Global Tectonics, Wiley, str. 367.

DOPUNSKA LITERATURA: • Mihljević, D., Prelogović, E., 1992.: Structural-geomorphological characteristics of the mountain ranges

Učka and Ćićarija, Proceesings of the international symposium «Geomorphology and see» 13-24, Zagreb.

• Faivre S., Reiffsteck PH. 1999.: Spatial distribution of dolines as an indicator of recent deformations on

the Velebit mountain range. Géomorphologie: Relief, Processus, Environnement, 129-142.

• Fouache E., Faivre S., Dufaure J-J., Kovačić V.,Tassaux F. 2000.: New observations on the evolution of

the Croatian shoreline between Poreč and Zadar over the past 2000 years, Z.Geomorph.N.F. Suppl.-

Bd.122 , str. 33-46.

• Faivre S., Fouache E. 2003.: Some tectonic influences on the Croatian shoreline evolution in the last 2000

years. Z. Geomorph. N.F. 47, 4, str. 521-537.

• Faivre S. 2002.: Structuro-geomorphological settings of the Velebit mountain range and its surroundings.

In: Geomorphology of the Dinaric mountain belt in Croatia (Some examples), Eds. (Bognar, A. et al.),

Excursion guide-book for the Carpatho-Balkan workshop on Environmental change impacts in the

Carpatho-Balkan Region. Dedicated to the International Mountain Year, Paklenica-Starigrad, 23-27

September 2002, Croatia

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: GEOMORFOLOGIJA I HIDROGRAFIJA KRŠA

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof. dr. sc. Andrija Bognar, Geografski odsjek, PMF-a Zagreb






IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 22 (49%) Nastavnik

Vježbe - -

Seminar 23 (51%) Asistent


ECTS BODOVI: 4

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: -

NASTAVNI CILJEVI Temeljni ciljevi ovog kolegija su da student usvoji osnovna znanja o geomorfologiji i hidrografiji krša s primjenom na značajnija krška područja svijeta te naglaskom na Dinarski krš tj. njegov dio u Hrvatskoj. Specifični ciljevi su:

- prepoznavanje reljefnih oblika u kršu i njihovog nastanka

- razumijevanje specifičnosti krške hidrografije te njenih elemenata i mehanizama

- razumijevanje procesa okršavanja

- poznavanje geomorfološko – hidrografskih značajki Hrvatskog krša

- poznavanje geomorfološko – hidrugrafskih značajki važnijih krških područja svijeta

- razumijevanje društveno-gospodarskog značaja i problema na krškim područja te sposobnost

vrednovanja krških područja s društveno-gospodarskog aspekta

- razumijevenje problematike zaštite krških područja

NASTAVNI SADRŽAJI: 1. Uvod u krš

1.1. Pojam i rasprostranjenost krša 1.2. Povijest istraživanja krša

2. Uvjeti za nastanak i razvoj krša. Proces okršavanja 2.1. Obilježja stijena podložnih okršavanju 2.2. Korozija i krški proces 2.3. Utjecaj strukturnih obilježja na krški proces 2.4. Utjecaj klime na krški proces

3. Krška hidrografija 3.1. Temeljni koncept otjecanja u kršu 3.2. Krški vodonosnici: razvoj, obilježja i klasifikacija 3.3. Ponori i izvori u kršu 3.4. Površinske tekučice u kršu

4. Geomorfologija krša 4.1. Egzokrška geomorfologija 4.2. Endokrška geomorfologija 4.3. Odnos egzo i endokrškog reljefa 4.3. Odnos krškog i ostalih tipova reljefa 4.4. Evolucija krškog reljefa 4.5. Utjecaj klime i klimatskih promjena na razvoj krša

5. Tipovi krša 5.1. Krški krajobrazi 5.2. Geotektonski tipovi krša

6. Krš Hrvatske 6.1. Krš Hrvatske u okviru Dinarskog krša 6.2. Regionalni pregled hrvatskog krša

6.2.1. Unutarnji krški pojas 6.2.2. Središnji krški pojas 6.2.3. Vanjski krški pojas

7. Značajnija krška područja svijeta 7.1. Europa (Dinarski krš, Alpski krš, Krš Kavkaza) 7.2. Sjeverna Amerika (Krš Kentuckya, Meksički krš) 7.3. Južna Amerika (Venezuelanski krš, Brazilski krš) 7.4. Azija (Sibirski krš, Kineski krš, Krš Turske i Bliskog istoka) 7.5. Afrika (Krš Atlasa, Krš Madagaskara) 7.6. Australija i Novi Zeland

8. Društveno-gospodarski značaj krških područja 8.1. Krš i naseljenost 8.2. Specifičnosti turizma na kršu 8.3. Prirodni resursi u kršu 8.4. Problemi vodoopsk rbe u kršu 8.5. Problemi izgradnje u kršu

9. Zaštita krša 9.1. Zaštita vode u kršu 9.2. Zaštita živog svijeta u kršu 9.3. Zaštita krških područja kao elemenata prirodne i kulturne baštine

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Redovito pohañanje nastave. Jedan projektni zadatak s usmenim izlaganjem ( u paru). Jedan seminarski rad esejskog tipa u pismenom obliku (samostalno) Izrada dvije morfometrijske vježbe (samostalno)

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Najmanje 80% nazočnosti na vježbama, izrañen projektni zadatak izrañen seminarski rad, izrañene vježbe,

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni + usmeni dio ispita

NAČIN OCJENJIVANJA (PRIBLIŽNI UDJELI STUDENTSKIH OBVEZA I ISPITA U OCJENI): Pismeni ispit 40% + usmeni ispit 60%

OBVEZNA LITERATURA: • Ford, D i Williams, P. 1992: Karst Geomorphology and Hydrology. Chapman & Hall, London-New York-

Tokyo-Melbourne-Madras

• White, W. B. 1988: Geomorphology and Hydrology of Karst Terrains. Oxford university press, New

York-Oxford

• Herak, M. i Stringfield, V. T. 1972: Karst – Important Karst Regions of the Northern Hemisphere. Elsevier

publishing company, Amsterdam-London-New York

DOPUNSKA LITERATURA: • Bonacci, O. 1987: Karst Hydrology – With Special Reference to the Dinaric Karst. Springer – Verlag,

Berlin-Heidelberg-New York-London-Paris

• Roglić, J. 2004: Sabrana djela I: Krš i njegovo značenje. GD Split, HGD Zadar, Geografski odsjek PMF-a

• Časopisi: Acta Carsologica, Krš Jugoslavije, Cave and Karst Science, Journal of Karst and Cave Studies,

Geomorphology

NAPOMENA: U okviru kolegija se izvodi jednodnevna terenska nastava na izabranom području

NAZIV PREDMETA: OSNOVE SPELEOLOGIJE

NOSITELI PROGRAMA: Prof. dr. sc. Andrija Bognar, Geografski odsjek PMF-a Zagreb

NAZIV STUDIJA: Diplomski istraživački studij geografije – Fizička geografija s geoekologijom

GODINA STUDIJA: 4- ili 5.




IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 30 (66,6 %) Nastavnik

Vježbe - -

Seminar 15 (33,3 %) Asistent


ECTS BODOVI: 4


NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Nastavni ciljevi ovog kolegija su da student usvoji osnovna znanja o ciljevima i metodama speleologije, o položaju speleologije u sustavu znanosti, o fizičkoj speleologiji, o ostalim znanstvenim aspektima speleologije, o regionalnoj speleologiji Hrvatske i svijeta, o društveno-gospodarskom značaju speleoloških objekata te o njihovoj zaštiti.

NASTAVNI SADRŽAJI: 1. Uvod u speleologiju

1.1. Pojam, ciljevi i metodologija 1.2. Povijesni razvoj speleologije

2. Krš 2.1. Uvjeti za razvoj krša i proces okršavanja 2.2. Hidrografija krša 2.3. Geomorfologija krša

FIZIČKA SPELEOLOGIJA 3. Geospeleologija

3.1. Speleološki objekti – pojam i podjela 3.2. Uvjeti za nastanak i razvoj speleoloških objekata 3.2. Speleomorfologija 3.3. Speleohidrografija 3.4. Speleogeneza 3.5. Sedimenti u speleološkim objektima 3.6. Odnos speleoloških objekata i površinskog reljefa

4. Speleoklimatologija 4.1. Klimatski elementi i faktori značajni za speleološke objekte 4.2. Snijeg i led u speleološkim objektima

OSTALI ZNANSTVENI ASPEKTI SPELEOLOGIJE 5. Biospeleologija

5.1. Ekosustav podzemlja 5.2. Porijeklo života u podzemlju 5.3. Prilagodbe na uvjete u podzemlju 5.4. Životni oblici u speleološkim objektim

6. Speleoarheologija i speleopaleontologija 6.1. Geološka i kulturna razdoblja 6.2. Važniji paleontološki lokaliteti i nalazi u špiljama Hrvatske i svijeta

6.3. Važniji arheološki lokaliteti i nalazi u špiljama Hrvatske i svijeta REGIONALNA SPELEOLOGIJA 7. Regionalna speleologija Hrvatske 8. Regionalna speleologija svijeta

8.1. Europa 8.2. Sj. Amerika 8.3. Juž. Amerika 8.4. Azija 8.5. Afrika 8.6. Australija i Novi Zeland

DRUŠTVENI ZNAČAJ I ZAŠTITA SPELEOLOŠKIH OBJEKATA 9. Društveno-gospodarski značaj speleoloških objekata

9.1. Speleološki objekti i turizam 9.2. Speleološki objekti i vodoopskrba 9.5. Speleološki objekti i izgradnja 9.4. Speleološki objekti i obrana

10. Zaštita speleoloških objekata 10.1. Specifičnosti zagañenja krša i speleoloških objekata 10.2. Očuvanje geomorfoloških, hidroloških, bioloških, paleontoloških i arheoloških vrijednosti podzemlja - elemenata prirodne i kulturne baštine 10.3. Oblici zakonske zaštite speleoloških objekata u RH

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Redovito pohañanje nastave. Jedan projektni zadatak s usmenim izlaganjem (samostalno). Pohañanje jedne jednodnevne terenske nastave.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Najmanje 80% nazočnosti na vježbama, izrañen seminarski rad, sudjelovanje na terenskoj nastavi

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeni ispit

NAČIN OCJENJIVANJA (PRIBLIŽNI UDJELI STUDENTSKIH OBVEZA I ISPITA U OCJENI): Usmeni ispit 100%

OBVEZNA LITERATURA: • Ford, D i Williams, P. 1992: Karst Geomorphology and Hydrology. Chapman & Hall, London-New

York-Tokyo-Melbourne-Madras

• Klimchouk, A., Ford, D., Palmer, A. i Dreybrodt, W. (urednici) 2000: Speleogenesis – Evolution of

Karst Aquifers. National Speleological Society, Huntsville

DOPUNSKA LITERATURA: • White, W. B. 1988: Geomorphology and Hydrology of Karst Terrains. Oxford university press, New

York-Oxford

• Bonacci, O. 1987: Karst Hydrology – With Special Reference to the Dinaric Karst. Springer – Verlag,

Berlin-Heidelberg-New York-London-Paris

• Herak, M. i Stringfield, V. T. 1972: Karst – Important Karst Regions of the Northern Hemisphere.

Elsevier publishing company, Amsterdam-London-New York

• Lacković, D. 2004: Sige. Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

• Roglić, J. 2004: Sabrana djela I: Krš i njegovo značenje. GD Split, HGD Zadar, Geografski odsjek PMF-

a

• Časopisi: Spelaeologia Croatica, Acta Carsologica, Speleolog, Speleozin, Cave and Karst Science,

Journal of Karst and Cave Studies, Geomorphology, …

• Regionalne krške monografije. Južna Kina, Slovenija, BiH, …

NAPOMENA: U okviru kolegija se izvodi jednodnevna terenska nastava u turistički ureñenom speleološkom objektu i njegovoj okolici

NAZIV PREDMETA: PRIRODNI RIZICI

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Sanja Faivre, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb Dr.sc.. Danijel Orešić, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb


GODINA STUDIJA: 4- ili 5.




IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 30 (66,7%) nastavnik

Vježbe

Seminar 15 (33,3%) nastavnik

Predmetna terenska nastava

ECTS BODOVI: 4

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI:

NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Upoznati glavne vrste prirodno i antropogeno izazvanih katastrofa, procjena vjerojatnosti njihova pojavljivanja, procjena očekivanog stupanja gubitka tj.procjena rizika te zaštita. Studenti će svladati i tehniku izrade karata rizika.

NASTAVNI SADRŽAJI: 1. Uvod, pojam, terminologija i klasifikacije,

2. Potresi i vulkani,

3. Klizišta

4. Lavine

5. Razaranje obala

6. Atmosferske nepogode

7. Poplave

8. Suše, dezertifikacija

9. Požari

10. Kisele kiše

11. Onečišćenje voda

12. Onečišćenje tla

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Izrada i izlaganje 2 seminarska rada

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Uredno pohañanje nastave (66%) i seminara (80%), izrada i izlaganje dvaju seminarskih radova

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit.

NAČIN OCJENJIVANJA (PRIBLIŽNI UDJELI STUDENTSKIH OBVEZA I ISPITA U OCJENI): ispit 80% , seminarski radovi 20%

OBVEZNA LITERATURA: � Alexander, D., 2003:Natural Disasters, UCL Press

� Smith, K., 2001: Assessing Risk and Reducing Disaster, Routledge 3rd edition.

� Zebrowski, E.,J., 1997: Perils of a Restless Planet: Scientific Perspectives on Natural Disasters,

Cambridge University Press.

� Bognar, A. 1983.: Tipovi klizišta u Hrvatskoj. Zbornik jugoslavenskog simpozija "Privredne nepogode u

Jugoslaviji". SGDJ, Ljubljana.

� Bognar, A. 1996.: Tipovi klizišta u Republici Hrvatskoj i Republici Bosni i Hercegovini - geomorfološki

i geoekološki aspekti. Acta Geographica Croatica, vol. 31, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb, str. 27-39.

DOPUNSKA LITERATURA: � Bell, F., 1999: Geological Hazards, Spon Press

� Bishop, V., 2001: Hazards and Response, Collins Educational, 2nd edition

� Abbott, P.L. 2002: Natural Disasters, McGraw Hill, 4th edition.

� Clark, C., 2002: Natural Disasters, Kendall Hunt Publishing

� McGuire, B., 2002: Natural Hazards and Environmental change, Arnold.

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: PRIRODNI RESURSI

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Milan Ilić, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb Dr.sc. Danijel Orešić, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb






IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 30 (66,6 %) nastavnik

Vježbe

Seminar 15 (33,3 %) nastavnik/asistent

Predmetna terenska nastava

ECTS BODOVI: 4


NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Usvajanje znanja o prirodnim resursima, njihovoj raspoloživosti i obnovljivosti. Razvijanje ekološke svijesti.

NASTAVNI SADRŽAJI: 1. Uvod

2. Energetski izvori - osnovna podjela

3. Fosilna goriva

4. Obnovljivi izvori energije

5. Ostale rude

6. Ekološke posljedice iskorištavanja ruda

7. Kopnene vode kao prirodni resurs

8. Voda u poljoprivredi

9. Industrijska uporaba vode.

10. Raspoloživost pitke vode

11. More kao prirodni resurs

12. Desalinizacija

13. Prostor kao prirodni resurs

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Pohañanje nastave, izrada i izlaganje jednog seminarskog rada

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Nazočnost na 66% predavanja i 80% seminara, izrañen i pozitivno ocjenjen seminar


NAČIN OCJENJIVANJA (PRIBLIŽNI UDJELI STUDENTSKIH OBVEZA I ISPITA U OCJENI): Ispit 80 %, seminar 20 %

OBVEZNA LITERATURA: • Barlow, M, T. Clarke 2002: Blue Gold. Earthscan Publications Ltd., London, 278 str.

• Marković, S. 2002: Hrvatske mineralne sirovine. Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 544 str.

• Susan L. Cutter, S. L., W. H. Renwick, 2004: Exploitation Conservation Preservation: A Geographic

Perspective on Natural Resource Use (4th edition), John Wiley & Sons

DOPUNSKA LITERATURA: • Shiklomanov, I. A i J. C. Rodda (urednici) 2003: World Water resources at the Beginning of the 21st

Century. International Hydrology Series, Cambridge Univ.Press, Cambridge, 435 str.

• de Villiers, M. 2001: Water Wars. Is the World's Water Running Out? Phoenix Press, London, 413 str.

• Clarke, R. 1993: Water. The International Crisis.MIT Press, Cambridge, Mass (USA), 193 str.

• Lyle, J.T., Woodward, J., 1999: Design for Human Ecosystems: Landscape, Land Use, and Natural

Resources, Milldale Pr.

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: PLANIRANJE I RAZVOJ RURALNOG PROSTORA

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Dane Pejnović, izv.prof., Geografski odsjek PMF-a






IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 45 (100 %) nastavnik

Vježbe - -

Seminar - -


ECTS BODOVI: 4


NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Opći cilj: znanja o planiranju, vrednovanju prostornih potencijala i zaštiti okoliša u ruralnom prostoru Obrazovni ciljevi: spoznaja regionalno diferenciranih uzroka i obilježja kriznog razvoja ruralnih područja, njihovih prostornih potencijala i mogućnosti revitalizacije s ciljem usklañenijega regionalnog razvoja Hrvatske Funkcionalni ciljevi: sposobnosti geoprostorne analize i sinteze, uključujući kvantitativnu i kartografsku analizu pojedinih prostornih elemenata, indikatora razvoja i regionalnih razlika, kao i njihovu sintezu na razini prostornog plana, odnosno u okviru konzistentnog koncepta regionalnog razvoja.

NASTAVNI SADRŽAJI: 1. Geografske osnove prostornog planiranja.

2. Geografske osnove regionalnog razvoja.

3. Obilježja i problemi ruralnog prostora.

4. Dokumentacija i metode istraživanja ruralnog prostora.

5. Tendencije i procesi transformacije ruralnog prostora.

6. Ugrožavanje i zaštita okoliša u ruralnom prostoru.

7. Ciljevi planiranja i razvoja ruralnog prostora.

8. Analiza geoprostornih struktura i procesa.

9. Prostorna diferencijacija i funkcionalni zoning ruralnog prostora.

10. Ruralni prostor u prostornim planovima.

11. Ruralni prostor u regionalnom razvoju.

12. Metode i tehnike planiranja i razvoja ruralnog prostora.

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Redovito pohañanje nastave.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Najmanje 80% nazočnosti na predavanjima.


NAČIN OCJENJIVANJA (PRIBLIŽNI UDJELI STUDENTSKIH OBVEZA I ISPITA U OCJENI): Urednost pohañanja predavanja i seminara 10% + pismeni ispit 40% + usmeni ispit 50%.

OBVEZNA LITERATURA: • Deakin, M., Dixon-Gough R., i Mansberger, R. 2004: Methodologies, Models and Instruments for Rural

and Urban Land Management, Ashgate, Aldershot

• Groome D. 1993: Planning and Rural Recreation in Britain, Ashgate, Aldershot

• Holloway L. i Kneafsey M. 2004: Geographies of Rural Cultures and Societies, Ashgate, Aldershot

• Ilbery B. (ur.) 1998: The Geography of Rural Change, Addison Wesley Longman Limited, Harlow

• Robinson G.M. 1990: Conflict and change in the countryside: Rural society, economy and planning in

the developed world, John Wiley & Sons, Chichester

• Woods M. 2004: Rural Geography: Processes, Responses and Experiences in Rural Restructuring, Sage

Publications, Thousand Oaks

DOPUNSKA LITERATURA: • Arnold A. 1997: Allgemeine Agrargeographie, Klett-Perthes, Gotha

• Butler R., Hall C.M. i Jenkins J. (ur.) 1998: Tourism and Recreation in Rural Areas, John Wiley & Sons,

Chichester

• Crkvenčić I. i Malić A. 1988: Agrarna geografija, Školska knjiga, Zagreb

• Relevantni članci iz časopisa: Hrvatski geografski glasnik, Acta Geographica Croatica, Geoadria,

Geografski horizont, Sociologija sela, Društvena istraživanja, Etničke i migracijske teme, Journal of

Rural Studies, Sociologia Ruralis, znanstveni časopisi stranih geografskih društava

• Relevantni članci s internetskih stranica: Geografija.hr, www.geografija.hr

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: GEOGRAFIJA KRŠA

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Dane Pejnović, izv.prof., Geografski odsjek PMF-a


GODINA STUDIJA: izborno




IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 35 (77,8 %) Nastavnik

Vježbe - -

Seminar - -

Predmetna terenska nastava 10 (22,2 %) Nastavnik

ECTS BODOVI: 4


NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Opći cilj: znanja o geografskim specifičnostima krškog prostora i sposobnosti planiranja njegova razvoja i zaštite u okviru održivog razvoja Obrazovni ciljevi: spoznaja geoprostorne strukture, procesa transformacije krajolika i oblika ugrožavanja okoliša u krškom prostoru, zatim uzroka i posljedica njegovog razvoja kao problemskog područja i mogućnosti revitalizacije s ciljem usklañenijeg regionalnog razvoja Funkcionalni ciljevi: kauzalno, uzročno-posljedično mišljenje, sposobnost prostorne analize, kompleksno geografsko mišljenje, kao uvjet za optimalno vrednovanje, planiranje razvoja i zaštite krškog prostora u okviru koncepta održivog razvoja Odgojni ciljevi: ekološka svijest

NASTAVNI SADRŽAJI: 1. Znanstvene osnove geografije krša.

2. Krš kao ekološki pojam.

3. Geološko-geomorfološka obilježja krškog prostora.

4. Hidrogeografske karakteristike krškog prostora.

5. Klimatsko-ekološka obilježja krškog prostora.

6. Povijesno-geografski razvoj naseljenosti i društvenog vrednovanja krškog prostora Hrvatske.

7. Evolucija pejzaža i degradacija okoliša na kršu.

8. Transformacija krškog prostora u uvjetima polariziranog razvoja.

9. Strukturne slabosti i problemi regionalnog razvoja krškog prostora.

10. Opterećenost, nosivost prostora i održivi razvoj krškog područja.

11. Geografske osnove revitalizacije krškog prostora.

12. Planiranje, razvoj i zaštita okoliša u krškom prostoru Hrvatske.

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Redovito pohañanje nastave. Sudjelovanje u predmetnoj terenskoj nastavi.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Najmanje 80% nazočnosti na predavanjima, sudjelovanje u predmetnoj terenskoj nastavi.


NAČIN OCJENJIVANJA (PRIBLIŽNI UDJELI STUDENTSKIH OBVEZA I ISPITA U OCJENI): Urednost pohañanja predavanja 10% + sudjelovanje u predmetnoj terenskoj nastavi 20 % + pismeni ispit 20% + usmeni ispit 50%.

OBVEZNA LITERATURA: • Bertović S., 1975: Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj, (Razdoblje 1948-1960),

Prirodoslovna istraživanja, knj. 41, Acta biologica VII/2

• Blanc A., 2003: Zapadna Hrvatska: Studija iz humane geografije, Prosvjeta d.o.o., Zagreb

• Glavač V., 1999: Uvod u globalnu ekologiju.- Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Hrvatske

šume, Javno poduteće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, Zagreb

• Matas M., 2001: Geografski pristup okolišu.- Petrinja: Visoka učiteljska škola, Petrinja

• Pejnović D., 1987: Reljef Like, u: Zbornik II. znanstvenog skupa geomorfologa Jugoslavije, Gospić-

južni Velebit, 18.-25. lipnja 1987., Geografski odjel PMF-a, Zagreb, 92-111.

• Pejnović D., 1990: Prilog poznavanju obilježja klime i klimatska regionalizacija Like, Radovi

Geografskog odjela 25, 1-22

• Pejnović D., 1991: Režim tekućica kao indikator općih hidrogeografskih obilježja Like, Geografski

glasnik 53, 41-56

• Pejnović D., 1996: Geografski aspekt revitalizacije depopulacijskih i ratom pogoñenih područja

Hrvatske na primjeru Like, Zbornik I. kongresa hrvatskih geografa, Zagreb, 12 i 13. listopada 1995,

Zagreb, 255-273

• Pejnović D. 2004: Depopulacija županija i disparitet u regionalnom razvoju Hrvatske, Društvena

istraživanja, 4-5(72-73), 701-726.

• Pejnović D., 2004: Uzroci i posljedice iseljavanja stanovništva s područja Gospićko-senjske

biskupije//Prošlost obvezuje: povijesni korijeni Gospićko-senjske biskupije: zbornik biskupa Mile

Bogovića (ur. Hoško, Franjo Emanuel), Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Teologija

u Rijeci, Rijeka, 503-550

• Pejnović D., 2005: Lika – najveće problemsko područje Hrvatske, Zbornik znanstvenog skupa Problemi

regionalnog razvoja Hrvatske i susjednih zemalja (Zagreb, 28. i 30. XI. 2002), Geografski odsjek PMF-a

i Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 237-245

• Roglić J., 2004: Krš i njegovo značenje: sabrana djela (ur. M. Matas).- Split: Geografsko društvo, Zadar:

Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb: Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, Split –

Zadar – Zagreb

DOPUNSKA LITERATURA • Relevantni članci iz časopisa: Hrvatski geografski glasnik, Acta Geographica Croatica, Geoadria,

Geografski horizont, Sociologija sela, Društvena istraživanja, Acta Carsologica

• Časopisi stranih geografskih društava

• Relevantni članci s internetskih stranica: Geografija.hr, www.geografija.hr

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: UPRAVLJANJE PRIOBALJEM

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Danijel Orešić, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb






IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 30 nastavnik

Vježbe - -

Seminar 15 nastavnik/asistent


ECTS BODOVI: 4

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Geografija mora

NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Cilj je kolegija usvajanje znanja o priobalju kao prostoru u kojem se isprepliću, nadopunjuju i sukobljavaju pojedine djelatnosti. Razvija se kritičko mišljenje o koordinaciji aktivnosti, odnosno potebi i mogućnostima upravljanja priobaljem.

NASTAVNI SADRŽAJI: 1. Uvod, osnovni pojmovi

2. Svojstva i dinamika priobalnog mora

3. Tipovi obala

4. Litoralizacija, obale kao životni prostor

5. Ekološki aspekt litoralizacije

6. Obala kao turistički prostor

7. Ribarstvo i marikultura

8. Eksploatacija rudnog bogatstva priobalnog mora

9. Pomorstvo, luke i lučke djelatnosti

10. Razgraničenja na moru

11. Gospodarski pojas

12. Vojnostrateško značenje mora

13. Upravljanje priobaljem, primjeri iz svijeta i Hrvatske

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Pohañanje nastave, izrada i seminarskog rada

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Nazočnost na 66% predavanja i 80% seminara, izrañen i pozitivno ocjenjen seminar


NAČIN OCJENJIVANJA (PRIBLIŽNI UDJELI STUDENTSKIH OBVEZA I ISPITA U OCJENI): Ispit 80 % + seminar 20 %

OBVEZNA LITERATURA: • Beatley T., D. J. Brower, A. K. Schwab (2002.): An Introduction to Coastal Zone Management. 2nd edit.

Island Press, Washington, 342 str.

• Barnabe, G., R. Barnabe-Quet (2000.) Ecology and Management of Coastal Waters. Engl. izdanje:

Springer Praxis Publishing Ltd., Chichester, 396 str.

DOPUNSKA LITERATURA: • Sekulić, B. (2002.) Osnove ekologije mora. Skripta. Hrvatski crveni križ, Zagreb, 44 str.

• Tedeschi, S. (1991.): Assessment of the Environmental Capacity of Enclosed Coastal Sea, Mar. Pol. Bul,

23, str. 449-455.

• Tedeschi, S., Ivančić, B. (1992.): Wastewater Management in Kastela Bay, Croatia, Industry and

Environment, (15), 20-23.

• Luković, T. et al. (2002.): Nautički turizam europskog dijela Mediterana. Hrvatska paneuropska unija,

Split, 330 str

• Stanković, P. (2003.): Propisi koji se odnose na sigurnost plovidbe tankera i spriječavanje onečišćenja.

Biblioteka Sigurnost na moru, sv. 13, 3. izd. Pomorski fakultet, Rijeka 99 str.

• Vokić-Žužul, M. (2003.): Republika Hrvatska i isključivi gospodarski pojas. Novi Informator, Zagreb,

307 str.

• Prošireni obuhvat zaštite voda i obalnog mora u okviru integralnog gospodarenja vodama (2001.).

Urednik Lj. Tropan, Hrvatske vode, Biblioteka Vodnogospodarska osnova Hrvatske, Zagreb, 120 str.

NAPOMENA: Potrebno pasivno znanje engleskog jezika

NAZIV PREDMETA: PRIMJENJENA GEOMORFOLOGIJA

NOSITELJ(I) PROGRAMA: : Prof.dr.sc. Andrija Bognar, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb Dr.sc. Sanja Faivre, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb



SEMESTAR STUDIJA:izborno



IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe

Seminar 15 (25%) nastavnik, asistent

Predmetna terenska nastava 15 (25%) nastavnik, asistent

ECTS BODOVI: 6

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Geomorfologija

NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Razglobiti geomorfološku problematiku reljefa s aspekta gradnje, funkcionalnog korištenja prostora, zaštite čovjekovog okoliša i obrane zemlje. Naglasak je na istraživanju i vrednovanju značajki i zakonitosti djelovanja recentnih geomorfoloških procesa i njima oblikovanih reljefnih oblika, te njihovo kartiranje. Student će svladati prepoznavanje temeljnih recentnih reljefnih oblika i procesa te tehniku geomorfološkog kartiranja.

NASTAVNI SADRŽAJI: 1. Primijenjena geomorfologija – definicija, cilj, zadatak i podjela

2. Pristupi i metode rada

3. Recentne značajke reljefa i premjer njihovog stabiliteta i mobiliteta

4. Prirodni, prirodno-antropogeni i antropogeni reljefni oblici

5. Inžinjerska geomorfologija i vrednovanje reljefa

6. Istraživanje mineralnih izvora

7. Inžinjersko-geomorofološko kartiranje i primijenjene geomorfološke karte

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Student će uz obveznu nastavu na seminraima razrañivati specifičnu inžinjersko-geomorfološku problematiku, a na terenskoj nastavi upoznat će tehniku premjera, zakonitosti djelovanja geomorfoloških procesa i inžinjersko-geomorfološkog kartiranja

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Redovito prisustvovanje nastai 80 %, i seminarima 80% i izrada seminarskog rada i jedne inžinjersko-geomorfološke karte zadanog prostora, obvezno sudjelovanje u tersnkoj nastavi (minimalno 80%)

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni i usmeni ispit, s tim da će se pri tome uzeti u obzir i učinkovitost studiranja (seminarski i terenski rad)

NAČIN OCJENJIVANJA (PRIBLIŽNI UDJELI STUDENTSKIH OBVEZA I ISPITA U OCJENI): Usmni i pismeni ispit 50%, seminarski rad 20% i terenski rad 30%.

OBVEZNA LITERATURA: • Bognar, A., 1979, Uloga i zadaci geomorfologije u proučavanju i zaštiti okoliša, Ljubljana.

• Bognar, A., 1983, Problematika primijenjenih geomorfoloških istraživanja – inžinjerska geomorfologija,

Zbornik XI Kongresa geografa SFRJ, SGD SFRJ i GD Cren Gore, Titograd.

• Bognar, A., Salello-Janković M., 1996, Geoekološki pristupi u gospodarenju prostorom (okolišem,

krajolikom), priopćenja znanstvenog skupa "Zaštita prirode i okoliša, ekspoloatacija mineralnih

sirovina", Ekološke monografije 8, Hrvastko ekološko društvo, Zagreb.

• Bognar, A., 1990, Geomorfološke i inžinjersko-geomorfološke osobine otoka Hvara i ekološko

vrednovanje reljefa, Geografski glasnik broj 52, Geografsko društvo Hrvatske, Zagreb

• Bognar, A., 1992, Inžinjersko-geomorfološko kartiranje, Acta Geografica Croatica, vol 27, Geografski

odsjek PMF-a, Zagreb.

• King, C.A.M., 1971, Techniques in Geomorphology, E.A. London.

DOPUNSKA LITERATURA: • Bognar, A., 2001, Geomorfološka regionalizacija Hrvastke, Acta Geografica Croatica, vol 34, (1999)

Geografski odsjek PMF-a, Zagreb.

• Marković, M., 1983, Osnovi primijenjene geomorfologije, Geoinstitut, posebno izdanje, Knjiga 8,

Beograd.

• Uputstva za izradu detaljne geomorfološke karte SFR Jugoslavija (Grupa autora), 1985, Geografski

institut SAZU, Beograd.

• Palienko, E.T., 1978, Poiskovaja i inženjernaja geomorfologija, Vočća škola, Kiev. Poiskovaja

Geomorfologija, 1973, Vaprosi geografiji, Misi, Moskva.

NAPOMENA: IZBORNI SADRŽAJI u 7., 8., 9. i 10 semestru Modul: Geološka zaštita okoliša

NAZIV KOLEGIJA: MINERALOGIJA OKOLIŠA


PROFESOR Vladimir Bermanec, PMF, PROFESOR Goran Kniewald, IRB


GODINA STUDIJA: IV ili V





vježbe

seminar

ECTS BODOVI (uzeti u obzir da je 1 ECTS bod ekvivalentan s otprilike 25 sati aktivnog rada prosječnog studenta na svladavanju gradiva, izvršavanju obaveza i pripremi za ispit, uključujući sve oblike nastave i samostalni rad studenta): 2 - 3

CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanje studenata s ponašanjem minerala i njihovih asocijacija u okolišu. Upoznavanje s njihovim zaštitnim i štetnim utjecajima.


1. Uvod u mineralogiju okoliša

2. Metode istraživanja u mineralogiji okoliša

3. Razvoj tala

4. Mineralogija mora i morskih sedimenata

5. Utjecaj mikroba na minerale

6. Aerosoli u atmosferi

7. Mineralogija rudnih jalovišta

8. Iskorištavanje minerala za sanacije

9. Mineralogija u gospodarenju radioaktivnim otpadom

10. Mineralogija i kulturno nasljeñe

11. Mineralogija i ljudsko zdravlje

12. Prezentacija studentskih seminara


Prisustvovanje nastavi, kolokviji, seminari.


Redovito izvršavanje radnih obveza.

NAČIN POLAGANJA ISPITA (uzeti u obzir da polaganje ispita ne mora biti klasično, pismeno i nakon toga usmeno, nego može biti samo pismeno, samo usmeno ili se može sastojati od drugih oblika provjere

studentskih postignuća):

Kombinacija uspjeha na pismenom i usmenom ispitu s uspjehom na kolokvijima tijekom semestra.


Sistematska mineralogija, Kvantitativna i izotopna geokemija, prijediplomski studij


Vaughan, D.J., Wogelius, R.A. (2000): Environmental Mineralogy. EMU Notes in Mineralogy. Eötvös University Press, Budapest, 434 pp.


NAZIV KOLEGIJA: HIDROGEOKEMIJA I ZAŠTITA PODZEMNIH VODA


Dr.sc. Sanja Kapelj, viši znanstveni suradnik







vježbe 1 Asistent, Nastavnik

seminar Nastavnik


5

CILJ KOLEGIJA: Predmet se bavi istraživanjem hidrogeokemijskih obilježja podzemnih voda te njihovom zaštitom. Pozornost je usmjerena na teoretske osnove kolegija te praktičnu primjenu u gospodarenju, upravljanju i zaštiti podzemnih voda.

NASTAVNI SADRŽAJI (razraditi ih što preciznije, po mogućnosti prema nastavnim tjednima): 1-3. Osnovni principi hidrogeokemije: nastanak kemijskog sastava prirodnih voda, sastav oborina,

površinskih i podzemnih voda; fizikalna svojstva vode, kemizam, izotopni sastav; termodinamičke osnove ravnoteže u vodenim otopinama; otapanje plinova, tekućina i krutina u vodi, razdjeljivanje, difuzija i osmoza, tlak para, otapanje elektrolita; kemijska kinetika i ravnoteža (disocijacija vode i pH, ravnoteža u otopinama kiselina i baza, puferske otopine, hidroliza soli); karbonatna ravnoteža (otapanje i taloženje, tvrdoća voda, otvoreni i zatvoreni sustavi otapanja kalcita, otapanje dolomita); stabilnost primarnih silikata i produkti trošenja (kinetika trošenja, ravnoteža masa, taloženje i otapanje); redukcijsko-oksidacijske reakcije (redoks ravnoteža, stabilnost otopljenih ionskih vrsta, plinova i minerala - Eh-pH dijagrami – oksidacija pirita, oksidacija i redukcija ionskih vrsta dušika, sumpora, željeza);osnove kemije koloida, ionska izmjena, adsorpcija; kemijski sastav prirodnih voda (plinovi, glavni ioni, biogene tvari, mikroelementi organske tvari); 4. Prirodni radioaktivni i stabilni izotopi u tlu, površinskim i podzemnim vodama - izotopi ugljika,kisika, vodika, sumpora i dušika, porijeklo, osnove geokemije i njihova primjena; 5. Odnosi voda – tlo – stijena: reakcije u zasićenoj i nezasićenoj zoni vodonosnika (otapanje plinova, otapanje karbonata i silikata, oksidacija sulfida, kationska i anionska izmjena, organske reakcije); utjecaj zaslanjenja različitog porijekla; geokemijski tipovi podzemnih voda; 6. Osnove geokemijskog modeliranja procesa u prirodnim vodama (modeli specijacija, modeli ravnoteže masa i modeli reakcijskih puteva); 7. Zaštita podzemnih voda – prirodni i antropogeni izvori onečišćenja podzemnih voda, tipovi izvora onečišćenja, vrste onečišćivača i njihovo ponašanje u podzemlju. Aspekti zaštite aluvijalnih i krških vodonosnika – različitost pristupa. 8. Geokemijski aspekti zaštite podzemnih voda, simuliranje ponašanja onečišćenja geokemijskim modeliranjem. 9. Temeljni principi modeliranja transporta onečišćenja, analitički i numerički, najpoznatiji modeli i njihova primjena. 10-11. Principi zaštite podzemnih voda i upravljanje zaštitom: monitoring količine i kakvoće, kartiranje ranjivosti podzemnih voda (prirodne i specifične), kartiranje i klasifikacija hazarda, ocjena rizika, primjena GIS-a u zaštiti podzemnih voda); 12. Pregled zakonske regulative o zaštiti okoliša, otpadu i emisiji u okoliš te zaštiti količina i kakvoće voda; 13-15. Kriteriji zaštite podzemnih voda - analize slučaja, odreñivanje zona sanitarne zaštite izvorišta pitke vode, studije utjecaja na okoliš za različite potrebe.

OBAVEZE STUDENATA TIJEKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA (osim pohañanja nastave, preporuča se uvesti i druge oblike kontinuiranog rada studenata i praćenje njihovih postignuća, kao npr. domaće zadaće, kolokvije, seminarske radove, projektne zadatke i dr.):

Nastavu prati permanentno ispitivanje usvojenog znanja kroz kolokvije, domaće zadaće i seminarske radove.


Uvjet za potpis je pozitivna kompozitna ocjena praćenja nastave (kolokviji, domaće zadaće, seminari).


Pismeni ispit, usmeni prema prosudbi nastavnika ili na zahtjev studenta.


Kemija, Opća mineralogija, Specijalna mineralogija, Sedimentologija, Geokemija, Petrologija magmatskih i metamorfnih stijena, Sedimentologija, Hidrogeologija


Appelo, C.A.J. & D. Postma (1994): Geochemistry, groundwater and pollution. Balkema, Rotterdam. Levačić, E. (1997): Osnove geokemije voda. Sveučilište u Zagrebu, Geotehnički fakultet Varaždin, 232 str. Mayer, D. (1993): Kvaliteta i zaštita podzemnih voda. Hrvasko društvo za zaštitu voda i mora. 146 p., Zagreb.

Parkhurst, D.L. (1995): PHREEQC- computer program for speciation, reaction-path, advective-transport and inverse geochemical calculations. Water-Resources Investigations Report 95-4227, USGS, Lakewood, Colorado. Plummer, L.N., Prestemon, E.C. & D.L. Parkhurst (1994): An interactive code (NETPATH) for modelling net geochemical reactions along flow path, Version 2.0. USGS Water-Resources Investigation Report 94-4169, Reston, Virginia. Odabrana poglavlja: Biondić, B, Bakalowitz, M, Zwalen, F., Almeida, O., Hoetzl, H. (1995): Hydrogeological aspects of groundwater protection in karstic area. EU COST ACTION 65, Project, EU, Bruxelles Fritz.P. & Fontes, J.C. eds. (1980): Handbook of Environmental Isotope Geochemistry. Elsevier, Amsterdam. IAEA (1983): Guidebook on Nuclear Techniques in Hydrology, Techical report series No. 91, International Atomic Energy Agency, Vienna. Soliman, M.M., La Moreaux, P.E., Memon,B.A., Assaad, F.A., La Moreaux, J.W.(1998): Environmental Hydrogeology, Lewis Publishers, 386 str. Vrba J. & Zaporozec, A. (ed)(1994): Guidebook on Mapping GroundwaterVulnerability. Vol. 16/1994, IAH, Verlag Hinz Heise, Hannover. Zwahlen, F. (ed.)(2004): Vulnerability and risk mapping for the protection of carbonate (karst) aquifers. Final report – COST Action 620. European Commision - Office for Official Publications of the European Communities, Luxembourg.


Odabrana poglavlja: Boulding, R.J. (1995): Practical Handbook of Soil, Vadose Zone and Groundwater Contamination - Assessment, Prevention, and Remediation. Lewis Publishers, 948 p. Coplen, T.B. (1993): Uses of Environmental Isotopes. In: Regional Ground-Water Quality, Edited by Alley, W.M., Van Nostrand Reinhold, New York, 223-254. IAEA (1981): Stable Isotope Hydrology. Tehnical Report Series No. 210, Vienna.

NAZIV KOLEGIJA: GEOKEMIJA OKOLIŠA

AUTOR(I) PROGRAMA: redovni profesor, ESAD PROHIĆ







vježbe 1 nastavnik i asistent

Seminar

ECTS BODOVI: 5

CILJ KOLEGIJA: Stjecanje osnovnih znanja o osnovnim pojmovima geokemije okoliša, biogeokemijskim ciklusima elemenata i globalnim promjenama na Zemlji. Obraditi će se i principi ponašanja i kretanja zagañivača u okolišu.


1. Pojmovnik, uvodne napomene, definicije i koncept geokemije okoliša

2 -3. Pojam okoliša u krizi; analiza dinamičkog sustava okoliša, pojam ravnoteže, sustava i povratnih mehanizama (feedback mehanizmi)

4. Biogeokemijski ciklus ugljika

5. Efekt staklenika, staklenički plinovi, efekti, uzroci, posljedice

6. Biogeokemijski ciklus ozona i halogenida

7. Stanjenje ozonskog sloja, efekt „ozonske rupe“, uzroci, posljedice

8. Biogeokemijski ciklusi sumpora i dušika

9. Efekt kiselih kiša; pH kišnice, uzroci i posljedice kiselih kiša

10-11 . Kemijska vremenska bomba; definicija, objašnjenje koncepta, predviñanje kemijske

vremenske bombe; primjeri

12 - 13. Elementi u tragovima i ljudsko zdravlje; pojam geomedicine, primjeri

14 - 15. Problemi odreñivanja sadržaja elemenata u okolišu.

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

redovito pohañanje nastave, kolokviji, domaće zadaće

UVJETI ZA POTPIS : ispunjene obaveze

NAČIN POLAGANJA ISPITA:

pismeni ispit, usmeni ispit, ocjena uključuje i uspjeh na kolokvijima i domaće zadaće

KOLEGIJI PRETHODNICI: Kemija 1 i 2, Geokemija

OBAVEZNA LITERATURA:

Prohić, E.. (1998): Geokemija, Targa, 554 str. Berner, E.K. & Berner, R.A.. (1996): Global environment : Water, Air, and Geochemical Cycles, Prentice Hall, INC, USA

DOPUNSKA LITERATURA:

Schlensinger, H.W. (1997): Biogeochemistry – An Analysis of Global Change, Academic Press, USA, 587 str..

NAZIV KOLEGIJA: ORGANSKA GEOKEMIJA ZAGAðIVALA

AUTOR(I) PROGRAMA: dr.sc. Marijan Ahel, znanstveni savjetnik

NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA: ZNANSOTI O OKOLIŠU

GODINA STUDIJA: 4. ili 5..





vježbe 1 nastavnik, asistent,

seminar

ECTS BODOVI: 5

CILJ KOLEGIJA: Upoznavanje studenata s glavnim tipovima antropogenih zagañivala, metodama za njihovo odreñivanje te najvažnijim fizičko-kemijskim i biološkim procesima koji odreñuju njihovo ponašanje i raspodjelu okolišu.


1. Uvod u organsku geokemiju zagañivala – definicija osnovnih pojmova i odnos prema drugim granama prirodnih znanosti

2. Osnovne strukture i nomenklatura u organskoj kemiji; antropogeni i prirodni organski spojevi; definicija, klasifikacija i glavni tipovi zagañivala;

3. Osnove analitike organskih zagañivala u okolišu

4. Kratke osnove termodinamičkih procesa

5. Najvažniji procesi koji odreñuju ponašanje i raspodjelu organskih zagañivala u okolišu i njihova meñusobna povezanost

6. Prijenos zagañivala – difuzijski i advekcijski procesi

7. Raspodjela organskih zagañivala izmeñu vodenih sustava i atmosfere

8. Raspodjela organskih zagañivala u vodenim sustavima: topljivost i raspodjelni koeficijenti

9. Raspodjela organskih zagañivala u biološke organizme: bioakumulacija i biomagnifikacija

10. Izmjena zagañivala izmeñu čvrste faze i vodenih sustava – sorpcija i geoakumulacija

11. Kemijska transformacija zagañivala

12. Fotokemijska transformacija zagañivala

13. Biološka transformacija zagañivala

14. Modeliranje u organskoj geokemiji zagañivala

15. Geokemijski procesi i procjena okolišnog rizika

OBAVEZE STUDENATA TOKOM NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

redovito pohañanje nastave, kolokviji, domaće zadaće

UVJETI ZA POTPIS : redovito ispunjavanje obaveza

NAČIN POLAGANJA ISPITA:

Usmeni ispit, ocjena uključuje i uspjeh na kolokvijima

KOLEGIJI PRETHODNICI: Kemija I i II

OBAVEZNA LITERATURA:

Schwarzenbach, R.P.; Gschwend; P.M.; Imboden, D.M. (2003): Environmental organic chemistry, John Wiley & Sons, Inc., New Jersey, USA, 1313 pp.

DOPUNSKA LITERATURA:

1. Baird, C; Cann, M. (2005) Environmental chemistry. W.H. Freeman and Company, New York, 652 pp.

NAZIV KOLEGIJA: OSNOVE TLOZNANSTVA


Prof.dr.sc. Matko Bogunović, Agronomski fakultet, Zagreb

i mr.sc. Aleksandra Bensa, Agronomski fakultet, Zagreb






predavanja 2 Prof.dr.sc. Matko Bogunović

vježbe 0,7 Mr.sc. Aleksandra Bensa

seminar 0,3 Mr.sc. Aleksandra Bensa


5

CILJ KOLEGIJA:

Upoznavanje studenata s epidermom litosfere – tlom, kao temeljnim edafskim čimbenikom biljne proizvodnje. Upoznat će se vrste tala i njihova proizvodna vrijednost, te važnost za agrar, šumarstvo, prostorno ureñenje i planiranje, te inženjerstvo.


Tlo i zemljište. Uloga tla. Postanak tla-faktori i procesi. Morfologija tla. Pedofizikalna svojstva (tekstura, struktura, konzistencija, poroznost, gustoća, voda i vodni režim, zrak tla, toplina tla). Pedokemijska svojstva (sorpcija, organska tvar i humus, adsorpcijski kompleks, reakcija tla, kvaliteta tekuće faze, biološka svojstva tla). Sistematika tla (članovi pedosfere u terestičkim i semiterestičkim uvjetima). Vrednovanje tala u biljnoj proizvodnji, za inženjerske potrebe, za prostorno i krajobrazno planiranje, u ekologiji.


Obvezna predavanja i vježbe, konzultacije i izrada seminara.


Pohañanje predavanja, obavljene terenske i laboratorijske vježbe, te izrañeni seminari.


Kolokviji, seminari, pismeno testovi, usmeno razgovor.

KOLEGIJI PRETHODNICI (navesti iz kojih sve kolegija studenti moraju položiti ispite da bi mogli pratiti kolegij):

Fizikalna geologija i Geomorfologija


Škorić A. (1986): Postanak, razvoj i sistematika tla. Knjiga, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb

Škorić A. (1991): Sastav i svojstva tla. Knjiga, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb

Škorić A. (1985): Priručnik za pedološka istraživanja. Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb


N.C. Brady, W.R. Ray (2002): The nature and Properties of Soil, New Yersy

E. Mückenhausen (1994): Die bodenkunde, Frankfurt/Meine

M. Ćirić (1987): Pedologija, Sarajevo

M. Antić, V. Avdalović, N. Jović (1986): Pedologija, Beograd

Bogunović, M. (1994): Pedološko kartiranje, Zavod za pedologiju (skripta)

Documents

Diplomski Znanosti o okolisu - web.dekanat.pmf.hrweb.dekanat.pmf.hr/redpred/pdf/biologija/diplomski_znanosti_o_okolisu.pdf · 2+1+0 4 BO4168 Oršolić Fiziologija životinja 3+3+0