98

Mohammad Javad Pirmoradi

Doba religije: Sumnja u apsolutnu racionalnost

Od

um kao samodostatan element, bavi rasvjetljavanjem svjetskih fenomena, te

molitvu" iskl

dekartovski suhoparni um, izvjesno vrijeme konfrontiran legendama, i sam odjenuo

za ovladavanjem nad svim aspektima ljudske egzistencije i njihovim elaboriranjem

zasnovanim na umu.

da je doj

svijet je gorio i gori u vatri krize racionalnosti, krize koju je sam stvorio. Ipak, ovakvo

pojavljivale iskre sumnje u to da um predstavlja vrhovnog presuditelja. Mnogi mislioci

kraj

Re

j

99

prosvjetiteljstva, ekstremnog empirizma i racionalizma, sekularizma, dovele su do toga

da

jedinstva, blagonaklonosti, humanosti, bratstva - svih onih vrijednosti koje su prije

odre

zadovoljava

nazivom "jednakost" izgubila je svoja stvarna prava. Vjerska poduka uklonjena je iz

sistema visokog obrazovanja na Zapadu. To je prouzrokovalo da religija ostane potpuno

nepoznata ili da bude predstavljena u okvirima propagande ateista i protivnika religije.

Uklanjanjem duhovne i religijske istine iz sistema obrazovanja, znanost, znanstvenik i

onaj ko traga za znanjem bivaju nepotpuni.

Vjera u znanost zauzela je mjesto vjere u Boga. Zbog toga pojedini znanstvenici

tpunog, reduciranog

u na nivo

instrumenta, ponekad na nivo ekonomije, a ponekad na nivo seksualnosti itd.

civiliza

alna

100

planete gladuju, a opasnosti proistekle iz stalnih atomskih i hemijskih

Iako se Zapad, usljed nepovoljnih okolnosti u vrijeme papinske vlasti tokom Srednjeg

-

religijom. U p

prema religiji. U

Danas je Zapad shvatio da je smrt emocionalnosti nastupila tragom "objave smrti Boga"

rezultat bijega od Boga i apsolutnog pouzdanja u um, nauku i tehniku? Zar nauka i

tehnika nisu slijepe? Zar nauka i tehnika raspoznaju prijatelja od neprijatelja? Zar nauka

savremenog iranskog filozofa Morteze Mottaharija, nauka bez vjerovanja (iman)

e imao. Filozofije nastale posredstvom tehnike, pitanja izvan

101

vrsta ludosti, u na

Augustina. Taj put za sebe samog zahtijeva jednu posebnu filozofiju.

religijski sistem koji bi bez pribjegavanja diktaturi, a na temelju mudrosti dijaloga i

morala, mogao da dovede do cilja - spa

e, sudske i

virima

inu alternativu za

102

-andak svijeta koji ne

du, ljudskoj prirodi

isto vrijeme, odgovori

vjere. Religija predstavlja sistem svetinja, vrijednosti i ideja

ug

vo

od strane neke natprirodne sile, te vrijednosti nemaju ozbiljnu vrijednost, niti mogu da

ukoliko se na te vrijednosti stavi naglasak od strane Vrhovnog i Neprijepornog

103

stvara uvjerenost u

rezultate djelovanja na osnovu moralnih vrijednosti. To je uspjelo samo onima koje su

ljudi smatrali donosiocima poruke Istinskog Gospodara ovoga svijeta. U svojim

astojanja, da

azrade

i

zakona. Za ljudske odnose potreban je element morala, tj. unutarnja kontrola. Postoje

bu

gi

obezbijediti

samo religija i religioznost. U religiji postoje elementi garancije ostvarenja morala, koji

ne postoje ni u jednom odgojno-

u

- e smrt

osobenost.

104

roces je

Bog o kojem go

zaljubljeni i vrlo im

ima Vajtheda, profesori zasjeli na mjesto poslanika i vjerovjesnika,

motivira ljude d

vanmaterijalnog svijeta, otkrivanje vlastitih tajni Bogu, spoznaju istine Objave i meleka

po

pr

pose

odredio njegov Stvoritelj.