Pravni akt

Doc. dr. sc. Barbara Preložnjak

Pojam pravnog akta

• Sve ljudske radnje kojima je svrha stvarati

pravna pravila i regulirati društvene odnose

(Mandić)

• Pravni akt = Pravna norma?

• Što još pravni akt obuhvaća osim pravne

norme?

materijalne radnje

činjenice važne za pravo (tužba, žalba, predstavka,

izjava i sl.)

Izvori pravnih akata (1)

• Društvene grupe - pravni poredak -interesi

Pravo se javlja u različitim oblicima (ustav, zakon, tužbe, presuda i sl.)

Različiti organi stvaraju te primjenjuju pravo(državni i pravni)

Pravo se stvara na osnovi različitih postupaka(ustavotvorni, zakonodavni, sudski, upravni)

Izvori pravnih akata (2)

• Čindbenici koji:

a) Stvaraju pravo

materijalni objektivni - politički i gospodarski čindbenicite odnosi između društvenih grupa koji dovode do funkcioniranja nekog državnopravnog poretka koji stvarapravo

materijalni subjektivni - grupe i pojedince kojiuspostavljaju i stvaraju pravo

b) Daju spoznaju o pravu

formalni - oblici u kojima se pravo pojavljuje

pravni akti koji sadrže pravne norme, pravni akti koji ne sadrže pravne norme, pravni odnosi

Opće karakteristike pravnih akata

• Naznaka organa koji je donio pravni akt

• Datum kada je akt donesen

• Ime akta (vrsta akta i koje odnose

regulira)

• Sadržaj akta

• Oblik akta

Pravni akti koji sadrže pravne

norme • Sadržaj - različite pravne norme

• Oblik - različit, ovisan o značaju pravne norme u reguliranju društvenih odnosa

• Postupak po kojemu je akt donesen - različit s obzirom na vrstu i složenost postupaka

• Osobni sastav tijela ili organa koji sudjeluju u postupcima

• Rangovna ljestvica

Rangovna ljestvica pravnih akata

Opći pravni akti

Ustav

Zakon

Uredbe, naredbe i odluke

Sudski precedenti

Običajno pravo

Akti društvenih organizacija

Pojedinačni pravni

akti

Ukaz

Rješenje i zaključak

Rješenje i presuda

Pravni posao

Razlika između općih i

pojedinačnih pravnih akata

A) Opći i pojedinačni pravni akti su povezanikroz proces postojanja i provedbe prava.

Kelsen - akti primjene i stvaranja prava

B) Obvezanost pravnih akata za pojedinceje ista. Iznimka - slučaju sukoba iliproturiječnosti.

Odnosi među pravnim aktima i

načelo zakonitosti (1) • Načelo zakonitosti - nalaže da sadržaj i oblik nižeg pravnog akata

bude u sukladnosti sa zahtjevima višeg pravnog akta

Materijalna nezakonitost - sadržaj nižeg pravnog akta ne slaže se s višim pravnim aktom

Npr. čl. 269. ZPP "Ne mogu se primijeniti nikakve prislilne mjere prema stranci koja se nije odazvala pozivu suda radi saslušanja niti se stranka može prisiliti na davanje iskaza."

Formalna nezakonitost - niži pravni akt donesen je u postupku i u obliku koji je protivan zahtjevima višeg pravnog akta

Npr. čl. 377. ZPP "Presuda se mora pismeno izraditi u roku od 8 dana od dana donošenja" i "pismeno izrađena presuda mora imati uvod, izreku i obrazloženje".

Odnosi među pravnim aktima i

načelo zakonitosti (2)• Načelo ustavnosti - zahtjeva sukladnost

zakona i drugih akata sa ustavom

vjernost i dosljednost ustavnim načelima

ne odstupanje od ustavnih načela

ne izigravanje ustavnih načela

• Načelo zakonitosti - zahtjeva sukladnost

nižih pravnih akata prema višim aktima

Odnosi među pravnim aktima i

načelo zakonitosti (3)• Izvor rimsko pravo - actio populares (povreda osobnih interesa

građana i pravde pravnog poretka)

• Građani mogu ocjenjivati socijalnu, moralnu i političku vrijednost pravnih pravila i institucija, postupke državnih organa

Subjektivna nezakonitost - uvjerenje koje građanin ima o zakonitim ili nezakonitim kvalitetama pravnog akta

moguće su greške i zablude

ovisi o kvaliteti subjekta (građanina) koji provodi vrednovanje

Objektivna nezakonitost - utvrđuje državni organ kroz objektivne kriterije postavene u višem pravnom aktu

utvrđuje se na zahtjev građanina, ali i po službenoj dužnosti državnog organa

Tehničko ustrojstvo načela

nezakonitosti i pravni lijekovi (1)

Koji organ je nadležan za utvrđivanje

nezakonitosti akta?

organ koji donosi hijerarhijski viši pravni

akt od akta čija se zakonitost ispituje

organ koji na rang-ljestvici državnih

organa u višem položaju od organa koji je

donio akt čija se zakonitost ispituje

Tehničko ustrojstvo načela

nezakonitosti i pravni lijekovi (2)Kakvim postupkom dolazi do

utvrđivanja nezakonitosti?

različit u različitim pravnim poretcima

različit s obzirom ispituje li se zakonitost općeg ili pojedinačnog pravnog akta (npr. ustavnost zakona, dvostupanjski ili trostupanjski postupci)

po privatnoj inicijativi i po službenoj dužnosti

Ustavnost zakona i drugih propisa

• Ustavni sud na zahtjev:

jedna petina zastupnika Hrvatskoga sabora,

radno tijelo Hrvatskoga sabora,

predsjednik Republike Hrvatske,

Vlada Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom,

Vrhovni sud Republike Hrvatske ili drugi sud, ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u postupku vođenim pred tim sudom,

Pučki pravobranitelj

predstavničko tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave

svaka fizička i pravna osoba

• Odlučuje se i o zakonima i propisima koji su prestali važiti (rok 1. g.)

• Zakon i dr. propis se mogu ukinuti ili izmjeniti

• Svatko kome je povrijeđeno pravo na osnovi ukinutog ili izmjenjeng zakona ili dr. propisa može tražiti izmjenu pojedinačnog pravnog akta

Pravni lijekovi (1)

• Širem smislu - sredstva kojima se pokreću

ispitivanja i čiji rezultat treba biti utvrđivanje

zakonitosti odnosno nezakonitosti pravnog akta

• Užem smislu - pravna sredstva kojima se želi

pobijati odluka državnih i drugih nadležnih

organa, iznesene u njihovim pravnim aktima,

zbog njihove pogrešnosti i da bi se otklonila

nezakonitost (pojedinačni pravni akti)

Pravni lijekovi (2)

• Odluka državnih i drugih nadležnih organa može bit pogrešna:

a) Ako je organ pogrešno ili nepotpuno utvrdio činjenično stanje na koje je primijenio propise,

b) Ako je točno utvrdio činjenično stanje, ali je na to stanje primijenio pogrešan pravni propis,

c) Ako je pogrešno utvrdio činjenično stanje i primijenio neadekvatan propis,

d) Ako se organ nije držao bitnih odredaba propisanog postupkabitnih za postizanje zakonitosti, očuvanje prava stranaka, jednakosti pred zakonom i pravne sigurnosti.

Ad a, b, c) Greške u odlučivanju (error in iudicando)

Ad d) Greške u postupanju (error in procedendo)

Sistematizacija pravnih lijekova

• Redoviti i izvanredni

• Remonstrativni i devolutivni

• Suspenzivni i nesuspenzivni

• Jednostrani i dvostrani

Svrha pravnih lijekova

Pravna - uklanjanje nezakonitosti

Politička - ostvarivanje političke stabilnosti

države kroz vladavinu prava i zaštitu prava

građana

Rok - iura vigilantibus sunt scripta

Pravna definitvnost - pravomoćnost

Pravomoćnost

Pravomoćnost može uslijediti kada:

je pravni akt donesen, a protiv njega nije dopuštena upotreba pravnih lijekova – akt postaje odmah pravomoćan

je pravni akt donesen, protiv njega je dopuštena upotreba pravnih lijekova, a stranka ne upotrijebi to pravo – akt postaje pravomoćan protekom roka za pravni lijek

je pravni akt donesen, protiv njega je dopuštena upotreba pravnih lijekova, stranka pravodobno upotrijebi to pravo –rješenjem organa koji rješava po žalbi akt postaje pravomoćan ili se poništava i vraća na ponovni postupak organu I. stupnja

Pravne posljedice pravomoćnosti

Izvršenje akta i obavljanje materijalnih

radnji

Ne bis in idem

Res iudicata pro veritate habetur

Nezakonitost pravnih akata

• Protupravnost, nevaljanost

• Pravomoćan pravni akt = Protupravan pravni akt?

• Nezakonitost može biti:

Teža

Lakša

Klasifikacija nezakonitosti pravnog

akta

Ništavost pravnog akta:

apsolutna,

relativna.

Oborivost pravnog akta

Ništavost pravnog akta

• Apsolutna

smatra se da pravni akt nije

postojao (ne priznaju se

pravne poljedice)

pravni akt se poništava

negira se pravovaljanost od

samog početka (ex tunc)

državni organ pazi na ništavost

po službenoj dužnosti

tužba za poništenje akta ne

zastarjeva

odluka o ništavosti je

deklaratorne prirode

• Relativna

manji stupanj ništavosti

pravni akt je valjan dok se ne

uloži tužba

postupak se pokreće po

zahtjevu zainteresirane

stranke

tužbeni zahtjev se mora

podnijeti u propisanom roku

ako se utvrdi ništavost pravne

posljedice, sadržaj i zahtjevi se

obezvređuju od početka (ex

tunc)

Oborivost pravnog akta

Akt proizvodi pravne učinke

Oboriv je radi nedostataka koji ga čine

protupravnim

Obara se samo na zahtjev oštećene

stranke

Prave posljedice su ukidanje (ex nunc)

Obaranje je konstitutivne prirode

Političko ustrojstvo načela

zakonitosti Odnos država - pravo - pravda

Pravda - subjektivni ili objektivni kriterij?

Povijesni pregled država i pravo su utilitarnog karaktera

rimsko pravo - ius est ars boni et aequi, constans et perpetua voluntius suum cuique tribuendi (Digesta I, 10)

srednji vijek - "božja pravda"

racionalizam - pravda potječe iz biti ljudskog uma i određuju je osjećaj društvenosti i osjećaj pravednosti (Duguit)

Greške: pravo proisječe iz pravde i načela pravde su nepromijenjiva

Hans Kelsen - načelo zakonitosti -bitan je sadržaj

Ustav

• Izražava temeljna načela koje postavljaju društvene snage koje u državi drže vlast

• Usmjeruje normativno razvoj države i društva

• Oblici:

pisani / nepisani

kodificirani / nekodificirani

• Po načinu mijenjanja:

kruti / meki

• Po načinu donošenja:

oktroirani ustav /ustavni pakt / tzv. narodni ustav

Zakon

• Pravni akt koji je po hijerarhiji odmah iza ustava

• Zakon u materijalnom smislu - akt koji je donesen u zakonodavnom postuku od strane zakonodavng tijela i nosi naziv zakon

• Zakon u formalnom smislu - akt koji ima sadržaj koji je uobičajen za zakone tj. koji se u većini država rezervira za zakone

• opći pravni akt, iako može biti ograničen teritorijalno, vremenski i s obzirom na krug adresata

• nezakonitost - posebni postupak (contra legem ili praeter legem)

Podzakonski pravni akti

• Akti čija je snaga manja od zakona

• Nužna vanjska dopuna, razrada ili nadomijestakzakonskim aktima

• Donose ih predstavnički, izvršni i upravni organi naosnovi (uredbe ili naredbe):

općeg ovlaštenja koje daje ustav i zakon

konkretnog ovlaštenja koje im dodjeljuje zakon

uredbe za primjenu zakona, na osnovi zakonskogovlaštenja, po nuždi i na osnovi ustavnog ovlaštenja

Akti sudskih organa

(sudbene vlasti)• Donose akte u građanskom, izvanparničnom i kaznenom

postupku

• Jesu li akti opći ili pojedinačni?

• Razlika između kontinentalno-europskog ianglosaksonskog pravnog sustava

• Sudski precedenti i teorije slobodnog stvaranja prava

• Sudske presude, rješenja, platni nalog - "sudovi sudena temelju zakona"

Običajno pravo (1)

• Pravna pravila koja su imala svoju

samostalnu egzistenciju kao socijalna

norma pa su ih državni organi preuzeli,

usvojili kao pravo i dali pravnu zaštitu

• Robovlasnički Rim, feudalizam, pravni

partikularizam (teritorijalni, personalni)

• Zemaljsko, crkveno i gradsko pravo

Običajno pravo (2)

• Socijalne pretpostavke:

opća primjena

dugotrajnost običaja

uvjerenost u ispravnost i razumnost običaja

• Proces sankcioniranja običaja

zakonodavni put

sudsko-izvršni put

Akti društvenih organizacija

• Pravila za ponašanje drštvenih organizacija i njihovih članova

• Donose se na temelju ovlaštenja nadležnog organa

• Tzv. autonomno pravo

• Pravo iniciranje i sankcioniranje

Akti privatnih osoba

• Pravni poslovi (jednostrani, dvostrani,

konsenzualni, realni)

• Odnos koordinacije

• Pretpostavke (pravna, poslovna

sposobnost, pravno dopušten, oblik, u

skladu s pravnim poretkom)

• Pravna valjanost (objektni moguć, pravno i

moralno dopušten)

Pravna znanost

• Neposredno stvaranje prava pd strane pravnih znanstvenika

• Supsidijarni izvor prava

• Pravni stručnjaci mogu:

stvarati pravo,

sudjelovati u stručnim pripremama stvaranja prava,

tumačiti pravo (de lege lata)

davati prijedloge promjene postojećeg prava (de lege frerenda)