DOKTOR ZA MRAVLJENJE IZGUBIO 98 KG U 5 GODINA 'Proao sam razne dijete koje su sve bile neuspjene, a onda...' Alen Rui prije (186 kg) i poslije (88 kg) CROPIX Autor: LukaBeni Objavljeno: prije 4 minProfesor doktor Alen Rui (42), ef Odjela za kardiomiopatiju u KBC-u na Suaku, izvanredni profesor kardiologije i osniva kolegija Klinika prehrana na Medicinskom fakultetu u Rijeci, utemeljitelj je Akademskog centra zdravlja u ijem je sklopu kola mravljenja, a iz koje su proizile trgovine ajevima Samovar Razgovor s ovjekom kao to je profesor doktor Alen Rui, s obzirom na njegovo polje ekspertize, odnosno podruja na kojima djeluje, zna otii u raznim smjerovima. Rui je sa svoje 42 godine ef Odjela za kardiomiopatiju u KBC-u na Suaku te izvanredni profesor kardiologije na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Ujedno je osniva kolegija Klinika prehrana na Medicini, jedinog takve vrste u Hrvatskoj, te utemeljitelj Akademskog centra zdravlja sa svojom kolom mravljenja, iz kojeg su proizile sve popularnije trgovine ajevima Samovar. Pored srca mu je, dakle, hrana u fokusu znanstvenog istraivanja, odnosno njezini objektivni (dokazivi) utjecaji na zdravlje, o emu predaje svojim studentima te govori na brojnim radionicama i seminarima. O pravilnoj prehrani i problemima koje nepravilna prehrana moe izazvati zna najbolje iz prve ruke - svojedobno je smravio punih 98 kilograma, primjenjujui na sebi ono to je nauio i to znanje u sklopu kole sada prenosi drugima.VEZANE VIJESTIVijesti Zdraviji ivot mogao bi sprijeiti 40 posto svih karcinomaNeisrcpne su teme o hrani o kojima se s njime moe priati.- Hrana je atraktivna, i kao tema i kao vizual. Svi ele pisati o hrani, a pacijenti u umi tih podataka ne znaju to je istina. Veina prehrambenih informacija u medijima nije temeljena na dokazima. Recimo, kokosovo ulje je sada vrlo popularno, a radi se o ulju zasienom mastima koje je po svom sastavu najslinije svinjskoj masti i svi dokazi upuuju na to da je, u stvari, tetno - govori.Sluati osjeaj eiZanimalo me koje su najvee zablude o hrani sveprisutne i u medijima i u javnoj percepciji, odnosno kolektivnoj svijesti.- Prvo to mi pada na pamet jest da treba piti dnevno vie od dvije litre vode. To nije istina, jer je stvar vrlo individualna. Treba jednostavno sluati osjeaj ei, a ovakve prie promovira industrija vode. Zatim, da je doruak najvaniji obrok. Svi su obroci vani, a doruak je posebno vaan za djecu, da se stekne navika. Meutim, ako nisi gladan, za debele ljude doruak je tetan i nema smisla prisiljavati se jesti ujutro jer tijelo ima dovoljno zaliha. Sljedee to mi pada na pamet jest zabluda da se na maslinovu ulju ne smije priti.Maslinovo ulje vrlo je stabilno i ne gubi svoja svojstva u termikoj obradi. Onda da se vitamin C stavlja u aj. To nema smisla, jer vitamin C je termolabilan i gubi svoja svojstva, osim to aj postane kiseo. Zabluda da je keks ugljikohidrat. Keks je ista mast, po sastavu uglavnom od margarina. Bolje je jesti okoladu, jer kod 500 kalorija okolade s visokim postotkom kakaa prestaje potreba za slatkim, dok kod keksa ni 1500 kalorija nije dosta. Ili, zabluda da je bezkofeinska kava zdravija od one s kofeinom.Ako se pije u normalnim koliinama, kava nije loa za srce. Dvije-tri kave dnevno ak pozitivno djeluju. Naravno, ovisi o kakvoj se kavi radi. Tursku kavu, recimo, nikada ne bi trebalo piti vie od jednom dnevno.Povratak na staroS druge strane, beskofeinska kava zapravo je kava dekofeinizirana organskim otapalima koja su u pravilu kancerogena i ne bi je trebalo piti vie od dva - tri puta tjedno. Postoji vodeno dekofeiniziranje, ali takve kave se kod nas ne mogu kupiti. Zabluda je i da su ajevi u vreicama ono to na njima pie. aj od borovnice ima udjel od pet posto borovnice, a ostalo su drobljeni ipak i suena jabuka. Dakle, za 200 kilograma aja potrebno je tek kilogram borovnice - nabraja doc. dr. sc. Alen Rui.Rijeki je kardiolog s debljinom, po vlastitom svjedoenju, imao problema od najranijeg djetinjstva. Ve je u prvom osnovne teio 65 kilograma, a do poetka fakulteta proao je razne dijete koje su redom bile neuspjene jer se vraao na staru kilau. U jednom trenutku, tijekom studija, dostigao je teinu od punih 186 kilograma. Kao specijalist interne medicine poeo se ozbiljno educirati o prehrani, a znanstvena saznanja primjenjivao je na sebi.U periodu od pet godina, tijekom specijalizacije, smravio je punih 98 kilograma i od tada uspjeno odrava tjelesnu teinu na priblino istoj razini. Valja takoer spomenuti da je sa svojih 29 godina svojedobno bio najmlai specijalist interne medicine u Hrvatskoj, a na fakultetu je kolegij Klinika prehrana osnovao 2007., sa svojih 35 godina.Peenje na vodi- Samo sam se poeo pametnije hraniti. Treba potovati dnevni ritam obroka, raspodjelu to se kada jede. I naravno, tu je i manipulacija osjeajem sitosti. Ta informacija do mozga putuje 20 minuta. Brzo jedenje i mekana hrana, recimo, hamburgeri s pecivima koja se peku na vodi da bi bila sonija, mogu biti velika smetnja. Kod takve brze hrane u pravilu dovoljno je ono to pojedete u prvih pet do sedam minuta. Znai, ostaje jo 15-ak minuta do osjeaja sitosti i tu se javlja problem, jer kroz svo to vrijeme moete jesti - objanjava dr. Rui.Potreba za hranom, veli, ne proizlazi samo iz gladi. To je jednako tako i emotivna potreba.- Naveer ste, u stvari, malo gladni. No, hrana naveer je najjednostavniji oblik vlastitog nagraivanja za teak dan koji je iza vas - govori.Iako je uao u tematiku klinike prehrane zbog vlastitih problema, nastavio se time baviti posve sluajno. Radei u u Thalassotherapiji Opatija na rehabilitaciji i prevenciji kod podjele zadataka ga je, veli, zapala prehrana jer su znali da ga to zanima. U sklopu Thalassotherapije 2007. osnovao je i uspjeno vodio kolu mravljenja, a kasnije je to nastavio u sklopu svojeg Akademskog centra zdravlja koje vodi od 2009. Djeluju u prostorijama na Kantridi i slue, prema njegovim rijeima, za ozbiljno prehrambeno savjetovanje i provedbu programa mravljenja.- Ne reklamiramo se, ljudi nam dolaze na temelju tuih iskustava i preporuka. Ima ih i iz Zagreba, Istre, sve do Zadra, ili, recimo, s podruja Varadinske upanije koja je po pretilosti prva u Hrvatskoj. Grupe od est ljudi vodimo est tjedana. Jednom tjedno imaju savjetovanje psihologa i edukacije iz prehrane. U tom periodu ve neto smrave, a nakon toga mrave samostalno. Mi ih redovito pratimo jednom mjeseno. U poetku se ljudi masovno prijavljuju, ali kada krene grupa, dolazi do osipanja. Neki se vraaju starim navikama. Ima i ljudi koji ne dolaze zbog sebe, nego zbog nekog iz svoje obitelji. Recimo, ena koja nije pretila, ali joj mu jest i eli nauiti kako da mu pomogne, to da mu kuha - objanjava doktor Rui.aj za mravljenjeIako se kola plaa - za polaznike, ovisno o obimu, kota od 1100 do 2800 kuna jednokratno, a kod individualnog rada, ovisno o trajanju, od 300 do 1100 kuna, ona nije profitabilna. Rui kae da on i kolegica psiholog Alessandra Pokrajac-Bulian (voditeljica Nacionalnog projekta psiholokih aspekata debljine Ministarstva znanosti) rade bez honorara, a kolarina djelomino pokriva rentu i ostale trokove. Kako bi financijski podupro projekt, doktor Rui krenuo je u novi - krajem prole godine u centru Rijeke otvorio je specijaliziranu trgovinu za ajeve Samovar, a kako je posao dobro startao, nedavno je otvorio i podrunicu u sklopu rijekog ZTC-a.Samovar je proizaao iz ajne mjeavine koju je doktor Rui prvo osmislio za sebe, kao pomo pri mravljenju. Rije je o aju za mravljenje koji je nazvao iWKAN i jedan je od bestsellera u trgovini.- To nije aroban aj i samo od njega nitko ne moe smravjeti. To je mjeavina koja je najbolja prirodna potpora za mravljenje. Napravljen je po fitoterapijskim pravilima i sastoji se od tri grupe biljaka. Prva centralno blokira osjeaj gladi, druga usporava razgradnju masti i smanjuje kolebanje eera u krvi, a trea su prirodni diuretici. Sve biljke apsolutno su sigurne i zadovoljavaju sve uvjete iz hrvatskih i europskih pravilnika - objanjava.Polaznici njegove kole mravljenja prolaze analizu prehrambenih navika, kuhanja u domainstvu te se izrauje plan optimalnog i sigurnog mravljenja, a u kasnijoj fazi slijede grupne psiholoke radionice, individualna psiholoka savjetovanja i nutricionistike radionice. Nije to jedna od onih arobnih dijeta koje se uglavnom svode na istu proteinsku hranu jer takve dijete, poevi od Atkinsove, a ostale su varijacije, nisu prilagoene naem tijelu. Uglavnom, ovjek se oisti od ugljikohidrata i vrlo brzo smravi, no kilogrami se u pravilu jo bre vrate.Opasni margarinRui polaznike pouava i kako kupovati hranu, kako prepoznati to je dobro, a to tetno.- Margarin sadri transmasti koje ne postoje u naem tijelu. On izaziva aterosklerozu koja je uzronik infarkta i modanog udara, a izaziva i aritmiju srca. Jako puno hrane sadri margarin. Bijela okolada je isti margarin plus arome, kao i veina keksa. Margarin je jedan od najvanijih sastojaka veine jeftinih sireva. To treba znati kada se kupuje hrana. Ili, recimo, da topla okolada u prahu, ona za djecu, sadri manje od pet posto kakaa. Ili da jogurt, ako je vrst, ne moe nikako biti light. vrsti jogurt mora imati 2,8 posto masti da bi bio u toj formi. Ako pie da je manje, znai da se ukuhava krob i radi se, u stvari, o pudingu, a ne jogurtu - objanjava.Njegov kolegij Klinika prehrana na rijekoj je Medicini izborni predmet, no navala studenata je velika, pa ih umjesto 23, koliko ih treba biti u grupi, svake godine primi duplo vie. Zadaa je, veli, prouavati i govoriti o objektivnim utjecajima hrane na zdravlje, dakle o onome to se moe dokazati.Ogranieni dokazi- U moru informacija o hrani stalno se pojavljuju sezonski zdravi hitovi koji su esto lani i neutemeljeni u dokazima. Za kimovo ulje, recimo, postoje vrlo ogranieni dokazi. Ljudi su skloni pogreno interpretirati svoja i tua iskustva koja su esto plod sluajnosti. Hitovi su vrlo esto lano ljekoviti, pseudozdravi. S druge strane, postoje brojni dokazi da je neto to je tradicionalno ukorijenjeno, takozvana domaa hrana, vrlo zdrava. Mediteranski tip prehrane, riba, maslinovo ulje. Ili domaa koko. Jaje koje daje koko koja slobodno ee bogato je omega 3 koja, pak, za razliku od margarina koji ih izaziva, spreava srane aritmije - pria rijeki kardiolog.Pitam ga kako se zdravo hraniti u sveopoj skupoi. Je li to uope mogue?- Jest, mogue je. Treba jesti sezonski, kupovati sezonsko povre, kada je jeftino. Kilogram kupusa zimi je kunu i pol. Plava riba je jeftina, a izuzetno je zdrava. Jednostavno, to vie voa i povra, to manje preraevina, izbjegavati margarin i ni u emu ne pretjerivati - zakljuuje rijeki ekspert.