DKOS (DCAF) Informator

DCAFŽenevski centar za

demokratsku kontrolu oružanih snaga

Ovaj dokument je sastavni dio serije Informatora DKOS-a, koja obezbjeđuje koncizan uvid u mnoštvo pitanja vezanih za upravljanje bezbjedonosnim sektorom i reformu sektora bezbjednosti.

Šta podrazumijeva reforma sektora

bezbjednosti?

Reforma sektora bezbjednosti (RSB) je generalno defi nisana kao proces transformacije sektora bezbjednosti ka jačanju odgovornosti, efi kasnosti i poštovanju ljudskih prava i vladavine prava. „Sektor bezbjednosti“ je širok termin koji se koristi da bi se opisale strukture, institucije i lica odgovorna za upravljanje bezbjednošću, obezbjeđivanje i praćenje bezbjedonosne situacije u jednoj državi (za više informacija pogledajte DKOS Informator (engl. DCAF Beckgrounder) o Upravljanju i reformi sektora bezbjednosti.

Šta je rod?

Rod se odnosi na društveno određene uloge, društveni identitet i odnose među muškarcima i ženama. Dok termin „pol“ upućuje na biološke razlike između ženskih i muških pripadnica/ka ljudskog roda, „rod“ nije defi nisan biološkim karakteristikama već je naučena kategorija. U zavisnosti od pola, muški i ženski pripadnici/ce ljudskog roda su naučeni različitim društvenim ulogama i ponašanju. Npr. u mnogim kulturama, muškarci su tradicionalno odgovorni za opravku kola a žene za pripremu hrane. Međutim, muškarci nijesu biološki predodređeni da budu mehaničari niti su žene predodređene da budu kuvarice; štaviše, te uloge im nameće društvo.

Rodne uloge nijesu statične već se vremenom mijenjaju i u velikoj mjeri variraju unutar i među kulturama. Štaviše, osim kulture, pod uticajem su velikog broja različitih faktora, kao što su društveno-ekonomska stvarnost, društveni stalež, nacionalnost, etnička pripadnost, seksualno opredjeljenje i godište. Kao rezultat svojih rodnih uloga, muškarci, žene, djevojčice, djevojke, dječaci i momci se suočavaju sa različitim načinima na koje im je ugrožena bezbjednost (vidi Odjeljak 1).

Zbog čega je rod bitan za reformu sektora

bezbjednosti?

Lica odgovorna za donošenje ključnih odredaba u oblasti reforme sektora bezbjednosti kao i oni koje te

Šta podrazumijeva reforma sektora

bezbjednosti?

Šta je rod?

Zašto je rod bitan u reformi sektora

bezbjednosti?

Na koji se način rodna pitanja

mogu integrisati u procese

reformi sektora bezbjednosti i

bezbjedonosnih institucija?

Koje su ključne pretpostavke za

uvođenje rodnih pitanja u reformu

sektora bezbjednosti?

Koji se ključni izazovi postavljaju

pred uvođenjem rodnih pitanja u

reformu sektora bezbjednosti?

Na koji način kontekst utiče na rod i

reformu sektora bezbjedosti?

Dodatne informacije

Rod i reforma sektora

bezbjednosti 10/2009

2Centar za demokratsku kontrolu oružanih snaga –Ženeva

odredbe sprovode u djelo su sve više svjesni činjenice da obuhvatanje rodnih pitanja programima za reformu sektora bezbjednosti doprinosi operativnoj efi kasnosti bezbjedonosnih institucija. Ovo je posebno važno iz sljedećih razloga:

Efi kasno pružanje usluga. Žene, muškarci, djevojčice, djevojke, dječaci i momci imaju različita iskustva po pitanju bezbjednosti kao i različite prioritete. Uzimanjem u obzir ovih različitosti pri reformi sektora bezbjednosti uvećava se sposobnost institucija sektora bezbjednosti (u daljem tekstu i: bezbjedonosnih institucija) da spriječe rodno nasilje (RN) i da odgovore na bezbjedonosne potrebe javnosti (vidi Odjeljak 1).

Reprezentativnost. Reprezentativnim institucijama sektora bezbjednosti koje daju sliku društva u cjelosti po pitanju etničke pripadnosti, plemenske pripadnosti, religijske pripadnosti, seksualne orjentacije i jezika se generalno više vjeruje i uživaju veći legitimitet. Međutim, veći je broj muškaraca nego li žena u bezbjedonosnim institucijama (vidi informacije iz UN i NATO-a date u tabelama 1 i 2). Ovo se posebno odnosi na policiju, vojsku i obavještajne službe kao i na ministarstva kojima su ove službe podređene, ali isto tako i na parlamente (širom svijeta, u prosjeku, muškarci zauzimaju 82% predstavničkih mjesta u parlamentu). U oktobru 2008., 98% vojnog osoblja u mirovnim misijama UN su činili muškarci. Ako su žene i zastupljene u ovim institucijama, onda su obično degradirane niskim statusom u hijerarhiji ili početničkim pozicijama.

Odjeljak 1. Opasnost od rodnog nasilja (RN)

Određeni oblici ugrožavanja bezbjednosti i nasilja se zasnivaju na rodnim razlikama. RN nije samo nasilje počinjeno nad odraslim ženama, djevojčicama i djevojkama; njegove žrtve mogu da budu i odrasli muškarci, dječaci i momci. RN predstavlja jednu od najvećih prijetnji bezbjednosti širom svijeta. Npr. na svjetskom nivou, na svake tri žene jedna je žrtva ovakve vrste nasilja. RN se ispoljava u nekoliko različitih oblika.

Nasilje u porodici.• U zavisnosti od države, između 15 i 71% žena su žrtve fi zičkog ili seksualnog nasilja od strane partnera. Procenat žena koje prijave seksualno nasilje počinjeno od strane partnera se kreće od neznatnih 6% u Japanu, Crnoj Gori i Srbiji do 59% u Etiopiji. Nasilje u porodici pogađa i muškarce, takođe, ali nema dovoljno informacija o žrtvama među muškarcima.

Oružano nasilje• . U svijetu, oružjem biva ubijeno 1000 a povrijeđeno 3000 ljudi svakog dana. Preko 90% žrtava vatrenog oružja su muškarci.

Seksualno nasilje• . Širom svijeta, žene, muškarci i djeca trpe seksualno nasilje koje često ostaje neprijavljeno uslijed straha žrtava od odmazde i nerazumijevanja okoline.

Ostali oblici RN obuhvataju nasilje protiv osoba • seksualno orjentisanih ka pripadnicima/cama istog pola (gej osoba), sakaćenje ženskih genitalnih organa, silovanje, seksualnu zloupotrebu djece i neke oblike trgovine ljudima

Žene i muškarci imaju pravo na jednake mogućnosti da učestvuju u obezbjeđivanju sigurnosti, odlučivanju i nadzoru (vidi Odjeljak 2). Poželjna je i održiva veća zastupljenost žena u institucijama sektora bezbjednosti; čak je i od operativne koristi. Npr. u mirovnim operacijama, neophodno je da žene urade bezbjedonosnu provjeru bivših pripadnica oružanih snaga, prošire mrežu prikupljanja obavještajnih

Rod i reforma sektora bezbjednosti

Država % muškaraca

Bangladeš (2006) 98.7

Kanada (2006) 81.4

El Salvador (2006) 93.0

Indija (2006) 97.6

Italija (2006) 99.6

Portugal (2006) 93.1

Siera Leone (2006) 84.0

Južna Afrika (2008) 69.5

Švedska (2006) 79.4

Timor Leste (2007) 81.0

Tabela 1: Procenat muškaraca u službi u policiji Tabela 2: Procenat muškaraca u oružanim snagama

Država % muškaraca

Austrija (2006) 98.3

Bangladeš (2006) 99.6

Brazil (2006) 96.5

Finska (2006) 75.7

Kenija (2006) 96.3

Latvija (2007) 77.0

Poljska (2007) 99.0

Turska (2006) 96.9

SAD (2006) 89.5

Zambija (2006) 76.7

3Centar za demokratsku kontrolu oružanih snaga –Ženeva

organizacije kao i u njihovu spremnost da odgovore na potrebe sveukupnog stanovništva. Ukoliko želimo da se spriječi, ili, ako ne uspijemo da spriječimo makar da kaznimo kršenje i zloupotrebu ljudskih prava od strane osoblja iz sektora bezbjednosti, neophodno je da u kontrolne organe uključimo organizacije žena i stručnjake za pitanja rodne ravnopravnosti.

Na koji se način pitanja rodne

ravnopravnosti mogu integrisati u

procese reforme sektora bezbjednosti i

bezbjedonosne institucije?

Dvije komplementarne strategije se mogu upotrijebiti u gore pomenutu svrhu.

Integracija rodnih pitanja je strategija kojom se iskustva i secifi čne potrebe muškaraca i žena integrišu u proces kreiranja, implementacije, kontrole i procjene odredaba i programa reforme sektora bezbjednosti kako bi i muškarci i žene imali podjednake koristi od reforme sektora bezbjednosti.

Mjere kojima se promoviše jednaka zastupljenost

muškaraca i žena a koje za cilj imaju da se naglase jednaka prava da učestvuju u procesu odlučivanja o reformi sektora bezbjednosti i o bezbjedonosnoj situaciji u opšte. S obzirom na to da žene nijesu dovoljno zastupljene u procesu reforme sektora bezbjednosti i u bezbjedonosnim institucijama, ove mjere bi trebalo da za cilj imaju unapređivanje zapošljavanja i regrutovanja, ostajanje žena na datim radnim mjestima ali i njihovog profesionalnog naredovanja kao i na podsticanje onih organizacija civilnog društva na čijem se čelu nalaze žene i koje se bave pitanjima zastupljenosti žena, da se uključe u reforme.

U koje se to ključne oblasti reforme sektora

bezbjednosti mogu uključiti pitanja rodne

ravnopravnosti?

Postoje mnogobrojne različite oblasti u koje se, u okviru reforme sektora bezbjednosti, mogu uključiti pitanja roda. S obzirom na činjenicu da je svaki od procesa reforme sektora bezbjednosti sam po sebi specifi čan, predloge koji su dati dalje u tekstu treba prilagoditi specifi čnim potrebama svake države.

Procjena. Pitanja roda se mogu uvrstiti u procese procjene reforme sektora bezbjednosti.

informacija, pretresaju žene i pomognu u procesu resocijalizacije žrtava seksualnog nasilja.

Poštovanje ljudskih prava. Zaposleni u sektoru bezbjednosti poštovanjem ljudskih prava svojih kolega i civila stvaraju zdravu i efi kasnu radnu sredinu i time zadobijaju povjerenje šire društvene zajednice. Bezbjedonosne institucije, kao što su oružane snage, su ozloglašene uslijed visokih stopa seksualnog uznemiravanja. Npr. 2006. Ministrastvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske je objavilo rezultate nezavisne studije koji su pokazali da su preko dvije trećine svih žena koje služe u vojsci seksualno uznemiravane. U mnogim zemljama, kao što na primjer pokazuju izvještaji UN i rezultati postavljeni na Internet stranicama Amnesti Internešenela – Međunarodne službe za amnestiju (engl. Amnesty International) i Službe za praćenje poštovanja ljudskih prava – Hjuman Rajts Voča (engl. Human Rights Watch), zaposleni u sektoru bezbjednosti su takođe umiješani u seksualno napastvovanje, trgovinu ljudima, prisilu na prostituciju i nasilje u porodici na štetu žena civila. S toga je neophodno da se u proces reforme sektora bezbjednosti uključe mjere na sprečavanju kršenja ljudskih prava kao i mjere odgovora na to kršenje. Ove mjere mogu obuhvatati pravila ponašanja, odredbe protiv seksualnog uznemiravanja i nezavisne mehanizme kontrole i podnošenja žalbi.

Preuzimanje inicijative na lokalnom nivou.

Uključivanje žena i njihovih organizacija u procese reforme sektora bezbjednosti predstavlja suštinski dio efi kasnog preuzimanja inicijative na lokalnom nivou. Civilne organizacije žena kao i organizacije koje se bave rodnim pravima su bitni učesnici u ostvarivanju bezbjednosti na lokalnom nivou jer pružaju pomoć žrtvama, ostvaruju veze sa bezbjedonosnim institucijama i rade na sprečavanju osjećaja da je ugrožena bezbjednost. Ove organizacije često imaju pristupa detaljnim informacijama o bezbjednosti na lokalnom nivou kao i potrebama lokalnih pravosudnih organa, te mogu poslužiti kao veza između lokalnih zajednica i ljudi koji donose ključne odluke u oblasti bezbjednosti.

Nadzor i odgovornost. Jednaka zastupljenost muškaraca i žena u kontrolnim organima poput parlamenta, institucije zaštitnika prava i sloboda građana (ombudsmana), organizacija civilnog društva i pravosuđu, jača povjerenje u ove

Rod i reforma sektora bezbjednosti

4Centar za demokratsku kontrolu oružanih snaga –Ženeva

Određivanjem specifi čnih bezbjedonosnih i pravosudnih potreba mukaraca, žena, djevojčica, djevojaka, dječaka i momaka mogu se uvećati tačnost i relevantnost ovih procesa. U timovima za procjenu bi trebalo da se nalaze i žene i muškarci, uključujući stručno osoblje za pitanja rodne ravnopravnosti. Posebne metode koje bi se upotrebljavale mogu da obuhvataju i određivanje ciljnih grupa sastavljenih samo od žena ili samo od muškaraca kao i grupisanje podataka na osnovu pola i godišta.

Bezbjedonosne mjere i protokoli. Mirovna politika, razvojna, bezbjedonosna i odbrambena politika koje prepoznaju rodno osjetljiva pitanja su sveobuhvatnije i efi kasnije. Procesi određivanja politike u određenim oblastima u kojima su uključene i konsultovane organizacije žena, ministarstva za zaštitu prava žena ili parlamentarni odbori za rodnu ravnopravnost omogućavaju da se donose odredbe koje su pisane jezikom koji razlikuje pitanja rodne pripadnosti i ravnopravnosti i da se u datim odredbama zastupi prikladan sadržaj koji se tiče pitanja rodne ravnopravnosti i zastupljenosti.

Kadrovska pitanja. Odredbe o kadrovima mogu biti tako osmišljene da se njima unapređuju reprezentativne institucije sektora bezbjednosti u kojima bi muškarci i žene učestvali na svim nivoima odlučivanja.

Regrutovanje. Regrutovanje žena za službu u sektoru bezbjednosti se može unaprijediti kombinovanjem sljedećih inicijativa: određivanjem za cilj da se poveća broj žena koje se zapošljavaju u ovom sektoru, uvođenjem rodno-osjetljivih principa u davanje opisa radnih mjesta, materijale za zapošljavanje i u sami proces zapošljavanja; angažovanjem žena na pozicijama službenika za kadrovska pitanja i zapošljavanje, kao i oglašavanjem slobodnih radnih mjesta u medijima koje žene rado čitaju i slušaju ili na mjestima na kojima se žene okupljaju; bezbjedonosnom provjerom i muškaraca i žena vojnika kako bi se utvrdilo da nijesu počinili krivična djela kršenja ljudskih prava, uključujući rodno nasilje.

Zadržavanje na pozicijama. Neophodno je da se preduzmu specijalne inicijative kako bi se obezbijedilo da ženama institucije sektora bezbjednosti budu dobri poslodavci. Treba u potpunosti implementirati politiku potpune netolerancije za diskriminaciju na

radnom mjestu, seksualno uznemiravanje i nasilje a muškarcima i ženama treba da budu zagarantovane iste plate, doprinosi, penzije i ostale nadoknade. Takođe je bitno da se omoguće programi mentorskog rada za pripravnice, udruženja žena zaposlenih u ovoj oblasti, kao i da se obezbijedi politika na polju ljudskih resursa koja će biti povoljna za porodice zaposlenih.

Napredovanje. Veoma često nedostaje mogućnosti za napredovanje u karijeri za žene, te one, s toga, ostaju na pozicijama sa niskim stepenom odgovornosti. Ovakva situacija se može preokrenuti pomoću transparentnih i nediskriminatorskih kriterijuma za unapređivanje i standardima za procjenu postignuća na poslu, šemama za ulazak u program obuke, omogućavanjem većeg pristupa obukama kako bi se ostvarilo napredovanje u karijeri.

Obuka. Obukom o rodnim pitanjima se može unaprijediti radna sredina, efi kasnost osoblja i pružanje bezbjedonosnih i pravosudnih usluga. Od velike je važnosti da se pitanja roda obuhvate svim relevantnim programima obuke pri čemu bi se, dodatno, obezbijedila obuka po pitanjima ljudskih prava, odredbama u slučajevima seksualnog uznemiravanja i protokolima o trgovini ljudima.

Institucione strukture. Moguće je da će biti neophodno sprovesti strukturne reforme kako bi se zadovoljile različite bezbjedonosne potrebe muškaraca, žena, djevojčica, djevojaka, dječaka i momaka. Potencijalne reforme obuhvataju uspostavljanje rodnih jedinica, imenovanje kontakt osoba ili savjetnika (primjer je dat u Odjeljku 5). Ostali mehanizmi, poput institucije zaštitnika prava i sloboda građana (ombudsmana), Direktorata za jednake mogućnosti i mehanizmi za interresornu saradnju su takođe od suštinske važnosti. Policijske stanice u kojima rade samo policajke i jedinice za sprečavanje nasilja u porodici koje su oformljene u određenom broju zemalja pomažu žrtvama nasilja tako što podspješuju saradnju između posebno obučenih pripadnika policije i zdravstvenih i socijalnih radnika, kao i saradnju sa stručnjacima za pravna i ostala pitanja.

Operacije. Bezbjedonosne institucije treba da se u svojim operacijama vode rodnim pitanjima. Uključivanje savjetnika za rodna pitanja, osoba za vezu ili stručnjaka za operativno planiranje pomaže da

Rod i reforma sektora bezbjednosti

5Centar za demokratsku kontrolu oružanih snaga –Ženeva

se razmotre i obrade rodna pitanja prije slanja trupa u inostranstvo. Timovi u kojima postoji ravnoteža u broju muškaraca i žena, posebno tokom operacija koje iziskuju interakciju sa lokalnim zajednicama, mogu, takođe, da doprinesu razumijevanju prioriteta na nivou zajednica i uključivanju civila u konstruktivan dijalog.

Logistika i infrastruktura. Osnovna stvar je da se ženama pripadnicama bezbjedonosnih snaga obezbijede adekvatno sašivene uniforme i oprema. Moglo bi postati neophodno i da se obezbijede posebne prostorije, poput kupatila i vojnih baraka.

Kontrola (Nadzor). Imenovanje žena i stručnjaka za rodna pitanja u kontrolne organe, kao što su parlamentarni odbori, institucije zaštitnika prava i sloboda građana, komisije za ljudska prava i u sudstvo, pomaže da ove institucije postanu reprezentativne i da rješavaju rodna pitanja. Kontrolu po pitanjima seksualne eksploatacije i zlostavljanja kao i jednake zastupljenosti muškaraca i žena može da olakša i konsultacija sa ženskim organizacijama civilnog društva.

Koji se ključni izazovi postavljaju pred

integracijom rodnih pitanja?

U daljem tekstu su dati neki od primarnih izazova koji se postavljaju pred integracijom rodnih pitanja u kreiranju programa za reformu sektora bezbjednosti.

Diskriminacija i stereotipovi. Žene su često spriječene da se pridruže bezbjedonosnim institucijama ili da izgrade karijeru u tim institucijama. Kulturni stereotip da je obezbjeđivanje pravde i bezbjednosti muški posao podrazumijeva da žene koje rade u sektoru bezbjednosti mogu da naiđu na neodobravanje porodice i zajednice kao i na diskriminaciju od strane svojih kolega.

Rodno nasilje nije prepoznato kao

bezbjedonosna prijetnja. Uprkos tome što rodno nasilje preovladava u velikoj mjeri i što ima razarajuće efekte, bezbjedonosne institucije rijetko na njega odgovaraju adekvatnim mjerama i rijetko se donesu adekvatne bezbjedonosne odredbe. Ovo je, u nekim slučajevima, rezultat shvatanja rodnog nasilja kao privatne stvari a ne zločina i kršenja ljudskih prava. U ostalim slučajevima, prioritet u odnosu na ljudsku bezbjednost postaje državna bezbjednost, poput prijetnji od terorizma.

Rod i reforma sektora bezbjednosti

Odjeljak 2. Rezolucije Savjeta bezbjednosti

Ujedinjenih Nacija o ženama, miru i

bezbjednosti

Postoji više međunarodnih i regionalnih zakona, instrumenata i normi koji se bave pitanjima bezbjednosti i roda. (vidi Aneks DKOS, OEBS/ODIHR i UN-INSTRAW Uputstava o rodu i reformi sektora bezbjednosti na Internet stranici http://www.dcaf.ch/gssrtoolkit kojima se traži da sektor bezbjednosti odlikuje prepoznavanje rodnih razlika).

Najistaknutije među ovim instrumentima su Rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih Nacija br. 1325 (usklađena 2000. god.) i 1820 (usklađena 2008. godine) o ženama, miru i bezbjednosti, kojima se naglašava „važnost jednakog učešća i punog uključivanja žena u sve napore na održavanju i promovisanju mira i bezbjednosti (1325) i zahtijeva „od svih zaraćenih strana momentalno i potpuno prekidanje svih tipova seksualnog nasilja protiv civila“ (1820).

Razolucije Savjeta bezbjednosti 1888 i 1889 iz 2009. godine se nadopunjuju na Rezolucije 1325 i 1888 i unapređuju ih. Rezolucijom 1888 se zahtijeva uvođenje novih mjera za rješavanje pitanja seksualnog nasilja u oružanim sukobima, poput uvođenja pitanja seksualnog nasilja u DDR (proces razoružavanja, demobilizacije i reintegracije) i reformu sektora bezbjednosti, kažnjavanje oružanih i bezbjedonosnih snaga i pravosudne procedure. Rezolucijom 1889 se još jedanput naglašava značaj učešća žena u mirovnim procesima i značaj razvoja konkretnih strategija kojima bi se obuhvatile potrebe žena u postkonfl iktnim situacijama.

Ove Rezolucije, takođe, pozivaju na sljedeće:

zemlje članice da obezbijede veću zastupljenost • žena na svim nivoima odlučivanja u nacionalnim, regionalnim i međunarodnim institucijama i u mehanizmima za prevenciju, vođenje i razrješenje sukoba (1325)

sve učesnike mirovnih sporazuma da njima • obuhvate zaštitu i poštovanje ljudskih prava žena, djevojčica i djevojaka, posebno imajući u vidu činjenicu da su ta prava obuhvaćena ustavom, izbornim sistemom, zakonima o policiji i sudstvu (1325)

osobe uključene u planiranje DDR programa da • razmotre različite potrebe žena i muškaraca koji su učestvovali u vojnim operacijama (1325)

da se u okviru pravosudnih programa potpomognutih • od strane UN-a i reforme sektora bezbjednosti obave konsultacije sa ženama i organizacijama žena na razvoju efi kasnih mehanizama za zaštitu žena, djevojčica i djevojaka od nasilja, sa posebnim naglaskom na seksualno nasilje (1820)

da se istraži i kazni seksualno nasilje koje su počinili • civili ili vojno osoblje (1888)

da se sprovede pravna i sudska reforma u cilju • obezbjeđivanja pravde za one koji su preživjeli seksualno nasilje (1888)

6Centar za demokratsku kontrolu oružanih snaga –Ženeva

Odjeljak 3. Reforma policije u Nikaragvi kojom

su obuhvaćena rodna pitanja

Reforma policije u Nikaragvi je započeta 90-tih godina, nakon pritisaka od strane Ženskog pokreta u Nikaragvi i službenica policije. Reformske inicijative su obuhvatile sljedeće:

uvođenje u nastavni plan i program policijske • akademije module za obuku po pitanjima rodnog nasilja;

osnivanje policijskih stanica u kojima rade samo • policajke;

Rodni Savjet kao vid foruma za diskusiju i istraživanje • radnih uslova policajki;

Reviziju kriterijuma zapošljavanja u policiji sa ciljem • da se omogući veći pristup ženama (npr. prilagođeni testovi fi zičkih sposobnosti);

kadrovska politika koja bi odgovarala porodicama • zaposlenih i zaposlenima koje imaju porodice; i

transparentne kriterijume za unapređivanje u • službi

Sudeći po publikaciji Njemačke agencije za tehničku saradnju, ove reforme su dale izuzetno dobre rezultate. Npr. 2006. godine, 26% pripadnika policijskih snaga u Nikaragvi su bile žene, što je predstavljalo najveći procenat policajki u nacionalnim policijskim snagame jedne države u svijetu. Policijske snage Nikaragve su, takođe, proglašene za policijske snage koje imaju najbolje uslove za rad policajki u regionu, te su s toga povratile legitimitet i kredibilitet u očima javnosti.

Nedostatak razumijevanja. Nedostatak razumijevanja važnosti rodnih pitanja može za rezultat da ima zanemarivanje rodnih pitanja u agendama bezbjednosti i pravde.

Nedostaci u obrazovnom sistemu. Uslijed diskriminacije protiv žena, djevojčica i djevojaka u školama i na univerzitetima u mnogim državama, može se desiti da žene ne ispune obrazovne kriterijume za zaposlenje u institucijama sektora bezbjednosti.

Slabi mehanizmi kontrole i nadležnosti. Ovo može dovesti do nekažnjavanja počinioca krivičnih djela kršenja ljudskih prava i do diskriminacije među osobljem sektora bezbjednosti kao i do neodgovarajućih kazni kako bi se smanjilo dalje zlostavljanje.

Na koji način sredina utiče na rodna pitanja

i reformu sektora bezbjednosti?

Isto onako kako procesi reforme sektora bezbjednosti variraju od države do države i od jedne do druge sredine, variraju i izazovi koji se postavljaju pred uključivanjem rodnih pitanja i mogućnosti da do uključivanja ovih rodnih pitanja dođe. Dajemo nekoliko primjera o najvećim problemima u različitim sredinama, pri čemu treba posebno naglasiti da ni jedan od ovih problema nije prisutan niti jedinstven samo u jednoj sredini.

Odjeljak 4. Uključivanje rodnih pitanja tokom

mirovnih misija Švedske

2006. godine, Švedske oružane snage su bile dio vojne operacije predvođene Evropskom Unijom u Demokratskoj Republici Kongo (EUFOR RD Kongo). Ovo je bila prva misija EUFOR-a u kojoj su na konkretan način uzeti u obzir rodna pitanja i primjena Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN-a 1325, tako što je komandantu operacija dodijeljen i savjetnik za rodna pitanja

Savjetnik je obučio snage EUFOR-a o tome kako da integrišu rodna pitanja u svoje aktivnosti, a lokalne NVO i udruženja žena je obavijestio o ciljevima i aktivnostima EUFOR-a. EUFOR je, takođe, povezao tj. „umrežio“ kontak osobe za rodna pitanja koje su radile u regionalnim jedinicama EUFOR-a. Rad savjetnika za rodna pitanja je dao sljedeće rezultate:

ojačao je svijest o neophodnosti obuke o rodnim • pitanjima za 250 pripadnika komandnog osoblja EUFOR-a i neophodnosti distribucije (kao i obuke za upotrebu) vojnih kartona koji su sadržali odjeljak o sprečavanju seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja;

sprovedena je obuka za otprilike 75 pripadnika • EUFOR-a o sprečavanju seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja;

sprovedena je posebna obuka za žensko osoblje • EUFOR-a, što im je, takođe, uvećalo šanse da učestvuju u patrolama;

uspostavljena je saradnja sa udruženjima žena na • lokalnom nivou koja su dala povratne informacije o radu EUFOR-a, što je doprinijelo rastu ugleda EUFOR-a među udruženjima žena i rezultiralo pružanjem psihološke, medicinske i pravne pomoći žrtvama seksualnog nasilja;

mnogobrojna stečena iskustva će biti od koristi • za uključivanje rodnih pitanja u buduće mirovne operacije

Zemlje u post-konfl iktnom periodu. Rodne uloge se mijanjaju tokom sukoba jer muškarci i žene pruzimaju nove odgovornosti (uloge). Ovakva promjena otvara mogućnosti za veću uključenost žena u odlučivanje, čak i u bezbjedonosnim

Rod i reforma sektora bezbjednosti

7Centar za demokratsku kontrolu oružanih snaga –Ženeva

institucijama. Istovremeno, pritisak da se obezbijede stabilnost, bezbjednost i vladavina prava, mogu za rezultat imati zanemarivanje rodnih pitanja tokom regrutovanja, obuke i logističke podrške. Mogućnosti za obuhvatanje rodnih pitanja reformom sektora bezbjednosti se uvećavaju učešćem udruženja i organizacija žena u mirovnim pregovorima, na donatorskim konferencijama i u ostalim procesima planiranja obnove. Svi koji su uključeni u sektor bezbjednosti ne bi smjeli da krše ljudska prava, uključujući tu i sprovođenje rodnog nasilja, a trebalo bi im obezbijediti i intenzivnu obuku o rodnim pitanjima. Štaviše, DDR procesi mogu predstavljati priliku da se premosti jaz među polovima ukoliko bi se, npr. bivšim pripadnicama vojnih snaga pružila mogućnost da se priključe institucijama sektora bezbjednosti.

Zemlje u tranziciji. Sektor bezbjednosti u zemljama u tranziciji veoma često karakterišu nedostatak mehanizama odgovornosti, korupcija i nizak nivo povjerenja javnosti. Veoma rijetko se uzimaju u obzir rodna pitanja, jer se procesi reforme sektora bezbjednosti uglavnom usredsređuju na modernizaciju, borbu protiv korupcije i kršenja ljudskih prava. Međutim, učešće države u mirovnim misijama i u međunarodnoj saradnji po pitanjima trgovine ljudima mogu da razviju svijest o neophodnosti zapošljavanja žena u sektoru bezbjednosti. Istovremeno, mnoge žene u zemljama u tranziciji su izuzetno obrazovane, što otvara dodatne mogućnosti za njihovo uključivanje u bezbjedonosne institucije.

Zemlje u razvoju. Zemlje u razvoju obično „pate“ od hroničnog nedostatka sredstava i kontrole, duboko ukorijenjene korupcije, i neodgovarajućeg zakonskog i pravnog okvira za krivično gonjenje počinilaca djela rodnog nasilja. Uprkos svim ovim izazovima, postoje mogućnosti za integraciju rodnih pitanja u programe reforme sektora bezbjednosti. Inicijative koncentrisane na dobru upravu i obezbjeđivanje pravde i bezbjednosti su polazne tačke sa kojih bi se ženama omogućio pristup institucijama sektora bezbjednosti i uvećalo njihovo učešće u njima. Uključivanje organizacija žena u strategije za smanjivanje siromaštva i na donatorske konferencije može na poseban način doprinijeti da se posveti pažnja rodnim pitanjima.

Razvijene zemlje. Rezvijene zemlje treba još dosta toga da učine na efi kasnom sprečavanju i reagovanju na rodno nasilje i na obezbjeđivanju jednakih mogućnosti za žene da učestvuju u sektoru bezbjednosti. Međutim, zakoni protiv diskriminacije, protiv govora mržnje i zakon o rodnoj ravnopravnosti, koji postoje u mnogim razvijenim državama, mogu poslužiti kao temelj za izgradnju kapaciteta institucija sektora bezbjednosti da se pozabave rodnim pitanjima. U mnogim državama, zakonskim okvirom je podržano učešće LGBT (lezbijske, homoseksualne, biseksualne i transseksualne) populacije u sektoru bezbjednosti. Štaviše, razvijene zemlje obično imaju robustnija kontrolna tijela koja mogu predstavljati polaznu tačku za bavljenje rodnim pitanjima. Razvijene zemlje imaju ključnu ulogu u podržavanju integracije rodnih pitanja u reformu sektora bezbjednosti u partnerskim zemljama, što može, takođe, imati pozitivan uticaj i na razvoj rodne politike u samim razvijenim zemljama.

Dodatne informacije

Projekat DKOS-a o rodnim pitanjima i reformi sektora bezbjednosti, na Internet stranicihttp://www.dcaf.ch/gender-security-sector-reform/

Mreža međunarodne akcije o ličnom naoružanju (IANSA), na Internet stranicihttp://www.iansa.org/

Međunarodna služba za hitne intevencijehttp://www.international-alert.org/

OEBS/ODIHRhttp://www.osce.org/odihr

UN-INSTRAW Rodna pitanja i reforma sektora bezbjednosti

http://www.un-instraw.org/en/gps/general/gender-and-security-sector-rform-5.html

UNIFEM Portal o ženama, miru i bezbjednostihttp://www.womenwarpeace.org

WILPF Žene za mir http://www.peacewomen.org

Zahvalnica

Materijal za ovaj Informator su pripremili Karin Grimm i Beatrice Mosello uz podršku Kristin Valasek. Urednik je Benjamin Buckland.

Rod i reforma sektora bezbjednosti

SERIJA INFORMATORA DKOS-A (DCAF-A) O

REFORMI I RUKOVOĐENJU SEKTOROM BEZBJEDNOSTI

Informatori DKOS-a obezbjeđuju kratak uvod u mnoštvo savremenih pitanja koja se tiču upravljanja sektorom bezbjednosti i njegove reforme.

David Law, viši ekspert u operativnom odjeljenju DKOS-a i viši savjetnik za reformu sektora bezbjednosti u Međunarodnom timu savjetnika za pitanja bezbjednosti (ISSAT) je urednik serije Informatora.

Vaš komentar je dobrodošao. Molimo da pošaljete svoje primjedbe i prijedloge na backgrounders@dcaf.ch

Ženevski centar za demokratsku kontrolu oružanih snaga (DCAF) promoviše dobru upravu i reformu sektora bezbjednosti. Centar vrši istraživanja o dobrim praksama, podstiče razvoj odgovarajućih standarda na državnom i međunarodnom nivou, daje preporuke za razvoj odgovarajuće politike, vrši savjetodavnu ulogu i pruža državama programe podrške. Partneri DKOS-a (DCAF-a) obuhvataju vlade, parlamente, institucije civilnog društva, međunarodne organizacije i niz aktera u sektoru bezbjednosti, kao što su policija, sudstvo, obavještajne agencije, službe granične bezbjednosti i vojska

Posjetite našu Internet stranicu www.dcaf.ch

DCAF

• Demokratska kontrola oružanih snaga

Djeca vojnici•

• Izazovi pred obavještajnom djelatnošću

• Multietničke oružane snage

• Nacionalna bezbjedonosna politika

• Nacionalni savjeti bezbjednosti

• Obavještajne službe

• Parlamentarni nadzor nad obavještajnim službama

• Parlamentarni odbori za odbranu i bezbjednost

• Privatna vojna preduzeća

• Reforma odbrane

• Reforma policije

• Reforma sektora bezbjednosti i interresorne organizacije

Reforma sektora bezbjednosti u • uspostavljanju mira tokom perioda nakon sukoba

• Rod i reforma sektora bezbjednosti

• Sigurnosna provjera u sektoru bezbjednosti

• Sistem vojne pravde

• Slanje trupa u inostranstvo

• Trgovina ljudima

• Uloga parlamenta u nabavkama za sektor odbrane

• Uloga parlamenta u određivanju budžeta za sektor odbrane

• Upravljanje sektorom bezbjednosti i reforma sektora bezbjednosti

• Vanredna stanja

• Vojni atašei

• Vojni ombudsman

Serija DKOS Informatora sadrži

www.dcaf.ch/backgrounders