Upload
phungbao
View
227
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Visoki politički komitet
i pomoć članica PzM sa NATO,
kao i da se bolje definišu reformske
potrebe zemlje Dokument su predstavili
ministri inostranih poslova i odbrane
Milan Roćen i Boro Vučinić česnici
sastanka visoko
e Gore. Zvaničnici NATO
ocijenili
Iz Brisela je poru-
čeno da
uđe u novu
fazu a NATO.
Prema uobičajenoj praksi, to je samo
korak do Akcionog programa za članstvo -
MAP, odnosno do statusa kandidata za
punopravno članstvo u lijansi.
predviđa „širok spektar“ reformi u
oblasti bezbjednosti i odbrane, kao i u
političkoj, ekonomskoj, finansijskoj,
administrativnoj i naučnoj sferi. Kroz
IPAP se konsoliduju napori u reformi
sistema odbrane, a posebno se doprinosi
podizanju inter
jedan od glavnih
uslova za prijem u članstvo. Interoper -
NATO je 11.
marta prihvatio Prezentacioni dokument
za Individualni partnerski akcioni plan
IPAP za Crnu Goru. IPAP je mehanizam
koji ima za cilj da bolje strukturira
saradnju
.
, a u
su ocijenili dosadašnji
progres Crn
su da je Prezentacioni dokument
IPAP „realan i pravi izraz kapaciteta i
ambicija Crne Gore“.
Alijansa podržava ambicije Crne
Gore da na samitu u Bukureštu
- Intenzivirani dijalog s
A
IPAP
operabilnosti Crne Gore sa
NATO, što predstavlja
a
bilnost je nivo sposobnosti neke zemlje,
njene vojske, da zajedno sa NATO reali
zuje obuku, vježbe i druge
urira se jednom godišnje. Crna
Gora je sada obavezna da prioritete iz
Prezentacionog dokumenta IPAP konkre
tizuje u Akcionom planu, sa konkretnim
rokovima i nosiocima izvršavanja zada
taka.
Partnerstvo za mir podrazumijeva aktiv
nosti u dva pravca -
(IPAP, Intenzivirani dijalog i MAP) i
vojno-odbrambenu reformu (Proces
planiranja i revizije PARP i Individualni
program partnerstva -
IPP, koji se trenutno imple
mentira, reguliše za
izabranih aktivnosti iz Radnog programa
evroatlantskog partnerstva, koji pred
stavlja neku vrstu kataloga od oko dvije
hiljade aktivnosti. Crna Gora je odabrala
69 aktivnosti iz devet oblasti
jezika, medicinska podrška, vojna
edukacija, obuka i vojna doktrina, oblasti
konsultacija, komande i kontrole, odb
rambena politika i strategija, planiranje
odbrambenog budžeta, planiranje za
vanredne situacije, kao i logistika.
-
povjerene mi-
sije i zadatke. Kao što sam naziv kaže, IPAP
je akcioni plan koji se donosi za svaku
zemlju pojedinačno na period od dvije
godine, a až
-
-
-
kroz politički proces
IPP). PARP je
značajan za razvoj vojnih kapaciteta Crne
Gore, radi doprinosa aktivnostima Part-
nerstva za mir, od čega su najvažnije
mirovne i operacije pružanja humanitarne
pomoći, traganja i spasavanja. Aktivnosti
IPP podrazumijevaju obuku i vježbe, u
cilju dostizanja interoperabilnosti sa sna-
gama NATO. -
jedničku realizaciju
-
saradnje, i to:
učenje
-
Vidak Latković
Događaj mjeseca
NATO prihvatio
Prezentacioni dokument IPAP
IMPRESSUMPartner - mjesečnik o evroatlantskimintegracijama, odbrani i vojsci
IZDAVAČ:ZA IZDAVAČA:UREDNIK:REDAKCIJA:
TEHNIČKI UREDNIK:KONTAKT: TEL/FAX:E-MAIL:WEB:ADRESA:ŠTAMPA: TIRAŽ:
mart 2 2
, ijana Turkovi
008. godine BROJ:Ministarstvo odbrane Crne Gore
mr Boro VučinićVidak Latković
Ilija Despotović , Olivera Đukanović, ZoricaRadović, Mehmedin Tahirović, Marinko M. Slomo,Mihailo Danilović T
Miodrag KankarašPortparol // +382 81 241 375
[email protected]/odbrana
Jovana Tomaševića 29MOUSE STUDIO, Podgorica // 5000
ć
SADRŽAJ
DOGAĐAJ MJESECA
INTERVJU VD NAČELNIKA GENERALŠTABA VCGVICEADMIRALA DRAGANA SAMARDŽIĆA
MINISTRI ODBRANE I INOSTRANIH POSLOVA GOVOREO BENEFITIMA ČLANSTVA CRNE G
KAKO SE ŠPANIJA PRIKLJUČILA NATO
..........................................................
......................
Vojska po mjeri države Ilija Despotović, Vidak Latković
...................
Ilija Despotović
............................................
Crna Gora u fazi IPAP mr Mehmedin Tahirović
...........
Bezbjednost preduslov ekonomskog prosperiteta Mihailo
Danilović
......................................................................
ovoljci Mihailo Danilović
...........................
Moć u plavom prostranstvu potpukovnik Marinko M. Slomo
..........................
Od uzdržanosti do aktivnog učešća
..............
Moderne „čelične ptice“ - potpukovnik Marinko M. Slomo
............................................................................
.....................
Novi izazovi mr Tijana Turković
...................................
Ambasador u misiji mira Olivera Đukanović
...........
Misija na Kritu Ilija Despotović
3
4
7
9
12
14
U misijama samo dobr
16
19
20
22
23
24
26
KOMENTAR: POGLED NA MIROVNE MISIJE
POSTUPAK ULASKA U NATO
ORE U NATO
PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVNIM MISIJAMA USKUPŠTINI
PREDSTAVLJAMO:VAZDUHOPLOVNA BAZA CRNE GORE
VOJNA TEHNIKA: SAVREMENI HELIKOPTERI
REGION
U SUSRET SAMITU NATO U BUKUREŠTU
CRNOGORSKI OFICIR U LIBERIJI
FELJTON: CRNOGORCI BILI PARTNERI ZA MIR
PARTNER 3
Nedavno ste imenovani za v.d. načel-
nika Generalštaba Vojske Crne Gore.
K e u Vojsci i
njen budući razvoj
ako vidite trenutno stanj
?
Iako sam i na ranijoj poziciji bio u prilici
da pratim stanje, sada
niju i efikasniju
organizaciju sistema odbrane
identifikovani problemi sporo rje
šavaju. Moj osnovni cilj je da stvorim
e efikasno rješavati probleme.
Kao relativno mali sistem, ne treba da
robujemo nikakvim šemama velikih
sistema, iako su nam dobrodošla iskustva
svih naših partnera. I
sistem možemo prila
goditi našim uslovima
. Dupliranje nadlež
nosti Ministarstva i Generalštaba nije
samo naš problem, je prisutan i u
mnogim zemljama sa dugom tradicijom
u NATO. Želim da se Generalštab bavi
težišnim stvarima, a to su komandovanje i
obuka Vojske. Tu, prije svega,
, na nivou Ministarstva,
objedini upravljanje ljudskim i materi
jalnim resursima, tako što bi se po jedno
odeljenje u tim sektorima bavilo kadro
vima i logistikom u Vojsci, ali bi ruko
vodioci tih odeljenja bili
Ima razloga i da vojno-vojna
saradnja bude u sektoru Ministarstva za
politiku odbrane. e, veliku pažnju
posveti razvoju komandnih i
informacionih sistema i želja nam je da
budemo prvi organ u državnoj administ
raciji koji
i time ubrzati proces rada.
imam mogućnost
da uočene probleme rješavam. Cilj mi je
da napravimo racional
. Uočio sam
da se -
sistem koji ć
mamo dovoljno
stručnog kadra da -
i time izbjeći dup-
liranje nadležnosti -
već
vidim
mogućnost da se
-
-
-
moji načelnici J-
1 i J-4.
Takođ
ćemo
-
će značajno uvesti informa-
cione sisteme
4 PARTNER
Dragan Samardžić
Intervju v.d. načelnika Generalštaba VCG viceadmirala Dragana Samardžića
Vojska po mjeri državeVojska po mjeri države
Moj osnovni cilj je da stvorim sistem koji će efikasno rješavati probleme.
Kao relativno mali sistem, ne treba da robujemo nikakvim šemama
velikih sistema, iako su nam dobrodošla iskustva svih naših partnera.
Imamo dovoljno stručnog kadra da sistem možemo prilagoditi
našim uslovima i time izbjeći dupliranje nadležnosti.
ulazak u NATO, zahtijeva
, siguran sam,
kroz dogovor icama NATO.
razvija regionalni
sistem bezbjednosti i osmatranja komp
letnog vazdušnog prostora. Siguran sam
da ne mo
region, kako more, tako i vazdušni pros
tor budu pod nadzorom regionalnog
radarskog sistema osmatranja. To je
prednosti integracija.
kopnena vojska biti
,
e Crne
Gore, na tom planu smo preduzeli mjere i
jedan d
je ugovoren i ubrzo
namjeravamo
da opremimo naše jedinice kompletno
NATO naoružanjem.
i novu
komunikacionu opremu.
i vozila sa oklopnom zaštitom.
i na
redovnom servisiranju i modernizaciji
lakih helikoptera, a namjeravamo da u
narednom periodu nabavimo transport
ne helikoptere, koji bi višenamjenski.
K
i iziskivalo nove
troškove držav .
ćemo obezbje-
đenje našeg vazdušnog prostora i u tome
ćemo naći najracionalniji
način sa član
Već postoji ideja da se
-
će dugo čekati da čitav jadranski
-
jedna od najvećih
Pošto će srce, od-
nosno, najjača snaga VCG koja će moći
da zadovolji sve potrebe odbran
io naoružanja po NATO standar-
dima već biće isporu-
čen. U narednom periodu
Želimo da pređe-
mo na kalibar NATO i usmjerićemo
sredstva ove godine težišno na ličnu
zaštitu svakog našeg pripadnika
Moraćemo,
takođe, da nabavimo određena terenska
vozila
Takođe, kada je opremanje mornarice u
pitanju, tu moramo biti racionalni. Već
smo započeli rad na studiji opravdanosti
modernizacije i prenamjene naših fregata
u of-šor patrolne brodove. Radimo
-
bili
oristili bi se i u odbrani od požara, za
evakuacije povrijeđenih, traganje i spa-
savanje. Smatramo da bi najracionalnije
bilo sve to objediniti u Vazduhoplovnoj
bazi, iz razloga što imamo obučen letački
i tehnički kadar i to ne b
i
Koliko se napredovalo u nabavci novog
naoružanja i modernom opremanju
Vojske?
Šta sada možete reći o eventualnom
učešću pripadnika VCG u mirovnim
misijama?
U skupštinskoj je proceduri Zakon o
učešću u misijama. Vlada je u tom aktu
utvrdila princip dobrovoljnosti. U većini
zemalja našeg regiona u početku je bio
zastupljen taj -
uk-
ljučuje u mirovne misije. Moramo shva-
titi da se država ne brani na svojim
granicama, već da
. Zato je neophodno
da u sistemu kolektivne bezbjednosti
svaka država, shodno svojim mogućnos-
tima i snagama, pruži dopr
naših pripadnika u vezi sa učešće
nikako nećemo poslati neobučene.
ne treba da obučavamo i
trošimo sredstva na one koji nijesu
izrazili volju da učestvuju u misijama.
Kao što je predviđeno
CG utvrđ eđutim
inistarstva odlučili
organiza-
cijom Ministarstva, upravo iz razloga, o
kojima sam već govorio, da bi sistemski
izbjegli preklapanja nadležnosti. R
i
očekujem da bi taj dokument Vlada
Počeli smo izradu Strategijskog pregleda
odbrane - dokumenta
partneri
savjetovali su nas da ne žurimo, bitno je
da napravimo kvalitetan i realan doku-
ment, s obzirom da svaki segment tog
pregleda mora biti baziran na analizama i
princip, ali kasnije, prili
kom potpisivanja ugovora i prijemom,
svaki pripadnik bio je obavezan da se,
ukoliko to od njega zahtijeva država,
su opasnosti daleko
ispred naših granica
inos globalnoj
bezbjednosti. Pristupili smo anketiranju
m u
mirovnim misijama. To je preduslov da
bismo pristupili obuci, jer, one koji žele,
Sa
druge strane,
, novu formaciju
V uje Vlada. M , na nivou
M smo da to pitanje
rješavamo u paketu sa novom
adni
timovi na tome intenzivno rade
mogla usvojiti u maju.
koji NATO najviše
uvažava. Izrada tog dokumenta nije
jednostavna jer se pravi na osnovu
brojnih analiza. NATO i naši
Kada možemo očekivati formaciju
Vojske Crne Gore?
Često se pominje pitan -je izrade Stra
tegijskog pregleda odbrane. Zašto je taj
dokument toliko važan?
Govorite o racionalizaiji sistema. Šta je
u tom smislu urađeno i šta je u planu, u
pojedinim vidovima Vojske?
Nastojaćemo -
Smanjićemo
da težište u radu bude
učenje engleskog , započeli
smo kurs po svim jedinicama
obuhvaćeno oko 400 pripadnika, nakon
čega će biti organizovani
arice neće biti puno promjena
kako
bi bila u mogućnosti d
odacima. Takođe, u nared
O Naravno,
osnovni zadatak mornarice biće kontrola
pomorskog saobraćaja, podrška Obalskoj
straži, kao i vršenje obalskog nadzora
našeg mora, a sve u cilju uspješnije borbe
protiv terorizma, proliferacije naoruža-
nja i to, posebno, kroz učešće u regi-
onalnim aktivnostima, a prije svega, u
ADRION-u i Virtuelnom pomorskom
regionalnom centru.
Što se tiče Vaz objedini-
ćemo
-
Kada već govorimo o vaz-
duhoplovstvu, a s obzirom na strateško
op -
-
, u kopnenoj vojsci da obje
dinimo resurse, da imamo jednu jaku
jedinicu. broj lokaliteta na
kojima se pripadnici vojske baziraju.
Daleko je bolja obuka ako su sve jedinice
stacionirane na jednom mjestu. Prilikom
obilaska jedinica, svima sam jasno rekao
da zahtijevam
jezika. Stoga
, kojim je
viši kursevi u
zemlji i inostranstvu.
Preseljenjem komande u Bar, u mornarici
je napravljen prvi korak. U organizaciji
nove morn ,
ali ni tu ne smije biti preklapanja funkcija.
Država ne mora da troši sredstva na duple
kapacitete. Recimo, sistem osmatranja i
nadzora obale trebalo bi da bude u
potpunosti u nadležnosti mornarice
a servisira sve
druge sisteme bezbjednosti potrebnim
p nom periodu,
na nivou države, treba riješiti pitanje
nadležnosti balske straže.
duhoplovstva,
protiv-vazdušnu odbranu i sistem
vazdušnog osmatranja i javljanja u Golu
bovcima, a s obzirom da je praksa da je
PVO svuda u svijetu skoncentrisan oko
glavnog grada.
redjeljenje o ulasku u NATO, smatra
mo da je neracionalno da imamo sopst
venu avijaciju. Zbog toga, u nastojanju za
PARTNER 5
nije bilo sredstava za modernizaciju
mali sistem koji je sam sebe trošio.
Mislim da su sredstva opredijeljenja za
sistem odbrane dovoljna za sve ono što
smo mi planirali u toku ove godine. Vrlo
je važno opredjeljenje Vlade da finansi
ranje odbrane bude na 2 odsto BDP.
roj loka
cija, koje
z
fi
nansijska sredstva. Nije dobro da profesi
onalnog školovanog vojnika
skladišta. Kada bismo
nekoj agenciji dali da nam
i mnoge zemlje
, uostalom, priliku da u našem sus
jedstvu vidimo, koliko jedna eksplozija
takvog skladišta može da izazove ljudskih
tragedija i materijalne štete.
svaka
municija ima svoj vijek trajanja. Zbog
toga je jedan od naših prioriteta da te
probleme riješimo kroz program
MONDEM i T .
Izgradnja profesionalnosti kod svakog
pripadnika i stvaranje novog prepoznat
ljivog imidža Vojske, ko
standarda pripadnika
Vojske, prije svega kroz stambeno zbri
njavanje, što je, cijenim, osnovni
kadrova.
, već
smo i
-
Trenutno jedan od najvećih problema
koji opterećuju Vojsku je veliki b -
moramo da obezbjeđujemo.
Mnogi ljudi su nam vezani za obe bjeđe-
nje skladišta, a to povlaći i značajna -
-
angažujemo
za obezbjeđenje
čuva skladišta i
vojne objekte, bilo bi priče kako naša
Vojska, tobože, nije sposobna ni da čuva
svoja skladišta. Ali to je daleko jeftinije i
praktičnije , poput Nje-
mačke, već imaju takvu praksu. Imali
smo -
Do nesreća i
katastrofa te vrste ne dolazi samo zbog
ljudskih grešaka, već i zbog toga što
ehnički sporazum sa SAD
-
ja će biti pouzdan
vu - to mi je primarni cilj. Takođe, radiću i
na poboljšanju
-
motiv za
rad i privlačenje novih stručnih
Ilija Despotović
Vidak Latković
Aktuelan je i program uništavanja viš
kova naoružanja i municije. Koliko je
važan taj projekat za Crnu Goru?
I za kraj, koji su prioriteti u Vašem
radu?
-
partner i dobiti adekvatno mjesto u društ-
nici mogu ići
ranije u penziju. -
mogućnost i to nas sprečava da
vršimo podmlađivanje kadra. -
-
ne može specijalac ili dobro obučeni
vojnik biti sa 50 godina.
c
-
konačno -
-
, što znači da
znači
na
tekuće troškove i preko 20 -
-
, kao što je praksa u svijetu,
Sada nemamo tu za
konsku
Ne može
mo dozvoliti da naši pripadnici moraju
imati istovjetan radni vijek kao civili re
cimo,
Osnovni princip je da svaka planirana
aktivnost mora imati svoju realnost u
budžetu. Vršimo dodatnu eduka iju kako
bismo prešli na planiranje, budžetiranje i
finansiranje po NATO standardima. Naj
bitnije je da, , u Crnoj Gori pos
ljednje dvije godine imamo stabilan bu
džet su sva planirana sredstva
i realna. I ove godine imamo budžet u
skladu sa NATO standadima, što da
oko 50 odsto ide na plate, 25-30 odsto
odsto na opre
manje, nabavku nove opreme i moderni
zaciju vojske. To je poseban kvalitet tog
budžeta. U posljednjih 10-15 godina nije
Da li je finansiranje Vojske usklađeno sa
njenim realnim potrebama?
na realnim izvorima finansiranja. To je
jedna kompletna analiza svega što se tiče
odbrane i iz tog dokumenta proizilaze
mnogi drugi akti. Taj dokument kod nas,
do sada, nije rađen, pa predviđamo da je
realno potrebna godina dana. Podsjetio
bih da nas očekuje i prilagođavanje stra-
teških i zakonskih -
kao i po-
četak rje
pozitivno
uticalo na atraktivnost vojničkog poziva.
ećano -
-
. Smatramo da će u narednom
periodu ta popuna ići svojim tempom
bez problema. Školujemo mlade ljude na
akademijama u inostranstvu i oni su u
pri
Takođe, moramo
omogućiti da profesionalni vojnici
dokumenta sa Usta
vom, kao i izrada podzakonskih akata.
Poboljšanje standarda vojnika,
šavanja stambenih pitanja, imalo
je odjeka u javnosti, što je
Znatno je pov interesovanje voj
nika po ugovoru, tako da trenutno popu
njenost vojnicima po ugovoru iznosi oko
60 odsto
lici da se dodatno edukuju u relativno
kratkom periodu.
, kao
Kao prvi čovjek Vojske, da li ste zado-
voljni popunjavanjem Vojske?
6 PARTNER
Izgradnja
profesionalnosti kod
svakog pripadnika i
stvaranje novog
prepoznatljivog imidža
Vojske, koja će biti
pouzdan partner i dobiti
adekvatno mjesto u
društvu - to mi je
primarni cilj.
Pogled na mirovne misije
Komentar:
Crna Gora je još prilično daleko od
punopravnog članstva u NATO, a već
počinje politička priča, zasad, više o
posljedicama nego o prednostima prik
ljučenja toj alijansi. Ali i oni koji unapri
jed neostvareno članstvo,
ostaju na šturim i neargumentovanim
upozorenjima, tipa - NATO nam nije
potreban. Ipak, kad javna debata o
NATO članstvu bude u punom zamahu,
najvjerovatnije, jedno od glavnih pitanja
biće učešće građana
Tretman tog vida
međunarodne solidarnosti manifesto
vanja zajedničke odgovornosti za oču
vanje i stabilnost mira, u
misijama u svijetu,
ali događaja iz predhodnih go
ulogom NATO u bivšoj
zajedničkoj državi, kao i unutrašnjih
političkih
izazvano činjenicom da su
neke od njih angažovane n
politički veoma opasnim pod
ručjima, kao što je, prije svega, Avga
nistan. Za
svjetskog rata, koje su razdvajale zara
ćene strane, identifikovane u različitim
državama,
mir u zemljama sa
građanskim ratovima. Ti ratovi nijesu
samo politički motivisani sukobi, već iza
njih stoje vjerske i etničke konfro tacije.
Aktivnost terorističkih grupa, i to na
međunarodnom planu, te
ponekad, nije ni
lako identifikovati zaraćenu stranu, jer ih
je mnogo i sa
-
-
kritikuju još
Crne Gore u mi-
rovnim misijama.
i -
-
našoj javnosti je
pod uticajem medijskog publiciteta o
aktuelnim mirovnim
dina koji su
u vezi sa
prilika (podjela) u Crnoj Gori.
Naravno, podozrenje prema mirovnim
misijama u savremenim uslovima
posebno je
a bezbjed-
nosno i -
-
razliku od mirovnih misija od
prije nekoliko decenija, poslije Drugog
-
današnje misije sve više imaju
zadatak da održavaju
n
ratove pret-
vara u regionalne sukobe i prave vrtloge
konflikata u kojima,
veoma radikalnim meto-
dama borbe i ciljevima. Stradanja i patnje
ljudi u ovim
nego u „bivšim” ratovima.
današnjim ratovima mnogo
su veće
Ali, možda je učešće u mirovnim misi
jama protiv takvih ratova, samim tim, i
-
izazovnije, kako za demokratske zemlje,
PARTNER 7
tako i za njihove državljane koji se
-
nsenzus, ako ne o unutraš-
njim, a ono, bar, o
-
toliko, usaglase o tome kako da se zemlja
bolje predstavi u svijetu.
Mirovna misija se gotovo shvata kao
služenje ovoj ili onoj vlasti, a ne kao
kao
manifestacija njenog ugleda i povjerenja
u
Federativna Jugoslavija je, zaista, imala
ugled zemlje koja je bila veoma
o je bilo, recimo, u održavanju
mira na Sinaju, poslije izraelsko-
arapskog sukoba.
poslanstva. To
, i to u drugim zemljama, koji su
žrtve ratova, raznih drugih sukoba, koji
pate, koji se bore za pravednu stvar. S
obzirom na teror zam kao glavnu
bezbjednosnu opasnost po savremeni
svijet, mirovna misija je utoliko oprav-
danija.
Iz suštine karaktera same misije, valjda, i
proizilazi dobrovoljnost kao osnov za
koji su u nevo-
ljama, koji ne mogu sami da se izbore za
mir, za bezbjedan i -
u
njima angažuju. Mada je rano govoriti o
učeš u Crne Gore u međunarodnim mi
rovnim snagama za podršku miru, iako
to, svakako, nije daleka budućnost, može
se već sada reći da je i to pitanje , u našim
uslovima, pod snažnim uplivom domaće
političke scene. Crna Gora je još daleko
od toga da bi u njoj mogao biti izgrađen
stabilan ko
spoljnopolitičkim
pitanjima. U mnogim zemljama je
upravo obrnuta situacija. Kod nas još ne
postoji šira politička svijest o poželjnoj
spoljnopolitičkoj poziciji države, o
potrebi da se političke stranke, koliko
Zato se svako pominjanje mirovne misije
tretira iz uskostranačkog interesa.
politička misija same države,
njene sposobnosti. U vrijeme poslije
Drugog svjetskoig rata, Socijalistička
poželjna
kao učesnik mirovnih snaga Ujedinjenih
nacija. Tak
Misija sama po sebi znači poseban
zadatak, ima značenje nacionalnog
nije "usluga" vlasti, već
onima
i
učešće u njoj. Svakako, misija, baš zato
što je namijenjena onima
dostojan život, podra
ć
8 PARTNER
zumijeva hrabrost njenih učesnika. Oni
moraju biti humanistički motivisani. Za
današnje mlade ljude, često sklone raz
nim
dobro osposobljen, obučen, profesional
no spreman u punom smislu te riječi.
Čak u davna
vremena. Bokeljski pomorci su oplovili
svijet. Neki od njih su bili utemeljevači
ruske pomorske flote. Karakteru našeg
čovjeka, izgleda,
već bili i u
vojnoj mirovnoj misiji, na Kritu, krajem
19. više pojedinačnih
primjera, i to u istoriji zabilježenih, učešća
naših ljudi u misijama slobode, u misi
jama od međunarodnog značaja.
Stevan Pavlov Kilibarda je poginuo u
američkoj vojsci, u Prvom svjetskom ratu.
Vaso Brajović je učestvovao u grčkom
ustanku protiv Otomanske
Vasojević Leko
Saičić je bio "misionar" u ruskoj vojci, u
ratu protiv Japana. A narodni pjesnik
Radovan Bećirović je spjevao jednu divnu
pjesm pogibiji, široj javnosti nepoz
natog, Rada Bakovića u američkoj vojcsi,
takođe, u Prvom svjetskom ratu. Bez
Crnogoraca nije mogao proći ni španski
građanski rat. U njemu su, pored ostalih,
bili general Peko Dapčević revolucionar
Veljko Vlahović.
aš čovjek, prema tome, nije ravnodušan
prema tuđoj nevolji. Danas, ljudima
Ilija Despotović
i
-
izazovima, misija može biti "za-
nimljiva" i zbog toga. Ona sama u sebi
nosi i nešto što se zove "avanturizam".
Jasno je, uz sve to, za misiju treba biti
-
Naši ljudi, upravo iz Crne Gore, uvijek su ,
bez straha, odlazili u svijet. i
nije strano da se otisne iz
svog sela i da se obrete na kraj svijeta. A i
jeste tako. Crnogoraca ima svuda, pa i
dalekoj Patagoniji, na samom jugu
Latinske Amerike. Dakle, "misionarstvo"
je crta naših ljudi. Crnogorci su
vijeka, ali ima i
-
imperije. U toj
"misiji" je zadobio slavu junaka i spo-
menik mu je podignut.
u o -
i
N
u
nevolji se ne mora pomagati samo oruž-
jem. Može i raznim vrstama znanja i
vještina. Mirovne misije nijesu samo one
sa puškom.
Crna Gora u fazi IPAP
Postupak ulaska u NATO
Put ulaska u NATO ima složenu, ali i
jasno definisanu proceduru, koja se u
tehni
e u programu Partnerstvo za mir
PzM (Partnership for Peace) i u
Akcion
Svrha tih mehanizama je
interoperabilnosti bezbjednosno-
odbrambenih kapaciteta
, kroz veoma
zahtjevan proces izgradnje standarda i
sistema vrijednosti koji je kompatibilan
sa NATO . Država, nakon
efikasne realizacije obaveza iz PzM,
prelazi u status
, kroz izradu i realizaciju -
. Kao prelazni
oblik pripreme za MAP, NATO -
te mehanizme, -
alja-aspira-
nata. Nakon participiranja u PzM od
čkom smislu odvija u dva koraka -
učešć -
om planu za članstvo - MAP
(Membership Action Plan).
povećanje
države koja
teži priključenju Savezu
članicama
kandidata za članstvo u
NATO Akci
onog plana za članstvo
prim
jenjuje različi prilago
đene mogućnostima zem
godinu i tri mjeseca, Crna Gora je, na
osnovu odluke Sjeveroatlantskog sav-
jeta NATO, 4. februara 2008. godine,
ušla u prvu fazu Individualnog part-
nerskog akcionog plana-IPAP, kroz
izradu Prezentacionog dokumenta
IPAP koji je 11. marta predstav
u Briselu. Nakon
samita NATO u Bukureštu,
godine,
irani
dijalog sa NATO. U ovom trenutku ova
dva mehanizma, koji se mogu odvijati
paralelno, predstavljaju za Crnu Goru
završnicu
Individualni partnerski akcioni plan
IPAP (Individual Partnership Action
Plan), kao mehanizam pokrenut je u
novembru 2002. godine na samitu
NATO u Pragu. IPAP omogu ava Ali-
jansi izradu programa pomo i za
ljen pred
svih 26 članica NATO
početkom
aprila 2008. Crna Gora očekuje
da će biti pozvana u Intenziv
priprema za učestvovanje u
Akcionom planu za članstvo u NATO.
-
ć
ć
reforme u zemljama - partnerima, a
stima. Na samitu NATO u Istan
bulu, 2004. godine, IPAP je pr
, kako bi
uspješnije realizovale svoje reforme.
IPAP-om, koji se radi na dvije godine,
jasno se postavljaju ciljevi saradnje i
prioriteti i
tih
mehanizama sa njima. NATO eksperti,
u tu svrhu, daju precizne savjete o
ciljevima reforme, e
Ciljevi IPAP se odnose
,
odbrambeno-vojnih, ekoloških i dru
gih pitanja, kao što su informisanje
javnosti, upravljanje krizama i pitanje
administracije.
u
skladu sa specifičnim potrebama i
okolno -
odubljen
i prilagođen članicama PzM
ndividualnih partnera i
obezbjeđuje usklađenost različi
prilagođen svakoj
pojedinačnoj državi.
na koordinaciju
bilateralne pomoći pojedinih partnera i
aktivnosti s međunarodnim instituci-
jama u vezi političkih i bezbjednosnih
-
PARTNER 9
Prva država koja je sa NATO potpisala
IPAP, 2004. godine, je Gruzija, a taj plan
se sada realizuje sa Azerb jdžanom,
Uzbekistanom i Moldavijom.
Crna Gora kroz IPAP ostvaruje sarad
nju sa NATO u procesu sveukupnih
društvenih reformi
za borbu
protiv terorizma, organizovanog kri
minala i korupcije, kao i bezbjednosti
granica
transparentnosti sektora
odbrane ž
, harmonizaciju sektora bezbjed
nosti sa NATO standardima, u cilju
boljeg odgovora na savremene bezb
jednosne prijetnje i postizanja inter
operabilnosti sa strukturama evro
atlantskog prostora bezbjednosti, te
o
e
-
(u političkoj,
ekonomskoj i administrtivnoj sferi),
zatim u jačanju kapaciteta
-
. Takođe, to podrazumijeva ja-
čanje procesa
i civilne kontrole oru anih
snaga -
-
-
-
bezbjeđenje jasnije i sveobuhvatnije
percepcije javnosti koncepta naci-
onalne bezbjednosti i procesa evro-
10 PARTNER
atlan je Crne Gore, jačanje
političkog dijaloga
bezbjeđivanje preduslova za uklju-
čenje Crne Gor
Podsjećanja radi, Mađarska, Češka i
Poljska, prije njihovog ulaska u NATO,
provele su samo dvije godine u Intenzi-
viranom dijalogu. Na njihovim iskust-
vima uvidjelo se koliko je težak proces
prilagođavanja bivših socijalističkih
zemalja u njihovom kretanju ka zajed-
nici sa izgrađenim sistemom vrijednosti
kakav je NATO. Na osnovu Studije o
proširenju NATO iz 1995. godine,
Intenzivirani dijalog se vodi u formi
sastanaka između Sjeveroatlantskog
savjeta i visokih predstavnika pojedinih
zemalja (predsjednici vlada, ministri
spoljnih poslova i odbrane), na kojima
se razmatraju pitanja vezana za pridru-
živanje Alijansi. Cilj Intenziviranog
dijaloga je da se državi - aspirantu
pomogne da definiše područja na
tske integraci
s NATO partnerima
i o
e u MAP.
kojima je potrebno uskladiti i formu-
lisati zajedničke preporuke za postiza-
nje interoperabilnosti. Nakon uspostav-
ljanja MAP procesa 1999. godine, sve
zemlje koje su dotad učestvovale u
procesu Intenziviranog dijaloga su po
sistemu automatizma ušle u MAP koji je
predstavljen kao njegova nadogradnja.
-
čet
( -
Pojačani dijalog o aspiraci-
jama Ukrajine za članstvo u NATO.
Pokretanje Pojačanog dijaloga s Ukra-
jinom predstavlja prekretnicu u -
-
mr Mehmedin Tahirović
Trenutno, Intenzivirani dijalog se re
alizuje jedino sa Ukrajinom koji je
otpo sastankom Komisije NATO-
Ukrajina NUC), kada su ministri spolj
nih poslova u Viljnusu, 2005. godine,
pokrenuli
odno
sima Ukrajine i NATO-a. To je ujedno i
jasna poruka podrške NATO aspiraci
jama Ukrajine.
Ministri odbrane i inostranih poslova o benefitima ulaska Crne Gore u NATO
Tema
Ministar odbrane i
minis
-
da to nije
jedini benefit članstva u Sjeverno-
atlantskom savezu.
i dalje je opterećen neri-
ješenim pitanjima i problemima u
međudržavnim odnosima
-
ima između Make-
donije i Grčke u Bosni i
Hercegovini. U takvom kontekstu,
Crna Gora, naravno, na duži rok, nije
sasvim oslobođena bezbjednosno-
odbrambenih briga. Stoga, procje-
njujemo da je njen strateški interes
“, rekao je Vuči-
nić.
Boro Vučinić
ć
tar inostranih poslova
saglasni su u ocjeni da je bezb
jednost primarni cilj zbog koga Crna
Gora ne bi rebalo da ima dileme oko
ulaska u NATO, ali, u razgovoru za
"Partner", naglašavaju
“Bezbjednosni kontekst Zapadnog
Balkana
u regionu,
kao i nestabilnom pozicijom poje
dinih država. Imamo upozorenja da
je, zbog složenosti prilika, Zapadni
Balkan i dalje enigma za Evropsku
uniju. Navode se problemi u vezi sa
Kosovom, odnos
, te prilike
ulazak u NATO, kao jedini sistem
kolektivne odbrane
Milan
Ro en
t
PARTNER 11
Boro Vučinić
" Crna Gora će imati direktne ekonomske
benefite od članstva. Jer, bezbjednosno stabilna
i sigurna zemlja predstavlja i povoljan ambijent
za ekonomske aktivnosti. To je najjaci magnet
za privlačenje stranih investicija."
Bezbjednost preduslov ekonomskog prosperiteta
Iako svrha NATO nije da pobjeđ
ć
, značajno je naglasiti da na-
pad na jednu članicu Alijanse preds-
tavlja napad na sve. Crna Gora bi
članstvom ravnopravno učestovala u
donošen -
č i jedna
članica ne
č
Roć da uč
č
i da
ć -
č -
On
istič
č
-
-
-
č -
Ne č
rističkih zemalja
članice NATO struč
Vučinić podsjeć lijansa iz čis-
to vojnog saveza prerasla u organiza-
uje u
ratovima, nego da odvrati mogu e
napade
ju svih odluka. One se do
nose konsenzusom i ne postoji tijelo
koje odlu uje u ime država i n
može donijeti odluku bez
saglasnosti ostalih - bez obzira na
svoju veli inu i razvijenost kapaciteta.
en kaže lanjenje u NATO
predstavlja osnovni spoljnopoliti ki i
bezbjednosni prioritet Crne Gore
e, zajedno sa integracijom u Evrops
ku uniju, taj cilj državi donijeti brojne
prednosti u politi kom, bezbjed
nosnom i ekonomskom smislu.
e da su evroatlantski ciljevi Crne
Gore komplementarni sa procesom
evropskih integracija i povezani sa
unutrašnjim reformama - iji je cilj
postizanje daljeg ekonomskog prog
resa, reorganizacija državne uprave i
implementacija i poštovanje evrops
kih standarda.
„Osnovni prioriteti Vlade na unutraš
njem planu, koji podrazumijevaju
ja anje demokratskih institucija, vla
davine prava, promovisanje principa
tržišne ekonomije, borbu protiv
organizovanog kriminala i nezavisno
sudstvo, u potpunosti korespondiraju
sa temeljnim principima NATO“,
tvrdi šef crnogorske diplomatije.
udi cinjenica da su osam od deset
najrazvijenih tu
, što njaci dovode
u direktnu vezu sa bezbjednosnim
pitanjem.
a da je A
12 PARTNER
ciju sa širim da će
država, zbog toga, imati moguć
dlučuje o bezbjednosnim, ali i poli-
tičkim pitanjima od globalnog zna-
čaja.
Crna Gora bi ulaskom u NATO imala
značajne političke i ekonomske ko-
risti.
demokratskih standarda,
primjerenih najrazvijenim zemljama,
upravo članicama te alijanse. Crna
Gora će imati direktne ekonomske
benefite od članstva. Jer, bezbjed-
nosno stabilna i sigurna zemlja preds-
tavlja i povoljan ambijent za eko-
nomske aktivnosti. je najjači mag-
net za privlačenje stranih investicija“,
istakao je Vučinić
NATO, izmeđ
-
-
o koja od zemalja
primorana na članstvo u tom savezu, a
istina da države same traž
takođe,
istič
č
-
č -
spektrom ciljeva i
nost da
o
„
Stvaraju se uslovi za potpuniju
afirmaciju
To
.
u ostalog, promoviše
osnovne vrijednosti na kojima se
temelje moderna društva - demo
kratiju, slobodu pojedinca, tržišnu
ekonomiju, vladavinu prava, pošto
vanje ljudskih prava i prava manjina.
Zabluda je da je bil
e pristup
„elitnom klubu“.
U Ministarstvu odbrane,
u da ne stoji ni tvrdnja da je Crna
Gora NATO-u interesantna da bi se na
njenoj teritoriji gradile baze. NATO,
kako su kazali, državu ne uslovljava
tim pitanjem.
„NATO nema razloga da gradi baze u
Crnoj Gori, niti je njihova gradnja
uslov za pristupanje Alijansi. I sama
država može da odbije da na njenoj
teritoriji budu vojne baze. Ina e, takva
odluka u NATO se donosi na osnovu
detaljne analize cost-benefit i raz
matranja politi ko-strateškog kon
teksta“, stav je Ministarstva.
Sjeverno
en, kao garant stabilnosti proširuje
mogu nosti da Crna Gora bude priv
la nija za strane investicije i dobije
konkretnu pomo od i part
nera NATO za reformu sektora bezb
jednosti i odbrane.
"NATO e pomo i Crnoj Gori da brže,
bolje i jeftinije sprovede reformu sek
tora bezbjednosti i odbrane i da efi
kasno sprovede demokratsku kont
rolu oružanih snaga“, rekao je en
za „Partner“.
On je dodao da je crnogorska Vlada
opredjeljena da aktivno doprinosi ši
rem konsenzusu u društvu za bolje
razumijevanje osnovnih prednosti i
izazova koje podrazumijeva lanstvo
u NATO, kako bi se premostili uvrije
ženi stereotipi iz hladnora
e iz bliske
prošlosti.
„Pitanje lanstva Crne Gore u NATO
je pitanje njene budu nosti i trajnog
o uvanja drž
unarodnog subjektiviteta
en.
Prva ekološka država na svijetu ne bi
trebalo da brine ni o zaštiti životne sre
dine, jer do sada nigdje nije registro
van negativan uticaj lanstva u NATO
po tom pitanju.
Eksperti tvrde da se ulaskom u NATO
podižu standardi pra enja i zaštite od
uticaja vojnih aktivnosti na okolinu, te
da Savez trenutno ima vode u ulogu u
više važ unarodne
razmjene u oblasti nauke i ekologije.
Osim toga, važno je naglasiti da bi se
Crna Gora ulaskom u NATO uklju ila
u veliki broj nevojnih aktivnosti, po
put obuke za borbu protiv terorizma,
organizovanog, prekograni nog i svih
atlantski savez, slaže se Ro-
ć
ć -
č
ć članica -
-
ć ć
-
-
-
Roć
-
č
-
tovskog
doba i negativno nasljeđ
č
ć
č avnog identiteta i njenog
međ “, zak-
ljučio je Roć
-
-
č
ć
ć
nih programa međ
č
-
č
Milan Roćen
drugih oblika kriminala, ja anja
sposobnosti odgovora na krize
(prirodne, tehni ke, ekološke i sl.),
nau ne i tehnološke saradnje, te bolje
razmjene informacija s drugim
državama u cilju bezbjednosti države.
nu odluk
ani.
„Razumije
ju, demokratska -
“, kazao je on.
Mihailo D
č
č
č
I pored svih povoljnosti, Vučinić nag-
lašava da će konač u o ulasku
u NATO donijeti građ
se, o svim tim elementima
i aspektima odlučiće javnost Crne
Gore. Odluka o članstvu u NATO
biće, u svakom sluča
većinskom podrškom u parlamentu
ili na referendumu
anilović
PARTNER 13
NATO misije
Na zemlji č je da od-
luči da li ć uč
u inostranstvu i na koji način ć
-
č -
-
ć
ć
č
ć-
priče da će građ
-
lanici NATO
e estvovati u misijama
e to
uraditi. NATO trenutno ima oko
54.000 vojnika u misijama, a od
toga 50.000 iz 8 zemalja NATO,
odnosno iz Amerike, Velike Bri
tanije, Njema ke, Francuske, Ho
landije, Turske, Španije i Italije.
Neke zemlje imaju samo 2 vojnika,
poput Švajcarske.
Crna Gora nije se obavezala, niti je
to od nje traženo, na neki konk
retni oblik vojnog doprinosa, ve
na razvoj svojih kapaciteta, a kada
se oni razviju, u dogovoru s NATO
e se sagledati u kojim aktvnostima
bi država mogla da doprinese. U
tom smislu, NATO ne vrši nikakav
pritisak, nego ostavlja Crnoj Gori
da sama o tome odlu i na osnovu
sposobnosti i ekonomskih mogu
nosti. Zato, anima
Crne Gore biti nametnuto da se
bore u drugim zemljama, ako dr
žava pristupi NATO, nijesu sasvim
osnovane.
"Pitanje članstva Crne Gore u NATO je pitanje
njene budućnosti i trajnog očuvanja državnog
identiteta i njenog međunarodnog
subjektiviteta.”
Nakon oslobođena Krita 1899. godine,
crnogorski vojnici koje je knjaz Nikola
poslao u prvu svjetsku mirovnu misiju
da arbitriraju između kritskih Grka i
Turaka, ispraćeni su uz najveće počasti.
Više od vijeka kasnije, poslije obnove
državnosti i povraćaja međunarodno-
pravnog subjektiviteta, Crnoj Gori je i
formalno potvrđena pozicija faktora
stabilnosti u regionu.
Ipak, tek aktivnim učešćem u mirov-
nim i humanitarnim misijama Crna
Gora će se, kako preporučuju eksperti,
pozicionirati i kao značajan akter na
međunarodnoj sceni i dobiti priliku da
nastavi uspješnu kritsku priču, čuvenu
u svijetu.
Ministarstvo odbrane nedavno je sači-
nilo Predlog zakona o upotrebi jedinica
Vojske Crne Gore u međunarodnim
14 PARTNER
Prijedlog Zakona o mirovnim misijama u SkupštiniTema
U misijama samo dobrovoljcisnagama i učešću pripadnika civilne
zaštite, policije i zaposlenih u organima
državne uprave u mirovnim misijama i
drugim aktivnostima u inostranstvu.
Predlog čeka da prođe skupštinsku pro-
ceduru, a samostalni savjetnik za mi-
rovne misije pri Ministarstvu odbrane
Tihomir Mijović ne sumnja da će Crna
Gora imati brojne pozitivne efekte od
angažovanja Vojske u mirovnim i
humanitarnim misijama.
Kao najznačajnije ističe - ubrzanje pro-
cesa pristupanja evroatlan skim integ-
racijama i transformaciju odbram-
beno-bezbjednosnog sistema.
„Angažman Vojske Crne Gore u među-
narodnim snagama i učešće pripadnika
civilne zaštite i policije u mirovnim
misijama imao bi značajnog uticaja na
poziciju Crne Gore u međunarodnoj
t
zajednici“, kazao je Mijović.
Jedinice Vojske i ostali subjekti nave-deni u predlogu, isključivo na dobro-voljnoj osnovi, radiće na očuvanju mira,pružanju humanitarne pomoći, podsti-canju razvoja demokratije, pravnesigurnosti i zaštite ljudskih prava uokviru međunarodnih organizacija.
„Popuna jedinica Vojske Crne Gore, kaoi izbor pripadnika civilne zaštite, poli-cije i zaposlenih, obavlja se na principudobrovoljnosti“, pojasnio je Mijović.
On je naglasio da će usvajanje tog aktaomogućiti brže preuzimanje obaveza uskladu sa međunarodnim dokumen-tima, kao i obaveza u okviru ProgramaNATO „Partnerstvo za mir“ i sistemuregionalne civilne zaštite.
U međunarodne snage upućuju sepripremljene, obučene i opremljene
jedinice Vojske i pripadnici civilnezaštite i zaposleni. Kriterijume zapopunu, pripremanje, obuku i opre-manje jedinica propisivaće Vlada.
Zakonom se, kako je rekao, propisuju
nadležnosti Skupštine Crne Gore i
Savjeta za odbranu i bezbjednost, koje
se odnose na odlučivanje o upotrebi
jedinica Vojske, kao i nadležnost Vlade
za odlučivanje o učešću pripadnika
civilne zaštite i zaposlenih u mirovnim
misijama.
Mijović objašnjava da odluku o povla
čenju pripadnika civilne zaštite i zapos
lenih donosi Vlada, dok Savjet za odb
ranu i bezbjednost podnosi Skupštini
Crne Gore izvještaj o upotrebi jedinica
Vojske u međunarodnim snagama.
Svi pripadnici u misijama imaju pravo
na diplomatsko-konzularnu pomoć i
zaštitu Crne Gore, a vrijeme provedeno
u tim aktivnostima računa se u staž
osiguranja u dvostrukom trajanju.
„U slučaju bitno promijenjenih okol-
nosti, ili proglašenja vanrednog stanja
u Crnoj Gori, ili ako su jedinice Vojske
izložene krajnjoj opasnosti, odluku o
povlačenju jedinica donosi Skupština.
Ako Skupština nije u mogućnosti da se
sastane, odluku o povlačenju donosi
Savjet za odbranu i bezbjednost“, rekao
je Mijović.
Zakonom su jasno propisana prava
pripadnika Vojske, civilne zaštite i
zaposlenih za vrijeme provedeno u
aktivnostima u inostranstvu, kao i
obaveza zastupanja interesa Crne Gore
u skladu sa mandatom misije.
Za vrijeme vanrednog ili ratnog stanja
u državi, ne može se donijeti odluka o
slanju jedinica u misije.
Poslanici u Skupštini Crne Gore uskoro
će imati priliku da se izjasne o Predlogu
zakona o mirovnim misijama.
Ako se zna da je prva takva misija u
-
-
-
svijetu bila povjerena Crnoj Gori,
odnosno kralju Nikoli i da je uspješno
realizovana, onda je očekivati da će
većina u parlamentu podići ruku kada
se bude glasalo o tom predlogu.
Mihailo Danilović
PARTNER 15
I policija u mirovnim misijama
“Uloga policije u mirovnim misijama
prevashodno je civilna i namijenjena
je sprovođenju operacija podrške
miru i uspostavljanja reda, te izgradnji
i jačanju stabilnosti i institucija u
postkonfliktnim društvima”, rekla je
za “Partner” samostalna savjetnica za
evropske integracije i mirovne misije
u Upravi policije (UP) Crne Gore Oli
vera Injac.
Ona je kazala da se u UP, shodno pred
loženom zakonu, stvaraju kapaciteti
za učestvovanje u međunarodnim
mirovnim misijama, a da će prema
potrebama biti donešeni i drugi, in
terni podzakonski akti.
“Policijske snage Crne Gore aktivno će
učestvovati u mirovnim misijama
Ujedinjenih nacija i Evropske unije”,
tvrdi Injac.
Ona je podsjetila da je crnogorska
policija, međutim, i ranije bila
uključena u mirovne misije UN - kada
je jedan njen pripadnik bio angažovan
u okviru UNMIL misije u Liberiji.
Evropska unija, inače, trenutno ima
multinacionalne policijske mirovne
snage koje broje oko 5.000 policajaca,
specijalno obučenih za sprovođenje
civilnih mirovnih operacija, dok Uje
dinjene nacije, u okviru aktuelnih 17
mirovnih misija u svijetu, imaju oko
11.000 angažovanih međunarodnih
policijskih snaga.
“Uprava policije svjesna je da se jasna
opredijeljenost države za učestvovanje
u međunarodnim mirovnim misija
ma smatra indikatorom snažne ori
jentisanosti za evroatlan ske bezbjed
nosne integracije i spremna je da u
tome da svoj puni doprinos”, zaključila
je Injac.
-
-
-
-
-
-
t -
Burić mijenja Ćurčića
Na osnovu odluke Ministra odbrane
Crne Gore Bora Vučinića o privreme
nom upućivanju u mirovnu operaciju
UN „UNMIL”, tokom marta u Liberiju
treba da se uputi major Živojin Burić .
Burić će, u svojstvu vojnog posmat
rača, zamijeniti kapetana Rada Ćur
čića, kome je istekao dvogodišnji an
gažman.
Na osnovu odluke Podsekretara za
mirovne misije UN, DKPO u mirov
noj misiji u Liberiji nalazi i kapetan
Vojske Crne Gore Saša Jovanović.
On se u Liberiji nalazi godinu dana, sa
produženjem od još šest mjeseci na
lični zahtjev.
-
-
-
-
-
pravom može pohvaliti da posjeduje
veoma iskusne instruktore letjenja, koji su
sertifikovana
.
podsjetio je da je na
nedavnom sastanku
zemalja regiona, u Budvi,
Ministarstvo odbrane Crne Gore
kandidovalo projekat Regionalnog
centra za obuku pilota helikop
tera. On tvrdi da Crna Gora ima
nesporne kadrovske i infrastruk
turne potencijale za takvu obuku
i dodaje da su tome u potpunosti
naklonjene geografske i klimatske
karakteristike zemlje. Pukovnik
navodi primjer da se
za let
j
od 2500 metara. Pored toga, postoje ide
alni uslovi za obuku u letu iznad velikih
vodenih površina, letu kroz kanjone i
ispresi
, i
Visok procenat let
, usavršava
taj jezik, što je važno za interoperabilnost
u svoje letačke knjižice upisali preko 2000
sati leta i posjeduju najviša
vojno-letačka i instruktorska zvanja
Pukovnik Vlahović
pomoćnika minis-
tara odbrane
-
-
Vlahović
u krugu od 80km, u okviru
taktičkog radijusa većine sav-
remenih helikoptera, može
organizovati obuka -
enje u različitim prostor-
nim i vremenskim uslovi-
ma, od slijetanja na nadmors-
kim visinama ispod 50 m, do visina
-
jecane planinske terene, te letu
iznad terena u kojima su veoma otežani
uslovi vođenja vizuelne orjentacije, zbog
sniježnog pokrivača primjene metoda
računske navigacije.
ačkog kadra govori eng-
leski jezik dok trećina trenutno
Vazduhoplovna baza Vojske Crne Gore
Predstavljamo
Moć u plavom prostranstvuMoć u plavom prostranstvuBoravak u Vazduhoplovnoj bazi jedinst
ven je doživljaj - zbog izuzetnog profesi
onalizma,
i odanosti vazduhoplovstvu
njenih pripadnika. Vazduhoplovna baza
je prva jedinica Vojske Crne Gore koja je
organizacijski i kadrovski zaokružena i
je preobuku
pilotskog kadra sa aviona na
helikoptere. Kompletnu preobuku, koja
bi trebalo da bude gotova do kraja ove
godine, sprovode instruktori
Baze. Vazduhoplovna
baza je jedinica,
planirano je
da u svom sastavu ima samo manji broj
lakih aviona za održavanje trenaže pilota .
Zadaci vazduhoplovne jedinice su:
medicinski transport i evakuacija i
u traganju i spa
savanju u svim meteo i geografskim
uslovima.
Koma
, tokom
a pilota
na 29 razli itih tipova i vrsta vazduho
plova. P
tepena borbene obuke. Jedinica se s
-
-
maksimalne psihofizičke ospo-
sobljenosti
već u oktobru 2006. počela
i tehničkog
koji su,
takođe, pripadnici
naoružana i opremljena
isključivo helikopterima, a
pre-
voženje vazdušnim putem, izviđanje i
održavanje veze u funkciji komando-
vanja,
moguće angažovanje -
ndant Vazduhoplovne baze pukov-
nik Vladislav Vlahović, sa ponosom go-
vori o jedinici, njenoj tradiciji, ljudima
kojima komanduje i očekivanjima. Ističe
da su jedinice, čije iskustvo baštini
Vazduhoplovna baza više od 50
godina obučile preko 1300 kadet
č -
ripadnici Vazduhoplovne baze
imaju ogromno iskustvo u provođenju
svih profila letačke obuke do najvišeg
s
Prirodni poligon
16 PARTNER
Vladislav Vlahović
“Helikopter ima dušu onoliko
koliko je ima njegov pilot”
joj mora vjerovati, a da bi to mogao, mora
strpljivo i do najsitnijih detalja poznavati
sve ono šta ona može. Koliko su piloti
jedinice kojom komandujem u tome
uspjeli najbolje kao
komandant, sa njima radije sjedam u avi
one i
Komandant helikopterske eskadrile
na aero-mitingu u Bratislavi,
ima zvanje probnog pilota na avionima, a
nastavnik je letjenja od 1997. godine. Pre
laz na letjenje na helikopteru doživljava
kao izazov. P
Letjenje je planska aktivnost. Planom leta
se preciziraju svi elementi letjenja i isti se
dostavlja tornju. Potom slijedi priprema
od strane instruktora letj
govori činjenica, da ja
-
helikoptere, nego u automobile",
zaključuje pukovnik Vahović.
mа-
jor Dražen Vlahović, pilot aviona G-2 i
G-4, na kome je, kako kaže, dostigao pro-
fesionalni limit i sa kojim je 2004. godine
učestvovao
-
rikazao nam je kako izgleda
jedan letački dan u eskadrili.
enja i individu-
alna priprema pilota. Na dan izvođenja
Letački dan
obuke izvodi se izvršna priprema,
-
enja, svi instruktori i svi piloti
koji lete toga dana. Izvršna priprema
započi
tehnička služba podnosi
izvještaj o broju i stanju vazduhoplova,
-
-
izviđanja vremenskih
uslova potom se kreće na obuku u let-
Ovo je stalna i obavezna proce-
dura, bez čije realizacije let
komandanta Vazduhoplovne
baze, potpukovnik Živko Pejović, nagla-
sio je da je za obuku letačkog sastava
veoma značajno obezbjeđenje adek-
vatnih poligona
sletne kapije, niskolebdeće
površine, tereni za vanaerodromsko sli-
kojoj
prisistvuju komandant Baze - kao ruko
vodilac letj
nje meteorološkim izvještajem za
taj dan, ljekar daje presjek zdravstvenog
stanja pilota,
a
rukovodilac letjenja daje informacije o
stanju aerodroma i alternativnim mjes
tima slijetanja i, po sopstvenoj procjeni,
vrši provjeru pripremljenosti pilota. Za
tim slijedi let radi
i
jenju. “
jenja nema”,
kaže komandant eskadrile.
Zamjenik
i
održavanje visokog nivoa uvježbanosti
i
za obuku. Najbitniji su
poletno-
na polju sprovođenja letačke obuke.
operativnog značaja,
-
-
Vla-
hović čeličnih
ptica” je tip i proizvođač helikop-
tera, već je važno da posjeduje opremu
prilagođenu
ukovnik Vlahović, letač bogatog is-
kustva
jegovim
riječima, poput živog bića, ima
ćud. Na njemu se obučavao, sa njim je
obučio gene ističe
ć
na strasnoj emociji,
čime je
, naglasio je pukovnik
Vlahović. Znanje i vještine koje zahti-
jeva kompleksni posao upravljanja vaz-
duhoplovom nemoguće je steći ukoliko
se istinski ne voli, jer da n
-
Za
potrebe Vazduhoplovne baze u planu je
nabavka helikoptera višestruke namjene,
kako bi bila u stanju da izvršava i zadatke
transporta kao i da
u saradnji sa drugim državnim institu
cijama doprinosi borbi protiv elementar
nih nepogoda. Prema objašnjenju
a, vrsnog poznavaoca ovih “
, nebitan
NATO standardima.
P
i širokog znanja, dobar dio života
posvetio je helikopteru, koji po n
i dušu i
racije mladih pilota i da
su mnogi ljudi veoma odani svojoj
profesiji, ali su rijetki sre nici koji svoj
poziv utemeljuju
njihova životna radost dvostruka.
“Helikopter ima dušu onoliko koliko je
ima njegov pilot”
“
ije ljubavi i
strasti prema letjenju, mnogi bi na tom
putu izgubili strpljenje. Pilot je tek komp
letan pilot onog momenta kada dostigne
nivo osposobljenosti da se sjedanjem u
letjelicu sa njom i bukvalno sjedini. Pilot
I helikopter ima dušu
PARTNER 17
Dražen Vlahović
S obzirom na visoka G- -
fiskul
turne sale, teretane i fitnes centre, a važno
mjesto u održavanju njihove
kondicije ima i rekreativni boravak u
nekom od zimskih centara, koriste, kad je
potrebno, i medicinsku rehabilitaciju u
Vojnoj bolnici u Meljinama.
“Tokom boravka u Vazduhoplovnoj bazi
i
dnev
nog plana letenja. Ulazi
Kao da tra
žim sigurnost. Pogled mi pada na pilote i
letilicom
plavog prostranstva oko sebe i površinom
zemlje ispod sebe. To razbija svaku moju
bojazan. ž
.
Marinko M. Slomo
opterećenja, vib
racije i ubrzanja sa kojima se suočavaju
piloti i potrebe za njihovom visokom
psihofizičkom pripremljenošću, vazdu-
hoplovci imaju na raspolaganju -
psihofizičke
mala sam privilegiju da letim sa našim
pilotima. Odlaze na zadatak izviđanja
vremenskih uslova za realizaciju -
m u helikopter.
Najprije čujem brujanje motora. Stavljam
slušalice. Strijepnja govori da postajem
dio meni nepoznatog svijeta. Odlijeplju-
jemo se od piste, postižemo potrebnu
visinu, nekoliko vrsnih zaokreta, moja
vazdušna avantura počinje. -
njihovo snažno osjećanje vlastite moći
nad i bezgraničnom slobodom
Osjećam se bezbjedno”, ka e
Jadranka Jovanović
plova, odnosno oko 1700 sati naleta
pilotskog sastava, bez ijednog vanrednog
dog
P
demonstrirao je rad na
tek
helikoptera
Objasnio je da je namjena video
endoskopa preventivna dijagnostika radi
poboljšanja ispravnosti vazduhoplova
nivoa njihove
sigurnosti.
Psiholog-koordinator Generalštaba VCG
da su naši vazduhoplovci izrazito
visokih opštih i posebnih intelektualnih
sposobnosti, emocionalno stabilni,
kooperativni i visokih moralnih kvaliteta.
Plijeni njihova vedrina, optimizam i
ljubav prema onom
neba" lako je prepoznati
ađaja.
otporučnik Srđan Gojković, komandir
voda za održavanje vazduhoplova, sa svo-
jim pomoćnicima
nabavljenom uređaju za endoskopiju
, čija je vrijednost oko 65.000
eura.
i
obezbjeđenja najvišeg
Jadranka Jovanović i psiholog Vazduho-
plovne baze Dijana Davidović ističu da je
tipično
što rade, neustrašivost
i bezgranična hrabrost. Kako kažu, naše
"čuvare . Slože-
nost i raznovrsnost zadataka zahtijevaju
takve profile ličnosti i njihovu vrhunsku
psihofizičku osposobljenost.
Vazduhoplovci bez mane
Živko Pejović
Srđan Gojković
jetanje, kao i slijetanje na visoke terene,
inžinjerijski uređeni po važećim vazdu-
hoplovnim propisima. Jedan od takvih
poligona, pripadnici Vazduhoplovne
baze su i sami uredili i obilježili tokom
prošle godine na Malom Garaču kod
Danilovgrada i na njemu sada uspješno
realizuju planiranu obuku pilota heli-
koptera.
Govoreći o tehničkom sastavu jedinice,
potpukovnik Pejović istakao je da komp-
letan sastav posjeduje veliko tehničko
iskustvo u opsluživa -
Zahvaljujući vazduhoplovno-teh-
ničk
-
nju svih tipova vaz
duhoplova u jedinici (V-53, H-42 I N-
62).
oj službi tokom protekle godine je
realizovano oko 850 sati naleta vazduho
Endoskop i za helikoptere
18 PARTNER
Kako se Španija priključila NATOGlobus
Od uzdržanosti do aktivnog učešća
Španija je danas poznata članica NATO i
Evropske unije, a Svjetska banka je ran
gira i kao devetu zemlju u svijetu po
ekonomskoj snazi. Ipak, Španija je do
prije tridesetak godina, za razliku od
država Zapadne Evrope bila van svih
evroatlantskih integracija.Većina država
osnivača NATO odbila je da 1949. godine
razmotri članstvo Španije u toj organi
zaciji, prije svega zbog činjenice da je u toj
zemlji vladao režim generala Franciska
Franka koji je na vlast došao u brutalnom
građanskom ratu.
Članstvo u NATO u španskom parla
mentu podržano je oktobra 1981. godine
uz glasove centralno-desničarskih i
nacionalističkih političkih snaga.
Socijalistička partija Španije je po pobjedi
na parlamentarnim izborima decembra
1982. godine zamrzla špansko učešće u
Alijansi. Felipe Gonzales i vođe Socija
lističke partije počeli su da shvataju da je i
članstvo u NATO jedan od aspekata
integracije zemlje u Zapadnu Evropu.
Pošto je članstvo u Evropskoj ekonoms
koj zajednici bilo obezbijeđeno 1986.
godine, predsjednik vlade Španije odlu
čio je da održi referendum. Gonzalesova
strategija bila je da podrži članstvo države
u NATO, uz obećanje da će Španija ostati
-
-
-
-
-
-
van integrisane vojne strukture Alijanse,
uz smanjivanje američkog vojnog pri
sustva i zabrane razmještanja nuklearnog
oružja na teritoriji te zemlje.
Na referendumu je od oko 60 odsto izaš
lih glasača, 53 odsto podržalo članstvo u
Alijansi, dok je oko 39 odsto bilo protiv. I
ljevica i javno mnjenje ostali su podi
jeljeni oko pitanja članstva. Ta podjela je
dovela do specifičnog odnosa Španije
unutar NATO, sve do kraja devedesetih
godina prošlog vijeka. Godine 1988.
španski stav bio je značajno drugačiji jer
je njena spremnost za doprinos zajed
ničkoj odbrani bila temeljena prije svega
na zoni njenih strateških interesa.
Na novu spoljnu politiku uticalo je i
špansko učešće u mirovnim misijama
pod mandatom UN. U jesen 1996. prego
vori o transformaciji vojne strukture
NATO dešavali su se u isto vrijeme kad je
-
-
-
-
-
Novi spoljnopolitički kurs postao je
zvaničan 1992. godine kada je Vlada
Španije saopštila da su „različite krize
udaljene od Evrope pokazale da bezb
jednost Španije nije vezana samo uz
bezbjednost njene teritorije već zavisi i
od onoga što se dešava u drugim djelo
vima svijeta“.
-
-
u Španiji na vlast došla Narodna stranka.
Španija je pokazala namjeru za sprovođe
njem nove politike. Vlada je pozvala na
skupštinsku debatu u kojoj je zatražila
podršku svih stranaka za punu integra
ciju u NATO, iako za to nije postojala ni
zakonska ni ustavna obaveza. Imajući u
vidu političke promjene u Evropi 1989.
godine, tokom diskusije je potvrđeno da
NATO više nije osjetljivo domaće poli
tičko pitanje. Vlada je naglasila da se radi
o „učešću Španije u novom NATO“,
dodajući da ta organizacija nije onakva
kakva je bila 1989, ili pak 1986 odnosno
1981. godine.
Od 1998. godine Španija se u potpunosti
uključila u integrisanu vojnu strukturu
NATO. Od 2003. godine u Madridu se
nalazi Saveznička komanda kopnene
komponente. Ona je potčinjena Ko
mandi združenih snaga u Napulju. Od
tada do danas Španija aktivno učestvuje u
razvijanju vojnih sposobnosti Alijanse, a
posebnu pažnju poklanja ulozi u NATO
snagama za reagovanje u kriznim pod
ručjima.
(Evroatlantska revija)
Priredila Zorica Radović
-
-
-
,
-
-
:
PARTNER 19
Vojni helikopteri proizvodi su visoke
tehnologije, a m -
. U uslovima
savremenog ratovanja kad
-
, a sredstva ko-
jima se to postiže su savremeni vojni
transportni avioni i helikopteri.
Pj jeli Alžira bili su presudni
za razvoj vojnih helikoptera. U pokušaju
da zaustavi otcjepljenje sj
ijebila
helikoptere kao dio vojnog arsenala. Tek
1942. godine armija SAD je uvrstila heli-
kopter P-4 u naoružanje, ali isk
. Helikopteri su vre-
menom promijenili nam
eni za prebacivanje ljudstva i vojne
opreme, da bi na kraju dobili pravi
smisao u snažnoj vatrenoj podršci na
ratištu.
kada su prvi put
masovnije upotrij
-
ektoru avijacije,
gdje su izgubili oko 5.000 letilica.
Tadašnji ljuti protivnik SSSR neumorno
skuplja podatke iz ovih ratova koje vj
-
eđu zemljama proizvo
đačima tradicionalno se ističu Sjedinjene
Države i Ruska Federacija
a se brzina
reagovanja mjeri satima, pravovremeno
dostavljanje ratnog materijala i transpor
tovanje ljudi od velikog su značaja. Tako
strogim zahtjevima može da odgovori
samo vazdušni transport
eščani pred
evernoafričke
kolonije (1954-62) francuska vojska je
prvi put u istoriji ratovanja upotr
ljučivo za
evakuaciju ranjenika
jenu, pa su
korišć
Poseban pečat helikopteri su ostavili u
Vijetnamu (1960-75)
ebljeni. Za razliku od
Francuza, Amerikanci su i pored zna
čajne efikasnosti iz vazduha imali velike
gubitke u tada novom s
ešto
koristi za usavršavanje svojih helikoptera
(Mi-4). Prvi vidan napredak kod sovjets
kih letilica (Mi-24 Hind) je korišćenje
20 PARTNER
Savremeni helikopteriVojna tehnika
Moderne “čelične ptice”Moderne “čelične ptice”
topa 37 mm i vođenih raketa vazduh-
zemlja i vazduh-vazduh. Prvi vatreni test
imali su u desetogodišnjem ratu u Avga
nistanu.
Od tog trenutka počinje nadmetanje dv
ena proširuje se na aktivno
učestvovanje u borbenim dejstvima kao
ubojno sredstvo (borbeni helikopter),
helikopter za vezu, izviđanje, komando
vanje..
nika. Pod određenim
zadacima najviše se podrazum eva
korišćenje helikoptera u protivoklopnoj
borbi. Trenutno najsavršeniji vazdušni
borci protiv tenkova smatraju se ruski Ka-
50 "crna ajkula", Ka-52 "aligator" i ame
rički AH-64 "apač" i RAH-66 "komanči"
-
ije
velesile u razvoju vojnih helikoptera koje
ide u više pravaca. Pored transportovanja,
njihova namj
-
.
Današnji borbeni helikopteri mnogo su
ubojitiji, savremeniji, a samim tim i
skuplji od prethod
ij
-
,
koji još nije uveden u operativnu
upotrebu.
Ka-50 i Ka-52
Impresivna borbena snaga Ka-50 nalazi se
u vođenim protivoklopnim supersonič
nim raketama (AT-9 "vihor") koje zah
valjujući dometu od 10 km sprječavaju
opasnost da "K ećen i
oboren, kao i topu kalibra 30 mm (2A42),
koji ima mogućnost izbora brzine gađanja
i selektivnog snab
rčer". Posebna
-
-
amov" bude primij
dijevanja municijom iz
dva boksa napunjena pancirnim i razor-
nim projektilima. Za protivvazdušnu
borbu opremljen je raketama AA-8
"Aphid" ili AA-11 "A
Ka-50
AH-64 Apache
pažn
ima jedinstvenu pokretljivost i
karakteristike zbog korišćenja kontra-
rotirajućih elisa. Zbog dvostrukih elisa,
helikopter nema zadnji rotor. Takođe
zbog jedinstvenog položaja elisa, na
helikopter ne utiče vjetar u onoj mjeri u
kojoj utič
e praviti roll-barove, lupove, tunele...
Zbog već navedenih osobina helikopter
ima bolju ak stiku (već
već
Jedina veća prim edba je jednočlana
posada Ka-50, što je prevaziđeno u Ka
evak), neophodnu za koncentra
ciju vatre na tačkaste ciljeve. Prom
evku čini protivnič
ak sa ruskom helikop
terskom industrijom, zapadni vojni
stručnjaci
pač", koji se
odlikuje velikom mobilnošću, manevars
kim sposobnostima i kvalitetnim naoru
ja poklonjena je zaštiti kabine
(blindirane staklene površine) i sistema
za gorivo koji su potpuno oklopljeni i
štite od municije kalibra 20-23 mm
ispaljene sa daljine od 100 metara.
Kamov je jedini helikopter koji posjeduje
sistem za katapultiranje.
Ka-50
e na bilo koji drugi. Letilica
mož
u a tišina leta),
manji profil, bolju aerodinamiku i u
brzinu.
j
-52
(dvosjed). Kamov je jedini helikopter
koji savršeno izvodi akrobaciju nazvanu
fanel (lij -
jena
položaja u lij ko niša-
njenje ekstremno teškim.
Da bi držali kor -
, odnosno SAD, projektovali su
helikopter AH-64 "A
-
-
AH-64 "Apač"
žanjem. Predviđen je da bude udarna
pesnica divizija
"Apača"
do
300 tenkova i drugih oklopno-borbenih
sredstava. Naoružanje čini jednoc
, kao i nevođena
raketna zrna "H
ajdvinder" AIL-
9L. "Apač" je prvu borbenu primjenu
imao prilikom američke intervencije u
Panami 1989. godine, a -
-
-
postavljen na nosaču
iznad glavnog rotora
omogućava
borbene letove u svim meteorološkim
uslovima, danju i noću.
kopnene vojske SAD,
tako da u jednom naletu 21-24 ,
pri idealnim uslovima mogu da unište
ijevni
top M-230 kalibra 30 mm (625 metaka u
minuti), protiv-oklopne rakete „Hel-
fajer“ dometa 6 km
idra-70" kalibra 70 mm,
dometa 4-6 km. Za protivvazdušnu
odbranu koristi rakete "S
položio je ozbi
ljan ispit u pustinjama Iraka gdje je
stekao reputaciju neuništivog helikop
tera.
I helikopter Mi-28N, zajedno sa pret
hodnicima, predstavlja veoma ubojitu
vatrenu platformu kojom jedna kopnena
vojska može da raspolaže. Testiran je u
Avganistanu od 1984. godine do kraja
rata. Radar mu je
i predstavlja glavni
elektronski senzor koji mu
Pilot i operater
Mil Mi-28N “Night Havoc”
na Mi-28A/N sjede u oklop
mm i udare frag
menata granata od 20mm.Helikopter je
opremljen sa dva modernizovana
motora sa helikoptera Mi-24. Motori na
polijetanju daju snagu od po 1640Knj i
smješteni su u gondolama iznad krila sa
obje strane trupa.
Mi-28N ima novu i
poboljšanu avioniku, a pored radara
smještenog na platformi iznad glavnog
rotora, u
Ispod nosa helikoptera je smješten top
2A42 koji je žirostabilizovan u dvije
ravni. Top koristi razorne i probojne
granate koje su smj
tama sa obj
“Šturm” i nove protivtenkovske rakete
“Ataka”. Ovaj helikopter još uvijek nije
ušao u serijsku proizvodnju, ali je ona sve
izvjesnija, jer Mi-28N posjeduje dosta
osobina koje njegov konkurent Ka-50 još
nije dostigao.
Marinko M. Slomo
ljenim raz-
dvojenim kabinama čije armirano staklo
može da izdrži pogotke zrna streljačkog
oružja kalibra do 12.7 -
Mi-28A/N ima kla-
sičnu konfiguraciju sa jednim nosećim
rotorom i repnim rotorom sa kontra-
rotirajućim elisama.
elektronsku opremu treba da
bude uključena i pokretna mapa terena.
eštene u različitim
kase e strane topa. U
asortiman naoružanja su uključene i
radio komandno protivtenkovske rakete
PARTNER 21
AH-64 Apache
Mi-28
Pripreme za pomorsku vježbu
Međunarodne vježbe u Hrvatskoj
U italijanskom gradu Taranto održana je
međunarodna vojna vježba Adrion
KAKS. Riječ je
entru za obuku "Marićentre
DD" po NATO standardima
na predstavlja dio priprema
za međunarodnu pomorsku vježbu
ADRION LIVEX koja će se održati u
hrvatskim vodama ovog ljeta.
i tročlani tim
Mornarice Crne Gore. Na vježbi je
rađena simulacija sprovođenja pomors
kog embarga ilegalnom prebacivanju
ljudi, oružja i municije, a istovremeno je
izvođena procedura kontrolisanja
sumnjivih brodova i akcija traganja i
spasavanja posade potonule ribarice.
Crnogorsku delegaciju činili su poručnik
bojnog broda Zoran Ivanovski i
poručnici korvete Slobodan Musović i
Danko Mandić
U Hrvatskoj će se od 1. do 14. maja odr
žati međunarodna vojna vježba Combi
ned Endeavor 08. Riječ je o najvećoj,
najkompleksnijoj i najvažnijoj vojnoj
vježbi za ispitivanje i dokumentovanje
interoperabilnosti komunikaciono-
o kompjuterskim simu-
lacijama u C
, na eng-
leskom jeziku u okviru programa
ADRION. O
Ovoj
vježbi prisustvovao je
-
.
-
-
22 PARTNER
Region
informacionih uređaja i sistema, na kojoj
će učestvovati pripadnici oružanih snaga
iz više od trideset zemalja. Istovremeno će
se sprovoditi na dvije lokacije, u Njemač
koj i Hrvatskoj. Jedan od najvažnijih
ciljeva vježbe je postizanje što većeg
stepena interoperabilnosti zemalja NATO
i PzM, radi zajedničkog djelovanja u
međunarodnom okruženju, u operaci
jama očuvanja mira, ali i u slučajevima
masovnih katastrofa.
Hrvatska je domaćin i međunarodne
vježbe medicinskih vojnih timova
MEDCEUR 08 (Medical Training Exer
cise in Central and Eastern Europe), koja
će se od 1. do 15. maja održati u
Divuljama. MEDCEUR 08 sprovodi se u
duhu Partnerstva za mir, a cilj vježbe je
postizanje zajedničkih standarda u radu i
zapovijedanju tokom zbrinjavanja unes
rećenih u slučaju elemetarnih nepogoda i
prirodnih katastrofa. Na vježbi će učest
vovati više od 250 učesnika iz više od
deset PzM zemalja i USEUCOM (
, koji je i
organizator MEDCEUR 08. Uz vojne
medicinske timove, na vježbi će učestvo
vati i civilne organizacije koje su uklju
čene u pružanje pomoći stradalima u slu
čaju prirodnih katastrofa i elementarnih
nepogoda. S obzirom da se održava u isto
kada i vježba Combined Endeavor, u
vježbi MEDCEUR 08 moći će se koristiti i
većim komunikacionim mogućnostima.
-
-
-
-
-
United
States European Command)
-
-
-
Ova vježba je posebno važna za medi
cinsko vojno osoblje, i to za njihovo učest
vovanje i u međunarodnim vojnim opera
cijama i u zemlji u slučaju nepogoda i
će
domaćin velike vojne
vježbe Zajednički napor 20
koja će okupiti zemlje
NATO članice programa Part
ropsko zapovjedništvo Američke vojs
ke od 1995. godine. o će biti prvi put da
se vježba održi u ze člani
će biti značajan
pokazatelj
ć
-
-
-
katastrofa, na što nijedna zemlja nije
imuna, ali i za provjeru cijelog sistema da
odgovori na iznenadne krize.
Bosna i Hercegovina je saopštila da
naredne godine biti
09 (Combined
Endeavor 09)
nerstvo za
mir i druge zemlje. Vježbu sponzoriše
Ev -
T
mlji novoj ci Part-
nerstva za mir i ona
kapaciteta Bosne i Hercego-
vine.
Priredila: Zorica Radovi
BiH domaćin vojne vježbe
Zajednički napor 2009
Povod: U susret Samitu NATO u Bukureštu
Sjevernoatlantski savez je danas glavni
faktor izgradnje stabilnog, funkci
onalnog i pouzdanog bezbjednosnog
sistema i kolektivne odbrane njegovih
dnim demokrats
kim pravilima.
Svaka država, ulaskom u sistem kolek
tivne bezbjednosti rješava pitanje
sopstvene bezbjednosti, stabilno
Tom
i Samit NATO u Rumuniji,
od 2. do 4. aprila 2008. godine.
vjerovatno,
realno je
u skladu sa time i pit se
diskutovati a.
izazovima i prijet
njama za NATO u 21. vijeku pitanju
Kosova Cyber terorizmu energetskim
problemima krizama u Avganistanu i
Iraku i bližem povezivanju sa zemljama
bivšeg SSSR.
h dokt
rina i bezbjednosnih koncepata.
ivjeti svoje
šesto proširenje, vjerovatnim prije
mom Hrvatske, Albanije i Makedonije,
št stabilnost, ali
i tim zemljama
-
članica. Omogućava prevenciju,
upravljanje i mirno rješavanje svih
eventualnih kriza i nesporazuma, bez
obzira na njihov nivo i karakter, a u
skladu s međunaro -
-
sti i
budućnosti. cilju je posvećen i
predstojeć
Imajući u vidu da je Samit u Bukureštu
najvažniji politički događaj
u ovoj godini očekivati da će,
anja o kojima će
biti od velikog značaj
Pretpostavlja se da će glavna debata na
bukureštanskom skupu biti o daljem
proširenju Alijanse, -
Učesnici Samita će, u tom
kontekstu, prema očekivanjima, razgo-
varati o unapređivanju postojeći -
NATO će u Bukureštu dož
-
o će pojačati regionalnu
pojačati osjećaj njihove
sopstvene bezbjednosti. Postoji mo-
gućnost da grčki veto, zbog spora o
,
,
,
,
,
, ,
,
nazivu države, onemogući približa-
vanje Makedonije NATO. Gruzija i
Ukrajina, bi se, takođe, mogle suočiti sa
preprekama u tom pravcu. Mogućnost
uključivanja u Akcioni plan za članstvo
MAP bivšim sovjetskim zemljama biće
pod velikim znakom pitanja jer bi to
moglo u budućnosti bitno uticati na
odnose NATO-Rusija. U prilog tome je
i interes značajnog broja zemelja sa
Njemačkom i Francuskom na čelu, koje
se zalažu za uspostavljanje bolje sarad-
nje sa Rusijom.
Kad je riječ o proširenju NATO, danas
se to pitanje postavlja u nešto druga-
čijem svjetlu, s obzirom na to da više ne
postoji Varšav i pakt i da je bezbjed-
nosni kontekst bitno drugačiji. Oštriji
kriterijumi za članstvo u NATO poslje-
dica su činjenice da države, ulaskom u
Alijansu ne stiču samo određene pri-
vilegije i prava već i tome komplemen-
tarne obaveze. U skladu sa izmjenama
bezbjednosne situacije u svijetu, po-
oštravanje kriterijuma je logičan slijed
stvari, jer prijetnje i izazovi koji danas
stoje pred NATO nijesu postojali,
recimo, jednu, dvije, a kamoli par
decenija unazad. U prvim godinama od
osnivanja NATO primarni cilj članica
bio je -
Odnosi sa Rusijom, svakako, biće jedna
od tema debate u Bukureštu, tim prije
što ta zemlja vraća
činjenica trebalo
sk
jednostavno, nacionalni opsta
nak jer je prijetnja od Varšavskog pakta
bila realna. Takav „poredak” je davna
prošlost.
negdašnji prestiž.
Upravo ta bi da bude
smjernica za definisanje dalje politike
Saveza, a posebno njegove doktrine i
,
strategije. NATO na
položaj
.
i
i o razvoju
ijenjenu situaci
ju, a sve u cilju postizanja
radi harmonizacije sa NATO zahtje
vima
Vjerovatno u debatu b
eresa za dalju
transformaciju Sjevernoatlantskog sa
veza i njegovo proširenje
novim instrumentima Saveza.
mr
stoji da pojača svoj
geopolitički u odnosu na sada
već osvježenu Rusiju
Debata na predstojećem samitu će se
koncentrisati na razvoj kapaciteta za
učešće u međunarodnim misijama i
operacijama podrške miru u svim
uslovima. Raspravljaće se
kapaciteta za brzo donošenje odluka i
reagovanje na već proc -
najvišeg
mogućeg stepena interoperabilnosti
-
će iti uključena i
druga pitanja, od int
-
u budućnosti.
U tom smislu. očekivati je i traganje za
Tijana Turković
,
.
PARTNER 23
Novi izazovi
kandidata, poslije testova, napravljena je
rang lista i nakon toga slijedila je profe-
sionalna obuka. Ja sam upućen na jedno-
mjesečnu obuku u jedan centar u Holan-
diji. To je bilo neophodno da bih stekao
edukaciju i status oficira na čekanju, koji
je trebalo da zamijeni kolegu u nekoj od
brojnih misija u svijetu. Da bih objasnio o
kakvom je interesovanju bilo riječ, nagla-
šavam da sam tek 2006. godine došao na
red i tek tada sam upućen u Liberiju.
To je bio moj izbor. Manje me je opre-
dijelilo to što su moje kolege već bile tamo
i upoznale me sa poslovima i uslovima
tamošnje misije. Mnogo više mi se činilo
intrigantnim ono što iz njihove priče
nijesam saznao. I bio sam u pravu, jer je
susret sa tom zemljom prevazišao moja
očekivanja. Bio je to susret sa drugim
svijetom, kulturom, ljudima, klimom ali i
uslovima profesionalne nadgradnje, u
velikom, gotovo besprekorno organizo-
vanom sistemu UN, koji funkcioniše po
NATO standardima. To je normalno, jer
U najkraćem-čudan. Makar koliko sam
bio spreman na svako iznenađenje, bio
sam zatečen klimom. Liberija je ekvato-
Zašto Liberija?
je u pitanju vojna misija.
To je bio prvi, a kakav je bio sljedeći
utisak?
24 PARTNER
Crnogorski oficir u LiberijiTema
Ambasador u misiji miraAmbasador u misiji mira
Major
Prvi profesionalni angažman pripadnika
mirovne misije ostvario je od ma
nog izazova, želje za dokazi
vanjem, novim saznanjima i novim-sta
rim poznanstvima.
Živojin Burić
vnim posmatra-
čem?
, rođen 1970. godine,
oženjen, otac dva sina, pripadnik Vojske
Crne Gore, vojni posmatrač u misiji UN u
Liberiji.
Ovih dana putuje u tu zapadno-afričku
zemlju, gdje će se drugi put priključiti
UNMIL misiji koja je uspostavljena Rezo-
lucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih
nacija septembra 2003, nakon što je
zemlja izašla iz dva građanska rata.
ja 2006.
do maja 2007. Na pitanje zašto se vraća u
tu egzotičnu zemlju u kojoj mir i zaštitu
ljudskih prava obezbjeđuje nekoliko
hiljada mirovnjaka UN, major Burić nema
kratak i jednostavan odgovor. No, ne
izostavlja da odmah kaže da je to zbog
profesional -
-
U opširnom odgovoru, ističe da je biti
vojni posmatrač za njega, kao mladog
čovjeka, to prije svega čast, jer se osjeća
kao pravi ambasador svoje zemlje.
Za takvo zvanje, potrebno je proći adek-
vatnu obuku. Još 2004. završio sam kurs za
mirovnog posmatrača. U to vrijeme,
mnogo oficira je apliciralo i svi smo mo-
rali proći testove znanja iz struke, vožnje i
engleskog jezika, ljekarske preglede... To
je bila prva faza. Kako je traženo samo 5
Kako se postaje miro
Puteva tamo gotovo da nema. Srećom,
naša vozila imaju GPS, tj. dobru navi-
gaciju.
m periodu, poseban
problem je doći do odredišta. Tu sve naše
vještine moraju doći do izražaja. Treba
preći sve prepreke. ajedno liči na
ča. Srećom
svi smo redovno vakcinisani protiv žute
groznice, raznih vrsta hepatitisa -
-
-
I
manja sportska i muzička
dru enja i sl. Često se okupljamo na
ili žurkama, i tu imamo prilike
da, zavisno od toga ko je domaćin,
isprobamo ča
broja zemalja članica UN.
Ima naseljenih mjesta, koja
možemo osmatrati jedino iz vazduha.
Recimo u kišno
I sve to z
pravi safari, koji se odvija na dnevnoj
osnovi. I to su, pored tropskih bolesti,
glavne opsanosti po posmatra
i preven
tivno se štitimo od malarije. Ipak, oprez
nije na odmet.
Kada nijesmo na zadatku, u kampu nam
se nude sve pogodnosti savremene teh
nologije i komunikacije. Možemo koris
titi nternet, gledati satelitsku televiziju,
organizovati
ž
zabavama
ri raznih svjetskih kuhinja.
U misiji su predstavnici izuzetno velikog
Crna Gora sada u Liberiji ima dva mjesta
Kako posmatrač provodi slobodno
vrijeme?
Čekate da se vratite tamo na novih 365
dana aktivnosti u misiji. Što je bilo pre-
sudno kada je riječ o vašoj ponovnoj
odluci?
u misiji, koja treba zadržati. Trenutno
i tim
bude zastupljen u misiji.
prošao sam sve
testove, kurseve, obuke i spreman sam da
krenem, jer je teško odoljeti
kako u profesionalnom
tako i u svakom drugom smislu. Namjera
mi je da ponovnim odlaskom, nastavim
sa sticanjem znanja, da se dokažem, mož
da i u komandnom svojstvu. Profesija
koju sam izabrao sama je po sebi veoma
izazovna, a njena nadgradnja u prestižno
organizovanom sistemu može biti lako
ostvarena, posebno ako se zna da je svaka
UN misija bilo gdje u svijetu malo glo
balno selo, organizovano po standar
dima, kojima se pojedinac, kad ih
,
tamo je samo kapetan Jovanović, dok se
njegov kolega kapetan Ćurčić već vratio.
Njih dvojica su prošle godine nagrađeni
medaljom Ujedinjenih nacija. Ja ću zami-
jeniti kapetana Ćurčića, koji je dao izuze-
tan doprinos tome da crnogorsk
Kao što sam već rekao,
mogućnosti
napredovanja
-
-
-
jed-
nom iskusi, uvijek vraća. Radujem se po-
novnom susretu sa Liberijom malom
državom velikih potencijala.
Još je rano govoriti o njihovim opredjelje-
njima, ali ukoliko neki od njih bude imao
takvih afiniteta, imaće moju podršku.
Znam da bih im i u tom slučaju bio
najbolji učitelj.
Olivera Đukanović
Da li biste vašim sinovima preporučili
da pođu vašim stopama?
PARTNER 25
rijalna zemlja sa samo dva godišnja doba:
sušnim i kišnim periodima koji traju po 6
mjeseci. Prethodno sam, tražeći podatke
o državi saznao i da je zemlja sa ogrom-
nim procentom teritorije pod džungla-
ma, bogata nalazištima zlata i dijama-
nata, ogromnih potencijala za izvoz
drvne građe i kaučukovog drveta... Po
dolasku u glavni grad Monroviju, zajedno
sa ostalim tek pristiglim oficirima, imao
sam još jedan petodnevni kurs uvođenja
u sistem funkcionisanja vojne misije UN.
Obnovljen je test iz engleskog jezika,
vožnje... Tek nakon toga, uslijedila je
odluka o postavljenju u nek
U Liberiji konkretno, nakon okončanja
građanskog rata, misija UN je imala
zadatak da razoruža sukobljene strane,
uspostavi i čuva mir i bude garant ljuds-
kih prava. Takođe, p
-
Radni dan vojnog posmatrača, zavisno
od toga šta komanda smatra bitnim,
uglavnom se ogleda u obilasku terena,
razgovoru sa ljudima, sagledavanju prob-
lema, opasnosti po njihovu bezbjednost i
sačinjavanja dnevnog izvještaja. Dakle,
naš zadatak je nadgledanje i patroliranje.
Patrolu čine dva posmatrača koji nijesu iz
iste zemlje članice misije.
Toga gotovo da nema, posebno kada je
riječ o ljudima koje obilazimo. Među
njima smo izuzetno dobro primljeni.
Problem je samo kako doći do njih, jer je
Liberija zemlja izuzetno loše saobraćajne
infrastrukture. Ima stanovnika koji žive u
nepristupačnim predjelima džungle.
om od 13
timova, koji su locirani širom zemlje.
osao UNMIL-a bio je
da tamošnjim vlastima pomogne u orga
nizaciji izbora, te povratku izbjeglica.
Njegov zadatak je da o tome izvijesti. On
sam ništa ne preduzima i ne može jer je
nenaoružan. Odluka je na komandi,
odnosno štabu.
Šta je posao mirovnog posmatrača?
Ako ima bezbjednosnih opasnosti po
stanovništvo, šta čini posmatrač?
Kakve opasnosti prijete posmatraču na
zadatku?
Crnogorska vojska bila je u „partnerstvu
za mir“ još u 19. vijeku. Januara ove
godine, naime, navršilo se 111 godina od
mirovne misije Crnogoraca na Kritu.
Oko 80 vojnika i podoficira je
,
Sa idejom o mirovnoj misiji Crnogoraca,
na Cetinju Robert
Kenedi. Knjaz je prihvatio predlog,
1897.
godine otišlo na to ostrvo, gdje su Grci i
Turci vodili žestoke bitke za prevlast na
toj teritoriji. Velike sile su došle na ideju
da na Krit pošalju vojne snage iz neut-
ralne zemlje koje bi razdvajale zaraćene
strane i održavale mir. Tako je došlo do
diplomatske akcije za slanje crnogorskih
vojnika, za koje se vjerovalo ne samo da
će profesionalno vršiti postavljene
zadatke nego i da će to činiti pošteno.
knjaza Nikolu Petrovića upoznao je
engleski ambasador
a
zatim su odabrani momci za misiju.
Primljeni su stasiti mladići, uglavnom
oni koji su pomalo znali turski, a poneko i
grčki. Pred odlazak, pozdravio ih je lično
knjaz Nikola, koji je od svojih vojnika
tražio da mirovnu službu obavljaju „ju-
nački i pošteno“. Za komandanta odreda
imenovan je vojvoda Mašan Božović.
Vojnici su sa Cetinja do Bara prešli pje-
šice, a tu su se ukrcali na brod i otplovili u
Sredozmno more. Crnogorce su na Kritu
dočekali i Grci i Turci, bez njihovog pret-
hodnog dogovora. Izašli su i jedni i drugi
i, prema svjedočenjima nekih Crnogo-
raca, zamalo već u tom trenutku nije
došlo do sukoba između dvije zara ene
strane. Grci su, štaviše, posumnjali u
identitet Crnogoraca. Njihova odjeća im
ć
26 PARTNER
Crnogorci bili partneri za mir
Feljton
Misija na Krituje ličila na nošnju Albanaca, pa su, čak,
otvorili vatru na mirovni odred.
Crnogorci su na Kritu, u mjestu Kanej,
obezbjeđivali dućane Grka koji su bili u
ustaničkim odredima na brdima, vile bo-
gatih ljudi, konzularne zgrade evropskih
izaslanika. Gotovo tri mjeseca Crnogorci
su sami pokušavali da održe mir, a kasnije
su došle mirovne misije i drugih zemalja.
Crnogorci su priključeni ruskim vojnim
jedinicama na Kritu, gdje su ostali sve do
marta 1899. godine.
Prema zapisima učesnika mirovne misije,
Crnogorci su na Kritu uživali veliki ugled
i kod stanovništva i kod stranaca. Bilo je ,
za vrijeme njihovog boravka, i diplomats-
kih incidenata. Jedan Englez je jednom
prilikom podrugljivo, na javnom mjestu,
govorio o vojvodi Božu Petroviću koji je
trebalo da bude postavljen za guvernera
Krita. Kapetan crnogorskog odreda Ma-
šan Božović je, stoga, pozvao Engleza na
dvoboj. I bio je uporan da sa njim podijeli
megdan. Do toga, ipak, nije došlo, zahva-
ljujuči čitavoj diplomatskoj akciji. Englez
je bio primora
Crnogorski „plavi šlemovi“ vratili su se
kući, takođe, preko luke Bar. Tu ih je, opet,
dočekao knjaz Nikola. Nazvao je mirovni
odred „četom sokolova“. Značaj njihove
mirovne misije za širenje međunarodnog
ugleda Crne Gore uporedio je sa „jednim
najboljim bojem“ koji su Crnogorci vodili
za oslobođenje od Turaka.
n da se izvini Crnogorcima
i Crnoj Gori zbog uvrede.
Savremena crnogorska vojska, koja je
profesionalizovana, dakle, nije repa bez
korijena ni kad je u pitanju iskustvo u
međunaronim mirovnim misijama. Crna
Gora je u jesen primljena u „Partnerstvo
za mir“
đ
Strategija odbrane Crne Gore predviđa
aktivno učešće njene Vojske u odb ani
da su nacionalni interesi itekako povezani
sa stanjem mira i bezbjednosti u okruže-
nju, ali i u svjetskim razmjerama. Učvrš-
ćuje se uvjerenje da se mir, demokratija i
druge vrijednosti u svojoj zemlji brane ne
samo u njoj samoj, već i u drugim zem-
ljama, u raznim, čak i udaljenim, dijelo-
vima svijeta.
I. Despotović
, ime je iskazala spremnost da
u estvuje u me unarodnim misijama.
r
mira i u suprotstavljanju terorizmu, bilo
gdje u svijetu. Jer, i u Crnoj Gori se shvata
č
č
Potrebu za popunom slobodnih formacijskih mjesta prijemom u profesionalnu vojnu službu vojnika po ugovoru naodređeno vrijeme,
1) U Četi vojne policije
a) u pješadiji
2) U Bataljonu za počasti
a) u pješadiji (gardista)
3) U Lakoj pješadijskoj brigad
a) u pješadijib) u artiljerijic) u ARJ PVOd) u inžinjerijie) u saobraćajnoj službi
4) U Brigadi za specijalne operacije
a) u pješadijib) u vezic) u inžinjerijid) u ABH-odbranie) u pomorstvuf) u mornaričkotehničkoj službig) u saobraćajnoj službih) u sanitetskoj službi
5) U Mornaričkoj bazi
a) u pomorstvub) u mornaričkotehničkoj službic) u intendantskoj službid) u saobraćajnoj službi
-
i
(mjesto službovanja Podgorica):za dužnosti:
(mjesto službovanja Podgorica):za dužnosti:
(mjesto službovanja Podgorica, Nikšić):za dužnosti:
(mjesto službovanja Danilovgrad, Pljevlja, Kolašin, Kumbor):za dužnosti:
(mjesto službovanja Bar, Kumbor):za dužnosti:
Opšti uslovi za prijem:
Posebni uslovi za prijem:
Uz molbu se prilažu sledeća dokumenta:
Prava i obaveze za vrijeme službe po ugovoru:
Način podnošenja molbe:
Molbe se dostavljaju jedinicama u navedenim mjestima sa naznakom“za oglas”.
- da je zdravstveno sposoban za vojnu službu (utvrđuje vojnoljekarska komisija),- da ima propisanu stručnu spremu,- da nije osuđivan za krivično d elo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmanje šest meseci,- da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično d elo za koje se goni po
službenoj dužnosti,
- da ima završenu najmanje srednju školu (III ili IV stepen),- da nije stariji od 28 godina za prijem u rodu, odnosno 30 godina u službu,- kandidat koji konkuriše za vozača mora imati položenu najmanje “B” i “C” kategoriju,- prednost imaju kandidati koji su odslužili vojni rok,- za gardiste - da su visine preko 180 cm.
- autobiografija,- izvod iz matične knjige rođenih,- uvjerenje o državljanstvu,- ovjerena kopija svedočanstva-diplome o završenoj školi,- potvrda da je odslužio vojni rok,- ovjerena fotokopija vojničke knjižice,- uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak i da nije osuđivan,- ovjerena kopija vozačke dozvole (ako konkuriše za vozača m/v),- ovjerena kopija lične karte, tačna adresa i broj telefona.
Ugovor se zaključuje na period od 1 (jedna) godine dana.Vojnici po ugovoru na određeno vrijeme imaju pravo na: platu i druga novčana primanja premaUredbi o platama; godišnji odmor prema Uredbi o godišnjim odmorima i odsustvima; zdravst eno i socijalno osiguranje i druga prava i obaveze prema propisima za lica primljena u profesionalnu vojnu službu na određeno vrijeme.
- za prijem u Četu vojne policije, molbe se podnose u kasarni“Masline”,- za prijem u Bataljon za počasti, molbe se podnose u kasarni na aerodromu“Golubovci”,- za prijem u Laku pješadijsku brigadu, molbe se podnose u kasarni“Masline”,- za prijem u Brigadu za specijalne operacije, molbe se podnose u kasarni u Danilovgradu,- za prijem u Mornaričku bazu, molbe se podnose u kasarni u Kumboru.
Kandidate koji ispunjavaju uslove oglasa, komisija za prijem upućuje na ocjenu zdravstvenesposobnosti.Oglas ostaje otvoren od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja do popuneslobodnih formacijskih mjesta.Nepotpune molbe neće se razmatrati za prijem u službu.Odluku o izboru kandidata za prijem donosi nadležni star ešina, a o izboru kandidati će bitiobaviješteni u propisanom roku.Za kandidate koji budu izabrani za prijem, određuje se probni rad, radi provjere osposobljenostiza dužnost za koju se primaju u službu, u trajanju od 3 (tri) mjeseca.
jj
v --
j
PARTNER 27
Konkurs za prijem vojnika po ugovoru na službu u Vojsku Crne Gore
MISTARSTVO ODBRANE i
GENERALŠTAB VOJSKE CRNE GORE
O G L A Š A V A J U