Dobili ste otkaz? Ne krivite sebe, nego osvijestite potencijalNe smije se dopustiti pasivnost, indolencija, stagnacija u znanjima i vjetinama nego se treba pokrenuti

Potrebno je stalno planirati barem tri koraka unaprijed i biti pripravan na najgoru situaciju otkaz.Foto: 'Boris Scitar/Vecernji list'

Korisne informacijeJavite nam se!Ostali ste bez posla ili dugo traite posao? Ne budite pasivni, uzmite stvar u svoje ruke! Prekvalificirali ste se? Hobi ste pretvorili u posao? Promijenili ste zanimanje, pokrenuli posao i prilagodili se potrebama trita? Ako ste pronali recept kako pobijediti krizu i recesiju, javite nam se na besplatni telefon za itatelje: 0800 85 85Fax:+385 1 6300 676e-mail: vecernji@vecernji.hrPie: Prof. Boris Blaini, Centar za razvoj osobnostiOtkaz ne djeluje jednako na sve. Rijetki otkaz doivljavaju kao izazov, bolju mogunost, priliku, a veina ljudi otkaz doivljava kao veliki stres. Otkaz je jedan od najintenzivnijih stresova i spada u osam najjaih stresova prema skali Holmes i Rahea.Kada dobije otkaz, ovjek se suoava ne samo s ekonomskim problemima nego i s psihikim, socijalnim, pa i zdravstvenim. Gubitak radne uloge veini je ljudi vie od gubitka samog posla doivljavaju to kao gubitak dijela vlastitog identiteta, uruavanje osobnih vrijednosti i uvjerenja, odnosno slike koju imaju o sebi. Kako veina ljudi koji dobiju otkaz nije na njega pripremljena, prolaze kroz razliite faza u otkaznom roku.Pomo tvrtkiOd poetnog oka, nevjerice, preko tjeskobe, straha, prijetnji, osobne krivnje koja moe voditi u depresiju ili agresiju.Oni koji prou kroz taj proces prihvaajui novonastalu situaciju, postaju sve spremniji da se s emocionalnim odmakom uhvate u kotac sa situacijom i krenu dalje u planiranje i realizaciju nove karijere, odnosno posla. Naalost, sve vie ljudi ne uspijeva izai iz tog kruga, pa ostaju pasivni, skloni su optuivanju drugih ili sebe, najee se osjeaju bezvrijedno, bespomono i na kraju beznadno, to naravno vodi u depresiju i u niz drugih psihosomatskih problema.Koji je izlaz iz te situacije? Odgovor se krije u poznatoj krilatici uspjenih sportaa: Kad stvari ne idu dobro, gubitnici trae ispriku, pobjednici naine kako se poboljati. Prvi je korak prihvatiti novu realnost ma kako bila neugodna i aktivno se usmjeriti u traganju rjeenja. U stvarnosti to znai sljedee: umanjiti negativne, blokirajue uinke stresa, osvijestiti vlastite potencijale i proaktivno pristupiti traenju novog posla. Naravno, to je lake rei nego uiniti, pogotovu u situaciji u kojoj ste preputeni sami sebi. Zato je u tom sluaju dobronamjerna i struna pomo poeljna i dobrodola.Tko je moe osigurati i pruiti?Institucionalna potpora Zavoda za zapoljavanje limitirana je i nedostatna, a samofinanciranje strune pomoi za pojedince koji su izgubili posao u pravilu je nepremostiva prepreka i dodatni izvor frustracije. Pozitivna praksa iz suvremenog svijeta otkriva da tu ulogu preuzimaju upravo one organizacije koje imaju viak zaposlenih, jer time osiguravaju vlastiti razvoj i budunost.Vano je istaknuti da je krajnje vrijeme da svaki pojedinac prihvati da se drutveni sustav promijenio, da drava nije inicijator i osiguravatelj drutvenih uloga i da, naalost, vie nitko ne moe raunati na temeljnu radnu sigurnost.Ne biti pasivanZato je potrebno stalno planirati barem tri koraka unaprijed i biti pripravan na najgoru situaciju otkaz. ovjek ne smije dopustiti pasivnost, indolenciju, stagnaciju u znanjima i vjetinama i treba se stalno prilagoavati.Nezaposleni ne samo da trpe od egzistencijalnih i psiholokih problema nego ih esto i okolina stigmatizira i odbacuje. Oni se povlae u sebe, naruavaju odnose s obitelji i prijateljima i nerijetko postaju destruktivni i prema sebi i prema drugima. Mnogi nezaposleni, naalost, podsjeaju na pasivne i oajne kockare koji odlaze na burzu u nadi da e igrom sluaja i sree dobiti zgoditak ivota posao.