DLAF¦KGB FWSGB¦ÃB /--3+ - hbor.hr · agencijom za osiguranje izvoznih kredita i norveškom izvoznom bankom, Ëeškom izvoznom agencijom i razvojnom bankom njemaËke pokrajine Sjeverne

G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 6 .Put do uspjeha pun je naizgled nepremostivih prepreka. Zbog toga Hrvatska banka za obnovu i razvitak putem svojih programa gradi mostove izmeu poduzetniËke ideje i poslovnog uspjeha doprinoseÊi ujednaËenom gospodarskom razvitku svih krajeva Republike Hrvatske.

G O D I © N J E I Z V J E © ∆ E 2 0 0 6 .Put do uspjeha pun je naizgled nepremostivih prepreka. Zbog toga Hrvatska banka za obnovu i razvitak putem svojih programa gradi mostove izmeu poduzetniËke ideje i poslovnog uspjeha doprinoseÊi ujednaËenom gospodarskom razvitku svih krajeva Republike Hrvatske.

DostignuÊa u 2006.

poveÊanje iznosa osiguranihizvoznih poslova

54%6,4 milijarde kuna podrškehrvatskom gospodarstvu

15 milijardi kuna aktive23

kreditna programa

DostignuÊa u 2006.

poveÊanje iznosa osiguranihizvoznih poslova

54%6,4 milijarde kuna podrškehrvatskom gospodarstvu

15 milijardi kuna aktive23

kreditna programa

Godišnje izvješÊe 2006.

Pismo predsjednika Nadzornog odbora 6

Pismo predsjednika Uprave 8

Osnovne informacije 10

Korporativno upravljanje 12

Uvod 14

HBOR - razvojna banka Republike Hrvatske 15

Malo i srednje poduzetništvo 15

Poljoprivreda 15

Pronalasci 16

Obnovljivi izvori energije 17

HBOR-ov regionalni pristup razvitku gospodarstva 18

Pribavljanje sredstava u 2006. godini 19

HBOR - izvozna banka Republike Hrvatske 20

Kreditiranje i bankarske garancije 20

HBOR - agencija za osiguranje izvoza 21

Osiguranje izvoza 21

Ostale aktivnosti 22

Novi Zakon o HBOR-u 22

Ljudski potencijali 23

Financijsko poslovanje u 2006. godini 24

ZnaËajne promjene poslovnih aktivnosti 24

Uspješnost poslovanja HBOR-a 25

Sadræaj

6 GODI©NJE IZVJE©∆E 2006. 7GODI©NJE IZVJE©∆E 2006.6 GODI©NJE IZVJE©∆E 2006. 7GODI©NJE IZVJE©∆E 2006.

Poštovani,

Makroekonomska stabilnost i jaËi ekonomski rast, smanjenje javnog duga, fiskalna konsolidacija, smanjenje nezaposlenosti i

nastavak pristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, obiljeæili su hrvatsku ekonomsku politiku u 2006.

godini. Poslovanje Hrvatske banke za obnovu i razvitak, kao naše razvojne i izvozne banke u potpunosti se uklopilo u spomenuta

kretanja, a njeno uvijek aktivno djelovanje dalo je snaæan doprinos dobrim ostvarenjima i stopama rasta tijekom Ëitave godine.

U protekloj godini gospodarski rast dosegnuo je razinu od 4,8 posto što je 0,5 postotnih bodova više nego godinu ranije. Ovo

ubrzanje rasta posebno je bilo izraæeno u prvom tromjeseËju 2006. godine kada je ostvarena tromjeseËna stopa rasta od 6 posto

u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Ukupna industrijska proizvodnja bila je za 4,5 posto veÊa nego 2005. godine,

a ostvareni su i veÊi prometi u trgovini na malo. U prošloj godini zabiljeæena je i najniæa stopa anketne nezaposlenosti koja je

iznosila 11,2 posto.

Ukupan izvoz Republike Hrvatske u 2006. godini iznosio je 60.434 milijuna kuna i pokrivao je 48,3 posto istovremeno

ostvarenog uvoza. Hrvatska banka za obnovu i razvitak svojim je programima namijenjenim izvozu, bilo da se radi o njegovom

kreditiranju ili osiguranju od politiËkih i komercijalnih rizika, izravno doprinijela prošlogodišnjim ostvarenjima.

Pismo predsjednika Nadzornog odbora

Ivan ©uker Predsjednik Nadzornog odbora


Vlada Republike Hrvatske u potpunosti je i na vrlo konkretan naËin podræala daljnje poslovanje HBOR-a kao vaænog Ëimbenika na

našem putu razvoja i pribliæavanja Europskim integracijama. Usvojili smo novi Zakon o HBOR-u i odlukom o poveÊanju temeljnog

kapitala potvrdili namjeru da HBOR i u buduÊnosti vidimo u prvim linijama gospodarskog razvoja zemlje. Našem je gospodarstvu

i dalje potreban snaæan financijski oslonac radi ostvarenja brojnih poduzetniËkih projekata, kako onih velikih, tako i onih manjih

koji bi iz godine u godinu trebali, upravo pomoÊu HBOR-a, postajati sve vaæniji u cjelokupnom gospodarskom napretku zemlje.

HBOR se snaæno ukljuËio u kreditiranje poljoprivredne proizvodnje, grane koja predstavlja jednu od strateških odrednica

ove Vlade. Uz to, putem novih kreditnih programa HBOR se otvorio malim i mikro tvrtkama, zatim poËetnicima, a posebno

naglašavam novootvoren program za financiranje pronalazaka.

U skladu sa svjetskim kretanjima i okretanju ka obnovljivim izvorima energije te odræivom gospodarskom razvoju kao jedinom

kvalitetnom putu u buduÊnost, i u HBOR-u su osmišljeni i ponueni programi koji prate upravo ove namjene. Hrvatska ima

potencijala da se snaæno osloni na obnovljivu energiju, a financijska sredstva za takve projekte odluËni smo zajedno s HBOR-om

ponuditi svima koji æele na ovim principima ulagati u našu zemlju.

U ime Nadzornog odbora kojim predsjedam, izraæavam zadovoljstvo poslovanjem HBOR-a za proteklu, 2006. godinu te

sam uvjeren kako Êe dobri poslovni rezultati obiljeæiti i ovu, 2007. godinu kada zajedno s HBOR-om obiljeæavamo 15 godina

njegova rada.

Predsjednik Nadzornog odbora

Ivan ©uker

Potpora izvozu(u milijunima kuna)

2003.

877

2004.

2.419

2005.

3.381

2006.

3.577

OSIGURANJE

FINANCIRANJE


Poštovani,

Još jednu uspješnu poslovnu godinu obiljeæili su dogaaji koji su potvrdili vaænost uloge HBOR-a u poticanju razvitka hrvatskog

gospodarstva te naznaËili smjernice buduÊeg poslovanja Banke.

Donošenjem novog Zakona o HBOR-u u prosincu 2006. godine, Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor dali su potvrdu i

priznanje dosadašnjem uspješnom djelovanju Banke ali isto tako, pred nas su postavljeni novi zahtjevi i zadaÊe koje Êemo

uvjeren sam, obavljati uspješno. Novim Zakonom poveÊan je temeljni kapital na 7 milijardi kuna, stavljen je veÊi naglasak na

financiranje malog i srednjeg poduzetništva te projekata zaštite okoliša.

Tijekom 2006. godine ukupna poslovna aktivnost HBOR-a bila je 6,4 milijarde kuna. Hrvatskim gospodarstvenicima odobrili smo

3,7 milijardi kuna kredita, osigurali smo izvozne poslove u vrijednosti od 1,5 milijardi kuna i izdali garancija u vrijednosti od preko

milijardu kuna. Ukupna bilanËna suma na dan 31. 12. 2006. godine iznosila je 14 milijardi i 930 milijuna kuna te je u odnosu

na poËetak godine poveÊana za 9 posto. UsporeujuÊi se s poslovnim bankama u Republici Hrvatskoj moæemo vidjeti kako se

u 2006. godini HBOR po ukupnoj aktivi nalazio na 7. mjestu, po kapitalu na 3. mjestu, te na 1. mjestu po stopi adekvatnosti

kapitala.

Pismo predsjednika Uprave

Anton KovaËev Predsjednik Uprave


U strukturi kreditnog poslovanja najveÊi udio odnosio se na financiranje izvoznih poslova - 55 posto ili 2 milijarde i 52 milijuna

kuna. ZnaËajan udio u strukturi i dalje zauzima gospodarstvo s 26 posto udjela u ukupnim kreditima ili preko 900 milijuna kuna,

zatim malo i srednje poduzetništvo kojem je ukupno odobreno preko 600 milijuna kuna ili 17 posto ukupnih sredstava.

U protekloj godini veliko zanimanje iskazano je za naše kreditne programe namijenjene poticanju govedarske proizvodnje i

dugogodišnjih nasada. Tako smo za izgradnju novih staja ukupnog kapaciteta preko tri i pol tisuÊe grla muznih krava odobrili oko

130 posto više kreditnih sredstava nego prethodne godine, a svojim smo sredstvima potpomogli podizanje oko 160 hektara

voÊnjaka, vinograda i maslinika što predstavlja poveÊanje od preko 150 posto u odnosu na 2005. godinu.

Kako bismo što više doprinijeli korištenju domaÊeg znanja kao temelja stvaranja novih vrijednosti i njegovoj primjeni u našim

gospodarskim prilikama, pripremili smo novi program - financiranje pronalazaka. I dalje smo nastavili razvijati programe

namijenjene potrebi snaænijeg poljoprivrednog razvoja te smo zapoËeli s provedbom kreditiranja razvitka svinjogojske

proizvodnje, a pruæamo i kreditnu potporu u izgradnji, odnosno obnovi domaÊe ribarske flote. ZapoËeli smo s novim programima

vezanim za zaštitu okoliša i obnovljive izvore energije. Za poËetak, ponudili smo program kreditiranja pripreme ovih projekata,

a razmatrat Êemo i daljnje praÊenje same izgradnje, odnosno provedbe projekata kako bismo nastavili biti aktivnim sudionikom

odræivog gospodarskog razvitka Hrvatske.

Zajedno s USAID-om organizirali smo u Vukovaru radionicu na temu - kako potaknuti ulaganja u gospodarstvo Vukovara. U

suradnji s UNDP-om organizirali smo radionicu o moguÊnosti financiranja projekata s podruËja bioraznolikosti. U rujnu smo

veÊ tradicionalno, po peti put, organizirali meunarodnu konferenciju o poticanju izvoza te smo aktivno sudjelovali u pripremi

provedbe Hrvatske izvozne ofenzive koju je upravo na dubrovaËkoj konferenciji predstavila Vlada Republike Hrvatske.

Potpisali smo sporazume o suradnji s korejskom uvozno-izvoznom bankom te korejskom izvoznom agencijom, norveškom

agencijom za osiguranje izvoznih kredita i norveškom izvoznom bankom, Ëeškom izvoznom agencijom i razvojnom bankom

njemaËke pokrajine Sjeverne Rajne Vestfalije. Na ovaj naËin širimo podruËja suradnje sukladno zanimanju hrvatskih

gospodarstvenika. HBOR je takoer postao Ëlan Kluba ustanova Europske unije specijaliziranih za dugoroËno kreditiranje (ISLTC)

pribliæivši se na ovaj naËin još više svojim kolegama iz Europske unije.

HBOR je tijekom 2006. godine završio postupak usklaivanja svojih programa s odrednicama pravne steËevine Europske Unije,

što je potvrdila i Agencija za zaštitu træišnog natjecanja.

Otvaranjem PodruËnog ureda za Primorje i Gorski kotar, u Rijeci, u lipnju 2006. godine zaokruæili smo mreæu svojih regionalnih

ureda kako bi se i na taj naËin još više pribliæili poduzetnicima te im olakšali pristup informacijama i našim uslugama.

U svoje ime i u ime Uprave HBOR-a zahvaljujem svim Ëlanovima Nadzornog odbora, Vladi Republike Hrvatske i uvaæenim

zastupnicima u Hrvatskom saboru, na povjerenju, podršci i doprinosu u ostvarenju dobrih rezultata. Posebno zahvaljujem svim

djelatnicima Banke na predanom zajedniËkom radu u ostvarenju utvrenih ciljeva.

Predsjednik Uprave

Anton KovaËev

10 GODI©NJE IZVJE©∆E 2006.

Osnutak

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) osnovana je 12.

lipnja 1992. godine donošenjem Zakona o Hrvatskoj kreditnoj

banci za obnovu (HKBO). Izmjenama i dopunama Zakona u

prosincu 1995. godine, Banka mijenja naziv u Hrvatska banka

za obnovu i razvitak. Krajem 2006. godine Hrvatski sabor je

donio novi Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak koji je

stupio na snagu 28. prosinca 2006. godine.

Strateški ciljevi

Svojim poslovanjem HBOR u okviru svojih ovlasti i

nadleænosti, potiËe sustavni, odræivi i ravnomjeran

gospodarski i društveni razvitak, sukladno opÊim strateškim

ciljevima Republike Hrvatske.

Glavni pravci aktivnosti

• financiranje obnove i razvitka hrvatskoga gospodarstva,

• financiranje infrastrukture,

• poticanje izvoza,

• potpora razvitku malog i srednjeg poduzetništva,

• poticanje zaštite okoliša,

• osiguranje izvoza hrvatskih roba i usluga od

netræišnih rizika.

Revizija

Reviziju poslovanja za 2006. godinu provelo je revizorsko

društvo Deloitte d.o.o. i izrazilo pozitivno mišljenje.

Kreditni rejting

A1 rejting agencije Moody’s

BBB rejting agencije Standard & Poor’s

Broj zaposlenih

Na dan 31.12.2006. godine u HBOR-u je zaposleno 244

radnika.

Tijela HBOR-a

Tijela HBOR-a su Nadzorni odbor i Uprava.

Osnovne Informacije

11GODI©NJE IZVJE©∆E 2006.


Korporativno upravljanje

HBOR sustavno prati najbolju praksu na podruËju

korporativnog upravljanja te istu ugrauje u svoje poslovanje

sukladno principima i naËelima dobrog bankarskog poslovanja.

U HBOR-u se naËela korporativnog upravljanja primjenjuju kroz:

NaËelo javnosti poslovanja

• Godišnja financijska izvješÊa Banke utvruje Nadzorni

odbor i podnose se na odobrenje Hrvatskom saboru

• Na Internet stranicama Ministarstva financija,

ZagrebaËke burze d.d. i HBOR-a redovito se objavljuju

financijska izvješÊa Banke

• Godišnje se provodi ocjena rejtinga Banke od strane dvije

meunarodne nezavisne rejting agencije (Standard &

Poors, Moody’s)

• Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama

godišnje se dostavljaju izvješÊa o zaprimljenim upitima o

poslovanju Banke Središnjem dræavnom uredu

Nadzorni odbor HBOR-a, nadleænost, sastav

• Nadzorni odbor utvruje naËela poslovne politike i

strategije, nadzire voenje poslova banke, donosi

kreditne politike HBOR-a, utvruje godišnja financijska

izvješÊa, razmatra izvješÊa unutarnje revizije, vanjskih

neovisnih revizora i izvješÊa Dræavnog ureda za reviziju

• Nadzorni odbor prati i kontrolira zakonitost rada Uprave

te imenuje i opoziva predsjednika i Ëlanove Uprave

• NO Ëini devet Ëlanova i to pet ministara Vlade Republike

Hrvatske, tri saborska zastupnika te predsjednik

Hrvatske gospodarske komore

• Nadzorni odbor osnovao je Revizijski odbor u skladu sa

Zakonom o reviziji

Uprava HBOR-a, nadleænost i sastav

• Uprava zastupa, vodi poslove i raspolaæe imovinom

HBOR-a te je duæna i ovlaštena poduzeti sve radnje i

donijeti sve odluke koje smatra potrebnim za zakonito i

uspješno voenje poslova

• Ovlaštenja Uprave: upravljanje i voenje poslovanja

HBOR-a, donošenje normativnih akata kojima se utvruje

naËin rada i unutarnja organizacija HBOR-a, donošenje

programa kreditiranja, donošenje pojedinaËnih odluka

o odobrenju kredita i drugih financijskih poslova,

odluËivanje o imenovanju i opozivu radnika s posebnim

ovlaštenjima, odluËivanje o pravima i obvezama radnika

te izvješÊivanje Nadzornog odbora

• Uprava se sastoji od tri Ëlana koje imenuje Nadzorni

odbor, od kojih jednog imenuje za predsjednika Uprave.

Mandat predsjednika i Ëlanova Uprave traje pet godina

uz moguÊnost ponovnog imenovanja. Uprava zastupa

Banku skupno, po dva Ëlana

• Radi osiguranja što efikasnijeg i kvalitetnijeg upravljanja

rizicima te svoenja rizika na najmanju mjeru, pri Upravi

Banke osnovana su sljedeÊa tijela: Odbor za upravljanje

aktivom i pasivom, Kreditni odbor, Odbor za procjenu i

mjerenje kreditnog rizika i Komisija za likvidnost


Sustav unutarnjih kontrola

• S ciljem stalnog mjerenja, procjene i upravljanja svim

rizicima kojima je HBOR u svom poslovanju izloæen

osnovana je samostalna, nezavisna organizacijska

jedinica za upravljanje rizicima

• Provjeru adekvatnosti upravljanja rizicima i sustava

unutarnjih kontrola, ukljuËujuÊi i funkciju praÊenja rizika

i funkciju praÊenja usklaenosti sa propisima i pravilima

struke te primjenu unutarnjih politika i postupaka Banke,

te postupke u svezi sprjeËavanja pranja novca provodi

unutarnja revizija HBOR-a kao neovisna organizacijska

jedinica

• Radi usklaivanja poslovanja s propisima EU, u HBOR-u

se provodi Projekt prilagodbe poslovanja HBOR-a pravnoj

steËevini EU

Suradnja Uprave i Nadzornog odbora HBOR-a

• Uprava i NO ostvaruju uspješnu suradnju koja se oËituje

u otvorenoj raspravi, a temelj suradnje Ëini pravodobno

podnošenje savjesno pripremljenih izvješÊa NO u

pisanom obliku

• Zakonom i Statutom HBOR-a te odlukama NO odreene

su vrste poslova koje HBOR obavlja samo uz prethodnu

suglasnost NO


Tijekom 2006. godine Hrvatska banka za obnovu i razvitak

nastavila je sa zapoËetim aktivnostima iz prethodnih godina

te je istovremeno otvorila nekoliko novih kreditnih programa

namijenjenih potrebama današnjeg træišta slijedeÊi ciljeve

gospodarske politike Republike Hrvatske. HBOR se svojim

pomnim praÊenjem zbivanja u dræavi i okruæenju te osluškujuÊi

zahtjeve gospodarstva i poduzetništva, pripremio za još

kvalitetnije i zahtjevnije izazove kako bi iz godine u godinu

ispunjenje strateških planova i ciljeva bilo što uspješnije.

Tijekom 2006. godine HBOR je svojim korisnicima nudio

ukupno 23 kreditna programa razliËitih namjena, od

kreditiranja izvoza, preko kreditiranja malih i srednjih

poduzetnika, velikih gospodarskih subjekata te

infrastrukturnih projekata.

U strukturi kreditnog poslovanja najveÊi udio pripada potpori

izvoznih poslova - 55 posto ili 2,052 milijardi kuna. ZnaËajan

udio u kreditnoj strukturi i dalje zauzima gospodarstvo s

26 posto udjela u ukupnim kreditima ili preko 900 milijuna

kuna, zatim malo i srednje poduzetništvo kojem je ukupno

odobreno preko 600 milijuna kuna ili 17 posto ukupnih

sredstava.

Uvod

Struktura kreditnog poslovanja u 2006.godini

u 000 kuna

Gospodarstvo 964.505

Izvoz 2.052.280

Infrastruktura 70.273

Malo i srednje poduzetništvo 623.359

Ukupno 3.710.417

infrastruktura 2%

malo srednje poduzetništvo 17%

gospodarstvo 26%

izvoz 55%


Malo i srednje poduzetništvo

Malo i srednje poduzetništvo Ëini veÊinu hrvatskog

gospodarstva i osnovni je generator stvaranja novih

radnih mjesta u Republici Hrvatskoj. Malim i srednjim

poduzetnicima u 2006. godini izravno je odobreno preko 600

milijuna kuna kredita, što predstavlja oko 17 posto ukupnih

kreditnih aktivnosti banke. Pored ovog iznosa, mali i srednji

poduzetnici redoviti su i znaËajni korisnici i ostalih kreditnih

programa te programa osiguranja izvoza. Od ukupno 23

kreditna programa HBOR-a koja su bila aktivna tijekom 2006.

godine, malim i srednjim poduzetnicima bilo je namijenjeno

njih osam, i to: potpora razvoju malih i srednjih tvrtki, krediti

za poËetnike, za razvoj otoka, za razvoj poduzetništva na

podruËjima posebne dræavne skrbi, za dugogodišnje nasade,

govedarsku proizvodnju, svinjogojstvo, razvoj obiteljskih

tvrtki u turizmu -"Poticaj za uspjeh".

Najsnaæniji zamah korištenja HBOR-ovih kredita od strane

malih i srednjih poduzetnika bio je tijekom 2005. godine, no

i u 2006. godini zanimanje ove grupe gospodarstvenika za

kredite HBOR-a nije znaËajnije opadalo. Prema prikupljenim

i analiziranim podacima u posljednjih šest godina,

korištenjem HBOR-ovih kredita za programe malog i srednjeg

poduzetništva otvoreno je oko 6.600 novih radnih mjesta.

HBOR je do sada kroz razliËite programe kreditiranja sektora

malog i srednjeg poduzetništva ukupno plasirao preko 12,4

milijarde kuna.

Poljoprivreda

Izvanredan zemljopisni poloæaj Republike Hrvatske, povoljni

klimatski uvjeti, duga tradicija u stoËarstvu, uzgoju vinove

loze, maslina te gotovo svih vrsta voÊa i povrÊa temelj su

razvitka strateške gospodarske grane - poljoprivrede. Svjesni

moguÊnosti Hrvatske kao zemlje koja moæe proizvesti

vrhunske sorte vina, maslinovog ulja, visokokvalitetnih

mlijeËnih i mesnih proizvoda Vlada Republike Hrvatske

pokrenula je operativne programe namijenjene poticanju

razvitka govedarstva i dugogodišnjih nasada. Slijedom

toga HBOR je krajem 2004. godine zapoËeo s provedbom

kreditiranja spomenutih djelatnosti uz vrlo povoljne kreditne

uvjete - godišnja kamatna stopa 4 posto, poËek od 2 do 5

godina te rok otplate od 12 do 15 godina.

HBOR - razvojna banka Republike Hrvatske

Kreditiranje govedarske proizvodnje

(u milijunima kuna)

Kreditiranje dugogodišnjih nasada

(u milijunima kuna)

2005. 2006.

39,20

15,50

2005. 2006.

62,50

142,60


Uz pomoÊ kreditnih sredstava HBOR-a zasaeno je preko 180

hektara voÊnjaka i oko 115 hektara vinograda te izgraeno

preko sto govedarskih farmi kapaciteta oko pet i pol tisuÊa

grla goveda. Istovremeno, ovi su programi najveÊim dijelom

korišteni u ruralnim dijelovima Republike Hrvatske, što za

banku predstavlja ispunjenje još jednog od strateških ciljeva

- doprinos ravnomjernom gospodarskom razvitku zemlje.

Osim spomenutih programa za snaæniji razvoj

poljoprivrednog sektora HBOR je pripremio kreditnu liniju

za razvitak svinjogojske proizvodnje, a pruæena je i kreditna

potpora u izgradnji i obnovi ribolovne flote. Krajem godine

završene su i pripreme za ukljuËivanje HBOR-a u Operativni

program za razvoj povrÊarstva Vlade Republike Hrvatske,

a za Ëije je praÊenje zaduæeno Ministarstvo poljoprivrede,

šumarstva i vodnog gospodarstva. Financijska sredstva za

kreditiranje projekta osigurava HBOR, a dodatnu potporu u

vidu garancija korisnicima kredita pruæa Hrvatska agencija

za malo gospodarstvo. Kroz Operativni program poticat

Êe se tehnološki razvoj i osuvremenjivanje proizvodnje

povrÊa, poveÊanje proizvodnje po jedinici površine, kao i

samodostatna i kontinuirana proizvodnja povrÊa za hrvatsko

træište i izvoz.

Pronalasci

Kako konkurentno ukljuËivanje hrvatskog gospodarstva

u globalne svjetske tijekove zahtjeva sve veÊu kvalitetu

proizvodnje i veÊi stupanj inovativnosti, kao nuænost se

javlja potreba unapreivanja i korištenja domaÊeg znanja

kao vaænog izvora stvaranja novih vrijednosti i njegovoj

primjeni u hrvatskim gospodarskim prilikama. Stoga je

HBOR u 2006. godini pripremio novi program - Financiranje

pronalazaka. Pronalasci su neophodni za konkurentnost

svakog gospodarstva, a time i njegovog rasta. Pravilno

prepoznavanje i vrednovanje pronalazaka mora biti meu

glavnim zadaÊama nositelja gospodarstva. Uvoenje novih

i poboljšanih postojeÊih tehnologija, proizvoda i usluga,

pretpostavka je opstanka na svjetskom træištu ne samo

razvijenih gospodarstava, veÊ i gospodarstava u tranziciji kao

što je hrvatsko. Program je izraen u suradnji s

BICRO-om (Poslovno - inovacijski centar Hrvatske), a provodi

se na naËin da BICRO pokriva tehniËku ocjenu proizvoda,

a HBOR, nakon potvrde pronalaska u tehniËkom smislu,

preuzima financiranje proizvoda za træište.



Obnovljivi izvori energije

PoveÊanje udjela obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji

energije strateški je cilj kljuËan za oËuvanje okoliša kao i za

osiguranje buduÊeg odræivog razvoja, kako na globalnom

planu tako i za Republiku Hrvatsku. Prema zacrtanim

planovima, do 2010. godine cilj je ostvariti 5,8 postotni udio

obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji elektriËne

energije. Jedan od vaænih Ëimbenika razvojne politike

obnovljivih izvora energije jesu i ekonomski instrumenti, kao

što su poticaji (tarifni sustav), dræavne potpore, darovnice

i programi financiranja. HBOR potporu razvojnoj politici

obnovljivih izvora pruæa kroz kreditiranje projekata zaštite

okoliša, energetske uËinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

Osim kreditiranja HBOR je takoer provedbeno tijelo darovnice

Zaklade Globalnog fonda zaštite okoliša (GEF/IBRD) Republici

Hrvatskoj za projekt obnovljivih izvora energije. Projekt

ima za cilj podræati razvoj ekonomski i ekološki odræivog

træišta obnovljivih izvora energije i to putem podrške razvoju

mehanizama i institucija samog træišta, te putem podrške

pripremi pojedinih projekata obnovljivih izvora energije.

Tijekom 2006. godine HBOR je u okviru provedbe projekta

zapoËeo s kreditiranjem pripreme projekata obnovljivih

izvora energije. Krediti su namijenjeni financiranju izrade

projektne dokumentacije, odnosno sredstva se mogu koristiti

za istraæne radove na lokacijama, za izradu studija o utjecaju

na okoliš, za izradu dokumentacije za ishoenje lokacijske i

graevinske dozvole, za izradu investicijske studije i sliËno.

Kreditnim sredstvima po spomenutom programu financira se

priprema projekata kako javnog tako i privatnog sektora.



HBOR-ov regionalni pristup razvitku gospodarstva

Velike razlike u regionalnoj razvijenosti, razliËitost

gospodarskih prilika te osobitosti problema s kojima se

suoËavaju pojedinaËna podruËja Republike Hrvatske

zahtijevaju i razliËiti pristup. Jedan od strateških ciljeva

Banke je ravnomjeran razvitak svih krajeva Hrvatske, pri

Ëemu se posebna paænja posveÊuje upravo manje razvijenim

podruËjima, krajevima koji su pretrpjeli teæe posljedice ratnih

razaranja, odnosno podruËjima posebne dræavne skrbi te

otocima. Iako putem gotovo svih kreditnih programa HBOR

nudi povoljnije uvjete kreditiranja za ulaganja na podruËjima

posebne dræavne skrbi i otoka, za ove su krajeve osmišljeni i

posebni programi kreditiranja s ciljem poticanja poduzetništva,

a to su Program kreditiranja poljoprivrede i malog gospodarstva

na podruËjima posebne dræavne skrbi i Program kreditiranja

razvitka otoka. Povoljni uvjeti i niæe kamatne stope nisu

namijenjene samo gospodarstvenicima koji veÊ posluju na tim

podruËjima, veÊ su ovakvi krediti namijenjeni i poduzeÊima koja

namjeravaju ulagati na podruËja posebne dræavne skrbi i otoka.

Regionalno usmjerenje HBOR-a podræano je i kroz otvaranje

podruËnih ureda. Tijekom zadnjih nekoliko godina otvoreno

je pet podruËnih ureda, i to u Splitu, Osijeku, Puli, GospiÊu

i Rijeci. Namjera je banke što više se pribliæiti korisnicima

svojih kredita kroz sustavno unapreivanje komunikacije,

podizanje razine usluga i pruæanje potrebnih informacija

posebno u dijelu procedura i postupaka odobravanja kredita

ili podnošenja zahtjeva za neki od HBOR-ovih programa te

potrebnih savjeta iz podruËja bankarskog i financijskog

poslovanja.

HBOR-ovi partneri u regionalnoj strategiji su tijela lokalne

uprave i samouprave te Hrvatska gospodarska komora,

odnosno æupanijske gospodarske komore koji zajedno s

HBOR-om nastoje pristupiti poduzetnicima, potaknuti ih na

poduzetniËke pothvate i financijski pomoÊi gdje god je to

moguÊe i ostvarivo. U donjoj tablici prikazani su udjeli HBOR-

ovih kredita u bruto društvenom proizvodu svih æupanija za

2006. godinu:

Grad ZagrebMeimurska

DubrovaËko-neretvanskaIstarska

Splitsko-dalmatinskaVukovarsko-srijemska

©ibensko-kninskaOsjeËko-baranjska

ZadarskaBrodsko-posavska

Poæeško-slavonskaVirovitiËko-podravska

LiËko-senjskaPrimorsko-goranska

Bjelovarsko-bilogorskaKoprivniËko-kriæevaËka

VaraædinskaKarlovaËka

SisaËko-moslovaËkaKrapinsko-zagorska

ZagrebaËka

0,9 1,2 2,9 2,2 1,6 3,3 1,6 2,2 4,1 2,1 1,7 1,9 2,2 1,6 1,2 2,1 1,9 0,7 3,1 2,5 0,8

u %


Pribavljanje sredstava u 2006. godini

U srpnju 2006. godine HBOR je izdao euroobveznice u

iznosu od 150 milijuna eura s rokom dospijeÊa 10 godina uz

amortizirajuÊu otplatu poËevši od šeste godine, a kupon je

iznosio 4,807 posto godišnje. Navedeno izdanje pobudilo je

znaËajan interes investitora u inozemstvu, te je time ukupni

iznos bio upisan veÊ i prije samog izdanja. Obveznice su

izlistane na Londonskoj burzi, a organizator izdanja je bila

Deutsche Bank London.

U prosincu 2006. godine HBOR i konzorcij banaka

koji saËinjavaju DZ Bank AG, Deutsche Zentral-

Genossenschaftsbank, Frankfurt am Main, Erste Bank der

Oesterreichischen Sparkassen AG, HSBC Bank plc, Mizuho

Corporate Bank, Ltd, Privredna banka Zagreb d.d. i Raiffeisen

Zentralbank Österreich AG potpisali su Ugovor o kreditu u

iznosu od 70 milijuna eura. Kredit je odobren na rok od pet

godina.


HBOR - izvozna banka Republike Hrvatske

Kreditiranje i bankarske garancije

I u 2006. godini HBOR je nastavio s pruæanjem snaæne

podrške hrvatskim izvoznicima kako kroz svoje kreditne

programe tako i izdavanjem bankarskih garancija. Za potrebe

izvoza odobreno je preko dvije milijarde kuna kredita. Kao

i dosadašnjih godina, najtraæeniji program je bio Program

pripreme izvoza po kojemu je odobreno 175 kredita u

vrijednosti od 1,1 milijardu kuna.

Snaga izvoznika i njihova konkurentska sposobnost u vrijeme

pretkvalifikacije ne ovisi uvijek samo o træišno prihvatljivom

proizvodu i prihvatljivoj cijeni, veÊ i moguÊnosti osiguranja

financiranja projekata. Upravo stoga HBOR hrvatskim

izvoznicima omoguÊuje izdavanje okvirnih ponuda za

kreditiranje kupaca u inozemstvu. Tako je u protekloj godini

izdano 58 okvirnih ponuda u vrijednosti od 212 milijuna eura,

a najviše ponuda je izdano za izvozne poslove u Ukrajini,

Bosni i Hercegovini, Rusiji, Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji.

S ciljem stvaranja neophodne „infrastrukture“ za lakši izlazak

hrvatskih izvoznika na strana træišta HBOR s inozemnim

poslovnim bankama zakljuËuje osnovne ugovore kreditu.

Osnovnim ugovorom definiraju se opÊi uvjeti kreditiranja

kupaca hrvatskih roba i usluga koji su ujedno i klijenti banaka

s kojima se potpisuje ugovor, Ëime se znaËajno ubrzava

procedura odobrenja sredstava za kupovinu. HBOR je u 2006.

godini zakljuËio ugovor s poslovnim bankama iz Rusije,

Bjelorusije, Ukrajine, Bugarske i Crne Gore.

20 GODI©NJE �IZVJE©∆E �2006. 21GODI©NJE �IZVJE©∆E �2006.20 GODI©NJE �IZVJE©∆E �2006. 21GODI©NJE �IZVJE©∆E �2006.

HBOR �- �agencija �za �osiguranje �izvoza

Osiguranje izvoza

Tijekom �2006. �godine �HBOR �je �osigurao �1,5 �milijardi �kuna �

izvoznih �poslova �ili �54 �posto �više �nego �godinu �dana �ranije, �

od �toga �se �na �kratkoroËno �osiguranje �odnosi �1,11 �milijardi �

kuna, �na �srednjoroËno-dugoroËno �osiguranje �376,0 �milijuna �

kuna, �a �na �osiguranje �kredita �za �pripremu �izvoza �odnosi �

se �34,5 �milijuna �kuna. �Odobreno �je �ukupno �661 �zahtjeva �

za �osiguranjem �što �predstavlja �poveÊanje �od �43,7 �posto �u �

odnosu �na �prethodnu �godinu.

U �navedenom �razdoblju �po �prvi �puta �je �zakljuËeno �osiguranje �

šteta �tijekom �proizvodnje �(ukupno �2 �odobrena �limita �u �

iznosu �od �1,47 �milijuna �eura). �Tijekom �godine �isplaÊeno �je �

12 �odšteta �u �ukupnom �iznosu �od �4,5 �milijuna �kuna, �što �je �

poveÊanje �od �110 �posto �u �odnosu �na �2005. �godinu, �a �sva �

isplaÊena �odšteta �odnosi �se �na �kratkoroËno �osiguranje. �

Ukupna �neto �naplaÊena �premija �iznosi �11,7 �milijuna �kuna �

(3,8 �posto �više �nego �u �2005. �godini). �Udio �osiguranog �

izvoznog �prometa �u �ukupnom �izvozu �Republike �Hrvatske �

biljeæi �rast �sa �1,89 �posto �u �2005. �godini �na �2,52 �posto.

Pregled kretanja osiguranog izvoznog prometa po godinama(u �milijunima �kuna)

321,6

1.524,8

992,5

596,6

1999.-2002. 2006.2005.2004.2003.

207,0

Udio osiguranog izvoznog prometa u ukupnom izvozu RH

2006.2005.2004.2003.2002.2001.2000.1999.

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

0

10

20

30

40

50

70

60

30,736,8

38,9 38,441,4

48,452,5

60,4

2,52

1,89

1,23

0,560,30,32

0,10,15

% mlrd. kn

Udio osiguranog izvoznog prometa u izvozu RH

Izvoz RH


Ostale aktivnosti

HBOR je i u 2006. godini bio vrlo aktivan i prisutan u

gospodarskom æivotu zemlje. Zajedno s USAID-om

organizirana je u Vukovaru radionica na temu - kako potaknuti

ulaganja u gospodarstvo Vukovara. U suradnji s UNDP-om

organizirana je radionica o moguÊnosti financiranja projekata

s podruËja bioraznolikosti.

HBOR je tijekom 2006. godine završio postupak usklaivanja

svojih programa s odrednicama pravne steËevine Europske

Unije, što je potvrdila i Agencija za zaštitu træišnog natjecanja.

U rujnu je veÊ tradicionalno, po peti put, organizirana

meunarodna konferencija o poticanju izvoza te je HBOR

nastavio biti predvodnica u pruæanju podrške izvoznicima

preuzimajuÊi znaËajnu ulogu u provedbi projekta Izvozna

ofenziva koju je upravo na dubrovaËkoj konferenciji

predstavila Vlada Republike Hrvatske.

Na meunarodnom planu potpisani su novi sporazumi

s korejskom uvozno-izvoznom bankom i agencijom za

osiguranje izvoza te norveškom agencijom za osiguranje

izvoznih kredita, kao i norveškom izvoznom bankom,

razvojnom bankom njemaËke pokrajine Sjeverne Rajne

Vestfalije, a tijekom konferencije u Dubrovniku potpisan je

sporazum i s Ëeškom izvoznom agencijom. Na ovaj naËin

prošireno je podruËje suradnje sukladno zanimanju hrvatskih

izvoznika. HBOR je takoer postao Ëlan Kluba ustanova

Europske unije specijaliziranih za dugoroËno kreditiranje

(ISLTC) pribliæivši se na ovaj naËin još više svojim kolegama iz

Europske unije.

Novi Zakon o HBOR-u

U cilju usklaivanja zakonske osnove poslovanja HBOR-a

s regulativom Europske unije, Hrvatski sabor je donio novi

Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak koji je stupio na

snagu 28. prosinca 2006. godine (NN 138/06).

PrihvaÊanjem novog Zakona i poveÊanjem temeljnog kapitala

na 7 milijardi kuna, Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor

dali su priznanje HBOR-u za dosadašnji rad. Odredbama

novog Zakona proširene djelatnosti HBOR-a su: financiranje

obnove i razvitka hrvatskoga gospodarstva, financiranje

infrastrukture, poticanje izvoza, potpora razvitku malog i

srednjeg poduzetništva, poticanje zaštite okoliša i osiguranje

izvoza hrvatskih roba i usluga od netræišnih rizika u ime i za

raËun Republike Hrvatske.

Novim zakonom se HBOR-u dodjeljuje i djelatnost osiguranja

izvoza hrvatskih roba i usluga od netræišnih rizika, a naËin

obavljanja ove djelatnosti, odnosno poslova zakljuËivanja

ugovora o osiguranju i reosiguranju pobliæe utvruje Vlada

Republike Hrvatske posebnim propisom.


Ljudski potencijali

U Banci su na dan 31. prosinca 2006. godine bila zaposlena

244 radnika, od Ëega 71 posto s visokom struËnom

spremom.

ProsjeËna starost radnika je 38,5 godina, a po zastupljenosti

spolova æene sudjeluju sa 76 posto, od Ëega su u rukovodeÊoj

strukturi æene zastupljene sa 67 posto.

HBOR veliku paænju posveÊuje kvalitetnom upravljanju

ljudskim potencijalima, kao bitnoj pretpostavci svojeg

uspješnog poslovanja i daljnjeg razvitka. U tom smislu HBOR

potiËe svoje zaposlenike na usmjerenost prema korisnicima,

inovacijama, unapreivanju razine usluga, timskom radu te

etiËnom poslovanju.

Stvaranje povoljnog okruæenja za razvitak ljudskih

potencijala potvreno je i dobivanjem Certifikata Poslodavac

Partner, a koji je temeljen na analizi stanja sljedeÊih

podruËja: strategija, regrutiranje i selekcija, rad, motivacija

i nagraivanje, usavršavanja i razvoj te odnos prema

zaposlenicima.

V©S 5%

SSS 20%

KV 2%

NSS 2%

VSS 71%


Financijske izvještaje HBOR-a za 2006. godinu koji se nalaze

u privitku pozitivno je ocijenilo revizorsko društvo Deloitte

d.o.o.

U nastavku se daje pregled i objašnjenje znaËajnih promjena

poslovnih aktivnosti i uspješnosti poslovanja u izvještajnoj

godini.

ZnaËajne promjene poslovnih aktivnosti

Ukupna bilanËna suma na dan 31. 12. 2006. godine iznosi

14.927,6 milijuna kuna te je u odnosu na poËetak godine

poveÊana za 9 %.

NovËana sredstva i depoziti kod banaka

Na dan 31. 12. 2006. godine stanje novËanih sredstava i

depozita kod drugih banaka iznosi 425,0 milijuna kuna i Ëini 3

% ukupne aktive.

Krediti bankama i ostalim korisnicima

Ukupni neto krediti na dan 31. 12. 2006. godine iskazani su u

iznosu od 14.108,9 milijuna kuna i Ëine 95 % ukupne aktive i

veÊi su za 10 % u odnosu na prethodnu godinu.

Ukupni bruto krediti iskazani su u iznosu od 15.784,6

milijuna kuna i veÊi su za 10 % u odnosu na poËetak godine.

Plasmani bankama po osnovi kreditnih aktivnosti poveÊani

su za 22 % bruto u odnosu na poËetak godine što je najveÊim

dijelom rezultat isplata po Programu kreditiranja pripreme

roba za izvoz i izvoz roba.

Plasmani ostalim korisnicima smanjeni su za 1 % bruto.

Imovina koja se dræi do dospijeÊa

Imovinu koja se dræi do dospijeÊa Ëine obveznice RH

primljene u zamjenu za nenaplaÊena potraæivanja. Ova

imovina je smanjena u odnosu na poËetak godine za 31 %

zbog naplate o dospijeÊu.

Imovina raspoloæiva za prodaju

Imovinu raspoloæivu za prodaju Ëine prvenstveno duæniËki

i manjim dijelom vlasniËki vrijednosni papiri. Ova stavka je

iskazana u iznosu od 225,8 milijuna kuna i manja je za 4 % u

odnosu na poËetak godine zbog smanjenja „fair“ vrijednosti

i aprecijacije kune u odnosu na teËaj eura na kraju 2006.

godine u odnosu na kraj 2005. godine.

Ulaganja u pridruæena društva

Ulaganja u pridruæena društva sastavni su dio Programa

ulaganja u temeljni kapital trgovaËkih društava - malih i

srednjih poduzetnika te su po trošku stjecanja iskazana u

iznosu od 28,3 milijuna kuna (u 2005. godini 35,7 milijuna

kuna). Vrijednost ulaganja ispravljena je u 100-tnom iznosu

zbog procijenjene nenadoknadivosti iznosa ulaganja.

U 2006. godini obavljena je prodaja udjela kod dva društva u

iznosu od 4,3 milijuna kuna.

Ukupne obveze

Stanje ukupnih obveza na dan 31. 12. 2006. godine iznosi

9.597,1 milijuna kuna i Ëini 64 % ukupne pasive. Ukupne obveze

poveÊane su za 9 % u odnosu na poËetak godine što je najveÊim

dijelom rezultat novih zaduæenja HBOR-a u inozemstvu.

U izvještajnom razdoblju obveze po kreditima i izdanim

dugoroËnim vrijednosnim papirima HBOR-a poveÊane su za 10

% zbog novog zaduæenja od 220,0 milijuna EUR-a.

Financijsko poslovanje u 2006. godini


Kapital

Od ukupnog iznosa pasive na kapital i dopunski kapital se

odnosi 5.330,5 milijuna kuna ili 36 % ukupne pasive (kao i u

2005. godini).

Ukupni kapital HBOR-a Ëine osnivaËki kapital uplaÊen iz

proraËuna Republike Hrvatske, zadræana dobit formirana iz

ostvarene dobiti iz prethodnih godina, ostale rezerve, dobit

tekuÊeg razdoblja te dopunski kapital.

U izvještajnom razdoblju je u osnivaËki kapital iz proraËuna

Republike Hrvatske uplaÊeno 215,0 milijuna kuna.

Ukupno uplaÊeni kapital iz proraËuna Republike Hrvatske

na kraju izvještajnog razdoblja iznosi 3.748,1 milijuna kuna,

revalorizacijske rezerve 426,6 milijuna kuna, zadræana dobit

i rezerve 957,3 milijuna kuna, ostale rezerve 7,1 milijuna

kuna, dopunski kapital 11,1 milijuna kuna te dobit tekuÊeg

razdoblja 180,3 milijuna kuna.

Uspješnost poslovanja HBOR-a

U razdoblju od 01. 01. do 31. 12. 2006. godine Hrvatska

banka za obnovu i razvitak ostvarila je ukupne prihode u

iznosu od 803,2 milijuna kuna, rashode u iznosu od 622,9

milijuna kuna i pozitivan financijski rezultat u iznosu od

180,3 milijuna kuna.

Neto prihodi od kamata

Neto kamatni prihodi ostvareni su u iznosu od 444,7 milijuna

kuna i veÊi su za 12 % u odnosu na prethodnu godinu.

Prihodi od kamata ostvareni su u izvještajnom razdoblju u

iznosu od 768,2 milijuna kuna i veÊi su za 14 % u odnosu na

proteklu godinu što je rezultat poveÊanja obujma kreditne

aktivnosti.

Rashodi od kamata ostvareni su u iznosu od 323,5 milijuna

kuna i veÊi su za 18 % u odnosu na prethodnu godinu što je

rezultat novog zaduæenja u 2006. godini.

26 GODI©NJE IZVJE©∆E 2006. 27GODI©NJE IZVJE©∆E 2006.

Neto prihod od naknada

Neto prihod od naknada ostvaren je u iznosu od 22,3 milijuna

kuna i veÊi je za 26 % u odnosu na proteklu godinu što je rezultat

poveÊanja prihoda od naknada po deviznom poslovanju te po

poslovima u ime i za raËun nalogodavaca.

Neto prihodi/(rashodi) od financijskih aktivnosti

Neto prihode/(rashode) od financijskih aktivnosti Ëine neto

teËajne razlike po glavnici potraæivanja i obveza, neto prihodi

ili troškovi nastali temeljem ugovora o kreditu s ugraenom

„call opcijom” i realizirani dobitak/(gubitak) od vrijednosnog

usklaenja imovine koja se iskazuje po „fair“ vrijednosti kroz

RaËun dobiti i gubitka.

U izvještajnom razdoblju ostvareni su neto prihodi od

financijskih aktivnosti u iznosu od 8,2 milijuna kuna, dok su

u protekloj godini ostvareni neto rashodi u iznosu od 72,9

milijuna kuna.

Kuna je 31. 12. 2006. godine aprecirala u odnosu na EUR za

0,4 %, a u odnosu na USD za 10,5 % u odnosu na 31. 12. 2005.

godine.

Sredstva i izvore sredstava koji su izraæeni u stranim

sredstvima plaÊanja ili su izraæeni s valutnom klauzulom,

HBOR preraËunava u kunsku protuvrijednost po teËaju koji je

vaæeÊi kod Hrvatske narodne banke na dan Bilance.

Prihodi i rashodi u stranim sredstvima plaÊanja

preraËunavaju se po teËaju na dan transakcije. Ostvareni

prihodi i rashodi nastali preraËunavanjem po teËaju iskazuju

se u RaËunu dobiti i gubitka u neto iznosu.

Operativni troškovi

Operativni troškovi obuhvaÊaju opÊe i administrativne

troškove te ostale troškove poslovanja i ostvareni su u iznosu

od 81,4 milijuna kuna što je 6 % više u odnosu na prethodnu

godinu.

Ukupan broj zaposlenih na dan 31. 12. 2006. godine je 244,

dok je na dan 31. 12. 2005. godine bio 242.

Gubitak od umanjenja vrijednosti i rezerviranja

U izvještajnom razdoblju ostvaren je neto trošak od

umanjenja plasmana na pojedinaËnoj i skupnoj osnovi u

iznosu od 217,2 milijuna kuna.

HBOR sukladno propisima i opÊim aktima utvruje iznos

rezerviranja i odræava ih na razini koju smatra dovoljnom za

pokriÊe moguÊih buduÊih rizika.

Financijsko poslovanje u 2006. godini

26 GODI©NJE IZVJE©∆E 2006. 27GODI©NJE IZVJE©∆E 2006.


Financijska izvješÊaza godinu koja je završila 31. prosinca 2006. zajedno sa IzvješÊem neovisnog revizora

Odgovornost za financijska izvješÊa 30

Neovisno revizorsko mišljenje 31

RaËun dobiti i gubitka 32

Bilanca 33

IzvješÊe o novËanom tijeku 34

IzvješÊe o promjenama na kapitalu 35

Bilješke uz financijska izvješÊa 36-84

Sadræaj

Financijska izvješÊaza godinu koja je završila 31. prosinca 2006. zajedno sa IzvješÊem neovisnog revizora


Sukladno Zakonu o raËunovodstvu Republike Hrvatske, Uprava Banke je duæna osigurati da financijska izvješÊa za svaku

financijsku godinu budu sastavljena u skladu s Meunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) koje objavljuje

Odbor za meunarodne raËunovodstvene standarde, tako da pruæaju istinit i fer pregled stanja u Hrvatskoj banci za obnovu i

razvitak (”Banka”), kao i njene rezultate poslovanja za navedeno razdoblje.

Uprava razumno oËekuje da Banka ima odgovarajuÊa sredstva za nastavak poslovanja u doglednoj buduÊnosti, te stoga i dalje

usvaja naËelo vremenske neograniËenosti poslovanja pri sastavljanju financijskih izvješÊa.

Odgovornosti Uprave pri izradi financijskih izvješÊa obuhvaÊaju sljedeÊe:

• odabir i dosljednu primjenu odgovarajuÊih raËunovodstvenih politika

• davanje opravdanih i razboritih prosudbi i procjena

• postupanje u skladu s vaæeÊim raËunovodstvenim standardima, uz objavu i obrazloæenje svih materijalno znaËajnih

odstupanja u financijskim izvješÊima i

• sastavljanje financijskih izvješÊa pod pretpostavkom vremenske neograniËenosti poslovanja, osim ako pretpostavka da Êe

Banka nastaviti poslovanje nije primjerena.

Uprava je odgovorna za voenje odgovarajuÊih raËunovodstvenih evidencija, koje u svakom trenutku s opravdanom toËnošÊu

prikazuju financijski poloæaj Banke. Takoer, Uprava je duæna pobrinuti se da financijska izvješÊa budu u skladu sa Zakonom

o raËunovodstvu. Pored toga, Uprava je odgovorna za Ëuvanje imovine Banke te za poduzimanje opravdanih koraka za

sprjeËavanje i otkrivanje prijevare i drugih nepravilnosti.

Potpisano u ime Uprave:

Anton KovaËev

Predsjednik Uprave

Hrvatska banka za obnovu i razvitak

Strossmayerov trg 9

10 000 Zagreb

Zagreb, 21. oæujka 2007. godine

Odgovornost za financijska izvješÊa


Neovisno revizorsko mišljenje


Bilješka 2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Prihodi od kamata 3 768.167 671.522

Rashodi od kamata 4 (323.525) (274.409)

Neto prihod od kamata 444.642 397.113Prihodi od naknada 23.168 18.849

Rashodi od naknada (842) (1.112)

Neto prihod od naknada 22.326 17.737Neto prihodi/(rashodi) od financijskih aktivnosti 5 8.213 (72.927)

Ostali prihodi 3.697 4.274

478.878 346.197Operativni troškovi 6 (81.409) (76.604)

Gubitak od umanjenja vrijednosti i rezerviranja 7 (217.154) (98.918)

Dobit prije oporezivanja 180.315 170.675Porez na dobit 2 - -

DOBItaK NaKON OPORezIvaNja 180.315 170.675

Priloæene raËunovodstvene politike i bilješke uz financijska izvješÊa sastavni su dio ovih financijskih izvješÊa.

RaËun dobiti i gubitkaZa godinu koja je završila 31. prosinca 2006.

(svi iznosi izraæeni su u tisuÊama kuna)


Bilješka 2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

aKtIvaNovËana sredstva i raËuni kod banaka, neto 8 19.862 58.746

Depoziti kod drugih banaka, neto 9 405.118 418.115

Krediti bankama, neto 10 7.898.957 6.382.746

Krediti ostalim korisnicima, neto 11 6.209.913 6.451.791

Imovina koja se dræi do dospijeÊa 12 75.925 110.602

Imovina raspoloæiva za prodaju 13 225.847 235.845

Ulaganja u pridruæena društva 14 - -

Materijalna i nematerijalna imovina 15 52.109 49.775

Imovina namijenjena prodaji 16 35.431 18.153

Ostala aktiva, neto 17 4.430 5.515

Ukupna aktiva 14.927.592 13.731.288PaSIvaObveze po depozitima 18 518.338 516.751

Obveze po kreditima 19 3.738.098 4.162.802

Obveze za izdane dugoroËne vrijednosne papire 20 4.150.427 3.036.474

Ostale obveze 21 1.190.265 1.074.641

Ukupna pasiva 9.597.128 8.790.668KaPItalOsnivaËki kapital 4.174.737 3.959.737

Zadræana dobit i rezerve 957.296 786.621

Ostale rezerve 7.098 16.212

Neto dobit tekuÊe godine 180.315 170.675

Ukupni kapital 5.319.446 4.933.245Garantni fond 22 11.018 7.375

Ukupni kapital i garantni fond 5.330.464 4.940.620UKUPNa PaSIva, UKUPNI KaPItal I GaRaNtNI FOND 14.927.592 13.731.288


Potpisali u ime HBOR-a na dan 21. oæujka 2007. godine:

Irena AdæiÊ-JagodiÊ Anton KovaËev

Direktorica Sektora raËunovodstva Predsjednik Uprave

BilancaZa godinu koja je završila 31. prosinca 2006.



2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Poslovne aktivnostiDobit nakon oporezivanja 180.315 170.675

Usklaenje na neto novËana sredstva ostvarena i uporabljena za poslovne aktivnosti:

Amortizacija 5.256 5.016

Gubitak od umanjenja vrijednosti i rezerviranja 217.154 98.918

ObraËunate kamate i odgoene naknade 20.652 (6.258)

Dobit iz poslovnih aktivnosti prije promjena na radnom kapitalu 423.377 268.351

Promjene u poslovnim sredstvima i izvorima:

Neto smanjenje/(poveÊanje) depozita kod drugih banaka, prije rezerviranja za moguÊe gubitke 13.239 (190.752)

Neto (poveÊanje) kredita bankama, prije rezerviranja za moguÊe gubitke (1.512.535) (2.145.294)

Neto smanjenje kredita ostalim korisnicima, prije rezerviranja za moguÊe gubitke 11.919 357.436

Neto smanjenje/(poveÊanje) ostale imovine, prije rezerviranja za moguÊe gubitke 469 (2.848)

Neto (poveÊanje) imovine namijenjene prodaji (17.278) (6.614)

Neto poveÊanje/(smanjenje) depozita banaka i trgovaËkih društava 1.587 (9.103)

Neto poveÊanje ostalih obveza, prije rezerviranja 123.140 154.946

Neto novËana sredstva uporabljena za poslovne aktivnosti (956.082) (1.573.878)

Investicijske aktivnostiNeto smanjenje/(poveÊanje) imovine raspoloæive za prodaju 873 (8.805)

Neto smanjenje imovine koja se dræi do dospijeÊa 34.377 37.467

Prodaja ulaganja u pridruæena društva 4.328 5.550

Neto (nabavke) materijalne i nematerijalne imovine (7.590) (4.692)

Neto novËana sredstva ostvarena u investicijskim aktivnostima 31.988 29.520

Financijske aktivnostiNeto poveÊanje osnivaËkog kapitala 215.000 206.000

Neto (smanjenje)/poveÊanje obveza po kreditima (424.018) 1.475.667

Neto poveÊanje/(smanjenje) obveza za izdane dugoroËne vrijednosne papire 1.090.640 (115.133)

Neto poveÊanje/(smanjenje) garantnog fonda 3.643 (296)

Neto novËana sredstva ostvarena financijskim aktivnostima 885.265 1.566.238Neto (smanjenje)/poveÊanje novca i novËanih ekvivalenata (38.829) 21.880

Stanje na dan 1. sijeËnja, prije rezerviranja 58.823 36.943

Neto (smanjenje)/poveÊanje novca (38.829) 21.880

StaNje Na DaN 31. PROSINca, PRIje RezeRvIRaNja 19.994 58.823


IzvješÊe o novËanom tijekuZa godinu koja je završila 31. prosinca 2006.



OsnivaËki kapital

Zadræana dobit i

rezerve

Ostale rezerve

Neto dobit tekuÊe godine

Ukupno

000 kuna 000 kuna 000 kuna 000 kuna 000 kuna

Stanje 01. sijeËnja 2005. godine 3.753.737 656.432 6.045 130.189 4.546.403Dobit nakon oporezivanja - - - 170.675 170.675

UËinak promjene fair vrijednosti imovine raspoloæive za prodaju - - 10.167 - 10.167

Ukupno priznati prihodi i rashodi razdoblja 10.167 170.675 180.842

Uplate iz proraËuna 206.000 - - - 206.000

Prijenos dobiti iz 2004. godine u zadræanu dobit - 130.189 - (130.189) -

Stanje 31. prosinca 2005. godine 3.959.737 786.621 16.212 170.675 4.933.245Dobit nakon oporezivanja - - - 180.315 180.315

UËinak promjene fair vrijednosti imovine raspoloæive za prodaju - - (9.114) - (9.114)

Ukupno priznati prihodi i rashodi razdoblja (9.114) 180.315 171.201

Uplate iz proraËuna 215.000 - - - 215.000

Prijenos dobiti iz 2005. godine u zadræanu dobit - 170.675 - (170.675) -

StaNje 31. PROSINca 2006. GODINe 4.174.737 957.296 7.098 180.315 5.319.446


IzvješÊe o promjenama na kapitaluZa godinu koja je završila 31. prosinca 2006.



Biljeπke uz financijska izvjeπÊaZa godinu koja je završila 31. prosinca 2006.


1. Djelatnost

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (“HBOR“ ili “Banka“) osnovana je 12. lipnja 1992. godine donošenjem Zakona o Hrvatskoj

kreditnoj banci za obnovu (HKBO). U prosincu 1995. godine, Banka mijenja naziv u Hrvatska banka za obnovu i razvitak. Sjedište

Banke je u Zagrebu Strossmayerov trg 9, Zagreb, Hrvatska.

Glavne poslovne djelatnosti Banke definirane novim Zakonom o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak odnose se na: financiranje

obnove i razvitka hrvatskoga gospodarstva, financiranje infrastrukture, poticanje izvoza, potporu razvitku malog i srednjeg

poduzetništva, poticanje zaštite okoliša kao i osiguranje izvoza hrvatskih roba i usluga od netræišnih rizika u ime i za raËun

Republike Hrvatske.

HBOR moæe obavljati i druge financijske poslove sukladno odlukama Vlade Republike Hrvatske ako ona ocijeni da je to u interesu

Republike Hrvatske.

Jedini osnivaË HBOR-a je Republika Hrvatska.

Na dan 31. prosinca 2006. godine HBOR ima 244 zaposlena (31. prosinca 2005. bilo je 242 zaposlena).

tijela Banke:

NaDzORNI ODBOR

Ivan ©uker, ministar financija - po poloæaju predsjednik Nadzornog odbora,

Branko VukeliÊ, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva - po poloæaju zamjenik predsjednika Nadzornog odbora,

Boæidar Kalmeta, ministar mora, turizma, prometa i razvitka,

Petar »obankoviÊ, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva,

Nadan VidoševiÊ, predsjednik Hrvatske gospodarske komore,

©ime PrtenjaËa, zastupnik u Hrvatskom saboru,

Gordan JandrokoviÊ, zastupnik u Hrvatskom saboru,

Æeljko Pecek, zastupnik u Hrvatskom saboru.

UPRava

Anton KovaËev, predsjednik Uprave,

Ruæica AdamoviÊ, Ëlanica Uprave,

Krešimir Leko, Ëlan Uprave.


Biljeπke uz financijska izvjeπÊa (nastavak)Za godinu koja je završila 31. prosinca 2006.


2. Saæetak temeljnih raËunovodstvenih politika

temelj za prezentiranje financijskih izvješÊa

Banka evidentira raËunovodstvene promjene i iskazuje svoja izvješÊa u hrvatskim kunama sukladno Zakonu o HBOR-u, te

ostalim gospodarskim, bankovnim i fiskalnim propisima Republike Hrvatske. NajznaËajnije razlike u odnosu na ostali bankarski

sektor odnose se na izuzimanje HBOR-a od obraËunavanja i izdvajanja obvezne rezerve, obraËunavanja i plaÊanja poreza na

dobit.

Osnove raËunovodstva

Banka vodi svoje poslovne knjige u kunama sukladno hrvatskim propisima i raËunovodstvenim naËelima i praksi kojih se

pridræavaju trgovaËka društva u Republici Hrvatskoj.

Osnova sastavljanja

Ova financijska izvješÊa su sastavljena sukladno Meunarodnim standardima financijskog izvještavanja koje izdaje Odbor

za meunarodne raËunovodstvene standarde. Financijska izvješÊa su sastavljena primjenom konvencije povijesnog troška,

korigiranih revalorizacijom financijske imovine i financijskih obveza.




2. Saæetak temeljnih raËunovodstvenih politika (nastavak)

Usvajanje novih i izmijenjenih Meunarodnih standarda financijskog izvještavanja

U tekuÊoj godini, Banka je usvojila sve nove i izmijenjene standarde i tumaËenja koje su izdali Odbor za meunarodne

raËunovodstvene standarde (IASB) i Odbor za tumaËenje meunarodnog financijskog izvještavanja (IFRIC) pri IASB koji su

relevantni za njihovo poslovanje i na snazi su za obraËunska razdoblja koja su zapoËela 1. sijeËnja 2006. godine. Usvajanjem

novih i izmijenjenih standarda i tumaËenja došlo je do promjena raËunovodstvenih politika Banke u niæe navedenim podruËjima:

• ulaganja iskazana po fer vrijednosti kroz raËun dobiti i gubitka te

• ugovori o financijskim garancijama.

Utjecaj spomenutih promjena raËunovodstvenih politika iscrpnije je opisan u nastavku ove bilješke. Na dan odobrenja ovih

financijskih izvješÊa bili su izdani sljedeÊi standardi i tumaËenja koji tada još nisu bili na snazi:

MSFI 7 Financijski instrumenti: objavljivanje (na snazi za godišnja razdoblja koja zapoËinju na dan ili nakon 1. sijeËnja 2007.);

• Izmjene i dopune MRS-a 1 Prezentiranje financijskih izvještaja: Objavljivanje kapitala (na snazi za godišnja razdoblja koja

zapoËinju na dan ili nakon 1. sijeËnja 2007.);

• IFRIC 7 Primjena prepravaka prema MRS-u 29, Financijsko izvještavanje u uvjetima hiperinflacije (na snazi za godišnja

razdoblja koja zapoËinju na dan ili nakon 1. oæujka 2006.);

• IFRIC 8 Djelokrug MSFI 2 (na snazi za godišnja razdoblja koja zapoËinju na dan ili nakon 1. svibnja 2006.);

• IFRIC 9 Ponovna procjena ugraenih derivata (na snazi za godišnja razdoblja koja zapoËinju na dan ili nakon 1. lipnja 2006.);

IFRIC 10 Financijsko izvještavanje o razdobljima unutar godine i umanjenje vrijednosti (na snazi za godišnja razdoblja koja

zapoËinju na dan ili nakon 1. studenog 2006.)

Uprava predvia da usvajanje spomenutih standarda i tumaËenja u buduÊim razdobljima neÊe imati znaËajan financijski utjecaj

na financijske izvještaje Banke.

OgraniËenje moguÊnosti odreivanja financijske imovine i financijskih obveza za iskazivanje po fer vrijednosti kroz raËun dobiti i gubitka

U skladu s izmjenama i dopunama MRS-a 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje u lipnju 2005. godine, ograniËena je

moguÊnost subjekata u odreivanju financijske imovine i financijskih obveza za iskazivanje po fer vrijednosti kroz raËun dobiti i

gubitka.

Financijsku imovinu koju više nije moguÊe odrediti za iskazivanje po fer vrijednosti kroz raËun dobiti i gubitka sada se klasificira

ili kao dani krediti i potraæivanja, imovina koja se dræi do dospijeÊa ili financijska imovina raspoloæiva za prodaju, te se mjeri po

amortiziranom trošku ili fer vrijednosti, uz iskazivanje promjena fer vrijednosti u kapitalu, ovisno o klasifikaciji.





Usvajanje novih i izmijenjenih Meunarodnih standarda financijskog izvještavanja (nastavak)

RaËunovodstveno iskazivanje ugovora o financijskim garancijama

IASB takoer je donio izmjene i dopune MRS-a 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje, kojima nalaæe da se odreeni

ugovori o financijskim garancijama koje je Banka izdala obraËunavaju u skladu s tim standardom. Ugovori o financijskim

garancijama koji su obraËunavani u skladu s MRS-om 39 poËetno se vrednuju po fer vrijednosti, a kasnije po fer vrijednosti u

iznosu koji je viši od:

• iznosa obveze temeljem ugovora, u skladu s MRS-om 37 Rezerviranja, nepredviene obveze i nepredviena imovina ili

• poËetno priznatog iznosa umanjenog za akumuliranu amortizaciju priznatu u skladu s politikama priznavanja prihoda

navedenih u bilješci 3.

Uprava je procijenila da usvajanje spomenutih raËunovodstvenih politika ne utjeËe na iznose iskazane bilo za tekuÊe ili prethodna

razdoblja.

Izvještajna valuta

Financijska izvješÊa Banke su iskazana u kunama, zaokruæena na najbliæu tisuÊu. TeËaj kune na dan 31. prosinca 2006. godine

bio je 7,345081 kuna za 1 euro i 5,578401 kuna za 1 ameriËki dolar (31. prosinca 2005. godine teËaj kune je bio 7,375626 kuna

za 1 euro i 6,233626 kuna za 1 ameriËki dolar), ukoliko nije drugaËije ugovoreno.

Novac i novËani ekvivalenti

U svrhu izvješÊivanja o novËanim tijekovima, stavka novac i ekvivalenti novca ukljuËuje novËana sredstva i sredstva na tekuÊim

raËunima kod Hrvatske narodne banke i kod drugih banaka, umanjena za rezerviranja za smanjenje vrijednosti i nenaplative

iznose.





Krediti bankama i ostalim korisnicima i depoziti

Iznosi koje je isplatio HBOR plasirajuÊi sredstva direktno primatelju kredita pri povlaËenju sredstava, svrstani su u kredite

klijentima i iskazani po amortiziranom trošku metodom efektivne kamatne stope i umanjenom za rezerviranja radi smanjenja

vrijednosti.

Iznos subvencionirane kamate za krajnjeg korisnika sukladno Programu povlaštenog financiranja po kreditnim programima

HBOR-a iskazan je kao odgoeno priznavanje kamatnih prihoda u ostalim obvezama i priznaje se u RaËunu dobiti i gubitka na

vremenskoj osnovi tijekom razdoblja otplate kredita. Sukladno tome krediti su iskazani po amortiziranom trošku, korištenjem

kamatne stope bez uvaæavanja efekata subvencija uplaÊenih od dræave.

Svi krediti i predujmovi se priznaju kad su sredstva doznaËena primatelju kredita.

Rezervacija za smanjenje vrijednosti kredita utvruje se ako postoji objektivni dokaz da HBOR neÊe moÊi naplatiti cjelokupno

nastalo potraæivanje. Pri odreivanju razine potrebnih rezervacija Uprava HBOR-a razmatra brojne faktore, strukturu kreditnog

portfelja te prethodna iskustva.

Iznos rezerviranja predstavlja razliku izmeu knjigovodstvenog i nadoknadivog iznosa, koja predstavlja sadašnju vrijednost

oËekivanih novËanih tokova, ukljuËivši nadoknadive iznose po jamstvima i osiguranjima, diskontiranih primjenom efektivne

kamatne stope.

Rezervacija za smanjenje vrijednosti kredita pokriva i gubitke utvrene na temelju objektivnih dokaza njihovog postojanja u

pojedinim komponentama kreditnog portfelja na datum bilance. Ti gubici su procijenjeni na osnovi povijesnog modela gubitka (u

svakoj komponenti kreditnog razvrstavanja klijenata odraæavajuÊi njihove tekuÊe ekonomske uvjete poslovanja).

Nenaplativi zajmovi otpisuju se u visini utvrenih rezerviranja, a sve naknadne uplate evidentiraju se u korist RaËuna dobiti i

gubitka.

Obrnuti repo ugovori

Vrijednosnice kupljene temeljem ugovora o kupnji i ponovnoj prodaji (obrnuti repo ugovori) iskazuju se kao imovina u Bilanci

u okviru potraæivanja po danim kreditima bankama. Kamata zaraena u razdoblju kupnje vrijednosnica do ponovne prodaje

obraËunava se svakodnevno i iskazuje u RaËunu dobiti i gubitka u okviru prihoda od kamata.





vrijednosni papiri

Vrijednosni papiri u posjedu Banke svrstani su u portfelje ovisno o namjeri Banke u trenutku njihovog stjecanja te sukladno

strategiji Banke za ulaganja u vrijednosnice. Prilikom usvajanja MRS-a 39, Banka je izradila strategiju ulaganja u vrijednosnice

te ih, prema namjeri u trenutku stjecanja, rasporedila u kategoriju "imovine koja se iskazuje po fer vrijednosti kroz RaËun dobiti

i gubitka", "raspoloæive za prodaju" i u kategoriju "koja se dræi do dospijeÊa". Osnovna razlika izmeu portfelja je u pristupu

vrednovanja vrijednosnica i priznavanja njihove fer vrijednosti u financijskim izvješÊima. Sve vrijednosnice u posjedu Banke

priznaju se na datum namire i poËetno iskazuju po trošku, koji ukljuËuje troškove transakcije.

a) Imovina koja se iskazuje po fer vrijednosti kroz RaËun dobiti i gubitka

Imovina koja se iskazuje po fer vrijednosti kroz RaËun dobiti i gubitka odnosi se na financijsku imovinu kojom se aktivno ne

trguje. Ova imovina steËena je prvenstveno u svrhu odræavanja rezerve likvidnosti i upravljanja kratkoroËnom likvidnošÊu.

Nakon poËetnog priznavanja, financijska imovina koja se iskazuje po fer vrijednosti kroz RaËun dobiti i gubitka obraËunava

se i iskazuje po fer vrijednosti, koja je pribliæna cijeni koja kotira na træištu ili koja je odreena primjenom prihvatljivih modela

procjene vrijednosti.

Banka nerealiziranu dobit i nerealizirane gubitke iskazuje u okviru neto prihoda/(rashoda) od financijskih aktivnosti.

b) Ulaganja koja se dræe do dospijeÊa

Ulaganja koja se dræe do dospijeÊa su financijska imovina s fiksnim plaÊanjima ili plaÊanjima koja se mogu utvrditi te fiksnim

rokovima dospijeÊa koje Banka ima namjeru i sposobna je dræati do dospijeÊa. Ovaj portfelj obuhvaÊa trezorske zapise i duæniËke

vrijednosnice. Ulaganja koja se dræe do dospijeÊa iskazuju se po amortiziranom trošku primjenom metode stvarnog prinosa,

umanjenom za iznos rezerviranja za umanjenje vrijednosti.

Banka redovito preispituje postoje li objektivni dokazi o eventualnom umanjenju ulaganja u posjedu do dospijeÊa. Financijsko

sredstvo je umanjeno ako je njegov knjigovodstveni iznos veÊi od njegovog procijenjenog nadoknadivog iznosa, koji je jednak

sadašnjoj vrijednosti oËekivanih buduÊih novËanih tokova diskontiranih primjenom izvorne efektivne kamatne stope tog

financijskog instrumenta. Gubici od umanjenja vrijednosti za imovinu koja je knjiæena po amortiziranom trošku izraËunavaju

se kao razlika izmeu knjigovodstvenog iznosa sredstva i sadašnje vrijednosti oËekivanih buduÊih novËanih tokova koji su

diskontirani primjenom izvorne efektivne kamatne stope tog instrumenta. Nakon što je utvreno umanjenje imovine, Banka

iskazuje rezerviranja u RaËunu dobiti i gubitka u okviru gubitaka od umanjenja vrijednosti i rezerviranja.





c) Imovina raspoloæiva za prodaju

Imovina raspoloæiva za prodaju obuhvaÊa financijsku imovinu koja je rasporeena kao raspoloæiva za prodaju ili nije rasporeena

u imovinu koja se dræi do dospijeÊa ili u imovinu koja se iskazuje po fer vrijednosti kroz RaËun dobiti i gubitka. Ovaj portfelj

obuhvaÊa vlasniËke i duæniËke vrijednosnice. Imovina raspoloæiva za prodaju se nakon poËetnog priznavanja ponovno mjeri

po fer vrijednosti na temelju kotiranih cijena ili iznosa izvedenih iz modela novËanog toka. Ako kotirane træišne cijene nisu

dostupne, fer vrijednost duæniËkih vrijednosnica procjenjuje se koristeÊi sadašnju vrijednost buduÊih novËanih tokova, dok se fer

vrijednost nekotiranih vlasniËkih instrumenata procjenjuje na temelju vaæeÊih omjera izmeu cijene i zarade ili cijene i novËanog

toka razraenih na naËin da odraæavaju specifiËne okolnosti izdavatelja.

Nerealizirani dobici i gubici nastali promjenama fer vrijednosti vrijednosnih papira iz portfelja raspoloæivih za prodaju priznaju

se izravno u kapitalu do trenutka prodaje ili umanjenja financijske imovine, a nakon toga se ostvareni dobici ili gubici iskazuju u

okviru RaËuna dobiti i gubitka razdoblja.

Gubici od umanjenja po osnovi imovine raspoloæive za prodaju iskazuju se u RaËunu dobiti i gubitka. U sluËaju poveÊanja fer

vrijednosti vlasniËkih instrumenata u narednom razdoblju, poveÊanje fer vrijednosti Êe se priznati u kapitalu, a ranije provedeno

umanjenje vrijednosti ostaje iskazano kroz RaËun dobiti i gubitka. U sluËaju poveÊanja fer vrijednosti duæniËkih instrumenata iz

ovog portfelja u narednom razdoblju, ako se poveÊanje fer vrijednosti moæe objektivno povezati s dogaajem nakon priznavanja

gubitaka od umanjenja, gubici od umanjenja se ukidaju priznavanjem prihoda u RaËunu dobiti i gubitka.

Na dan 31. prosinca 2006. i 2005. godine Banka nema umanjenja vrijednosnica raspoloæivih za prodaju.

Kamata zaraena u razdoblju dræanja vrijednosnica raspoloæivih za prodaju obraËunava se svakodnevno i iskazuje u RaËunu

dobiti i gubitka u okviru prihoda od kamata.

TeËajne razlike po vlasniËkim instrumentima u stranim valutama iz portfelja raspoloæivi za prodaju iskazuju se u kapitalu,

zajedno s dobicima i gubicima od promjene fer vrijednosti, sve do prodaje instrumenta. TeËajne razlike po duæniËkim

instrumentima iz portfelja raspoloæivih za prodaju koji su denominirani u stranoj valuti iskazuju se u RaËunu dobiti i gubitka.





Ulaganja u pridruæena društva

Ulaganja u pridruæena društva se odnose na ulaganja kod kojih HBOR ima izmeu 20 i 50% glasaËkih prava i koja su pod

znaËajnim utjecajem, ali ne i kontrolom. Iskazuju se po trošku stjecanja i umanjuju za smanjenje vrijednosti kada je potrebno.

Pridruæeno društvo je subjekt u kojem Banka ima znaËajan utjecaj, ali koji nije ni ovisno društvo niti zajedniËko ulaganje.

ZnaËajan utjecaj je moÊ sudjelovanja u odlukama o financijskim i poslovnim politikama subjekta koji je predmet ulaganja, ali nije i

kontrola niti zajedniËka kontrola nad tim politikama.

Rezultati, imovina i obveze pridruæenih društava u ovim su financijskim izvješÊima iskazani metodom udjela. Po metodi udjela,

ulaganja u pridruæena društva iskazuju se po trošku ulaganja usklaenom za promjene udjela Banke u neto imovini pridruæenog

društva nakon stjecanja i eventualno umanjenje vrijednosti pojedinaËnog ulaganja. Gubici pridruæenog društva iznad udjela

Banke u njemu (koji ukljuËuju sva dugoroËna potraæivanja koja su u suštini sastavni dio neto ulaganja Banke u pridruæeno

društvo) se ne priznaju.

Svaki višak troška stjecanja iznad udjela Banke u neto fer vrijednosti prepoznatljive imovine, obveza i nepredvienih obveza

pridruæenog društva koji su priznati na datum stjecanja priznaje se kao goodwill. Goodwill je iskazan u okviru knjigovodstvenog

iznosa ulaganja i testira se na umanjenje kao sastavni dio ulaganja. Svaki višak udjela Banke u neto fer vrijednosti prepoznatljive

imovine, obveza i nepredvienih obveza se nakon procjene priznaje izravno kroz RaËun dobiti i gubitka.





Materijalna i nematerijalna imovina

Materijalna i nematerijalna imovina iskazana je po nabavnoj vrijednosti. Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine

obraËunava se po proporcionalnoj metodi primjenom stopa pomoÊu kojih se nabavna ili revalorizirana vrijednost imovine treba

otpisati po stopama od 3,03% do 33,3% tijekom njenog procijenjenog vijeka trajanja.

Procijenjeni vijek trajanja je:

2006. 2005.

godine godine

Graevinski objekti 33 33

RaËunala 3 3

Namještaj i oprema 5 - 8 5 - 8

Motorna vozila 3 3

Ostalo 5 5

Nematerijalna imovina 3 - 5 3 - 5

Dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina u pripremi se ne amortizira sve dok se ne stavi u upotrebu. Odræavanje i popravci

iskazuju se na teret troškova u RaËunu dobitka i gubitka kada nastanu, a izdaci koji poveÊavaju buduÊe koristi postojeÊih

sredstava (poboljšanja) se kapitaliziraju.

Smanjenje vrijednosti imovine

Na datum Bilance obavlja se procjena financijske imovine da bi se utvrdio objektivan dokaz njene smanjene vrijednosti. Ako

takav dokaz postoji, procijenjeni nadoknadivi iznos te imovine i iznos smanjenja, izraËunan kao neto sadašnja vrijednost

buduÊih novËanih priljeva, ukljuËujuÊi predvidive iznose jamstava i osiguranja, diskontirane izvornom efektivnom kamatnom

stopom, knjiæe se u RaËunu dobiti i gubitka.

Dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina ocjenjuju se radi utvrivanja smanjenja vrijednosti u sluËajevima kad okolnosti

ukazuju na Ëinjenicu da se knjigovodstvena vrijednost imovine neÊe moÊi nadoknaditi. Kad knjigovodstvena vrijednost imovine

premaši nadoknadiv iznos iskazuje se gubitak u RaËunu dobiti i gubitka po stavkama dugotrajne materijalne i nematerijalne

imovine koja je proknjiæena po trošku stjecanja, ili se tretira kao smanjenje revalorizacijske rezerve imovine knjiæene po

revaloriziranom iznosu ako gubitak nastao smanjenjem vrijednosti ne premašuje iznos revalorizacije. Ovisno o tome koji je veÊi,

nadoknadivi iznos je ili iznos neto prodajne cijene imovine ili njegova upotrebna vrijednost.





Fer vrijednost financijskih sredstava i obveza

Fer vrijednost predstavlja iznos po kojem se imovina moæe razmijeniti ili podmiriti neka obveza u najboljem interesu svih strana.

Obzirom na to da u velikoj mjeri nisu dostupne træišne cijene financijske imovine i obveza Banke koje se mogu provjeriti, fer

vrijednost tih stavaka se temelji na procjenama Uprave sukladno vrsti imovine i obveza. Træišne vrijednosti se ne razlikuju

znaËajno od knjigovodstvenih vrijednosti svih kategorija imovine i obveza.

Knjigovodstveni iznosi novca i stanja na raËunu kod Hrvatske narodne banke opÊenito su pribliæni njihovim fer vrijednostima.

Procijenjena fer vrijednost depozita kod drugih banaka pribliæna je njihovim knjigovodstvenim iznosima, s obzirom da svi iznosi

dospijevaju najkasnije do 90 dana. Prilikom izraËunavanja fer vrijednosti, rezerviranja se ne uzimaju se u obzir.

Krediti i predujmovi bankama i ostalim klijentima su iskazani u neto vrijednosti, odnosno umanjeni za iznos rezerviranja radi

umanjenja vrijednosti. Njihova procijenjena fer vrijednost predstavlja diskontirani iznos procijenjenih oËekivanih buduÊih

priljeva novca. Prilikom sagledavanja fer vrijednosti trebalo bi uzeti u obzir i subvencioniranu kamatu prikazanu kao odgoeno

priznavanje kamatnih prihoda u ostalim obvezama.

Imovina koja se dræi do dospijeÊa sastoji se od nekotirajuÊih obveznica Republike Hrvatske koje je HBOR stekao u zamjenu za

potraæivanja od DubrovaËke banke d.d. Dubrovnik. Procijenjena fer vrijednost navedenih obveznica predstavlja procijenjenu vrijednost

prikazanu u Bilanci.

Træišne cijene za dugoroËne kredite koje je Banka primila nisu dostupne, te se njihova fer vrijednost procjenjuje kao sadašnja

vrijednost buduÊih novËanih tijekova diskontiranih primjenom vaæeÊih kamatnih stopa na datum Bilance za nove kredite sa

sliËnim uvjetima i preostalim dospijeÊem. Isto tako, s obzirom da dugoroËni krediti odobreni Banci nose promjenjivu stopu, nema

znaËajne razlike izmeu njihovih fer vrijednosti i knjigovodstvenih iznosa.

Fer vrijednost EUR obveznica izdanih od strane HBOR-a na dan 31. prosinca 2006. je 4.156.846 tisuÊa kuna. Knjigovodstvena

vrijednost obveznica na 31. prosinca 2006. bila je 4.150.427 tisuÊa kuna, ukljuËujuÊi kamate.





Financijski instrumenti

Financijska imovina i obveze prikazane u Bilanci ukljuËuju novac i novËane ekvivalente, træišne vrijednosnice, potraæivanja od

kupaca i obveze prema dobavljaËima, dugoroËne zajmove i najmove, depozite i ulaganja. RaËunovodstvene metode praÊenja

ovih instrumenata su navedene u odgovarajuÊim raËunovodstvenim politikama.

OsnivaËki kapital i priËuve

Novim Zakonom o HBOR-u propisani osnivaËki kapital treba iznositi 7.000.000 tisuÊa kuna uplatama iz proraËuna dinamikom

koju odreuje Hrvatski sabor donošenjem Dræavnog proraËuna Republike Hrvatske, te iz ostalih izvora temeljem pojedinaËnih

zakona. Na dan 31.12.2006. godine uplaÊeni kapital iznosi 3.748.106 tisuÊa kuna te je za uplatu iz Dræavnog proraËuna

Republike Hrvatske do zakonom propisanog iznosa kapitala preostao iznos od 3.251.894 tisuÊa kuna.

Obveze po kreditima i obveze za izdane dugoroËne vrijednosne papire

Obveze po kreditima i obveze za izdane dugoroËne vrijednosne papire iskazuju se po amortiziranom trošku, primjenom efektivne

kamatne stope. Banka priznaje rashode od kamata vezane za kredite u RaËunu dobiti i gubitka.

Dræavne potpore

Korisnicima koji ostvaruju pravo na subvenciju kamatne stope po Programu povlaštenog financiranja po kreditnim programima

HBOR-a, Programu razvoja i zapošljavanja, Programu regionalnog razvoja te Modelu financiranja obnove i modernizacije

ribolovne flote kamatna stopa je subvencionirana za cijelo vrijeme trajanja otplate kredita od strane Republike Hrvatske, Fonda

za razvoj i zapošljavanje, Fonda za regionalni razvoj, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstva

mora, turizma, prometa i razvitka i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.

U 2006. godini je zbog usklaivanja sa zakonskim okvirom o dræavnim potporama došlo do izmjene naËina iskazivanja prihoda

od kamata. NaËin iskazivanja iznosa prihoda od kamata po Programu povlaštenog financiranja po kreditnim programima HBOR-

a, Programu razvoja i zapošljavanja i Programu regionalnog razvoja usklaen je za 2005. godinu radi usporedivosti podataka

s novim naËinom te je uËinak alokacije sa sektora „Javni sektor“ na pojedinaËne krajnje duænike u drugim institucionalnim

sektorima iznosio 167.105 tisuÊa kuna.

Iznos subvencionirane kamate za krajnjeg korisnika iskazan je kao odgoeno priznavanje kamatnih prihoda u ostalim obvezama

i priznaje se u RaËunu dobiti i gubitka na vremenskoj osnovi tijekom razdoblja otplate kredita. Sukladno tome krediti su iskazani

po amortiziranom trošku, korištenjem kamatne stope bez uvaæavanja efekata subvencija uplaÊenih od dræave.





Garancije i ostale preuzete obveze

Potencijalne obveze po garancijama i otvorenim akreditivima uglavnom su pokrivene jamstvima Republike Hrvatske.

Rezervacija za moguÊe gubitke po preuzetim obvezama, za odobrene a neisplaÊene kredite i izdane garancije odræava se na

razini za koju Uprava HBOR-a vjeruje da je dovoljna za pokriÊe moguÊih gubitaka.

Rezerviranja se iskazuju kad Banka ima trenutaËnu zakonsku ili ugovornu obvezu koja je rezultat prošlih dogaaja, kad je

vjerojatnost da Êe odljev sredstava vezanih uz ekonomske koristi biti potreban kako bi se podmirile obveze i kad je moguÊe

pouzdano procijeniti visinu obveze.

Prihodi i rashodi od kamata

Prihodi i rashodi od kamata iskazuju se u RaËunu dobiti i gubitka u razdoblju u kojemu su nastali.

Prihodi i rashodi od kamata iskazuju se u RaËunu dobiti i gubitka za sve kamatonosne instrumente po naËelu obraËunanih

kamata primjenom metode stvarnog prinosa, a na temelju stvarne kupovne cijene. Prihod od kamata ukljuËuje kupone zaraene

od ulaganja u vrijednosnice s fiksnim prihodom.

Naknade za obrade kredita, zajedno s ostalim prateÊim troškovima, u pravilu se razgraniËavaju i priznaju se kao ispravak

stvarnog prinosa na kredit.

Kamata na kredite kod kojih postoji umanjenje vrijednosti i ostalu financijsku imovinu se priznaje na osnovi stope korištene za

svoenje buduÊih novËanih primitaka na njihovu sadašnju vrijednost.

Prihodi naknada i provizija

Prihodi od naknada i provizija se uglavnom sastoje od naknada pravnih osoba za izdavanje garancija za druge pruæene usluge

Banke, provizija za upravljanje sredstvima pravnih osoba, te od naknada za strana i domaÊa plaÊanja. Naknade se priznaju u

prihod kad je obavljena povezana usluga.





trošak mirovine i zdravstvenog osiguranja

U skladu s vaæeÊim zakonskim propisima, Banka ima obavezu plaÊanja doprinosa hrvatskim zavodima za mirovinsko i

zdravstveno osiguranje. Ova obaveza odnosi se na stalne zaposlenike, a osigurava plaÊanje doprinosa na teret poslodavca u

odreenom postotku na bruto plaÊu:

2006. 2005.

Doprinosi za zdravstveno osiguranje 15,00% 15,00%

Doprinosi za fond za zapošljavanje 1,60% 1,60%

Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom 0,20% 0,10%

Doprinosi za ozljede na radu 0,50% 0,50%

Banka je takoer obavezna obraËunati i uplatiti doprinose iz bruto plaÊe zaposlenika u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i

Obvezni mirovinski fond.

Doprinosi iz plaÊa i na plaÊe obraËunavaju se kao trošak razdoblja u kojem su nastali.

transakcije u stranim valutama i uz valutnu klauzulu

Sredstva i izvori sredstava izraæeni u stranim sredstvima plaÊanja preraËunavaju se u kunsku protuvrijednost po teËaju koji je

vaæeÊi kod Hrvatske narodne banke na dan Bilance. Prihodi i rashodi u stranim sredstvima plaÊanja preraËunavaju se po teËaju

na dan transakcije. Ostvareni prihodi i rashodi nastali preraËunavanjem po teËaju knjiæe se u RaËunu dobiti i gubitka.

Banka posjeduje imovinu nastalu u kunama koja je jednosmjernom valutnom klauzulom vezana za stranu valutu. ZahvaljujuÊi

toj klauzuli, Banka ima moguÊnost revalorizacije aktive prema deviznom teËaju vaæeÊem na dan dospijeÊa koji je povoljniji za

Banku u usporedbi s teËajem koji je na snazi na dan nastanka imovine. Zbog posebnih træišnih okolnosti u Republici Hrvatskoj,

fer vrijednost ove opcije ne moæe se izraËunati, buduÊi da terminski teËaj za hrvatsku kunu za razdoblja dulja od 6 mjeseci

nije na raspolaganju. Banka stoga primjenjuje sljedeÊi postupak: ukoliko je rezultat od pretvaranja te aktive prema srednjem

teËaju Hrvatske narodne banke pozitivan, na dan Bilance usklauju se knjigovodstvene vrijednosti predmetne aktive. Ukoliko

je rezultat od pretvaranja te aktive prema srednjem teËaju Hrvatske narodne banke negativan, knjigovodstvena vrijednost

predmetne aktive usklauje se do ugovorenog teËaja opcije.





transakcije u stranim valutama i uz valutnu klauzulu (nastavak)

Banka ima imovinu nastalu u hrvatskim kunama koja je dvosmjernom valutnom klauzulom vezana za stranu valutu. Ova se

imovina konvertira u kune kao imovina nominirana u stranoj valuti.

Valutni teËajevi za osnovne valute koje su korištene u sastavljaju Bilance i koje je objavila Hrvatska narodna banka na izvještajni

datum su kako slijedi:

31. prosinca 2006. 1 EUR = 7,345081kuna 1 USD = 5,578401 kuna

31. prosinca 2005. 1 EUR = 7,375626 kuna 1 USD = 6,233626 kuna

Primjena procjena

Sastavljanje financijskih izvješÊa sukladno Meunarodnim standardima financijskog izvještavanja zahtijeva od Uprave da

obavi procjene i pretpostavke koje utjeËu na iskazane iznose imovine i obveza te objavu potencijalne imovine i potencijalnih

obveza na datum financijskih izvješÊa kao i na iskazane prihode i rashode tijekom izvještajnog razdoblja. Procjene se temelje

na informacijama koje su bile dostupne na datum sastavljanja financijskih izvješÊa te se stvarni iznosi mogu razlikovati od

procijenjenih.

Oporezivanje

Temeljem Ëlanka 9. Zakona o HBOR-u Banka nije obveznik plaÊanja poreza na dobit.

Poslovi u ime i za raËun

Banka upravlja znaËajnim sredstvima u ime i za raËun Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva,

Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Fonda za razvoj

i zapošljavanje, Fonda za regionalni razvoj Republike Hrvatske i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG) koja se

uglavnom koriste za kreditiranje programa obnove i razvitka. BuduÊi da ti iznosi ne predstavljaju aktivu HBOR-a, oni su iskljuËeni

iz Bilance. Prihodi i rashodi po tom poslovanju terete nalogodavca, a Banka ne snosi druge obveze. Za svoje usluge Banka po

odreenim programima naplaÊuje naknadu dok odreene programe vodi bez naknade (vidi Bilješku 24).




3. Prihodi od kamata

Prihodi od kamata po korisnicima:

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Javni sektor 89.980 111.642

Dræavna trgovaËka društva 130.297 110.008

Strane pravne osobe 2.134 2.635

Ostala trgovaËka društva 333.815 296.242

DomaÊe banke 167.330 114.483

Inozemne banke 7.347 6.174

Ostalo 28.050 23.321

Zatezne kamate 9.214 7.017

768.167 671.522

Prihodi od kamata po vrstama plasmana:

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Kamate po kreditima- dugoroËni krediti 716.581 626.962

- kratkoroËni krediti 725 664

- izravno iskljuËeni kamatni prihodi iz ranijih godina 21.698 15.426

739.004 643.052Plasmani u vrijednosne papire 18.622 21.264

Depoziti 10.541 7.206

768.167 671.522




4. Rashodi od kamata

Rashodi od kamata prema primateljima:

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

TrgovaËka društva 16 23

DomaÊe banke 537 99

Inozemne banke 322.964 274.283

Ostalo 8 4

323.525 274.409

Rashodi od kamata prema vrstama obveza:

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Obveze po kreditima 147.843 120.346

DuæniËki vrijednosni papiri 175.490 153.347

Depoziti 192 716

323.525 274.409




5. Neto prihodi/(rashodi) od financijskih aktivnosti

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Neto dobit/(gubitak) od teËajnih razlika s osnova imovine i obveza nominiranih u stranoj valuti 7.080 (76.935)

Dobitak od imovine koja se iskazuje po fer vrijednosti kroz RDG 1.133 4.008

NetO 8.213 (72.927)

6. Operativni troškovi

Operativni troškovi mogu se prikazati kako slijedi:

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

OpÊi i administrativni troπkovi:Troškovi osoblja 50.732 47.252

Amortizacija 5.256 5.016

Troškovi administracije 7.000 7.724

Utrošeni materijal i usluge 16.258 14.435

79.246 74.427

Ostali troπkovi:Porezi i doprinosi 186 166

Ostali rashodi 1.977 2.011

2.163 2.177

81.409 76.604




7. Gubitak od umanjenja vrijednosti i rezerviranja

Promjene na rezerviranjima za moguÊe gubitke, garancije i preuzete obveze mogu se prikazati kako slijedi:

Promjene na rezerviranjima poveÊanje/(smanjenje) 2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Rezerviranja za moguÊe gubitke po raËunima kod banaka 54 (288)

Rezerviranja za moguÊe gubitke po depozitima kod drugih banaka (195) 2.096

Rezerviranja za moguÊe gubitke po kreditima bankama 335 (157.443)

Rezerviranja za moguÊe gubitke po kreditima ostalim korisnicima i kamatama 228.186 154.901

Ukidanje rezerviranja zbog prodaje udjela u pridruæenim društvima (4.328) -

Rezerviranja za moguÊe gubitke po ostaloj aktivi 617 170

Ukupno poveÊanje / (smanjenje) rezerviranja za moguÊe gubitke po stavkama aktive 224.669 (564)

Rezerviranja za moguÊe gubitke po garancijama i preuzetim obvezama (11.530) 92.478

Rezerviranja za ostale obveze 4.015 7.004

Ukupno (smanjenje) / poveÊanje rezerviranja za moguÊe gubitke po garancijama i preuzetim obvezama i ostalim obvezama (7.515) 99.482

UKUPNO POve∆aNje RezeRvIRaNja 217.154 98.918




8. NovËana sredstva i raËuni kod banaka, neto

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Sredstva izdvojena na raËunu kod Hrvatske narodne banke 6.816 51.082

Devizni tekuÊi raËuni - domaÊe banke 347 413

Devizni tekuÊi raËuni - inozemne banke 12.831 7.328

19.994 58.823Rezerviranja za moguÊe gubitke (132) (77)

19.862 58.746

Promjene na rezerviranjima za moguÊe gubitke po raËunima kod banaka mogu se prikazati kako slijedi:

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Stanje 01. sijeËnja 77 365

Rezerviranja za moguÊe gubitke po raËunima kod banaka 55 (288)

StaNje 31. PROSINca 132 77




9. Depoziti kod drugih banaka, neto

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Depoziti kod stranih banaka 181.424 392.360

Depoziti kod domaÊih banaka 227.697 30.000

ObraËunata kamata 89 42

409.210 422.402Rezerviranja za moguÊe gubitke (4.092) (4.287)

405.118 418.115

Promjene na rezerviranjima za moguÊe gubitke po depozitima kod drugih banaka mogu se prikazati kako slijedi:

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Stanje 01. sijeËnja 4.287 2.331

Rezerviranja za moguÊe gubitke po depozitima kod drugih banaka (195) 2.096

Neto dobit/(gubitak) od teËajnih razlika po rezerviranjima za moguÊe gubitke - (140)

StaNje 31. PROSINca 4.092 4.287




10. Krediti bankama, neto

Krediti bankama umanjeni za rezerviranja za moguÊe gubitke dani su kako slijedi:

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Krediti s dospijeÊem do 1 godine 2.805.313 1.845.586

Krediti s dospijeÊem preko 1 godine 5.667.179 5.113.888

ObraËunata kamata 22.046 14.863

Odgoeno priznavanje naplaÊenih kamatnih prihoda - naknada po kreditima (26.443) (23.271)

8.468.095 6.951.066Rezerviranja za moguÊe gubitke (569.138) (568.320)

7.898.957 6.382.746

Promjene na rezerviranjima za moguÊe gubitke po kreditima bankama mogu se prikazati kako slijedi:

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna


Rezerviranja za moguÊe gubitke po kreditima bankama 335 (157.443)

Neto dobit/(gubitak) od teËajnih razlika po rezerviranjima za moguÊe gubitke 483 (8.031)

Prijenos na rezerviranja za kredite ostalim korisnicima - (32.660)





10. Krediti bankama, neto (nastavak)

Krediti bankama umanjeni za rezerviranja za moguÊe gubitke prema namjeni kreditnih programa dani su kako slijedi:

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Program kreditiranja obnove i razvitka gospodarskih djelatnosti 2.894.137 2.450.367

Financiranje izvoza 3.820.455 2.707.201

Program obnove i razvitka infrastrukture u Republici Hrvatskoj 80.779 84.305

Program kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva 814.949 702.278

Program kreditiranja ratom ošteÊenih i razrušenih stambenih i gospodarskih objekata 33.458 37.321

Ostalo 828.714 978.002



8.468.095 6.951.066Rezerviranja za moguÊe gubitke (569.138) (568.320)

7.898.957 6.382.746

Kamatne stope na kredite odobrene tijekom 2006. i 2005. godine kretale su se od 1% do 4% godišnje, ovisno o namjeni

kreditiranja i podruËju investiranja.




11. Krediti ostalim korisnicima, neto

Krediti ostalim korisnicima umanjeni za rezerviranja za moguÊe gubitke mogu se prikazati po sektorizaciji kako slijedi:

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

DomaÊa trgovaËka društva 3.884.206 3.723.371

Dræavna trgovaËka društva 2.090.566 1.946.594

Javni sektor 989.638 1.416.824

Strane pravne osobe 20.714 25.186

Neprofitne institucije 808 -

Ostali 338.027 263.660



7.316.500 7.369.948Rezerviranja za moguÊe gubitke (1.106.587) (918.157)

6.209.913 6.451.791

Promjene na rezerviranjima za moguÊe gubitke po kreditima ostalim korisnicima i kamatama mogu se prikazati kako slijedi:

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna


Ispravak poËetnog stanja - donos iz izvanbilanËne evidencije 3.124 -

Rezerviranja za moguÊe gubitke po kreditima ostalim korisnicima i kamatama 232.856 165.137

Neto dobit/(gubitak) od teËajnih razlika po rezerviranjima za moguÊe gubitke 853 22.169

Naplata izvanbilanËnih potraæivanja (4.669) (10.236)

Donos rezerviranja sa izvanbilanËne evidencije 3.928 10.236

Otpis (8) (124)

Prijenos u izvanbilanËnu evidenciju - krediti (47.654) (4.933)

Donos sa rezerviranja za kredite bankama - 32.660

Suspendirana kamata - prijenos u izvanbilanËnu evidenciju - (3.766)

StaNje 31. PROSINca 1.106.587 918.157

Ispravak poËetnog stanja odnosi se na regulatornu izmjenu naËina raËunovodstvenog evidentiranja.




11. Krediti ostalim korisnicima, neto (nastavak)

Krediti ostalim korisnicima umanjeni za rezerviranja za moguÊe gubitke prema namjeni kreditnih programa dani su kako slijedi:

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Program kreditiranja obnove i razvitka gospodarskih djelatnosti 3.039.636 3.466.704

Financiranje izvoza 1.694.389 1.502.166

Program obnove i razvitka infrastrukture u Republici Hrvatskoj 2.067.545 1.893.375

Program kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva 482.136 392.479

Program kreditiranja ratom ošteÊenih i razrušenih stambenih i gospodarskih objekata - 37.688

Ostalo 40.253 83.223



7.316.500 7.369.948Rezerviranja za moguÊe gubitke (1.106.587) (918.157)

6.209.913 6.451.791

Kamatne stope na kredite odobrene tijekom 2006. i 2005. godine kretale su se od 2% - 6% godišnje, ovisno o namjeni kreditiranja

i podruËju investiranja.

12. Imovina koja se dræi do dospijeÊa

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Obveznice Republike Hrvatske 75.266 109.643

ObraËunata kamata 659 959

75.925 110.602




12. Imovina koja se dræi do dospijeÊa (nastavak)

Obveznice Republike Hrvatske na dan 31. prosinca 2006. odnosno 2005. godine u ukupnom iznosu od 10.247 tisuÊa EUR-

a odnosno 14.866 tisuÊa EUR-a, HBOR je stekao u zamjenu za potraæivanja od DubrovaËke banke d.d. Dubrovnik. Anuiteti

dospijevaju šestomjeseËno, od kojih zadnji dospijeva 15. studenog 2008. godine. Kamatna stopa iznosi 7% godišnje.

13. Imovina raspoloæiva za prodaju

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Obveznice Ministarstva Financija Republike Hrvatske 207.240 216.655

Obveznice trgovaËkih društava 15.153 15.725

Dionice stranih pravnih osoba 18 18

Dionice financijskih institucija 138 138


225.847 235.845

Obveznice Ministarstva Financija Republike Hrvatske (RHMF-O-125A) izdane su dana 23. sijeËnja 2003. godine, s dospijeÊem nakon 9

godina, sa kamatnom stopom od 6,875%.

Obveznice Ministarstva Financija Republike Hrvatske (RHMF-O-085A) izdane su dana 28. svibnja 2003. godine, s dospijeÊem nakon 5


Obveznice Ministarstva Financija Republike Hrvatske (RHMF-O-19BA) izdane su dana 29. studenog 2004. godine, s dospijeÊem nakon 15


Obveznice Ministarstva Financija Republike Hrvatske (RHMF-O-077A) izdane su dana 07. srpnja 2004. godine, s dospijeÊem nakon 3 godine,

sa kamatnom stopom od 3,875%.

Obveznice Ministarstva Financija Republike Hrvatske (RHMF-O-142A) izdane su dana 10. veljaËe 2004. godine, s dospijeÊem nakon 10


Obveznice Plive d.d., Zagreb (RHPLVA-0-115A) izdane su dana 12. svibnja 2004. godine, s dospijeÊem nakon 7 godina, sa kamatnom

stopom od 5,75%.

Obveznice Ministarstva Financija Republike Hrvatske (RHMF-O-103A) izdane su dana 08. oæujka 2005. godine, s dospijeÊem nakon 5





14. Ulaganja u pridruæena društva

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Ulaganja u pridruæena društva - trošak 28.257 35.711

Gubitak od umanjenja vrijednosti i rezerviranja (16.757) (24.211)

Ispravak vrijednosti ulaganja u pridruæena društva preuzeta bez naknade (11.500) (11.500)

- -

Ulaganja u pridruæena društva su sastavni dio Programa ulaganja u temeljni kapital trgovaËkih društava - malih i srednjih

poduzetnika. HBOR ima znaËajan utjecaj na poslovanje društava putem svog predstavnika u Nadzornom odboru. Ulaganja se

sukladno politikama Banke iskazuju po metodi udjela.

Djelatnost % vlasništva u 2006. % vlasništva u 2005.

Kupres d.o.o., Donji Miholjac Prerada drva, proizvodnja proizvoda od drva i pluta 25,65% 25,65%

Lika d.d., Donji Lapac Proizvodnja, obrada i konzerviranje mesa 26,04% 26,04%

Bila boja d.o.o., Grohote Proizvodnja proizvoda od plastike 23,65% 23,65%

THC d.d., Obrovac Proizvodnja metalnih proizvoda 38,45% 38,45%

Tri D Drvo d.o.o., Vrhovine* Prerada drva, proizvodnja proizvoda od drva 26,00% 35,67%

Pounje d.d., Hrvatska Kostajnica Tekstilna industrija - proizvodnja rublja 18,36% 18,36%

Metal-Sint Oklaj d.d., Oklaj Metalna industrija sinter proizvoda i kompozitnih materijala 40,84% 40,84%

*Rješenjem TrgovaËkog suda u Karlovcu od 29.08.2006. godine došlo je do promjene naziva društva Drvodjelstvo Donja Dobra d.o.o., Vrhovine u TRI D DRVO d.o.o., Vrhovine.

Vrijednost ulaganja ispravljena je u 100-tnom iznosu zbog procijenjene nenadoknadivosti iznosa ulaganja.

Vitroplant d.o.o., Solin Poljoprivreda, lov i šumarstvo 29,67% 29,67%

Brako d.o.o., Posedarje Proizvodnja, obrada i konzerviranje mesa 30,06% 30,06%

U 2006. godini obavljena je prodaja udjela u društvu Vitroplant d.o.o., Solin i Brako d.o.o., Posedarje.




15. Materijalna i nematerijalna imovina

Graevinski objekti

KompjuteriNamještaj,

oprema i vozila

Predujmovi i investicije

u tijeku

Ukupno materijalna

imovina

Nematerijal-na imovina

Ukupno

000 kuna 000 kuna 000 kuna 000 kuna 000 kuna 000 kuna 000 kuna

Nabavna ili revalorizirana vrijednost

Stanje 31. prosinca 2005. 49.788 9.273 10.512 22 69.595 9.063 78.658PoveÊanje - - - 7.619 7.619 - 7.619

Prijenos sa investicija u tijeku 56 4.340 953 (7.442) (2.093) 2.093 -

Rashod - (1.514) (161) - (1.675) (869) (2.544)

Prijenos sa/na (301) - 301 75 75 (75) -

Prijenos na sitni inventar (11) - - - (11) - (11)

Stanje 31. prosinca 2006. 49.532 12.099 11.605 274 73.510 10.212 83.722Ispravak vrijednosti

Stanje 31. prosinca 2005. 6.470 7.957 6.892 - 21.319 7.564 28.883Amortizacija za 2006. 1.499 1.465 1.381 - 4.345 911 5.256

Rashod - (1.507) (150) - (1.657) (869) (2.526)

Stanje 31. prosinca 2006. 7.969 7.915 8.123 - 24.007 7.606 31.613Neotpisana vrijednost 31. prosinca 2006. 41.563 4.184 3.482 274 49.503 2.606 52.109

Neotpisana vrijednost 31. prosinca 2005. 43.318 1.316 3.620 22 48.276 1.499 49.775




16. Imovina namijenjena prodaji

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Imovina namijenjena prodaji 35.431 18.153

35.431 18.153

Na kraju godine, imovina namijenjena prodaji uglavnom ukljuËuje nekretnine i pokretnine steËene u postupku naplate duga.

Preuzeta materijalna imovina, uglavnom nekretnine namijenjene prodaji iskazuju se po niæoj vrijednosti utvrenoj usporedbom

dospjelog duga ili neto oËekivane vrijednosti utvrene neovisnom procjenom.

17. Ostala aktiva, neto

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Potraæivanja po naknadama 425 593

Sredstva u obraËunu 297 278

Ostala aktiva 4.426 4.846

5.148 5.717Rezerviranja za moguÊe gubitke (718) (202)

4.430 5.515




17. Ostala aktiva, neto (nastavak)

Promjene na rezerviranjima za moguÊe gubitke po ostaloj aktivi mogu se prikazati:

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Stanje 01. sijeËnja 202 61

Rezerviranja za moguÊe gubitke po ostaloj aktivi 675 190

Naplata izvanbilanËnih potraæivanja (58) (20)

Donos rezerviranja sa izvanbilanËne evidencije 58 20

Otpis (10) (7)

Prijenos u izvanbilanËnu evidenciju (149) (42)

StaNje 31. PROSINca 718 202

18. Obveze po depozitima

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Depoziti banaka 1.367 856

Devizni redovni raËuni trgovaËkih društava 1.071 4.934

Devizni raËun Ministarstva financija RH 15.151 8.514

Devizni namjenski raËuni trgovaËkih društava 72.934 142.046

Depoziti Lokalne uprave i Fondova 64.284 48.489

Depoziti dræavnih institucija 362.283 311.602

Depoziti trgovaËkih društava 921 -

Ostali depoziti 327 310

518.338 516.751

Devizni raËun Ministarstva financija Republike Hrvatske odnosi se najveÊim dijelom na sredstva Garantnog fonda temeljem

uplaÊenih premija za reosigurane poslove po poslovima osiguranja izvoza koje HBOR obavlja u ime i za raËun Republike Hrvatske.

Depoziti dræavnih institucija odnose se na poslove koje Banka obavlja u ime i za raËun Ministarstva financija Republike Hrvatske,

Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstva poljoprivrede,

šumarstva i vodnog gospodarstva, Fonda za razvoj i zapošljavanje, Fonda za regionalni razvoj Republike Hrvatske i Hrvatske

agencije za malo gospodarstvo (HAMAG).

Na navedene depozite HBOR ne plaÊa kamatu.




19. Obveze po kreditima

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Stanje 01. sijeËnja 4.162.802 2.684.429

Novi krediti 561.355 2.098.671

Povrat kredita (935.817) (669.343)

Neto dobit/(gubitak) od teËajnih razlika (80.715) 17.886


StaNje 31. PROSINca 3.738.098 4.162.802

Kamatne stope na primljene kredite kreÊu se od 2% fiksno godišnje do promjenjivih kamatnih stopa na meunarodnom træištu

kapitala (LIBOR EUR; EURIBOR; LIBOR USD) uveÊanih za 0,225 - 1,5 postotnih poena godišnje.

Banka je podloæna raznim klauzulama iz Ugovora. Na dan 31. prosinca 2006. godine Banka je bila u skladu sa svim zahtijevanim

klauzulama iz Ugovora.

20. Obveze za izdane dugoroËne vrijednosne papire

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Obveznice 100,0 milijuna eura 734.508 737.563

Obveznice 300,0 milijuna eura 2.191.797 2.198.295

Obveznice 150,0 milijuna eura 1.100.193 -


4.150.427 3.036.474




20. Obveze za izdane dugoroËne vrijednosne papire (nastavak)

Sukladno sporazumu od 28. studenog 2002. godine izmeu HBOR-a i J.P. Morgan Europe Limited (kao lead managera), HBOR je

izdala obveznice pod EMTN programom uz jamstvo Republike Hrvatske, u iznosu od 100.000 tisuÊa EUR (734.508 tisuÊa kuna i

737.563 tisuÊa kuna na dan 31. prosinca 2006. i 2005. godine) na rok od 10 godina uz fiksnu kamatnu stopu od 5,75%. Kamate

su plative jednogodišnje unatrag.

Sukladno sporazumu od 11. veljaËe 2004. godine, izmeu HBOR-a i Deutsche Bank AG London i UBS Limited (kao joint lead

managera), HBOR je izdala obveznice pod EMTN programom uz jamstvo Republike Hrvatske, u iznosu od 300.000 tisuÊa EUR

(2.190.228 tisuÊa kuna na dan 31. prosinca 2006.) na rok od 7 godina uz fiksnu kamatnu stopu od 4,875 %. Kamate su plative

jednogodišnje unatrag.

Sukladno sporazumu izmeu HBOR-a i Deutsche Bank AG London (lead manager), HBOR je dana 11.07.2006. godine izdala

obveznice u iznosu od 150.000 tisuÊa EUR (1.101.762 tisuÊa kuna na dan 31. prosinca 2006. godine) na rok od 10 godina uz

fiksnu kamatnu stopu od 4,807%. Kamate su plative jednogodišnje unatrag.




21. Ostale obveze

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Obveze za isplatu plaÊa i naknada 5.361 4.270

Obveze prema dobavljaËima 1.189 1.927

Obveze po više naplaÊenim potraæivanjima 380 3.294

Obveze u obraËunu za subvencioniranje stambenih kredita uz potporu dræave 32.410 31.937

Obveze u obraËunu po namjenskim sredstvima 54.897 53.128

Obveze za subvencioniranje kamatne stope 207.336 58.768

Odgoeno priznavanje kamatnih prihoda 639.579 659.462

Rezerviranja za garancije i preuzete obveze 229.193 248.392

Rezerviranja za ostale obveze 11.019 7.004

Ostale obveze 8.901 6.459

1.190.265 1.074.641

Obveze za subvencioniranje kamatne stope odnose se na predujmove preuzete za subvencioniranje kamatnih stopa po

kreditima, koji su odobreni sa niæom kamatnom stopom krajnjim korisnicima po sljedeÊim programima koje HBOR provodi u ime i

za raËun RH:

• Programu povlaštenog financiranja po kreditnim programima HBOR-a u iznosu od 192.698 tisuÊa kuna (2005: 58.768

tisuÊa kuna),

• Modelu financiranja obnove i modernizacije ribolovne flote u iznosu od 14.638 tisuÊa kuna.

Odgoeno priznavanje kamatnih prihoda u iznosu 639.579 tisuÊa kuna (2005: 659.462 tisuÊa kuna) sastoji se od dræavne

subvencije za kamate na kredite, koji su odobreni i povuËeni od strane krajnjeg korisnika po niæoj kamatnoj stopi (vidi Bilješku

2), ali još nisu u fazi otplate u iznosu 176.482 tisuÊa kuna (2005: 245.556 tisuÊa kuna) te onih koji su u fazi otplate u iznosu od

463.097 tisuÊa kuna (u 2005. godini 413.906 tisuÊa kuna) (vidi Bilješku 2).




21. Ostale obveze (nastavak)

Promjene na rezerviranjima za moguÊe gubitke po garancijama i preuzetim obvezama mogu se prikazati kako slijedi:

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna


Rezerviranja za moguÊe gubitke po garancijama i preuzetim obvezama (11.530) 92.478

Neto dobit/(gubitak) od teËajnih razlika po rezerviranjima za moguÊe gubitke (7.669) 4.614

Rezerviranja za garancije i preuzete obveze 229.193 248.392Stanje 01. sijeËnja 7.004 -

Rezerviranja za moguÊe gubitke po ostalim obvezama 4.015 7.004

Rezerviranja za moguÊe gubitke po ostalim obvezama 11.019 7.004


22. Garantni fond

Sredstva garantnog fonda u ukupnom iznosu od 11.018 tisuÊa kuna i 7.375 tisuÊa kuna na dan 31. prosinca 2006. i 2005.

godine odnose se na sredstava garantnog fonda od Deutsche Investitions- und Entwicklungsgesellschaft (DEG), a odnose se na

financijski doprinos (bespovratna sredstva) Vlade SR NjemaËke, koja se koriste za pokriÊe moguÊih gubitaka za izdane garancije

po Programu kreditiranja utemeljenja poduzetništva u Hrvatskoj.

23. Garancije i preuzete obveze

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Izdane garancije u kunama 1.270 2.795

Izdane garancije u devizama 2.214.749 2.055.409

Izdane mjenice 21.118 26.078

Otvoreni akreditivi u devizama 69.040 82.715

Preuzete obveze po kreditima 1.152.931 1.532.044

3.459.108 3.699.041Rezerviranja za garancije i preuzete obveze (229.193) (248.392)

3.229.915 3.450.649

Garancije i otvoreni akreditivi uglavnom su pokriveni jamstvima Republike Hrvatske.




24. Poslovi u ime i za raËun

Banka upravlja znaËajnim sredstvima u ime i za raËun Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva,

Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Fonda za razvoj

i zapošljavanje, Fonda za regionalni razvoj Republike Hrvatske i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG) koja se

uglavnom koriste za kreditiranje programa obnove i razvitka. Ta sredstva se vode odvojeno od sredstava Banke. Prihodi i rashodi

po tom poslovanju terete nalogodavca, a Banka ne snosi druge obveze. Za svoje usluge Banka po odreenim programima

naplaÊuje naknadu dok odreene programe vodi bez naknade.

Ukupna bilanËna suma poslova u ime i za raËun po pojedinaËnim programima iznosi:

Program 2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Kreditiranje preraivaËa ribe 12.971 11.691

Kreditiranje razvitka i obnove poljodjelskih domaÊinstava 100.681 106.962

Kreditiranje zapošljavanja razvojaËenih pripadnika HV 451.260 434.307

Projekt hitne obnove (zajam IBRD 3760 - HR) 2.980 19.375

Kreditiranje poduzeÊa u poteškoÊama - izvor MF 68.663 66.696

Kreditiranje poduzeÊa u poteškoÊama - izvor HZZ 2.232 9.094

Kreditiranje programa ulaganja u lokalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša - program MEIP 633.298 583.298

Program naplate potraæivanja po garancijama HAMAG-a 289 305

Osiguranje izvoznih poslova 130.633 93.887

Program povlaštenog financiranja po kreditnim programima HBOR-a 192.698 58.768

Program razvoja i zapošljavanja - krediti 291.034 276.296

Program regionalnog razvoja Republike Hrvatske - krediti 24.178 20.518

Model financiranja obnove i modernizacije ribolovne flote - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

17.549 -

Model financiranja obnove i modernizacije ribolovne flote - Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka

17.463 -

Model financiranja obnove i modernizacije ribolovne flote - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva

20.869 -

Model financiranja obnove i modernizacije ribolovne flote - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva - subvencija kamatnih stopa

781 -

Model financiranja obnove i modernizacije ribolovne flote - Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka - subvencija kamatnih stopa

2.741 -

Model financiranja obnove i modernizacije ribolovne flote - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva - subvencija kamatnih stopa

11.116 -

Projekt obnovljivih izvora energije 3.069 -

1.984.505 1.681.197




25. Transakcije s povezanim stranama

Povezane strane su društva koja izravno ili neizravno putem jednog ili više posrednika kontroliraju izvještajno društvo ili su pod

njegovom kontrolom.

NajveÊi dio transakcija sa povezanim stranama Ëine transakcije s Republikom Hrvatskom, 100%-tnim vlasnikom Banke.

Sve su takve transakcije provedene po uobiËajenim træišnim pravilima u bankarstvu.

Na dan 31. prosinca 2006. i 31. prosinca 2005. godine, stanja koja proizlaze iz transakcija s povezanim stranama, ukljuËujuÊi

Upravu Banke i direktore, obuhvaÊaju sljedeÊe:

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Krediti ostalim korisnicima, netoËlanovi Uprave i direktori 2.245 2.381

Pridruæena društva 48 -

Vlasnik 489.979 796.317

Dræavni fondovi, izvršna tijela i agencije 365.104 486.909

Dræavna trgovaËka društva 2.086.590 1.923.227

Imovina koja se dræi do dospijeÊa


Imovina raspoloæiva za prodaju

Vlasnik 210.425 219.851

Ostala imovina neto

Vlasnik - 1.860

Dræavni fondovi, izvršna tijela i agencije 471 392

Ukupna aktiva 3.230.787 3.541.539

Obveze po depozitimaVlasnik 343.828 305.278



Ostale obveze

Vlasnik 225.957 59.435

Dræavni fondovi, izvršna tijela i agencije 14.638 -

Ukupno pasiva 673.096 514.404

Primljene garancijeVlasnik 4.525.913 4.820.085





25. Transakcije s povezanim stranama (nastavak)

Transakcije s povezanim stranama za godine zakljuËno s 31. prosincem 2006. i 31. prosincem 2005. obuhvaÊaju sljedeÊe:

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Prihodi od kamataËlanovi Uprave i direktori 98 87

Pridruæena društva 2.107 337

Vlasnik 51.654 68.625



Gubitak od umanjenja vrijednosti i rezerviranjaËlanovi Uprave i direktori 1 (3)

Pridruæena društva (1.170) (9.240)

Vlasnik 3.094 5.536

Dræavni fondovi, izvršna tijela i agencije 1.230 729

Dræavna trgovaËka društva (49.766) 6.363

PlaÊe i bonusiËlanovi Uprave i direktori (5.754) (5.220)

2006. 2005.

000 kuna 000 kuna

Preuzete obveze po kreditimaDræavna trgovaËka društva 73.344 171.592

akreditivi i izdane garancijeDræavna trgovaËka društva 2.150.865 2.035.085




25. Transakcije s povezanim stranama (nastavak)

Zbog promjene naËina iskazivanja prihoda od subvencionirane kamate u 2006. godini, iznos prihoda od Vlasnika po Programu

povlaštenog financiranja po kreditnim programima HBOR-a za 2005. godinu usklaen je s novim naËinom iskazivanja Ëiji je

uËinak alokacija 163.443 tisuÊa kuna na pojedinaËne krajnje duænike.

Zbog promjene naËina iskazivanja prihoda od subvencionirane kamate u 2006. godini, iznos prihoda od Dræavnih fondova,

izvršnih tijela i agencija po Programu razvoja i zapošljavanja, Programu regionalnog razvoja Republike Hrvatske te Modelu

financiranja obnove i modernizacije ribolovne flote za 2005. godinu usklaen je s novim naËinom iskazivanja Ëiji je uËinak

alokacija 3.662 tisuÊa kuna na pojedinaËne krajnje duænike.

PlaÊe i bonusi ukljuËuju redovan rad, godišnji odmor, dræavni praznik, plaÊeni dopust, naknadu plaÊe za vrijeme bolovanja, minuli

rad, te druga primanja koja se smatraju plaÊom Uprave i direktora.

Nagrade za rad Ëlanovima Nadzornog odbora iznosile su za 2006. godinu 356 tisuÊa kuna (2005: 270 tisuÊa kuna) i odnose se

na Ëlana Nadzornog odbora HBOR-a koji ima pravo na naknadu i Ëlanove nadzornih odbora u pridruæenim društvima imenovanih

od strane HBOR-a.




26. Upravljanje rizicima

Banka ne koristi izvedene financijske instrumente. Politika upravljanja rizicima koji su povezani s kratkotrajnim ulaganjima,

upravljanjem novËanim sredstvima i obvezama moæe se saæeti u slijedeÊe:

Rizik likvidnosti

U svrhu upravljanja rizikom likvidnosti Banka prati i analizira naplativost potraæivanja po rokovima dospijeÊa dnevno, tjedno,

mjeseËno, tromjeseËno i godišnje, kako bi mogla planirati i uredno podmirivati dospijeÊe svojih obveza.

U skladu s propisanim internim Pravilnicima, Banka odræava potreban nivo rezerve likvidnosti, kontinuirano prati tekuÊu

likvidnost, osigurava dostatna kunska i devizna sredstva potrebna za podmirenje obveza o dospijeÊu i za namjenske isplate po

odobrenim dugoroËnim kreditima, te plasira trenutni višak raspoloæivih sredstava.

Kamatni rizik

Rizik kamatnih stopa predstavlja osjetljivost financijskog poloæaja Banke na kretanja kamatnih stopa. Rizik kamatnih stopa

pojavljuje se u sluËaju neusklaenosti ili nesrazmjera u iznosima imovine, obveza i izvanbilanËnih instrumenata koji dospijevaju

ili Ëija se cijena mijenja u danom razdoblju. Banka moæe smanjiti taj rizik na naËin da uskladi moguÊnost promjene cijena imovine

i obveza.

Banka toËnim predvianjem kretanja i opsega promjena kamatnih stopa pokušava ostvariti ravnoteæu izmeu smanjenja rizika

na zaradi zbog negativnih kretanja u kamatnim stopama i poveÊanja neto prihoda od kamata.

Kreditni rizik

Kreditni rizik je rizik da jedna strana u financijskom instrumentu neÊe ispuniti svoje obveze te da Êe time prouzroËiti nastanak

financijskog gubitka drugoj strani.

Banka upravlja svojom izloæenošÊu prema kreditnom riziku primjenom mnogih kontrolnih mjera: redovitom procjenom

dogovorenih kreditnih kriterija; razvrstavanjem rizika po sektorima kako bi se izbjegla koncentracija po vrsti djelatnosti ili

zemljopisnim okvirima. Ako je potrebno, Banka pribavlja prihvatljive instrumente osiguranja plaÊanja da bi smanjila razinu

kreditnog rizika.

valutni rizik

Banka upravlja svojom izloæenošÊu prema valutnom riziku kroz mnoštvo mjera, ukljuËujuÊi korištenje valutne klauzule, što ima

isti uËinak kao i preraËunavanje imovine izraæene u kunama u druge strane valute.




27. Devizna podbilanca

Iznos ukupne aktive i pasive na dan 31. prosinca 2006. i 31. prosinca 2005. godine u kunama i devizama:

2006. USD EUR Ostale devize

Ukupno devize

Kune Ukupno

000 kuna 000 kuna 000 kuna 000 kuna 000 kuna 000 kuna

aKtIvaNovËana sredstva i raËuni kod banaka, neto 1.104 9.923 2.019 13.046 6.816 19.862

Depoziti kod drugih banaka, neto - 405.118 - 405.118 - 405.118

Krediti bankama, neto 42.351 3.623.106 - 3.665.457 4.233.500 7.898.957

Krediti ostalim korisnicima, neto 581.422 2.451.602 - 3.033.024 3.176.889 6.209.913

Imovina koja se dræi do dospijeÊa - 75.925 - 75.925 - 75.925

Imovina raspoloæiva za prodaju - 192.926 - 192.926 32.921 225.847

Ulaganja u pridruæena društva - - - - - -

Materijalna i nematerijalna imovina - - - - 52.109 52.109

Imovina namijenjena prodaji - - - - 35.431 35.431

Ostala aktiva, neto - 7 - 7 4.423 4.430

Ukupna aktiva (1) 624.877 6.758.607 2.019 7.385.503 7.542.089* 14.927.592

PaSIvaObveze po depozitima 55.274 35.524 52 90.850 427.488 518.338

Obveze po kreditima 452.933 3.285.165 - 3.738.098 - 3.738.098

Obveze za izdane dugoroËne vrijednosne papire - 4.150.427 - 4.150.427 - 4.150.427

Ostale obveze 79.583 18.718 285 98.586 1.091.679 1.190.265

Ukupna pasiva 587.790 7.489.834 337 8.077.961 1.519.167 9.597.128

KaPItalOsnivaËki kapital - - - - 4.174.737 4.174.737

Zadræana dobit i rezerve - - - - 957.296 957.296

Ostale rezerve - - - - 7.098 7.098

Neto dobit tekuÊe godine - - - - 180.315 180.315

Ukupni kapital - - - - 5.319.446 5.319.446Garantni fond - 11.018 - 11.018 - 11.018

Ukupni kapital i garantni fond - 11.018 - 11.018 5.319.446 5.330.464

Ukupna pasiva, ukupni kapital i garantni fond (2) 587.790 7.500.852 337 8.088.979 6.838.613 14.927.592

NetO aKtIva/PaSIva (1) - (2) 37.087 (742.245) 1.682 (703.476) 703.476 -

* Iznosi vezani uz jednosmjernu valutnu klauzulu iznose 4.484.211 tisuÊa kuna.




27. Devizna podbilanca (nastavak)

2005. USD EUR Ostale devize Ukupno devize Kune Ukupno


aKtIvaNovËana sredstva i raËuni kod banaka, neto 536 3.552 3.576 7.664 51.082 58.746

Depoziti kod drugih banaka, neto 163.562 224.908 - 388.470 29.645 418.115

Krediti bankama, neto 17.423 2.436.698 - 2.454.121 3.928.625 6.382.746

Krediti ostalim korisnicima, neto 682.496 1.836.688 - 2.519.184 3.932.607 6.451.791

Imovina koja se dræi do dospijeÊa - 110.602 - 110.602 - 110.602

Imovina raspoloæiva za prodaju - 202.379 - 202.379 33.466 235.845



Imovina namijenjena prodaji - - - - 18.153 18.153

Ostala aktiva, neto - - - - 5.515 5.515

Ukupna aktiva (1) 864.017 4.814.827 3.576 5.682.420 8.048.868* 13.731.288

PaSIvaObveze po depozitima 142.888 12.842 930 156.660 360.091 516.751

Obveze po kreditima 755.433 3.247.323 - 4.002.756 160.046 4.162.802

Obveze za izdane dugoroËne vrijednosne papire - 3.036.474 - 3.036.474 - 3.036.474

Ostale obveze 51.022 14.943 342 66.307 1.008.334 1.074.641

Ukupna pasiva 949.343 6.311.582 1.272 7.262.197 1.528.471 8.790.668



Ostale rezerve - - - - 16.212 16.212


Ukupni kapital - - - - 4.933.245 4.933.245Garantni fond - 7.375 - 7.375 - 7.375

Ukupni kapital i garantni fond - 7.375 - 7.375 4.933.245 4.940.620

Ukupna pasiva, ukupni kapital i garantni fond (2) 949.343 6.318.957 1.272 7.269.572 6.461.716 13.731.288

NetO aKtIva/PaSIva (1) - (2) (85.326) (1.504.130) 2.304 (1.587.152) 1.587.152 -

* Iznosi vezani uz jednosmjernu valutnu klauzulu iznose 5.487.540 tisuÊa kuna.




28. RoËna struktura

Iznos ukupne aktive i pasive na dan 31. prosinca 2006. i 31. prosinca 2005. godine analiziran je kroz preostalo razdoblje od dana

Bilance u odnosu na ugovoreni datum dospijeÊa kako slijedi:

2006. Do 1 mjesec1 do 3

mjeseca3 mj. do 1

godine1 do 3 godina

Preko 3 godine

Ukupno


aKtIvaNovËana sredstva i raËuni kod banaka, neto 19.862 - - - - 19.862

Depoziti kod drugih banaka, neto 405.118 - - - - 405.118

Krediti bankama, neto* 564.750 497.358 1.567.016 2.296.586 2.973.247 7.898.957

Krediti ostalim korisnicima, neto 121.836 204.545 844.700 1.606.900 3.431.932 6.209.913

Imovina koja se dræi do dospijeÊa - 659 36.339 38.927 - 75.925

Imovina raspoloæiva za prodaju 222.549 3.298 - - - 225.847



Imovina namijenjena prodaji 593 5.557 25.170 3.995 116 35.431

Ostala aktiva, neto 3.825 329 276 - - 4.430

Ukupna aktiva (1) 1.338.533 711.746 2.473.501 3.946.408 6.457.404 14.927.592PaSIvaObveze po depozitima 517.403 64 136 665 70 518.338

Obveze po kreditima 106.555 49.917 709.024 2.255.373 617.229 3.738.098

Obveze za izdane dugoroËne vrijednosne papire

- 95.354 28.572 293.804 3.732.697 4.150.427

Ostale obveze 313.178 78.067 193.907 291.475 313.638 1.190.265

Ukupna pasiva 937.136 223.402 931.639 2.841.317 4.663.634 9.597.128KaPItalOsnivaËki kapital - - - - 4.174.737 4.174.737


Ostale rezerve - - - - 7.098 7.098


Ukupni kapital - - - - 5.319.446 5.319.446Garantni fond - - - - 11.018 11.018

Ukupni kapital i garantni fond - - - - 5.330.464 5.330.464

Ukupna pasiva, ukupni kapital i garantni fond (2) 937.136 223.402 931.639 2.841.317 9.994.098 14.927.592

Neto aktiva/pasiva (1) - (2) 401.397 488.344 1.541.862 1.105.091 (3.536.694) -NetO KUMUlatIv aKtIva/PaSIva 401.397 889.741 2.431.603 3.536.694 - -

*Potraæivanje u iznosu od 503.924 tisuÊa kuna odnosi se na obrnute repo poslove. Kako je dio iznosa potraæivanja produæen nakon datuma Bilance njegovo dospijeÊe iskazano je u razdoblju od 1 do 3 mjeseca u iznosu od 290.865 tisuÊa kuna.




28. RoËna struktura (nastavak)


mjeseca3 mj. do 1

godine1 do 3 godina

Preko 3 godine

Ukupno


aKtIvaNovËana sredstva i raËuni kod banaka, neto 58.746 - - - - 58.746

Depoziti kod drugih banaka, neto 418.115 - - - - 418.115

Krediti bankama, neto* 386.058 682.285 635.222 2.283.264 2.395.917 6.382.746

Krediti ostalim korisnicima, neto 173.780 196.914 787.839 1.782.778 3.510.480 6.451.791

Imovina koja se dræi do dospijeÊa - 959 34.064 75.579 - 110.602

Imovina raspoloæiva za prodaju 232.536 3.309 - - - 235.845



Imovina namijenjena prodaji - 1.500 2.452 13.701 500 18.153

Ostala aktiva, neto 5.198 157 160 - - 5.515

Ukupna aktiva (1) 1.274.433 885.124 1.459.737 4.155.322 5.956.672 13.731.288

PaSIvaObveze po depozitima 516.519 - 116 116 - 516.751

Obveze po kreditima 265.825 32.754 652.130 2.530.185 681.908 4.162.802


- 97.082 3.534 - 2.935.858 3.036.474

Ostale obveze 147.551 47.202 178.263 315.246 386.379 1.074.641

Ukupna pasiva 929.895 177.038 834.043 2.845.547 4.004.145 8.790.668



Ostale rezerve - - - - 16.212 16.212


Ukupni kapital - - - - 4.933.245 4.933.245Garantni fond - - - - 7.375 7.375

Ukupni kapital i garantni fond - - - - 4.940.620 4.940.620

Ukupna pasiva, ukupni kapital i garantni fond (2) 929.895 177.038 834.043 2.845.547 8.944.765 13.731.288

Neto aktiva/pasiva (1) - (2) 344.538 708.086 625.694 1.309.775 (2.988.093) -

NetO KUMUlatIv aKtIva/PaSIva 344.538 1.052.624 1.678.318 2.988.093 - -

*Potraæivanje u iznosu od 613.358 tisuÊa kuna odnosi se na obrnute repo poslove. Kako je za cjelokupni iznos potraæivanja produæen rok dospijeÊa nakon datuma Bilance njegovo dospijeÊe iskazano je u razdoblju od 1 do 3 mjeseca.




29. Kamatni rizik

Tabele u nastavku prikazuju osjetljivost HBOR-a na rizik kamatnih stopa na dan 31. prosinca 2006. i 2005. godine na temelju

poznatih datuma promjene cijena imovine i obveza na koje se primjenjuju promjenjive i fiksne kamatne stope. Razdoblja

promjena kamatnih stopa odreena su na osnovi preostale roËnosti i ugovornog razdoblja promjena kamatnih stopa, ovisno o

tome što je kraÊe.

Imovina i obveze na koje se ne obraËunava kamata svrstani su u okviru kategorije ‘Beskamatno‘.

Tabele u nastavku prikazuju procjenu o izloæenosti kamatnom riziku HBOR-a na dan 31. prosinca 2006. i 2005. godine, te nisu

nuæno indikativne za poziciju u drugom razdoblju. HBOR zadræava ugovorno pravo da u sluËaju znaËajnih porasta kamatnih stopa

na træištu promijeni kamatne stope na kredite bankama i ostalim korisnicima.


mjeseca3 mj. do 1

godine1 do 3

godinaPreko 3 godine

Beska-matno

Ukupno


aKtIvaNovËana sredstva i raËuni kod banaka, neto

- - - - - 19.862 19.862

Depoziti kod drugih banaka, neto 405.118 - - - - - 405.118

Krediti bankama, neto 554.053 1.195.896 1.578.415 2.161.066 2.387.481 22.046 7.898.957

Krediti ostalim korisnicima, neto 100.300 709.355 2.253.608 933.253 2.163.605 49.792 6.209.913

Imovina koja se dræi do dospijeÊa - - 36.339 38.927 - 659 75.925

Imovina raspoloæiva za prodaju - - 36.505 7.695 178.349 3.298 225.847

Ulaganja u pridruæena društva - - - - - - -

Materijalna i nematerijalna imovina - - - - - 52.109 52.109

Imovina namijenjena prodaji - - - - - 35.431 35.431

Ostala aktiva, neto - - - - - 4.430 4.430

UKUPNa aKtIva (1) 1.059.471 1.905.251 3.904.867 3.140.941 4.729.435 187.627 14.927.592




29. Kamatni rizik (nastavak)


mjeseca3 mj. do 1

godine1 do 3


Beska-matno Ukupno


PaSIvaObveze po depozitima 22 64 136 665 70 517.381 518.338

Obveze po kreditima 215.711 52.703 3.040.100 211.429 187.682 30.473 3.738.098


- - - 293.804 3.732.694 123.929 4.150.427

Ostale obveze - - - - - 1.190.265 1.190.265

Ukupna pasiva 215.733 52.767 3.040.236 505.898 3.920.446 1.862.048 9.597.128

KaPItalOsnivaËki kapital - - - - - 4.174.737 4.174.737

Zadræana dobit i rezerve - - - - - 957.296 957.296

Ostale rezerve - - - - - 7.098 7.098

Neto dobit tekuÊe godine - - - - - 180.315 180.315

Ukupni kapital - - - - - 5.319.446 5.319.446Garantni fond - - - - - 11.018 11.018

Ukupni kapital i garantni fond - - - - - 5.330.464 5.330.464

Ukupna pasiva. ukupni kapital i garantni fond (2) 215.733 52.767 3.040.236 505.898 3.920.446 7.192.512 14.927.592

NetO aKtIva/PaSIva (1) - (2) 843.738 1.852.484 864.631 2.635.043 808.989 (7.004.885) -






mjeseca3 mj. do 1

godine1 do 3


Beska-matno

Ukupno


aKtIvaNovËana sredstva i raËuni kod banaka, neto

- - - - - 58.746 58.746

Depoziti kod drugih banaka, neto 418.115 - - - - - 418.115

Krediti bankama, neto 379.006 1.174.890 639.352 2.236.721 1.937.914 14.863 6.382.746

Krediti ostalim korisnicima, neto 142.811 968.501 2.185.766 973.509 2.128.985 52.219 6.451.791

Imovina koja se dræi do dospijeÊa - - 34.064 75.579 - 959 110.602

Imovina raspoloæiva za prodaju - - - - 232.380 3.465 235.845

Ulaganja u pridruæena društva - - - - - - -

Materijalna i nematerijalna imovina - - - - - 49.775 49.775

Imovina namijenjena prodaji - - - - - 18.153 18.153

Ostala aktiva, neto - - - - - 5.515 5.515

UKUPNa aKtIva (1) 939.932 2.143.391 2.859.182 3.285.809 4.299.279 203.695 13.731.288






mjeseca3 mj. do 1

godine1 do 3


Beska-matno

Ukupno


PaSIvaObveze po depozitima - - 116 116 - 516.519 516.751

Obveze po kreditima 552.153 192.524 2.985.011 201.845 200.110 31.159 4.162.802


- - - - 2.935.858 100.616 3.036.474

Ostale obveze - - - - - 1.074.641 1.074.641

Ukupna pasiva 552.153 192.524 2.985.127 201.961 3.135.968 1.722.935 8.790.668

KaPItalOsnivaËki kapital - - - - - 3.959.737 3.959.737

Zadræana dobit i rezerve - - - - - 786.621 786.621

Ostale rezerve - - - - - 16.212 16.212

Neto dobit tekuÊe godine - - - - - 170.675 170.675

Ukupni kapital - - - - - 4.933.245 4.933.245Garantni fond - - - - - 7.375 7.375

Ukupni kapital i garantni fond - - - - - 4.940.620 4.940.620

Ukupna pasiva. ukupni kapital i garantni fond (2) 552.153 192.524 2.985.127 201.961 3.135.968 6.663.555 13.731.288

NetO aKtIva/PaSIva (1) - (2) 387.779 1.950.867 (125.945) 3.083.848 1.163.311 (6.459.860) -




30. Koncentracija po zemljopisnim segmentima

Koncentracija aktive i pasive prema zemljopisnim segmentima iznesena je u nastavku:

2006.Republika Hrvatska

Zemlje Europske unije

Ostale zemlje Ukupno

000 kuna 000 kuna 000 kuna 000 kuna

aKtIvaNovËana sredstva i raËuni kod banaka, neto 7.116 10.849 1.897 19.862

Depoziti kod drugih banaka, neto 225.471 179.647 - 405.118

Krediti bankama, neto 7.841.617 - 57.340 7.898.957

Krediti ostalim korisnicima, neto 6.189.968 - 19.945 6.209.913

Imovina koja se dræi do dospijeÊa 75.925 - - 75.925

Imovina raspoloæiva za prodaju 225.829 18 - 225.847

Ulaganja u pridruæena društva - - - -

Materijalna i nematerijalna imovina 52.109 - - 52.109

Imovina namijenjena prodaji 35.431 - - 35.431

Ostala aktiva, neto 4.129 153 148 4.430

Ukupna aktiva (1) 14.657.595 190.667 79.330 14.927.592

PaSIvaObveze po depozitima 518.338 - - 518.338

Obveze po kreditima - 3.651.157 86.941 3.738.098

Obveze za izdane dugoroËne vrijednosne papire - 4.150.427 - 4.150.427

Ostale obveze 1.190.143 112 10 1.190.265

Ukupna pasiva (2) 1.708.481 7.801.696 86.951 9.597.128

NetO aKtIva/PaSIva (1) - (2) 12.949.114 (7.611.029) (7.621) 5.330.464




30. Koncentracija po zemljopisnim segmentima (nastavak)

2005.Republika Hrvatska

Zemlje Europske unije

Ostale zemlje Ukupno

000 kuna 000 kuna 000 kuna 000 kuna

aKtIvaNovËana sredstva i raËuni kod banaka, neto 51.427 5.886 1.433 58.746

Depoziti kod drugih banaka, neto 29.704 388.411 - 418.115

Krediti bankama, neto 6.347.757 - 34.989 6.382.746

Krediti ostalim korisnicima, neto 6.426.965 - 24.826 6.451.791

Imovina koja se dræi do dospijeÊa 110.602 - - 110.602

Imovina raspoloæiva za prodaju 235.827 18 - 235.845

Ulaganja u pridruæena društva - - - -

Materijalna i nematerijalna imovina 49.775 - - 49.775

Imovina namijenjena prodaji 18.153 - - 18.153

Ostala aktiva, neto 5.345 92 78 5.515

Ukupna aktiva (1) 13.275.555 394.407 61.326 13.731.288

PaSIvaObveze po depozitima 516.751 - - 516.751

Obveze po kreditima 160.046 3.920.571 82.185 4.162.802

Obveze za izdane dugoroËne vrijednosne papire - 3.036.474 - 3.036.474

Ostale obveze 1.074.632 9 - 1.074.641

Ukupna pasiva (2) 1.751.429 6.957.054 82.185 8.790.668

NetO aKtIva/PaSIva (1) - (2) 11.524.126 (6.562.647) (20.859) 4.940.620

31. Odobrenje financijskih izvješÊa

Financijska izvješÊa odobrena su od strane Uprave Banke te su odobrena za izdavanje 21. oæujka 2007. godine.

Za i u ime HBOR-a:

Irena AdæiÊ-JagodiÊ Anton KovaËev

Direktorica Sektora raËunovodstva Predsjednik Uprave



GODI©NJE IZVJE©∆E 200684

IzdavaË:Hrvatska banka za obnovu i razvitakStrossmayerov trg 910000 Zagreb, HrvatskaTel: +385(1) 4591 666Fax: +385(1) 4591 [email protected], dizajn i priprema za tisak:KuhariÊ MatošFotografije:Damir FabijaniÊ, HBOR arhiva

ISSN 1332-2893

Documents

DLAF¦KGB FWSGB¦ÃB /--3+ - hbor.hr · agencijom za osiguranje izvoznih kredita i norveškom izvoznom bankom, Ëeškom izvoznom agencijom i razvojnom bankom njemaËke pokrajine Sjeverne