DOKUMENTACIJA O NABAVI - vik-split.hr

NARUČITELJ:

Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split

Hercegovačka 8, 21000 Split; Hrvatska

OIB: 56826138353

DOKUMENTACIJA O NABAVI Za projekt sufinanciran od EU

PROJEKT POBOLJŠANJA VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

AGLOMERACIJE SPLIT-SOLIN

OPTIMALIZACIJA SPOJA SUSTAVA ODVODNJE SJEVERNOG SLIVA S

REKONSTRUKCIJOM I DOGRADNJOM SUSTAVA VODOOPSKRBE I ODVODNJE

GRADA SPLITA

IZVOĐENJE RADOVA

OTVORENI POSTUPAK JAVNE NABAVE

Evidencijski broj javne nabave:2019-AUR/08

Knjiga 3

Specifikacije (Tehnički uvjeti)

Split, mjesec 2019.

PROJEKT POBOLJŠANJA VODNO-KOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE SPLIT-SOLIN OPTIMALIZACIJA SPOJA SUSTAVA ODVODNJE SJEVERNOG SLIVA S REKONSTRUKCIJOM I DOGRADNJOM SUSTAVA VODOOPSKRBE I

ODVODNJE GRADA SPLITA - IZVOĐENJE RADOVA 2019-AUR/08

Knjiga 3: Specifikacije (Tehnički uvjeti) stranica 2

Sadržaj Dokumentacije o nabavi (DoN):

Knjiga 1 Upute Ponuditeljima

Knjiga 2 Ugovorna dokumentacija

Knjiga 3 Specifikacije (Tehnički uvjeti)

Knjiga 4 Troškovnik

Knjiga 5 Nacrti

Dio 1 – popis projektne dokumentacije. Ponuditelji mogu izvršiti uvid u istu na internet stranici Naručitelja www.vik-split.hr.

Dio 2 – popis lokacijskih dozvola, izvješća o kontroli glavnih projekata, građevinskih dozvola i osnovnih nacrta.

Dio 3 – nacrti od 1 do 58



Dio 6 – nacrt 120


Dio 8 – kopija Sporazuma o reguliranju međusobnih odnosa na izvođenju dijela radova u sklopu projekta poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Split-Solin sklopljen između Brodograđevne industrije Split d.d. i Vodovoda i kanalizacije d.o.o.

Knjiga 6 Elaborati nepotpunog izvlaštenja

http://www.vik-split.hr/




Sadržaj

1 OPIS PROJEKTA 11

1.1 Institucionalni okvir provedbe Projekta 11

1.2 Lokacija Projekta i radova koji su predmet nabave 12

1.3 Obuhvat aglomeracije 13

1.4 Tijela nadležna za komunalnu i drugu infrastrukturu na području Projekta 15

1.5 Meteorološke i klimatološke značajke 15

1.5.1 Kvaliteta zraka 15

1.5.2 Klima i meteorološki podaci 15

1.5.3 Temperatura 16

1.5.4 Oborine 16

1.5.5 Vjetar 16

1.5.6 Insolacija i naoblaka 16

1.5.7 Ostalo 16

1.6 Inženjersko-geološke karakteristike terena 17

1.7 Postojeće stanje sustava 17

1.7.1 Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Split - Solin 17

1.7.2 Vodoopskrba aglomeracije Split - Solin 18

1.8 Radovi obuhvaćeni Ugovorom 18

1.8.1 Optimalizacija spoja sustava odvodnje sjevernog sliva na UPOV Stupe 19

1.8.2 Rekonstrukcija i dogradnja sustava odvodnje južnog sliva Grada Splita 47

1.8.3 Rekonstrukcija i dogradnja sustava odvodnje sjevernog sliva Grada Splita 52

1.8.4 Rekonstrukcija i dogradnja sustava vodoopskrbe Grada Splita 53

1.8.5 Sanacija kanalizacijske mreže Grada Splita 65

1.8.6 Sustav odvodnje istočnog dijela grada Splita (Stobreč i Kamen) 70

1.8.7 Revizijska okna 93

1.8.8 Kućni priključci 95

2 OBVEZE I ODGOVORNOSTI U PROVEDBI UGOVORA 97

2.1 IZVOĐAČ 97

2.1.1 Opće 97

2.1.2 Predstavnik Izvođača 98

2.2 DOKUMENTACIJA 99

2.2.1 Dokumentacija Naručitelja 99

2.2.2 Dokumentacija Izvođača 99

2.2.2.1 Dokumentacije za potrebe građenja – Izvedbeni projekti 99

2.2.2.2 Norme, označavanje i dokazivanje sukladnosti građevinskih proizvoda 100

2.2.2.3 Dokumentacije za potrebe operativnog izvođenja radova 100

Vremenski plan 100




Plan (Sustav) osiguranja kvalitete (SOK) i Planovi kontrole (PK) 101

Prometno tehnološki elaborat (Projekt privremene regulacije prometa) 103

Dozvole i suglasnosti za radove 104

Plan izvođenja radova 104

Sigurnosne procedure 104

Plan izvođenja radova 107

Plan zaštite okoliša 107

Izjave o metodama izgradnje i montaže 109

Elaborat postojećeg stanja objekata 109

2.2.2.4 Dokumentacija izvedenog stanja 110

2.2.2.5 Priručnici o rukovanju i održavanju 110

2.2.3 Pregled dokumentacije 111

2.2.4 Dokumentacija na gradilištu 111

2.2.4.1 Građevinski dnevnik 112

2.2.4.2 Građevinska knjiga 112

2.2.4.3 Dokumentacija pri dostavi materijala i opreme 112

2.3 SASTANCI, IZVJEŠTAJI I KORESPONDENCIJA 112

2.3.1 Sastanci 113

2.3.1.1 Početni sastanak 113

2.3.1.2 Sastanci o napredovanju radova 113

2.3.2 Izvještaji i korespondencija 113

2.3.2.1 Kopiranje korespondencije 113

2.3.2.2 Izvještaj o Napretku 113

Mjesečni izvještaji o napretku 113

Fotodokumentacija 114

2.3.3 Smještaj za Inženjera 114

3 IZVOĐENJE RADOVA 115

3.1 UVJETI IZVOĐENJA RADOVA NA GRADILIŠTU 115

3.1.1 Općenito 115

3.1.2 Gradilište 115

3.1.3 Izrada gradilišnih priključaka 116

3.1.4 Pravo na pristup i ometanje drugog posjeda 117

3.1.5 Osiguranje stabilnosti postojećih objekata, građevinskih jama i trasa cjevovoda 118

3.1.6 Iskolčenje 120

3.1.7 Izmještanje i zaštita postojećih instalacija 120

3.1.8 Pristupni putovi i privremene deponije 124

3.1.9 Osiguranje prolaza lokalnog stanovništva 124

3.1.10 Zbrinjavanje viška materijala, građevinskog otpada i potencijalnog opasnog otpada 125

3.1.11 Smještaj za Izvođača 125




3.1.12 Urednost gradilišta 125

3.1.13 Sanitarije i zbrinjavanje otpada 126

3.2 TESTOVI PO DOVRŠETKU I PREUZIMANJE 126

3.2.1 Općenito 126

3.2.2 Opseg ispitivanja 126

3.2.3 Laboratorij za ispitivanje materijala 127

3.2.4 Ispitivanje vodonepropusnosti gravitacijskih cjevovoda 127

3.2.5 Tlačne probe tlačnih kanalizacijskih cjevovoda 127

3.2.6 Tlačne probe vodoopskrbnih cjevovoda 127

3.2.7 CCTV inspekcija 128

3.2.8 Ispiranje i dezinfekcija vodoopskrbnih cjevovoda 128

3.2.9 Obuka osoblja za upravljanje 128

3.2.10 Preuzimanje od strane Naručitelja i izdavanje Potvrde o preuzimanju 129

3.2.11 Odgovornosti nakon izdavanja potvrde o Preuzimanju 129

3.2.11.1 Odgovornosti Izvođača 129

3.2.11.2 Odgovornosti Naručitelja 129

3.2.11.3 Razdoblje obavještavanja o nedostacima 130

4 OPĆI I POSEBNI TEHNIČKI UVJETI IZVOĐENJA RADOVA 131

4.1 GRAĐEVINSKI RADOVI 131

4.1.1 PRIPREMENI RADOVI 131

4.1.1.1 OPĆENITO 131

4.1.1.2 ISKOLČENJE OBJEKATA GRAĐEVINE 132

4.1.1.3 ČIŠĆENJE TERENA 135

4.1.1.4 Uklanjanje postojećih vodovodnih i kanalizacijskih cjevovoda i okana 138

4.1.2 ZEMLJANI RADOVI 138


4.1.2.2 ISKOP HUMUSA 139

4.1.2.3 ŠIROKI ISKOP 140

4.1.2.4 ISKOP ROVA 146

4.1.2.5 PRIJEVOZ I ODLAGANJE MATERIJALA 151

4.1.2.6 UREĐENJE TEMELJNOG TLA 152

4.1.2.7 IZRADA NASIPA I ZATRPAVANJE GRAĐEVINSKIH JAMA 156

4.1.2.8 IZRADA POSTELJICE 165

4.1.2.9 IZRADA NOSIVOG SLOJA OD MEHANIČKI ZBIJENOG ZRNATOG KAMENOG MATERIJALA 169

4.1.2.10 IZRADA PODLOGE CIJEVI 174

4.1.2.11 IZRADA OBLOGE CIJEVI 174

4.1.2.12 ZATRPAVANJE KANALA I OSTALIH ISKOPA 175

4.1.2.13 STABILIZACIJA TLA GEOSINTETICIMA 177

4.1.2.14 PRECRPLJIVANJE UZVODNIH DOTOKA OTPADNE VODE 177




4.1.2.15 POLAGANJE CJEVOVODA METODOM BUŠENJA 178

4.1.3 BETONSKI I ARMIRANOBETONSKI RADOVI 178

4.1.3.1 OPIS RADOVA 178

4.1.3.2 MATERIJALI 179

4.1.3.3 PROIZVODNJA BETONA I UVJETI MANIPULIRANJA U PROCESU PROIZVODNJE 183

4.1.3.4 IZVOĐENJE I ODRŽAVANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 185

4.1.3.5 ARMATURA 193

4.1.3.6 REZANJE POSTOJEĆEG BETONSKOG ZASTORA 195

4.1.3.7 KONTROLNE REŠKE 195

4.1.4 ASFALTERSKI RADOVI 196


4.1.4.2 IZRADA ASFALTNIH SLOJEVA PO VRUĆEM POSTUPKU VALJANJEM 198

4.1.4.3 REZANJE ASFALTA I UGRADNJA BRTVENE TRAKE 203

4.1.4.4 GLODANJE (FREZANJE) ASFALTA 203

4.1.5 ZIDARSKI RADOVI 204

4.1.5.1 UVOD 204

4.1.5.2 MORTOVI 204

4.1.5.3 VODONEPROPUSNI PREMAZ 204

4.1.5.4 IZRADA KINETE 205

4.1.5.5 CEMENTNI NAMAZI 205

4.1.5.6 IZRADA BETONSKIH OPLOČNIKA 205

4.1.5.7 IZRADA KAMENIH KLUPČICA 206

4.1.5.8 LIČENJE UNUTRAŠNJIH POVRŠINA 206

4.1.6 OBRTNIČKI RADOVI 206

4.1.6.1 BRAVARSKI RADOVI 206

4.1.6.2 LIČILAČKI RADOVI (BRAVARIJA) 212

4.1.6.3 IZOLATERSKI RADOVI 213

4.1.6.4 KAMENOREZAČKI RADOVI 214

4.1.6.5 KROVOPOKRIVAČKI RADOVI 216

4.1.6.6 IZRADA TERACO PODA 216

4.1.6.7 UGRADNJA METALNOG GEODETSKOG REPERA 216

4.1.6.8 UGRADNJA UREĐAJA ZA ODVLAŽIVANJE ZRAKA 217

4.1.6.9 UGRADNJA PLOČE OD NEHRĐAJUĆEG ČELIKA 217

4.1.6.10 UGRADNJA PROFILIRANE GUMENE TRAKE ZA BRTVLJENJE 217

4.1.6.11 IZRADA DILATACIJE 217

4.1.7 KANALIZACIJSKI RADOVI 218

4.1.7.1 Opis 218

4.1.7.2 Gravitacijski kanali - cijevi i spojnice 218

4.1.7.3 Gravitacijski kanali – okna 223




4.1.7.4 Međusobno spajanje kanalizacijskih kolektora 228

4.1.7.5 Kućni priključci - kanalizacija 228

4.1.7.6 Tlačni cjevovod - cijevi i spojnice 229

4.1.7.7 TLAČNI CJEVOVOD – LUKOVI 233

4.1.7.8 POLAGANJE CIJEVI ZA ZAŠTITU OPTIČKOG KABELA ZA POTREBE SDNU SUSTAVA 234

4.1.7.9 BETONSKE KANALICE ZA ODVODNJU OBORINSKIH VODA 235

4.1.7.10 ISPITIVANJE VODONEPROPUSNOSTI CRPNIH STANICA 236

4.1.7.11 PROVJERA TEHNIČKE ISPRAVNOSTI CRPNIH STANICA 236

4.1.7.12 SANACIJA CJEVOVODA 237

4.1.8 VODOVODNI RADOVI 244

4.1.8.1 Opis 244

4.1.8.2 Izvođenje 245

4.1.8.3 Jedinica mjere i jedinična cijena 246

4.1.8.4 Ispitivanje 246

4.1.8.5 Ispiranje i dezinfekcija cjevovoda 250

4.1.8.6 Kućni priključci - vodoopskrba 250

4.1.9 ZAVRŠNI RADOVI 251

4.1.9.1 UREĐENJE I ČIŠĆENJE TERENA PO ZAVRŠETKU RADOVA 251

4.1.9.2 ISPITIVANJE VODONEPROPUSNOSTI VODNIH KOMORA VODOSPREME 252

4.1.9.3 ISPITIVANJE VODONEPROPUSNOSTI BAZENA CRPNE STANICE I RETENCIJSKIH BAZENA 252

4.1.9.4 OBNOVA OZNAKA NA KOLNIKU 252

4.2 STROJARSKI RADOVI 254

4.2.1 OPĆI TEHNIČKI UVJETI 254

4.2.1.1 MJERNE JEDINICE 254

4.2.1.2 PRIMIJENJENI STANDARDI 254


4.2.1.4 ZAVARENI SPOJEVI 255

4.2.1.5 NEMETALI 255

4.2.1.6 ELEKTROMATERIJALI 255

4.2.1.7 PAKIRANJE I TRANSPORT 255

4.2.1.8 DOKUMENTI 255

4.2.1.9 STANDARDIZACIJA 257

4.2.1.10 INSTALACIJSKI MATERIJAL 257

4.2.1.11 ALATI 257

4.2.1.12 PRIČUVNI DIJELOVI 257

4.2.1.13 NATPISNE PLOČICE 258

4.2.1.14 STROJARSKA OPREMA 258

4.2.1.15 ODLJEVCI 259

4.2.1.16 ZAŠTITA OD POKRETNIH DIJELOVA 260




4.2.1.17 PODMAZIVANJE 260

4.2.1.18 KOROZIJA I EROZIJA 260

4.2.1.19 ISPITIVANJA 260

4.2.1.20 PLAN KVALITETE 260

4.2.1.21 ISPITIVANJA U TVORNICI 261

4.2.1.22 ISPITIVANJA NA GRADILIŠTU 261

4.2.1.23 PRIVREMENI RADOVI 261

4.2.1.24 PROVJERA TEHNIČKE ISPRAVNOSTI STROJARSKOG DIJELA POSTROJENJA, ODRŽAVANJE I

OBUKA 261

4.2.2 POSEBNI TEHNIČKI UVJETI 261

4.2.2.1 UVOD 261

4.2.2.2 CRPNI AGREGATI I MJEŠAČI 262

4.2.2.3 OPREMA ZA MEHANIČKO PROČIŠĆAVANJE 272

AUTOMATSKA REŠETKA 272

RUČNA REŠETKA - KOŠARA 273

SPIRALNA PREŠA 273

4.2.2.4 VENTILI I ZASUNI 274

NOŽASTI ZASUNI S ELEKTROMOTORNIM POGONOM 274

ZASUNI (ELIPTIČNI, OVALNI) 275

NEPOVRATNI VENTILI 275

ŽABLJE ZAKLOPKE 276

ODZRAČNO DOZRAČNI VENTILI 276

4.2.2.5 SPOJNI KOMADI 276

MONTAŽNO DEMONTAŽNI KOMADI 276

4.2.2.6 ZAPORNICE 277

4.2.2.7 FAZONSKI KOMADI 277

FAZONSKI KOMADI U KANALIZACIJSKOJ CRPNOJ STANICI 277

FAZONSKI KOMADI U OKNIMA KANALIZACIJSKOG TLAČNOG CJEVOVODA 278

FAZONSKI KOMADI NA VODOOPSKRBNIM CJEVOVODIMA 279

FAZONSKI KOMADI NA PEHD VODOOPSKRBNIM CJEVOVODIMA 279

4.2.2.8 MJERNA OPREMA 279

ELEKTROMAGNETSKI MJERAČ PROTOKE 279

HIDROSTATSKA SONDA ZA MJERENJE RAZINE 280

MANOMETAR S MANOMETARSKOM SLAVINOM 281

4.2.2.9 DIZALICE 281

MOSNE DIZALICE 281

GREDNE DIZALICE 281

4.2.2.10 PROTUPOŽARNI HIDRANTI 282

4.3 ELEKTROTEHNIČKI RADOVI 283

4.3.1 OPĆENITO 283




4.3.1.1 MJERNE JEDINICE 283

4.3.1.2 PRIMIJENJENI STANDARDI 283


4.3.1.4 ELEKTROMATERIJALI 284

4.3.1.5 PAKIRANJE I TRANSPORT 284

4.3.1.6 DOKUMENTI 284

4.3.1.7 STANDARDIZACIJA 286

4.3.1.8 INSTALACIJSKI MATERIJAL 286

4.3.1.9 ALATI 286

4.3.1.10 PRIČUVNI DIJELOVI 286

4.3.1.11 NATPISNE PLOČICE 286

4.3.1.12 OZNAČAVANJE OPREME, KABELA I VODIČA 286

4.3.1.13 PLAN KVALITETE 287

4.3.1.14 ISPITIVANJA U TVORNICI 287

4.3.1.15 ISPITIVANJA NA GRADILIŠTU 287

4.3.1.16 ELEKTROTEHNIČKI RADOVI NA OBJEKTU 287

4.3.1.17 PROVJERA TEHNIČKE ISPRAVNOSTI, ODRŽAVANJE I OBUKA ELEKTRO TEHNIČKOG DIJELA

POSTROJENJA 288

4.3.2 OPĆI TEHNIČKI UVJETI 289

4.3.2.1 OPĆI TEHNIČKI UVJETI ZA IZVOĐENJE INSTALACIJE 289

4.3.2.2 TEHNIČKI PODACI ZA IZVOĐENJE ELEKTROINSTALACIJE 290

4.3.2.3 TEHNIČKI UVJETI ZA IZVOĐENJE I ODRŽAVANJE SUSTAVA ZAŠTITE OD MUNJE 292

4.3.3 POSEBNI TEHNIČKI UVJETI 295

4.3.3.1 NAZIVNI NAPONI 295

4.3.3.2 NAZIVNA FREKVENCIJA 295

4.3.3.3 SUSTAVI NAPAJANJA 295

4.3.3.7 ELEKTRIČNA OPREMA 296

4.3.3.8 PRIKLJUČNI KABEL 297

4.3.3.9 KABELI I PRIBOR 297

4.3.3.10 CIJEVI 298

4.3.3.11 KABELSKI KANALI 298

4.3.3.12 UZEMLJENJE 299

4.3.3.13 HIDROTEHNIČKA INSTRUMENTACIJA 299

4.3.3.14 DETEKTORI OTVORENOSTI 300

4.3.3.15 RASVJETA 300

4.3.3.16 RAZVODNI ORMARI 301

4.3.3.17 ELEKTRONIČKE KOMPONENTE 304

4.3.3.18 ODVODNIK PRENAPONA 304

4.3.3.19 NISKONAPONSKI PREKIDAČI 304

4.3.3.20 INSTALACIJSKI PREKIDAČI 305




4.3.3.21 SKLOPNICI 305

4.3.3.22 OSIGURAČI 306

4.3.3.23 ZAŠTITNI UREĐAJ DIFERENCIJALNE STRUJE 306

4.3.3.24 ELEMENTI ZA KOMPENZACIJU JALOVE SNAGE 306

4.3.3.25 SHUNTOVI 307

4.3.3.26 NISKONAPONSKI STRUJNI MJERNI TRANSFORMATORI 307

4.3.3.27 POMOĆNI I VREMENSKI RELEJI 307

4.3.3.28 GREBENASTE SKLOPKE 307

4.3.3.29 POKAZNI INSTRUMENTI 308

4.3.3.30 SIGNALNE SVJETILJKE I TIPKALA 308

4.3.3.31 MJERNI PRETVORNICI 309

4.3.3.32 UNIVERZALNI PROCESNI DISPLEJ 309

4.3.3.33 SOFT STARTERI 309

4.3.3.34 TELEMETRIJSKA OPREMA 310

4.3.3.35 PROGRAMABILNI LOGIČKI KONTROLER (PLC) 310

4.3.3.36 PLC PROGRAM KANALIZACIJSKE CRPNE STANICE I RAZMJENA INFORMACIJA SA SCADA-om

311

4.3.3.37 SVJETLOVODNI ETHERNET PREKLOPNIK (SWITCH) 329

4.3.3.38 SVJETLOVODNI RAZDJELNICI 329

4.3.3.39 SVJETLOVODNI KABELI 330

4.3.3.40 POPIS PRIČUVNIH DIJELOVA 333

4.3.3.41 REZERVNO NAPAJANJE OBJEKTA 333

4.3.3.42 KATODNA ZAŠTITA 334

4.3.4 ZAŠTITA I/ILI IZMJEŠTANJE EKI 334


4.3.4.2 IZRADA KABELSKE KANALIZACIJE (EKI) 334

4.3.5 ZAŠTITA I/ILI IZMJEŠTANJE EE 342

4.4 ARHEOLOŠKI RADOVI 349

4.4.1 Opis 349

4.4.2 Jedinica mjere i jedinična cijena 349




1 OPIS PROJEKTA

1.1 Institucionalni okvir provedbe Projekta

Projekt poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Split - Solin se sufinancira sredstvima EU

Kohezijskih fondova kroz Operativni program za konkurentnost i koheziju 2014 – 2020 (u daljnjem tekstu:

Projekt).

Kao sastavni dio Projekta predviđena je rekonstrukcija i optimizacija postojećeg sustava vodoopskrbe, izgradnja

vodoopskrbne mreže u dijelovima naselja bez izgrađenog odgovarajućeg sustava vodoopskrbe, rekonstrukcija

zapornica za dovod vode sa izvora rijeke Jadro, rekonstrukcija i optimizacija postojećeg sustava odvodnje,

izgradnja objekata za spoj različitih slivova u jedinstveni sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda,

izgradnja kanalizacijske mreže u naseljima bez izgrađenog sustava odvodnje te dogradnja uređaja II. stupnja

pročišćavanja na lokaciji postojećeg uređaja za pročišćavanje „Stupe“ s dogradnjom druge cijevi podmorskog

ispusta i ispuštanjem pročišćenih otpadnih voda u Jadransko more (Brački kanal).

Sukladno Zakonu o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova

u Republici Hrvatskoj (NN 92/14) i Uredbi o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog

socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem "Ulaganje za rast i

radna mjesta" (NN 107/14, 23/15) određena je struktura sustava upravljanja i kontrole korištenja Europskog

socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda relevantna za provedbu ovog

projekta:

● Koordinacijsko tijelo: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije,

● Tijelo za ovjeravanje za provedbu Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija": Ministarstvo financija,

● Tijelo za reviziju za provedbu Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija": Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije,

● Upravljačko tijelo za provedbu Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija": Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije,

● Posredničko tijelo razine 1 za relevantan prioritet: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike,

● Posredničko tijelo razine 2 za relevantan prioritet: Hrvatske vode,

Naručitelj Projekta je Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split, Hercegovačka 8, 21000 Split.

Sva navedena nacionalna tijela imaju obvezu kontrole Projekta Izgradnja sustava poboljšanja vodoopskrbe,

odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Split - Solin i s tog osnova pristup svim informacijama.

Revizijska i druga kontrolna tijela Europske komisije također imaju obvezu kontrole Projekta Izgradnja sustava

poboljšanja vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda i s tog osnova pristup svim informacijama.

Hrvatske vode kao posredničko tijelo razine 2 imaju, od svih navedenih nacionalnih tijela, primarni zadatak

kontrole Projekta Izgradnja sustava poboljšanja vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

aglomeracije Split - Solin, te sukladno Zakonu o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih

strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014. – 2020. (NN 92/14) i

Uredbi o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za

regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem "Ulaganje za rast i radna mjesta" (NN 107/14, 23/15) imaju

obvezu obavljanja kontrola jesu li robe, radovi, usluge koji su financirani stvarno isporučeni, jesu li izdaci koje je

korisnik prikazao stvarno nastali, te udovoljavaju li nacionalnim pravilima i pravilima Europske unije tijekom

cijelog razdoblja provedbe i trajanja Projekta, a s ciljem provjere korištenja europskih sredstava prije isplate

istih prema korisniku projekta. Ove provjere naročito se odnose na:

● Provjere isporuka i prihvatljivosti izdataka Projekta, te obavljanje administrativnih provjera i provjera na terenu,

● Dostava informacija o provjerenim izdacima nacionalnim tijelima,




● Nadziranje napretka Projekta i izvještavanje o istome,

● Provedbu, odnosno kontrolu provedbe mjera vidljivosti i informiranja, osiguravanje pravilne provedbe ovih mjera od strane korisnika,

● Provjera eventualnih sumnji na nepravilnosti i predlaganje korektivnih mjera,

● Osiguravanje korištenja posebnog računovodstvenog sustava od strane Korisnika za provedbu Projekta, i ostalo.

Predmet ove nabave su radovi na izgradnji dijela Projekta i to:

OPTIMALIZACIJA SPOJA SUSTAVA ODVODNJE SJEVERNOG SLIVA SA REKONSTRUKCIJOM I DOGRADNJOM

SUSTAVA VODOOPSKRBE I ODVODNJE GRADA SPLITA.

Radovi koji su predmet ove nabave sastoje se od sljedećih cjelina za koje su ishođene zasebne građevinske

dozvole :

- Optimalizacija spoja sustava odvodnje sjevernog sliva Grada Splita na UPOV Stupe - Rekonstrukcija i dogradnja sustava odvodnje južnog sliva Grada Splita - Rekonstrukcija i dogradnja sustava odvodnje sjevernog sliva Grada Splita - Rekonstrukcija i dogradnja sustava vodoopskrbe Grada Splita

(osim manjeg dijela koji je sastavni dio zasebne nabave/ugovora P01 - „Spoj sustava odvodnje južnog sliva na UPOV Stupe“, jer se nalazi na istoj trasi kao i cjevovodi iz tog ugovora)

- Sanacija kanalizacijske mreže Grada Splita - Sustav odvodnje istočnog dijela grada Splita (osim manjeg dijela koji se spaja na cjevovode

odvodnje iz nabave P01 „Spoj sustava odvodnje južnog sliva na UPOV Stupe“ te dijela koji se spaja na CS TTTS i nalazi se u zasebnoj nabavi/ugovoru P2 „Sustav odvodnje i vodoopskrbe naselja Žrnovnica i Korešnica)

Radovi uključuju i:

− izradu izvedbenih projekata, projekata izvedenog stanja, geodetskih snimki izvedenog stanja i elaborata za uplanu/evidentiranje u katastru,

− provedbu testova po dovršetku, uključivo provedbu tehničkog pregleda i ishođenje izvršne uporabne dozvole

− uklanjanje skrivenih nedostatka u jamstvenom roku sve prema „Uvjetima ugovora o građenju” prvo izdanje 1999 izdano od Međunarodne federacije inženjera

konzultanata (FIDIC) u hrvatskom prijevodu izdano od Hrvatske udruge konzultanata, Hrvatske komore

inženjera građevinarstva i Udruge konzultantskih društava u graditeljstvu po projektima Naručitelja (dalje u

tekstu: FIDIC Crvena knjiga).

1.2 Lokacija Projekta i radova koji su predmet nabave

Projekt je lociran u Republici Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji te obuhvaća

izgradnju/rekonstrukciju/dogradnju sustava vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda aglomeracije Split - Solin

što uključuje i gusto naseljeno područje Grada Splita

Splitsko-dalmatinska županija se prostire na 14.106,40 km2, od čega na površinu mora otpada 9.576,40 km

2, a

na površinu kopna 4.523,64 km2 (8% površine Hrvatske). Prema prvim rezultatima popisa stanovništva

2011.god. ukupan broj stanovnika u Županiji iznosi 455.242. Sjedište Županije je u Splitu. Županija obuhvaća 16

gradova i 39 općina, odnosno 55 jedinica lokalne samouprave. Na sjeveru graniči s Republikom Bosnom i

Hercegovinom, na istoku s Dubrovačko-neretvanskom županijom, na zapadu sa Šibensko-kninskom županijom,

a na jugu seže do granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske. Županija obuhvaća i otoke Čiovo, Drvenik,

Drvenik mali, Šoltu i okolne otoke, Brač i okolne otoke, Hvar, Šćedro, Paklene otoke, Vis, Biševo te otok Sv.

Andrija i okolne otoke.

Općenito se može reći da je Županija niske nastanjenosti, pretežito disperzirane izgrađenosti prostora, izuzev

županijskog sjedišta i priobalnog pojasa, koji predstavlja veliku vrijednost za budući razvitak županije. U Županiji

je jako izražen stupanj urbanizacije i iznosi 66,9% u 40 naselja gradske strukture, a u ostalih 319 naselja živi

33,0% županijskog stanovništva.




Položaj Splitsko-dalmatinske županije

Grad Split kao županijsko središte danas je veoma dinamičan trgovački i prometni centar s trgovačkom i

putničkom lukom. Iz Splita se komunicira sa svim županijskim naseljima na kopnu i na otocima i jednostavno se

prometno povezuje s drugim mediteranskim lukama kao i mnogim zračnim lukama u svijetu.

Na području Grada Splita trenutno živi više od 178.192 stanovnika, i po veličini je drugi grad u Hrvatskoj. Split je

administrativni, sveučilišni, kulturni i sve više turistički centar regije i makroregije.

Grad Solin nalazi se sjeveroistočno od Splita, s kojim je urbanistički gotovo srastao. Okružen je planinama

Kozjak i Mosor, a kroz njega protječe rijeka Jadro. Prema posljednjem popisu Solin ima 24.282 stanovnika.

Općina Dugopolje je izrazito krški prostor smješten sa sjeverne strane Mosora koji ju odvaja od primorske

strane.

Najveće je polje, smješteno podno samih sjevernih padina Mosora, istoimeno dugo polje po kojemu je

Dugopolje i dobilo ime. Sa sjeverne strane polja, cijelom njegovom dužinom, na malo uzdignutu terenu,

prostire se naseljeno mjesto Dugopolje. Prema posljednjem popisu Općina Dugopolje ima 3.537 stanovnika.

Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu. Nastalo je podno srednjovjekovne tvrđave. U sastavu općine nalazi se

9 naselja, to su: Brštanovo, Dugobabe, Klis, Konjsko, Korušce, Nisko, Prugovo, Veliki Broćanac i Vučevica. Prema

posljednjem popisu Općina Klis ima 4.864 stanovnika.

Podstrana se smjestila na području od rijeke Žrnovnice, pa sve do Mutograsa podno brda Peruna, oko 6 km uz

obalu u pravcu sjeverozapad - jugoistok. Naselje se dijeli na nekoliko dijelova: Gornja Podstrana, Grbavac,

Grljevac, Miljevac, Mutogras, Strožanac i Sveti Martin. Prema posljednjem popisu Općina Podstrana ima 9.245

stanovnika.

Radovi koji su predmet ove Dokumentacije o nabavi će se odvijati u područjusredišnjegdijela grada,kao i

istočnih gradskih naselja Splita. Shematski prikaz lokacija radova/objekata dan je u okviru Knjige 5.

1.3 Obuhvat aglomeracije

Konačne granice aglomeracije definirane su u odnosu na koncentraciju stanovništva (gustoća naseljenosti),

koncentraciju privrednih aktivnosti, dovoljnu koncentraciju navedenih kriterija da bi se komunalne otpadne

vode mogle učinkovito prikupljati i pročišćavati zahtijevanim stupnjem pročišćavanja.




Obuhvat aglomeracije Split-Solin

Naselja na području analiziranog područja koja su zadovoljila sve kriterije uvrštena su u obuhvat aglomeracije.

To su sljedeća naselja: Split, Solin, Vranjic, Podstrana, Stobreč, Kamen, Žrnovnica, Srinjine, Kučine, Mravince,

Klis, Dugopolje i Koprivno.

Gradovi i općine Splitsko-dalmatinske županije




1.4 Tijela nadležna za komunalnu i drugu infrastrukturu na području Projekta

Popis nadležnih tijela dan je u tablici u nastavku:

Upravljanje vodama Hrvatske vode, VGO za slivove južnoga Jadrana

Vukovarska 35, 21000 Split

Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda Vodovod i kanalizacija d.o.o.

Hercegovačka 8, 21000 Split

Državne ceste Hrvatske ceste

Vončinina 3, 10000 Zagreb

Županijske i lokalne ceste Županijska uprava za ceste na području Splitsko-

dalmatinske županije

Ruđera Boškovića 22, 21000 Split

Nerazvrstane ceste Grad Split

Obala kneza Branimira 17, 21000 Split

Distribucija i opskrba električnom energijom HEP ODS d.o.o., DP Elektrodalmacija Split

Poljička cesta 73, 21000 Split

Telekomunikacije Hrvatska agencija za poštu i elektroničke

komunikacije

Ulica Roberta Frangeša Mihanovića 9, 10110 Zagreb

Infrastrukturni operator elektroničke komunikacijske

infrastrukture

HT

P.P.21, 10002 Zagreb

Opskrba plinom EVN Croatia plin d.o.o.

Kopilica 5A, 21000 Split

Prijenos električne energije visokog napona HOPS

Ulica Ljudevita Posavskog 5, 21000 Split

1.5 Meteorološke i klimatološke značajke

1.5.1 Kvaliteta zraka

Splitsko-dalmatinska, Zadarska, Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska županija tvore jedinstvenu zonu

HR05.

Izuzmemo li Grad Split koji ima specifične emisijske izvore (brodski i cestovni promet) i industrijske izvore te je i

zbog svoje veličine proglašen aglomeracijom, područje srednje i južne Dalmacije ima slične karakteristike s

obzirom na razinu onečišćenja. Na svim postajama lokalne mreže u Splitsko-dalmatinskoj županiji zrak je bio I

kategorije, odnosno I kategorije uvjetno1 za mjerene onečišćujuće tvari.

1.5.2 Klima i meteorološki podaci

Cijela Splitsko-dalmatinska županija nalazi se u zoni jadranskog tipa mediteranske klime (semiaridni tip klime).

Jadransko more, kao prirodni rezervoar relativno tople vode s temperaturom od 10°C do 26°C, najvažniji je

1 Uvjetna kategorizacija dodjeljuje se ako je obuhvat podataka o onečišćujućoj tvari bio manji od 90%, a veći od

75% (npr. 24 satna usrednjavanja koncentracija SO2 napravljen tijekom 310 dana)




indikator klimatskih karakteristika na širem području Županije. Klimu karakteriziraju vruća i suha ljeta, blage i

vlažne zime te veliki broj sunčanih sati (iznad 2500) i izražena vjetrovitost (iznad 100 dana godišnje s jakim i u

prosjeku više od 30 dana s olujnim vjetrom). Veliki broj vedrih i sunčanih dana i temperature koje rijetko padnu

ispod nule karakteriziraju klimu i priobalnog i otočnog dijela županije s tom razlikom da priobalni dio

karakterizira nešto veća količina oborine u hladno doba godine. Planinske barijere priobalja priječe veći utjecaj

mediteranske klime na područje „zagore“. Stoga se u unutrašnjosti zaobalnog područja, na područjima na

kojima mediteranska klima nema utjecaja zbog prirodnih barijera, javljaju elementi kontinentalne, a u najvišim

područjima i planinske klime.

1.5.3 Temperatura

Split ima neznatan broj studenih (temperatura tijekom svih 24 sata niža od 0°C) i hladnih dana (dani kada se

temperatura zraka barem jednom tijekom dana spusti ispod 0°C) tijekom godine, dok ledenih dana (dani kada

je najniža temperatura ispod -10°C) uopće nema. Broj toplih i vrućih dana (dani u kojima je temperatura zraka

tijekom 24 sata barem jednom jednaka ili veća od 25°C tj. 30°C) je znatan. Srednje dnevne temperature zraka

na Splitskom području tijekom više od 4 mjeseca su iznad 20°C, a srednja dnevna temperatura od 15°C

neprekidno traje tijekom više od 6 mjeseci. Srednje dnevne temperature iznad 10°C javljaju tijekom više od 9

mjeseci.

1.5.4 Oborine

Oborinski režim na području Splita ima sve karakteristike maritimnog sredozemnog kišnog tipa. U ljetnim

mjesecima (lipanj-kolovoz) padne manje od 15% godišnjih količina oborine, tako da ljetna polovica godine

oskudijeva s kišom što često izaziva ljetne suše.

Srednja godišnja količina oborine iznosi oko 820 mm (razdoblje 1995.-2012. 822 mm, razdoblje 1961.-1990. 825

mm), no ona varira od preko 1100 mm (2010. bilježi 1126 mm), do ispod 550 mm (tijekom 2003. zabilježeno je

521 mm).

Količina oborine se postupno povećava od otoka prema obali, a također se povećava i s nadmorskom visinom.

1.5.5 Vjetar

Područje Splitsko-dalmatinske županije je izrazito vjetrovito područje. Na području Splita tijekom godine ima u

prosjeku više od 100 dana s jakim vjetrom (od 6 do 8 Bf), a s olujnim vjetrom (preko 62 km/sat) više od 30 dana.

Bura i jugo su dominantni vjetrovi i mogu puhati tijekom cijele godine, dok tijekom ljeta najčešće puše

osvježavajući maestral. Bura donosi hladno ali suho i vedro vrijeme. Olujnoj buri, koja se češće pojavljuje zimi,

posebno je izloženo obalno područje, a maksimalni udari bure mogu biti i veći od 48,5 m/s. Jugo je u prosjeku

nešto slabijeg intenziteta, a donosi kišu i sparno vrijeme. Jugo također može zapuhati olujnom jačinom, a udari

po snazi mogu dostići udare bure.

1.5.6 Insolacija i naoblaka

Insolacija je relativno visoka na cijelom području Splitsko-dalmatinske županije (prosječno ima preko 2300

sunčanih sati), no najviša je u otočnom području (Hvar ima godišnje preko 2700 sunčanih sati). Split spada

među najsunčanije gradove sjevernog i srednjeg Mediterana. Trajanje insolacije u tijeku godine iznosi 2.673 sati

ili u prosjeku 7.3 sata dnevno, u srpnju čak preko 12 sati dnevno. Najmanja insolacija je u prosincu kada iznosi u

prosjeku 3.5 sata dnevno.

Broj od preko 100 vedrih dana (dan sa srednjom dnevnom naoblakom manjom od 2/8) i samo oko 75 oblačnih

dana (dan sa srednjom dnevnom naoblakom većom od 6/8) govori u prilog navedenim podacima.

1.5.7 Ostalo

Srednja godišnja relativna vlaga na području Splita iznosi oko 60%. Snijeg, mraz i magla rijetke su pojave. Ako iz

desetgodišnjeg niza (2003.-2012.) izdvojimo 2012. godinu u kojoj se javilo 16 dana sa snježnim pokrivačem ≥ 1

cm, tada je prosjek broja dana sa snježnim pokrivačem ≥ 1 cm 0,375.




U „zagorskom“ području snježni pokrov je nešto češća pojava, no ni tamo se ne zadržava dulje od 4 do 7 dana,

a debljina mu uglavnom ne prelazi 10 cm. Tu su češće pojave tuče, koja se najčešće javlja od srpnja do rujna i

šteti kulturama, posebno vinogradima.

1.6 Inženjersko-geološke karakteristike terena

Detaljniji podaci o geološkim i geotehničkim karakteristikama područja prikazani su u geotehničkim projektima

koji su navedeni u Knjizi 5ove DON.

Navedena dokumentacija dostupna je na uvid u prostorijama Naručitelja uz prethodnu najavu.

1.7 Postojeće stanje sustava

1.7.1 Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Split - Solin

Postojeća kanalizacija na području grada Splita uglavnom je mješovitog tipa. Iznimke predstavljaju rubni i noviji

podsustavi, npr. područje Žnjana, Dračevca i Mejaša u Splitu kao i područje grada Solina koji su građeni kao

razdjelni tip kanalizacije.

Trenutno su na području aglomeracije Split-Solin u funkciji dva osnovna uređaja za pročišćavanje otpadnih

voda:

UPOV Stupe, koji se sastoji od sljedećih dijelova:

- gruba i fina rešetka

- aerirani pjeskolov/mastolov,

- objekt za prihvat sadržaja septičkih jama,

- sustav ventilacije i eliminiranja neugodnih mirisa s biofiltrima,

- trafostanica s alternativnim izvorom napajanja – diesel generatorom

- podmorski ispust

UPOV Katalinića Brig, koji se sastoji od:

- gruba i fina rešetka

- crpna stanica

- podmorski ispust

Otpadne vode južnog dijela splitskog poluotoka prikupljaju se i kanalizacijskim sustavom odvode do

lokacijeKatalinića Brig gdje je izgrađen mehanički dio UPOV-a Katalinića Brig (gruba i fina rešetka) i crpna

stanica s ispustom u Brački kanal putem podmorskog ispusta.

Otpadne vode sjevernog i istočnog dijela grada Splita, grada Solina, općina Klis, Dugopolje i zapadnog dijela

općine Podstrana prikupljaju se i kanalizacijskim sustavom odvode do UPOV-a Stupe sa ispustom u Brački kanal

putem podmorskog ispusta. Cjelovit koncept kanalizacijskog sustava, kao dugoročno rješenje odvodnje

otpadnih voda na ovom području, usvojen je Idejnim rješenjem "Kanalizacijski sustav Split-Solin" iz 1988. god.

Prema usvojenom konceptu sve otpadne vode s ovog područja objedinjuju se sustavom kolektora i crpnih

stanica na jedinstveni uređaj za pročišćavanje Stupe, lociran kod TTTS-a (Trgovačko transportni terminal Split),

odakle se nakon pročišćavanja dugim podmorskim ispustom ispuštaju u Brački kanal.

Veći dio općine Podstrana ima izgrađen kanalizacijski sustav. Zapadni dio općine priključen je na sustav

odvodnje Split-Solin, dok se otpadne vode istočnog dijela općine zasebnim podmorskim ispustima bez

prethodnog pročišćavanja ispuštaju u more Bračkog kanala.




1.7.2 Vodoopskrba aglomeracije Split - Solin

Na području aglomeracije Split-Solin, izvorišta koja služe za vodoopskrbu su najvećim dijelom izvor rijeke Jadro,

vodozahvat rijeke Žrnovnice, vodozahvati Kosinac i Ruda na rijeci Cetini za potrebe Općine Dugopolje, te

vodozahvat u sklopu HE Zakučac na rijeci Cetini u sklopu sustava "Omiš-Brač-Hvar-Šolta-Vis" za podsustav

Srinjine tj. naselja u istočnoj zoni područja Grada Splita. Vodoopskrba gradova Split i Solin ovisi o zahvatu vode

na izvoru rijeke Jadro i HE Zakučac. Izvor rijeke Jadro predstavlja najizdašniji zahvaćeni krški izvor na području

Splitsko-dalmatinske županije, odnosno aglomeracije Split-Solin. Vodopravnom dozvolom dozvoljeno je

zahvaćanje 2.000 l/s, odnosno 31.000.000 m3/god. Vodoopskrbni sustavi općina Klis i Dugopolje opskrbljuju se

vodom iz grupnog vodovoda Sinjske Krajine.

Žrnovnica se pitkom vodom opskrbljuje pomoću kaptaže glavnog izvora rijeke Žrnovnice, koji se nalazi oko 2 km

sjeveroistočno od naselja Žrnovnica na koti od 77 m.n.m. U tijeku je rekonstrukcija vodovoda Žrnovnica i

njegovo pripojenje u sustav Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Split, odnosno opskrba naselja Žrnovnica vodom iz

Jadra.

Za transport vode od izvora Jadra služe Dioklecijanov i Splitski kanal. Oba kanala se danas protežu od izvora

Jadra do crpne stanice Ravne Njive u gradu Splitu. Kroz kanale voda teče gravitacijski sa slobodnim vodnim

licem a na krajnjoj nizvodnoj točki kanala višak vode se ispušta preko preljeva u more.

Vodoopskrbna mreža grada Splita dio je regionalnog sustava Split-Solin-Kaštela-Trogir. Trenutna koncepcija

vodoopskrbnog sustava realizirana je u prvoj etapi Integralnog projekta „EKO- Kaštelanski zaljev, poboljšanje i

dogradnja vodoopskrbnog sustava“ koja je obuhvatila izgradnju CS Kunčeva Greda Nova i CS Ravne Njive - koja

je zamijenila dotadašnje CS Kopilica i CS Ravne Njive (stara) dok je dovod vode do crpnih stanica ostao

gravitacijski putem kanala. Prva etapa izgradnje imala je za cilj dopremiti dovoljne količine vode do potrošača u

sustavu Split-Solin-Kaštela, a uz to i riješiti dio tadašnjih značajnih tehničkih nedostataka objekata i poteškoća u

radu.

CS Ravne Njive opskrbljuje četiri visinske vodoopskrbne zone grada Splita, svaku sa svojim referentnim

vodospremnikom. Ukupna dužina vodoopskrbne mreže iznosi oko 400.000 m.

Vodoopskrba Solina odvija se putem četiri crpne stanice koje crpe vodu iz Splitskog dovodnog kanala. Ukupna

dužina vodoopskrbne mreže Solina iznosi oko 130.000 m.

Vodoopskrbna mreža općina Klis i Dugopolje opskrbljuje se vodom iz grupnog vodovoda Sinjske Krajine.

Podsustav Ruda Dugopolje-Klis pokriva općine Dugopolje i Klis. Opskrba se vrši preko Vodospreme Vučipolje.

Ukupna dužina vodoopskrbne mreže Zagore u dijelu koji se nalazi unutar aglomeracije Split-Solin iznosi oko

60.000 m.

Vodoopskrba aglomeracije Split-Solin, izuzev područja općina Klis i Dugopolje i naselja Žrnovnica, vitalno je

ovisna o izdašnosti i kvaliteti vode na izvoru Jadra te za zahvat vode u HE Zakučac radi vodoopskrbe naselja

Srinjine. Dioklecijanov i Splitski kanal čine osnovicu sustava i protežu se od izvora Jadra do CS Ravne Njive. Trasa

kanala se bez zaštite i nadzora proteže kroz privatne parcele, vrtove i preko prilaznih puteva, stoga je voda koja

gravitacijski teče kroz kanale, trajno izložena vanjskom zagađenju. Kao posljedica opisanog kanalskog

transporta vode, na izvoru Jadra se zahvaćaju veće količine vode od onih koje se crpe u sustav, dakle dio

zahvaćene vode se preljeva u more kod CS Ravne Njive.

Opskrbljenost stanovništva na području aglomeracije Split- Solin je na zadovoljavajućoj razini osim na sljedećim

područjima: Žrnovnica, Donja Rupotina u Solinu, naselje Balići u Dugopolju, naselje Mihaljevići u općini Klis te

naselja Gornja Podstrana i Strožanac u Podstrani gdje je potrebno izgraditi ili dograditi vodoopskrbnu mrežu.

Na dijelu viših područja tlačnih vodoopskrbnih zona u satima najveće potrošnje dolazi do nedostatnih tlakova

pa se može reći da kvaliteta vodoopskrbe nije zadovoljavajuća.

1.8 Radovi obuhvaćeni Ugovorom

Opća napomena za sve Radove obuhvaćene Ugovorom :




Svi materijali za izgradnju cjevovoda i objekata, te sve norme koje se navode u ovoj Knjizi DON-a odabrani su

tijekom izrade glavnog projekta, a odabir cijevnog materijala se temelji na tehno-ekonomskoj anlizi koju je

proveo projektant glavnog projekta. Navedeni cijevni materijali ne predstavljaju proizvođača niti tip proizvoda

već samo vrstu materijala iz kojeg su sačinjeni. Za sve navedene norme podrazumijeva se mogućnost primjene

jednakovrijednih normi sukladno načelu jednakovrijednosti navedenom u preambuli Knjige 4 (Troškovnik), i isto

se neće pojedinačno navoditi u ovoj Knjizi.

Za sve nacionalne norme kojima su prihvaćene europske norme, europska tehnička odobrenja, zajedničke

tehničke specifikacije, međunarodne norme, druge tehničke referentne sustave koje su utvrdila europska

normizacijska tijela, odnosno nacionalne norme, nacionalna tehnička odobrenja ili nacionalne tehničke

specifikacije, a koje su navedene u ovoj tehničkoj dokumentaciji, sukladno članku 209 Zakona o javnoj nabavi

(NN 120/2016) priznaju se „jednakovrijedne“.

1.8.1 Optimalizacija spoja sustava odvodnje sjevernog sliva na UPOV Stupe

Cjevovodi

U sklopu izgradnje kanalizacijske mreže planira se u sustavu kanalizacijske mreže izgraditi jedna dionica kolektora metodom bušenja:

1. Dionica na prolazu Spojnog kanala RB Pujanke ispod prometnice (Ulice domovinskog rata), (L

= 63,50 m; Ø 120 cm)

Preostale dionice izvode se klasičnim načinom izgradnje s otvorenim iskopom rova:

KANALI - RB POLJUD (Ulica Osmih mediteranskih igara)

- Gravitacijski cjevovod unutarnjeg profila Φ 1600 mm – ‘Spojni kanal RB Poljud’ u Ulici Osmih mediteranskih igara. Cjevovod se izvodi u duljini od L = 46,55 m, od Poliestera (GRP) i spaja se na ulazno okno RB Poljud, sa projektiranim padom nivelete od I=2,50‰

- Gravitacijski cjevovod unutarnjeg profila Φ 300 mm – ‘Transportni kanal RB Poljud’ u Ulici Osmih

mediteranskih igara. Cjevovod se izvodi u duljini od L = 42,11 m, od PVC-a spaja se na postojeće okno sa projektiranim padom nivelete od I = 3,56 ‰

- Gravitacijski cjevovod unutarnjegprofila Φ 400 mm – ‘Prespoj postojeće kanalizacije na RB Poljud’ u

Ulici Osmih mediteranskih igara. Cjevovod se izvodi u duljini od L = 2,86 m, od PVC-a i spaja se na ulazno okno RB Poljud sa projektiranim padom nivelete od I = 17,48 ‰.

KANALI - RB ŠPINUT-POLJUD (Ulica Zrinsko Frankopanska ) - Gravitacijski cjevovod unutarnjeg profila Φ 1000 mm – ‘Spojni kanal RB Špinut-Poljud’ zapadno od

Zrinsko-Frankopanske ulice. Cjevovod se izvodi u duljini od L = 23,93 m, od Poliestera (GRP) i spaja se na ulazno okno RB Špinut-Poljud sa projektiranim padom nivelete od I = 5,26 ‰.

- Gravitacijski cjevovod unutarnjeg profila Φ 250 mm – ‘Transportni kanal RB Špinut-Poljud’ zapadno od

Zrinsko-Frankopanske ulice. Cjevovod se izvodi u duljini L = 17,15 m, od PVC-a i spaja se na postojeće okno sa projektiranim padom nivelete od I = 26,67 ‰.

- Gravitacijski cjevovod unutarnjeg profila Φ 1000 mm – ‘Preljevni kanal RB Špinut-Poljud’ u Zrinsko-

Frankopanskoj ulici. Cjevovod se izvodi u duljini od L = 17,20 m, od Poliestera (GRP) i spaja se na postojeće okno sa projektiranim padom nivelete od I = 30,00 ‰.

KANALI - RB 1 (CS Duje) - Gravitacijski cjevovod unutarnjeg profila ɸ 400-600 mm – ‘Transportni kanal RB 1’ južno od postojeće

CS Duje. Cjevovod se izvodi u duljini od L = 11,07 m (profila ɸ 400 mm od PVC-a) i u duljini od L = 56,42




m (profila ɸ 600 mm od Poliestera (GRP)), sveukupne duljine L = 67,49 m i spaja se na postojeću crpnu stanicu CS Duje sa projektiranim padom nivelete odI=2,67‰.

- Gravitacijski cjevovod unutarnjeg profila 2750/2000 mm (AB sanduk) – ‘Spojni kanal RB 1’ južno od

postojeće CS Duje. Cjevovod se izvodi u duljini od L = 62,06 m, od armiranog betona i spaja se na RB 1 sa projektiranim padom nivelete od I = 2,25 ‰

- Gravitacijski cjevovod unutarnjeg profila 2750/2000 mm (AB sanduk) – ‘Preljevni kanal RB 1’ sjeverno

od postojeće CS Duje. Cjevovod se izvodi u duljini od L = 58,78 m, od armiranog betona i spaja se na postojeću kanalizaciju sa projektiranim padom nivelete od I =12,75 ‰.

KANALI RB 2 (Solinska ulica) - Gravitacijski cjevovod unutarnjeg profila Φ 1000 mm – ‘Spojni kanal 1 RB 2’ južno od Solinske ulice.

Cjevovod se izvodi u duljini od L = 25,40 m, od Poliestera (GRP) i spaja se na ulazno okno RB 2 sa projektiranim padom nivelete od I = 3,15 ‰.

- Gravitacijski cjevovod unutarnjeg profila Φ 800 mm – ‘Spojni kanal 2 RB 2’ južno od Solinske ulice.

Cjevovod se izvodi u duljini od L = 29,38 m, od Poliestera (GRP) i spaja se na ulazno okno RB 2 sa projektiranim padom nivelete od I =25,00 ‰.

- Gravitacijski cjevovod unutarnjeg profila Φ 800 - 1000 mm – ‘Preljevni kanal RB 2’ od Solinske ulice pa

sjeverno prema Sjevernoj luci do ispusta u Vranjički zaljev. Cjevovod se izvodi u duljini od L = 273,25 m ( ɸ 1000 mm – L = 148,54 m i ɸ 800 mm – L = 124,71 m), od Poliestera (GRP) s ispustom u Vranjički zaljev sa projektiranim padom nivelete od I= 4,62 ‰ do I= 36,50 ‰.

KANALI RB 3 (Solinska cesta) - Gravitacijski cjevovod unutarnjeg profila 1300/1800 mm – ‘Preljevni kanal RB 3’ u Solinskoj ulici.

Cjevovod se izvodi u duljini od L = 10,88 m, od armiranog betona i spaja se na postojeći kanal sa projektiranim padom nivelete od I= 20,22 ‰.

- Gravitacijski cjevovod unutarnjeg profila Φ 300 mm – ‘Transportni kanal RB 3’ u Solnskoj ulici.

Cjevovod se izvodi u duljini od L = 7,29 m, od PVC-a i spaja se na postojeću kanalizaciju sa projektiranim padom nivelete od I = 8,23 ‰.

KANALI RB SOLINSKA( Raskrižje Solinske ulice i Ulice Domovinskog rata) - Gravitacijski cjevovod unutarnjeg profila Φ 800 mm – ‘Izmještanje kanala’ u Solinskoj ulici. Cjevovod se

izvodi u duljini od L = 53,40 m, od Poliestera (GRP) i spaja se na postojeći kanal sa projektiranim padom nivelete od I = 20,00 ‰.

- Gravitacijski cjevovod unutarnjeg profila Φ 400 mm – ‘Sigurnosni kanal RB Solinska’ o u Ulici

Domovinskog rata. Cjevovod se izvodi u duljini od L = 20,38 m, od PVC-a i spaja se na postojeću kanalizaciju sa projektiranim padom nivelete od I = 68,20 ‰.

KANALI RB PUJANKE (Raskrižje Ulice Domovinskog rata i Ulice Zbora narodne garde)

- Gravitacijski cjevovod unutarnjeg profila Φ 1100 - 1200 mm – ‘Spojni kanal RB Pujanke’ u Ulici

Domovinskog rata. Cjevovod se izvodi u duljini od L = 164,20 m (ɸ 1100 mm – L = 93,26 m i ɸ 1200 mm – L = 71,00 m) , od Poliestera (GRP) i spaja se na ulazno okno RB Pujanke sa projektiranim padom nivelete od I= 4,26 ‰.

- Gravitacijski cjevovod unutarnjeg profila Φ 300 mm – ‘Transportni kanal RB Pujanke’ sjeverno od Ulice

Domovinskog rata. Cjevovod se izvodi u duljini od L = 6,21 m, od PVC-a i spaja se na postojeću kanalizaciju sa projektiranim padom nivelete od I= 2,95 ‰.

KANALI PRELJEVA P1 (Područje Brodogradilišta)




- Gravitacijski cjevovod unutarnjeg profila Φ 1000 mm – ‘Spoj postojeće kanalizacije na preljev P1ˈ na

području brodogradilišta. Cjevovod se izvodi u duljini od L = 3,70 m, od Poliestera (GRP) (utjecaj mora) i spaja se na ulazno okno preljeva P1 sa projektiranim padom nivelete od I = 5,41 ‰.

KANALI PRELJEVA P2 (Područje Brodogradilišta)

- Gravitacijski cjevovod unutarnjeg profila Φ 250 mm – Spoj preljeva P2 na planirani Kanal K.3.1.ˈ na

području brodogradilišta. Cjevovod se izvodi u duljini od L = 18,10 m, od Poliestera (GRP) (utjecaj mora) i spaja se na planirani kanal K.3.1 sa projektiranim padom nivelete od I= 5,00 ‰.

KANALI CRPNE STANICE CS B1 (Područje Brodogradilišta)

- Gravitacijski cjevovod unutarnjeg profila Φ 300 mm – ‘Incidentni ispust CS B1‘. Cjevovod se izvodi u

duljini od L = 14,60 m, od Poliestera (GRP) (utjecaj mora) i spaja se na postojeću kanalizaciju sa projektiranim padom nivelete od I= 5,48 ‰.

KANALI CRPNE STANICE CS B2 (Područje Brodogradilišta)

- Gravitacijski cjevovod unutarnjeg profila Φ 300 mm – ‘Incidentni ispust CS B2‘. Cjevovod se izvodi u

duljini od L = 17,30 m, od Poliestera (GRP) (utjecaj mora) i spaja se na postojeću kanalizaciju sa projektiranim padom nivelete od I=10,40‰.

KANAL K.2.1. (Područje Brodogradilišta)

- Gravitacijski cjevovod unutarnjeg profila Φ 300 mm – ‘Kanal K.2.1.’ na području brodogradilišta.

Cjevovod se izvodi u duljini od L = 335,80 m, od Poliestera (GRP) (utjecaj mora) i spaja se na ulazno okno CS B2 sa projektiranim padom nivelete od I= 3,63 ‰.

KANAL TB2 (Područje Brodogradilišta)

- Tlačni cjevovod unutarnjeg profila Φ 147 mm – ‘Kanal TB2’ na području brodogradilišta. Cjevovod se

izvodi u duljini od L = 232,70 m, od PEHD-a, za odgovarajuću veličinu tlaka PN i spaja se na okno planiranog kanala K.3.1 sa projektiranim padom nivelete od I= 3,85 ‰ do I= 6,94 ‰.

KANAL K.3.1.(Područje Brodogradilišta) - Gravitacijski cjevovod unutarnjeg profila Φ 300 mm – ‘Kanal K.3.1.’ na području brodogradilišta.

Cjevovod se izvodi u duljini od L = 237,50 m, od Poliestera (GRP) (utjecaj mora) i spaja se na ulazno okno CS B1 sa projektiranim padom nivelete od I= 4,00 ‰ do d I= 5,00 ‰.

KANAL K.3.3. (Ulica Put Supavla) - Gravitacijski cjevovod unutarnjeg profila Φ 600 mm – ‘Kanal K.3.3.’ u Ulici Put Supavla. Cjevovod se

izvodi u duljini od L = 269,20 m, od Poliestera (GRP) i spaja se na postojeću kanalizaciju sa projektiranim padom nivelete od I= 5,00 ‰.

KANAL TB1 (Područje Brodogradilišta i Ulica Put Supavla) - Tlačni cjevovod unutarnjeg profila Φ 184 mm – ‘Kanal TB1’ od brodogradilišta do Ulice Put Supavla.

Cjevovod se izvodi u duljini od L = 457,10 m, od PEHD-a, za odgovarajuću veličinu tlaka PN i spaja se na okno planiranog kanala K.3.3 sa projektiranim padom nivelete od I = 5,00 ‰ do I= 378,20 ‰.

KANAL T1 (Južno od Ulice Put Supavla) - Gravitacijski cjevovod unutarnjeg profila Φ 500 mm – ‘Kanal T1’ u Ulici Put Supavla. Cjevovod se izvodi

u duljini od L = 70,50 m, od PVC-a i spaja se na okno planiranog kanala K.3.3 sa projektiranim padom nivelete od I= 6,40 ‰.




Crpne stanice Crpna Stanica CS B1 CS B1 izvest će se kao ukopani podzemni objekt od armiranog betona na visinskoj koti dna bazena -2,42 m.n.m. Crpna stanica se sastoji od tri odvojene komore: ulazni dio sa zapornicom, crpni bazen sa pumpama i izlazna komora sa fazonima i armaturama. Tlocrtna veličina objekta crpne stanice (vanjski gabariti) je 3,1 x 7,5 m. Dimenzije crpnog bazena su 2,5 x 2,0 m, a dubina H = 5,22 m. Crpna stanica bit će opremljena s dvije crpke (uronjenog tipa), automatikom za samostalan rad te elektroormarićem. Odabir crpki i dimenzioniranje tlačnog voda proveden je u hidrauličkom proračunu u sklopu ovog Glavnog projekta. Čitav objekt ukopan je u teren a izvodi se od armiranog betona C- 35/45 i pokriva se armiranobetonskom pločom. Objekt mora biti vododrživ (obavezni dodaci za vodonepropusnost), a svi spojevi cijevi moraju biti vodotijesni (vodonepropusni). Kapacitet i oprema crpne stanice Maksimalni kapacitet crpne stanice odgovara dotoku Qmj proračunatom za uzvodno gravitirajuće područje. Zbog što boljeg prilagođavanja dotoku predviđa se ugradnja crpki slijedećeg kapaciteta: Kapacitet CS B1 je Q=25 l/s, Hman = 29,14 m, a predviđa se ugradnja dvije pumpe (jedna radna i jedna rezervna) snage 16,32 kW. 1. Crpka 1 : Qc1 = 25,0 l/s – Hman = 29,14 m, Ne = 16,32 kW Ukupan potreban kapacitet crpki (crpka 1 radna – i crpka 1 pričuvna ) iznosi Qc uk = 25,0 l/s Ukupna potrebna radna snaga u prvoj etapi izgradnje i u konačnoj fazi izgradnje iznosi 16,32 kW ( Instalirana snaga crpki u prvoj i u konačnoj fazi izgradnje 32,64 kW ) Tlačne grane su profila Ø 100 mm, a zbirni tlačni vod je profila Ø100 mm. Na svim tlačnim granama predviđena je, radi zaštite crpki, ugradnja nepovratnog kuglastog ventila i plosnatog (nožastog) zasuna s ručnim kolom da se svaka grana tlačnog cjevovoda može zatvoriti. Nepovratni ventil i plosnati zasun se ugrađuju na horizontalnom dijelu grane tlačnog cjevovoda. Osim ovih grana kojim su priključene crpke na zbirni dio tlačnog cjevovoda, u zasunskoj komori postoji još jedan vod koji je priključen na zbirni dio tlačnog cjevovoda. Njegova funkcija je pražnjenje tlačnog cjevovoda. Vod je profila Ø100 mm s plosnatim zasunom istog profila na kraju. Plosnati zasun je u redovnom pogonu uvijek zatvoren. Upravljanje i kontrola rada obavlja se pomoću opreme za automatski (po potrebi i manualni rad ) te alarmnog sustava, u skladu s uputama proizvođača i karakteristikama crpne stanice. Ugrađena oprema mora biti otporna na vlagu i korozivno djelovanje vodenih para otpadnih voda. Cjelokupan rad crpne stanice temelji se na utvrđivanju razine vode u crpnom bazenu. Predviđa se mjerenje razine nivo plovcima koji diktiraju radom crpki u odnosu na nivo vode u bazenu. Automatski se rad sastoji iz uključivanja / isključivanja crpki ovisno o razini vode u crpnom bazenu. Crpke se ukopčavaju kod maksimalne razine vode, a isključuju kod minimaIne razine. Automatika svakako obuhvaća i jednoliko radno opterećenje obje crpke tako da naizmjenično ukopčava crpke ostavljajući uvijek drugu kao rezervnu. Automatika također obuhvaća i reagiranje u slučaju kvara pri čemu su moguća tri slučaja:

o punjenje bazena iznad maksimalne radne razine o pražnjenje ispod minimalne radne razine o prekid rada crpki

Crpke se isporučuju s donjim postoljem, priključnim koljenom, vodilicama (od inox-a), gornjim nosačem vodilica (od inoxa) i lancem (od inoxa). Inox kvalitete AISI 316L. Iznad crpki se izvode tlačni cjevovodi s fazonskim komadima i armaturama od lijevanoga željeza odnosno od nehrđajučeg čelika (AISI 316L), za nazivni tlak PN 10 bara. Na mjestu spoja fazona od nehrđajućeg čelika i lijevanoželjeznih armatura, izvodi se zaštita umetanjem spojnih vijaka u polietilenske tuljce i stavljanjem teflonskih podložnih pločica, radi smanjivanja kontakt korozije na mjestu spoja , elektrolitičkim razdvajanjem oba materijala. Fazoni od inoxa koji prolaze kroz zidove crpnog bazena ugrađuju se prilikom betoniranja dok se u zidovima zasunske komore ostavljaju otvori profila, oblika i položaja prema nacrtima. Na tlačnom cjevovodu je predviđena ugradnja elektromagnetskog mjerača protoka za otpadnu vodu u zasunskoj komori i mjerača tlaka prije izlaza tlačnog cjevovoda iz komore. Uz svaki uređaj trebaju biti upute za montažu, spajanje na izvor energije i korištenje, obavezno na hrvatskom jeziku, certifikati za svaki dio uređaja i atest za cjelokupan uređaj, te garancija.




Ventilacija crpnog bazena bit će prirodna. Predviđa se ugradnja odzračnika. Za sprječavanje eventualne pojave neugodnih mirisa, u odzračnik crpnog bazena će se ugraditi tipski filtar od aktivnog ugljena. Zamjena filtra vrši se s nivoa terena, demontažom kape odzračnika. Odzračnik će se izraditi od nehrđajućeg čelika (AISI 316L) DN 100 mm, sa ventilacijskom kapom. Povremena kontrola kakvoće zraka vršit će se prijenosnim uređajem za mjerenje kakvoće zraka i to prilikom redovnog obilaska i održavanja crpne stanice, ili izvanrednog obilaska na temelju dojave o pojavi neugodnog mirisa. Održavanje crpne stanice svodi se na redovito održavanje sve opreme, posebice crpki i automatike u skladu s uputama proizvođača. Redovito održavanje obuhvaća i povremeno pražnjenje i čišćenje crpnog bazena te provjeru vodonepropusnosti konstrukcije. Upravljački elektro ormar je smješten nadzemno, pored objekta, ispod betonske nadstrešnice Lokacija i prilaz lokaciji Crpna stanica “CS B1”- smještena jena dijelu kat. čest. 18/1 K.O. Split u Splitu, na području brodogradilišta. Točna lokacija i veličina potrebne površine za smještaj objekta vidljiva je iz situacijskog prikaza danog u projektu. Prilaz lokaciji osiguran je postojećim javnim putem od postojeće interne prometnice brodogradilišta. Opis konstrukcije To je jednostavan armiranobetonski objekt pravokutnog tlocrtnog presjeka koji je cijelom svojom zapreminom ukopan u teren a sastoji se od tri osnovna dijela : ulazna komora sa zapornicom, crpni bazen sa pumpama i izlazna komora sa fazonima i armaturama. Tlocrtna veličina objekta crpne stanice (vanjski gabariti) je 3,1 x 7,5 m. Dimenzije ulazne komore su 2,0 × 1,5, a dubina H = 4,12 m Dimenzije crpnog bazena su 2,5 x 2,0 m, a dubina H = 5,22 m Dimenzije izlazne komore su 2,0 × 2,8, a dubina H = 2,60 m 1) ulazna komora sa zapornicom za prihvaćanje otpadnih voda, te smještaj rešetke (u obliku košare) koja služi za dodatnu zaštitu crpki od začepljenja i u njoj se nalazi otvor incidentnog ispusta 2) crpnog bazena predviđenog za smještaj crpki, te cijevi za ventilaciju 3) izlazna komora sa fazonima i armaturama Otpadne vode iz dovodnog kanala K.3.1. ulijevaju se u crpni bazen preko rešetke smještene na samom spoju kolektora u ulaznu komoru. Za vrijeme popravka ili bilo kakvih intervencija u crpnom bazenu,dovod u crpni bazen se zatvara sa p ločastim zatvaračem koji se smješta na ulaznoj komori čime se sprečava dotok otpadnih voda i osigurava nesmetan rad i na dnu samog bazena. (Uz prethodno potpuno pražnjenje sadržaja pomoću manje prijenosne crpke.) Na pokrovnoj ploči ulazne komore predviđen je otvor 115 × 250 cm (tri poklopca od nehrđajućeg čelika AISI 316L : 2 × 85/125 i 1 × 90/125 cm, nosivosti min 250 KN) - preko kojeg se omogućava ručno čišćenje rešetke. (izvlačenjem rešetke- košare na podest), upravljanje pločastim zatvaračem i ulazak/silazak u ulaznu komoru. Rešetka je uložena u vodilice napravljene od 2 “U” profila učvršćena u beton sa svake strane rešetke čime je omogućeno izvlačenje kompletne rešetke (nehrđajući čelik AISI 316L). Nakon ulaznog dijela otpadne vode utječu u središnji dio objekta - crpni bazen u kojem su smještene potrebne crpke s pratećom opremom i tlačnim cjevovodima. Kineta je oblikovana tako da se što manje otpadne vode zadržava unutar crpnog bazena - neiskorištena zapremina svedena je na minimum - i da omogući prihvatljiv režim rada ugrađenih crpki. (Detaljna obrada provedena je u hidrauličkom proračunu.) Udubljenje - L × B × H = 50 × 50 × 30 cm smješteno na dnu crpnog bazena predviđeno je za smještanje prijenosne crpke kapaciteta cca 5-10 l/s kojom se omogućava potpuno pražnjenje crpnog bazena za potrebe čišćenja ili izvođenja potrebnih radova. Izravni silazak do samog dna crpnog bazena omogućava se tipskim sigurnosnim ljestvama sa klizačem preko otvora 138 × 250 cm (dva poklopca od nehrđajućeg čelika (AISI 316L): 2 × 130/148 cm, nosivosti min 250 KN) smještenog na pokrovnoj ploči uz zid crpnog bazena. Predmetni otvor služi i za montažu i demontažu crpki i spuštanje u crpni bazen (nehrđajući čelik AISI 316L). Zidovi svih komora crpne stanice su debljine b = 30 cm, a dno debljine b = 40 cm ispod crpnog bazena, debljina dna ispod ulazne i izlazne komore iznosi b = 30 cm, a pokrovna ploča b = 25 cm. Crpna stanica će biti izgrađena od od armiranog betona marke C –35/45 sa obaveznim dodacima za vodonepropusnost. Oplata mora biti glatka tako da se ne predviđa posebna obrada unutarnjih stijenki. Kineta će se izvesti od betona marke C – 12/15.




Izlazna komora služi za smještaj fazona i armature i prateće opreme. Na pokrovnoj ploči izlazne komore predviđen je otvor 80/80 cm (Tipski lijevano-željezni poklopac) koji služi za ulazak/silazak u ulaznu komoru i montažu/demontažu zasuna. Udubljenje - L × B × H = 40 × 40 × 20 cm smješteno na dnu izlazne komore predviđeno je za smještanje prijenosne crpke kapaciteta cca 5-10 l/s kojom se omogućava potpuno pražnjenje izlazne komore za potrebe čišćenja ili izvođenja potrebnih radova. Na površini crpne stanice vidljivi su samo poklopci crpne stanice, cijev za ventilaciju sa ventilacijskom kapom i elektroormarić. Poklopci će imati bravu za zaključavanje, da se onemogući slobodan silazak u objekt. Crpna stanica će biti opremljena protukliznim ljestvama sa osiguranjem od pada. Sva oprema crpne stanice, fazonski komadi i armature, zapornica, ljestve, poklopci i cijev za ventilaciju, izvode se od nehrđajućeg čelika (AISI 316L). Elektroormar za napajanje i automatsku regulaciju rada crpne stanice kao i oprema za daljinski nadzor i upravljanje bit će smješten u nepostrednoj blizini same crpne stanice. Elektroormari se izvode od tipskih elemenata za tu namjenu, a sve prema elektroprojektu opreme crpne stanice. Elektroormar bit će postavljen na tipski betonski temelj i zaštićen betonskom sjenicom. Režim rada crpki Uzevši u obzir veličinu objekta kao i značajke uzvodnog sustava odvodnje ( tip sustava, veličinu obuhvaćenog područja, dinamiku razvoja područja i pretpostavljenu dinamiku izgradnje kanalskog sustava) usvojen je slijedeći režim rada crpki: 1. Crpka 1 : Q = 25,0 l/s - radna 2. Crpka 1: Q = 25,0 l/s - pričuvna Dotjecanjem otpadnih voda dolazi do punjenja dijela crpnog bazena koji odgovara volumenu potrebnom za siguran rad crpke 1 i kad se dosegne odgovarajuća razina uključuje se crpka 1 koja radi sve do trenutka potpunog pražnjenja volumena. U crpnom bazenu instalirane su obje crpke - crpka 1 i crpka 1 pričuvna ( u pravilu radi samo jedna crpka pa se zbog njihovog ravnomjernog trošenja predviđa automatsko prebacivanje režima rada crpke 1 na pričuvnu crpku 1 i obratno (nakon iskjučivanja radne). U slučaju kvara na crpki 1 zamjenuje je pričuvna crpka 1 i obratno. (Osim iz distributivne mreže predviđa se napajanje i iz pričuvnog izvora – mobilnog diesel električnog agregata predviđenog za pogon samo jedne crpke). Crpna stanica je projektirana tako da ima zadovoljavajući radni volumen (volumen između nivoa uključivanja i isključivanja crpki) kako sa stanovišta dozvoljenog broja uključivanja po satu, tako i sa stanovišta ispiranja tlačnog cjevovoda u što kraćem vremenskom razdoblju, kako bi se spriječilo anaerobno stanje otpadne vode u crpnoj stanici te tlačnom cjevovodu. Crpna stanica ima predviđen incidentni ispust koje se akivira samo u slučaju kvara crpki i iskorištavanju slobodnog volumena uzvodnog cjevovoda i same crpne stanice. Razine uključivanja i isključivanja crpki Crpka 1 Razina isključivanja na koti : -2,10 m.n.m. Razina uključivanja na koti : -1,50 m.n.m. Crpka 1 - pričuvna Razina isključivanja na koti : -2,10 m.n.m. Razina uključivanja na koti : -1,50 m.n.m. Elektrooprema Spoj crpne stanice “ CS B1” na sustav odvodnje Uzvodna dionica - Spoj “K.3.1.” na “CS B1” ( gravitacijski režim tečenja) - ugrađuju se kanalizacijske PP/PVC/Poliester cijevi Ø 30 cm, duljine L = 6,0 m)




Nizvodna dionica - Spoj na projektirani gravitacijski kanal K.3.3. - ugrađuje se tlačna PEHD cijev d 200 mm PE 100 S10/SDR21 (DN 184 mm). Ukupna duljina spoja iznosi L = 457,10 m Za profil f30 cm (gravitacijski režim tečenja) - predviđa se ugradnja kanalizacijskih cijevi od Poliestera (GRP)tjemene čvrstoće SN 10000 prema važećem standardu (HRN EN 14364) te prema statičkom proračunu ATV-A127. Cijevi trebaju imati sve potrebne ateste kojima se dokazuje zahtjevana kvaliteta proizvoda. Dužina cijevi iznosi 6,0 m za gravitacijske cijevi, a tlačne cijevi se isporučuju u duljini 6 i 12 m. Izvedba crpne stanice Prema geotehničkom projektu, koji je sastavni dio glavnog projekta, određen je način zaštite građevne jame – Crpna stanica CS B1: Geotehnički projekt zaštite građevne jame, br.pr. 73130-074/16, IGH d.d. Regionalni centar Split Matice hrvatske 15, 21000 Split (Mapa 16). Tijekom iskopa preporuča se geološki ili geotehnički nadzor koji bi mogao odmah intervenirati u slučaju pojave nestabilnih dijelova na pojedinim kosinama zasjeka. Sloj izravnavajućeg podložnog betona (C25/30) debljine cca 10 cm, do projektirane visine dna temelja, izvesti odmah po odobrenju odgovornog geotehničara. Podložni beton izvesti na proširenoj površini 15 cm simetrično u odnosu na širinu temelja. Po dovršenju horizontalne podloge može se pristupiti izvedbi armirano-betonske temeljne ploče. Za izvedbu betonskih radova potrebno je betonsko željezo postaviti i vezati u svemu prema planovima savijanja betonskog željeza o čemu nadzorni inženjer mora obaviti detaljan pregled, nakon kojeg se može započeti sa betoniranjem. Crpna stanica predviđena je u izvedbi od armiranog betona C 35/45 u odgovarajućoj glatkoj oplati. Napominje se izvođaču da je za izradu betona dužan prije početka radova na betoniranju dostaviti odgovarajući operativni plan o izvedbi ovih radova, iz kojeg se mora vidjeti način betoniranja, receptura o sastavu agregata i pripremu betona ovjerena od strane odgovarajuće stručne ustanove koja je ovlaštena za izdavanje iste, način ugradnje betona, s obzirom na obradu, eventualno dužinu transporta od betonare izvan gradilišta i usklađenje operativnog plana za betoniranje u skladu sa preporukama i zahtjevima opisanim u statičkom dijelu elaborata s obzirom na redoslijed betoniranja koji je neophodan zbog smanjenja utjecaja stezanja betona. Isto tako izvođač je dužan da za sve promjene u konstruktivnim elementima i načinu izvedbe koje želi promijeniti iz bilo kojeg razloga dobije suglasnost projektanta odnosno nadzornog inženjera. Svi prekidi (radne reške) kod betoniranja ovih konstrukcija moraju biti solidno izvedeni, sa odgovarajućim utorima, a prije nastavka ove reške moraju se dobro očistiti, ispuhati komprimiranim zrakom i premazati odgovarajućim premazima koji osiguravaju dobru vezu između starog i novog betona. U svaku radnu rešku potrebno je ugraditi traku (PVC ili limenu). Betoniranje se mora obaviti sa ugradbom pomoću tlačnih betonskih crpki radi jednoličnosti smjese uz obavezno nabijanje odgovarajućim pervibratorima. Po dovršenju betoniranja dna potrebno je provoditi odgovarajuću njegu betona polijevanjem čistom vodom kroz minimum 5 - 6 dana. Prije početka betoniranja zidova nadzorni inženjer mora pregledati armaturu, provjeriti kvalitetu oplate i predviđene nosače i ukrućenja iste. Betoniranje se mora izvesti putem tlačnog agregata za beton, a nabijanje betona mora se obaviti odgovarajućim pervibratorima, vodeći računa da se ne pomakne ili ošteti armatura. Kod betoniranja zidova potrebno je ugraditi sve fazonske komade u zidove dimenzija i položaja prema detaljnom nacrtu. Po dovršenju svih radova na izvedbi objekata pristupa se ugradbi opreme, odnosno odgovarajućih fazonskih komada i armatura, položaja, dimenzija i vrsta prema planovima. Na pokrovnoj ploči će se ostaviti otvori za ulazak i montažu i demontažu crpki. Otvor će se zatvoriti poklopcima od rebrastog nehrđajućeg čeličnog lima (AISI 316L). Plato crpne stanice je u razini okolnog terena. Za kolni pristup platou crpne stanice koristiti će se postojeća interna prometna površina brodogradilišta sa sjeverne strane platoa crpne stanice. Na poziciji buduće CS B1 dolazi do kolizije sa postojećim instalacijama acetilena i kisika koje se koriste za potrebe brodogradilišta. Predmetne instalacije će se izmaknuti u dogovoru sa ovlaštenim predstavnicima brodogradilišta, jer će se i samim početkom radova tek moći detektirati točan položaj predmetnih instalacija, dok je u situaciji 3.5.5. prikazan prijedlog izmještanja. Način izvedbe građevne jame obrađen je unutar Geotehničkog projekta zaštite građevne jame, broj projekta 73130-074/16, IGH d.d. Regionalni centar Split Matice hrvatske 15, 21000 Split (Mapa 16).




Crpna Stanica CS B2 CS B2 izvest će se kao ukopani podzemni objekt od armiranog betona na visinskoj koti dna bazena -2,58 m.n.m. Crpna stanica se sastoji od tri odvojene komore: ulazni dio sa zapornicom, crpni bazen sa pumpama i izlazna komora sa fazonima i armaturama. Tlocrtna veličina objekta crpne stanice (vanjski gabariti) je 3,1 x 7,5 m. Dimenzije crpnog bazena su 2,5 x 2,0 m, a dubina H = 4,84 m. Crpna stanica bit će opremljena s dvije crpke (uronjenog tipa), automatikom za samostalan rad te elektroormarićem. Odabir crpki i dimenzioniranje tlačnog voda proveden je u hidrauličkom proračunu u sklopu ovog Glavnog projekta. Čitav objekt ukopan je u teren a izvodi se od armiranog betona C - 35/45 i pokriva se armiranobetonskom pločom. Objekt mora biti vododrživ (obavezni dodaci za vodonepropusnost), a svi spojevi cijevi moraju biti vodotijesni. Način izvedbe građevne jame obrađen je unutar Geotehničkog projekta zaštite građevne jame, broj projekta 73130-075/16, Projektant Mario Radeljak dipl.ing.građ, IGH d.d. Regionalni centar Split Matice hrvatske 15, 21000 Split. Kapacitet crpne stanice Maksimalni kapacitet crpne stanice odgovara dotoku Qmj proračunatom za uzvodno gravitirajuće područje. Zbog što boljeg prilagođavanja dotoku predviđa se ugradnja crpki slijedećeg kapaciteta: Kapacitet CS B2 je Q=15 l/s, Hman = 6,32 m, a predviđa se ugradnja dvije pumpe (jedna radna i jedna rezervna) snage 2,53 kW. Crpka 1 : Qc1 = 15,0 l/s – Hman = 6,32 m, Ne = 2,53 kW Ukupan potreban kapacitet crpki (crpka 1 - radna i crpka 1 - pričuvna) iznosi Qc uk = 15,0 l/s. Ukupna potrebna radna snaga u prvoj etapi izgradnje i u konačnoj fazi izgradnje iznosi 2,53 kW ( Instalirana snaga crpki u prvoj i u konačnoj fazi izgradnje 5,06 kW). Tlačne grane su profila Ø 100 mm, a zbirni tlačni vod je profila Ø100 mm. Na svim tlačnim granama predviđena je, radi zaštite crpki, ugradnja nepovratnog kuglastog ventila i plosnatog (nožastog) zasuna s ručnim kolom da se svaka grana tlačnog cjevovoda može zatvoriti. Nepovratni ventil i plosnati zasun se ugrađuju na horizontalnom dijelu grane tlačnog cjevovoda. Osim ovih grana kojim su priključene crpke na zbirni dio tlačnog cjevovoda, u zasunskoj komori postoji još jedan vod koji je priključen na zbirni dio tlačnog cjevovoda. Njegova funkcija je pražnjenje tlačnog cjevovoda. Vod je profila Ø100 mm s plosnatim zasunom istog profila na kraju. Plosnati zasun je u redovnom pogonu uvijek zatvoren. Upravljanje i kontrola rada obavlja se pomoću opreme za automatski (po potrebi i manualni rad ) te alarmnog sustava, u skladu s uputama proizvođača i karakteristikama crpne stanice. Ugrađena oprema mora biti otporna na vlagu i korozivno djelovanje vodenih para otpadnih voda. Cjelokupan rad crpne stanice temelji se na utvrđivanju razine vode u crpnom bazenu. Predviđa se mjerenje razine nivo plovcima koji diktiraju radom crpki u odnosu na nivo vode u bazenu. Automatski se rad sastoji iz uključivanja / isključivanja crpki ovisno o razini vode u crpnom bazenu. Crpke se ukopčavaju kod maksimalne razine vode, a isključuju kod minimaIne razine. Automatika svakako obuhvaća i jednoliko radno opterećenje obje crpke tako da naizmjenično ukopčava crpke ostavljajući uvijek drugu kao rezervnu. Automatika također obuhvaća i reagiranje u slučaju kvara pri čemu su moguća tri slučaja: o punjenje bazena iznad maksimalne radne razine o pražnjenje ispod minimalne radne razine o prekid rada crpki Crpke se isporučuju s donjim postoljem, priključnim koljenom, vodilicama (od inox-a), gornjim nosačem vodilica (od inoxa) i lancem (od inoxa). Inox kvalitete AISI 316L. Iznad crpki se izvode tlačni cjevovodi s fazonskim komadima i armaturama od lijevanoga željeza odnosno od nehrđajučeg čelika (AISI 316L), za nazivni tlakPN 10 bara. Na mjestu spoja fazona od nehrđajućeg čelika i lijevanoželjeznih armatura, izvodi se zaštita umetanjem spojnih vijaka u polietilenske tuljce i stavljanjem teflonskih podložnih pločica, radi smanjivanja kontakt korozije na mjestu spoja , elektrolitičkim razdvajanjem oba materijala. Fazoni od inoxa koji prolaze kroz zidove crpnog bazena ugrađuju se prilikom betoniranja dok se u zidovima zasunske komore ostavljaju otvori profila, oblika i položaja prema nacrtima. Na tlačnom cjevovodu je predviđena ugradnja elektromagnetskog mjerača protoka za otpadnu vodu u zasunskoj komori i mjerača tlaka prije izlaza tlačnog cjevovoda iz komore. Uz svaki uređaj trebaju biti upute za




montažu, spajanje na izvor energije i korištenje, obavezno na hrvatskom jeziku, certifikati za svaki dio uređaja i atest za cjelokupan uređaj, te garancija. Ventilacija crpnog bazena bit će prirodna. Predviđa se ugradnja odzračnika. Za sprječavanje eventualne pojave neugodnih mirisa, u odzračnik crpnog bazena će se ugraditi tipski filtar od aktivnog ugljena. Zamjena filtra vrši se s nivoa terena, demontažom kape odzračnika. Odzračnik će se izraditi od nehrđajućeg čelika (AISI 316L) DN 100 mm, sa ventilacijskom kapom. Povremena kontrola kakvoće zraka vršit će se prijenosnim uređajem za mjerenje kakvoće zraka i to prilikom redovnog obilaska i održavanja crpne stanice, ili izvanrednog obilaska na temelju dojave o pojavi neugodnog mirisa. Održavanje crpne stanice svodi se na redovito održavanje sve opreme, posebice crpki i automatike u skladu s uputama proizvođača. Redovito održavanje obuhvaća i povremeno pražnjenje i čišćenje crpnog bazena te provjeru vodonepropusnosti konstrukcije. Upravljački elektro ormar je smješten nadzemno, pored objekta, ispod betonske nadstrešnice. Lokacija i prilaz lokaciji Crpna stanica “CS B2”- smještena je na dijelu kat. čest. 18/1 K.O. Split u Splitu, na području brodogradilišta. Točna lokacija i veličina potrebne površine za smještaj objekta vidljiva je iz situacijskog prikaza - prilog br. 3.5.9. danog u Knjizi 5 – Nacrti. Prilaz lokaciji osiguran je postojećim javnim putem od postojeće interne prometnice brodogradilišta. Opis konstrukcije To je jednostavan armiranobetonski objekt pravokutnog tlocrtnog presjeka koji je cijelom svojom zapreminom ukopan u teren a sastoji se od tri osnovna dijela : ulazna komora sa zapornicom, crpni bazen sa pumpama i izlazna komora sa fazonima i armaturama. Tlocrtna veličina objekta crpne stanice (vanjski gabariti) je 3,1 x 7,5 m. Dimenzije ulazne komore su 2,0 × 1,5, a dubina H = 4,18 m Dimenzije crpnog bazena su 2,5 x 2,0 m, a dubina H = 5,14 m Dimenzije izlazne komore su 2,0 × 2,8, a dubina H = 2,98 m

1) ulazna komora sa zapornicom za prihvaćanje otpadnih voda, te smještaj rešetke (u obliku košare) koja služi za dodatnu zaštitu crpki od začepljenja i u njoj se nalazi otvor incidentnog ispusta 2) crpnog bazena predviđenog za smještaj crpki, te cijevi za ventilaciju 3) izlazna komora sa fazonima i armaturama

Otpadne vode iz dovodnog kanala K.2.1. ulijevaju se u crpni bazen preko rešetke smještene na samom spoju kolektora u ulaznu komoru. Za vrijeme popravka ili bilo kakvih intervencija u crpnom bazenu, dovod u crpni bazen se zatvara sa pločastim zatvaračem koji se smješta na ulaznoj komori čime se sprečava dotok otpadnih voda i osigurava nesmetan rad i na dnu samog bazena. (Uz prethodno potpuno pražnjenje sadržaja pomoću manje prijenosne crpke). Na pokrovnoj ploči ulazne komore predviđen otvor 70 × 170 cm (dva poklopca od nehrđajućeg čelika (AISI 316L): 2 × 80/90 nosivosti min 250 KN) i otvor 50 × 80 cm (poklopac 60/90 cm,nosivosti min 250 KN) - preko kojeg se omogućava ručno čišćenje rešetke (izvlačenjem rešetke- košare na podest), upravljanje pločastim zatvaračem i ulazak/silazak u ulaznu komoru (nehrđajući čelik AISI 316L). Rešetka je uložena u vodilice napravljene od 2 “U” profila učvršćena u beton sa svake strane rešetke čime je omogućeno izvlačenje kompletne rešetke . Nakon ulaznog dijela otpadne vode utječu u središnji dio objekta - crpni bazen u kojem su smještene potrebne crpke s pratećom opremom i tlačnim cjevovodima. Kineta je oblikovana tako da se što manje otpadne vode zadržava unutar crpnog bazena - neiskorištena zapremina svedena je na minimum - i da omogući prihvatljiv režim rada ugrađenih crpki. (Detaljna obrada provedena je u hidrauličkom proračunu). Udubljenje - L × B × H = 50 × 50 × 30 cm smješteno na dnu crpnog bazena predviđeno je za smještanje prijenosne crpke kapaciteta cca 5-10 l/s kojom se omogućava potpuno pražnjenje crpnog bazena za potrebe čišćenja ili izvođenja potrebnih radova. Izravni silazak do samog dna crpnog bazena omogućava se tipskim sigurnosnim ljestvama sa klizačem preko otvora 125 × 250 cm (dva poklopca od nehrđajućeg čelika (AISI 316L): 2 × 130/135 cm, nosivosti min 250 KN)




smještenog na pokrovnoj ploči uz zid crpnog bazena. Predmetni otvor služi i za montažu i demontažu crpki i spuštanje u crpni bazen. (nehrđajući čelik AISI 316L) Zidovi svih komora crpne stanice su debljine b = 30 cm, a dno debljine b = 40 cm ispod crpnog bazena, debljina dna ispod ulazne i izlazne komore iznosi b = 30 cm, a pokrovna ploča b = 25 cm. Crpna stanica će biti izgrađena od od armiranog betona marke C –35/45 sa obaveznim dodacima za vodonepropusnost. Oplata mora biti glatka tako da se ne predviđa posebna obrada unutarnjih stijenki. Kineta će se izvesti od betona marke C – 12/15. Izlazna komora služi za smještaj fazona i armature i prateće opreme. Na pokrovnoj ploči izlazne komore predviđen je otvor 80/80 cm (Tipski lijevano-željezni poklopac)koji služi za ulazak/silazak u ulaznu komoru i montažu/demontažu zasuna. Udubljenje - L × B × H = 40 × 40 × 20 cm smješteno na dnu izlazne komore predviđeno je za smještanje prijenosne crpke kapaciteta cca 5-10 l/s kojom se omogućava potpuno pražnjenje izlazne komore za potrebe čišćenja ili izvođenja potrebnih radova. Na površini crpne stanice vidljivi su samo poklopci crpne stanice, cijev za ventilaciju sa ventilacijskom kapom i elektroormarić. Poklopci će imati bravu za zaključavanje, da se onemogući slobodan silazak u objekt. Crpna stanica će biti opremljena protukliznim ljestvama sa osiguranjem od pada. Sva oprema crpne stanice, fazonski komadi i armature, zapornica, ljestve, poklopci i cijev za ventilaciju, izvode se od nehrđajućeg čelika (AISI 316L). Elektroormar za napajanje i automatsku regulaciju rada crpne stanice kao i oprema za daljinski nadzor i upravljanje bit će smješten u nepostrednoj blizini same crpne stanice. Elektroormari se izvode od tipskih elemenata za tu namjenu, a sve prema elektroprojektu opreme crpne stanice. Elektroormar bit će postavljen na tipski betonski temelj i zaštićen betonskom sjenicom. Režim rada crpki Uzevši u obzir veličinu objekta kao i značajke uzvodnog sustava odvodnje ( tip sustava, veličinu obuhvaćenog područja, dinamiku razvoja područja i pretpostavljenu dinamiku izgradnje kanalskog sustava) usvojen je slijedeći režim rada crpki: 1. Crpka 1 : Q = 15,0 l/s - radna 2. Crpka 1: Q = 15,0 l/s - pričuvna Dotjecanjem otpadnih voda dolazi do punjenja dijela crpnog bazena koji odgovara volumenu potrebnom za siguran rad crpke 1 i kad se dosegne odgovarajuća razina uključuje se crpka 1 koja radi sve do trenutka potpunog pražnjenja volumena. U crpnom bazenu instalirane su obje crpke - crpka 1 i crpka 1 pričuvna ( u pravilu radi samo jedna crpka pa se zbog njihovog ravnomjernog trošenja predviđa automatsko prebacivanje režima rada crpke 1 na pričuvnu crpku 1 i obratno. (nakon iskjučivanja radne) U slučaju kvara na crpki 1 zamjenuje je pričuvna crpka 1 i obratno. ( Osim iz distributivne mreže predviđa se napajanje i iz pričuvnog izvora – mobilnog diesel električnog agregata predviđenog za pogon samo jedne crpke) Crpna stanica je projektirana tako da ima zadovoljavajući radni volumen (volumen između nivoa uključivanja i isključivanja crpki) kako sa stanovišta dozvoljenog broja uključivanja po satu, tako i sa stanovišta ispiranja tlačnog cjevovoda u što kraćem vremenskom razdoblju, kako bi se spriječilo anaerobno stanje otpadne vode u crpnoj stanici te tlačnom cjevovodu. Crpna stanica ima predviđen incidentni ispust koje se akivira samo u slučaju kvara crpki i iskorištavanju slobodnog volumena uzvodnog cjevovoda i same crpne stanice. Razine uključivanja i isključivanja crpki Crpka 1- radna Razina isključivanja na koti : -2,27 m.n.m. Razina uključivanja na koti : - 1,67 m.n.m. Crpka 1 - pričuvna Razina isključivanja na koti : - 2,27 m.n.m. Razina uključivanja na koti : - 1,67 m.n.m.




Elektrooprema Spoj crpne stanice “ CS B2” na sustav odvodnje Uzvodna dionica - Spoj “K.2.1.” na “CS B2” ( gravitacijski režim tečenja) - ugrađuju se kanalizacijske PP/PVC/Poliester cijevi Ø 30 cm, duljine L = 6,0 m) Nizvodna dionica - Spoj na projektirani gravitacijski kanal K.3.1. - ugrađuje se tlačna PEHD cijev d 160 mm PE 100 S10/SDR21 (DN 147 mm). Ukupna duljina spoja iznosi L = 232,70 m. Za profil f 30 cm (gravitacijski režim tečenja) - predviđa se ugradnja kanalizacijskih cijevi od Poliestera (GRP), tjemene čvrstoće SN 10000 prema važećem standardu (HRN EN14364) te prema statičkom proračunu ATV-A127. Cijevi trebaju imati sve potrebne ateste kojima se dokazuje zahtjevana kvaliteta proizvoda. Dužina cijevi iznosi 6,0 m za gravitacijske cijevi, a tlačne cijevi se isporučuju u duljini 6 i 12 m. Izvedba crpne stanice Prema geotehničkom projektu, koji je sastavni dio projekta, određen je način zaštite građevne jame – Crpna stanica CS B2: Geotehnički projekt zaštite građevne jame, br.pr. 73130-075/16, IGH d.d. Regionalni centar Split Matice hrvatske 15, 21000 Split (Mapa 17). Tijekom iskopa preporuča se geološki ili geotehnički nadzor koji bi mogao odmah intervenirati u slučaju pojave nestabilnih dijelova na pojedinim kosinama zasjeka. Sloj izravnavajućeg podložnog betona (C25/30) debljine cca 10 cm, do projektirane visine dna temelja, izvesti odmah po odobrenju odgovornog geotehničara. Podložni beton izvesti na proširenoj površini 15 cm simetrično u odnosu na širinu temelja. Po dovršenju horizontalne podloge može se pristupiti izvedbi armirano-betonske temeljne ploče. Za izvedbu betonskih radova potrebno je betonsko željezo postaviti i vezati u svemu prema planovima savijanja betonskog željeza o čemu nadzorni inženjer mora obaviti detaljan pregled, nakon kojeg se može započeti sa betoniranjem. Crpna stanica predviđena je u izvedbi od armiranog betona C 35/45 u odgovarajućoj glatkoj oplati. Napominje se izvođaču da je za izradu betona dužan prije početka radova na betoniranju dostaviti odgovarajući operativni plan o izvedbi ovih radova, iz kojeg se mora vidjeti način betoniranja, receptura o sastavu agregata i pripremu betona ovjerena od strane odgovarajuće stručne ustanove koja je ovlaštena za izdavanje iste, način ugradnje betona, s obzirom na obradu, eventualno dužinu transporta od betonare izvan gradilišta i usklađenje operativnog plana za betoniranje u skladu sa preporukama i zahtjevima opisanim u statičkom dijelu elaborata s obzirom na redoslijed betoniranja koji je neophodan zbog smanjenja utjecaja stezanja betona. Isto tako izvođač je dužan da za sve promjene u konstruktivnim elementima i načinu izvedbe koje želi promijeniti iz bilo kojeg razloga dobije suglasnost projektanta odnosno nadzornog inženjera. Svi prekidi (radne reške) kod betoniranja ovih konstrukcija moraju biti solidno izvedeni, sa odgovarajućim utorima, a prije nastavka ove reške moraju se dobro očistiti, ispuhati komprimiranim zrakom i premazati odgovarajućim premazima koji osiguravaju dobru vezu između starog i novog betona. U svaku radnu rešku potrebno je ugraditi traku (PVC ili limenu). Betoniranje se mora obaviti sa ugradbom pomoću tlačnih betonskih crpki radi jednoličnosti smjese uz obavezno nabijanje odgovarajućim pervibratorima. Po dovršenju betoniranja dna potrebno je provoditi odgovarajuću njegu betona polijevanjem čistom vodom kroz minimum 5 - 6 dana. Prije početka betoniranja zidova nadzorni inženjer mora pregledati armaturu, provjeriti kvalitetu oplate i predviđene nosače i ukrućenja iste. Betoniranje se mora izvesti putem tlačnog agregata za beton, a nabijanje betona mora se obaviti odgovarajućim pervibratorima, vodeći računa da se ne pomakne ili ošteti armatura. Kod betoniranja zidova potrebno je ugraditi sve fazonske komade u zidove dimenzija i položaja prema detaljnom nacrtu. Po dovršenju svih radova na izvedbi objekata pristupa se ugradbi opreme, odnosno odgovarajućih fazonskih komada i armatura, položaja, dimenzija i vrsta prema planovima. Na pokrovnoj ploči će se ostaviti otvori za ulazak i montažu i demontažu crpki. Otvor će se zatvoriti poklopcima od rebrastog nehrđajućeg čeličnog lima (AISI 316L). Plato crpne stanice je u razini okolnog terena. Za kolni pristup platou crpne stanice koristiti će se postojeća interna prometna površina brodogradilišta sa isočne strane platoa crpne stanice.




Način izvedbe građevne jame obrađen je unutar Geotehničkog projekta zaštite građevne jame, broj projekta 73130-075/16, IGH d.d. Regionalni centar SplitMatice hrvatske 15,21000 Split (Mapa 17). Kišni preljevi Na lokaciji unutar kompleksa Brodogradilište predviđena je izgradnja dvije preljevne građevine P1 i P2 kojima se regulira dotok otpadnih voda na crpnu stanicu CS B1 i CS B2. Preljevi se izvode kao potpuno ukopani armirano betonski objekti, na dijelu k.č. 18/1, K.O. Split kako je prikazano na grafičkom prikazu. Zbog prihvaćanja oborinskih voda - mješoviti sustav odvodnje ima dva osnovna režima rada – rad u sušnom razdoblju i rad u kišnom razdoblju. U sušnom razdoblju sustav prihvaća dotok otpadnih voda svih kategorija potrošača ( stanovništvo, turisti, povremeni stanovnici, javna potrošnja), industrije i tuđih voda. U kišnom razdoblju u sustav odvodnje, uz otpadne i tuđe vode dotječu velike količine oborinskih voda koje se na prikladnim mjestima izdvajaju iz sustava i najkraćim mogućim putem usmjeravaju prema prijamniku, jer bi svako zadržavanje u sustavu odvodnje zahtijevalo velike profile kanala a time i velike troškove za količine koje se ionako ne mogu prihvatiti na UPOV. Kontrola otjecanja provodi se na prikladnim mjestima u sustavu odvodnje u kojima se smještaju objekti na kojima se provodi odvajanje velikog dijela oborinskih voda - odnosno prelijevanje u prihvatljivi prijamnik, a preostale količine čija veličina ovisi o tipu kontrolnog - rasteretnog objekta (kišni preljev) ostaju u sustavu odvodnje i odvode se tranzitnim/transportnim kolektorima. Kišni preljev - Preljev P1 Predviđen je kao podzemni objekt od armiranog betona na visinskoj koti donje ploče objekta - 0,55 m.n.m. Preljev se sastoji od tri povezane komore od kojih je u srednjoj komori ugrađen preljevni zid. Na izlaznom dijelu preljevnog objekta smješteno je armirano betonsko okno u kojem se nalazi regulator protoke. Ulazna komora preljeva P1 je mjesto dotoka kolektora ɸ 100 cm i ɸ 120 cm. Opremljena je metalnim protukliznim ljestvama sa osiguranjem od pada. U komoru se ulazi kroz otvor na pokrovnoj ploči na kojem je ugrađen tipski ljevano-željezni poklopac za otvor 80 x 80 cm. Središnja komora preljeva P1 podijeljena je preljevnim pragom na koti 1,05 m.n.m. u dužini od 5,10 m. U ovu komoru se može pristupiti kroz dva otvora na pokrovnoj ploči na kojima su ugrađeni tipski ljevano-željezni poklopci 80 x 80 cm. Također se na pokrovnoj ploči nalazi otvor na kojem je ugrađen tipski ljevano-željezni poklopac za otvor 60 x 60 cm koji služi za upravljanje pločastim zatvaračem. Kineta ima pad J=10 ‰. čime se omogućava ispiranje dna odnosno sprečava stvaranje taloga. Kod većih protoka i stvaranjem uspora u komori i uzvodnom dijelu sustava počinje prelijevanje pristiglih količina vode preko krune preljeva.Visina krune preljeva postavljena je tako da visina uspora u uzvodnom dijelu sustava ne ugrožava priključene korisnike, a isto tako i da se spriječi prodor velikih voda recipijenata u sustav i time onemogući normalno istjecanje iz sustava. Kota krune preljeva: H = 1,05 m.n.m. Visina prelijevanja: h = 24 cm Kota preljevanja: H = 1,29 m.n.m. Nakon dostizanja razine krune preljeva, počinje prelijevanje i ispuštanje preljevnih voda u izlaznu komoru gdje se preljevne vode umiruju i usmjeravaju prema rasteretnom kanalu. Rasteretnim kanalom odvodi se višak preljevnih voda u recipijent – Vranjički zaljev. Tečenje sušne protoke, regulira se "regulatorom protoka" smještenim u zasebnom izlaznom oknu. Regulator protoka je tipski prefabricirani element izveden od nehrđajućeg čelika (AISI 316L). Izlazna komora preljeva P1 je izvedena kako bi se preljevne vode sa preljeva mogle usmjeriti na postojeći kolektor ɸ 120 cm.




Tlocrtna veličina preljeva P1 (vanjski gabariti) su 1214 x 354 cm, dubine komora 275 cm. Na površini objekta preljeva P1 vidljivi su samo revizijski poklopci - objekt je u potpunosti ukopan u teren. Kompletna oprema objekta je od nehrđajućih materijala. Čitav objekt kišnog preljeva P1 ukopan je u teren a izvodi se od armiranog betona C- 35/45 i pokriva se armiranobetonskom pločom. Objekt mora biti vododrživ (obavezni dodaci za vodonepropusnost ) a svi spojevi cijevi moraju biti vodotijesni. Za kolni pristup preljevu koristiti će se postojeća interna prometna površina brodogradilišta. Prema geotehničkom projektu, koji je sastavni dio projekta, određen je način zaštite građevne jame – Preljev P1: Geotehnički projekt zaštite građevne jame, br.pr. 73130-076/16, IGH d.d. Regionalni centar SplitMatice hrvatske 15, 21000 Split (Mapa 18). Kišni preljev - Preljev P2 Predviđena je kao podzemni objekt od armiranog betona na visinskoj koti dna objekta cca -1,22 m.n.m. Preljev se sastoji od tri povezane komore od kojih je u srednjoj komori ugrađen preljevni zid. Na izlaznom dijelu preljevnog objekta smješteno je armirano betonsko okno u kojem se nalazi regulator protoke. Ulazna komora preljeva P2 je mjesto dotoka kolektora 2 x ɸ 50 . Opremljena je metalnim protukliznim ljestvama sa osiguranjem od pada. U komoru se ulazi kroz otvor na pokrovnoj ploči na kojem je ugrađen tipski ljevano-željezni poklopac za otvor 80 x 80 cm. Središnja komora preljeva P2 podijeljena je preljevnim pragom na koti 1,28 m.n.m. u dužini od 4,67 m. U ovu komoru se može pristupiti kroz dva otvora na pokrovnoj ploči na kojima su ugrađeni tipski ljevano-željezni poklopci 80 x 80 cm. Također se na pokrovnoj ploči nalazi otvor na kojem je ugrađen tipski ljevano-željezni poklopac za otvor 60 x 60 cm koji služi za upravljanje pločastim zatvaračem. Kineta ima pad J=11 ‰. čime se omogućava ispiranje dna odnosno sprečava stvaranje taloga. Kod većih protoka i stvaranjem uspora u komori i uzvodnom dijelu sustava počinje prelijevanje pristiglih količina vode preko krune preljeva.Visina krune preljeva postavljena je tako da visina uspora u uzvodnom dijelu sustava ne ugrožava priključene korisnike, a isto tako i da se spriječi prodor velikih voda recipijenata u sustav i time onemogući normalno istjecanje iz sustava. Kota krune preljeva: H = 1,28 m.n.m. Visina prelijevanja: h = 27 cm Kota preljevanja: H = 1,55 m.n.m. Nakon dostizanja razine krune preljeva, počinje prelijevanje i ispuštanje preljevnih voda u izlaznu komoru gdje se preljevne vode umiruju i usmjeravaju prema rasteretnom kanalu. Rasteretnim kanalom odvodi se višak preljevnih voda u recipijent – Vranjički zaljev. Tečenje sušne protoke, regulira se "regulatorom protoka" smještenim u zasebnom izlaznom oknu. Regulator protoka je tipski prefabricirani element izveden od nehrđajućeg čelika (AISI 316L). Izlazna komora preljeva P2 je izvedena kako bi se preljevne vode sa preljeva mogle usmjeriti na postojeći kolektor 2 ×ɸ 60 cm. Tlocrtna veličina preljeva P2 (vanjski gabariti) su 898 x 366 cm, dubine komora 398 cm. Na površini objekta preljeva P2 vidljivi su samo revizijski poklopci - objekt je u potpunosti ukopan u teren. Kompletna oprema objekta je od nehrđajućih materijala. Čitav objekt kišnog preljeva P2 ukopan je u teren a izvodi se od armiranog betona C- 35/45 i pokriva se armiranobetonskom pločom. Objekt mora biti vododrživ (obavezni dodaci za vodonepropusnost ) a svi spojevi cijevi moraju biti vodotijesni. Za kolni pristup preljevu koristiti će se postojeća interna prometna površina brodogradilišta. Prema geotehničkom projektu, koji je sastavni dio projekta, određen je način zaštite građevne jame – Preljev P2: Geotehnički projekt zaštite građevne jame, br.pr. 73130-077/16, IGH d.d. Regionalni centar Split, Matice hrvatske 15, 21000 Split (Mapa 19).




Na poziciji budućeg preljeva P2 dolazi do kolizije sa postojećim instalacijama acetilena i kisika koje se koriste za potrebe brodogradilišta. Predmetne instalacije će se izmaknuti u dogovoru sa ovlaštenim predstavnicima brodogradilišta, jer će se i samim početkom radova tek moći detektirati točan položaj predmetnih instalacija, dok je u situaciji 3.5.5. prikazan prijedlog izmještanja. Retencijski bazeni S ciljem smanjenja prekomjernog onečišćenja recipijenta (Vranjičkog zaljeva) preljevim vodama sa rasteretnih objekata, hidrauličkim modeliranjem i pratećim hidrauličkim proračunom određeni su potrebni retencijski volumeni slivova sa mješovitim sustavom odvodnje. To se prvenstveno odnosi na Sjeverni sliv gdje je recipijent preljevnih voda osjetljiv Vranjički zaljev. Ovisno o izračunatom potrebnom retencijskom volumenu predložena je dogradnja retencijskih volumena uz dio postojećih preljeva na području Sjevernog sliva, odnosno izgradnja novih retencijskih bazena s preljevnim objektom, ovisno o položaju postojećih preljeva i raspoloživom prostoru. Kod gradnje novih retencijskih bazena s preljevnim objektom predviđena je izgradnja klasičnog retencijskog bazena s preljevnim objektom, potpuno ukopanog u okolni teren. Preljevanje nastupa tek nakon što se korisni volumen retencijskog bazena potpuno ispuni vodom. Interpolacijom retencijskih bazena u sjevernom slivu, retencioniranjem prvog najonečišćenijeg vala oborinskih voda štiti se Vranjički zaljev od prekomjernog onečišćenja i istovremeno se rasterećuje UPOV Stupe od prevelikog dotoka oborinskih voda. PODSLIV ŠPINUT – POLJUD Višak oborinskih voda ovog podsliva preljeva se na postojećim preljevima P2, P3 i P5. Na lokacijama neposredno uz postojeće preljeve P3 i P5 planira se izgradnja retencijskih bazena RB Poljud i RB Špinut-Poljud. Budući da zbog nedovoljne raspoloživosti prostora u vlasništvu grada nije moguće retencijski volumen dograditi uz postojeće preljeve, predviđa se izgradnja novih retencijskih bazena sa preljevnom građevinom. PODSLIV DUJE Prema postojećoj dispoziciji, višak oborinskih voda ovog podsliva preljeva se na postojećem preljevu P1 smještenom u ulici Kopilica. Preljevne vode ispuštaju se u Vranjički zaljev a otpadna voda se odvodi u pravcu CS Dujmovača te dalje na UPOV “Stupe“. Postojeći preljev P1 i crpna stanica CS Duje, kao i ostali ključni objekti sustava odvodnje u Sjevernom slivu realizirani su u sklopu MEIP projekta čime je znatno reducirano ispuštanje zagađenih otpadnih voda sa područja u Vranjički zaljev. Trenutno stanje je zadovoljavajuće u sušnom razdoblju. Otpadne vode sliva crpne stanice CS Duje precrpljuju se u pravcu CS Dujmovača i dalje u pravcu hidrotehničkog tunela Stupe kojim se sve otpadne vode sjevernog sliva odvode do UPOV-a Stupe. Ranijom projektnom dokumentacijom predviđeno je da u kišnom razdoblju crpna stanica CS Duje precrpljuje sav mješoviti dotok do početka prelijevanja. S ciljem zaštite Vranjičkog zaljeva definirano je da prelijevanje na preljevima P1, P2 i P3 nastupa kod razrijeđenja od 1:5,3. Također, projektno rješenje predviđalo je ugradnju tzv „sušnih“ i „kišnih“ crpki, odnosno rad u dva režima. Prilikom izgradnje objekata ugrađene su samo „sušne cpke“, što je predstavljalo prvu etapu projekta. Maksimalni kapacitet ugrađenih crpki CS Duje iznosi 220 l/s. Kod intenzivnih oborina crpna stanica CS Duje nema dostatan kapacitet za precrpljivanje svih otpadnih voda koje dospjevaju u crpni bazen. Postojeće stanje u Sjevernom slivu ne funkcionira zadovoljavajuće u kišnom razdoblju. Crpna stanica CS Duje nedostatnog je kapaciteta za precrpljivanje svih otpadnih voda kako je bilo predviđeno projektom. U slučaju ugradnje „kišnih“ crpki CS Duje i CS Dujmovača, nizvodne dionice sustava i mali profili prigušnica a posebno postojeća cijev podmorskog ispusta predstavljaju „usko grlo“ za funkcioniranje cjelokupnog sustava. Planirano stanje uvažava potrebu za racionalizacijom dotoka na UPOV Stupe uz istovremeno, ne samo zadržavanje pozitivnog učinka postignutog realizacijom MEIP projekta, već i unapređenje zaštite Vranjičkog zaljeva. Navedeno se postiže rekonstrukcijom postojećih kišnih preljeva i dogradnjom retencijskog volumena uz preljeve. U slivu kišnog preljeva P-1 planira se napuštanje postojećeg preljeva i izgradnja retencijskog bazena sa preljevom sa kojeg bi se u kišnom razdoblju u pravcu UPOV-a Stupe odvodio maksimalni dotok od 2Qt. Obzirom na veličinu sliva i konfiguraciju terena razmatrana je mogućnost izgradnje dodatnog retencijskog volumena uzvodno od ulice Domovinskog rata, međutim nedostatak raspoloživog prostora i upitna mogućnost izgradnje rasteretnog kanala do mora ovu opciju čine teško izvedivom. Postojeći (i dograđeni dio) kanala ɸ 275/200 odvodi otpadne vode do retencijskog bazena. Na nizvodnom dijelu prolaznog dijela građevine zapornicom se regulira odvođenje od max 2Qt u pravcu CS Duje. U kišnom razdoblju, preko bočnih otvora retencijski bazen se




puni i na koti 3,65 m.n.m. nastupa prelijevanje. Preljevne vode odvode se postojećim (i dograđenim dijelom) kanala ɸ 275/200 cm u more Vranjičkog zaljeva. Na uzvodnom dijelu sliva postojećeg preljeva P-1 nalaze se postojeći preljevi duž ulice Domovinskog rata što proračun dotoka na preljev P-1 čini prilično složenim. Iz tog razloga, uz standardni hidraulički proračun, izvršena je modelska provjera (SWMM) i simulacija rada postojećih i budućih preljeva. Postojeći preljevi duž ulice Domovinskog rata nemaju izvedene ispuste u more Vranjičkog zaljeva i njihove preljevne vode ostaju u slivu i usmjeravaju se u pravcu RB-1. Potreban retencijski volumen za pripadajući sliv iznosi cca 1600 m3. S obzirom na veličinu potrebnog retencijskog volumena i činjenicu da se postojeći preljev nalazi u trupu prometnice gdje retencijski bazen tolikog volumena nije moguće izgraditi, predviđena je izgradnja novog retencijskog bazena cca 35 m zapadno od postojeće CS Duje. Postojeći preljev se napušta. Otpadne vode odvode se do retencijskog bazena RB1. Nakon što se bazen ispuni nastupa prelijevanje. Preljevne vode ispuštaju se putem postojećeg kanala u more Vranjičkog zaljeva, a otpadne vode u količini od 2Qt odvode se na CS Duje i dalje postojećim kolektorima do CS Dujmovača i UPOV-a Stupe. Otjecanje iz retencijskog bazena u crpni bazen CS Duje odvija se gravitacijski. PODSLIV DUJMOVAČA Višak oborinskih voda ovog podsliva preljeva se na postojećem preljevu P2 smještenom uz Solinsku cestu, uz južni rub kolnika. Kao i kod preljeva P1, preljevne vode ispuštaju se u Vranjički zaljev a otpadna voda se odvodi u pravcu CS Dujmovača te dalje na UPOV “Stupe“. Površina podsliva iznosi cca 23 ha, a potreban retencijski volumen cca 200 m3. Višak oborinskih voda ovog podsliva preljeva se na postojećem preljevu P3 smještenom uz Solinsku cestu u blizini Brodomerkura. Preljevne vode ispuštaju se u Vranjički zaljev a otpadna voda se odvodi u pravcu CS Dujmovača te dalje na UPOV “Stupe“. Površina podsliva iznosi cca 36 ha, a potreban retencijski volumen cca 360 m3. Otpadne vode odvode se do retencijskog bazena RB 3. Nakon što se bazen ispuni nastupa prelijevanje. Preljevne vode ispuštaju se putem postojećeg kanala u more Vranjičkog zaljeva, a otpadne vode u količini od 2Qt odvode se postojećim kolektorima do CS Dujmovača i UPOV-a Stupe. PODSLIV SOLINSKA Obzirom na veličinu sliva koji gravitira crpnoj stanici CS Duje i retencijskom bazenu RB1, a posebice konfiguraciju terena južno od ulice Domovinskog rata, analizirane su mogućnosti izgradnje dodatnog retencijskog volumena u slivu CS Duje. Površina podsliva uzvodno od ulice Domovinskog rata iznosi cca 43 ha, a potreban retencijski volumen cca 450 m3. Predviđena jeizgradnja novog retencijskog bazena sa preljevnim objektom na zapadnoj strani križanja Solinske ulice i Ulice Domovinskog rata. Izgradnjom retencijskog bazena podiže se tlačna linija na uzvodnom dijelu kolektora, odnosno postiže se zadržavanje prvog najzagađenijeg vala u retenciji, koja se počinje prazniti nakon završetka prelijevanja. Time se postiže zadržavanje najonečišćenijih otpadnih voda uzvodnog sliva, koje će se nakon prestanaka prelijevanja transportirati do crpne stanice CS Duje, te preko crpne stanice do UPOV-a Stupe. Na ovaj način preljevne vode se rasterećuju u isti kolektor kao i prigušni dotoci te se zajedničko provode prema CS Duje, čime se istovremenu postižu tri cilja: a) privremeno se zadržava glavnina najonečišćenijeg lokalnog vala u RB Solinska; b) retenira/odgađa se lokalni visokorazrijeđeni preljevni val koji s vremenskim odmakom opterećuje CS Duje (što je povoljno za CS Duje); c) odterećuje se Južni sliv. Postojećem kišnom preljevu PK Solinska i prvom nizvodnom preljevu PK Domovinskog rata 2, u svrhu reduciranja preusmjeravanja oborinskih dotoka u pravcu Južnog sliva, zatvoreni su prigušni kanali od strane krajnjeg korisnika koji upravlja sustavom, te se ukupan dotok usmjerava u pravcu CS Duje. Planiranim rješenjem zadržava se postojeće stanje koje će funkcionirati u znatno povoljnijim hidrauličkim uvjetima izgradnjom retencijskih bazena RB1 i RB Solinska. PODSLIV PUJANKE Višak oborinskih voda ovog podsliva preljeva se na postojećem preljevu “Pujanke“ smještenom na spoju ulice domovinskog rata i obilaznice, sa sjeverne strane Ulice domovinskog rata. Preljevne vode ispuštaju se u Sjevernu luku a otpadne vode odvode se do sabirnog okna na Mostinama i dalje hidrotehničkim tunelom Stupe u do UPOV-a Stupe. Površina ovog podsliva iznosi cca 46 ha, a potreban retencijski volumen podsliva cca 320 m3.




Uz postojeći preljev postoji raspoloživa površina za dogradnju retencijskog bazena u pojasu uz cestu kod spoja Ulice domovinskog rata na obilaznicu. Retencijski bazen - RB Poljud Retencijski bazen RB Poljud smješta se na dijelovima katastarskih čestica 1600/4; 1600/11; 1413/1; K.O. Split dijelom ispod asfaltirane površine a dijelom ispod zelene površine između poljudskog stadiona i bazena, uz lokaciju postojećeg preljeva P3 koji se napušta. Preljevne vode ispuštaju se u luku Lora a otpadne vode odvode se pomoću postojeće crpne stanice CS Poljud u pravcu UPOV-a Stupe. Predviđena je izgradnja klasičnog retencijskog bazena s preljevnim objektom, potpuno ukopanog u okolni, kako je prikazano na grafičkom prikazu,a potreban retencijski volumen je V = 600 m3. Za potrebe održavanja budućeg retencijskog bazena (pranje) predviđa se izgradnja nadzemnog hidranta sa spojem na postojeći sustav vodoopskrbe. Osnovne značajke konstrukcije RETENCIJSKI BAZEN RB Poljud a) kišni preljev, b) retencijski bazen –ukupne zapremine V = 600 m3 , a) Kišni preljev Ovaj dio objekta sastoji se od dva dijela : ulazne i izlazne komore koje su odijeljene preljevnim pragom. Izravni silazak do samog dna ulaznog okna omogućava se metalnim protukliznim ljestvama sa osiguranjem od pada preko otvora 80 x 80 smještenih na pokrovnoj ploči (tipski lijevano-željezni poklopac – teški tip). Ulazna komora konstruirana je tako da se omogući nesmetan prolaz sušnog protoka koji se posebno oblikovanom kinetom usmjerava prema regulacijskom oknu smještenom na nizvodnoj strani ulazne komore i redukcijskom odvodnom kanalu. Kineta ima pad J = 3,2 ‰čime se omogućava ispiranje dna odnosno sprečava stvaranje taloga. Kod većih protoka i stvaranjem uspora u komori i uzvodnom dijelu sustava počinje prelijevanje pristiglih količina vode preko bočno postavljenih otvora visine 50 cm i širine 3 x 5,00 m u bazen počevši s nizvodnijim otvorom (zbog niže postavljekrune preljevnog otvora). Visina krune preljeva postavljena je tako da visina uspora u uzvodnom dijelu sustava ne ugrožava priključene korisnike, a isto tako i da se spriječi prodor morske voda u sustav i time onemogući normalno istjecanje iz sustava. Komora preljeva podijeljena je preljevnim pragom na koti 3,77 m.n.m. u dužini od 15,63 m Tečenje sušne protoke, regulira se "regulatorom protoka" smještenim u zasebnom izlaznom oknu. Regulator protoka je tipski prefabricirani element izveden od nehrđajućeg čelika (AISI 316L). Kota krune preljeva: H = 3,77 m.n.m. Visina prelijevanja: h = 22 cm Kota preljevanja: H= 3,99 m.n.m. Nakon dostizanja razine krune preljeva počinje prelijevanje na glavnom preljevu i ispuštanje preljevnih voda u izlaznu komoru gdje se preljevne vode umiruju i usmjeravaju prema odušnom kanalu i ispuštaju u Vranjički zaljev.Komora preljeva je izvedena kako bi se preljevne vode sa preljeva mogle usmjeriti prema postojećem kolektoru pravokutnog poprečnog profila 140/125 cm. Objekta je ukopan u teren, a izvodi se od armiranog betona C- 30/37 i pokriva se armiranobetonskom pločom C –30/37. Objekt mora biti vododrživ (obavezni dodaci za vodonepropusnost ) a svi spojevi cijevi moraju biti vodotijesni . Izravni silazak do samog dna objekta omogućava se metalnim protukliznim ljestvama sa osiguranjem od padapreko četiri otvora 80 x 80 smještenih na pokrovnoj ploči (dva uz nizvodni, dva uz uzvodni zid objekta).




Otvori za spuštanje u pojedinu komoru kišnog preljeva pokriveni su tipskim lijevano-željeznim poklopcima za svjetli otvor 80 x 80 cm - teški tip - 4 kom. Također se na nizvodnom izlazu, ulazne preljevne građevine nalazi pločasta zapornica koja služi za zatvaranje protoka prema izlaznom oknu. Na otvore za inspekciju rada žabljih poklopaca (3 žablja poklopca) za pražnjenje retencijskog bazena ugrađuje se tipski ljevano-željezni poklopac za svijetli otvor 60 x 60 cm- teški tip - 3 kom. Tečenje sušne protoke, regulira se "regulatorom protoka" smještenim u zasebnom izlaznom oknu. Regulator protoka je tipski prefabricirani element izveden od nehrđajućeg čelika (AISI 316L), također se u navedenom oknu nalazi i pločasta zapornica koja služi za pražnjenje okna u svrhu servisiranja regulatora protoke ili u slučaju incidenta kada se mora ispustiti izlazno okno. (nehrđajući čelik AISI 316L) Izravni silazak do samog dna izlaznog okna omogućava se metalnim protukliznim ljestvama sa osiguranjem od padapreko otvora 90 x 130 smještenih na pokrovnoj ploči (tipski dvostruki lijevano-željezni poklopac – teški tip). Zidovi kišnog preljeva su debljine b = 30 cm, dno b = 30 cm, a pokrovna ploča b = 35 cm. Kišni preljev će biti izgrađen od od armiranog betona marke C–30/37 sa obaveznim dodacima za vodonepropusnost. Oplata mora biti glatka tako da se ne predviđa posebna obrada unutarnjih stijenki. Kineta će se izvesti od betona marke C–12/15. b) Retencijski bazen Ovaj dio objekta služi za prihvaćanje prvog najzagađenijeg vala oborinskih voda nastalog ispiranjem prometnica i taloga u kanalima nastalim u sušnom razdoblju. Komora ima zapreminu cca V = 600 m3, a konstruirana je tako da je omogućeno smirenje prihvaćenih voda i zadržavanje zagađenja. Dno objekta je konstruirano tako da je prilikom istjecanja vode omogućeno samočišćenje : - uzdužni pad dna je 5‰, a poprečni 50 ‰. - zbog boljeg otjecanja postavlja se uzdužno na tri mjesta objekta kineta od PVC polucijevi na čijem se kraju (u ulaznoj komori kišnog preljeva ) ugrađuje žablji poklopac kojim se regulira istjecanje. Sve komore ukapane su u teren, a izvode se od armiranog betona C–30/37 i pokrivaju se armiranobetonskom pločom koja se postavlja na 15 cm nižu kotu nego je kota ploče kišnog preljeva (zbog prolaza bazena ispod prometnice). Objekt mora biti vododrživ (obavezni dodaci za vodonepropusnost) a svi spojevi cijevi i dilatacije moraju biti vodotijesni.Unutar komore za reteniranje otpadnih voda nalaze se AB okrugli i pravokutni stupovi. Izravni silazak do samog dna objekta omogućava se omogućava se metalnim protukliznim ljestvama sa osiguranjem od padapreko osam otvora 80 x 80 smještenih na pokrovnoj ploči. Otvori za spuštanje u pojedinu komoru retencijskog bazena pokriveni se tipskim lijevano - željeznim poklopcima za svjetli otvor 80 x 80 cm - teški tip - 8 kom. Zidovi retencijskog bazena su debljine b = 30 cm, dno je b = 60 cm, a pokrovna ploča b = 35 cm. Retencijski bazen će biti izgrađen od od armiranog betona marke C–30/37 sa obaveznim dodacima za vodonepropusnost. Oplata mora biti glatka tako da se ne predviđa posebna obrada unutarnjih stijenki. Kineta će se izvesti od betona marke C–12/15. Tlocrtna veličina RB (vanjski gabariti) su 2410 x 1620 cm. Na površini objekta RB vidljivi su samo revizijski poklopci - objekt je u potpunosti ukopan u teren, te je vidljiva i ventilacijska cijeva sa kapom za ventiliranje bazena. Kompletna oprema objekta je od nehrđajućih materijala. Prema geotehničkom projektu, koji je sastavni dio projekta, određen je način zaštite građevne jame – Retencijski bazen RB Poljud: Geotehnički projekt zaštite građevne jame, br.pr. 73130-067/16, IGH d.d. Regionalni centar SplitMatice hrvatske 15, 21000 Split (Mapa 9). Retencijski bazen - RB Špinut-Poljud Retencijski bazen RB Špinut-Poljud smješta se na dijelu katastarske čestice 1600/4 K.O. Split, ispod asfaltirane površine zapadno od Zrinsko-Frankopanske ulice, u blizini lokacije lokacije postojećeg preljeva P5 koji se napušta. Preljevne vode ispuštaju se u luku Lora a otpadne vode odvode se pomoću postojeće crpne stanice CS




Špinut-Poljud u pravcu UPOV-a Stupe. Predviđena je izgradnja klasičnog retencijskog bazena s preljevnim objektom, potpuno ukopanog u okolni, kako je prikazano na grafičkom prikazu,a potreban retencijski volumen je V= 160 m3. Za potrebe održavanja budućeg retencijskog bazena (pranje) predviđa se izgradnja nadzemnog hidranta sa spojem na postojeći sustav vodoopskrbe. Osnovne značajke konstrukcije RETENCIJSKI BAZEN RB Špinut-Poljud a) kišni preljev, b) retencijski bazen –ukupne zapremine V = 160 m3 , a) Kišni preljev Ovaj dio objekta sastoji se od dva dijela : ulazne i izlazne komore koje su odijeljene preljevnim pragom. Izravni silazak do samog dna ulaznog okna omogućava se metalnim protukliznim ljestvama sa osiguranjem od padapreko otvora 80 x 80 smještenih na pokrovnoj ploči (tipski lijevano-željezni poklopac – teški tip). Ulazna komora konstruirana je tako da se omogući nesmetan prolaz sušnog protoka koji se posebno oblikovanom kinetom usmjerava prema regulacijskom oknu smještenom na nizvodnoj strani ulazne komore i redukcijskom odvodnom kanalu. Kineta ima pad J = 10 ‰ čime se omogućava ispiranje dna odnosno sprečava stvaranje taloga. Kod većih protoka i stvaranjem uspora u komori i uzvodnom dijelu sustava počinje prelijevanje pristiglih količina vode preko bočno postavljenih otvora visine 50 cm i širine 2 x 4,30 m u bazen počevši s nizvodnijim otvorom (zbog niže postavljekrune preljevnog otvora). Visina krune preljeva postavljena je tako da visina uspora u uzvodnom dijelu sustava ne ugrožava priključene korisnike, a isto tako i da se spriječi prodor morske voda u sustav i time onemogući normalno istjecanje iz sustava. Komora preljeva podijeljena je preljevnim pragom na koti 11,59 m.n.m. u dužini od 8,93 m Tečenje sušne protoke, regulira se "regulatorom protoka" smještenim u zasebnom izlaznom oknu. Regulator protoka je tipski prefabricirani element izveden od nehrđajućeg čelika (AISI 316L). Kota krune preljeva: H = 11,59 m.n.m. Visina prelijevanja: h = 14 cm Kota preljevanja: H= 11,73 m.n.m. Nakon dostizanja razine krune preljeva počinje prelijevanje na glavnom preljevu i ispuštanje preljevnih voda u izlaznu komoru gdje se preljevne vode umiruju i usmjeravaju prema odušnom kanalu i ispuštaju u Vranjički zaljev. Komora preljeva je izvedena kako bi se preljevne vode sa preljeva mogle usmjeriti prema postojećem kolektoru jajastog poprečnog profila 70/105 cm. Objekta je ukopan u teren, a izvodi se od armiranog betona C- 30/37 i pokriva se armiranobetonskom pločom C –30/37. Objekt mora biti vododrživ (obavezni dodaci za vodonepropusnost ), a svi spojevi cijevi moraju biti vodotijesni . Izravni silazak do samog dna objekta omogućava se metalnim protukliznim ljestvama sa osiguranjem od pada preko četiri otvora 80 x 80 smještenih na pokrovnoj ploči (dva uz nizvodni, dva uz uzvodni zid objekta). Otvori za spuštanje u pojedinu komoru kišnog preljeva pokriveni su tipskim lijevano-željeznim poklopcima za svjetli otvor 80 x 80 cm - teški tip - 4 kom. Također se na nizvodnom izlazu, ulazne preljevne građevine nalazi pločasta zapornica koja služi za zatvaranje protoka prema izlaznom oknu. Na otvore za inspekciju rada žabljih poklopaca (2 žablja poklopca) za pražnjenje retencijskog bazena ugrađuje se tipski ljevano-željezni poklopac za svijetli otvor 60 x 60 cm - teški tip - 2 kom. Tečenje sušne protoke, regulira se "regulatorom protoka" smještenim u zasebnom izlaznom oknu. Regulator protoka je tipski prefabricirani element izveden od nehrđajućeg čelika (AISI 316L), također se u navedenom




oknu nalazi i pločasta zapornica koja služi za pražnjenje okna u svrhu servisiranja regulatora protoke ili u slučaju incidenta kada se mora ispustiti izlazno okno. (nehrđajući čelik AISI 316L) Izravni silazak do samog dna izlaznog okna omogućava se metalnim protukliznim ljestvama sa osiguranjem od pada preko otvora 90 x 130 smještenih na pokrovnoj ploči (tipski dvostruki lijevano-željezni poklopac – teški tip). Zidovi kišnog preljeva su debljine b = 30 cm, dno b = 30 cm, a pokrovna ploča b = 25 cm. Kišni preljev će biti izgrađen od od armiranog betona marke C–30/37 sa obaveznim dodacima za vodonepropusnost. Oplata mora biti glatka tako da se ne predviđa posebna obrada unutarnjih stijenki. Kineta će se izvesti od betona marke C–12/15. b) Retencijski bazen Ovaj dio objekta služi za prihvaćanje prvog najzagađenijeg vala oborinskih voda nastalog ispiranjem prometnica i taloga u kanalima nastalim u sušnom razdoblju. Komora ima zapreminu cca V = 160 m3, a konstruirana je tako da je omogućeno smirenje prihvaćenih voda i zadržavanje zagađenja. Dno objekta je konstruirano tako da je prilikom istjecanja vode omogućeno samočišćenje : - uzdužni pad dna je 10‰, a poprečni 50 ‰. - zbog boljeg otjecanja postavlja se uzdužno na dva mjesta objekta kineta od PVC polucijevi na čijem se kraju (u ulaznoj komori kišnog preljeva ) ugrađuje žablji poklopac kojim se regulira istjecanje. Sve komore ukapane su u teren, a izvode se od armiranog betona C–30/37 i pokrivaju se armiranobetonskom pločom koja se postavlja na istu kotu kao ikota ploče kišnog preljeva. Objekt mora biti vododrživ (obavezni dodaci za vodonepropusnost) a svi spojevi cijevi i dilatacije moraju biti vodotijesni. Unutar komore za reteniranje otpadnih voda nalaze se AB okrugli stupovi. Izravni silazak do samog dna objekta omogućava se omogućava se metalnim protukliznim ljestvama sa osiguranjem od padapreko četiri otvora 80 x 80 smještenih na pokrovnoj ploči. Otvori za spuštanje u pojedinu komoru retencijskog bazena pokriveni se tipskim lijevano - željeznim poklopcima za svjetli otvor 80 x 80 cm - teški tip - 4 kom. Zidovi retencijskog bazena su debljine b = 30 cm, dno je b = 60 cm, a pokrovna ploča b = 25 cm. Retencijski bazen će biti izgrađen od od armiranog betona marke C–30/37 sa obaveznim dodacima za vodonepropusnost. Oplata mora biti glatka tako da se ne predviđa posebna obrada unutarnjih stijenki. Kineta će se izvesti od betona marke C–12/15. Tlocrtna veličina RB (vanjski gabariti) su 1440 x 950 cm. Na površini objekta RB vidljivi su samo revizijski poklopci - objekt je u potpunosti ukopan u teren, te je vidljiva i ventilacijska cijeva sa kapom za ventiliranje bazena. Kompletna oprema objekta je od nehrđajućih materijala. Prema geotehničkom projektu, koji je sastavni dio projekta, određen je način zaštite građevne jame – Retencijski bazen RB Špinut-Poljud: Geotehnički projekt zaštite građevne jame, br.pr. 73130-068/16, IGH d.d. Regionalni centar Split Matice hrvatske 15, 21000 Split (Mapa 10). Retencijski bazen - RB 1 Retencijski bazen RB 1 smješta se na dijelovima katastarskih čestica: 1235, 1236 sve K.O. Split. Preljevne vode ispuštaju se u Vranjički zaljev putem postojećeg ispusta 200/275 cm, a otpadne vode odvode se do postojeće crpne stanice CS Duje i postojećim tlačnim kolektorom u pravcu UPOV-a Stupe. Predviđena je izgradnja klasičnog retencijskog bazena s preljevnim objektom, potpuno ukopanog u okolni teren, kako je prikazano na grafičkom prikazu,a potreban retencijski volumen je V = 1600 m3. Za potrebe održavanja budućeg retencijskog bazena (pranje) predviđa preko postojećeg sustav vodoopskrbe unutar CS Duje. Osnovne značajke konstrukcije RETENCIJSKI BAZEN RB 1




a) kišni preljev, b) retencijski bazen –ukupne zapremine V = 1600 m3 , a) Kišni preljev Ovaj dio objekta sastoji se od dva dijela : ulazne i izlazne komore koje su odijeljene preljevnim pragom. Izravni silazak do samog dna ulaznog okna omogućava se metalnim protukliznim ljestvama sa osiguranjem od pada preko otvora 80 x 80 smještenih na pokrovnoj ploči (tipski lijevano-željezni poklopac – teški tip). Ulazna komora konstruirana je tako da se omogući nesmetan prolaz sušnog protoka koji se posebno oblikovanom kinetom usmjerava prema regulacijskom oknu smještenom na nizvodnoj strani ulazne komore i redukcijskom odvodnom kanalu. Kineta ima pad J = 5 ‰ čime se omogućava ispiranje dna odnosno sprečava stvaranje taloga. Kod većih protoka i stvaranjem uspora u komori i uzvodnom dijelu sustava počinje prelijevanje pristiglih količina vode preko bočno postavljenih otvora visine 50 cm i širine 5 x 4,675 m u bazen počevši s nizvodnijim otvorom (zbog niže postavlje krune preljevnog otvora). Visina krune preljeva postavljena je tako da visina uspora u uzvodnom dijelu sustava ne ugrožava priključene korisnike, a isto tako i da se spriječi prodor morske voda u sustav i time onemogući normalno istjecanje iz sustava. Komora preljeva podijeljena je preljevnim pragom na koti 3,65 m.n.m. u dužini od 29,04 m. Tečenje sušne protoke, regulira se "regulatorom protoka" smještenim u zasebnom izlaznom oknu. Regulator protoka je tipski prefabricirani element izveden od nehrđajućeg čelika (AISI 316L). Kota krune preljeva: H = 3,65 m.n.m. Visina prelijevanja: h = 35 cm Kota preljevanja: H= 4,00 m.n.m. Nakon dostizanja razine krune preljeva počinje prelijevanje na glavnom preljevu i ispuštanje preljevnih voda u izlaznu komoru gdje se preljevne vode umiruju i usmjeravaju prema odušnom kanalu i ispuštaju u Vranjički zaljev. Komora preljeva je izvedena kako bi se preljevne vode sa preljeva mogle usmjeriti prema postojećem kolektoru poprečnog profila 275/200 cm. Objekta je ukopan u teren, a izvodi se od armiranog betona C- 30/37 i pokriva se armiranobetonskom pločom C –30/37. Objekt mora biti vododrživ (obavezni dodaci za vodonepropusnost ), a svi spojevi cijevi moraju biti vodotijesni . Izravni silazak do samog dna objekta omogućava se metalnim protukliznim ljestvama sa osiguranjem od pada preko pet otvora 80 x 80 smještenih na pokrovnoj ploči (dva uz nizvodni, dva uz uzvodni zid objekta, te jedan u sredini preljevne komore). Otvori za spuštanje u pojedinu komoru kišnog preljeva pokriveni su tipskim lijevano-željeznim poklopcima za svjetli otvor 80 x 80 cm - teški tip - 5 kom. Također se na nizvodnom izlazu, ulazne preljevne građevine nalazi pločasta zapornica koja služi za zatvaranje protoka prema izlaznom oknu. Na otvore za inspekciju rada žabljih poklopaca (5 žablja poklopca) za pražnjenje retencijskog bazena ugrađuje se tipski ljevano-željezni poklopac za svijetli otvor 60 x 60 cm - teški tip - 5 kom. Izravni silazak do samog dna izlaznog okna omogućava se metalnim protukliznim ljestvama sa osiguranjem od pada preko otvora 100 x 100 smještenih na pokrovnoj ploči (tipski lijevano-željezni poklopac – teški tip). Zidovi kišnog preljeva su debljine b = 30 cm, dno b = 40 cm, a pokrovna ploča b = 35 cm. Kišni preljev će biti izgrađen od od armiranog betona marke C–30/37 sa obaveznim dodacima za vodonepropusnost. Oplata mora biti glatka tako da se ne predviđa posebna obrada unutarnjih stijenki. Kineta će se izvesti od betona marke C–12/15. b) Retencijski bazen Ovaj dio objekta služi za prihvaćanje prvog najzagađenijeg vala oborinskih voda nastalog ispiranjem prometnica i taloga u kanalima nastalim u sušnom razdoblju.




Komora ima zapreminu cca V = 1600 m3, a konstruirana je tako da je omogućeno smirenje prihvaćenih voda i zadržavanje zagađenja. Dno objekta je konstruirano tako da je prilikom istjecanja vode omogućeno samočišćenje : - uzdužni pad dna je 10‰, a poprečni 50 ‰. - zbog boljeg otjecanja postavlja se uzdužno na dva mjesta objekta kineta od PVC polucijevi na čijem se kraju (u ulaznoj komori kišnog preljeva ) ugrađuje žablji poklopac kojim se regulira istjecanje. Sve komore ukapane su u teren, a izvode se od armiranog betona C–30/37 i pokrivaju se armiranobetonskom pločom koja se postavlja na istu kotu kao i kota ploče kišnog preljeva. Objekt mora biti vododrživ (obavezni dodaci za vodonepropusnost) a svi spojevi cijevi i dilatacije moraju biti vodotijesni.Unutar komore za reteniranje otpadnih voda nalaze se AB okrugli stupovi. Izravni silazak do samog dna objekta omogućava se omogućava se metalnim protukliznim ljestvama sa osiguranjem od padapreko četrnaest otvora 80 x 80 smještenih na pokrovnoj ploči. Otvori za spuštanje u pojedinu komoru retencijskog bazena pokriveni se tipskim lijevano - željeznim poklopcima za svjetli otvor 80 x 80 cm - teški tip - 14 kom. Zidovi retencijskog bazena su debljine b = 30 cm, dno je b = 60 cm, a pokrovna ploča b = 35 cm. Retencijski bazen će biti izgrađen od od armiranog betona marke C–30/37 sa obaveznim dodacima za vodonepropusnost. Oplata mora biti glatka tako da se ne predviđa posebna obrada unutarnjih stijenki. Kineta će se izvesti od betona marke C–12/15. Tlocrtna veličina RB (vanjski gabariti) su 3150 x 2955 cm. Na površini objekta RB vidljivi su samo revizijski poklopci - objekt je u potpunosti ukopan u teren, te su vidljive i ventilacijske cijevi sa kapom za ventiliranje bazena. Kompletna oprema objekta je od nehrđajućih materijala. Na mjestu izgradnje budućeg retencijskog bazena nalazi se postojeći makadamski put koji služi kao prilazni put postojećem stambenom obketu. Predmetni makadamski put potrebno je izmjestiti prema nacrtu u duljini od 75 m i širine 3,0 m. Također je potrebno za vrijeme izgradnje osigurati siguran pristup do postojeće stambene građevine. Prema geotehničkom projektu, koji je sastavni dio projekta, određen je način zaštite građevne jame – Retencijski bazen RB 1: Geotehnički projekt zaštite građevne jame, br.pr. 73130-069/16, IGH d.d. Regionalni centar Split Matice hrvatske 15, 21000 Split (Mapa 11). Retencijski bazen - RB 2 Retencijski bazen RB 2 smješta se na dijelovima katastarskih čestica 1101/1; 13562/1; sve K.O. Split. Preljevne vode ispuštaju se u Vranjički zaljev, a otpadne vode odvode se postojećim gravitacijskim cjevovodom do postojeće crpne stanice CS Dujmovača i postojećim tlačnim kolektorom u pravcu UPOV-a Stupe. Predviđena je izgradnja klasičnog retencijskog bazena s preljevnim objektom, potpuno ukopanog u okolni, kako je prikazano na grafičkom prikazu. Za potrebe održavanja budućeg retencijskog bazena (pranje) predviđa se korištenje postojećeg nadzemnog hidranta u neposrednoj blizini budućeg retencijskog objekta. Osnovne značajke konstrukcije RETENCIJSKI BAZEN RB 2 a) kišni preljev, b) retencijski bazen –ukupne zapremine V = 200 m3 , a) Kišni preljev Ovaj dio objekta sastoji se od dva dijela : ulazne i izlazne komore koje su odijeljene preljevnim pragom. Ulazna komora konstruirana je tako da se omogući nesmetan prolaz sušnog protoka koji se posebno oblikovanom kinetom usmjerava prema regulacijskom oknu smještenom na nizvodnoj strani ulazne komore i redukcijskom odvodnom kanalu. Kineta ima pad J = 17 ‰ čime se omogućava ispiranje dna odnosno sprečava stvaranje taloga.




Kod većih protoka i stvaranjem uspora u komori i uzvodnom dijelu sustava počinje prelijevanje pristiglih količina vode preko bočno postavljenih otvora visine 50 cm i širine 2 x 2,75 m u bazen počevši s nizvodnijim otvorom (zbog niže postavljekrune preljevnog otvora). Visina krune preljeva postavljena je tako da visina uspora u uzvodnom dijelu sustava ne ugrožava priključene korisnike, a isto tako i da se spriječi prodor morske voda u sustav i time onemogući normalno istjecanje iz sustava. Komora preljeva podijeljena je preljevnim pragom na koti 14,08 m.n.m. u dužini od 5,82 m. Tečenje sušne protoke, regulira se "regulatorom protoka" smještenim u zasebnom izlaznom oknu. Regulator protoka je tipski prefabricirani element izveden od nehrđajućeg čelika (AISI 316L). Kota krune preljeva: H = 14,08 m.n.m. Visina prelijevanja: h = 17 cm Kota preljevanja: H= 14,25 m.n.m. Nakon dostizanja razine krune preljeva počinje prelijevanje na glavnom preljevu i ispuštanje preljevnih voda u izlaznu komoru gdje se preljevne vode umiruju i usmjeravaju prema odušnom kanalu i ispuštaju u Vranjički zaljev.Komora preljeva je izvedena kako bi se preljevne vode sa preljeva mogle usmjeriti prema preljevnom kanalu poprečnog profila ɸ 80 cm. Objekta je ukopan u teren, a izvodi se od armiranog betona C- 30/37 i pokriva se armiranobetonskom pločom C –30/37. Objekt mora biti vododrživ (obavezni dodaci za vodonepropusnost ), a svi spojevi cijevi moraju biti vodotijesni . Izravni silazak do samog dna objekta omogućava se metalnim protukliznim ljestvama sa osiguranjem od pada preko četiri otvora 80 x 80 smještenih na pokrovnoj ploči (dva uz nizvodni, dva uz uzvodni zid objekta). Otvori za spuštanje u pojedinu komoru kišnog preljeva pokriveni su tipskim lijevano-željeznim poklopcima za svjetli otvor 80 x 80 cm - teški tip - 4 kom. Također se na nizvodnom izlazu, ulazne preljevne građevine nalazi pločasta zapornica koja služi za zatvaranje protoka prema izlaznom oknu. Na otvore za inspekciju rada žabljih poklopaca (2 žablja poklopca) za pražnjenje retencijskog bazena ugrađuje se tipski ljevano-željezni poklopac za svijetli otvor 60 x 60 cm - teški tip - 2 kom. Izravni silazak do samog dna izlaznog okna omogućava se metalnim protukliznim ljestvama sa osiguranjem od pada preko otvora 90 x 130 smještenih na pokrovnoj ploči (tipski dvostruki lijevano-željezni poklopac – teški tip). Zidovi kišnog preljeva su debljine b = 30 cm, dno b = 30 cm, a pokrovna ploča b = 25 cm. Kišni preljev će biti izgrađen od od armiranog betona marke C–30/37 sa obaveznim dodacima za vodonepropusnost. Oplata mora biti glatka tako da se ne predviđa posebna obrada unutarnjih stijenki. Kineta će se izvesti od betona marke C–12/15. b) Retencijski bazen Ovaj dio objekta služi za prihvaćanje prvog najzagađenijeg vala oborinskih voda nastalog ispiranjem prometnica i taloga u kanalima nastalim u sušnom razdoblju. Komora ima zapreminu cca V = 200 m3, a konstruirana je tako da je omogućeno smirenje prihvaćenih voda i zadržavanje zagađenja. Dno objekta je konstruirano tako da je prilikom istjecanja vode omogućeno samočišćenje : - uzdužni pad dna je 10‰, a poprečni 50 ‰. - zbog boljeg otjecanja postavlja se uzdužno na dva mjesta objekta kineta od PVC polucijevi na čijem se kraju (u ulaznoj komori kišnog preljeva ) ugrađuje žablji poklopac kojim se regulira istjecanje. Sve komore ukapane su u teren, a izvode se od armiranog betona C–30/37 i pokrivaju se armiranobetonskom pločom koja se postavlja na istu kotu kao i kota ploče kišnog preljeva. Objekt mora biti vododrživ (obavezni dodaci za vodonepropusnost), a svi spojevi cijevi i dilatacije moraju biti vodotijesni.




Izravni silazak do samog dna objekta omogućava se omogućava se metalnim protukliznim ljestvama sa osiguranjem od padapreko četiri otvora 80 x 80 smještenih na pokrovnoj ploči. Otvori za spuštanje u pojedinu komoru retencijskog bazena pokriveni se tipskim lijevano - željeznim poklopcima za svjetli otvor 80 x 80 cm - teški tip - 4 kom. Zidovi retencijskog bazena su debljine b = 30 cm, dno je b = 40 cm, a pokrovna ploča b = 25 cm. Retencijski bazen će biti izgrađen od od armiranog betona marke C–30/37 sa obaveznim dodacima za vodonepropusnost. Oplata mora biti glatka tako da se ne predviđa posebna obrada unutarnjih stijenki. Kineta će se izvesti od betona marke C–12/15. Tlocrtna veličina RB (vanjski gabariti) su 2324 x 640 cm. Na površini objekta RB vidljivi su samo revizijski poklopci - objekt je u potpunosti ukopan u teren, te je vidljiva i ventilacijska cijev sa kapom za ventiliranje bazena. Kompletna oprema objekta je od nehrđajućih materijala. Prema geotehničkom projektu, koji je sastavni dio projekta, određen je način zaštite građevne jame – Retencijski bazen RB 2: Geotehnički projekt zaštite građevne jame, br.pr. 73130-070/16, IGH d.d. Regionalni centar Split Matice hrvatske 15, 21000 Split (Mapa 12). Retencijski bazen - RB 3 Retencijski bazen RB 3 smješta se na dijelovima katastarskih čestica 955/1; 944/2; 13562/1 K.O. Split. Preljevne vode ispuštaju se u Vranjički zaljev, a otpadne vode odvode se do postojeće crpne stanice CS Dujmovača i postojećim tlačnim kolektorom u pravcu UPOV-a Stupe. Predviđena je izgradnja klasičnog retencijskog bazena s preljevnim objektom, potpuno ukopanog u okolni, kako je prikazano na grafičkom prikazu,a potreban retencijski volumen je V = 360 m3. Za potrebe održavanja budućeg retencijskog bazena (pranje) predviđa se izgradnja nadzemnog hidranta sa spojem na postojeći sustav vodoopskrbe. Osnovne značajke konstrukcije RETENCIJSKI BAZEN RB 3 a) kišni preljev, b) retencijski bazen –ukupne zapremine V = 360 m3 , a) Kišni preljev Ovaj dio objekta sastoji se od dva dijela : ulazne i izlazne komore koje su odijeljene preljevnim pragom. Ulazna komora konstruirana je tako da se omogući nesmetan prolaz sušnog protoka koji se posebno oblikovanom kinetom usmjerava prema regulacijskom oknu smještenom na nizvodnoj strani ulazne komore i redukcijskom odvodnom kanalu. Kineta ima pad J = 10 ‰ čime se omogućava ispiranje dna odnosno sprečava stvaranje taloga. Kod većih protoka i stvaranjem uspora u komori i uzvodnom dijelu sustava počinje prelijevanje pristiglih količina vode preko bočno postavljenih otvora visine 50 cm i širine 2 x 3,90 m i 1 × 4,05 m, u bazen počevši s nizvodnijim otvorom (zbog niže postavljekrune preljevnog otvora). Visina krune preljeva postavljena je tako da visina uspora u uzvodnom dijelu sustava ne ugrožava priključene korisnike, a isto tako i da se spriječi prodor morske voda u sustav i time onemogući normalno istjecanje iz sustava. Komora preljeva podijeljena je preljevnim pragom na koti 5,34 m.n.m. u dužini od 11,70 m. Tečenje sušne protoke, regulira se "regulatorom protoka" smještenim u zasebnom izlaznom oknu. Regulator protoka je tipski prefabricirani element izveden od nehrđajućeg čelika (AISI 316L). Kota krune preljeva: H = 5,34 m.n.m. Visina prelijevanja: h = 22 cm Kota preljevanja: H= 5,56 m.n.m.




Nakon dostizanja razine krune preljeva počinje prelijevanje na glavnom preljevu i ispuštanje preljevnih voda u izlaznu komoru gdje se preljevne vode umiruju i usmjeravaju prema odušnom kanalu i ispuštaju u Vranjički zaljev. Komora preljeva je izvedena kako bi se preljevne vode sa preljeva mogle usmjeriti prema preljevnom kanalu pravokutnog poprečnog profila 120/140 cm. Objekta je ukopan u teren, a izvodi se od armiranog betona C- 30/37 i pokriva se armiranobetonskom pločom C –30/37. Objekt mora biti vododrživ (obavezni dodaci za vodonepropusnost ), a svi spojevi cijevi moraju biti vodotijesni . Izravni silazak do samog dna objekta omogućava se metalnim protukliznim ljestvama sa osiguranjem od pada preko tri otvora 80 x 80 smještenih na pokrovnoj ploči (dva uz nizvodni, jedan uz uzvodni zid objekta). Otvori za spuštanje u pojedinu komoru kišnog preljeva pokriveni su tipskim lijevano-željeznim poklopcima za svjetli otvor 80 x 80 cm - teški tip - 3 kom. Također se na nizvodnom izlazu, ulazne preljevne građevine nalazi pločasta zapornica koja služi za zatvaranje protoka prema izlaznom oknu. Na otvore za inspekciju rada žabljih poklopaca (3 žablja poklopca) za pražnjenje retencijskog bazena ugrađuje se tipski ljevano-željezni poklopac za svijetli otvor 60 x 60 cm - teški tip - 3 kom. Tečenje sušne protoke, regulira se "regulatorom protoka" smještenim u zasebnom izlaznom oknu. Regulator protoka je tipski prefabricirani element izveden od nehrđajućeg čelika (AISI 316L), također se u navedenom oknu nalazi i pločasta zapornica koja služi za pražnjenje okna u svrhu servisiranja regulatora protoke ili u slučaju incidenta kada se mora isprazniti izlazno okno. (nehrđajući čelik AISI 316L) Izravni silazak do samog dna izlaznog okna omogućava se metalnim protukliznim ljestvama sa osiguranjem od padapreko otvora 90 x 130 smještenih na pokrovnoj ploči (tipski dvostruki lijevano-željezni poklopac – teški tip). Zidovi kišnog preljeva su debljine b = 30 cm, dno b = 40 cm, a pokrovna ploča b = 30 cm. Kišni preljev će biti izgrađen od od armiranog betona marke C–30/37 sa obaveznim dodacima za vodonepropusnost. Oplata mora biti glatka tako da se ne predviđa posebna obrada unutarnjih stijenki. Kineta će se izvesti od betona marke C–12/15. b) Retencijski bazen Ovaj dio objekta služi za prihvaćanje prvog najzagađenijeg vala oborinskih voda nastalog ispiranjem prometnica i taloga u kanalima nastalim u sušnom razdoblju. Komora ima zapreminu cca V = 360 m3, a konstruirana je tako da je omogućeno smirenje prihvaćenih voda i zadržavanje zagađenja. Dno objekta je konstruirano tako da je prilikom istjecanja vode omogućeno samočišćenje : - uzdužni pad dna je 10‰, a poprečni 50 ‰. - zbog boljeg otjecanja postavlja se uzdužno na dva mjesta objekta kineta od PVC polucijevi na čijem se kraju (u ulaznoj komori kišnog preljeva ) ugrađuje žablji poklopac kojim se regulira istjecanje. Sve komore ukapane su u teren, a izvode se od armiranog betona C–30/37 i pokrivaju se armiranobetonskom pločom koja se postavlja na istu kotu kao i kota ploče kišnog preljeva. Objekt mora biti vododrživ (obavezni dodaci za vodonepropusnost), a svi spojevi cijevi i dilatacije moraju biti vodotijesni. Izravni silazak do samog dna objekta omogućava se omogućava se metalnim protukliznim ljestvama sa osiguranjem od padapreko osam otvora 80 x 80 smještenih na pokrovnoj ploči. Otvori za spuštanje u pojedinu komoru retencijskog bazena pokriveni se tipskim lijevano - željeznim poklopcima za svjetli otvor 80 x 80 cm - teški tip - 8 kom. Zidovi retencijskog bazena su debljine b = 30 cm, dno je b = 60 cm, a pokrovna ploča b = 30 cm. Retencijski bazen će biti izgrađen od od armiranog betona marke C–30/37 sa obaveznim dodacima za vodonepropusnost. Oplata mora biti glatka tako da se ne predviđa posebna obrada unutarnjih stijenki. Kineta će se izvesti od betona marke C–12/15.




Tlocrtna veličina RB (vanjski gabariti) su 2210 x 1303 cm. Na površini objekta RB vidljivi su samo revizijski poklopci - objekt je u potpunosti ukopan u teren, te je vidljiva i ventilacijska cijeva sa kapom za ventiliranje bazena. Kompletna oprema objekta je od nehrđajućih materijala. Prema geotehničkom projektu, koji je sastavni dio projekta, određen je način zaštite građevne jame – Retencijski bazen RB 3: Geotehnički projekt zaštite građevne jame, br.pr. 73130-071/16, IGH d.d. Regionalni centar Split Matice hrvatske 15, 21000 Split (Mapa 13). Retencijski bazen - RB Solinska Retencijski bazen RB Solinska smješta se na dijelovima katastarskih čestica 13960/1; 13589/7; K.O. Split. Preljevne vode ispuštaju se dalje u sustav prema RB 1, a otpadne vode odvode se do postojeće crpne stanice CS Dujmovača i postojećim tlačnim kolektorom u pravcu UPOV-a Stupe. Predviđena je izgradnja klasičnog retencijskog bazena s preljevnim objektom, potpuno ukopanog u okolni, kako je prikazano na grafičkom prikazu, a potreban retencijski volumen je V = 450 m3. Za potrebe održavanja budućeg retencijskog bazena (pranje) predviđa se korištenje postojećeg hidranta koji se nalazi u neposrednoj blizini planiranog retencijskog bazena. Osnovne značajke konstrukcije RETENCIJSKI BAZEN RB Solinska a) kišni preljev, b) retencijski bazen – ukupne zapremine V = 450 m3 a) Kišni preljev Ovaj dio objekta sastoji se od dva dijela : ulazne i izlazne komore koje su odijeljene preljevnim pragom. Ulazna komora konstruirana je tako da se omogući nesmetan prolaz sušnog protoka koji se posebno oblikovanom kinetom usmjerava prema regulacijskom oknu smještenom na nizvodnoj strani ulazne komore i redukcijskom odvodnom kanalu. Kineta ima pad J = 12 ‰ čime se omogućava ispiranje dna odnosno sprečava stvaranje taloga. Kod većih protoka i stvaranjem uspora u komori i uzvodnom dijelu sustava počinje prelijevanje pristiglih količina vode preko bočno postavljenih otvora visine 50 cm i širine 3 x 3,85 m u bazen počevši s nizvodnijim otvorom (zbog niže postavljekrune preljevnog otvora). Visina krune preljeva postavljena je tako da visina uspora u uzvodnom dijelu sustava ne ugrožava priključene korisnike, a isto tako i da se spriječi prodor morske voda u sustav i time onemogući normalno istjecanje iz sustava. Komora preljeva podijeljena je preljevnim pragom na koti 29,05 m.n.m. u dužini od 11,08 m. Tečenje sušne protoke, regulira se "regulatorom protoka" smještenim u zasebnom izlaznom oknu. Regulator protoka je tipski prefabricirani element izveden od nehrđajućeg čelika (AISI 316L). Kota krune preljeva: H = 29,05 m.n.m. Visina prelijevanja: h = 26 cm Kota preljevanja: H= 29,31 m.n.m. Nakon dostizanja razine krune preljeva počinje prelijevanje na glavnom preljevu i ispuštanje preljevnih voda u izlaznu komoru gdje se preljevne vode umiruju i usmjeravaju prema odušnom kanalu i ispuštaju prema RB 1 i nakon RB 1 u Vranjički zaljev. Komora preljeva je izvedena kako bi se preljevne vode sa preljeva mogle usmjeriti prema postojećem kanalu poprečnog profila ɸ 110 cm. Objekta je ukopan u teren, a izvodi se od armiranog betona C- 30/37 i pokriva se armiranobetonskom pločom C –30/37. Objekt mora biti vododrživ (obavezni dodaci za vodonepropusnost ), a svi spojevi cijevi moraju biti vodotijesni . Izravni silazak do samog dna objekta omogućava se metalnim protukliznim ljestvama sa osiguranjem od pada preko četiri otvora 80 x 80 smještenih na pokrovnoj ploči (dva uz nizvodni, dva uz uzvodni zid objekta). Otvori za spuštanje u pojedinu komoru kišnog preljeva pokriveni su tipskim lijevano-željeznim poklopcima za svjetli otvor 80 x 80 cm - teški tip - 4 kom.




Također se na nizvodnom izlazu, ulazne preljevne građevine, nalazi pločasta zapornica koja služi za zatvaranje protoka prema izlaznom oknu. Na otvore za inspekciju rada žabljih poklopaca (3 žablja poklopca) za pražnjenje retencijskog bazena ugrađuje se tipski ljevano-željezni poklopac za svijetli otvor 60 x 60 cm - teški tip - 3 kom. Tečenje sušne protoke, regulira se "regulatorom protoka" smještenim u zasebnom izlaznom oknu. Regulator protoka je tipski prefabricirani element izveden od nehrđajućeg čelika (AISI 316L), također se u navedenom oknu nalazi i pločasta zapornica koja služi za pražnjenje okna u svrhu servisiranja regulatora protoke ili u slučaju incidenta kada se mora isprazniti izlazno okno (nehrđajući čelik AISI 316L). Izravni silazak do samog dna izlaznog okna omogućava se metalnim protukliznim ljestvama sa osiguranjem od padapreko otvora 90 x 130 smještenih na pokrovnoj ploči (tipski dvostruki lijevano-željezni poklopac – teški tip). Sastavni dio preljevnog dijela retencijskog bazena je i okno u kojem se spajaju preljevne vode i vode ispusta iz regulatora protke. Otvor za spuštanje u navedeno okno pokrivenje tipskim lijevano-željeznim poklopcem za svjetli otvor 80 x 80 cm - teški tip - 1 kom. Zidovi kišnog preljeva su debljine b = 30 cm, dno b = 30 cm, a pokrovna ploča b = 25 cm. Kišni preljev će biti izgrađen od od armiranog betona marke C–30/37 sa obaveznim dodacima za vodonepropusnost. Oplata mora biti glatka tako da se ne predviđa posebna obrada unutarnjih stijenki. Kineta će se izvesti od betona marke C–12/15. b) Retencijski bazen Ovaj dio objekta služi za prihvaćanje prvog najzagađenijeg vala oborinskih voda nastalog ispiranjem prometnica i taloga u kanalima nastalim u sušnom razdoblju. Komora ima zapreminu cca V = 450 m3, a konstruirana je tako da je omogućeno smirenje prihvaćenih voda i zadržavanje zagađenja. Dno objekta je konstruirano tako da je prilikom istjecanja vode omogućeno samočišćenje : - uzdužni pad dna je 10 ‰, a poprečni 50 – 200 ‰. - zbog boljeg otjecanja postavlja se uzdužno na dva mjesta objekta kineta od PVC polucijevi na čijem se kraju (u ulaznoj komori kišnog preljeva ) ugrađuje žablji poklopac kojim se regulira istjecanje. Sve komore ukapane su u teren, a izvode se od armiranog betona C–30/37 i pokrivaju se armiranobetonskom pločom koja se postavlja na istu kotu kao i kota ploče kišnog preljeva. Objekt mora biti vododrživ (obavezni dodaci za vodonepropusnost), a svi spojevi cijevi i dilatacije moraju biti vodotijesni. Izravni silazak do samog dna objekta omogućava se omogućava se metalnim protukliznim ljestvama sa osiguranjem od padapreko osam otvora 80 x 80 smještenih na pokrovnoj ploči. Otvori za spuštanje u pojedinu komoru retencijskog bazena pokriveni se tipskim lijevano - željeznim poklopcima za svjetli otvor 80 x 80 cm - teški tip - 8 kom. Zidovi retencijskog bazena su debljine b = 30 cm, dno je b = 60 cm, a pokrovna ploča b = 25 cm. Retencijski bazen će biti izgrađen od od armiranog betona marke C–30/37 sa obaveznim dodacima za vodonepropusnost. Oplata mora biti glatka tako da se ne predviđa posebna obrada unutarnjih stijenki. Kineta će se izvesti od betona marke C–12/15. Tlocrtna veličina RB (vanjski ukupni gabariti – nepravilnog oblika) su 1955 x 1728 cm. Na površini objekta RB vidljivi su samo revizijski poklopci - objekt je u potpunosti ukopan u teren, te je vidljiva i ventilacijska cijeva sa kapom za ventiliranje bazena. Kompletna oprema objekta je od nehrđajućih materijala. Prema geotehničkom projektu, koji je sastavni dio projekta, određen je način zaštite građevne jame – Retencijski bazen RB Solinska: Geotehnički projekt zaštite građevne jame, br.pr. 73130-072/16, IGH d.d. Regionalni centar Split Matice hrvatske 15, 21000 Split (Mapa 14). Retencijski bazen - RB Pujanke




Retencijski bazen RB Pujanke smješta se na dijelovima katastarskih čestica 13585/19; 13961/7; 2714/2; sve K.O. Split. Preljevne vode ispuštaju se u Sjevernu luku, Vranjički zaljev, a otpadne vode odvode se do sabirnog okna na Mostinama i dalje hidrotehničkim tunelom Stupe u do UPOV-a Stupe. Predviđena je izgradnja klasičnog retencijskog bazena s preljevnim objektom, potpuno ukopanog u okolni, kako je prikazano na grafičkom prikazu,a potreban retencijski volumen je V = 320 m3. Za potrebe održavanja budućeg retencijskog bazena (pranje) predviđa se izgradnja nadzemnog hidranta sa spojem na postojeći sustav vodoopskrbe. Osnovne značajke konstrukcije RETENCIJSKI BAZEN RB Pujanke a) kišni preljev, b) retencijski bazen – ukupne zapremine V = 320 m3 , a) Kišni preljev Ovaj dio objekta sastoji se od dva dijela : ulazne i izlazne komore koje su odijeljene preljevnim pragom. Ulazna komora konstruirana je tako da se omogući nesmetan prolaz sušnog protoka koji se posebno oblikovanom kinetom usmjerava prema regulacijskom oknu smještenom na nizvodnoj strani ulazne komore i redukcijskom odvodnom kanalu. Kineta ima pad J = 10 ‰ čime se omogućava ispiranje dna odnosno sprečava stvaranje taloga. Kod većih protoka i stvaranjem uspora u komori i uzvodnom dijelu sustava počinje prelijevanje pristiglih količina vode preko bočno postavljenih otvora visine 50 cm i širine 2 x 4,75 m u bazen počevši s nizvodnijim otvorom (zbog niže postavljekrune preljevnog otvora). Visina krune preljeva postavljena je tako da visina uspora u uzvodnom dijelu sustava ne ugrožava priključene korisnike, a isto tako i da se spriječi prodor morske voda u sustav i time onemogući normalno istjecanje iz sustava. Komora preljeva podijeljena je preljevnim pragom na koti 31,59 m.n.m. u dužini od 9,90 m. Tečenje sušne protoke, regulira se "regulatorom protoka" smještenim u zasebnom izlaznom oknu. Regulator protoka je tipski prefabricirani element izveden od nehrđajućeg čelika (AISI 316L). Kota krune preljeva: H = 31,59 m.n.m. Visina prelijevanja: h = 28 cm Kota preljevanja: H= 31,87 m.n.m. Nakon dostizanja razine krune preljeva počinje prelijevanje na glavnom preljevu i ispuštanje preljevnih voda u izlaznu komoru gdje se preljevne vode umiruju i usmjeravaju prema odušnom kanalu i ispuštaju u Vranjički zaljev.Komora preljeva je izvedena kako bi se preljevne vode sa preljeva mogle usmjeriti prema preljevnom kanalu poprečnog profila ɸ 130 cm. Objekatje ukopan u teren, a izvodi se od armiranog betona C- 30/37 i pokriva se armiranobetonskom pločom C –30/37. Objekt mora biti vododrživ (obavezni dodaci za vodonepropusnost ), a svi spojevi cijevi moraju biti vodotijesni . Izravni silazak do samog dna objekta omogućava se metalnim protukliznim ljestvama sa osiguranjem od pada preko četiri otvora 80 x 80 smještenih na pokrovnoj ploči (dva uz nizvodni, dva uz uzvodni zid objekta). Otvori za spuštanje u pojedinu komoru kišnog preljeva pokriveni su tipskim lijevano-željeznim poklopcima za svjetli otvor 80 x 80 cm - teški tip - 4 kom. Također se na nizvodnom izlazu, ulazne preljevne građevine nalazi pločasta zapornica koja služi za zatvaranje protoka prema izlaznom oknu. Na otvore za inspekciju rada žabljih poklopaca (2 žablja poklopca) za pražnjenje retencijskog bazena ugrađuje se tipski ljevano-željezni poklopac za svijetli otvor 60 x 60 cm - teški tip - 2 kom. Tečenje sušne protoke, regulira se "regulatorom protoka" smještenim u zasebnom izlaznom oknu. Regulator protoka je tipski prefabricirani element izveden od nehrđajućeg čelika (AISI 316L), također se u navedenom




oknu nalazi i pločasta zapornica koja služi za pražnjenje okna u svrhu servisiranja regulatora protoke ili u slučaju incidenta kada se mora isprazniti izlazno okno. (nehrđajući čelik AISI 316L) Izravni silazak do samog dna izlaznog okna omogućava se metalnim protukliznim ljestvama sa osiguranjem od padapreko otvora 90 x 130 smještenih na pokrovnoj ploči (tipski dvostruki lijevano-željezni poklopac – teški tip). Zidovi kišnog preljeva su debljine b = 30 cm, dno b = 30 cm, a pokrovna ploča b = 35 cm. Kišni preljev će biti izgrađen od od armiranog betona marke C–30/37 sa obaveznim dodacima za vodonepropusnost. Oplata mora biti glatka tako da se ne predviđa posebna obrada unutarnjih stijenki. Kineta će se izvesti od betona marke C–12/15. b) Retencijski bazen Ovaj dio objekta služi za prihvaćanje prvog najzagađenijeg vala oborinskih voda nastalog ispiranjem prometnica i taloga u kanalima nastalim u sušnom razdoblju. Komora ima zapreminu cca V = 320 m3, a konstruirana je tako da je omogućeno smirenje prihvaćenih voda i zadržavanje zagađenja. Podijeljen je u dvijemeđusobno spojene komore preko otvora 200/150 cm, zbog što boljeg prilagođavanja razvoju sustava odvodnje. Dno objekta je konstruirano tako da je prilikom istjecanja vode omogućeno samočišćenje : - uzdužni pad dna je 10‰, a poprečni 50 ‰. - zbog boljeg otjecanja postavlja se uzdužno na dva mjesta objekta kineta od PVC polucijevi na čijem se kraju (u ulaznoj komori kišnog preljeva ) ugrađuje žablji poklopac kojim se regulira istjecanje. Sve komore ukapane su u teren, a izvode se od armiranog betona C–30/37 i pokrivaju se armiranobetonskom pločom koja se postavlja na istu kotu kao i kota ploče kišnog preljeva. Objekt mora biti vododrživ (obavezni dodaci za vodonepropusnost) a svi spojevi cijevi i dilatacije moraju biti vodotijesni. Izravni silazak do samog dna objekta omogućava se omogućava se metalnim protukliznim ljestvama sa osiguranjem od padapreko četiri otvora 80 x 80 smještenih na pokrovnoj ploči. Otvori za spuštanje u pojedinu komoru retencijskog bazena pokriveni se tipskim lijevano - željeznim poklopcima za svjetli otvor 80 x 80 cm - teški tip - 4 kom. Zidovi retencijskog bazena su debljine b = 30 cm, dno je b = 60 cm, a pokrovna ploča b = 35 cm. Retencijski bazen će biti izgrađen od od armiranog betona marke C–30/37 sa obaveznim dodacima za vodonepropusnost. Oplata mora biti glatka tako da se ne predviđa posebna obrada unutarnjih stijenki. Kineta će se izvesti od betona marke C–12/15. Tlocrtna veličina RB (vanjski gabariti) su 1631 x 1040 cm. Na površini objekta RB vidljivi su samo revizijski poklopci - objekt je u potpunosti ukopan u teren, te je vidljiva i ventilacijska cijeva sa kapom za ventiliranje bazena. Kompletna oprema objekta je od nehrđajućih materijala. Prema geotehničkom projektu, koji je sastavni dio projekta, određen je način zaštite građevne jame – Retencijski bazen RB Pujanke: Geotehnički projekt zaštite građevne jame, br.pr. 73130-073/16, IGH d.d. Regionalni centar Split Matice hrvatske 15, 21000 Split (Mapa 15). Kabelska kanalizacija za SDNU Kabelska kanalizacija (KK) za sustav daljinskog nadzora i upravljanja (SDNU) Svi elementi automatskog rada crpnih stanica nadzirati će se putem sustava daljinskog nadzora i upravljanja (SDNU). Prijenosni put su svjetlovodni kabeli u posebno izgrađenoj kabelskoj kanalizaciji za SDNU (PEHD cijevi 2xDN 50 mm, PN 15, nazubljene) u ukupnoj duljini cca 1.197,0 m koja će biti postavljena u zajedničkom rovu sa kanalima odvodnje ili vodovodima, uz poštivanje propisanih razmaka. Crpna stanica: CS B1




Polaže se u zajednički rov sa tlačnim kanalom odvodnje TB1, te vodovodnim cjevovodom V7 (mapa 3 i 4) u duljini od 735 m. Također se jedan manji dio postavlja u zasebni rov. Širina rova (samostalna dionica od 11 m): 0,40 m Crpna stanica: CS B2 Polaže se u zajednički rov sa tlačnim kanalom odvodnje TB2 i gravitacijskim kanalom odvodnje K.3.1., te (mape 3 i 4) u duljini od 462 m. Također se jedan manji dio postavlja u zasebni rov. Širina rova (samostalna dionica od 9,7 m): 0,40 m Polaganje svjetlovodnih kabela će biti obrađeno posebnim projektom – glavnim projektom SDNU (sustava daljinskog nadzora i upravljanja). Nova kabelska kanalizacija za SDNU spaja se na postojeću, već izgrađenu elektroničku komunikacijsku instalaciju (EKI). Položaj projektirane KK prikazan je u situaciji u grafičkim prilozima. Prije početka polaganja optičkih kabela u PEHD cijevi, Izvođač je dužan izvesti kalibraciju istih. U slučaju da kalibracija pokaže da na pojedinim mjestima polaganje nije moguće, Izvođači radova na polaganju PEHD cijevi dužni su kvar otkloniti i osigurati potpunu prohodnost. Elektroenergetski kabel za napajanje CS B1 i CS B2 Za potrebe napajanja električnom energijom crpnih stanica CS B1 i CS B2 paralelno se u rovu postavlja i elektroenergetski priključni kabel 1 kV, 4×150 mm2. Kabel se mora postaviti iz razloga jer će buduće napajanja crpnih stanica ići preko TS DIOKOM 4, odnosno od planiranog SPMO-2 koji će se smjestiti uz rub parcele prema brodogradilištu. (sastavni dio Glavnog elektrotehničkog projekta).

1.8.2 Rekonstrukcija i dogradnja sustava odvodnje južnog sliva Grada Splita

Cjevovodi

Predviđena je izgradnja sljedećih fekalnih kolektora:

- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Put Orišca’ u u ulici Put Orišca sa spojem prema Konzumu Sirobuja. Cjevovod se izvodi u duljini od L=534,7 m, od PVC-a i spaja se na postojeći kanal u Ulici kralja Stjepana Držislava.

- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Put Duilova’ u ulici Put Duilova. Cjevovod se izvodi u duljini od L=550,0 m, od PVC-a i spaja se na postojeći kanal u Ulici Put Duilova.

- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Put Pazdigrada’ u ulici Put Pazdigrada. Cjevovod se izvodi u duljini od L=264,9 m, od PVC-a i spaja se na postojeći kanal u Pazigradskoj ulici.

- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Ulica Rašeljke’ u Ulici Rašeljke. Cjevovod se izvodi u duljini od L=80,0 m, od PVC-a) i spaja se na projektirani kanal u ulici Put Pazdigrada.

- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Put svetog Lovre’ u ulici Put svetog Lovre. Cjevovod se izvodi u duljini od L=249,8 m, od PVC-a i spaja se na postojeći kanal u ulici Put svetog Lovre.

- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Ispod svetog Lovre’ u ulici Ispod svetog Lovre. Cjevovod se izvodi u duljini od L=340,7 m, od PVC-a. Na nizvodnom potezu dionice (cca 112 m) postoji kanal nedostatnog profila (Φ160 mm) koji će se rekonstruirati.

- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Put Žnjana 1’ u ulici Put Žnjana. Cjevovod se izvodi u duljini od L=514,1 m, od PVC-a i spaja se na projektirani kanal K2 na Šetalištu Pape Ivana Pavla II („Idejni projekt za ishođenje lokacijske dozvole za spoj sustava odvodnje južnog sliva grada Splita na CUPOV Stupe i dogradnja podmorskog ispusta Stobreč“).

- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Put Žnjana 1.1’ u ulici Put Žnjana. Cjevovod se izvodi u duljini od L=47,0 m, od PVC-a i spaja se na projektirani kanal Put Žnjana 1.

- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Put Žnjana 1.2’ u ulici Put Žnjana. Cjevovod se izvodi u duljini od L=31,0 m, od PVC-a i spaja se na projektirani kanal Put Žnjana 1.

- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Zvončac 1’. Cjevovod se izvodi u duljini od L=112,5 m, od PVC-a i spaja se na projektiranu crpnu stanicu CS Zvončac.

- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Zvončac 1.1’. Cjevovod se izvodi u duljini od L=111,0 m, od GRP-a i spaja se na projektirani kanal Zvončac 1

- Tlačni cjevovod profila Φ80,0 mm– ‘Tlačni cjevovod Zvončac 1’. Cjevovod se izvodi u duljini od L=123,1 m, od PEHD-a, PN 6,3 i tlači otpadne vode iz CS Zvončac u postojeće okno gravitacijskog kolektora u ulici Šetalište Ivana Meštrovića.

- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Zvončac 2’. Cjevovod se izvodi u duljini od L=263,6 m, od PVC-a i spaja se na projektiranu crpnu stanicu CS Ježinac.




- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Zvončac 2.1’. Cjevovod se izvodi u duljini od L=52,8 m, od PVC-a i spaja se na projektiranu crpnu stanicu CS Ježinac.

- Tlačni cjevovod profila Φ80,0 mm– ‘Tlačni cjevovod Zvončac 2’. Cjevovod se izvodi u duljini od L=129,2 m, od PEHD-a, PN 6,3 i tlači otpadne vode iz CS Ježinac u postojeće okno gravitacijskog kolektora u ulici Šetalište Ivana Meštrovića.

- Gravitacijski cjevovod – ‘Kanal Vrgoračka 1’ u Vrgoračkoj ulici. Cjevovod se izvodi u duljini od L=170,2 m, od PVC-a i spaja se na projektiranu crpnu stanicu CS Put Duilova.

- Gravitacijski cjevovod – ‘Kanal Vrgoračka 1.1’ u Vrgoračkoj ulici. Cjevovod se izvodi u duljini od L=80,0 m, od PVC-a i spaja se na projektirani kanal Vrgoračka 1.

- Tlačni cjevovod profila Φ80,0 mm– ‘Tlačni cjevovod Put Duilova’. Cjevovod se izvodi u duljini od L=183,9 m, od PEHD-a, PN 6,3 i tlači otpadne vode iz CS Put Duilova u postojeće okno gravitacijskog kolektora u ulici Put Duilova.

Glavnim projektom su obuhvaćene rekonstrukcije sljedećih postojećih kanala u mješovitom sustavu

odvodnje:

- Gravitacijski cjevovod – ‘Kanal Bruna Bušića’ u Ulici Bruna Bušića se rekonstruira radi nedostatnog kapaciteta. Na dionici Ulice Matice Hrvatske do Ulice Škrape (postojeći profil cjevovoda je Φ600 mm) cjevovod se izvodi u duljini od L=219,6 m, profila Φ900 mm, od GRP-a. Na dionici od Ulice Škrape do Poljičke ceste (postojeći profil cjevovoda je Φ600 mm) cjevovod se izvodi u duljini L=110,80 m. profila Φ1000 mm, od GRP-a. Cjevovod se spaja na postojeći kanal u ulici Bruna Bušića. Projektirani cjevovod trasom i niveletom prati postojeći cjevovod. Pri izvođenju kanala će se na licu mjesta priključiti svi postojeći priključci prema zatečenom stanju na terenu.

- Gravitacijski cjevovod – ‘Kanal Gupčeva' u Ulici Matije Gupca i prilazu braće Kaliterna se rekonstruira radi lošeg stanja cjevovoda na temelju CCTV inspekcije. Postojeći betonski kanal jajolikog presjeka sa strukturalnim oštećenjima, prodorom korijenja i rupama oko priključka na kanal se rekonstruira polaganjem kanala odgovarajućeg kružnog presjeka, u ukupnoj duljini L=557,80 m. Od uzvodnog prema nizvodnom dijelu kanala dionice su duljine L=126,3 profila Φ400 mm, L=180,70m profila Φ500 mm od PVC-a, L=75,0 m profila Φ700 mm, od GRP-a , te L=175,80 m profila Φ1000 od GRP-a . Cjevovod se spaja na postojeći kanal u ulici Preradovićevo Šetalište. Projektirani cjevovod trasom i niveletom prati postojeći cjevovod. Pri izvođenju kanala će se na licu mjesta priključiti svi postojeći priključci prema zatečenom stanju na terenu.

- Gravitacijski cjevovod – ‘Kanal Radunica’ u Ulici Radunica se izvodi kao nastavak postojećeg kolektora do ušća na postojeći kanal u Zagrebačkoj ulici. Cjevovod se izvodi u duljini od L=40,60 m, profila Φ500 mm, od PVC-a. Cjevovod se spaja na postojeći kanal u Zagrebačkoj ulici. Rekonstrukcijom će se u najuzvodnijem oknu projektiranog cjevovoda otpadna voda preusmjeriti u projektirani cjevovod prema postojećem kanalu. Pri izvođenju kanala će se na licu mjesta priključiti svi postojeći priključci prema zatečenom stanju na terenu.

- Gravitacijski cjevovod – ‘Kanal Senjska’ u Senjskoj ulici se rekonstruira radi vrlo lošeg stanja cjevovoda na temelju CCTV inspekcije. Postojeći kanal sa bokovima od kamenog suhozida ima erodirano dno, sa djelomičnim odronima. Kanal se rekonstruira polaganjem kanala odgovarajućeg kružnog presjeka, u duljini L=162,20 m, profila Φ300 mm, od PVC-a. Cjevovod se spaja na postojeći kanal u Senjskoj ulici. Projektirani cjevovod trasom u najvećem dijelu prati trasu postojećeg cjevovoda. Niveleta postojećeg cjevovoda je u projektiranom cjevovodu rekonstruirana na način da zadovoljava hidrauličke uvjete tečenja, te bude minimalno na dubini postojeće nivelete. Pri izvođenju kanala će se na licu mjesta priključiti svi postojeći priključci prema zatečenom stanju na terenu. Priključci koji se na cjevovod spajaju između dva revizijska okna potrebno je prespojiti u novi cjevovod tipskim račvama.

- Gravitacijski cjevovod – ‘Kanal Zrinsko-Frankopanska’ u Zrinsko-Frankopanskoj ulici se rekonstruira radi lošeg stanja cjevovoda na temelju CCTV inspekcije. Postojeći kanal jajolikog presjeka nedostatnog kapaciteta, se rekonstruira polaganjem kanala odgovarajućeg kružnog presjeka, u ukupnoj duljini od L=426,50 m. Uzvodna dionica duljine L=364,10 m je profila Φ500 mm od PVC-a, a nizvodna dionica duljine 62,40 m profila Φ800 mm od GRP-a. Cjevovod se spaja na postojeći kanal u Zrinsko-Frankopanskoj ulici. Pri izvođenju kanala će se na licu mjesta priključiti svi postojeći priključci prema zatečenom stanju na terenu.

- Gravitacijski cjevovod – ‘Kanal Ulica Slobode’ u Ulici Slobode se rekonstruira radi lošeg stanja i nedostatnog kapaciteta na temelju CCTV inspekcije. Izvodi se polaganje novog cjevovoda između 2 postojeća okna u duljini od L=20,60 m, profila Φ600 mm, od GRP-a. Pri izvođenju kanala će se na licu mjesta priključiti svi postojeći priključci prema zatečenom stanju na terenu.




- Gravitacijski cjevovod – ‘Kanal Marjanski put’ u ulici Marjanski put se rekonstruira radi lošeg stanja na temelju CCTV inspekcije. Izvodi se polaganje cjevovoda po novoj trasi između 2 postojeća okna u duljini od L=44,20 m, profila Φ500 mm, od PVC-a. Pri izvođenju kanala će se na licu mjesta priključiti svi postojeći priključci prema zatečenom stanju na terenu.

- Gravitacijski cjevovod – ‘Kanal Gundulićeva’ u Gundulićevoj ulici. Postojeći kanal je u izuzetno lošem stanju, sa erodiranim dnom, prodorom korijenja i djelomičnim odronima. Novi kanal se ne može voditi po istoj trasi, pa se paralelno s njim, u kolniku izvodi polaganje cjevovoda u duljini od L=113,30 m, profila Φ500 mm, od PVC-a. Početno okno novog cjevovoda će se konstruirati tako da dotok uzvodnih dionica usmjeri samo u novi cjevovod. Postojeća dionica koja je u lošem stanju će se nastaviti koristiti isključivo za prihvat oborinske vode iz cca 4 slivnika koja su spojena na nju, a sav tranzitni protok uzvodnih dionica, kao i eventualni novi priključci vodit će se kroz novu projektiranu dionicu. Postojeći cjevovod se ulijeva u komoru iz koje otpadna voda otječe u kolektor ''Uz prugu''. U istu komoru će se priključiti i projektirani cjevovod.

Crpna stanica Put Duilova Crpna stanica ima tlocrtne dimenzije 2,10 x 6,10 m, visine 3,55 m. Plato crpne stanice je na koti 30,00 m n.m.

Građevina je u cijelosti ukopana u teren, a sastoji se od ulaznog okna, crpnog bazena i zasunske komore.

Konstrukcija predmetne građevine je od armiranog betona. Na parceli se osim samog objekta crpne stanice

nalazi plato sa prostorom za parking i armiranobetonska nadstrešnica s elektroormarima, a oko objekta će se

postaviti ograda.

Crpna stanica izvodi izvode se od armiranoga betona klase C30/37 s dodatkom aditiva za postizanje

vodonepropusnosti. Tlocrtna veličina objekta crpne stanice je 4,60 x 2,10 m visine cca 3,55 m, a sastoji se od

crpnog bazena i zasunske komore.

Crpni bazen je svijetlih tlocrtnih dimenzija 1,50 x 1,50 m, a svijetla dubina iznosi H=3,0 m. Dno crpnog bazena je

na koti 27,00 m n. m. Debljina zidova je 30 cm a donje ploče 40 cm. Na gornjoj ploči debljine 20 cm predviđen

je svijetli otvor dimenzija 85 x 150 cm za potrebe upravljanja i manevriranja crpkama. Za silazak u crpni bazen

predviđene su ljestve od nehrđajućeg čelika s kliznim osiguračem. U crpnom bazenu nalaze se crpke – režim

rada 1+1, tj. jedna radna i jedna rezervna. U dnu crpnog zdenca predviđena je izrada upuštenog dijela dimenzija

30 x 30 x 15 cm za skupljanje vode koja će se onda crpiti van tokom održavanja objekta.

Zasunska komora je svijetlih tlocrtnih dimenzija 1,50 x 2,20 m, a svijetla dubina iznosi H=1,50 m. Dno zasunske

komore je na koti 28,50 m n. m. Debljina zidova i donje ploče je 30 cm. Na gornjoj ploči debljine 20 cm

predviđen je otvor dimenzija 150 x 155 cm. Za silazak u zasunsku komoru predviđene su ljestve od nehrđajućeg

čelika s kliznim osiguračem.U temeljnoj ploči zasunske komore predviđena je izrada upuštenog dijela dimenzija

30 x 30 x 10 cm za skupljanje vode koja će se onda crpiti van tokom održavanja objekta. Zasunska komora

izvesti će se u blagom padu prema navedenom produbljenju.

Crpna stanica je projektirana tako da ima zadovoljavajući radni volumen (volumen između nivoa uključivanja i

isključivanja crpki) kako sa stanovišta dozvoljenog broja uključivanja po satu, tako i sa stanovišta ispiranja

tlačnog cjevovoda u što kraćem vremenskom razdoblju, kako bi se spriječilo anaerobno stanje otpadne vode u

crpnoj stanici te tlačnom cjevovodu. Crpna stanica ima predviđen i volume za trosatno zadržavanje srednjeg

dnevnog dotoka, kako bi se osigurao retencijski prostor u incidentnim situacijama. Radni volumen crpnog

bazena je 0,39 m3, a volumen za zadržavanje 3-satnog srednjeg dnevnog dotoka je 2,27 m3. Gornji nivo

retencijskog volumena nalazi se na dubini od cca 10 cm u odnosu na niveletu dolaznog cjevovoda odnosno

dovodne cijevi (ulaznog kanala). Radni volumen stanice treba biti takav da ne dolazi do nedozvoljenog broja

uključivanja i isključivanja crpki po satu što može uzrokovati povećanje temperature motora i njegovo brzo

ispadanje iz funkcije.

U crpnom bazenu je predviđena ugradnja dvije crpke koje bi radile u režimu jedna radna + jedna rezervna.

Kapacitet jedne crpke je Q = 4,0 l/s, a manometarska visina dizanja jedne crpke Hman=14,2 m.

Razine uključivanja i isključivanja crpki:

- Razina isključivanja na koti : 27,30 mnm - Razina uključivanja na koti : 27,50 mnm




Nazivna snaga jedne crpke je N = 3,43 kW. Tlačne grane su profila Ø 80 mm, a zbirni tlačni vod je profila Ø80

mm. Na svim tlačnim granama predviđena je, radi zaštite crpki, ugradnja nepovratnog kuglastog ventila i

plosnatog (nožastog) zasuna s ručnim kolom da se svaka grana tlačnog cjevovoda može zatvoriti. Nepovratni

ventil i plosnati zasun se ugrađuju na horizontalnom dijelu grane tlačnog cjevovoda.

Upravljački elektro ormar je smješten nadzemno, pored objekta, ispod betonske nadstrešnice. Svi elementi

automatskog rada crpnih stanica nadzirati će se putem sustava daljinskog nadzora i upravljanja (SDNU). Elektro

instalacija, uređaji te pripadajuća automatika obrađena je u elektroprojektu koji je sastavni dio ovog glavnog

projekta.

Izvedba građevne jame provest će se u širokom iskopu strojno. Predviđenim iskopima formirat će se kosine

max. visine 4.95 m (sjeveroistočni pokos). Kosine iskopa građevne jame će se formirati bez posebne zaštite u

privremenom nagibu 1,5:1.

Crpna stanica Zvončac Crpna stanica ima tlocrtne dimenzije 3,90 x 6,40 m, visine 3,68 m. Plato crpne stanice je na koti 0,92 m n.m.

Građevina je u cijelosti ukopana u teren, a sastoji se od ulaznog okna, crpnog bazena, zasunske komore i okna

za dodatni retencijski prostor. Ulazno okno i retencijski proctor povezani su obilaznim kanalom. Konstrukcija

predmetne građevine je od armiranog betona. Na parceli se osim samog objekta crpne stanice

armiranobetonska nadstrešnica s elektroormarima.




Crpni bazen je svijetlih tlocrtnih dimenzija 1,50 x 1,50 m, a svijetla dubina iznosi H=3,13 m. Dno crpnog bazena

je na koti -2,21 m n. m. Debljina zidova je 30 cm a donje ploče 40 cm. Na gornjoj ploči debljine 20 cm predviđen




30 x 30 x 15 cm za skupljanje vode koja će se onda crpiti van tokom održavanja objekta. Uz crpni bazen radi se i

dodatno okno svijetlih tlocrtnih dimenzija 1,50 x 1,50 m, a svijetla dubina iznosi H=2,35 m. Okno ima zidove

debljine 30 cm, a pokrovna ploča je debljine 20 cm. U pokrovnoj ploči je otvor za potrebe održavanja svijetlih

dimenzija 60x60 cm, prekriven poklopcem od rebrastog nehrđajućeg čeličnog lima. Za silazak u okno

predviđene su ljestve od nehrđajućeg čelika s kliznim osiguračem. Dno okna je izvedeno u padu od 0,5 % prema

kružnom otvoru Φ25 cm koji spaja okno sa crpnim zdencom. Na otvor je ugrađen pločasti zatvarač. Kota dna

otvora je na koti -1,71 m n.m. što je ujedno i kota ukapčanja crpki. Obilazni kanal DN 200 sa ulaznog okna se

spaja u retencijski prostor na koti -0,28 m n.m.


komore je na koti -0,58 m n. m. Debljina zidova i donje ploče je 30 cm. Na gornjoj ploči debljine 20 cm

predviđen je otvor dimenzija 150 x 155 cm. Za silazak u zasunsku komoru predviđene su ljestve od nehrđajućeg

čelika s kliznim osiguračem.U temeljnoj ploči zasunske komore predviđena je izrada upuštenog dijela dimenzija

30 x 30 x 10 cm za skupljanje vode koja će se onda crpiti van tokom održavanja objekta. Zasunska komora

izvesti će se u blagom padu prema navedenom produbljenju.




crpnoj stanici te tlačnom cjevovodu. Crpna stanica ima predviđen i volume za šestosatno zadržavanje srednjeg


bazena je 0,39 m3, a volumen za zadržavanje 6-satnog srednjeg dnevnog dotoka je 3,24 m3 u crpnom bazenu i

3,24 m3 u dodatnom retencijskom prostoru. Gornji nivo retencijskog volumena nalazi se na dubini od cca 10 cm

u odnosu na niveletu dolaznog cjevovoda odnosno dovodne cijevi (ulaznog kanala). Radni volumen stanice




treba biti takav da ne dolazi do nedozvoljenog broja uključivanja i isključivanja crpki po satu što može

uzrokovati povećanje temperature motora i njegovo brzo ispadanje iz funkcije.




- Razina isključivanja na koti: -1,91 mnm - Razina uključivanja na koti : -1,70 mnm








projekta.

Budući da se crpna stanica nalazi neposredno uz morsku obalu, iskopi će se u cijelosti vršiti ispod nivoa

podzemne vode odnosno nivoa mora uz povećan dotok vode u građevinu jamu, primarno uz korištenje

hidrauličkog čekića uz asistenciju rovokopača za vađenje materijala.

Crpna stanica Ježinac Crpna stanica ima tlocrtne dimenzije 2,10 x 6,10 m, visine 4,33 m. Plato crpne stanice je na koti 7,60 m n.m.

Građevina je u cijelosti ukopana u teren, a sastoji se od ulaznog okna, crpnog bazena i zasunske komore.

Konstrukcija predmetne građevine je od armiranog betona. Na parceli se osim samog objekta crpne stanice

armiranobetonska nadstrešnica s elektroormarima.




Crpni bazen je svijetlih tlocrtnih dimenzija 1,50 x 1,50 m, a svijetla dubina iznosi H=3,78 m. Dno crpnog bazena

je na koti 3,82 m n. m. Debljina zidova je 30 cm a donje ploče 40 cm. Na gornjoj ploči debljine 20 cm predviđen




30 x 30 x 15 cm za skupljanje vode koja će se onda crpiti van tokom održavanja objekta.


komore je na koti 6,10 m n. m. Debljina zidova i donje ploče je 30 cm. Na gornjoj ploči debljine 20 cm predviđen

je otvor dimenzija 150 x 155 cm. Za silazak u zasunsku komoru predviđene su ljestve od nehrđajućeg čelika s

kliznim osiguračem.U temeljnoj ploči zasunske komore predviđena je izrada upuštenog dijela dimenzija 30 x 30

x 10 cm za skupljanje vode koja će se onda crpiti van tokom održavanja objekta. Zasunska komora izvesti će se

u blagom padu prema navedenom produbljenju.




crpnoj stanici te tlačnom cjevovodu. Crpna stanica ima predviđen i volume za trosatno zadržavanje srednjeg


bazena je 0,39 m3, a volumen za zadržavanje 3-satnog srednjeg dnevnog dotoka je 0,36 m3. Gornji nivo

retencijskog volumena nalazi se na dubini od cca 10 cm u odnosu na niveletu dolaznog cjevovoda odnosno

dovodne cijevi (ulaznog kanala). Radni volumen stanice treba biti takav da ne dolazi do nedozvoljenog broja




uključivanja i isključivanja crpki po satu što može uzrokovati povećanje temperature motora i njegovo brzo

ispadanje iz funkcije.




- Razina isključivanja na koti: 4,12 mnm - Razina uključivanja na koti : 4,32 mnm








projekta.

Izvedba građevne jame provest će se u širokom iskopu strojno. Predviđenim iskopima formirat će se zasjeci

visine do cca 4.5 m. Kosine zasjeka u matičnoj stijeni mogu se formirati u privremenom nagibu do max. 3:1, a u

naslagama pokrivke iznad nje (cca gornjih 2,5 m) potrebno je ublažiti nagib do max 2:1.

1.8.3 Rekonstrukcija i dogradnja sustava odvodnje sjevernog sliva Grada Splita

Ovom cjelinom je obuhvaćena izgradnja sljedećih fekalnih kolektora:

- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Stari mornar’ u u Ulici Osmih mediteranskih igara. Cjevovod se izvodi u duljini od L=93,0 m, od GRP-a i spaja se na postojeći kanal u Ulici Osmih mediteranskih igara.

- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Hercegovačka’ u Sarajevskoj i Hercegovačkoj ulici. Cjevovod se izvodi u duljini od L=199,7 m, od PVC-a i spaja se na postojeći kanal u Hercegovačkoj ulici.

- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Zagorski put’ u ulici Zagorski put. Cjevovod se izvodi u duljini od L=256,3 m, od PVC -a i spaja se na postojeći kanal u ulici Zagorski put. U ovaj kanal prespaja postojeći kanal iz Hercegovačke ulice koji se u postojećem stanju ulijevao u preljevni kolektor Pujanke.

- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Magistrala Solin 1’ u Ulici Magistrala Solin. Cjevovod se izvodi u duljini od L=228,8 m, od PVC -a i spaja se na postojeći kanal.

- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Magistrala Solin 1.1’ u Ulici Magistrala Solin. Cjevovod se izvodi u duljini od L=120,1 m, od PVC -a i spaja se na projektirani kanal Magistrala Solin 1.

- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Magistrala Solin 1.2’ u Ulici Magistrala Solin. Cjevovod se izvodi u duljini od L=23,0 m, od PVC -a i spaja se na projektirani kanal Magistrala Solin 1.

- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Mejaši II’. Cjevovod se izvodi u duljini od L=276,5 m, od PVC -a i spaja se na projektirani kanal u ulici Mejaši II.

- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Dračevac 1’ u ulici Dračevac. Cjevovod se izvodi u duljini od L=83,7 m, od PVC -a. Cjevovod se izvodi kao rekonstrukcija nivelete postojećeg kanala radi omogućenja priključka sekundarnog kanala.

- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Dračevac 1.1’ u ulici Dračevac. Cjevovod se izvodi u duljini od L=81,6 m, od PVC -a i spaja se na rekonstruiranu dionicu postojećeg kanala Dračevac 1.

- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Dračevac 2’ u ulici Dračevac. Cjevovod se izvodi u duljini od L=74,6 m, od PVC -a i spaja se na postojeći kanal u ulici Dračevac.

- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Solinska’ u ulicama Put Duja i Solinska. Cjevovod se izvodi u duljini od L=250,0m, od PVC -a i spaja se na postojeći kanal.

- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Put sjeverne luke’ u ulici Put sjeverne luke. Cjevovod se izvodi u duljini od L=213,0m, od PVC -a i spaja se na postojeći kanal.

- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Mostine-Bilice 1’. Cjevovod se izvodi u duljini od L=497,0 m, od PVC -a i spaja se na postojeći kanal.




- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Mostine-Bilice 1.1’. Cjevovod se izvodi u duljini od L=60,0 m, od PVC -a i spaja se na projektirani kanal Mostine-Bilice 1.

- Gravitacijski cjevovod profila Φ250 mm – ‘Kanal Mostine’. Cjevovod se izvodi u duljini od L=351,0 m, od PVC -a i spaja se na Zagorski kanal.

Glavnim projektom su obuhvaćene rekonstrukcije sljedećih postojećih kanala u mješovitom sustavu

odvodnje:

- Gravitacijski cjevovod – ‘Velebitska’ u Velebitskoj ulici se rekonstruira radi nedostatnog kapaciteta. Na dionici od Benkovačke do Solinske ulice cjevovod se izvodi u duljini od L=157,9 m, profila Φ700 mm , od GRP-a. Cjevovod se spaja na postojeći kanal u Solinskoj ulici. Projektirani cjevovod trasom i niveletom prati postojeći cjevovod. Pri izvođenju kanala će se na licu mjesta priključiti svi postojeći priključci prema zatečenom stanju na terenu.

Trasa i niveleta vodoopskrbnog cjevovoda

Trasa vodoopskrbnog cjevovoda položena je u zajednički rov sa kanalom odvodnje Kanal Mostine, na propisanom razmaku, a koji je također predmet ovog glavnog projekta. Cjevovod je položen na prosječnu dubinu od 2,7 m. - Gravitacijski opskrbni cjevovod profila DN100– ‘Vodovod Mostine’. Cjevovod se izvodi u duljini od L=294,8 m od DUCTIL-a, kao ogranak postojećeg vodovoda DN 150. Cjevovod se od spoja na postojeći vodovod (u postojećem vodovodnom oknu) polaže paralelno i u istom rovu sa gravitacijskim cjevovodom sustava odvodnje-''Kanal Mostine''.

1.8.4 Rekonstrukcija i dogradnja sustava vodoopskrbe Grada Splita

Ovom cjelinom su obuhvaćeni sljedeći vodoopskrbni cjevovodi:

1. Put Sjeverne luke (V-SL)

Izgradnja novog cjevovoda Ø 300 mm, od duktilnih cijevi, u duljini 72,70 m, u svrhu povezivanja dvaju

cjevovoda Ø 300 i 250 mm. Na trasi cjevovoda predviđena je izgradnja zasunske komore na sjevernom kraju

odnosno spoju s postojećim cjevovodom Ø 250 mm. Predmetnim cjevovodom pokriva se i protupožarna zaštita

preko previđenog nadzemnog hidranta.

2. Visoka (V-VI)

Izgradnja novog cjevovoda Ø 500 mm, od duktilnih cijevi, duljine 447,74 m. Projektirani cjevovod se na početku

spaja na postojeći cjevovod Ø 700 mm (u postojećoj komori) koji pripada vodoopskrbnoj zoni “Visoka – Visoka”,

a na završetku se spaja na postojeći cjevovod Ø 500 mm smješten uz južni rub Ulice Zbora Narodne garde.

Jednim dijelom trase planirani cjevovod prolazi kroz postojeću armiranobetonsku galeriju položenu ispod

Poljičke ceste. Izgradnjom predmetnog cjevovoda formirati će se prema jugoistočnom dijelu grada Splita

vodovodni prsten koji će pripadati vodoopskrbnoj zoni “Visoka – Visoka” i kojim će se snabdijevati dijelovi

grada iznad 50 m.n.m.. Na trasi cjevovoda predviđene su zasunske komore s ograncima, zračnim ventilom te

spojem na postojeći cjevovod Ø 500 mm kako je prikazano u situaciji. U najnižoj točki nivelete cjevovoda,

unutar postojeće armiranobetonske galerija predviđena je ugradnja muljnog ispusta. Također unutar postojeće

galerije ugraditi će se betonski blokovi i uporišta koji osiguravaju ukrućenje montiranog cjevovoda, fazonskih

komada te armatura kako je prikazano u detaljnim nacrtima.

3. Hercegovačka ulica (V-HE)

Rekonstrukcija postojećeg cjevovoda (Ø 100 mm) zbog povećanja profila. Predviđen je novi cjevovod Ø 200

mm, od duktilnih cijevi, u duljini L= 278,02 m. Cjevovod kreće od križanja sa Solinskom ulicom i spoja na

postojeći cjevovod Ø 200 mm te nastavlja prema zapadu položen u Hercegovačkoj ulici do ulaza u javnu

vatrogasnu postrojbu, gdje se spaja na postojeće cjevovode Ø 250 i 200 mm, u novoj zasunskoj komori. Novi

cjevovod spada pod vodoopskrbnu zonu “Visoka – Niska” te je u novoj komori na zapadnom kraju predviđeno

razdvajanje spomenute zone (zatvaranjem zasuna) od vodoopskrbne zone “Marjan – Gripe”. Na trasi cjevovoda

predviđene su zasunske komore s ograncima, te na spoju s postojećim cjevovodom na zapadnom kraju kako je




prikazano u situaciji. Spoj na početku se zbog nedostatka prostora izvodi bez klasične zasunske komore,

podzemnom ugradnjom kako je prikazano u detaljnom nacrtu. Osim za sanitarne potrebe u području obuhvata,

predmetnim cjevovodom pokriva se i protupožarna zaštita preko nadzemnih hidranata koji se raspoređuju na

svakih cca 150 m.

Zahvati na vodoopskrbnoj mreži u svrhu razdvajanja vodoopskrbnih zona

Razdvajanje vodoopskrbne zone Marjan - Gripe od zone Visoka – Niska

Zatvaranje novog zasuna na vodoopskrbnoj mreži unutar nove komore.

U sklopu izgradnje novog cjevovoda u Hercegovačkoj ulici V-HE, unutar nove komore (prekidna komora, stac

0+278,02 ) potrebno je izvesti zatvaranje novougrađenog zasuna, čime će se postići razdvajanje vodoopskrbne

zone Marjan - Gripe od zone Visoka – Niska. Detaljni nacrt prekidne komore prikazan je u prilogu br. 2.19.,

mapa2.

Vodosprema ‘Visoka-Visoka’, V=15 500 m³ SMJEŠTAJ VODOSPREME Vodosprema ‘Visoka-Visoka’ je smještena u gradskoj četvrti Visoka, uz sjevernu stranu ceste Vrh Visoka i izvodi na lokaciji uz postojeću vodospremu ‘Visoka-Visoka’, V=7.500 m3. ISKOP I TEMELJENJE Svi radovi na iskopu moraju biti organizirani u skladu sa pripadajućim mjerama zaštite na radu. Uzimajući u obzir zaštitu od urušavanja postojeće vodospreme prilikom iskopa i izvođenja radova na novoj vodospremi, određen je položaj nove vodospreme. U slučaju iskopa s nagibom pokosa 2:1 udaljenost ruba građevne jame od postojeće vodospreme biti će veća od 20 m što je dovoljno da se osigura stabilnost i zaštita kako postojeće tako i novoprojektirane vodospreme. Na temelju rezultata provedenih stručnih radova mogu se dati sljedeće smjernice: Do kote 113,00 m n.m. izvest će se iskop trošne stijenske mase u količini od 25182 m3. Ovu količinu treba odvesti na trajnu deponiju. Temeljenje predmetne građevine nakon izvedenog širokog iskopa i iskopa za temelje može se izvesti direktno na matičnoj stijeni. U stijenskoj masi treba iskopati 12818 m3 kamenog materijala kojeg treba odvesti na trajnu deponiju. Za oblogu oko vodospreme, izradu prilaznog puta i za zatrpavanje jarka kanalizacijskih cijevi treba dopremiti 4650 m3 zamjenskog materijala iz kamenoloma jer u iskopu nema kvalitetnog materijala. Nakon iskopa za temeljenje potrebno je temeljnu plohu ručno očistiti od ostataka razlomljenog materijala. Po obavljenom čišćenju temeljne plohe potrebno je sve neravnine i udubljenja popuniti i izravnati podložnim betonom (C12/15). Izvedbom podložnog betona ujedno bi se zaštitilo temeljno tlo od razrahljivanja i degradacije (raspadanja) djelovanjem atmosferilija. Podložni beton treba se izvesti na proširenoj površini min. 20-30 cm simetrično u odnosu na širinu temelja. Na predmetnoj lokaciji matičnu stijenu čine naslage vrlo heterogenog litološkog sastava i vrlo različitih fizikalno-mehaničkih značajki. Stoga će projektna nosivost tla biti limitirana nosivošću najslabijih članova fliša i može se koristiti do vrijednosti σ = 700 KN/m2. Deformacijske značajke stijenske mase su relativno povoljne te se ne predviđa pojava slijeganja i diferencijalnog slijeganja jer se praktički radi o nestišljivoj podlozi. Ova konstatacija vrijedi ukoliko se temeljna ploha korektno pripremi na opisani način, a temeljenje u cijelosti izvede na matičnoj stijeni. Nakon iskopa temelja i čišćenja temeljne plohe preporuča se njen prijem od strane geotehničara, kako bi se moglo odmah intervenirati za slučaj eventualnih anomalija u geološkoj građi terena te potvrditi pojavu matične stijene pogodne za temeljenje. Budući da se u kišnom periodu mogu pojaviti procjedne vode manjeg kapaciteta na kontaktu propusne pokrivke i slabije propusne matične stijene, potrebno je izvesti kvalitetnu hidroizolaciju ukopanog dijela građevine te izraditi obodnu drenažu na nivou temeljenja. Pokos građevne jame koji nije stabilan potrebno je obložiti PVC folijom radi zaštite od erozije i odronjavanja.




Predviđeno je i hortikulturno uređenje prostora unutar ograde vodospreme, odnosno sadnja grmlja i niskog raslinja. Projektom je predviđeno uređenje humusiranjem cjelokupne površine oko ograde i još cca 0,5 m izvan ograde. KONSTRUKTIVNI ELEMENTI VODOSPREME VODNE KOMORE Vodosprema se predviđa izvesti s dvije simetrične komore pojedinačnog sadržaja 7750 m3, tj. ukupne zapremnine 15.500 m3. Obzirom da se obje komore izvode istovremeno razdjelni zid ovih vodnih komora je zajednički. Vodne komore su vanjskih tlocrtnih dimenzija 43.00×25.75 m, svijetle visine 8.50 m. Ukupna duljina vodospreme 51.50 m, a širina 43.00 m. Visina vode pri punoj vodospremi je 8.00 m. Dno vodospreme je blago nagnuto (I=0.16%) prema produbljenjima uz zasunsku komoru radi lakšeg pražnjenja i čišćenja vodnih komora. Debljina vanjskih zidova vodnih komora i pregradnog zida između dvije komore iznosi 50 cm. Dulji vanjski zidovi (51.50 m) su ojačani horizontalnim vutama na spoju sa temeljnom i pokrovnom pločom dok je pregradni zid između vodnih komora ojačan obostranom horizontalnom vutom na spoju sa temeljnom pločom. Kraći zidovi (43.00 m) su konstantne debljine po visini zida. Međusobni spojevi vanjskih zidova te pregradnog zida sa vanjskim su ojačani vertikalnim vutama. Sve vute su dimenzija 30×30 cm. Unutar vodospreme se, radi cirkulacije vode u vodospremi, izvode zidovi debljine 40 cm, visine 8.00 m na međusobnom osnom razmaku od 4.25 m. To znači da voda na jednom mjestu ulazi u vodospremu, a izlazi na tako pozicioniranom mjestu da mora teći oko svakog zida. Iznad zidova je ostavljen prostor za cirkulaciju zraka. Unutar svake vodne komore se nalazi devet pregradnih zidova, četiri zida duljine 16.95 m, i pet zidova duljine 17.00 m koji se protežu poprečno na os vodospreme te jedan spojni pregradni zid u uzdužnom smjeru duljine 38.20 m. Pregradni zidovi unutar vodne komore pri dnu imaju otvore 10×10 cm da se kod pranja vodospreme sva voda može skupiti u produbljenju i odvesti u kanalizaciju. Svaki zid ima 8 takvih otvora , dok pregradni spojni zid ima 4 otvora na strani gdje je produbljenje vodne komore. Unutar vodnih komora se povrh pregradnih zidova na svakih 4.25 m izvode stupovi 40×40 cm na koje se oslanja pokrovna ploča vodospreme. Stupovi su visine 50 cm. Temeljna ploča vodnih komora je promjenjive debljine, i to 90 – 97 cm između duljih vanjskih zidova i prvog pregradnog zida dok je ostatak ploče debljine 50 cm. Po cijeloj temeljnoj ploči se izvode kontrolne reške te se ispunjavaju masom za reške. Pokrovna ploča je debljine 35 cm. U pokrovnoj ploči se nalazi otvor za pristup vodnim komorama na mjestu zasunske komore dimenzija 21.30×1.15 m. Otvor je omeđen AB gredama oslonjenim na vanjske i pregradne zidove. Grede su upuštene, tj. dimenzija grede ispod pokrovne ploče je š×v = 35×50 cm i š×v = 30×50 cm dok je iznad pokrovne ploče dio grede (parapetni zid) dimenzija š×v = 35 (30)×100 cm. Parapetni zid ima funkciju prihvaćanja nasipa kojim su vodne komore zatrpane. Svi zidovi, temeljna i pokrovna ploča su međusobno upeti. U vodne komore se ulazi iz zasunske komore armiranobetonskim stubištem. Širina stubišta je 115 cm, s 3 stepenišna kraka 16 (17) x 18.4 x 26 cm a dužina 2 podesta je 110 cm. Debljina ploče stubišta i podesta je 12 cm a detalji su obradeni u grafičkim prilozima vodospreme. ZASUNSKA KOMORA Uz vodne komore smještena je zasunska komora ukopanih tlocrtnih dimenzija 25.80×8.80 m i svijetle visine 13.81 m (ulazni prostor sa kranskom stazom). Gornji dio zasunske komore, iznad vodnih komora, naliježe na grede vodnih komora te ima tlocrtne dimenzije 25.60×10.80 m. Zasunska i vodne komore su u potpunosti dilatirane. Debljina zidova zasunske komore je 40 cm za sve zidove ispod razine tla i za cijeli zid koji je u kontaktu sa zidom vodnih komora dok je debljina preostalih zidova i dijelova zidova 30 cm i 35 cm. Temeljna ploča je debljine 40 cm. Dio temeljne ploče su tri kanala za ispust izljevnih voda širine 50 cm izvedeni u padu od 1.25%, s minimalnom dubinom od 60 cm. Kanali su duljine 8 m i spajaju se na vod preljeva i ispusta iz vodospreme. Opremljeni su kanalskim rešetkama dimenzija 50x50 klase B125. Unutar zasunske komore predviđena su armiranobetonska stepeništa i podesti, brodske stube (2) i vertikalne ljestve s leđobranom (4) za pristup armaturama i vodnim komorama vodospreme. Armiranobetonska




stepeništa predviđena su širine 120 cm, sa zaštitnom čeličnom ogradom visine 120 cm,. Svi čelični dijelovi izvest će se od nehrđajućeg čelika, materijal X6 CrNiTi 1810. Ulazni podest je šxd 220 x 460 cm, promjenjive debljine 20-30 cm, sa 3 stepenišna kraka: 12x17.3x30 cm, debljine ploče 12 cm; 12x17.3x30 cm, debljine ploče 15 cm; i 15(17)x17.1x30, debljine 12 cm. Podeste za komunikaciju (111.61 m n.m.) i podest za ulaz u vodne komore (119.29 m n.m.) koji se izvode po cijeloj dužini zasunske komore izvesti debljine 12 cm. Podest razine -1 izvesti na koti 111.61 m n.m., širine 120 cm s obostranom čeličnom ogradom na 5 armiranobetonskih stupova dim. 20x20x245 cm, osnog razmaka 5 m. Podest razine +1 izvesti na koti 119.29 m n.m., širine 139 cm, kao konzolni debljine 12 cm. Predviđeno je ličenje zidova zasunske komore iznutra bojom za beton, a pod i podesti u zasunskoj komori su obloženi teracom debljine 2 cm. Provjetravanje vodnih komora predviđeno je putem 8 obostranih odzračnika (2x8) postavljenih na kraćim bočnim zidovima vodnih komora. Odzračnici se izvode od nehrđajućeg čelika (AISI 316L) profila DN 150 mm, s pokrovnom kapom i zaštitnom mrežom od insekata. Provjetravanje vodne komore predviđeno je i preko ventilacijskih otvora na bočnim zidovima zasunske komore pomoću limene cijevi kvadratnog profila 100 mm, s=1 mm, l=40 cm i pomoću perforacija na vratima vodnih komora. Za ventilaciju i osvjetljenje u zasunskoj komori na prednjem zidu će se ugraditi PVC prozori ostakljeni troslojnim staklom veličine 240x100 cm s ventus mehanizmom za otvaranje. Ulazna industrijska vrata u zasunsku komoru su na elektro pogon širine i visine 300 cm kako bi kamion s armaturom mogao ući unutar zasunske komore. Sva ulazna vrata izvesti od PVC-a, dvoja za vodne komore dimenzija 80 x 210 cm, s kutom otvaranja 180° i glavna ulazna vrata dim. 90 x 250 cm s nadsvjetlom 90 x 50 cm. U zasunskoj komori predviđena je ugradnja kranske staze s kretanjem u uzdužnom i poprečnom smjeru koja služi za montažu mosne dizalice pomoću koje će se vršiti prijenos pojedinih fazona i armatura u komori. Mosna dizalica oslanja se na armiranobetonske konzole dimenzija šxdxv 25x30x40 cm na osnom razmaku 412.5 cm, na visini 121.95 m n.m. (90 cm do stropne ploče).Na uzdužnim zidovima zasunske komore izvest će se 7 simetričnih konzola. Mosna dizalica je nosivosti 2t, za raspon od 8 m, snage 2.7 kW. Pročelja vidljivih dijelova zasunske komore će se završno urediti. Fasada zasunske komore izvodi se nanošenjem cementnog šprica u sloju do 1,5 cm na očišćenu i navlaženu betonsku podlogu. Na cementni špric star najmanje 1-3 dana nanosi se podložna žbuka u sloju do 2 cm. Na tako pripremljenu podlogu staru najviše 10 dana nanosi se hirofa, mineralna žbuka prskane strukture, debljine sloja do 5 mm, u bijeloj boji. Sokl na vidljivim stranama zasunske komore se u visini od 60 cm oblaže dekorativnim kamenom, boje kao i obloga nasipa vodnih komora. SIGURNOSNI PRELJEV - Iz svake komore je previđen preljev 600 mm, koji omogućuje otjecanje vode u slučaju kvara. Preljevi su spojeni na ispust DN 600 koji služi za ispuštanje vode prilikom čišćenja vodospreme. Vod preljeva i ispusta DN 600 odvodi vodu u okno RO-2 na cjevovodu PEHD DN 1000, i ispušta se u postojeći vod ispusta. MJERENJE RAZINE VODE - Za mjerenje razine vode u vodnim komorama se ugrađuje ultrazvučni transmitter, po jedan u svaku komoru. Postavlja se u podestu vodnih komora, ispod poklopca od nehrđajućeg čelika (AISI 316L) dimenzija 40x40 cm koji ima kuku za vješanje transmitera. UZIMANJE UZORAKA - Za uzimanje uzoraka vode ugrađene su pipe ½“ , ispod kojih su tuljci za prihvat viška vode. Na dnu tuljca je odvod ½“ koji odvodi vodu u najbližu rešetku za odvod izljevnih voda. GRAĐENJE I TEHNOLOGIJA Uređenje gradilišta mora osigurati kako zaštitu kod izvođenja građevinskih radova, tako i očuvanja prirode koliko je to više moguće. Cijeli objekt se izvodi na sloju podložnog beton debljine 10 cm. Podložnim betonom se izravnavaju sve neravnine nastale uslijed iskopa građevne jame i eventualne zamjene materijala temeljnog tla, a sve nakon pregleda građevne jame od strane geomehaničara. Svi elementi vodospreme izvode se u monolitnom betonu u čeličnoj oplati.




Obavezno je strogo se držati slijeda izvođenja dijelova konstrukcije prikazanim u statičkom proračunu i nastavku tehničkog opisa. Cijela temeljna ploča se izvodi u komadu uz obavezno izvođenje kontrolnih reški koje se naknadno popunjavaju masom za reške. Kontrolna reška se izvodi širine 13mm i dubine koja odgovara 1/4 debljine ploče tj. 12.5 cm. Armaturu gornje zone prekinuti 5 cm prije i nastaviti 5 cm iza reške. Ispod reške postaviti armaturu koja površinom odgovara prekinutoj armaturi. U sklopu temeljne ploče izvode se i vute vanjskih zidova i glavnog pregradnog zida te dodatnih 20 cm zida iznad vute, 50 cm vanjski zidova bez vuta te 20 cm pregradnih zidova prema nacrtima. Po cijelom obodu vodospreme i na glavnom pregradnom zidu na sredini zida se ugrađuje brtvena guma radi sprječavanja procurivanja. Na svim prekidima betoniranja vanjskih elemenata vodnih komora i glavnog pregradnog zida potrebno je ugraditi brtvene gume (vertikalno i horizontalno). Potrebno je predvidjeti otvore za izvlačenje oplate. Grede oko ulaza u vodne komore ostaviti pod skelom sve dok zidovi zasunske komore iznad greda ne počne nositi vlastitu težinu. ZAŠTITA VODOSPREME OD OBORINSKIH I PROCIJEDNIH VODA KROVIŠTE Iznad zasunske komore predviđeno je četverostrešno armiranobetonsko krovište s nagibom od 22°. Sastoji se od krovne ploče i ploče potkrovlja debljine 25 cm, i pokrova od kupa kanalica koji se postavlja u cementni mort. U ploči tavana ostavlja se 2 otvora 60×60 m za pristup potkrovlju. Oko cijelog krovišta izvodi se limeni žljeb s četiri vertikale. Dvije vertikale na istočnom pročelju ispustit će skupljene krovne vode betonskim trapeznim kanalicama šxvxd 77(62.6)/30(25)/60 cm niz pokos nasipa vodospreme u obodni jarak. Kanalice se postavljaju na betonsku i šljunčanu podlogu, svaka d=10 cm, u padu od 0.5 % na vrhu vodospreme, odnosno u nagibu pokosa 1.5:1 na bokovima. Dvije vertikale na južnom i sjevernom pročelju treba spojiti na okno ispusta RO-7. U tu svrhu izvode se 2 slijepa okna uz rub zasunske komore (identična drenažnim oknima) i postavlja se PEHD cijev DN 110 obložena betonom d= 10 cm, u padu 0.5 %. DRENAŽA Kompletan objekt je položen na izravnavajući sloj podložnog betona C12/15 koji istovremeno služi i kao posteljica PEHD perforiranim drenažnim cijevima visoke gustoće, PEHD 125 mm. Drenažne cijevi oko vodospreme su postavljene počev od južnog ugla vodne komore. U smjeru jug-sjever postavljene su u padu 1% a u smjeru istok-zapad u padu 1.2% i završavaju na svim kutovima vodospreme u oknima (prema detalju okna drenaže), a završno istjecanje se vrši u okno preljeva i ispusta RO-7 odakle se nadalje cjevovodom od PEHD cijevi DN 600 i DN 1000 odvodi u postojeće ispusno okno. OBLOGA POKOSA Nasip iznad vodospreme izvest će se sitnim materijalom iz iskopa od kojeg je odvojen zemljani materijal. Nije predviđen dolazak teških strojeva na ploču vodospreme. Radi urednijeg izgleda objekta predviđa se pokos nasipa obložiti lomljenim kamenom koji se dovozi iz kamenoloma. Nagib pokosa izvesti će se 1.5:1. Temeljni kamen nožice nasipa mora biti ugrađen u čvrstu i zdravu podlogu. Do visine 1 m kamen se vezuje cementnim mortom 1:3, a iznad te visine postavlja se u suhozidu. Kamen u tu svrhu treba dotjerati čekićem, a duža strana kamena mora biti okomita na plohu pokosa kako bi kamen bio dobro ukliješten u nasip i stabilan. Najmanja debljina kamena je 30 cm. OBODNI JARAK Oko nasipa vodospreme se postavlja obodni jarak za prikupljanje i kontrolirano odvođenje oborinske odvodnje. Jarak je trapeznog oblika sa širinom u dnu 30 cm i nagibom pokosa 2:1, minimalne dubine 40 cm. Jarak se oblaže lomljenim kamenom veličine 10-30 cm.Jarak se skuplja u upojnom zdencu dim. 3,0x3,0 m (položaj vidjeti u situaciji). ARMIRANO BETONSKI UPOJNI ZDENAC 3 X 3 m Unutar ograde oko vodospreme predviđena je izvedba armirano betonskog upojnog zdenca tlocrtne površine 3,0 x 3,0 m, smještenog u južnom rubu parcele. AB zdenac je prekriven armiranobetonskom pločom debljine 25 cm. Na pokrovnoj ploči zdenca se nalaze dva otvora za ulaz u zdenac veličine 80x80 cm. Poklopac će imati ručku u sredini ili dvije upuštene,izvlačne ručke, radi lakšeg podizanja i spuštanja poklopca. Nosivost poklopca je B125 KN. Za silazak u zdenac su predviđene ljestve. U upoj se ugrađuju 4 betonske drenažne cijevi 200 mm, svaka ukupne duljine cca 10 m. Oko cijevi se ugrađuje krupni kamen vel. 60-80 cm, radi bolje upojnosti. Kamen




se ugrađuje do dubine cca 5 m ispod armiranobetonskih zidova. Zidovi i ploča se izvode od betona C30/37. Na mjestu izvedbe upojnog zdenca u hidrogeološkom smislu kvartarne naslage i nasip zbog svoje međuzrnske (intergranularne) poroznosti predstavljaju sprovodnike oborinske vode, koja se procjeđuje do ugl. slabo vodopropusnih naslaga matične stijene (fliša) i nakon toga teku prema hipsometrijski nižem području-sjeverno i južno od predmetne lokacije. Procjeđivanja kroz naslage fliša se odvijaju privilegiranim tokovima, tj. kroz pukotine i slojne plohe koje nisu kolmirane (zapunjene) nepropusnim glinovito-prašinastim materijalom i to ugl. duž zona jače razlomljenosti stijene. Za očekivati je da će kapacitet upojnog bunara biti zadovoljavajući, a u slučaju da se to ne desi, upojni bunar služi kao dodatni retencijski prostor u kojem se ionako skupljaju samo vode iz obodnog jarka oko vodospreme. VODOVODNI RADOVI Za vodospremu ‘VISOKA-visoka’ je na temelju hidrauličkog proračuna odabran volumen od 15 500 m3. Vodosprema ima kotu vode 118.27 m n.m.. Armature i fazoni potrebni za upravljanje pogona smješteni su u zasunskoj komori. Svi fazonski komadi izrađeni su od nehrđajućeg čelika, oznake X6 CrNiTi 1810. U slučaju nabave (dolje opisane) armature od stranog proizvođača, uz svaki uređaj trebaju biti upute za montažu, spajanje na izvor energije i korištenje, obavezno na hrvatskom jeziku, certifikati za svaki dio uređaja i atest za cjelokupan uređaj, te garancija. Cjevovodi i armatura raspoređeni su tako da svaka komora može raditi posebno, da se pri popravku ili čišćenju ne prekida vodoopskrba. Vodosprema se puni vodom putem novog dovodnog tlačno-gravitacijskog cjevovoda profila 1000 spojenog na postojeći dovodni cjevovod 700 mm koji tlači vodu preko jedne grupe pogonskih crpnih agregata smještenih u crpnoj stanici ‘Ravne Njive’. Spoj će se izvesti rezanjem i spojem u novom oknu ogranka u stacionaži 0+788.92. treba provjeriti njihov stvarni položaj izvedbom probnih šliceva. U stacionaži 0+055.71 izvest će se još jedan spoj na postojeći dovodno-odvodni cjevovod 700 mm, rezanjem i spojem u zemlji. Podaci o položaju i profilima postojećih cjevovoda su dobiveni od nadležnih vodovodnih poduzeća. U slučaju da se u budućnosti Investitor Vodovod Split odluči za izgradnju nove vodospreme na mjestu sadašnje, postojeće Visoka-visoka, u zasunsku komoru ugrađuju se svi potrebni dovodni i odvodni ogranci profila u dužini cca 20m kako bi se cjevovodi potencijalne buduće vodospreme mogle priključiti bez dodatnih radova na projektiranoj vodospremi. Time bi se zasunska komora ove projektirane vodospreme koristila kao zajednička za obje vodospreme. Na dovodnom i odvodnom cjevovodu 600 mm unutar zasunske komore ugrađuje se zasun na elektromotorni pogon. Zračni ventil je na kraju dovodno-odvodnog cjevovoda 1000. Za mjerenje protoke se na dovodno-odvodnom cjevovodu, a unutar zasunske komore postavlja magnetno-induktivni mjerač protoka (dvosmjerni).. Magnetno-induktivni mjerač protoka je takav da u svakom trenutku, putem daljinskog prijenosa podataka omogućava očitati podatak o trenutnom protoku. Mjerač je opremljen memorijskom jedinicom za podatke o protoku i priključkom za prijenosno osobno računalo. Radi manipulacije i kontrole u oknu spoja postojećeg cjevovoda 700 mm i projektiranog dovodnog 1000 mm u stacionaži 0+ 789.99 postavlja se leptirasti zasun na ručni pogon. Izvan okna se izvode rezanja cijevi i spojevi na postojeće vodovode (vidjeti montažne nacrte). Upravljanje ventilima se vrši iz dispečerskog centra SDNU-a. U obje komore se postavljaju ultrazvučni mjerači nivoa za kontinuirano mjerenje razine vode i plovne sklopke, tzv. ''kruške'' za signalizaciju minimalne i maksimalne razine vode. Ovisno o mjernoj vrijednosti razine vode, pripadajuće ventile otvara ili zatvara dežurna osoba u dispečerskom centru putem SDNU-a. Ventil se mora zatvoriti kada razina vode u komori padne na kotu 111.48 m n.m., odnosno na 0,5 m od gornjeg ruba odvodnih cijevi 600 mm, čime se osigurava da vodosprema i odvodni cjevovodi ne bi ostali prazni. Fazoni od nehrđajućeg čelika (AISI 316L) koji prolaze kroz zidove vodnih komora ugrađuju se prilikom betoniranja dok se u zidovima zasunske komore ostavljaju otvori potrebnih profila, oblika i položaja. Osim ovih armatura i uređaja, na dnu zasunske komore je predviđena ugradnja elektroormarića, koji se




postavlja na armiranobetonsko postolje dim. 200x60x20 cm. U ormaru su smješteni mjerni uređaji i oprema za prijenos podataka u dispečerski centar. U zasunskoj komori je predviđena i ugradnja 2 uređaja za odvlaživanje zraka u prostorijama, dim. 590/410/380 mm. Uređaj je postavljen na konzolno postolje visine 250 cm od poda, po jedan na sjeverni i južni zid zasunske komore. Područje rada ovog uređaja je od 0-40 c, a količina vlage koja se kondenzira u toku 24 sata, varira u ovisnosti o temperature. S ovim uređajem u kompletu dolazi i odvodna fleksibilna cijev (1’’), koja odvodi eventualno kondenziranu vodu u okno ispred zasunske komore. ODVODNJA PUTEM VODA PRELJEVA I ISPUSTA Iz svake vodne komore je previđen preljev 600 mm, koji omogućuje otjecanje vode u slučaju kvara. Preljevi su spojeni na ispust 600 mm koji služi za ispuštanje vode prilikom čišćenja vodospreme. Projektirana su 2 voda preljeva i ispusta. Vod preljeva i ispusta INOX DN 600/PEHD DN 1000 odvodi vodu u okno RO-2 na cjevovodu PEHD DN 1000, i ispušta se u postojeći vod ispusta. Na vod preljeva i ispusta PEHD DN 600/8000/1000 spojit će se odvodni kanali za slučaj izlijevanja voda unutar zasunske komore, 2 voda preljeva iz buduće rekonstruirane postojeće vodospreme i 2 slivnika koji odvode oborinsku vodu s pristupnog puta. Odvodne polietilenske cijevi će biti kanalizacijske PEHD cijevi od PE-100 s glatkom unutarnjom i profiliranom vanjskom površinom po HRN EN 13476 - 3 oblik B za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju, standardne nominalne duljine 6 m. Cijevi u naglavku imaju integriranu elektro-fuzijsku spojnicu. Statički proračun, ugradnja i ispitivanje cijevi vrši se prema ATV - DVWK - A 127. Zavarivanje se radi po DSV 2207. Cijevi će se ugrađivati slobodno u rov i proračunat će se na dozvoljenu deformaciju do 6%. Spajanje cjevovoda izvest će se preko spojnih armiranobetonskih okana, dimenzija prema nacrtima građevinskih okana. Generalno, okna se izvode s debljinom donje i gornje ploče te zidova 25 cm, unutarnje visine okna 190 cm, tlocrtnih dimenzija 200 x 150 cm, i 150 x 150 cm. Slijepa okna izvesti tlocrtnih dimenzija 120 x 120 cm i 150 x 150 cm. Za silazak u okna ostaviti otvor dimenzija 80 x 80 cm, s ugrađenim ljestvama sa sigurnosnim pojasom. Poklopci su nosivosti 400 KN i jedan B150(na spoju s postojećim ispustom).Da bi se spriječila buka i klapanje uslijed prolaza vozila preko poklopaca, predviđa se postavljanje poklopaca na sloj specijalnog injektirajućeg morta. ZAVRŠNI RADOVI Ispitivanje nepropusnosti vodnih komora obavlja se punjenjem vodom do predviđenog nivoa (preljeva) i označavanje nivoa na zidu. Vodosprema se ne smije preuzeti dok nije postignuta praktička nepropusnost. Dezinfekcija cjevovoda i vodnih komora se obavlja u prisutnosti nadležnog sanitarnog organa, koji će odrediti vrstu i količinu dezinfekcijskog sredstva. Hiperklorirana voda mora se razrijediti i postupno ispuštati u odvod. Cjevovodi se dezinficiraju kloriranom vodom uz povremeno otvaranje zasuna, tako da svi dijelovi cjevovoda i armatura dođu u doticaj s klorom. Prilikom ispitivanja na nepropusnost i dezinfekciju mora se voditi zapisnik. PRISTUPNI PUT UNUTAR OGRADE VODOSPREME Prilazni put do vodospreme je ukupne duljine L=74,80 m i veže se na postojeću asfaltnu cestu - Ulica Vrh Visoke. Prilaznim putem je omogućen iskop, odvoz, dovoz potrebnog građevinskog materijala za gradnju vodospreme, svih cijevi, armatura i elektro opreme te kasnije nadzor i održavanje samog objekta. Put će se izvesti kao asfaltni, širine 4 m, s 2 okretišta š x d 5,0 x 8,0 m u poprečnom padu 2.5%, s lijevim rubnjakom visine 12 cm. Početni nagib prilaznog puta kod odvajanja od Ulice Vrh Visoke iznosi 7,50% te se postepeno smanjuje do minimalnog uzdužnog nagiba i iznosi 0,50%.




Na svim površinama predviđenim za izvođene kolničke konstrukcije potrebno očistiti trasu te izvršiti iskop do nivoa posteljice. Tako dobivenu posteljicu urediti i sabiti do projektom predviđene nosivosti. Kod nasipa od kamenitih materijala završni sloj treba izravnati sitnijim kamenitim materijalom. Materijal za izradu posteljice od kamenih materijala treba zadovoljiti ove uvjete: koeficijent nejednakosti U=(d60/d10)>9, maksimalna veličina zrna je 60mm. Kriteriji za ocjenu kakvoće posteljice od kamenitih materijala jesu ovi: stupanj zbijenosti prema standardnom Proctorovu postupku Sz>=100%, odnosno modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø 30cm Ms>=35MN/m2. Zbijati treba od nižeg ruba prema višem. Komprimiranje slojeva nasipa treba izvršiti tako da se postigne stupanj zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov postupak Sz = 95-100% od maksimalne laboratorijske zbijenosti, odnosno modul stišljivosti metodom kružne ploče Ms >= 40 MN/m2, ovisno o visini projektiranog nasipa i položaju ugrađenog sloja u nasipu. Odvodnja pristupnog puta je osigurana uzdužnim i poprečnim nagibom prema rubnjaku, koji će zaustaviti i usmjeriti oborinski tok prema slivnicima (ukupno 2). Slivnici se izvode od korugiranih cijevi 630/535 mm, ukupne dužine cca 160 cm, od toga je taložnica 80 cm. Slivnici se oblažu betonom klase C 20/25 debljine 10 cm na licu mjesta. Spoj između slivnika i okna izvodi se sa PEHD cijevi DN 171/200 mm na licu mjesta, također obetonirana betonom d=15 cm. Slivnik se polaže na određeno temeljno tlo gdje stupanj zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov postupak iznosi najmanje 95%, a modul stišljivosti najmanje 25 MN/m2. Alternativno se može izvesti podložni beton klase C 12/15, debljine min 15,0 cm. Radovi na uređenju posteljice u kamenitim materijalima u usjecima obuhvaćaju poravnanje preostalih vrhova stijena, nasipavanje i razastiranje izravnavajućeg sloja od čistog sitnijeg kamenog materijala, njegovo planiranje, vlaženje i zbijanje do tražene zbijenosti. Kod nasipa od kamenitih materijala završni sloj treba izravnati sitnijim kamenitim materijalom. Predviđena je slijedeća kolnička konstrukcija ceste: - Habajući sloj, AC 11 surf, bit 50/70 4 cm - Bitumenizirani nosivi sloj, AC 22 base, bit 50/70 6 cm - Mehanički zbijeni drobljeni kameni materijal Ø 0-32 mm, Ms ≥ 80 MN/m2 25 cm - Posteljica CBR 15%, Ms ≥ 35 MN/m2 Ukupna debljina 35 cm Za ulaz na prostor oko vodospreme, ugradit će se aluminijska vrata s dva veća kraka ukupne širine 3,00 m za kolni promet i jednim manjim krilom širine 1,00 m, za ulaz pješaka. Vrata su predviđena s cilindrom i ključem. Postojeća vrata se ruše. Oko vodospreme već postoji ograda koja se ovim projektom renovira i uklapa u postojeću samo na mjestu ulaza pristupnog puta. Ograda će biti visine 2 m, od aluminijske mreže-pletiva, razvučena na prethodno ubetonirane aluminijske stupove. Aluminijski stupovi su ubetonirani u betonske temelje i moraju biti izvedeni sa zaštitom od korozije. Predviđeno je i hortikulturno uređenje prostora unutar ograde vodospreme, odnosno sadnja borića i grmlja uz plato i oko vodospreme. Projektom je predviđeno uređenje humusiranjem cjelokupne površine oko ograde i još cca 0,5 m izvan ograde. ZAŠTITA VODOSPREME OD OBORINSKIH I PROCIJEDNIH VODA KROVIŠTE Iznad zasunske komore predviđeno je četverostrešno armiranobetonsko krovište s nagibom od 22°. Sastoji se od krovne ploče i ploče potkrovlja debljine 25 cm, i pokrova od kupa kanalica koji se postavlja u cementni mort. U ploči tavana ostavlja se 2 otvora 60×60 m za pristup potkrovlju.

Oko cijelog krovišta izvodi se limeni žljeb s četiri vertikale. Dvije vertikale na istočnom pročelju ispustit će skupljene krovne vode betonskim trapeznim kanalicama šxvxd 77(62.6)/30(25)/60 cm niz pokos nasipa vodospreme u obodni jarak. Kanalice se postavljaju na betonsku i šljunčanu podlogu, svaka d=10 cm, u padu od 0.5 % na vrhu vodospreme, odnosno u nagibu pokosa 1.5:1 na bokovima. Dvije vertikale na južnom i sjevernom




pročelju treba spojiti na okno ispusta RO-7. U tu svrhu izvode se 2 slijepa okna uz rub zasunske komore (identična drenažnim oknima) i postavlja se PEHD cijev DN 110 obložena betonom d= 10 cm, u padu 0.5 %.

DRENAŽA Kompletan objekt je položen na izravnavajući sloj podložnog betona C12/15 koji istovremeno služi i kao posteljica PEHD perforiranim drenažnim cijevima visoke gustoće, PEHD 125 mm. Drenažne cijevi oko vodospreme su postavljene počev od južnog ugla vodne komore. U smjeru jug-sjever postavljene su u padu 1% a u smjeru istok-zapad u padu 1.2% i završavaju na svim kutovima vodospreme u oknima (prema detalju okna drenaže), a završno istjecanje se vrši u okno preljeva i ispusta RO-7 odakle se nadalje cjevovodom od PEHD cijevi DN 600 i DN 1000 odvodi u postojeće ispusno okno.

OBLOGA POKOSA Nasip iznad vodospreme izvest će se sitnim materijalom iz iskopa od kojeg je odvojen zemljani materijal. Nije predviđen dolazak teških strojeva na ploču vodospreme. Radi urednijeg izgleda objekta predviđa se pokos nasipa obložiti lomljenim kamenom koji se dovozi iz kamenoloma.

OBODNI JARAK Oko nasipa vodospreme se postavlja obodni jarak za prikupljanje i kontrolirano odvođenje oborinske odvodnje.

ARMIRANO BETONSKI UPOJNI ZDENAC 3 X 3 m Unutar ograde oko vodospreme predviđena je izvedba armirano betonskog upojnog zdenca tlocrtne površine 3,0 x 3,0 m, smještenog u južnom rubu parcele. AB zdenac je prekriven armiranobetonskom pločom debljine 25 cm. Na pokrovnoj ploči zdenca se nalaze dva otvora za ulaz u zdenac veličine 80x80 cm. Poklopac će imati ručku u sredini ili dvije upuštene,izvlačne ručke, radi lakšeg podizanja i spuštanja poklopca. Nosivost poklopca je B125 KN. Za silazak u zdenac su predviđene ljestve. U upoj se ugrađuju 4 betonske drenažne cijevi 200 mm, svaka ukupne duljine cca 10 m. Oko cijevi se ugrađuje krupni kamen vel. 60-80 cm, radi bolje upojnosti. Kamen se ugrađuje do dubine cca 5 m ispod armiranobetonskih zidova. Zidovi i ploča se izvode od betona C30/37.

VODOVODNI RADOVI Za vodospremu ‘VISOKA-VISOKA’ je na temelju hidrauličkog proračuna odabran volumen od 15 500 m3. Vodosprema ima kotu vode 118.27 m n.m.. Armature i fazoni potrebni za upravljanje pogona smješteni su u zasunskoj komori. Svi fazonski komadi izrađeni su od nehrđajućeg čelika, oznake X6 CrNiTi 1810. U slučaju nabave (dolje opisane) armature od stranog proizvođača, uz svaki uređaj trebaju biti upute za montažu, spajanje na izvor energije i korištenje, obavezno na hrvatskom jeziku, certifikati za svaki dio uređaja i atest za cjelokupan uređaj, te garancija. Cjevovodi i armatura raspoređeni su tako da svaka komora može raditi posebno, da se pri popravku ili čišćenju ne prekida vodoopskrba. Vodosprema se puni vodom putem novog dovodnog tlačno-gravitacijskog cjevovoda profila 1000 spojenog na postojeći dovodni cjevovod 700 mm koji tlači vodu preko jedne grupe pogonskih crpnih agregata smještenih u crpnoj stanici ‘Ravne Njive’. Spoj će se izvesti rezanjem i spojem u novom oknu ogranka u stacionaži 0+788.92. treba provjeriti njihov stvarni položaj izvedbom probnih šliceva. U stacionaži 0+055.71 izvest će se još jedan spoj na postojeći dovodno-odvodni cjevovod 700 mm, rezanjem i spojem u zemlji. Podaci o položaju i profilima postojećih cjevovoda su dobiveni od nadležnih vodovodnih poduzeća. U slučaju da se u budućnosti Investitor Vodovod Split odluči za izgradnju nove vodospreme na mjestu sadašnje, postojeće Visoka-visoka, u zasunsku komoru ugrađuju se svi potrebni dovodni i odvodni ogranci profila u dužini cca 20m kako bi se cjevovodi potencijalne buduće vodospreme mogle priključiti bez dodatnih radova na projektiranoj vodospremi. Time bi se zasunska komora ove projektirane vodospreme koristila kao zajednička za obje vodospreme. Na dovodnom i odvodnom cjevovodu 600 mm unutar zasunske komore ugrađuje se zasun na elektromotorni pogon. Zračni ventil je na kraju dovodno-odvodnog cjevovoda 1000. Za mjerenje protoke se na dovodno-odvodnom cjevovodu, a unutar zasunske komore postavlja magnetno-induktivni mjerač protoka (dvosmjerni). Magnetno-induktivni mjerač protoka je takav da u svakom trenutku, putem daljinskog prijenosa podataka omogućava očitati podatak o trenutnom protoku. Mjerač je opremljen memorijskom jedinicom za podatke o protoku i priključkom za prijenosno osobno računalo. Radi manipulacije i kontrole u oknu spoja postojećeg cjevovoda 700 mm i projektiranog dovodnog 1000 mm u




stacionaži 0+ 789.99 postavlja se leptirasti zasun na ručni pogon. Izvan okna se izvode rezanja cijevi i spojevi na postojeće vodovode (vidjeti montažne nacrte). Upravljanje ventilima se vrši iz dispečerskog centra SDNU-a. U obje komore se postavljaju ultrazvučni mjerači nivoa za kontinuirano mjerenje razine vode i plovne sklopke, tzv. ''kruške'' za signalizaciju minimalne i maksimalne razine vode. Ovisno o mjernoj vrijednosti razine vode, pripadajuće ventile otvara ili zatvara dežurna osoba u dispečerskom centru putem SDNU-a. Ventil se mora zatvoriti kada razina vode u komori padne na kotu 111.48 m n.m., odnosno na 0,5 m od gornjeg ruba odvodnih cijevi 600 mm, čime se osigurava da vodosprema i odvodni cjevovodi ne bi ostali prazni. Fazoni od nehrđajućeg čelika (AISI 316L) koji prolaze kroz zidove vodnih komora ugrađuju se prilikom betoniranja dok se u zidovima zasunske komore ostavljaju otvori potrebnih profila, oblika i položaja. Osim ovih armatura i uređaja, na dnu zasunske komore je predviđena ugradnja elektroormarića, koji se postavlja na armiranobetonsko postolje dim. 200x60x20 cm. U ormaru su smješteni mjerni uređaji i oprema za prijenos podataka u dispečerski centar. U zasunskoj komori je predviđena i ugradnja 2 uređaja za odvlaživanje zraka u prostorijama, dim. 590/410/380 mm. Uređaj je postavljen na konzolno postolje visine 250 cm od poda, po jedan na sjeverni i južni zid zasunske komore. Područje rada ovog uređaja je od 0-40 c, a količina vlage koja se kondenzira u toku 24 sata, varira u ovisnosti o temperature. S ovim uređajem u kompletu dolazi i odvodna fleksibilna cijev (1’’), koja odvodi eventualno kondenziranu vodu u okno ispred zasunske komore. ODVODNJA PUTEM VODA PRELJEVA I ISPUSTA Iz svake vodne komore je previđen preljev 600 mm, koji omogućuje otjecanje vode u slučaju kvara. Preljevi su spojeni na ispust 600 mm koji služi za ispuštanje vode prilikom čišćenja vodospreme. Projektirana su 2 voda preljeva i ispusta. Vod preljeva i ispusta INOX DN 600/PEHD DN 1000 odvodi vodu u okno RO-2 na cjevovodu PEHD DN 1000, i ispušta se u postojeći vod ispusta. Na vod preljeva i ispusta PEHD DN 600/8000/1000 spojit će se odvodni kanali za slučaj izlijevanja voda unutar zasunske komore, 2 voda preljeva iz buduće rekonstruirane postojeće vodospreme i 2 slivnika koji odvode oborinsku vodu s pristupnog puta. Odvodne polietilenske cijevi će biti kanalizacijske PEHD cijevi od PE-100 s glatkom unutarnjom i profiliranom vanjskom površinom po HRN EN 13476 - 3 oblik B za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju, standardne nominalne duljine 6 m. Cijevi u naglavku imaju integriranu elektro-fuzijsku spojnicu. Statički proračun, ugradnja i ispitivanje cijevi vrši se prema ATV - DVWK - A 127. Zavarivanje se radi po DSV 2207. Cijevi će se ugrađivati slobodno u rov i proračunat će se na dozvoljenu deformaciju do 6%. Spajanje cjevovoda izvest će se preko spojnih armiranobetonskih okana, dimenzija prema nacrtima građevinskih okana. Generalno, okna se izvode s debljinom donje i gornje ploče te zidova 25 cm, unutarnje visine okna 190 cm, tlocrtnih dimenzija 200 x 150 cm, i 150 x 150 cm. Slijepa okna izvesti tlocrtnih dimenzija 120 x 120 cm i 150 x 150 cm. Za silazak u okna ostaviti otvor dimenzija 80 x 80 cm, s ugrađenim ljestvama sa sigurnosnim pojasom. Poklopci su nosivosti 400 KN i jedan B150(na spoju s postojećim ispustom). Da bi se spriječila buka i klapanje uslijed prolaza vozila preko poklopaca, predviđeno je postavljanje poklopaca na sloj specijalnog injektirajućeg morta. ZEMLJANI RADOVI Dio iskopa za cjevovod izvest će se prilikom širokog iskopa za zasunsku komoru, a ostatak iskopa predviđen je s okomitim stranicama uz razupiranje jarka uz uporabu razuporne oplate (metalne), kao zaštita od urušavanja. Iskop u stijeni će se izvoditi rovokopačem na čijem se kraju montira udarna glava ("pick hammer). Potrebno je da Izvoditelj prilikom iskopa provede sve potrebne i odgovarajuće zaštitne mjere kako ne bi došlo do




obrušavanja materijala koje bi mogle ugroziti sigurnost radnika i opreme, kao i samu izvedbu radova. Iskop rova za izvedbu cjevovoda se radi po obilježenoj trasi do kote određene uzdužnim presjekom. Rov mora biti iskopan s pravilno odsječenim bočnim stranama i dnom. Rubovi iskopanog rova ne smiju se opterećivati nikakvim materijalom u širini od najmanje jedan metar. Bočne strane rova moraju biti ravne, a dno isplanirano na 3 cm, prema kotama iz projekta. Silaz u rov mora se omogućiti postavom propisanih ljestvi. Mosnice koje služe za prijelaz ljudi ili za prijevoz ručnih kolica preko rova, preko gomila zemlje itd., moraju biti dovoljno jake i na krajevima osigurane od pomicanja. Prijelazi preko rova ili jama dubljih od 2 m moraju se ograditi sigurnim ogradama. Dno iskopanog rova za cjevovode treba isplanirati na kote određene uzdužnim presjekom. Prije ugradnje treba svaku cijev pažljivo pregledati i provjeriti njezinu ispravnost. Prije polaganja cijevi mora se instrumentom provjeriti izrađena posteljica, te se prema potrebi moraju izvršiti korekcije, a u skladu sa projektom danim Rov je širine 240 cm, a prije početka montaže cijevi, treba ugraditi posteljicu za cijevi debljine 10 cm, od sitnog materijala, granulacije 0-16 mm. Nakon polaganja cijevi na posteljicu, ona se zasipa istim materijalom do 30 cm iznad tjemena cijevi uz najmanji Ms=20 MN/m2 i Sz= 95%. Prilikom zatrpavanja ovim materijalom treba isti pažljivo, ručno, nabijati. Dalje se rov zatrpava materijalom 25-120 mm s najmanjim modulom stišljivosti Ms= 60 MN/m2 i Sz=100% u asfaltnoj cesti, odnosno Ms= 40 MN/m2 i Sz=95% u terenu. Zatrpavanje se vrši materijalom od iskopa na dionicama trasiranim u terenu. Do visine 50 cm iznad tjemena cijevi nabijati se smije samo bočno, a nakon te visine nabijati se mora po cijeloj širini rova. Zatrpavati se ne smije humusom, materijalom dobivenim raskapanjem kolovoza, kao niti smrznutim materijalom. Zatrpavanje se mora izvesti tako da nakon završetka slijeganja zatrpani rov niti na jednom mjestu ne bude niži od okolnog terena pa u tu svrhu treba prilikom zatrpavanja rovu dati odgovarajuće nadvišenje. Zatrpavanje se radi u slojevima debljine do 30 cm uz zbijanje laganim nabijačima. ZAVRŠNI RADOVI Ispitivanje nepropusnosti vodnih komora obavlja se punjenjem vodom do predviđenog nivoa (preljeva) i označavanje nivoa na zidu. Vodosprema se ne smije preuzeti dok nije postignuta praktička nepropusnost. Dezinfekcija cjevovoda i vodnih komora se obavlja u prisutnosti nadležnog sanitarnog organa, koji će odrediti vrstu i količinu dezinfekcijskog sredstva. Hiperklorirana voda mora se razrijediti i postupno ispuštati u odvod. Cjevovodi se dezinficiraju kloriranom vodom uz povremeno otvaranje zasuna, tako da svi dijelovi cjevovoda i armatura dođu u doticaj s klorom. Prilikom ispitivanja na nepropusnost i dezinfekciju mora se voditi zapisnik. PRISTUPNI PUT UNUTAR OGRADE VODOSPREME Prilazni put do vodospreme je ukupne duljine L=74,80 m i veže se na postojeću asfaltnu cestu - Ulica Vrh Visoke. Prilaznim putem je omogućen iskop, odvoz, dovoz potrebnog građevinskog materijala za gradnju vodospreme, svih cijevi, armatura i elektro opreme te kasnije nadzor i održavanje samog objekta. Put će se izvesti kao asfaltni, širine 4 m, s 2 okretišta š x d 5,0 x 8,0 m u poprečnom padu 2.5%, s lijevim rubnjakom visine 12 cm. Početni nagib prilaznog puta kod odvajanja od Ulice Vrh Visoke iznosi 7,50% te se postepeno smanjuje do minimalnog uzdužnog nagiba i iznosi 0,50%. Za ulaz na prostor oko vodospreme, ugradit će se aluminijska vrata s dva veća kraka ukupne širine 3,00 m za kolni promet i jednim manjim krilom širine 1,00 m, za ulaz pješaka. Vrata su predviđena s cilindrom i ključem. Postojeća vrata se ruše. Oko vodospreme već postoji ograda koja se ovim projektom renovira i uklapa u postojeću samo na mjestu ulaza pristupnog puta. Ograda će biti visine 2 m, od aluminijske mreže-pletiva, razvučena na prethodno ubetonirane aluminijske stupove. Aluminijski stupovi su ubetonirani u betonske temelje i moraju biti izvedeni sa zaštitom od korozije. Predviđeno je i hortikulturno uređenje prostora unutar ograde vodospreme, odnosno sadnja borića i grmlja uz plato i oko vodospreme. Projektom je predviđeno uređenje humusiranjem cjelokupne površine oko ograde i još cca 0,5 m izvan ograde.




Gravitacijsko-tlačni cjevovod

IZVEDBA CJEVOVODA Tlačno-gravitacijski cjevovod je smješten dijelom u pješačkoj stazi uz sjevernu stranu Vukovarske ulice, dijelom u Ulici Ninska te dijelom u sjevernoj pješačkoj stazi u Ulici Vrh Visoka.

Cjevovod je profila 1000 mm u duljini od 788.92 m kojim se puni nova vodosprema ‘Visoka-Visoka’ spojit će se na postojeći gravitacijsko-tlačni cjevovod 700 mm koji tlači vodu iz nedavno izgrađene crpne stanice ‘Ravne Njive’. Spoj se izvodi u novom oknu ogranka u stacionaži 0+788.92. U stacionaži 0+055.71 izvest će se još jedan spoj na postojeći dovodno-odvodni cjevovod 700 mm, rezanjem i spojem u zemlji. Podaci o položaju i profilima postojećih cjevovoda su dobiveni od nadležnih vodovodnih poduzeća. Ipak, zbog česte neusklađenosti podataka iz postojeće dokumentacije i stvarnog stanja na terenu, prilikom izvedbe radova. Detalji spoja obrađeni su u montažnom nacrtu spoja s postojećim vodovodom. Cjevovod se polaže u pješačkim hodnicima u Vukovarskoj ulici i Ulici Vrh Visoke, te u trupu ceste-Ninska ulica. Širina jarka u kojem se polaže cjevovod je 240 cm. U ulici Vrh Visoke cjevovod je položen uz sam rub pješačkog hodnika ispod stupova javne rasvjete koji će biti uklonjeni i deponirani te ponovno postavljeni nakon izvedbe cjevovoda. Za potrebe iskopa rova u ul. Vrh Visoke jednim dijelom će biti zasijecana asfaltirana cesta koja će se obnoviti u polovici širine kolnika nakon izvedbe cjevovoda. Predviđen je iskop rova s vertikalnim zasijecanjem stranica. Prilikom iskopa na većim dubinama izvoditelj je dužan provesti sve potrebne i odgovarajuće zaštitne mjere kako ne bi došlo do obrušavanja materijala koje bi mogle ugroziti sigurnost radnika i opreme, kao i samu izvedbu radova. Potrebne zaštitne mjere osiguranja iskopanog rova će se obraditi u detaljnijim razradama projekta. Prilikom iskopa rova, a zbog skučenosti prostora za izvođenje, iskopani materijal treba odmah odvoditi na stalni deponij. Kada su ugroženi objekti temeljeni na matičnoj stijeni kao mjera zaštite predviđena je izvedba usidrene armiranobetonske grede presjeka 30x50cm, od betona klase čvrstoće C30/37, u razini temelja postojećeg zida. Greda se sidri samobušivim IBO sidrima R32S, nosivosti 280/360kN, duljine 4,0 m, na horizontalnoj osnoj udaljenosti od 2,0 m (prilog br. 31.2) Po istom principu previđena je izvedba zaštite rovova u blizini nožica postojećih betonskih i armiranobetonskih potpornih. Budući da su postojeći zidovi upitne geostatičke stabilnosti, potkopavanjem njihove nožice može doći do urušavanje temeljnog tla ispod zida. Cijevi će se položiti u iskopani jarak na posteljicu (granulacije 0-16 mm) debljine 15 cm ispod stjenke cijevi, čime će se izvesti i zatrpavanje cijevi do visine 30 cm iznad tjemena. Ostalo zatrpavanje će se izvesti materijalom iz iskopa ili zamjenskim materijalom granulacije ne veće od 120 mm. Prije zatrpavanja cjevovoda i tlačne probe moraju biti izbetonirana osiguranja cjevovoda na horizontalnim i vertikalnim zavojima. Prije puštanja cjevovoda u eksploataciju isti treba očistiti od svih krupnih čestica zaostalih tijekom radova. Nakon ovog čišćenja pristupa se ispiranju vodom. Pri ispiranju vodu treba ispuštati na najnižim točkama. Ispiranje traje tako dugo dok iz cjevovoda ne poteče potpuno čista voda. Zatim se pristupa dezinfekciji cjevovoda klornom otopinom. Cjevovod će biti postavljen na prosječnoj dubini od 3,0 m računajući od nivelete cijevi do nivelete prometnice, osim u iznimnim slučajevima gdje je dubina vodovoda bila uvjetovana mjestima križanja sa kanalizacijom ili drugim vodovima.

Da bi se projektirani cjevovod mogao spojiti na postojeći izvest će se okno ogranka. U projektiranom oknu je predviđena ugradba zasuna sa slobodnim prirubnicama i gumenim dosjedima, čime se omogućuje njihova zamjena u slučaju eventualnih kvarova, izvedbe novih ogranaka i priključaka. Okno je tlocrtne veličine (unutarnjih dimenzija) 275 x 375, unutarnje, korisne visine 210 cm, sa zidovima i dnom debljine 25 cm, prekriveno armiranobetonskim demontažnim pločama debljine 25 cm. Izvest će se i dva ulazna grla tlocrtnih dimenzija 60 x 60 cm, prekrivenih lijevano-željeznim poklopcem nosivosti C250 kN i opremljenih s ljestvama sa sigurnosnim pojasom. Poklopac će imati ručku u sredini ili dvije upuštene-izvlačne ručke, radi lakšeg podizanja i spuštanja poklopca. Okno je položeno izvan prometnice te je zbog toga izabrana nosivost poklopca od 250 KN.




1.8.5 Sanacija kanalizacijske mreže Grada Splita

Cjelokupni predmetni zahvat u prostoru obuhvaća:

R. br. Kanal/Ulica Duljina

sanacija

(m)

METODA SANACIJE

Linearna

sanacija /

zacjevljenje

(m)

Linearna

sanacija /

hidroizolacijski

m mortom (m)

Linearna

sanacija /

CIPP

metoda

(m)

Linearna

sanacija /

mortom i

staklenom

mrežicom

(m)

Parcijalna

sanacija

(m)

1 Kanal Šore 591,30 114,30 - - 190,23 286,77

2 AC kolektor-Šetalište

Ivana Meštrovića

307,43 - - - - 307,43

3 Sjeverni kanal-

Šetalište Ivana

Meštrovića

346,57 - - 346,57 - -

4 Put Meja i Dražanac 535,18 - - 535,18 - -

5 Zrinsko-Frankopanska

I Matošićeva ulica

419,25 - - - - 419,25

6 Teslina ulica 247,95 - - 247,95 - -

7 Matoševa ulica 469,70 - - 469,70 - -

8 Mandalinski put 353,25 - - 317,95 - 35,30

9 Nazorov prilaz 297,31 - - 297,31 - -

10 Marjanski put 257,92 - - 257,92 - -

11 Milićeva i Križeva ulica 432,10 - - 41,57 390,53 -

12 Starčevićeva,

Svačićeva i Porinova

624,70 - - 336,28 - 288,42

13 Tršćanska ulica 862,78 - - - - 862,78

14 Tolstojeva ulica 213,61 - - - 213,61 -

15 Vukasovićeva ulica 101,15 - 101,15 - -

16 Ulica Marina Držića 274,51 25,23 - 41,69 207,59 -




17 Ulica kneza Višeslava 292,39 - - - 292,39 -

18 Rokova ulica 260,73 - - 260,73 - -

19 Mosorska ulica 127,86 - - 127,86 - -

20 Ulica Radunica 264,82 - - - 264,82 -

21 Ulica Slobode 480,17 - - - - 480,17

22 Ulica Ivana pl. Zajca i

Rooseweltova

815,92 131,81 684,11 - - -

23 Gospinica i

Rooseweltova

287,79 - - 287,79 - -

24 Hektorovićeva ulica 191,36 - 191,36 - - -

25 Put Firula i

Preradovićevo

šetalište

853,07 384,91 - - - 468,16

26 Ulica Bruna Bušića 350,65 - - - - 350,65

27 Velebitska 982,80 - - - - 982,80

SANACIJE GRAD SPLIT 11.242,

27

656,25 875,47 3.669,65 1.559,18 4.481,72

Popis kanala sa metodama sanacije

Ukupne duljine saniranih kolektora prema metodama sanacije:

1. Linearna sanacija / zacjevljenje 656,25 m

2. Linearna sanacija / hidroizolacijskim mortom 875,47 m

3. Linearna sanacija / CIPP metoda 3.669,65 m

4. Linearna sanacija / mortom i staklenom mrežicom 1.559,18 m

5. Parcijalna sanacija 4.481,72 m

SVEUKUPNO SANACIJA: 11.242,27 m

Predmetnim sanacijama postojećih kolektora poboljšat će se funkcionalnost sustava odvodnje a postojeći

profili i smjerovi tečenja će se zadržati.

Sve sanacije su u skladu s Prostornim planom uređenja grada Splita, Koncepcijskim rješenjem sustava

vodoopskrbe aglomeracije Split – Solin i Studije izvedivosti-Sustav vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja

otpadnih voda aglomeracije Split-Solin.

Predmetna sanacija, odnosno popravak, postojeće kanalizacije u navedenim ulicama u Splitu obuhvaća radove

kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena niti se utječe

na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu.

Kanalizacijski kolektori i revizijska okna su podzemne građevine i vidljivi su samo poklopci na oknima. Nakon

izvedbe, teren će se sanirati i dovesti u prvobitno stanje. Ukoliko bi se prilikom izvođenja radova naišlo na




arheološko nalazište ili nalaze, radove je nužno prekinuti i obavijestiti Konzervatorski odjel u Splitu kako bi se

poduzele odgovarajuće mjere osiguranja nalazišta i nalaza.

Metode sanacije:

a) Linearna sanacija/zacijevljenje

Zacjevljenje već postojećeg kanala uvlačenjem poliesterskih cijevi ("relining" kratkim cjevovodima – duljine 1,0

– 3,0 m (ovisno o izabranom izvođaču i metodi ugradnje) u kanal metodom bez otkopa. Poliestarske cijevi

moraju biti takvog poprečnog profila da se osigura maksimalna iskoristivost postojećeg unutarnjeg svijetlog

otvora postojećeg kanala, odnosno cijevni segmenti koji se ugrađuju moraju biti vanjskih dimenzija što bliže

svijetlom otvoru postojećeg poprečnog pravokutnog betonskog kanala odvodnje.

"Relining" kratkim cjevovodima uključuje: dopremu na gradilište, spuštanje u montažne otvore uvlačenje ili

uguravanje u stari kanal i vodonepropusno spajanje.

Nakon ugradnje cjevovoda potrebno je postepeno zaptivanje prostora između starog kanala i novog cjevovoda.

Odgovarajućim ispitnim atestima potrebno je dokazati podobnost zaptivnog materijala (morta ispune) s

upotrijebljenim cijevnim materijalom i starim kanalom te podobnost morta ispune za ugradnju pumpanjem.

Tlačna čvrstoća morta ispune nakon 28 dana bi trebala biti ≥ 1 MPa (DIN EN 196-1). Gustoća suspenzije treba

biti između 1,5 - 1,8 kg / m³.

Priključak dionice "relining-a" na stari kanal potrebno je izvesti tako da nastaje vodonepropusni, kontinuirani

prijelaz na stari kanal, te da bude osiguran minimalni pad kanala. Prilikom prolaza kroz revizijska okna

potrebno je kinetu prilagoditi vanjskom cjevovodu. Posebno treba voditi računa o tome da otpadna voda ne

dospije u prostor između novog cjevovoda i starog kanala. Prilagođavanje izvršiti izvedbom kinete od morta

svojstava sličnih kao kod zaptivnog materijal

Na mjestima križanja, većih lomova ili priključaka značajnijih kanala, gdje se predviđa postava okna za silazak u

kanale, potrebno je otvoriti manje građevinske jame. Kroz ove otvore biti će omogućen silazak u stare kanale,

iznošenje taloga, te kasnije unošenje kratkih cijevnih segmenata.

b) Linearna sanacija/CIPP metoda bez otkopa

Ova metoda obnove kanalizacijskih cjevovoda bez raskopavanja podrazumijeva sanaciju cjevovoda ugradnjom

fleksibilne cijevi, impregnirane smolom, koja se uslijed instalacijskog tlaka oblikuje po originalnom cjevovodu.

Smola se polimerizira korištenjem specijalno dizajnirane jedinice za proizvodnju i kontrolu tople vode pod

hidrostatičkim tlakom ili tlakom pare unutar cijevi. Instalirana cijev mora biti neprekidna između dvaju

kanalizacijskih okana, bez spojeva i pričvršćena uz postojeću cijev bez mogućnosti pomicanja.

Prije ugradnje fleksibilne cijevi, iz postojećeg cjevovoda moraju biti uklonjene sve nečistoće, naslage i

prepreke, te mora biti izvršeno odmašćivanje.

Dostava impregnirane cijevi na mjesto instalacije vrši se mobilnom jedinicom za hlađenje kojom se osigurava

održavanje nepromijenjenih uvjeta u vremenu od impregnacije do instalacije, kao garancija uspješnosti

ukupnog posla instalacije cjevovoda.

Impregnirana cijev se postavlja u cjevovod koristeći metodu inverzije. Instalacija inverzijom izvodi se pomoću

specijalne instalacijske jedinice ili tornja i specijalnih instalacijskih prstena i naprava. Kontrola postupka

instalacije vrši se TV inspekcijskom opremom.

Specijalni mjerači temperature trebaju biti postavljeni između stare cijevi i izvrnutog položaja impregnirane

cijevi da bi pratili temperature za vrijeme postupka sanacije i procesa polimerizacije.

Polimerizacija se postiže korištenjem specijalno dizajnirane jedinice za proizvodnju i kontrolu vruće vode pod

hidrostatičkim tlakom ili parnim tlakom u skladu s planom polimerizacije, koji preporuča proizvođač rezina.

Da bi se spriječila kontaminacija rezina kemikalijama koje mogu poremetiti proces polimerizacije, prije

instalacije se u cijev obavezno ugrađuje specijalna zaštitna folija od umreženog PE (preliner). (sukladno HRN EN

ISO 11296-4:2018 i ATV-M 127-2).

CIPP cijev mora biti konstruirana tako da podnese instalacijske tlakove, te imati zaštitini sloj (coating) od

polietilena (PE) minimalne debljine 0,5 mm.




c) Sanacija cjevovoda mortom i staklenom mrežicom

Kolektori za sanaciju predmetnom metodom uglavnom su u lošem stanju, s nepostojećim ili erodiranim

kinetama, erodiranim stjenkama kanala, neobrađenim prodorima kućnih priključaka kroz koje dolazi do

infiltracije, te kod cjevovoda koji su linearno oštećeni sa puno mrežastih pukotina.

Sanacija kanala podrazumijeva sve radove neophodne radi postizanja vodonepropusnosti. Radovi obuhvaćaju

sanaciju pukotina, spojeva donje ploče kanala sa zidovima, reprofiliranje kinete prikladnim materijalima i

postupcima. Predmetni radovi se izvode nanošenjem dvokomponentnog cementnog morta (polimercementni)

na unutrašnje stijenke kanala.

Predloženi redoslijed rada u kanalima odvodnje:

· priprema oštećene betonske i kamene površine abrazivnim sredstvima - mehaničko čišćenje postojećeg

kanala pomoću strugala, četki i/ili drugih pogodnih alata i strojeva, uključujući transport otpadnog

materijala. Transport otpadnog materijala na podobnu deponiju, koju osigurava izvoditelj radova.

· nakon mehaničkog čišćenja slijedi čišćenje postojećeg kanala mlazom vode pod visokim pritiskom i

usisavanje otpadnog materijala (kao što su onečišćenja, grubi talozi i olabavljeni dijelovi), te transport i

zbrinjavanje otpadnog materijala na podobnoj deponiji, koju osigurava izvoditelj radova, odnosno na

uređaj za pročišćavanje.

· punjenje pukotina reparaturnim specijalnim mortom i punjenje rupa sa brzo stvrdnjavajućim mortom za

zaustavljanje prodora vode. Brzo stvrdnjavajući mort služi za zaustavljanje prodora vode ili curenje u

podzemnim strukturama, čak i pri hidrostatskom pritisku. Može se koristiti na betonu, kamenu i žbuci.

Jednostavno se koristi miješanjem sa vodom, brzo stvrdnjava u samo nekoliko minuta, ne ispire se čak ni

pri najvišim pritiscima vode

· sanacija kinete podložnim betonom

· nanošenje "prajmera"

· nanošenje vezivnog sloja sa staklenom mrežicom

· nanošenje završnog sloja - trajni visokoelastični vodonepropusni premaz

d) Parcijalna sanacija cjevovoda bez otkopa

Parcijalna sanacija cjevovoda bez otkopa podrazumijeva lokalnu sanaciju pukotina. Upotrebom tzv. packer

sistema vrši se sanacija puknuća i loših spojeva na cijevima kratkim linerima.

Ova tehnologija je pogodna za brzu i ekonomičnu sanaciju puknuća cijevi i loših spojeva na svim vrstama

postojećih cjevovoda. Materijal za sanaciju se sastoji od platna staklenih vlakna impregniranog specijalnim

silikatnim ili epoxy smolama.

Sanacija strukturalnih oštećenja cjevovoda ugradnjom tromilimetarskih troslojnih stentova, natopljenih epoksi

ili silikatnom smolom

Tehničke karakteristike:

· promjeri: DN80 – DN1200

· dužina linera: 0,5 m – 5 m

· materijal: silikatna ili epoxy smola

· mogućnost ugradnje u cjevovodima u upotrebi bez potrebe za by-passom

Potrebno je također i temeljem inspekcije kanala sanirati dno kanala ukoliko se utvrdilo da je dno erodiralo.

Erodirano dno kanala sanirat će se ručno, kod velikih profila, ili ulijevanjem tekućeg cementnog estriha uz

pomoć hidrauličnih pumpi.

Parcijalnom sanacijom podrazumijeva se i ručna sanacija lokalnih pukotina kod većih poprečnih profila

cjevovoda u koje može radnik ući i izvesti parcijalne sanacije ručno, koristeći lamele od staklenog vlakna.

e) Sanacija cjevovoda hidroizolacijskim mortom

Sanacija cjevovoda sa brzovezujućim elastičnim hidroizolacijskim premazom odnosno dvokomponentnim




mortom ojačanog vlaknima, s vrlo niskim modulom elastičnosti. Mort je na bazi cementa sa specijalnim alkalno

otpornim polimerima i sadržajem finih čestica agregata i odgovarajućih aditiva za hidroizolaciju i zaštitu

betonskih površina izloženih savojnim naprezanjima koji je naročito pogodan za primjenu u vlažnim uvjetima.

Podloga mora biti strukturalno čvrsta, suha, glatka, bez cementne skramice, prašine i nečistoća, masti, ulja ili

ostalih onečišćenja ili rastresitih i odvojenih dijelova. Površinu očistiti odgovarajućim mehaničkim metodama

kao što su voda pod visokim pritiskom, gruba mehanička obrada itd.

Prije izvedne sanacije potrebno je začepiti rupe sa brzo stvrdnjavajućim mortom za zaustavljanje prodora vode.

Brzo stvrdnjavajući mort služi za zaustavljanje prodora vode ili curenje u podzemnim strukturama, čak i pri

hidrostatskom pritisku Može se koristiti na betonu, kamenu i žbuci. Jednostavno se koristi miješanjem sa

vodom, brzo stvrdnjava u samo nekoliko minuta, ne ispire se čak ni pri najvišim pritiscima vode.

Materijal se nanosi uz pomoć gletera, ravnomjernim pritiskom. Prvi sloj koristeći zupčasti gleter, ravnomjernim

pritiskom na podlogu kako bi se postigla potrebna konzistentna debljina sloja. Kada se prvi sloj propisno

stvrdnuo, nanjeti drugi sloj premaza ravnim gleterom vodeći pri tome računa da se u potpunosti prekrije prvi

sloj. Maksimalna preporučena debljina po sloju je 2 mm. Za efikasnu hidroizolaciju i zaštitu betona debljina

sloja je 4 mm nanijeta u dva sloja.

Nakon sanacija prodornih rupa u kanalu potrebno je također i temeljem inspekcije kanala sanirati dno kanala

ukoliko se utvrdilo da je dno erodiralo. Erodirano dno kanala sanirat će se ručno, kod velikih profila, ili

ulijevanjem tekućeg cementnog estriha uz pomoć hidrauličnih pumpi.

Sanacija revizijskih okana

U sklopu sanacije kanalizacijskih kolektora neophodno je sanirati i pripadajuća revizijska okna. Revizijska okna

su uglavnom u lošem stanju, s nepostojećim ili erodiranim kinetama, erodiranim stjenkama okna,

neobrađenim prodorima kućnih priključaka kroz koje dolazi do infiltracije te s korodiranim i nesigurnim

penjalicama. Na određenim pozicijama nalaze se revizijska okna koja imaju betonsku ploču i prekrivena su

asfaltom. Revizijska okna je potrebno otvoriti radi sanacije kanalizacije i priključaka koji se nalaze na tim

pozicijama.

Sanacija revizijskih okana podrazumijeva sve radove neophodne radi postizanja vodonepropusnosti. Radovi

obuhvaćaju sanaciju pukotina, spojeva dna sa zidovima, spojeva cijevi sa oknom, reprofiliranje kinete

prikladnim materijalima i postupcima. Predmetni radovi se izvode nanošenjem dvokomponentnog cementnog

morta (polimercementni) na unutrašnje stijenke revizijskih okana. Također se predviđa zamjena postojećih

penjalica i ljevano-željeznih poklopca.

Osiguranje odvodnje

Osiguranje odvodnje u kanalima i priključcima tijekom cjelokupnog trajanja radova. Uključeni su svi potrebni

dodatni radovi kao što su postavljanje pragova, zatvaračkih elemenata, osiguranje, postavljanje, održavanje,

pogon, razgradnju, prelaganje korita, cijevi, crijeva, eventualno potrebnih crpki, odzračivanje zapornih organa,

uključujući demontažu itd. i to potrebnom opsegu za pojedini postupak. Osiguranje odvodnje uličnih

odvodnika također uključeno. Kod privatnih uređaja (kućnih kanala), izvoditelj u suglasju s investitorom prema

potrebi treba ishoditi odgovarajuću suglasnost.

Za svaku poziciju sanacijskih radova na revizijskom oknu ili cjevovodu uspostavlja se i održava by pass za cijelo

vrijeme izvođenja radova, odnosno do završetka radova na dionici koja se sanira.

Također je potrebno osigurati odgovarajući broj cisterni za ispumpavanje otpadnih voda uzvodno od čepa

bypass-a u slučaju povećanja razine otpadnih voda u kanalu. Izvođač mora osigurati dovoljan broj cisterni

ovisno o količini suhih protoka dionice kanala koja se sanira.

Reprofiliranje cjevovoda i priključaka robot glodalicom ili ručno

Reprofiliranje cjevovoda robot glodalicom uključuje uklanjanje korijenja stabala, izmaknutih cijevi, naslaga koje

su se istaložile u cijevima te svih zapreka koje se nalaza u cijevima radi osiguranja prohodnosti i osiguranja

slobodnih profila za daljnje sanacije cjevovoda.

Robot glodalica radi na principu rotacijske glave sa dijamantnom površinom pomoću koje reže i drobi zapreke

koje se nalaze unutar cjevovoda. Robot glodalica se uglavnom koristi za cjevovode promjera DN150 – DN 800

mm.




Robotom glodalicom vrši se i reprofiliranje postojećih priključaka koji su ubodeni direktno na postojeći

cjevovod. Nakon sanacije vrši se ponovno otvaranje otvora lateralnih dotoka u kanalizacijsku cijev.

Ručno reprofiliranje (brušenje) cjevovoda većih poprečnih profila (u koji može ući čovjek) također uključuje

uklanjanje korijenja stabala, izmaknutih cijevi, naslaga koje su se istaložile u cijevima te svih zapreka koje se

nalaza u cijevima radi osiguranja prohodnosti i osiguranja slobodnih profila za daljnje sanacije cjevovoda.

Ručno se vrši i reprofiliranje postojećih priključaka koji su ubodeni direktno na postojeći cjevovod. Nakon

sanacije vrši se ponovno otvaranje otvora lateralnih dotoka u kanalizacijsku cijev.

Kalibracija postojećih kanala za zacijevljenje

Kalibracija postojećih kanala koji se zacjevljuju radi se radi određivanja slobodnog profila, te definiranja

presjeka i duljina poliesterskih cijevi koje se uvlače u postojeći profil. Kalibracija se vrši uvlačenjem profila za

kalibriranje. Profil za kalibriranje može se izvesti od drveta ili npr. stiropora za predviđeni profil uvlačenja.

Može se napraviti i u segmentima radi mogućnosti spuštanja kroz postojeće revizijsko okno i sastavljanja na

dnu kanala (da se izbjegne rušenje postojećeg okna). Profil za kalibriranje se zatim vuče kroz cjevovod na

dionici koja se kalibrira, te ukoliko prođe bez problema od jednog kraja do drugog utvrđuje se da će biti

moguće uvlačenje takvog profila novog cjevovoda. Ukoliko profil zapne i ne prolazi kroz cjevovod povlači se

nazad na početnu točku te se smanje dimenzije profila i ponavlja se postupak dok se ne ustanovi max. mogući

vanjski profil cjevovoda za uvlačenje.

Čišćenje postojećih kanala vodom

Čišćenje postojećeg kanala izvodi se mlazom vode pod visokim pritiskom sa usisavanjem otpadnog materijala

(kao što su onečišćenja, grubi talozi i olabavljeni dijelovi) kao i njihov podzemni transport. Izvoditelj radova

osigurava potrebnu vodu za ispiranje, transport i zbrinjavanje otpadnog materijala na podobnu deponiju

odnosno na uređaj za pročišćavanje kao i zbrinjavanja otpada.

Sanacija priključaka direktno na cjevovod

Na mjestima priključaka postojećih spojeva na kanale na kojima se radi zacijevljenje kanala, linearna sanacija

cjevovoda mortom i staklenom mrežicom i sanacija cjevovoda hidroizolacijskim mortom, potrebno je otvoriti

odgovarajuće otvore, odnosno urediti postojeće ukoliko se ne prekrivaju nekom od metoda sanacije, a samo

obnovu priključaka provesti posebnim elementima (npr. ručnim laminatima – in situ) za čiju se izradu mjere

uzimaju na licu mjesta.

Drugi način sanacije postojećih priključaka izvodi se Implementacijom tzv. top hat tehnologije, metode bez

otkopa, ugradnjom „šešira“ sanirati će se postojeći lateralni priključci cijevi iz same cijevi upotrebom specijalno

prilagođenih linera.

Ukoliko nije tehnički moguće izvesti sanaciju priključka ugradnjom „šešira“, odnosno bez iskopa postojeći

priključak se mora otkopati i sanirati in situ te nakon sanacije vratiti u prvobitno stanje.

Potrebna ispitivanja nakon sanacije kolektora

Nakon sanacije cjevovoda i revizijskih okana potrebno je izvršiti CCTV inspekciju kamerama i ispitivanje

vodonepropusnosti s ciljem da se potvrdi novo stanje kanalizacijskog sustava.

Potrebno je ponoviti pregled CCTV inspekcijom nakon 4 mjeseca, te utvrditi nužne dodatne popravke.

Ispitivanje vodonepropusnosti sanirane cijevi vrši se prema normi HRN EN 1610:2015 metodom ispitivanja

zrakom ili vodom. Ispitivanje vodonepropusnosti saniranih okana i slivnika vrši se prema HRN EN 1610:2015

metodom ispitivanja vodom sa specijalnom opremom za ispitivanje vodonepropusnosti. Ispitivanje

vodonepropusnosti obavlja za to ovlaštena tvrtka koja ima važeću Potvrdu o akreditaciji prema HRN EN ISO/IEC

17025:2007 za ispitivanje nepropusnosti kanalizacija, cjevovoda i vodnih građevina izdanu od Hrvatske

akreditacijske agencije.

Zbog moguće prisutnosti eksplozivnih i zapaljivih plinova u postojećim kanalizacijskim cjevovodima TV video

inspekcija se mora vršiti specijalnim samohodnim robot kamera sukladno HRN EN 13508:2.

1.8.6 Sustav odvodnje istočnog dijela grada Splita (Stobreč i Kamen)

DIO NASELJA STOBREČ I KAMEN (ZONA ŠINE)




Zona Šine obuhvaća dio kanala odvodnje naselja Stobreč i Kamen koji se priključuju na postojeću kanalizacijsku mrežu na predmetnom području.

U naselju Stobreč to su kanali:

KANAL KS-6 (Put Sv. Lovre/Mornarska ulica)

Predmetni kanal profila DN 250 mm započinje kod zadnjeg izvedenog okna na postojećem javnom kanalu i

pruža se od sjevera prema jugu u duljini cca 40 m nakon čega se lomi prema jugoistoku do ulice Mornarska.

Ukupna duljina kanala je cca 122 m. Trasa kanala položena je uz jugoistočni rub prometnice u ulici Sv. Lovre, a

najvećim dijelom sredinom javnoprometne površine u ulici Mornarska kako bi se izbjegla kolizija s postojećim

komunalnim instalacijama. Trasa kanala dijelom je položena po postojećim stepenicama u zelenom pojasu

između dvije ulice, nakon izvođenja radova potrebno je sve površine dovesti u prvobitno stanje.

KANAL KS-7 (ul. Mirni put)

Predmetni kanal profila DN 250 mm pruža se od zapada prema istoku u duljini cca 74 m, a započinje u novo

izvedenom oknu na postojećem kanalu (profila 25 cm) u ulici Petrova. Trasa kanala položena je najvećim

dijelom sredinom asfaltne javnoprometne površine kako bi se izbjegla kolizija s postojećim komunalnim

instalacijama.

U naselju Kamen to su kanali K-1, K-2, K-3 i K-4, koji su detaljnije obrađeni u sklopu idućeg poglavlja.

DIO NASELJA KAMEN

Kanalska mreža – planirani zahvat

Čitavo područje podijeljeno je na 6 podslivova:

> Podsliv 1 - gravitira postojećoj kanalizacijskoj mreži naselja Šine;

(Kanali K-1 do K-4), ovi kanali obuhvaćeni su prethodnim poglavljem (Zona Šine)

> Podsliv 2 - gravitira prema postojećoj fekalnoj kanalizacijskoj mreži na području TTTS-a i budućoj crpnoj stanici TTTS;

(Kanali K-5 do K-15), ovi kanali nisu predmet ove tender dokumentacije.

> Podsliv 3 - gravitira prema projektiranoj CS Kamen 3 od kuda se vode prepumpavaju tlačnim kanalom KTL-3 u postojeći kanal odvodnje u Alkarskoj ulici (naselje Sirobuja);

(Kanali K-16 do K-25)

> Podsliv 4 - gravitira prema projektiranoj CS Kamen 2, od kuda se vode prepumpavaju tlačnim kanalom KTL-2 u kanal K-23 podsliva 3 koji gravitira prema crpnoj stanici Kamen 3;


> Podsliv 5 - gravitira prema projektiranoj CS Kamen 1, od kuda se vode prepumpavaju tlačnim kanalom KTL-1 u kanal K-25 podsliva 3 koji gravitira prema crpnoj stanici Kamen 3;


> Podsliv 6 - gravitira projektiranoj CS Kila Sjever, od kuda se vode prepumpavaju tlačnim kanalom KTLS-1 u kanalizacijski sustav u izgradnji koji gravitira crpnoj stanici Kila Istok, u izgradnji;


- kanali K-31, K-40 i K-41 koji gravitiraju kanalizacijski sustav u izgradnji koji gravitira crpnoj stanici Kila Istok u izgradnji.

Zbog konfiguracije terena unutar naselja predviđene su četiri crpne stanice (CS Kamen 1, Kamen 2, Kamen 3 i CS Kila sjever) za podizanje otpadne vode unutar gravitacijskog sustava.

Svaki od tih 6 podslivova u konačnici gravitira prema postojećoj kanalskoj mreži Sliva Stobreč i objektima na njoj (crpnim stanicama) odnosno prema kanalima i objektima koji su u fazi izvođenja prema do sada izrađenoj projektnoj dokumentaciji za koju je ishođena Građevinska dozvola.

Duljine gravitacijskih kanala odvodnje su kako slijedi:




Redni broj

Kanal ULICA / LOKACIJA Profil

Duljina

kanalizacijskog kanala

(mm) (m)

1 K-1 STARI PUT - OGRANAK 250 139,52

2 K-2 PETROVA 250 154,09

3 K-3 SV. MIHOVILA 250 611,67

4 K-4 SV. MIHOVILA - OGRANAK 250 16,74

5 K-16 ALKARSKA ULICA ODVOJAK/PODGLAVICA

250 845,92

6 K-17 PUT PODGREDE 250 311,31

7 K-18 PUT PODGREDE ODVOJAK 250 52,57

8 K-19 PODGLAVICA 250 308,69

9 K-20 PODGLAVICA ODVOJAK 250 135,92

10 K-21 PODGLAVICA/HRVATSKIH VITEZOVA 250 274,60

11 K-22 PODGLAVICA 250 28,37

12 K-23 DON FILIPA I DON ANTE 250 101,42

13 K-24 PODGLAVICA ODVOJAK 250 43,20

14 K-25 HRVATSKIH VITEZOVA 250 172,34

Redni broj

Kanal ULICA / LOKACIJA Profil

Duljina

kanalizacijskog

kanala

(mm) (m)

15 K-26 PUT BUNARA 250 326,87

16 K-27 PUT BUNARA OGRANAK 250 199,66



19 K-30 PUT BUNARA OGRANAK/HRVATSKIH VITEZOVA OGRANAK

250 180,81

20 K-31 HRVATSKIH VITEZOVA 250 238,93

21 K-32 PUT GUŠĆERA 250 371,28

22 K-33 PUT GUŠĆERA ODVOJAK 250 32,29




26 K-37 HRVATSKIH VITEZOVA ODVOJAK 250 62,31



29 K-40 PUT BONACINKE 250 195,43




30 K-41 PUT BONACINKE 250 89,89

31 K-42 TUNOVAC/PUT SVETOG IZIDORA 250 486,68

32 K-43 DRNIŠKI PUT 250 182,59

33 K-44 TUNOVAC ODVOJAK 250 47,72

34 K-45 PUT SVETOG IZIDORA ODVOJAK/TUNOVAC

250 217,33

35 K-46 PUT SVETOG IZIDORA ODVOJAK 250 67,47

36 K-47 TUNOVAC ODVOJAK 250 25,08

37 K-48 PUT SVETOG IZIDORA 250 76,33

38 KTL-1 HRVATSKIH VITEZOVA 200 125,33

39 KTL-2 PUT BUNARA/DON FILIPA I DON ANTE/HRVATSKIH VITEZOVA

200 111,96

Tablica 2 – Duljine projektiranih gravitacijskih kanala odvodnje Duljine tlačnih kanala odvodnje su kako slijedi:

KAMEN

TLAČNI DULJINA PROFIL

KANAL ODVODNJE (m) (mm)

KTL-1 (CS Kamen 1) 415,36 90

KTL-2 (CS Kamen 2) 337,65

KTL-3 (CS Kamen 3) 17,21 140

KTLS-1 (CS Kila sjever) 277,79 75

UKUPNO: 1048,01

Tablica 3 – Duljine projektiranih tlačnih kanala odvodnje Trase predmetnih kanala položene najvećim dijelom su po javno prometnim površinama (asfaltnim, betonskim i makadamsko/zemljanim) i to njihovom sredinom gdje god je to bilo moguće kako bi se izbjegla kolizija s već postojećim komunalnim instalacijama, a dijelom privatnim katastarskim česticama gdje su to tehnički uvjeti zahtijevali.

Tlačni kanal KTL-1 (PEHD DN 90 mm) i gravitacijski kanal KTL-1 (PVC DN 200 mm)

Tlačni dio kanala KTL-1 započinje kod crpne stanice Kamen 1, pruža se od sjeverozapada prema jugoistoku i jugu, duljine je cca 416 m. Trasa kanala najvećim je dijelom položena po makadamsko/zemljanom putu, a djelom po asfaltnom putu. Polaže se u zajednički rov sa gravitacijskim kanalom odvodnje K-32 (ul. Put Gušćera). Gravitacijski dio kanala KTL-1 započinje u blizini križanja ul. Put Gušćera i ulice Hrvatskih vitezova, pruža se od zapada prema istoku u duljini cca 112 m, a završava izljevom u okno (RO K25-3) gravitacijskog kanala K-25 (ul. Hrvatskih Vitezova). Trasa gravitacijskog dijela kanala KTL-1 najvećim dijelom položena je u zajednički rov sa gravitacijskim kanalom K-25. Na gravitacijskom dijelu kanala KTL-1 nije dozvoljeno spajanje kućnih priključaka, a na reviziona okna postavljaju se plinotijesni poklopci.

Tlačni kanal KTL-2 (PEHD DN 90 mm) i gravitacijski dio kanala KTL-2 (PVC DN 200 mm)

Započinje kod crpne stanice Kamen 2, pruža se od istoka prema zapadu i jugu, duljine je cca 337 m. Trasa kanala dijelom je položena po makadamsko/zemljanom putu, a djelom po asfaltnom putu. Polaže se u zajednički rov sa gravitacijskim kanalom odvodnje K-26 (ul. Put Bunara). Gravitacijski dio kanala KTL-2 započinje u blizini križanja ul. Put Bunara i ulice Don Filipa i don Ante, pruža se od istoka prema zapadu u duljini cca 125 m, a završava izljevom u okno (RO K21-8) gravitacijskog kanala K-21 (ul. Hrvatskih Vitezova). Trasa gravitacijskog dijela kanala KTL-2 položena je u zajednički rov sa gravitacijskim kanalom K-23 i K-21. Na gravitacijskom dijelu kanala KTL-2 nije dozvoljeno spajanje kućnih priključaka, a na reviziona okna postavljaju se plinotijesni poklopci.

Tlačni kanal KTL-3 (PEHD DN 140 mm)




Započinje kod crpne stanice Kamen 3, pruža se od zapada prema istoku i jugu, duljine je cca 17 m. Polaže se u rov u zelenoj površini uz ul. Alkarska, a završava izljevom u okno postojećeg gravitacijskog kanala u ul. Alkarska.

Tlačni kanal KTLS-1 (PEHD DN 75 mm)

Započinje kod crpne stanice Kila sjever, pruža se od sjeveroistoka prema jugozapadu, duljine je cca 278 m. Trasa kanala najvećim dijelom je položena po makadamsko/zemljanom putu, a djelom po asfaltno/betonskom putu. Polaže se u zajednički rov sa gravitacijskim kanalom odvodnje K-42 u duljini cca 74 m, a nakon toga u zajednički rov sa gravitacijskim kanalom odvodnje K-45 u duljini cca 127 m. Trasa završava u oknu projektiranog gravitacijskog kanala u ulici Svetog Izidora (projekt: „Kanalizacijska i vodovodna mreža područja Kila u Splitu“, Glavni projekt, ZOP 8/13-GP koji je izradio INFRA PROJEKT d.o.o. Split).

Crpne stanice fekalnih otpadnih voda Na području naselja Kamen, predviđena je izgradnja četiri armiranobetonske crpne stanice fekalnih otpadnih voda: CS Kamen 1, CS Kamen 2; CS Kamen 3 i CS Kila sjever za podizanje otpadne vode unutar gravitacijskog sustava. Dakle, crpnim stanicama se otpadne vode samo podižu u daljnji dio gravitacijske kanalizacije. Nakon tlačnih vodova nastavlja se gravitacijsko tečenje. Na dionicama tlačnih cjevovoda nije dozvoljeno priključenje gravitacijske kanalizacije ili kućnih priključaka. Predviđene su ukopane crpne stanice s potopljenim crpkama koje osiguravaju precrpljivanje maksimalnog satnog dotoka kao i minimalnu brzinu potrebnu za ispiranje tlačnog voda. Crpne stanice su predviđene s 2 uronjene crpke, jednom radnom i jednom rezervnom (1+1), za koje je predviđen naizmjenični (ciklički) rad iz razloga ujednačenosti pogona i trošenja crpki. Ventilacija u crpnim stanicama je prirodna, putem odzračnika od nehrđajučeg čelika (AISI 316L) DN 200 mm. U odzračnike crpnog bazena ugradit će se tipski filter od aktivnog ugljena za pročišćavanje zraka. Povremena kontrola kakvoće zraka vršit će se prijenosnim uređajem za mjerenje kakvoće zraka i to prilikom redovnog obilaska i održavanja crpne stanice, ili izvanrednog obilaska na temelju dojave o pojavi neugodnog mirisa. Prikaz crpnih stanica dan je u grafičkim prilozima.

Objekt crpne stanice (CS Kamen 1, CS Kamen 2 i CS Kila sjever) je potpuno ukopan objekt. Vanjska tlocrtna veličina objekta crpne stanice CS Kamen 1, Kamen 2 i Kila sjever je 3,0 m x 5,10 m, a sastoji se od crpnog bazena i zasunske komore. Na dovodnom kanalu do crpnih stanica, u neposrednoj blizini objekta crpne stanice, predviđeno je armirano betonsko okno unutarnjih tlocrtnih dimenzija 1,0 x 1,0 m sa ljestvama od nehrđajučeg čelika i zapornicom, kojom se može zatvoriti dovod otpadnih voda u crpni bazen. U redovitom pogonu ona će biti podignuta, a samo kada se vrši neka intervencija u crpnom bazenu ona će se spustiti. Na otvor okna montira se poklopac od nehrđajučeg lima (AISI 316L). Poklopac će imati bravu za zaključavanje, da se onemogući slobodan silazak u okno.

Crpne stanice nemaju incidentni preljev, s obzirom da u blizini crpnih stanica nema vodotoka u koje bi se ispustile otpadne vode. Zbog toga je unutar crpnih stanica predviđen rezervni volumen za trosatno zadržavanje srednjeg dnevnog dotoka. U slučaju nestanka energije za dulji vremenski razmak predviđeni su prijenosni diesel agregati koji će raditi do dolaska električne energije.

Objekt crpne stanice Kamen 3 je potpuno ukopan objekt. Vanjska tlocrtna veličina objekta crpne.Kamen 3 je 5,1 x 7,0 m, a sastoji se od uljevnog okna, crpnog bazena, retencijskog bazena i zasunske komore. U uljevnom oknu postavlja se zapornica. Zapornica će kontrolirati dotok u crpni bazen. U redovitom pogonu ona će biti podignuta, a samo kada se vrši neka intervencija u crpnom bazenu ona će se spustiti.

Crpna stanica nema incidentni preljev, s obzirom da u blizini nema vodotoka u koje bi se ispustile otpadne vode. Zbog toga je unutar crpne stanice predviđen retencijski bazen (rezervni volumen) za trosatno zadržavanje srednjeg dnevnog dotoka. U slučaju nestanka energije za dulji vremenski razmak predviđeni su prijenosni diesel agregati koji će raditi do dolaska električne energije

Crpna stanica Kamen 1

Lokacija crpne stanice

Građevna parcela predmetne crpne stanice predviđena je na dijelu k.č.z. 1302 (č.z. 903/1), k.o. Kamen, buduće oznake k.č.z. 1302/2 (č.z. 903/4), k.o.Kamen, površine je 413 m

2. Crpna stanica ima tlocrtne dimenzije 3,00 x

5,10 m, visine cca 6,50 m. Građevina je u cijelosti ukopana u teren, a sastoji se od crpnog bazena i zasunske komore. Konstrukcija predmetne građevine je od armiranog betona. Na parceli se osim samog objekta crpne stanice nalaze pristupni plato, armiranobetonska nadstrešnica s elektroormarima i potporni zidovi (sjeveroistočni i jugozapadni) za potrebe uređenja terena., a oko objekta će se postaviti ograda.




Prema geotehničkom elaboratu (Geotehnički elaborat1 – C.S. Kamen 1, Institut IGH d.d., Odjel za geotehniku RC Split), lokacija crpne stanice nalazi se unutar izražene depresije u terenu pružanja JZ-SI, u terenu postoji podzemna voda koja se procjeđuje s okolnog terena. Nivo vode u terenu je promjenjiv i ovisi o hidrološkim prilikama i dobu godine, te je za očekivati da je nivo vode u kišnom zimskom periodu vrlo blizu površine terena. Stoga je za očekivati pojavu podzemne vode unutar građevne jame naročito ako se radovi budu izvodili u kišnom dijelu godine.

Pristup crpnoj stanici osiguran je s postojećeg uskog asfaltno/betonskog puta s jugoistoka. Za potrebe pristupa objektu crpne stanice unutar parcele i mogućnost okretanja servisnog vozila/cisterne predviđen je asfaltni pristupni put/plato, na čijem početku je predviđen preklopni stupić kao bi se spriječilo neovlašteno parkiranje vozila na parceli objekta.

Priključak na gradsku električnu mrežu

Crpnu stanicu potrebno je priključiti na trofaznu niskonaponsku električnu mrežu. Karakteristična trošila na objektu su elektromotorni pogoni. Mjerno mjesto nalazit će se u ormariću KPMO smještenom na parceli crpne stanice, u sklopu betonske nadstrešnice elektroormara. Priključna snaga CS Kamen 1 iznosi 13,8 kW uz cos fi veći od 0,95.

Tehničko rješenje

Prikupljene otpadne vode iz gravitirajućeg sustava preko dovodnog cjevovoda DN 250 ulaze u armirano betonsko uljevno okno tlocrtnih dimenzija 1,50 x 1,50 m (debljina stjenki zidova 25 cm) na koti 48,41 m n. m.. Unutar uljevnog okna u slučaju potrebe sprječavanja dotoka vode u crpni bazen ugrađuje se pločasti zatvarač za profil DN 250. Unutar dotoka očekuje se i krupni otpad koji bi mogao oštetiti crpke i da bi se to spriječilo potrebno je ugraditi zaštitnu košaru, čije redovito čišćenje je jedan od preduvjeta kvalitetnog funkcioniranja sustava. Detalji pločastog zatvarača i zaštitne košare dio su grafičkih priloga u projektu. Na otvoru dimenzija 100 x 100 cm postavlja se poklopac od rebrastog nehrđajućeg čeličnog lima (AISI 316L). Poklopci će imati bravu za zaključavanje, da se onemogući slobodan silazak u okno.

Iz uljevnog okna voda ulazi u crpni bazen na koti 48,20 m n. m.

Crpna stanica izvodi izvode se od armiranoga betona klase C30/37 s dodatkom aditiva za postizanje vodonepropusnosti. Tlocrtna veličina objekta crpne stanice je 3,00 x 5,10 m visine cca 6,50 m, a sastoji se od crpnog bazena i zasunske komore. U konstruktivnom smislu crpni bazen i zasunska komora čine jednu cjelinu međusobno kruto povezanu.

Crpna stanica nema incidentni preljev, s obzirom da u blizini crpne stanice nema vodotoka u koje bi se ispustile otpadne vode. Zbog toga je unutar crpnog bazena predviđen rezervni volumen za trosatno zadržavanje srednjeg dnevnog dotoka. Crpni bazen je svijetlih tlocrtnih dimenzija 2,40 x 2,00 m, a svijetla dubina iznosi H=5,72 m. Dno crpnog bazena je na koti 47,20 m n. m. Debljina zidova je 30 cm a donje ploče 40 cm. Na gornjoj ploči debljine 30 cm predviđen je trodijelni otvor dimenzija 3 x 80 x 80 cm za potrebe upravljanja i manevriranja crpkama. Za silazak u crpni bazen predviđene su ljestve od nehrđajućeg čelika s kliznim osiguračem. Dno crpnog bazena treba izvesti u padu prema crpkama kako ne bi došlo do taloženja tvari u kutovima crpnog bazena. U crpnom bazenu nalaze se crpke – režim rada 1+1, tj. jedna radna i jedna rezervna.

Zasunska komora je svijetlih tlocrtnih dimenzija 2,40 x 2,20 m, a svijetla dubina iznosi H=4,37 m. Dno zasunske komore je na koti 48,55 m n. m. Debljina zidova i donje ploče je 30 cm. Na gornjoj ploči debljine 30 cm predviđen je otvor dimenzija 80 x 80 cm. Za silazak u zasunsku komoru predviđene su ljestve od nehrđajućeg čelika (AISI 316L) s kliznim osiguračem.U temeljnoj ploči zasunske komore predviđena je izrada upuštenog dijela dimenzija 40 x 40 x 40 cm za skupljanje vode koja će se onda crpiti van tokom održavanja objekta. Zasunska komora izvesti će se u blagom padu prema navedenom produbljenju.

U zasunskoj komori je smješten vod tlačnog cjevovoda sa zasunima, nepovratnim ventilima, mjeračem protoka i mjeračem tlaka. Na zidu između crpnog bazena i zasunske komore su ostavljeni otvori za prolaz cijevi iz crpnog bazena u zasunsku komoru. Dva su otvora za grane usisa od svake predviđene crpke, a jedan otvor je za cijev za pražnjenje tlačnog cjevovoda. Na zidu zasunske komore je ostavljen otvor u zidu za prolazak zbirnog dijela tlačnog cjevovoda s kotom osi cijevi 49,05 m n. m. Svi proboji za cijevi su predviđeni takvog profila da kroz njih može proći cijev s prirubnicom te će se posebnu pažnju trebati posvetiti brtvljenju otvora nakon montaže cijevi kroz prodore. Brtvljenja trebaju biti potpuno vodonepropusna.

Radi povećanja vodonepropusnosti sve podove, zidove i stropove crpne stanice potrebno je premazati polimercementnim hidroizolacijskim premazom.




Od vidljivih dijelova na pokrovnoj ploči iznad objekta vidljivi su samo odzračnici, poklopci iznad crpnog bazena i zasunske komore koji su izvedeni od rebrastog nehrđajućeg čeličnog lima (AISI 316L). Poklopci će imati bravu za zaključavanje, da se onemogući slobodan silazak u objekt.

Pristup crpnoj stanici osiguran je s postojećeg uskog asfaltno/betonskog puta s jugoistoka. Za potrebe pristupa objektu crpne stanice unutar parcele i mogućnost okretanja servisnog vozila/cisterne predviđen je asfaltni pristupni put/plato, na čijem početku je predviđen preklopni stupić kao bi se spriječilo neovlašteno parkiranje vozila na parceli objekta. Ostatak parcele biti će zatravljen.

Izvedba crpne stanice

Prema geotehničkom elaboratu teren na predmetnoj lokaciji izgrađuju flišne naslage – matična stijena koja je pokrivena debljim slojem pokrivke koju čini sloj degradiranog fliša i sloj kvartarnih nanosnih-deluvijalnih naslaga. Iskopom sondažne jame pojava matične stijene je registrirana na dubini 1.80 do 2.3 m, odnosno na apsolutnoj koti od 49.70 mn.m do 50.20 mn.m. Obzirom na navedene kote pojave matične stijene i planiarnu dubinu ukapanja građevine, predviđenim iskopima će se u cijelosti doseći matična stijena. Općenito na ovom području matična stijena – naslage fliša su sastavljene od lapora do vapneneačkih lapora s proslojcima i debljim slojevima čvrstih vapnenačkih pješčenjaka i breča.

Izvedba građevne jame provest će se u širokom iskopu strojno. Predviđenim iskopima formirat će se zasjeci visine do cca 6,50 m. Kosine zasjeka mogu se formirati u privremenom nagibu do max. 2:1 bez posebne zaštite. Iskop građevne jame treba obaviti pažljivo, a tehnologiju iskopa prilagoditi stvarnoj kategoriji tla. Pokos građevnih jama treba očistiti i osigurati od mogućeg odrona tijekom betoniranja, u svemu kako je propisano geotehničkim elaboratom (projektom). Iskope je potrebno izvesti cca 80 cm šire od gabarita građevine kako bi se nesmetano mogli obavljati radovi. Potom se vrši planiranje dna građevne jame na kote određene u projektu. Svi elementi za izvedbu ovih radova vidljivi su iz nacrta i detalja danih u projektu.

Iskope i zaštitu građevne jame treba izvesti u svemu prema Geotehničkom projektu zaštite građevne jame – Crpna stanica Kamen 1 (Mapa 15).

Po obavljenom iskopu, građevnu jamu treba pregledati odgovorni geotehničar. Daljnji postupak ovisi od njegovog zaključka i dogovora s projektantom.

Sloj izravnavajućeg podložnog betona (C16/20) debljine cca 10 cm, do projektirane visine dna temelja, izvesti odmah po odobrenju odgovornog geotehničara. Podložni beton izvesti na proširenoj površini 30 cm simetrično u odnosu na širinu temelja.

Za očekivati je pojavu podzemne vode u terenu naročito ako se radovi budu obavljali u kišnom dijelu godine, te je potrebno predvidjeti crpljenje vode iz građevne jame.

Po dovršenju horizontalne podloge može se pristupiti izvedbi armirano-betonske temeljne ploče. Za izvedbu betonskih radova potrebno je betonsko željezo postaviti i vezati u svemu prema planovima savijanja betonskog željeza o čemu nadzorni inženjer mora obaviti detaljan pregled, nakon kojeg se može započeti sa betoniranjem.

Crpna stanica predviđena je u izvedbi od armiranog betona C 30/37 u odgovarajućoj glatkoj oplati. Napominje se izvođaču da je za izradu betona dužan prije početka radova na betoniranju dostaviti odgovarajući operativni plan o izvedbi ovih radova, iz kojeg se mora vidjeti način betoniranja, receptura o sastavu agregata i pripremu betona ovjerena od strane odgovarajuće stručne ustanove koja je ovlaštena za izdavanje iste, način ugradnje betona, s obzirom na obradu, eventualno dužinu transporta od betonare izvan gradilišta i usklađenje operativnog plana za betoniranje u skladu sa preporukama i zahtjevima opisanim u statičkom dijelu elaborata s obzirom na redoslijed betoniranja koji je neophodan zbog smanjenja utjecaja stezanja betona.

Isto tako izvođač je dužan da za sve promjene u konstruktivnim elementima i načinu izvedbe koje želi promijeniti iz bilo kojeg razloga dobije suglasnost projektanta odnosno nadzornog inženjera.

Svi prekidi (radne reške) kod betoniranja ovih konstrukcija moraju biti solidno izvedeni, sa odgovarajućim utorima, a prije nastavka ove reške moraju se dobro očistiti, ispuhati komprimiranim zrakom i premazati odgovarajućim premazima koji osiguravaju dobru vezu između starog i novog betona. U svaku radnu rešku potrebno je ugraditi traku (PVC ili limenu). Betoniranje se mora obaviti sa ugradbom pomoću tlačnih betonskih crpki radi jednoličnosti smjese uz obavezno nabijanje odgovarajućim pervibratorima.

Po dovršenju betoniranja dna potrebno je provoditi odgovarajuću njegu betona polijevanjem čistom vodom kroz minimum 5 - 6 dana.

Prije početka betoniranja zidova nadzorni inženjer mora pregledati armaturu, provjeriti kvalitetu oplate i predviđene nosače i ukrućenja iste. Betoniranje se mora izvesti putem tlačnog agregata za beton, a nabijanje




betona mora se obaviti odgovarajućim pervibratorima, vodeći računa da se ne pomakne ili ošteti armatura. Kod betoniranja zidova potrebno je ugraditi sve fazonske komade u zidove dimenzija i položaja prema detaljnom nacrtu.

Po dovršenju svih radova na izvedbi objekata pristupa se ugradbi opreme, odnosno odgovarajućih fazonskih komada i armatura, položaja, dimenzija i vrsta prema planovima.

Na pokrovnoj ploči će se ostaviti otvori za ulazak i montažu i demontažu crpki. Otvor će se zatvoriti poklopcima od rebrastog nehrđajućeg čeličnog lima (AISI 316L). Na pokrovnoj ploči potrebno je ostaviti otvore za montažu odzračnika crpnog bazena i zasunske komore prema nacrtima u projektu.

Oprema crpne stanice

Upravljački elektro ormar je smješten nadzemno, pored objekta, ispod betonske nadstrešnice u zelenoj površini. Svi elementi automatskog rada crpnih stanica nadzirati će se putem sustava daljinskog nadzora i upravljanja (SDNU). Elektro instalacija, uređaji te pripadajuća automatika obrađena je u elektroprojektu.

Crpna stanica je projektirana tako da ima zadovoljavajući radni volumen (volumen između nivoa uključivanja i isključivanja crpki) kako sa stanovišta dozvoljenog broja uključivanja po satu, tako i sa stanovišta ispiranja tlačnog cjevovoda u što kraćem vremenskom razdoblju, kako bi se spriječilo anaerobno stanje otpadne vode u crpnoj stanici te tlačnom cjevovodu. Gornji radni nivo (nivo uključivanja crpke) nalazi se na dubini od cca 15 cm u odnosu na niveletu dolaznog cjevovoda odnosno dovodne cijevi (ulaznog kanala). Radni volumen stanice treba biti takav da ne dolazi do nedozvoljenog broja uključivanja i isključivanja crpki po satu što može uzrokovati povećanje temperature motora i njegovo brzo ispadanje iz funkcije.



Nazivna snaga jedne crpke je N = 7,0 kW, profil izlaza iznosi Ø 50 mm. Tlačne grane su profila Ø 80 mm, a zbirni tlačni vod je profila Ø80 mm. Na svim tlačnim granama predviđena je, radi zaštite crpki, ugradnja nepovratnog kuglastog ventila i eliptičnog EV zasuna s ručnim kolom da se svaka grana tlačnog cjevovoda može zatvoriti. Nepovratni ventil i eliptični EV zasun se ugrađuju na horizontalnom dijelu grane tlačnog cjevovoda. Eliptični EV zasuni su u redovnom pogonu uvijek otvoreni.

Osim ovih grana kojim su priključene crpke na zbirni dio tlačnog cjevovoda, u zasunskoj komori postoji još jedan vod koji je priključen na zbirni dio tlačnog cjevovoda. Njegova funkcija je pražnjenje tlačnog cjevovoda. Vod je profila Ø80 mm s eliptičnim EV zasunom istog profila na kraju. Eliptični EV zasun je u redovnom pogonu uvijek zatvoren.

Upravljanje i kontrola rada obavlja se pomoću opreme za automatski (po potrebi i manualni rad ) te alarmnog sustava, u skladu s uputama proizvođača i karakteristikama crpne stanice. Ugrađena oprema mora biti otporna na vlagu i korozivno djelovanje vodenih para otpadnih voda. Cjelokupan rad crpne stanice temelji se na utvrđivanju razine vode u crpnom bazenu. Predviđa se mjerenje razine nivo plovcima koji diktiraju radom crpki u odnosu na nivo vode u bazenu. Automatski se rad sastoji iz uključivanja / isključivanja crpki ovisno o razini vode u crpnom bazenu. Crpke se ukopčavaju kod maksimalne razine vode, a isključuju kod minimaIne razine. Automatika svakako obuhvaća i jednoliko radno opterećenje obje crpke tako da naizmjenično ukopčava crpke ostavljajući uvijek drugu kao rezervnu.

Automatika također obuhvaća i reagiranje u slučaju kvara pri čemu su moguća tri slučaja:

o punjenje bazena iznad maksimalne radne razine

o pražnjenje ispod minimalne radne razine

o prekid rada crpki

Iznad crpki se izvode tlačni cjevovodi s fazonskim komadima i armaturama od lijevanoga željeza odnosno od nehrđajučeg čelika (AISI 316L), za nazivni tlak PN 10 bara. Na mjestu spoja fazona od nehrđajućeg čelika i lijevanoželjeznih armatura, izvodi se zaštita umetanjem spojnih vijaka u polietilenske tuljke i stavljanjem teflonskih podložnih pločica, radi smanjivanja kontakt korozije na mjestu spoja , elektrolitičkim razdvajanjem oba materijala.

Fazoni od inoxa koji prolaze kroz zidove crpnog bazena ugrađuju se prilikom betoniranja dok se u zidovima zasunske komore ostavljaju otvori profila, oblika i položaja prema nacrtima.




Na tlačnom cjevovodu je predviđena ugradnja elektromagnetskog mjerača protoka za otpadnu vodu u zasunskoj komori i mjerača tlaka prije izlaza tlačnog cjevovoda iz komore. Uz svaki uređaj trebaju biti upute za montažu, spajanje na izvor energije i korištenje, obavezno na hrvatskom jeziku, certifikati za svaki dio uređaja i atest za cjelokupan uređaj, te garancija.

Zasunska komora će se ventilirati prirodnim putem. Predviđa se ugradnja dva odzračnika na suprotnim stranama komore.

Ventilacija crpnog bazena bit će prirodna. Predviđa se ugradnja dva odzračnika na suprotnim stranama komore. Za sprječavanje eventualne pojave neugodnih mirisa, u odzračnike crpnog bazena će se ugraditi tipski filtar od aktivnog ugljena. Zamjena filtra vrši se s nivoa terena, demontažom kape odzračnika.

Odzračnici će se izraditi od nehrđajućeg čelika (AISI 316L) Ø 200 mm, sa mrežicom u cilju sprječavanja prolaza glodavaca i kukaca.

Povremena kontrola kakvoće zraka vršit će se prijenosnim uređajem za mjerenje kakvoće zraka i to prilikom redovnog obilaska i održavanja crpne stanice, ili izvanrednog obilaska na temelju dojave o pojavi neugodnog mirisa.

Održavanje crpne stanice svodi se na redovito održavanje sve opreme, posebice crpki i automatike u skladu s uputama proizvođača. Redovito održavanje obuhvaća i povremeno pražnjenje i čišćenje crpnog bazena te provjeru vodonepropusnosti konstrukcije.

Potporni zid za uređenje terena

Potporni zid se nalazi uz rub parcele crpne stanice „Kamen 1“, a dijeli se na jugozapadni zid i sjeveroistočni zid. Sjeveroistočni zid se sastoji od 2 dilatacijske cjeline ukupne dužine 20,10 m (10,40, i 9,70 m). Jugozapadni zid se sastoji 2 dilatacijske cjeline ukupne dužine 21,16 m (14,00 i 7,16 m).

Visina zida prilagođena je terenu i iznosi od 200-495 cm. Debljina zida na kruni je 30, a ostale debljine variraju 40-50 cm te je na istom ograda zbog koje se gornja linija zida vodi kaskadno u rasteru panela. Debljina temelja je 35-60 cm, a širina temelja 120-280 cm.

Objekt je oblikovan kao plitko temeljeni armiranobetonski krunski zid. U poprečnom presjeku potporni zid se sastoji od temeljne ploče i tijela zida.

Zbog racionalizacije iskopa i ostalih troškova vezanih za njegovu izgradnju, temeljne ploče se postavljaju kaskadno, tj. položaj temeljne ploče pojedinog segmenta zida prilagođen je konfiguraciji terena. Tako je zid podijeljen zbog reoloških svojstava betona, trajnosti i estetike u dvije dilatacijske cjeline. Visina tijela zida varira od 200 ÷ 495 cm. Kako bi se postigla racionalna iskorištenost gradiva, debljine zidova variraju 30-40-50 cm od temelja prema kruni, debljina zida na kruni je 30 cm.

Na unutarnjoj plohi zida, kao i ostalim plohama betona u dodiru s tlom izvodi se hidroizolacija bitumenskim premazima.

U zid se, na projektom predviđenim mjestima, ugrađuju procjednice (barbakane) profila Φ50 mm. Procjednice se postavljaju u jedan, odnosno kod viših segmenata zida, u dva reda. Položaj procjednica određuje se na licu mjesta na način da razmak između procjednica 1. reda tlocrtno nije veći od 2 m, a 2. reda 4 m. Visinski se procjednice 1. reda postavljaju ~50 cm iznad linije terena nakon zatrpavanja građevne jame, dok se procjednice 2. reda postavljaju ~150 cm ispod kote vrha zida.

Njihovoj ugradnji treba posvetiti posebnu pažnju kako bi ostale neoštećene i čiste te im se time osigurala funkcionalnost. Po cijeloj visini zida ugradi se sloj filtarske ispune debljine min. 40 cm, šljunkovitim materijalom zrna >30 mm. Ostatak nasipa iza zida zasipava se kamenim nasipnim materijalom, uz ugradnju geotekstila na spojnoj plohi nasipa i filtarske ispune.

Geotehničkim elaboratom za predmetnu crpnu stanicu za predmetni potporni zid određeno plitko temeljenje. U skladu s time temelji se izvode kao kaskadno postavljene temeljne ploče. Kaskadnim postavljanjem temelja racionaliziran je iskop građevne jame, troškovi zaštite njenih pokosa kao i izgradnje samog objekta. Visinski položaj temelja određen je respektirajući položaj CS u podnožju zida kako zid ne bi ugrožavao stabilnost pokosa njezina usjeka. Temeljne ploče izvode se iz betona razreda čvrstoće C30/37 i armiraju čelikom B500B.

Donje plohe temeljnih ploča u smjeru poprečno na os kolnika su horizontalne, a u uzdužnom smjeru visinski prate lijevi rub kolnika. Gornje plohe temelja su ispod razine sraslog terena. Predviđeni nagib pokosa građevne jame potpornog zida je 2:1 (viša strana) odnosno 2:1 (niža strana). Iskop temeljne jame treba obaviti pažljivo, a tehnologiju iskopa prilagoditi stvarnoj kategoriji tla. Pokos građevnih jama treba očistiti i osigurati od mogućeg




odrona tijekom betoniranja, u svemu kako je propisano geotehničkim projektom. Po obavljenom iskopu, građevne jame treba pregledati odgovorni geotehničar. Daljnji postupak ovisi od njegovog zaključka i dogovora s projektantom. Sloj izravnavajućeg mršavog betona (C16/20) debljine ³15 cm, do projektirane visine dna temelja, izvesti odmah po odobrenju odgovornog geotehničara.

Dilatacijske cjeline potpornog zida međusobno su odvojene prostornim reškama. Njima se osigurava statički neovisno djelovanje pojedinih dilatacijskih cjelina te omogućava širenje, odnosno skupljanje konstrukcije nastalo iz reoloških svojstva betona odnosno temperature. Širina reške od 2 cm postiže se umetanjem ploča stiropora. Pri sredini presjeka zida i na vanjskoj plohi zida ugrađuju se dilatacijske trake (sve prema standardnom detalju HIMK Spo 1).

Svi elementi potpornog zida, temeljne ploče, tijelo zida izvode se u monolitnom betonu, na licu mjesta u klasičnoj oplati.

Zatrpavanju temelja može se pristupiti nakon postavljanja hidroizolacije na plohe betona koje će biti u dodiru s nasipom. Plohe betona koje su u dodiru s tlom treba hidroizolirati bitumenskim premazima. Obratiti pažnju na dobru izolaciju spoja dna zida s temeljem.

Građevne jame, s vanjske strane zida, zatrpavaju se materijalom iz iskopa koji treba dobro nabiti, a površinski sloj (debljine oko 40 cm), do razine sraslog terena, izvesti od humusa koji treba hortikulturno urediti u skladu s okolišem.

Po završetku izgradnje potpornog zida i zatrpavanja građevne jame crpne stanice, potrebno je obnoviti dio suhozida na mjestu spoja sa sjeverozapadnim potpornim zidom u svemu prema postojećem stanju.

Ograda

Na objektu je predviđena ograda od šupljih čeličnih profila s vertikalnim ispunama. Stupovi ograde i okvir ograde izrađeni su od kvadratnih profila, a vertikalna ispuna od plosnatog čelika. Svi elementi ograde spajaju se zavarivanjem. Zaštita od korozije je izvedena vrućim pocinčavanjem i bojanjem završnom zelenom bojom. Debljina pocinčavanja iznosi 85 mm. Ograda je podijeljena u dilatacijske cjeline dimenzija pogodnih za transport.

Stupovi su učvršćeni s podložnim pločicama dim. 120x120 mm i sidrenim vijcima M8x110 mm (4 kom) u betonske potporne zidove, odnosno temelje samce dimenzija 30x30x60 cm. Položaj i razmak stupova te njihov raspored je prema detaljnim nacrtima koji su sastavni dio projekta. Stupovi ograde su sa priključcima za uzemljenje. Prilikom montaže, kao što je već ranije navedeno, posebnu pažnju posvetiti detalju sidrenja ograde i preciznosti njezine ugradbe.

Predviđeno je uređenje humusiranjem cjelokupne površine oko ograde i još cca 0,5 m izvan ograde.

Prometne površine, plato i opločenje

Plato crpne stanice je u odnosu postojeći teren uzdignut do oko 3.5 m, te je za njegovu izgradnju potrebno izvesti nasipavanje kamenim materijalom. Nasip se izvodi od zrnatog kamenog materijala iz pozajmišta koji se ugrađuje se u slojevima uz zbijanje svakog sloja. Debljine slojeva, način zbijanja, zahtjevi zbijenosti i dimenzije nasipa i posteljice moraju biti u skladu s nacrtima iz projekta, Programu kontrole i osiguranja kvalitete i OTU (IGH Zagreb 2001) st. 2-09 i 2-10. Uređeni završni sloj nasipa treba zbiti do modula stišljivosti Ms=40MN/m2.

Za kolni pristup platou crpne stanice koristiti će se postojeća javna prometna površina s jugoistočne strane platoa crpne stanice, a unutar platoa crpne stanice izvesti će se interna prometnica kojom će vozila od kolnog ulaza pristupati objektu crpne stanice. Za sprečavanje neovlaštnog ulaska na plato crpne stanice, na ulazu je kao prepreku potrebno postaviti preklopni stupić.

Interna prometnica izvesti će se kao asfalt-betonska kolnička kolnička konstrukcija širine 4.2 m i duljine cca 30m. Za okretanje vozila unutar parcele izvesti će se okretnica tipa "čekić". Kolnička konstrukcija će biti obrubljena betonskim rubnjacima dimenzija 18/24cm koji će izvesti upušteni u razinu kolnika. Površinska oborinska odvodnja prometnice osigurati će se uzdužnim i poprečnim nagibima kolnika koji su projektirani tako da se oborinska voda podjednako raspršuje u okolni teren.



Građevna parcela predmetne crpne stanice predviđena je na dijelu k.č.z. 988/1 (č.z. 451/13) i k.č.z. 988/3 (č.z. 451/16) sve k.o. Kamen, buduće oznake k.č.z. 988/3 (č.z. 903/4), k.o.Kamen, površine je 267 m

2. Oblici i




veličine parcele prikazani su u grafičkim prilozima. Crpna stanica ima tlocrtne dimenzije 3.00 x 5.10, visine cca 4,60 m. Građevina je u cijelosti ukopana u teren, a sastoji se od crpnog bazena i zasunske komore. Konstrukcija predmetne građevine je od armiranog betona. Na parceli se osim samog objekta crpne stanice nalazi pristupni makadamski plato i armiranobetonska nadstrešnica s elektroormarima.

Prema geotehničkom elaboratu (Geotehnički elaborat1 – C.S. Kamen 2, Institut IGH d.d., Odjel za geotehniku RC

Split), lokacija crpne stanice nalazi se na ravnom platou uz pristupnu cestu, koji je formiran iskopom i zasjecanjem u prirodnom terenu s visinom zasjeka cca 3-4 m. U terenu do predviđene dubine iskopa nije za očekivati pojavu podzemne vode. U kišnom razdoblju u terenu se mogu pojaviti procjedne vode manjeg kapaciteta (vlaženje i prokapljavanje) na kontaktu propusnih i nepropusnih dijelova stijene.

Pristup ovoj crpnoj stanici osiguran je s postojećeg uskog makadamskog puta s sjeveroistoka. Za potrebe pristupa objektu crpne stanice unutar parcele i mogućnost okretanja servisnog vozila/cisterne predviđen je makadamski pristupni plato, a kako bi se spriječilo neovlašteno parkiranje na platou predviđeni su preklopni stupići.



Tehničko rješenje

Prikupljene otpadne vode iz gravitirajućeg sustava preko dovodnog cjevovoda DN 250 ulaze u armirano betonsko uljevno okno tlocrtnih dimenzija 1,50 x 1,50 m (debljina stjenki zidova 25 cm) na koti 37,46 m n. m.. Unutar uljevnog okna u slučaju potrebe sprječavanja dotoka vode u crpni bazen ugrađuje se pločasti zatvarač za profil DN 250. Unutar dotoka očekuje se i krupni otpad koji bi mogao oštetiti crpke i da bi se to spriječilo potrebno je ugraditi zaštitnu košaru, čije redovito čišćenje je jedan od preduvjeta kvalitetnog funkcioniranja sustava. Detalji pločastog zatvarača i zaštitne košare dio su grafičkih priloga iz projekta. Na otvoru dimenzija 100 x 100 cm postavlja se poklopac od rebrastog nehrđajućeg čeličnog lima (AISI 316L). Poklopci će imati bravu za zaključavanje, da se onemogući slobodan silazak u okno.



Crpna stanica nema incidentni preljev, s obzirom da u blizini crpne stanice nema vodotoka u koje bi se ispustile otpadne vode. Zbog toga je unutar crpnog bazena predviđen rezervni volumen za trosatno zadržavanje srednjeg dnevnog dotoka. Crpni bazen je svijetlih tlocrtnih dimenzija 2,40 x 2,00 m, a svijetla dubina iznosi H=4,15 m. Dno crpnog bazena je na koti 36,25 m n. m. Debljina zidova je 30 cm, a donje ploče 40 cm. Na gornjoj ploči debljine 30 cm predviđen je trodijelni otvor dimenzija 3 x 80 x 80 cm za potrebe upravljanja i manevriranja crpkama. Za silazak u crpni bazen predviđene su ljestve od nehrđajućeg čelika s kliznim osiguračem. Dno crpnog bazena treba izvesti u padu prema crpkama kako ne bi došlo do taloženja tvari u kutovima crpnog bazena. U crpnom bazenu nalaze se crpke – režim rada 1+1, tj. jedna radna i jedna rezervna.

Zasunska komora je svijetlih tlocrtnih dimenzija 2,40 x 2,20 m, a svijetla dubina iznosi H=2,10 m. Dno zasunske komore je na koti 38,00 m n. m. Debljina zidova i donje ploče je 30 cm. Na gornjoj ploči debljine 30 cm predviđen je otvor dimenzija 80 x 80 cm. Za silazak u zasunsku komoru predviđene su ljestve od nehrđajućeg čelika s kliznim osiguračem.U temeljnoj ploči zasunske komore predviđena je izrada upuštenog dijela dimenzija 40 x 40 x 40 cm za skupljanje vode koja će se onda crpiti van tokom održavanja objekta. Zasunska komora izvesti će se u blagom padu prema navedenom produbljenju.







Pristup crpnoj stanici osiguran je s postojećeg uskog makadamskog puta s sjeveroistoka. Za potrebe pristupa objektu crpne stanice unutar parcele i mogućnost okretanja servisnog vozila/cisterne predviđen je makadamski plato, a uz vanjski rub platoa prema prometnici postavljaju se preklopni stupići kako bi se spriječilo neovlašteno parkiranje vozila na parceli objekta.

Postojeće kosine zasjeka iznad platoa – vrha građevine potrebno je trajno zaštiti od pojave odrona i/ili erozije zasjeka. U tu svrhu predviđeno je ublažavanje nagiba kosine zasjeka uz izvedbu protuerozijske zaštite (travne rešetke).


Prema geotehničkom elaboratu1 teren na predmetnoj lokaciji izgrađuju flišne naslage – matična stijena koja se

nalazi do same površine terena (kosine zasjeka) ili je prekrivena tanjim slojem tucanika debljine do cca 20 cm. Općenito na ovom području matična stijena – naslage fliša su sastavljene od tankoslojevitih lapora do vapnenačkih lapora s proslojcima i debljim slojevima čvrstih vapnenačkih pješčenjaka i breča. Predviđena dubina iskopa je do cca 4,60 m, a temeljenje predmetne građevine može se izvesti direktno na matičnoj stijeni.

Izvedba građevne jame provest će se u širokom iskopu strojno. Predviđenim iskopima formirat će se zasjeci visine do cca 4,60 m. Kosine zasjeka mogu se formirati u privremenom nagibu do max. 3:1 bez posebne zaštite. Iskop građevne jame treba obaviti pažljivo, a iskopi će se obavljati u slojevitoj stijeni promjenjivih fizikalno-mehaničkih značajki. Pokos građevnih jama treba očistiti i osigurati od mogućeg odrona tijekom betoniranja, u svemu kako je propisano geotehničkim elaboratom (projektom). Iskope je potrebno izvesti cca 80 cm šire od gabarita građevine kako bi se nesmetano mogli obavljati radovi. Potom se vrši planiranje dna građevne jame na kote određene u projektu. Svi elementi za izvedbu ovih radova vidljivi su iz nacrta i detalja danih u projektu.




Ako se radovi budu obavljali u kišnom dijelu godine u terenu se mogu pojaviti procjedne vode manjeg kapaciteta (vlaženje i prokapljavanje) na kontaktu propusnih i nepropusnih dijelova stijene, te je eventualno potrebno predvidjeti crpljenje vode iz građevne jame.









Prije početka betoniranja zidova nadzorni inženjer mora pregledati armaturu, provjeriti kvalitetu oplate i predviđene nosače i ukrućenja iste. Betoniranje se mora izvesti putem tlačnog agregata za beton, a nabijanje betona mora se obaviti odgovarajućim pervibratorima, vodeći računa da se ne pomakne ili ošteti armatura. Kod betoniranja zidova potrebno je ugraditi sve fazonske komade u zidove dimenzija i položaja prema detaljnom nacrtu.










Upravljanje i kontrola rada obavlja se pomoću opreme za automatski (po potrebi i manualni rad ) te alarmnog sustava, u skladu s uputama proizvođača i karakteristikama crpne stanice. Ugrađena oprema mora biti otporna na vlagu i korozivno djelovanje vodenih para otpadnih voda. Cjelokupan rad crpne stanice temelji se na utvrđivanju razine vode u crpnom bazenu.

Predviđa se mjerenje razine nivo plovcima koji diktiraju radom crpki u odnosu na nivo vode u bazenu. Automatski se rad sastoji iz uključivanja / isključivanja crpki ovisno o razini vode u crpnom bazenu. Crpke se ukopčavaju kod maksimalne razine vode, a isključuju kod minimaIne razine. Automatika svakako obuhvaća i jednoliko radno opterećenje obje crpke tako da naizmjenično ukopčava crpke ostavljajući uvijek drugu kao rezervnu.




o prekid rada crpki

Iznad crpki se izvode tlačni cjevovodi s fazonskim komadima i armaturama od lijevanoga željeza odnosno od nehrđajučeg čelika (AISI 316L), za nazivni tlak PN 10 bara. Na mjestu spoja fazona od nehrđajućeg čelika i lijevanoželjeznih armatura, izvodi se zaštita umetanjem spojnih vijaka u polietilenske tuljce i stavljanjem




teflonskih podložnih pločica, radi smanjivanja kontakt korozije na mjestu spoja , elektrolitičkim razdvajanjem oba materijala.





Odzračnici će se izraditi od nehrđajućeg čelika (AISI 316L) 200 mm, sa mrežicom u cilju sprječavanja prolaza glodavaca i kukaca.




Pristup ovoj crpnoj stanici osiguran je s postojećeg uskog makadamskog puta s sjeveroistoka. Za potrebe pristupa objektu crpne stanice unutar parcele i mogućnost okretanja servisnog vozila/cisterne predviđen je makadamski plato, a uz vanjski rub platoa prema prometnici postavljaju se preklopni stupići kako bi se spriječilo neovlašteno parkiranje vozila na parceli objekta.

Makadamski plato crpne stanice je u ravnini s postojećim terenom i prati njegov prirodni pad od jugozapadu prema sjeveroistoku. Na sloj tampona – drobljeni kameni materijal zrna do 63 mm, debljine 30 cm, zbijenosti 60 MN/m

2 izvodi se završni tucanički makadamski sloj – drobljeni kameni materijal zrna do 16 mm, debljine 6

cm. Plato je oblika okretnice tipa „čekić“ kako bi se omogućilo okretanje servisnog vozila/cisterne unutar parcele. Makadamski plato će biti obrubljena betonskim rubnjacima dimenzija 8/20 cm koji će izvesti upušteni u razinu platoa.




2. Oblici i veličine parcele prikazani su u

grafičkim prilozima. Crpna stanica ima tlocrtne dimenzije 7,00 x 5,10 m, visine cca 7,00 m. Građevina je u cijelosti ukopana u teren, a sastoji se od uljevnog okna, crpnog bazena, retencijskog bazena i zasunske komore. Konstrukcija predmetne građevine je od armiranog betona. Na parceli se osim samog objekta crpne stanice nalaze pristupni asfaltni plato, armiranobetonska nadstrešnica s elektroormarima i potporni/ogradni zidovi (zapadni, sjeverni i istočni) za potrebe uređenja platoa., a oko objekta će se s tri strane postaviti ograda.

Prema geotehničkom elaboratu (Geotehnički elaborat1 – C.S. Kamen 3, Institut IGH d.d., Odjel za geotehniku RC

Split), lokacija crpne stanice nalazi se na zaravnjenom terenu uz pristupnu cestu (Alkarska ulica, Alkarska ulica - odvojak). Južno od ceste teren se relativno strmo izdiže. U terenu do predviđene dubine iskopa nije za očekivati pojavu podzemne vode. U kišnom razdoblju u terenu se mogu pojaviti procjedne vode manjeg kapaciteta (vlaženje i prokapljavanje) na kontaktu propusnih i nepropusnih dijelova stijene.

Pristup crpnoj stanici osiguran je s postojećeg asfaltnog puta (ul. Alkarska) s juga. Za potrebe pristupa objektu crpne stanice unutar parcele i mogućnost okretanja servisnog vozila/cisterne predviđen je asfaltni pristupni plato, a kako bi se spriječilo neovlašteno parkiranje na platou predviđeni su preklopni stupići.






Tehničko rješenje

Prikupljene otpadne vode iz gravitirajućeg sustava preko dovodnog cjevovoda DN 250 ulaze u uljevno okno svijetlih tlocrtnih dimenzija 1,00x1,80 m (debljina stjenki zidova 30 cm) na koti 17,19 m n. m. Unutar uljevnog okna za potrebe sprječavanja dotoka vode u crpni bazen ugrađuje se pločasti zatvarač za profil DN 250 mm. Unutar dotoka očekuje se i krupni otpad koji bi mogao oštetiti crpke i da bi se to spriječilo potrebno je ugraditi zaštitnu košaru, čije redovito čišćenje je jedan od preduvjeta kvalitetnog funkcioniranja sustava. Detalji pločastog zatvarača i zaštitne košare dio su grafičkih priloga iz projekta. Na gornjoj ploči debljine 30 cm predviđen je ulazno grlo dimenzije otvora 100x100 cm na koji se ugrađuje poklopac od rebrastog nehrđajućeg čeličnog lima (AISI 316L). Za silazak u uljevno okno predviđene su ljestve od nehrđajućeg čelika s kliznim osiguračem.

Iz uljevnog okna voda nastavlja ravno prema ulazu u crpni bazen na koti 16,99 m n. m.

Crpna stanica izvodi izvode se od armiranoga betona klase C30/37 s dodatkom aditiva za postizanje vodonepropusnosti. Tlocrtna veličina objekta crpne stanice je 7,00 x 5,10 m visine cca 7,00 m, a sastoji se od uljevnog okna, crpnog bazena, retencijskog bazena i zasunske komore. U konstruktivnom smislu crpni bazen i zasunska komora čine jednu cjelinu međusobno kruto povezanu.

Za slučaj potrebe redovnog servisa ili kvara crpki predviđen je retencijski bazen u koji otpadna voda ulazi iz uljevnog okna (desno gledano u smjeru toka prema crpnom bazenu). Zbog toga je unutar retencijskog bazena predviđen volumen za trosatno zadržavanje srednjeg dnevnog dotoka. Ulazni prag retencijskog bazena je na koti 17.39 m n. m., a prag je dimenzija 50x50 cm (raste na 50x55 cm zbog uzdužnog pada prema retencijskom bazenu). Retencijski bazen je svijetlih tlocrtnih dimenzija 2,00x4,50 m (debljina stjenki zidova 30 cm), a svijetla dubina iznosi H=4,31 m. Na gornjoj ploči debljine 30 cm predviđeno je otvor dimenzija 80x80 cm iznad kojeg se izdiže ulazno grlo s poklopcem od rebrastog nehrđajućeg čeličnog lima (AISI 316L). Dno retencijskog bazena je na koti 16,99 m n. m; jednako kao i uljevno okno. Dno je izvedeno u padu prema pravokutnom otvoru kroz koji voda iz retencijskog bazena ulazi u crpni bazen na koti 16,99 m n. m. Otvor je dimenzija 30x30 cm (raste na 30x35 cm zbog uzdužnog pada prema crpnom bazenu), sa pripadajućim pločastim zatvaračem pomoću kojega se kontrolira potrebno stanje otvorenosti ili zatvorenosti otvora. U normalnom funkcioniranju pločasti zatvarač je otvoren.

Crpni bazen je svijetlih tlocrtnih dimenzija 3,20 x 1,80 m, a svijetla dubina iznosi H=5,26 m. Dno crpnog bazena je na koti 16,04 m n. m. Debljina zidova je 30 cm a donje ploče 40 cm. Na gornjoj ploči debljine 30 cm predviđen je otvor dimenzija 240 x 80 cm za potrebe upravljanja i manevriranja crpkama, propelernim mješaćem i silazak u crpni bazen. Iznad otvora se izdiže ulazno grlo s četverodijelnim poklopcem od rebrastog nehrđajućeg čeličnog lima (AISI 316L). Za silazak u crpni bazen predviđene su ljestve od ljestve od nehrđajućeg čelika s kliznim osiguračem. Dno crpnog bazena treba izvesti u padu prema crpkama kako ne bi došlo do taloženja tvari u kutovima crpnog bazena. U crpnom bazenu nalaze se crpke – režim rada 1+1, tj. jedna radna i jedna rezervna.

Zasunska komora je svijetlih tlocrtnih dimenzija 2,00x4,00 m, a svijetla dubina iznosi H=2,00 m. Dno zasunske komore je na koti 19,30 m n. m. Debljina zidova i donje ploče je 30 cm. Na gornjoj ploči debljine 30 cm predviđen je otvor dimenzija 80x80 cm iznad kojeg se izdiže ulazno grlo s poklopcem od rebrastog nehrđajućeg čeličnog lima (AISI 316L). Za silazak u zasunsku komoru predviđene su ljestve od nehrđajućeg čelika s kliznim osiguračem. U temeljnoj ploči zasunske komore predviđena je izrada upuštenog dijela dimenzija 40 x 40 x 40 cm za skupljanje vode koja će se onda crpiti van tokom održavanja objekta. Zasunska komora izvesti će se u blagom padu prema navedenom produbljenju.

U zasunskoj komori je smješten vod tlačnog cjevovoda sa zasunima, nepovratnim ventilima, mjeračem protoka i mjeračem tlaka. Na zidu između crpnog bazena i zasunske komore su ostavljeni otvori za prolaz cijevi iz crpnog bazena u zasunsku komoru. Dva su otvora za grane usisa od svake predviđene crpke, a jedan otvor je za cijev za pražnjenje tlačnog cjevovoda. Na zidu zasunske komore je ostavljen otvor u zidu za prolazak zbirnog dijela tlačnog cjevovoda s kotom osi cijevi 19,70 mn. m. Svi proboji za cijevi su predviđeni takvog profila da kroz njih može proći cijev s prirubnicom te će se posebnu pažnju trebati posvetiti brtvljenju otvora nakon montaže cijevi




kroz prodore. Brtvljenja trebaju biti potpuno vodonepropusna. Ispod grana tlačnog cjevovoda su postavljena ukupno tri potporna betonska bloka dimenzija 25x25x35 cm.


Od vidljivih dijelova na platou iznad objekta vidljivi su poklopci iznad ulaznog grla uljevnog okna, retencijskog bazena, zasunske komore i četverodijelni poklopac iznad crpnog bazena, svi izvedeni od rebrastog nehrđajućeg čeličnog lima (AISI 316L). Poklopci će imati bravu za zaključavanje, da se onemogući slobodan silazak u objekt. Također, vidljive su i odzračne cijevi crpnog bazena i zasunske komore.

Pristup crpnoj stanici osiguran je s postojeće asfalitirane prometnice (ul. Alkarska) s južne strane parcele. Unutar parcele izvest će se pristupni plato koji u potpunosti prekriva pokrovnu ploču crpne stanice. Površina platoa izvest će se kao asfaltbetonska kolnička konstrukcija. Ulazna okna crpne stanice nalaze se u središnjem dijelu platoa i uzdigunta su od površine platoa 19 - 37 cm.


Prema geotehničkom elaboratu1 teren na predmetnoj lokaciji izgrađuju flišne naslage – matična stijena koja je

pokrivena slojem degradiranog – rastrošnog fliša (Qel), slojem kvartarnih naslaga (Q) i slojem nasipa (Qn). Iskopom sondažne jame pojava matične stijene je registrirana na dubuni 1.90 m, odnosno na apsolutnoj koti 19.60 mn.m. Matična stijena – fliš je na središnjem i sjevernom dijelu sastavljen od tankoslojevitih lapora do vapnenačkih lapora s proslojcima pješčenjaka, sive boje. Na južnom dijelu lokacije nalazi se deblji sloj - greben vapnenačkih pješčenjaka i breča svijetlosive boje. Na površini terena se nalaze nasipni materijali (Qn) koji su heterogeni po sastavu i zbijenosti, umjetna - antropogena tvorevina recentne starosti, nastala nasipanjem. Nasip čini miješani kameni materijal s prašinastom glinom. Debljina nasipa je promjenjiva i na poziciji jame je 0.20 m.

Predviđena dubina iskopa je do cca 7,0 m, a temeljenje predmetne građevine može se izvesti direktno na matičnoj stijeni. Izvedba građevne jame provest će se u širokom iskopu strojno.

Obzirom na neposrednu blizinu ulice (cca 1,20 m) uz potrebu izvedbe proširenog iskopa, stabilnost lokalne ceste će biti ugrožena te je nužno izvesti zaštitu građevne jame. Prema preporuci iz geotehničkog elaborata, za južni dio građevne jame prema ulici potrebno je izvesti zaštitu iskopa izvedbom niza minipilota promjera 250-300 mm koji bi bili upeti u matičnu stijenu (vapnenački pješčenjak) s potrebom razupiranja u kruni tijekom izvedbe betonskih radova. Varijanta zaštite iskopa južnog zasjeka može biti i mlaznim betonom u kombinaciji sa sidrima.

Na preostale tri strane građevne jame u cilju smanjena ukupne visine iskopa predviđeno je izvesti široki iskop do dubine 1 m prošireno 3 m u odnosu na gabarite građevine, s uklanjanjem pokrovnog sloja nasipa i kvartarnih deluvijalnih naslaga. Iskopi će se obavljati u nezavisnim naslagama pokrivke te slojevitoj stijeni promjenjivih fizikalno-mehaničkih značajki. Kosine zasjeka u matičnoj flišnoj stijeni potrebno je formirati u nagibu do max. 3:1, a u naslagama pokrivke iznad nje – gornjih cca 1 - 2 m potrebno je ublažiti nagib do max 2:1.

Pokos građevnih jama treba očistiti i osigurati od mogućeg odrona tijekom betoniranja, u svemu kako je propisano geotehničkim elaboratom (projektom). Iskope je potrebno izvesti cca 80 cm šire od gabarita građevine kako bi se nesmetano mogli obavljati radovi. Potom se vrši planiranje dna građevne jame na kote određene u projektu. Svi elementi za izvedbu ovih radova vidljivi su iz nacrta i detalja danih u projektu.

Nakon obavljenog iskopa potreban je pregled kosina zasjeka od strane odgovornog geotehničara ili gologa kako bi se procijenila stabilnost istih te po potrebi dale smjernice za uklanjanje potencijalnih nestabilnih dijelova zasjeka kao prijedlog eventualno potrebne zaštite. Po obavljenom iskopu, građevnu jamu treba pregledati odgovorni geotehničar. Daljnji postupak ovisi od njegovog zaključka i dogovora s projektantom.



U terenu nije za očekivati pojavu podzemne vode. Ako se radovi budu obavljali u kišnom dijelu godine u terenu se mogu pojaviti procjedne vode manjeg kapaciteta (vlaženje i prokapljavanje) na kontaktu propusnih i nepropusnih dijelova stijene, te je eventualno potrebno predvidjeti crpljenje vode iz građevne jame.









Prije početka betoniranja zidova nadzorni inženjer mora pregledati armaturu, provjeriti kvalitetu oplate i predviđene nosače i ukrućenja iste. Betoniranje se mora izvesti putem tlačnog agregata za beton, a nabijanje betona mora se obaviti odgovarajućim pervibratorima, vodeći računa da se ne pomakne ili ošteti armatura. Kod betoniranja zidova potrebno je ugraditi sve fazonske komade u zidove dimenzija i položaja prema detaljnom nacrtu.


Na pokrovnoj ploči će se ostaviti otvori/grla za ulazak i montažu i demontažu crpki. Otvor će se zatvoriti poklopcima od rebrastog nehrđajućeg čeličnog lima (AISI 316L). Na pokrovnoj ploči potrebno je ostaviti otvore za montažu odzračnika crpnog bazena i zasunske komore prema nacrtima u projektu.





Kapacitet jedne crpke je Q = 10,0 l/s, a manometarska visina dizanja jedne crpke Hman = 6,0 m.






Upravljanje i kontrola rada obavlja se pomoću opreme za automatski (po potrebi i manualni rad ) te alarmnog sustava, u skladu s uputama proizvođača i karakteristikama crpne stanice. Ugrađena oprema mora biti otporna na vlagu i korozivno djelovanje vodenih para otpadnih voda. Cjelokupan rad crpne stanice temelji se na utvrđivanju razine vode u crpnom bazenu. Predviđa se mjerenje razine nivo plovcima koji diktiraju radom crpki u odnosu na nivo vode u bazenu. Automatski se rad sastoji iz uključivanja / isključivanja crpki ovisno o razini vode u crpnom bazenu. Crpke se ukopčavaju kod maksimalne razine vode, a isključuju kod minimaIne razine. Automatika svakako obuhvaća i jednoliko radno opterećenje obje crpke tako da naizmjenično ukopčava crpke ostavljajući uvijek drugu kao rezervnu.




o prekid rada crpki

Iznad crpki se izvode tlačni cjevovodi s fazonskim komadima i armaturama od lijevanoga željeza odnosno od nehrđajučeg čelika (AISI 316L), za nazivni tlak PN 10 bara. Na mjestu spoja fazona od nehrđajućeg čelika i lijevanoželjeznih armatura, izvodi se zaštita umetanjem spojnih vijaka u polietilenske tuljce i stavljanjem teflonskih podložnih pločica, radi smanjivanja kontakt korozije na mjestu spoja , elektrolitičkim razdvajanjem oba materijala.



U crpni bazen će se ugraditi mješač za sprječavanje taloženja mulja koji će raditi tijekom cijele godine. Funkcija mješača je sprječavanje taloženja mulja u crpnom bazenu i prozračivanje ustajale vode. Karakteristike mješača su: 400 V, 0,75 kW, 50 Hz, IP68. nominalne potisne sile 190 N. Propeler mora biti izrađen od nehrđajućeg čelika AISI 316. Kazetna izvedba mehaničke brtve s dvije 2 brtvene tarne površine od korozijski otpornog volfram karbida (WCCR) trebaju biti podmazivane bijelim uljem parafinskog tipa.






Potporni/ogradni zid za uređenje platoa

Ogradni zid je krunski armiranobetonski potporni zid na koji se ugrađuje ograda. Postavlja se po obodu pristupnog platoa oko crpne stanice „Kamen 3“ i nalazi se na samom rubu parcele. Zid je tlocrtno potkovastog oblika i čini jedinstvenu dilatacijsku cjelinu. Duljina zapadnog kraka je 855 cm, sjevernog (središnjeg) 1199 cm, a istočnog 781 cm. Ukupna duljina zida, mjereno po njegovoj vanjskoj plohi, je 2835 cm. Visina tijela zida određena je geometrijom pristupnog platoa i reljefom terena i varira od 58 ÷ 136 cm, a debljina mu je 25 cm.

Zid je plitko temeljen na temeljnim pločama širine 60 ÷ 90 cm, a debelim 40 cm. Temeljne ploče se zbog racionalizacije iskopa i ostalih troškova vezanih za njegovu izgradnju postavljaju kaskadno, tj. položaj temeljne ploče pojedinog segmenta zida prilagođen je konfiguraciji terena. Temeljne ploče su ravne i horizontalne u prostoru.




Na unutarnjoj plohi zida, kao i ostalim plohama betona u dodiru s tlom izvodi se hidroizolacija bitumenskim premazima.

Svi konstruktivni elementi zida izvode se iz betona razreda čvrstoće C30/37 i armiraju čelikom B500B. Podložni beton, ispod temelja zida, izvodi se iz betona razreda čvrstoće C16/20.

Svi elementi potpornog zida, temeljne ploče, tijelo zida izvode se u monolitnom betonu, na licu mjesta u klasičnoj oplati.

Zatrpavanju temelja može se pristupiti nakon postavljanja hidroizolacije na plohe betona koje će biti u dodiru s nasipom. Obratiti pažnju na dobru izolaciju spoja dna zida s temeljem.

Građevne jame, s vanjske strane zida, zatrpavaju se materijalom iz iskopa koji treba dobro nabiti, a površinski sloj (debljine oko 40 cm), do razine sraslog terena, izvesti od humusa koji treba hortikulturno urediti u skladu s okolišem.

Ograda

Na objektu je predviđena ograda od šupljih čeličnih profila s vertikalnim ispunama. Stupovi ograde i okvir ograde izrađeni su od kvadratnih profila, a vertikalna ispuna od plosnatog čelika. Svi elementi ograde spajaju se zavarivanjem. Zaštita od korozije je izvedena vrućim pocinčavanjem i bojanjem završnom zelenom bojom.

Debljina pocinčavanja iznosi 85 m. Ograda je podijeljena u dilatacijske cjeline dimenzija pogodnih za transport.

Stupovi su učvršćeni s podložnim pločicama dim. 120x120 mm i sidrenim vijcima M8x110 mm (4 kom) u betonske ogradne zidove. Položaj i razmak stupova te njihov raspored je prema detaljnim nacrtima koji su sastavni dio projekta. Stupovi ograde su sa priključcima za uzemljenje. Prilikom montaže posebnu pažnju posvetiti detalju sidrenja ograde i preciznosti njezine ugradbe.

Predviđeno je uređenje humusiranjem cca 0,5 m izvan ograde.

Pristupni plato crpne stanice

Plato crpne stanice izgraditi će se sjeverno od postojeće prometnice neposredno uz njezin rub i u potpunosti prekriva pokrovnu ploču crpne stanice. Površina platoa izvesti će se kao asfaltbetonska kolnička konstrukcija. Plato je trapeznog oblika površine cca 100m2. Ulazna okna crpne stanice nalaze se u središnjem dijelu platoa i uzdigunta su od površine platoa 19 - 37 cm.

Zbog visinske razlike budućeg platoa i postojećeg terena sa istočne, sjeverne i zapadne strane potrebno je izvesti potporne zidove visine do cca 1m, sa zaštitnom ogradom.

Između budućeg platoa i postojećeg kolnka ugraditi će se betonski rubnjaci dimenzija 18/24cm visine cca 6 cm iznad postojećeg kolnika što će omogućiti pristup servisnih vozila na plato, a spriječiti da se oborinske vode s kolnika preljevaju na plato. Da bi se rubnjaci mogli ugraditi postojeći zid koji se nalazi na tom mjestu potrebno sniziti uklanjem dijela zida do visine cca 30cm ispod postojećeg kolnika.

Površina platoa biti će u nagibu koji prati uzdužni nagib postojećeg kolnika. Na taj način je omogućena efikasna odvodnja oborinske vode platoa tako da se ujednačeno raspršuje u teren sa istočne strane platoa.

Nasip za kolničku konstrukciju se izvodi od zrnatog kamenog materijala iz pozajmišta koji se ugrađuje se u slojevima uz zbijanje svakog sloja. Debljine slojeva, način zbijanja, zahtjevi zbijenosti i dimenzije nasipa i posteljice moraju biti u skladu s nacrtima iz projekta, Programu kontrole i osiguranja kakvoće i OTU (IGH Zagreb 2001) st. 2-09 i 2-10. Uređeni završni sloj nasipa treba zbiti do modula stišljivosti Ms=40MN/m2.

Crpna stanica Kila sjever



2. Oblici i veličine parcele prikazani su u

grafičkim prilozima. Crpna stanica ima tlocrtne dimenzije 3.00 x 5.10, visine cca 4,45 m. Građevina je u cijelosti ukopana u teren, a sastoji se od crpnog bazena i zasunske komore. Konstrukcija predmetne građevine je od armiranog betona. Na parceli se osim samog objekta crpne stanice nalazi pristupni makadamski plato i armiranobetonska nadstrešnica s elektroormarima, a s tri strane oko objekta će se postaviti ograda.

Prema geotehničkom elaboratu (Geotehnički elaborat1 – C.S. Kila sjever, Institut IGH d.d., Odjel za geotehniku

RC Split), lokacija crpne stanice nalazi se na zaravnjenom terenu uz pristupnu makadamsku cestu. U terenu do predviđene dubine iskopa nije za očekivati pojavu podzemne vode. U kišnom razdoblju u terenu se mogu




pojaviti procjedne vode manjeg kapaciteta (vlaženje i prokapljavanje) na kontaktu propusnih i nepropusnih dijelova stijene.

Pristup ovoj crpnoj stanici osiguran je s postojećeg uskog zemljano/makadamskog puta s jugozapada. Za potrebe pristupa objektu crpne stanice unutar parcele i mogućnost okretanja servisnog vozila/cisterne predviđen je makadamski pristupni plato, a kako bi se spriječilo neovlašteno parkiranje na platou predviđeni su preklopni stupići.


Crpnu stanicu potrebno je priključiti na trofaznu niskonaponsku električnu mrežu. Karakteristična trošila na objektu su elektromotorni pogoni. Mjerno mjesto nalazit će se u ormariću KPMO smještenom na parceli crpne stanice, u sklopu betonske nadstrešnice elektroormara. Priključna snaga CS Kila sjever iznosi 11,04 kW uz cos fi veći od 0,95.

Tehničko rješenje

Prikupljene otpadne vode iz gravitirajućeg sustava preko dovodnog cjevovoda DN 250 ulaze u armirano betonsko uljevno okno tlocrtnih dimenzija 1,50 x 1,50 m (debljina stjenki zidova 25 cm) na koti 49,07m n. m.. Unutar uljevnog okna u slučaju potrebe sprječavanja dotoka vode u crpni bazen ugrađuje se pločasti zatvarač za profil DN 250. Unutar dotoka očekuje se i krupni otpad koji bi mogao oštetiti crpke i da bi se to spriječilo potrebno je ugraditi zaštitnu košaru, čije redovito čišćenje je jedan od preduvjeta kvalitetnog funkcioniranja sustava. Detalji pločastog zatvarača i zaštitne košare dio su grafičkih priloga iz projekta. Na otvoru dimenzija 100 x 100 cm postavlja se poklopac od rebrastog nehrđajućeg čeličnog lima (AISI 316L). Poklopci će imati bravu za zaključavanje, da se onemogući slobodan silazak u okno.



Crpna stanica nema incidentni preljev, s obzirom da u blizini crpne stanice nema vodotoka u koje bi se ispustile otpadne vode. Zbog toga je unutar crpnog bazena predviđen rezervni volumen za trosatno zadržavanje srednjeg dnevnog dotoka. Crpni bazen je svijetlih tlocrtnih dimenzija 2,40 x 2,00 m, a svijetla dubina iznosi H=3,64 m. Dno crpnog bazena je na koti 47,86 m n. m. Debljina zidova je 30 cm, a donje ploče 40 cm. Na gornjoj ploči debljine 30 cm predviđen je trodijelni otvor dimenzija 3 x 80 x 80 cm za potrebe upravljanja i manevriranja crpkama. Za silazak u crpni bazen predviđene su ljestve od nehrđajućeg čelika s kliznim osiguračem. Dno crpnog bazena treba izvesti u padu prema crpkama kako ne bi došlo do taloženja tvari u kutovima crpnog bazena. U crpnom bazenu nalaze se crpke – režim rada 1+1, tj. jedna radna i jedna rezervna.

Zasunska komora je svijetlih tlocrtnih dimenzija 2,40 x 2,20 m, a svijetla dubina iznosi H=2,10 m. Dno zasunske komore je na koti 49,40 m n. m. Debljina zidova i donje ploče je 30 cm. Na gornjoj ploči debljine 30 cm predviđen je otvor dimenzija 80 x 80 cm. Za silazak u zasunsku komoru predviđene su ljestve od nehrđajućeg čelika s kliznim osiguračem.U temeljnoj ploči zasunske komore predviđena je izrada upuštenog dijela dimenzija 40 x 40 x 40 cm za skupljanje vode koja će se onda crpiti van tokom održavanja objekta. Zasunska komora izvesti će se u blagom padu prema navedenom produbljenju.







Pristup ovoj crpnoj stanici osiguran je s postojećeg uskog zemljano/makadamskog puta s jugozapada. Za potrebe pristupa objektu crpne stanice unutar parcele i mogućnost okretanja servisnog vozila/cisterne predviđen je makadamski plato, a uz vanjski rub platoa prema prometnici postavljaju se preklopni stupići kako bi se spriječilo neovlašteno parkiranje vozila na parceli objekta. S tri strane oko parcele postavit će se ograda, a ostatak parcele biti će zatravljen.


Prema geotehničkom elaboratu1 teren na predmetnoj lokaciji izgrađuju flišne naslage – matična stijena koja je

pokrivena slojem degradiranog – rastrošnog fliša, slojem kvartarnih naslaga i slojem nasipa. Dubina pojave matične stijene može se procjeniti na cca 2 m. Apsolutna kota pojave matične stijene prema procjeni je cca 49.50 mn.m.

Izvedba građevne jame provest će se u širokom iskopu strojno. Predviđenim iskopima formirat će se zasjeci visine do cca 4,45 m iz čega proizlazi da će se planiranim iskopom u cijelosti doseći matična stijena, te će se temeljenje građevine izvesti direktno na njoj. Iskop građevne jame treba obaviti pažljivo, a obavljat će se u nevezanim naslagama pokrivke i te slojevitoj stijeni promjenjivih fizikalno-mehaničkih značajki. Kosine zasjeka u matičnoj stijeni potrebno je formirati u nagibu do max. 3:1, a u naslagama pokrivke iznad nje – gornjih cca 3m potrebno je ublažiti u nagibu do max. 2:1. Pokos građevnih jama treba očistiti i osigurati od mogućeg odrona tijekom betoniranja, u svemu kako je propisano geotehničkim elaboratom (projektom). Iskope je potrebno izvesti cca 80 cm šire od gabarita građevine kako bi se nesmetano mogli obavljati radovi. Potom se vrši planiranje dna građevne jame na kote određene u projektu. Svi elementi za izvedbu ovih radova vidljivi su iz nacrta i detalja danih u projektu.

Zaštita građevne jame detaljno je obrađena u točki 1.2 Geotehnička analiza stabilnosti pokosa građevne jame, u sklopu tehničkog opisa.



Ako se radovi budu obavljali u kišnom dijelu godine u terenu se mogu pojaviti procjedne vode manjeg kapaciteta (vlaženje i prokapljavanje) na kontaktu propusnih i nepropusnih dijelova stijene, te je eventualno potrebno predvidjeti crpljenje vode iz građevne jame.






Prije početka betoniranja zidova nadzorni inženjer mora pregledati armaturu, provjeriti kvalitetu oplate i predviđene nosače i ukrućenja iste. Betoniranje se mora izvesti putem tlačnog agregata za beton, a nabijanje betona mora se obaviti odgovarajućim pervibratorima, vodeći računa da se ne pomakne ili ošteti armatura. Kod




betoniranja zidova potrebno je ugraditi sve fazonske komade u zidove dimenzija i položaja prema detaljnom nacrtu.










Upravljanje i kontrola rada obavlja se pomoću opreme za automatski (po potrebi i manualni rad ) te alarmnog sustava, u skladu s uputama proizvođača i karakteristikama crpne stanice. Ugrađena oprema mora biti otporna na vlagu i korozivno djelovanje vodenih para otpadnih voda. Cjelokupan rad crpne stanice temelji se na utvrđivanju razine vode u crpnom bazenu. Predviđa se mjerenje razine nivo plovcima koji diktiraju radom crpki u odnosu na nivo vode u bazenu. Automatski se rad sastoji iz uključivanja / isključivanja crpki ovisno o razini vode u crpnom bazenu. Crpke se ukopčavaju kod maksimalne razine vode, a isključuju kod minimaIne razine. Automatika svakako obuhvaća i jednoliko radno opterećenje obje crpke tako da naizmjenično ukopčava crpke ostavljajući uvijek drugu kao rezervnu. Automatika također obuhvaća i reagiranje u slučaju kvara pri čemu su moguća tri slučaja:



o prekid rada crpki

Iznad crpki se izvode tlačni cjevovodi s fazonskim komadima i armaturama od lijevanoga željeza odnosno od nehrđajučeg čelika (AISI 316L) , za nazivni tlak PN 10 bara. Na mjestu spoja fazona od nehrđajućeg čelika i lijevanoželjeznih armatura, izvodi se zaštita umetanjem spojnih vijaka u polietilenske tuljce i stavljanjem teflonskih podložnih pločica, radi smanjivanja kontakt korozije na mjestu spoja , elektrolitičkim razdvajanjem oba materijala.


Na tlačnom cjevovodu je predviđena ugradnja elektromagnetskog mjerača protoka za otpadnu vodu u zasunskoj komori i mjerača tlaka prije izlaza tlačnog cjevovoda iz komore. Uz svaki uređaj trebaju biti upute za




montažu, spajanje na izvor energije i korištenje, obavezno na hrvatskom jeziku, certifikati za svaki dio uređaja i atest za cjelokupan uređaj, te garancija.






Ograda

Ograda se postavlja sa jugozapadne, južne i jugoistočne strane parcele crpne stanice. Predviđena je od šupljih čeličnih profila s vertikalnim ispunama. Stupovi ograde i okvir ograde izrađeni su od kvadratnih profila, a vertikalna ispuna od plosnatog čelika. Svi elementi ograde spajaju se zavarivanjem. Zaštita od korozije je

izvedena vrućim pocinčavanjem i bojanjem završnom zelenom bojom. Debljina pocinčavanja iznosi 85 m. Ograda je podijeljena u dilatacijske cjeline dimenzija pogodnih za transport.

Stupovi su učvršćeni s podložnim pločicama dim. 120x120 mm i sidrenim vijcima M8x110 mm (4 kom) u trakaste temelje. Položaj i razmak stupova te njihov raspored je prema detaljnim nacrtima koji su sastavni dio projekta. Stupovi ograde su sa priključcima za uzemljenje. Prilikom montaže posebnu pažnju posvetiti detalju sidrenja ograde i preciznosti njezine ugradbe.

Projektom je predviđeno uređenje humusiranjem cjelokupne površine oko ograde i još cca 0,5 m izvan ograde.


Pristup ovoj crpnoj stanici osiguran je s postojećeg uskog makadamskog puta s jugozapada. Za potrebe pristupa objektu crpne stanice unutar parcele i mogućnost okretanja servisnog vozila/cisterne predviđen je makadamski plato, a uz vanjski rub platoa prema prometnici postavljaju se preklopni stupići kako bi se spriječilo neovlašteno parkiranje vozila na parceli objekta.

Makadamski plato crpne stanice je u ravnini s postojećim terenom i prati njegov prirodni pad od jugozapadu prema sjeveroistoku. Na sloj tampona – drobljeni kameni materijal zrna do 63 mm, debljine 30 cm, zbijenosti 60 MN/m

2 izvodi se završni tucanički makadamski sloj – drobljeni kameni materijal zrna do 16 mm, debljine 6

cm. Plato je oblika okretnice tipa „čekić“ kako bi se omogućilo okretanje servisnog vozila/cisterne unutar parcele. Makadamski plato će biti obrubljena betonskim rubnjacima dimenzija 8/20 cm koji će izvesti upušteni u razinu platoa.

Kabelska kanalizacija (KK) za sustav daljinskog nadzora i upravljanja (SDNU)

Svi elementi automatskog rada crpnih stanica nadzirati će se putem sustava daljinskog nadzora i upravljanja (SDNU). Prijenosni put su svjetlovodni kabeli u posebno izgrađenoj kabelskoj kanalizaciji za SDNU (PEHD cijevi 2xDN 50 mm, PN 15, nazubljene) u ukupnoj duljini cca 830 m koja će biti postavljena u zajedničkom rovu sa kanalima odvodnje, uz poštivanje propisanih razmaka.

KK za CS Kamen 1:

Polaže se u zajednički rov sa gravitacijskim kanalom odvodnje K-36 u duljini cca 56 m. Položaj projektirane KK prikazan je u situaciji 5.1.18. u grafičkim prilozima.

KK za CS Kamen 2:

Polaže se u zajednički rov sa gravitacijskim kanalom odvodnje K-26 i tlačnim kanalom odvodnje KTL-2 u duljini cca 115 m. Duž trase je postavljen jedan tipski zdenac (MZ D1). Položaj projektirane KK prikazan je u situaciji 5.1.16. u grafičkim prilozima.




KK za CS Kamen 3:

Polaže se u zajednički rov sa gravitacijskim kanalom odvodnje K-16 u duljini cca 541 m i gravitacijskim kanalom odvodnje K-20 u duljini cca 49 m. Duž trase je postavljeno šest tipska zdenca (MZ D1). Položaj projektirane KK prikazan je u situaciji 5.1.12. i 5.1.13. u grafičkim prilozima.

KK za CS Kila sjever:

Polaže se u zajednički rov sa gravitacijskim kanalom odvodnje K-42 i tlačnim kanalom odvodnje KTLS-1 u duljini cca 69 m. Položaj projektirane KK prikazan je u situaciji 5.1.22. u grafičkim prilozima.

Polaganje svjetlovodnih kabela će biti obrađeno posebnim projektom – glavnim projektom SDNU (sustava daljinskog nadzora i upravljanja). Nova kabelska kanalizacija za SDNU spaja se na postojeću, već izgrađenu elektroničku komunikacijsku instalaciju (EKI). Položaj projektirane KK prikazan je u situaciji u grafičkim prilozima. Prije početka polaganja optičkih kabela u PEHD cijevi, Izvođač je dužan izvesti kalibraciju istih. U slučaju da kalibracija pokaže da na pojedinim mjestima polaganje nije moguće, Izvođači radova na polaganju PEHD cijevi dužni su kvar otkloniti i osigurati potpunu prohodnost.

CIJEVNI MATERIJAL

Predviđena je izvedba gravitacijskih kanala odvodnje od PVC cijevi za kanalizaciju profila DN/ID 250 mm i DN/ID 200 mm, obodne krutosti SN 8, s integriranim naglavkom. Odabrane cijevi moraju osiguravati vodonepropusnost, trajnost, mehaničku otpornost i stabilnost, nepropusni način spajanja, brzu montažu i ugradnju.

Cijevi koje se ugrađuju moraju zadovoljiti odredbe norme HRN EN 1401-1:2009: Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -- Neomekšani poli(vinil-klorid) (PVC-U) -- 1. dio: Specifikacije za cijevi, spojnice i sustav (EN 1401-1:2009)

Izvedba tlačnih kanala odvodnje otpadnih voda (tlačni cjevovodi crpnih stanica fekalnih otpadnih voda) predviđa se od PEHD cijevi DN 140 mm, DN 90 mm i DN 75, kvalitete PE 100, za NP 10 bara, za spajanje elektro spojnicama.

Cijevi koje se ugrađuju moraju zadovoljiti odredbe norme HRN EN 12201-2:2011): Plastični tlačni cijevni sustavi za opskrbu vodom, odvodnju i kanalizaciju -- Polietilen (PE) -- 2. dio: Cijevi (EN 12201-2:2011).

1.8.7 Revizijska okna

Na mjestima horizontalnih i vertikalnih lomova trase kanala te na mjestu priključka sekundarnih kanala i

kolektora projektima je predviđena izvedba revizijskih okna. Uz naprijed spomenute funkcije putem revizijskih

okna provodi se kontrola i čišćenje kolektora, te su iz tog razloga na određenim razmacima interpolirana

revizijska okna na udaljenostima zavisnim od profila kolektora na kojem se nalaze.

Na kanalizacijskoj mreži predviđa se ugradnja tri vrste revizijskih okana:

1. Revizijska okna:

- DN 600 mm (ugradnja na kanalizacijskoj mreži profila do φ 30 cm)

- DN 800 mm (ugradnja na kanalizacijskoj mreži profila do φ 40 cm)

- DN 1000 mm (ugradnja na kanalizacijskoj mreži profila do φ70 cm)

Projektima se predviđa ugradnja predgotovljenih revizijskih orebrenih okana od polipropilena (PP) dimenzija

Ø800 -1000 mm ovisno o dubini, broju i profilima priključnih kanala. Kod većih dubina ukapanja (>2,1 m) koriste

se okna Ø 1000 mm. Okna promjera Ø 600 mm se ugrađuju na dionicama dubine do 1,3 m, iznimno 1,5 m.

Iznimno se, na kanalu pod utjecajem mora ugrađuju okna od GRP-a.kna koja se ugrađuju moraju zadovoljiti

odredbe norme HRN EN 13598-2:2009 Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -

Neomekšani poli(vinil-klorid) (PVC-U), polipropilen (PP) i polietilen (PE) -- 2. dio: Specifikacije za kontrolna okna

i kontrolne komore (EN 13598-2:2009), odnosno u skladu s normom HRN EN 15383 - Plastični cijevni sustavi za

odvodnju i kanalizaciju -- Staklom ojačana duromerna plastika (GRP) na osnovi poliestera (UP) -- Kontrolna okna

i kontrolne komore.




Revizijska okna se isporučuju s ravnim dnom i predgotovljenom glatkom kinetom formiranom za sve priključke

u dnu okna. Ta vodonepropusna okna postavljaju se na svim mjestima horizontalnih lomova trase, vertikalnih

lomova nivelete, ili kaskada na trasi, i na mjestima kućnih priključaka. Prilikom postavljanja okana se vodilo

računa da se ista postave na pozicijama koja omogućuju što lakše priključenje što većeg broja kućnih

kanalizacijskih priključaka.

Okna se sastoje od dna okna s oblikovanim kinetama i tijela okna sa ugrađenim stupaljkama od nerđajučeg

materijala i armiranobetonske pokrovne ploče (prstena) sa lijevanoželjeznim poklopcem. Na bazi okna su

ugrađena dva ili više priključaka (uljeva i izljev) na koji se priključuju cijevi.

Armirano-betonske pokrovne ploče se ne oslanjaju na vertikalnu cijev okna već naliježu na podlogu od

drobljenog kamenog materijala koja se prethodno dobro sabije uz nabijanje laganim nabijačima težine 10 kg,

do maksimalne sabijenosti (Ms>80 MN/m2

na vrhu zasipa), uz eventualno potrebno vlaženje. Armiranje ploča

vrši se prema statičkom proračunu i u dogovoru sa projektantom.

Na otvor u armirano betonskoj pokrovnoj ploči postavljaju se lijevanoželjezni okrugli poklopci Ø 60 cm, s

pravokutnim ili okruglim okvirom, nosivosti prema prometnoj opterećenosti površine. Samo na oknima koja su

postavljena izvan prometnih površina (u terenu) predviđa se ugradnja lijevanoželjeznih okruglih poklopaca Ø 60

cm, nosivosti B125 kN.

Na reviziona prekidna okna tlačnih cjevovoda kao i na prvih pet nizvodnih revizionih okana na gravitacijskom

dijelu kanala odvodnje postavljaju se plinotijesni poklopci. Iz prekidnog okna izvlači se horizontalna (plitka)

odzračna cijev ispod ceste, PVC cijev DN 160 mm, sa završetkom u, iz ceste izmaknutom, armiranobetonskom

oknudimenzija 60 x 60 x 50 cm. Na tom oknu se postavlja poklopac min. klase C250 sa filterom.

Poklopci moraju biti sukladni normi HRN EN 124, a posebno:

● Ugradnja u pješačke površine, u teren - min. klasa B125, a težina poklopca s okvirom iznosi min. 40 kg. ● Ugradnja u jače opterećene cestovne površine - minimalno klasa D400, dubina ulaganja poklopca u

okvir min. 50 mm, a visina okvira "H" min. 100 mm, a težina poklopca s okvirom iznosi min. 95 kg. Ugrađeni poklopci ne smiju proizvoditi buku (lupanje, klapanje) pri prolasku vozila preko poklopca. Okna treba položiti na podložni sloj od drobljenog kamenog matrijala debljine min. 15 cm koji se izvodi na

uređenom temeljnom tlu gdje stupanj zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov postupak iznosi najmanje

95%, a modul stišljivosti najmanje 25 MN/m2.

Okna se zasipavaju materijalom granulacije 8-32 mm minimalne širine prstena 50,0 cm. Modul stišljivosti

mjeren kružnom pločom treba iznositi 35 MN/m2, a standardni Proctorov postupak treba iznositi 100%.

Stakloplastična (GRP) okna u obalnim kolektorima koja se nalaze pod utjecajem mora potrebno je dodatno

zaštititi od uzgona. Na sloju krupnog kamenog materijala debljine 40 cm (d=10-30 cm) Contractor postupkom

se izvodi podložni beton klase C 30/37 debljine 10 cm. Okna se obetoniravaju u debljini od 20 cm, do visine 0,90

m.n.m., što je visina dizanja plimnog vala. Na tijelu okna od stakloplastike će se izvesti stakloplastična rebra oko

kojih se postavlja armature i oplata, te ista betonira. Ovo opterećenje osigurava revizijska okna od uzgona.

Ispod okna se postavlja geotekstil (300 g/m2) i njime se oblaže rov do visine 0,90 m.n.m.. Okna se zasipavaju

materijalom granulacije 4-16 mm minimalne širine prstena 50,0 cm. Modul stišljivosti mjeren kružnom pločom

treba iznositi 35 MN/m2, a standardni Proctorov postupak treba iznositi 100%. Projektom su predviđena i

kaskadna okna, tj. okna za prekid pada, koja služe za sigurno svladavanje prekida pada, ograničavanjem brzine

toka vode, a time i smanjenje energije toka vode u kanalima na vrijednost koja je tehnički prihvatljiva. Kaskadna

okna su predviđena i na mjestima na kojima je bilo potrebno lokalno spuštanje, tj. produbljivanje nivelete zbog

spajanja dublje postavljenih ogranaka na priključni kanal.U običnom revizijskom oknu se mogu izvesti kaskade,

tj. prekid pada do max. visine 0,5 m, iznimno 0,8 m.

2. Tangencijalna okna

- DN 800 mm

- DN 1000 mm




Na dijelovima jako strmih dionica izvest će se tangencijalna okna s kalotnim dnom, koja dozvoljavaju veće

uzdužne padove i veće visine kaskada.

Okna koja se ugrađuju moraju zadovoljiti odredbe sljedećih normi:

● HRN EN 13598-1:2010 – Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -- Neomekšani poli(vinil-klorid) (PVC-U), polipropilen (PP) i polietilen (PE) -- 1.dio: Specifikacije za pomoćne spojnice i plitke kontrolne komore (EN 13598-1:2010)

● HRN EN 13598-2:2009: Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -- Neomekšani poli(vinil-klorid) (PVC-U), polipropilen (PP) i polietilen (PE) -- 2. dio: Specifikacije za kontrolna okna i kontrolne komore u području prometnica i duboko ukopane instalacije (EN 13598-2:2009)

● HRN EN 13598-2:2009/Ispr.1:2010 – Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -- Neomekšani poli(vinil-klorid) (PVC-U), polipropilen (PP) i polietilen (PE) -- 2.dio: Specifikacije za kontrolna okna i kontrolne komore u području prometnica i duboko ukopane instalacije (EN 13598-2:2009/AC:2009)

● HRN EN 15383 - Plastični cijevni sustavi za odvodnju i kanalizaciju -- Staklom ojačana duromerna plastika (GRP) na osnovi poliestera (UP) -- Kontrolna okna i kontrolne komore.

3. Monolitna betonska okna

Na kanalima mješovitog sustava odvodnje koji se rekonstruiram predviđena je izgradnja vodonepropusnih monolitnih betonskih okana sa kompletnom opremom, dimenzija ovisnih o profilu projektiranog kanala.

Za osiguranje potpune vodonepropusnosti potrebno je u beton za okna stavljati aditive. Zbog zaštite podzemnih voda ne preporuča se upotreba bitumena i sličnih materijala za vanjsku zaštitu objekta od prodora vode. Aditivi koji se dodaju betonu moraju imati ateste kojim se potvrđuje da njihova primjena ne ugrožava podzemne vode. Prilikom izvođenja radova izgradnji kanalizacijske mreže i objekata posebnu pažnju potrebno je posvetiti kvalitetnoj izvedbi radova. Ugrađeni materijal mora imati sve ateste u pogledu kvalitete, posebno vodonepropusnosti kanala i objekata. Vodonepropusnost betona provjeriti po važećim standardima i normama (HRN EN 12390-8). Radovi na postavljanju cijevi moraju se izvoditi u skladu s uputama projektanta i proizvođača cijevi. Posebna pažnja mora se posvetiti načinu zatrpavanju rova ( zatrpavanje u slojevima debljine do 30 cm uz nabijanje do potrebne zbijenosti te zatrpavanju u zoni iznad i sa strane cijevi korištenjem materijala odgovarajućeg granulometrijskog sastava i lakih nabijača. Prilikom zatrpavanja rova u neposrednoj blizini okna, također je potrebno posvetiti posebnu pažnju načinu zatrpavanja i zbijanja nanesenog materijala na zbijenost od 40 MPa do 25 MPa (ovisno o visini). Osim toga nivelete kolektora su usklađene s projektiranim objektima i postojećom kanalizacijskom mrežom što ukazuje na poseban oprez prilikom polaganja nivelete u visinskom pogledu.

1.8.8 Kućni priključci

Radovi na sustavu odvodnje:

(Napomena: u glavnim projektima se koristi sintagma „priprema za kućne priključke“, no riječ je o istim radovima). Kućni priključci su sastavni dio ovog DoN-a. Predviđena su dva načina priključivanja. Gdje je to položajno moguće, kućni se priključci izvode spajanjem na revizijska okna na kanalima odvodnje. Gdje nema revizijskog

okna dovoljno blizu predviđenom mjestu priključka, predviđa se ugradnja malog PEHD okna 600 mm uz rub parcele te priključivanje nekoliko parcela na to okno i zatim transport do najbližeg revizijskog okna. Iznimno, u slučaju nemogućnosti priključenja pojedinog objekta na revizijsko okno na trasi, predvidjeti će se priključenje izravno na cijev, pomoću vodonepropusnog priključka u tjemenu cijevi, pod kutem od 45

o prema horizontali.

Radovi na kućnimpriključcimapodrazumijevaju sav cijevni i spojni materijal i okna, do okna kućnog priključka u privatnoj parceli,uključivo i to okno.

Kućni priključci nisu predmet građevinskih dozvola, a točan broj, duljina i položaj cijevi i okana bit će definiran

izvedbenim projektom, odnosno, u skladu s potrebama i prilikama na terenu prilikom izvedbe.

Radovi na sustavu vodoopskrbe:

Kućni priključci susastavni je dio ovog DoN-a. Kućne priključke predviđeno je izvesti od PEHD cijevi. Na mjestu priključka manjih profila (5/4") na vodoopskrbni cjevovod ugradit će se ogrlica sa brzozatvarajućim ventilom s




ugradbenom garniturom i cestovnom kapom. Prespajanje kućnih priključaka na nove cjevovode može se izvesti tek nakon izvršene tlačne probe te ispiranja i dezinfekcije novoizgrađenih cjevovoda.

Kućni priključci nisu predmet građevinskih dozvola, a njihov točan broj, duljina i položaj bit će definiran izvedbenim projektom, odnosno, u skladu s potrebama i prilikama na terenu prilikom izvedbe.




2 OBVEZE I ODGOVORNOSTI U PROVEDBI UGOVORA

Ovo poglavlje treba čitati zajedno sa Općim i Posebnim uvjetima Ugovora (dalje: uvjeti Ugovora) i služi da bi

upotpunilo i detaljnije razradilo odredbe o obvezama i odgovornostima koje su navedene u uvjetima Ugovora.

Međutim, u slučaju bilo kakve neusklađenosti,mjerodavne su odredbe uvjeta Ugovora, a odredbe dane u ovom

poglavlju Knjige 3 – Specifikacije ne mogu ni u kojem pogledu umanjiti obveze propisane uvjetima Ugovora.

2.1 IZVOĐAČ

2.1.1 Opće

Obveze Izvođača uključuju, ali nisu ograničene na sljedeće:

● tumačenjei provjera svih podataka i dokumentacije koju dostavi ili koja je dostupna od strane Naručitelja,

● utvrđivanje lokalnih uvjeta relevantnih za Radove,

● procjena geotehničkih uvjeta tumačenjem podataka koji su dostavljeni ili koji su dostupni od strane Naručitelja, pregled objavljenih podataka i provedba dodanih ispitivanja (po potrebi),

● izrada izvedbenih projekata,

● izrada projekata izvedenog stanja i geodetskih snimaka izvedenog stanja,

● izvedba radova uključujući sve povezane inženjerske radove u skladu s nacrtima i specifikacijama Ugovora, u skladu sa svim suglasnostima i dozvolama i zakonskim obvezama,

● osiguranje sve radne snagei opreme Izvođača, potrošnog materijala, skele, svih vrsta dizalica, Privremenih radova i objekata, zaštiteradova i postojećih objekata, prijevoza do gradilišta, s gradilišta te u ili oko gradilišta tesvega što je potrebno bilo privremene ili stalne prirode za izvedbu Radova, njihov dovršetak i otklanjanje bilo kakvih nedostataka kako je navedeno u Ugovoru,

● nabava svog potrebnog materijala, opreme i proizvoda koji se ugrađuju u Radove, uključujući specifikacije, certifikate i priručnike/upute za rad,

● prijevoz, rukovanje i skladištenje materijala, uređaja i opreme uključujući carinjenje pri uvozu materijala i/ili opreme,

● provjere i izvještavanje o svim provjerama i/ili istraživanjima postojećih stanja potrebnih prema Ugovoru,

● ishođenje i odgovornost za poštivanje svih potrebnih suglasnosti, dozvola, licenci i odobrenja po svim relevantnim propisima i pravilnicima,

● suradnja s relevantnim obalnim, općinskim/gradskim, cestovnim i svim drugim nadležnim javnim tijelima, policijom i vatrogasnim službama te postupanje u skladu sa svim izdanim uvjetima/suglasnostima,

● postavljanje informativnih ploča u skladu s relevantnim zahtjevima zakonodavstva RH i EU

● ispitivanje i puštanje u pogon Radova u skladu sa svim zahtjevima iz Ugovora,

● izrada priručnika o rukovanju i održavanju,

● osposobljavanje osoblja Naručitelja/Korisnika za korištenje izvedenih Radova, uključivo lokalno upravljanje, te nadzor nad automatskim upravljanjem objektima,

● izrada Plana izvođenja radova za sva gradilišta,

● stavljanje suvišnih radova izvan upotrebe i njihovo uklanjanje,

● prijevoz suvišnih uređaja ili opreme za koju je Naručitelj izrazio želju da ih zadrži do skladišta Naručitelja,

● zbrinjavanje van gradilišta svog suvišnog kao i otpadnog materijala, uključujući i podzemne vode, na legalnim lokacijama i na način sukladan zakonskim propisima,

● pružanje svih podataka koje Inženjer zatraži u svrhu praćenja izvršenja ugovora o izvođenju radova,

● pribavljavanje (o vlastitom trošku)bilo kakvog dodatnog zemljišta izvan područja Gradilišta koje je pribavio Naručitelj (područje Gradilišta obuhvaća zemljište koje je Naručitelj pribavio i prikazano je u Elaboratu nepotpunog izvlaštenja – Knjiga 6 DON-a), a koje je potrebno Izvođaču za prilaz ili radna područja za izvođenje Radova,

● davanje izvješća o napretku uključujući fotografski zapis građenja,




● ishođenje bilo kakvih privremenih pristanaka/suglasnosti koji mu mogu biti potrebni za izvršenje radova. Izvođač treba osigurati da u okviru svog Vremenskog plana ima dovoljno vremena za dobivanje takvih suglasnosti. Nepoštivanje istog može rezultirati troškovnim i programskim rizikom ili kašnjenjem što se Izvođaču neće nadoknaditi prema uvjetima Ugovora,

● ispitivanje vodonepropusnosti izvedenih kanalizacijskih cjevovoda,

● tlačne probe izvedenih tlačnih cjevovoda,

● provedbu CCTV inspekcije izgrađene kanalizacijske mreže,

● tlačne probe vodoopskrbnih cjevovoda,

● dezinfekcija i ispitivanje zdravstvene ispravnosti vodoopskrbnih cjevovoda,

● dobivanje i osiguravanje isprava o sukladnosti za sav materijal koji se koristi tijekom izgradnje (beton, pojačanja, cijevi, armature, itd.),

● održavanje, sastavljanje i podnošenje svih potrebnih podataka za poštivanje odredbi o zaštiti na radu,

● suradnja, koordinacija i nazočnost na sastancima s Naručiteljem, njegovim osobljem, zakonskim tijelima i grupama za odnose s javnošću, a sve radi potrebe održavanja dobrih odnosa sa javnošću,

● održavanje kolnih i pješačkih pristupa posjedima koji se nalaze u blizini Gradilišta,

● osiguranje plana zaštite na radu, organizacijskog dijagrama, programa, plana rada i svih ostalih dokumenata koji su potrebni prema Ugovoru,

● usklađenost izvedenih Radova i načina njihovog izvođenja sa svim zahtjevima tijela nadležnih za zaštitu okoliša s obzirom na izvođenje radova i zaštitu gradilišta i njegove okolice, a posebno s mjerama zaštite okoliša iz Rješenja Miniszarstva zaštite okoliša i energetike klasa: UP/I 351-03/15-02/61, urbroj: 517-06-2-1-2-16-26 od 28.07.2016.

● dostava programa za provedbu radova uključujući potrebne faze radova kako bi se omogućila koordinacija između građevinskih i strojarskih te elektroinstalaterskih radova,

● Ako po mišljenu Izvođača postoji potreba za koordinacijom aktivnosti između različitih ugovora, obavijestit će Inženjera ili Naručitelja koji će sazvati sastanak kako bi se riješila ta pitanja.

● Izvođač će surađivati s Inženjerom i drugim Izvođačima kako bi se dogovorili o općem planu koji će svim Izvođačima omogućiti provođenje svojih ugovora s minimalnim smetnjama.

● ispitivanje i puštanje u pogon Radova,

● obavještavanje potrošača o planiranim prekidima usluga - Izvođač će osigurati provedbu odgovarajućih obavijesti koje će se izraditi u suradnji s gradskim vlastima, lokalnim distributerima vode, struje i telekomunikacijskih usluga, komunalnim poduzećem i nadležnim tijelima za ceste

● dokumentaciju za potrebe operativnog izvođenja radova (Vremenski plan, Plan osiguranja kvalitete, Prometno tehnološki elaborat/projekti privremene regulacije prometai dr.)

U nastavku će pojedini navodi iz gornjeg teksta biti detaljnije definirani.

2.1.2 Predstavnik Izvođača

a) Izvođač će imenovati Predstavnika Izvođača i dati mu sve potrebne ovlasti kako bi mogao nastupati u ime Izvođača na temelju Ugovora (članak 4.3. Ugovora)

b) Izvođač će imenovati glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi građenje

c) Izvođač će uzeti u obzir da su određeni inženjerski poslovi u Hrvatskoj regulirani Zakonom o gradnji (NN 153/13, 20/17), Zakonom o Komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (NN 78/15), Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15) i Zakonom o obavljanju geodetske djelatnosti (NN 152/08, 61/11 i 56/13). Tim aktima su definirani i minimalni uvjeti za osoblje Izvođača na gradilištu.

d) Predstavnik Izvođača za vrijeme povremene i privremene odsutnosti može imenovati zamjenu što podliježe prethodnom odobrenju Inženjera.

e) U skladu s Ugovornim rokovima, Izvođač će predati Inženjeru detalje vezane uz popis osoba u timu Predstavnika izvođača i ostalo ključno osoblje uključujući opise posla, e-mail adrese, 24 sata raspoložive brojeve telefona i brojeve telefaksa. Inženjer će biti žurno obaviješten o bilo kakvim izmjenama navedenih podataka.

f) Dužnosti Predstavnika Izvođača su slijedeće(ali bez ograničenja samo na to): i. korespondencija s Inženjerom o tehničkim i ugovornim pitanjima




ii. potvrda primitka uputa i odluka Inženjera iii. sudjelovanje na svim sastancima koje organizira i na koje ga pozove Inženjer sukladno

uvjetima Ugovora iv. dostava projekata koje izrađuje Izvođač i sve ostalo što je potrebno za uspješno ispunjenje

obveza iz Ugovora. g) Sve relevantne dokumente (osim građevinskog dnevnika koji se vodi sukladno Zakonu o gradnji i

Pravilniku o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera NN 111/14, te listova građevinske knjige) u ime Izvođača potpisuje Predstavnik Izvođača.

2.2 DOKUMENTACIJA

2.2.1 Dokumentacija Naručitelja

a) Naručitelj je ishodio građevinske dozvole za sve radove u okviru Ugovora za koje je potrebna takva dozvola.

b) Svu dokumentaciju potrebnu za izvođenje radova koji su obuhvaćeni ovim DON-om Naručitelj će predati Inženjeru. Izvođaču će ista biti predana tijekom sastanka koji prethodi Početku radova, tzv. Početni sastanak.

2.2.2 Dokumentacija Izvođača

Dokumentacija koju je dužan izraditi Izvođač se sastoji od:

i. Dokumentacije za potrebe izgradnje – izvedbeni projekti ii. Dokumentacije za potrebe operativnog izvođenja radova (Vremenski plan, Plan osiguranja kvalitete i

Prometno tehnološki elaborat/projekt privremene regulacije prometa, Elaborat iskolčenja, Plana izvođenja radova i dr.)

iii. Projekata izvedenog stanja iv. Elaborata za evidentiranje i/ili uplanu izvedenih radova u katastru v. Priručnika za uporabu i održavanje

2.2.2.1 Dokumentacije za potrebe građenja – Izvedbeni projekti

a) Izvođač će izraditi izvedbene projekte za sve objekte i za sve grupe radova. Izvedbeni projekti će biti izrađeni na osnovu glavnih projekata navedenih u Knjizi 5.

b) Izvedbena projektna dokumentacija (po pojedinim građevinskim dozvolama) treba biti izrađena sukladno članku 74. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17).

c) Izvedbeni projekti se moraju izraditi u skladu s Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 64/14., 41/15., 105/15., 61/16., 20/17)

d) Dokumentaciju za potrebe građenja (izvedbene projekte) kao i projekte izvedenog stanja dužan je izraditi od Izvođača angažiran projektant. Projektant je fizička osoba koja ima pravo projektirati u skladu s odredbama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15).

e) Projektant izvedbenog projekta odgovoran je za njegovu usklađenost s glavnim projektom te ispravnost u smislu ispunjavanja svih propisanih uvjeta sukladno Zakonu o gradnji (NN 153/13, 20/17).

f) Izvođač je dužan za razrađeno projektno rješenje, ukoliko je isto dimenzija koje prema Pravilniku o kontroli projekata (NN 32/14) podliježe kontroli te ukoliko se to zathijeva Izvješćem o kontroli glavnog projekta, izvršiti kontrolu projekta o svom trošku.

g) Izvedbenim projektom treba pored ostalog obraditi sljedeće: i. stvarne karakteristike odabrane hidromehaničke, elektro i strojarske opreme, cijevnog

materijala i svih ostalih proizvoda, materijala i instalacija koji se ugrađuju u građevinu, ii. stvarnu opremu i tehnologiju izvođenja kojom raspolaže Izvođač,

iii. stvarno utvrđene geološke i geomehaničke parametre na lokaciji gradilišta (projekt temeljenja građevine, projekt zaštite građevne jame i osiguranja stabilnosti pokosa, projekti zaštite susjednih objekata potencijalno ugroženih izvedbom radova u okviru Ugovora),

iv. stvarno utvrđeni položaj podzemnih instalacija u zoni zahvata, njihova zaštita ili njihovo privremeno/trajno izmještanje,

v. Izvedbeni projekt mora obuhvatiti sve instalacije u granicama Gradilišta vi. izvedbeno rješenje za kućne priključke kanalizacije i vode sukladno stvarnom stanju na

terenu,




vii. izvedbena rješenja za sve ostale slučajeve koji se pojave u tijeku građenja, a nisu obrađeni glavnim projektom, odnosno nisu obuhvaćena prethodnim točkama, ili za koju ne dobiju izvedbenu dokumentaciju od strane Naručitelja.

h) Izvedbeni projekt po pojedinim građevinskim dozvolama u cijelosti (izrada, kopiranje, eventualna revizija i dr.) obračunat će se po kompletu sukladno ugovornom troškovniku ukoliko nije drugačije ugovoreno.

i) Izvođač će pripremiti plan dostave dokumentacije u Ugovorom zadanim rokovima. Plan dostave dokumentacije će navesti naziv dokumentacije s planiranim datumima izrade. Plan dostave dokumentacije će navesti koji dokumenti će biti predani na pregled i odobrenje te koji će biti samo predmet pregleda. Plan dostave izvedbenih projekata bit će usklađen s Vremenskim planom, kojeg će Izvođač dostaviti prema čl. 8.3. Ugovora i koji mora sadržavati vrijeme za pregled izvedbenih projekata od strane Inženjera.

j) Izvođač će predavati izvedbene projekte u 6 tiskanih primjeraka i 1 u elektroničkom obliku na hrvatskom jeziku a sukladno Vremenskom planu.

2.2.2.2 Norme, označavanje i dokazivanje sukladnosti građevinskih proizvoda

Radovi moraju biti projektirani, izvedeni i instalirani u skladu s odgovarajućim i usuglašenim standardima.

Kod radova koji uključuju pripadajuću opremu, instrumente i /nadzorno-upravljački sustav, električne

instalacije moraju biti usklađeni sa zakonskom regulativom relevantnih direktiva uključujući između ostalog

Direktivu o sigurnosti strojeva (Direktiva 98/37/EC) te Direktivu o nisko-naponskim uređajima (Direktiva

73/23/EEC).

Svaki uređaj treba imati CE oznaku u skladu s relevantnom aplikacijom direktive EU vijeća.

Dijelovi uređaja koji nisu cjeloviti te su dio većeg uređaja, a koji kao takvi ne mogu imati CE oznaku imati će

deklaraciju o ugradnji.

2.2.2.3 Dokumentacije za potrebe operativnog izvođenja radova

Vremenski plan

a) Ovo poglavlje treba čitati u kombinaciji s člankom 8.3 OU Ugovora.

b) Izvođač će dostaviti detaljan Vremenski plan Inženjeru na odobrenje u roku od 28 (dvadeset osam) dana nakon primitka obavijesti o Datumu početka Radova na način kako bude propisano Ugovorom.

c) Vremenski plan treba minimalno uključivati redoslijed kojim Izvođač namjerava izvoditi Radove, uključujući vremenski plan za svaku fazu projektiranja i njihovu međuovisnost s izvođenjem radova, Dokumentaciju Izvođača, nabavu opreme (Postojenja) i isporuku na Gradilište, izgradnju, montažu i ispitivanja koja su specificirana Ugovorom, te sve navedeno za njegove podizvođače/podugovoratelje.

d) Vremenski plan treba prikazati i vremenski raspored korištenja resursaIzvođača kojima se planiraju izvršiti Radovi (Mehanizaciju i OsobljeIzvođača, ).

e) Potrebno je uključiti dovoljno detalja u Vremenski plan kako bi Izvođač Inženjeru dokazao svoju sposobnost da dovrši Radove u cjelini u skladu s zahtjevima Ugovora i unutar zahtijevanih rokova.

f) Detaljni Vremenski plan Izvođača će biti dostavljen u tiskanom papirnatom i u elektronskom obliku. Isti će biti pripremljen u obliku mrežnog dijagrama (metoda kritičnog puta) koristeći računalni programski paket sukladan software koji inače koristi Naručitelj. Vremenski plan mora omogučiti usporedbu planiranog i stvarnog napredovanja Radova.

g) Vremenski plan treba uzeti u obzir i vrijeme potrebno za pregled te izdavanje odobrenja i suglasnosti od strane Inženjera kada se to traži u Specifikacijama.

h) U planu treba detaljno prikazati redoslijed odvijanja aktivnosti kako bi Inženjer mogao na osnovu istog planirati vrijeme pregleda i ispitivanja radova i materijala za koje je to potrebno.

i) Nakon što Inženjer potvrdisvoje prihvaćanje prvog dostavljenog Izvođačevog Vremenskog plana, Izvođač bez prethodnih konzultacija i odobrenja Inženjera ne smije mijenjati njegove bitne odredbe. Izvođač treba sačuvati primjerke ovog inicijalnog Vremenskog plana te ga koristiti kao 'baznu' verziju u odnosu na koju će se pratiti budući napredak Radova.

j) Ukoliko Inženjer vrati dostavljeni Vremenski plan na doradu, s obrazloženjem o uočenim manjkavostima, Izvođač ima obvezu izraditi novi revidirani Vremenski plan sukladno članku 8.3.




Ugovora i uputama Inženjera. Isto će Izvođač učiniti svaki puta ukoliko ga Inženjer upozori da je primijetio kašnjenje u izvođenju aktivnosti u odnosu na inicijalno usvojen Vremenski plan.

Plan (Sustav) osiguranja kvalitete (SOK) i Planovi kontrole (PK)

Ovo poglavlje treba biti čitano u kombinaciji s člankom 4.9 Uvjeta Ugovora.

Općenito

Sustav osiguranja kvalitete koji pokriva sve aspekte Ugovora i radova bit će implementiran, dokumentiran i

održavan od strane Izvođača tijekom ispunjenja Ugovora. Sustav će biti u skladu s prepoznatim međunarodnim

Standardom osiguranja kvalitete.

Izvođač će dostaviti detaljan Sustav osiguranja kvalitete (SOK) Inženjeru na odobrenje u roku od 28 (dvadeset

osam) dana nakon primitka obavijesti o Datumu početka Radova na način kako bude propisano Ugovorom.

Plan osiguranja kvalitete biti u skladu s ISO 9001 sustavom.

Metode dokumentiranja i vođenja dokumenata tijekom izvođenja Radova

Sve će aktivnosti kontrole navedene u Sustavu kontrole biti dokumentirane. PK i svi drugi problemi koji su

vezani uz SOK sustav bit će čuvani i vođeni od strane Izvođača u sustavu pohrane SOK dokumenata, koji će biti

čuvan na gradilištu tijekom trajanja Ugovora. Na osnovu SOK i PK Izvođač će izraditi neophodne obrasce za

registraciju, dnevnike rada, te popise za provjeru, itd. prije početka Radova. Svi će takvi dokumenti na sebi imati

osnovne informacije, datum i potpis osobe ovlaštene za vođenje dokumentacije. Osnovne će informacije

najmanje sadržavati: ime projekta, broj aktivnosti kako je to navedeno u PK, vrijeme i mjesto kontrolne

aktivnosti. Inženjer će imati potpuni pristup sustavu pohrane dokumenata te će bez prethodne najave moći

provesti kontrolu kvalitete.

Sustav osiguranja kvalitete (SOK) će najmanje pokriti sljedeća pitanja:

● Organizacijsku strukturu Izvođača

● Rukovodnu strukturu i ovlaštenja na ovom projektu/ugovoru

● sustav upravljanja dokumentacijom Izvođača za izvođenje radova koji će također uključiti njegove podizvođače i dobavljače (distribucija, klasificiranje, arhiviranje),

● metode osiguranja da se samo važeći i odobreni dokumenti koriste za izvođenje radova,

● metode zapisivanja izmjena i dopuna dokumentacije,

● procedure za kontrolu kvalitete dokumentacije

● sustav numeriranja dokumentacije i nacrta,

● metoda upravljanja nabavom,

● procedure za unutarnju dostavu podugovorenih aktivnosti,

● procedure za kontrolu dostave proizvoda,

● procedure za kontrolu kvalitete materijala i radova i testiranja tijekom samih radova,

● procedure za konačnu kontrolu i testove prije primopredaje.

Opseg primjene SOK-a će SOKriti procedure osiguranja i kontrole kvalitete a koji će primjenjivati Izvođač na

jednostavan, ali iscrpan način.

Osoba zadužena za sustav osiguranja kvalitete Izvođača bit će ovlaštena i kvalificirana da donosi odluke u svezi

pitanja osiguranja kvalitete te će u SOK-u biti jasno naznačena. Osobe koje provode kontrolu i testiranje

kvalitete bit će neovisne od onih koje izvode ili nadziru radove.

Priprema SOK-a

Plan će osiguranja kvalitete najmanje sadržati slijedeće:

1. Opseg primjene Sustavaosiguranja kvalitete Organizacija i osoblje posebno:




− odgovornosti i nadležnosti,

− resursi,

− funkcije, raspodjela i odgovornosti osoblja na provedbi ugovora te odgovornosti vanjske kontrole.

2. Provjera projektne dokumentacije i posebne procedure za: − odgovornost za projektnu dokumentaciju,

− zaprimanje i dostava projektne dokumentacije te revizija,

− verifikacija projekta, odobravanje i dopune,

− procedure za provjeru projekata i dokumentacije.

3. Kontrola dokumenata – praćenje dokumentacije i posebne procedure za: − identifikacija dokumenata,

− cirkulacija razne izrađene dokumentacije,

− upravljanje dokumentima (distribucija, klasifikacija, arhiviranje),

− sustav numeriranja dokumentacije i nacrta.

4. Nabava, a posebno: − popis dostavljača i podizvođača,

− procedure kontrole nabave podataka,

− procedure odobrenja ili odbijanja nabave.

5. Identifikacija i praćenje 6. Inspekcija i testiranje, a posebno:

− popis dokumenata i pisanih procedura s ciljem definiranja načina rada, raspodjele resursa te redoslijed raznih aktivnosti,

− procedure za izradu popisa kritičnih i krajnjih točaka za performanse, kontrolu i testove.

7. Procedure za unutarnju dostavu podugovorenih aktivnosti: − inspekcija i testiranje nabavljanih proizvoda,

− kontrola i testiranje tijekom samo proizvodnog procesa,

− procedure za konačnu inspekciju i testiranje,

− procedure upravljanja inspekcijskim procedurama i dokumentacijom testiranja (distribucija, klasifikacija, arhiviranje).

8. Kontrola neusklađenosti uključujući: − procedure identifikacije, evaluacije i postupanja u slučaju uočavanja neusklađenosti.

Kontrola kvalitete

Inženjer može u svakom trenutku napraviti reviziju usklađenosti Izvođača s procedurama navedenim u

izrađenom Sustavu osiguranja kvalitete.

Ukoliko je primjenjivo, Inženjer će obavijestiti Izvođača o neusklađenosti ne kasnije od 14 dana nakon izvršene

revizije.

U roku od 14 dana od dana prijema obavijesti, Izvođač će pismenim putem ukazati na korekcije koje će on

provesti, vremenski plan te ime odgovorne osobe koja će vršiti kontrolu nad definiranim korekcijama.

Izmjene i revizije

Izvođač može zatražiti izmjene procedura tijekom izvođenja radova te predložiti dopune. Ovakve će izmjene ili

dopune biti predane Inženjeru na odobrenje.

Planovi kontrole (PK)

Izvođač će predati Inženjeru na odobrenje svoj detaljno izrađeni PK za sva nastojanja i mjere osiguranja

kvalitete Radova ili dijelova Radova. Takav PK će biti prezentiran Inženjeru ne kasnije od jednog tjedna prije

početka Radova ili odobrenog dijela Radova. PK će uključivati kontrolu navedenu u Ugovoru kao i sve druge

uobičajene ili specifične kontrole koji Izvođač smatra neophodnim kako bi se osigurala kvaliteta Radova. PK će

za svaku kontrolnu aktivnost opisati vrstu, metodu, kriterij za odobrenje, dokumentaciju te tko je odgovoran za




provođenje te aktivnosti. Ukoliko Inženjer ne odobri PK koji je dostavljen, u tom slučaju će PK biti dopunjen i

ponovno predan na odobrenje.

Naknadne izmjene u svezi aktivnosti na osiguranju kvalitete neće uzrokovati promjene u dogovorenim

rokovima ili ugovornoj cijeni.

Tijekom perioda trajanja Ugovora, Izvođač će, na zadovoljstvo Inženjera, dokumentirati da su Radovi sukladni

zahtjevima osiguranja kvalitete koji su predviđeni Ugovorom ili odobreni tijekom perioda trajanja Ugovora.

Stoga, na osnovu odobrenog POK i PK, Izvođač će tijekom izvođenja Radova provesti i dokumentirati kontrolu

kvalitete te sukladnost s dogovorenim zahtjevima. Kontrola kvalitete Izvođača ne ograničava njegovu

odgovornost za Radove u skladu s Ugovorom. Ukoliko Inženjer, tijekom trajanja Ugovora, ukaže da Izvođač

treba produžiti aktivnosti na kontroli ili dokumentiranju istih, Izvođač će poštovati pisane instrukcije Inženjera s

ovim ciljem o svom trošku te u dogovorenom roku za izvršenje ovih aktivnosti.

Prometno tehnološki elaborat (Projekt privremene regulacije prometa)

Ovim poglavljem Specifikacija obuhvaćeni su svi radovi i osiguranje prometne signalizacije nužne za sigurno odvijanje prometa tijekom izvođenja radova.

Prometni znakovi na cestama postavljaju se sdesne strane ceste pokraj kolnika u smjeru kretanja vozila. Visina na kojoj se postavlja znak računa se od površine kolnika do donjeg ruba prometnog znaka, odnosno do donjeg ruba dopunske ploče.

Prije početka izvođenja radova Izvođač je dužan izraditi izvedbeni projekt privremene regulacije prometa i/ili uskladiti postojeći izvedbeni projekt, prema uvjetima lokalne uprave za ceste ili jedinice lokalne samouprave i ishoditi suglasnosti od odgovarajućih nadležnih službi. Napominje se da se rješenje privremene regulacije prometa iz glavnog projekta ili druge dokumentacije Naručitelja smatra isključivo prijedlogom i isto ne oslobađa Izvođača obveze izrade izvedbenog rješenja privremene regulacije prometa usklađenog sa Izvođačevim planom i organizacijom radova kao ni obveze ishođenja svih potrebnih suglasnosti.

Izvođač će Naručitelju i Inženjeru predati odobren i usuglašen izvedbeni projekt privremene regulacije prometa u 6 primjeraka.

Izradu izvedbenog projekta za provedbu prometne regulacije treba uskladiti s Vremenskim planom izvođenja Radova i stvarnim uvjetima ma terenu.

Neovisno o tome da li je pri izradi izvedbenog projekta prometnog rješenja koristio prethodno izrađena prometna rješenja i ranije izrađene izvedbene projekte ili je primijenio drugo izvedbeno rješenje, Izvođač je dužan uključiti u jediničnu cijenu ostalih radova samu izradu izvedbenog projekta privremene regulacije prometa kao i sve troškove koji proizlaze iz takvog izvedbenog projekta (npr. ovjera projekta kod nadležne službe), te se izrada navedenih projekata i troškovi fizičke provedbe privremene regulacije prometa tijekom izvođenja radova neće posebno obračunavati niti plaćati.

Materijal

Prometni znakovi rade se od čeličnog i aluminijskog lima na koji se montira reflektirajuća folija "High intensity" (folija ili boja). Za upotrijebljeni materijal od kojeg se izrađuju prometni znakovi (čelik, folija, boje, beton i dr.), Izvođač je dužan pribaviti dokaze o kvaliteti i predati ih Inženjeru.

Materijal koji se koristi za označavanje na kolniku treba biti trajan i ne smije mijenjati boju. Koeficijent trenja treba biti približno jednak kao kod kolnika, sa maksimalnim odstupanjem +5% kod suhog i +10% kod mokrog kolnika.

Izvođenje

Prometna signalizacija mora biti tako postavljena, da vozači mogu na vrijeme uočiti svaki prometni znak, kako bi se prilagodili izmjeni prometnog režima. Raspored prometnih znakova i signalizacije, odnosno njihov položaj u odnosu na dionicu izvođenja radova, treba biti izveden u svemu prema Izvedbenom projektu privremene regulacije prometa.

Prometni znakovi se pričvršćuju na stup pomoću obujmice i dva zavrtnja. Zavrtnji se moraju osigurati protiv odvrtanja.

Stupovi prometnih znakova postavljaju se u betonske temelje kvalitete C25/20, oblika krnje piramide čije su stranice donjeg kvadrata 30 cm, a gornjeg 20 cm. Pričvršćuju se unakrsnim osiguračima promjera 10 mm.




Kod izvođenja znakova treba se u svemu pridržavati Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15) i Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05, 64/05, 155/05, 14/11) kao i Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama (dalje u tekstu OTU).

Dozvole i suglasnosti za radove

Za bilo kakve radove na državnim cestama Izvođač će ishoditi dozvolu od Hrvatskih cesta za zatvaranje cesta,

obilaske te potrebne znakove. Za radove na županijskim cestama, Izvođač će ishoditi suglasnost nadležne

županijske uprave za ceste.

Za bilo kakve radove na lokalnim cestama Izvođač radova će ishoditi dozvolu od nadležnog tijela za te ceste (za

zatvaranje cesta, obilaske te potrebne znakove). Svi troškovi vezani za ishođenje dozvola će snositi Izvođač.

Izvođač je dužan poštivati standardne procedure te će o svemu izvijestiti nadležnu policijsku upravu i

vatrogasnu službu.

Izvođač će ishoditi dozvolu od nadležnih tijela za privremeno skladištenje materijala na javim površinama te će

platiti sve vezane troškove.

Izvođač će biti odgovoran za ishođenje bilo kakvih neophodnih dozvola i suglasnosti za izvođenje radova, ako

isto zahtijevaju nadležna tijela ili jedinice lokalne samouprave te će iste uzeti u obzir pri izradi ponude i snositi

vezane troškove.

Plan izvođenja radova

Sigurnosne procedure


Sigurnost

Izvođač će izvršiti radove na način da će biti usklađeni sa svim međunarodnim i hrvatskim sigurnosnim zakonima i standardima. Svi radovi moraju biti posebno usklađeni sa Zakonom o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14), Pravilnikom o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08) te s drugim važećim zakonima i hrvatskim standardima.

Pitanja vezana uz sigurnost bit će na planu i programu svih sastanaka te će planovi vezani uz ova pitanja biti predmet zajedničkog dogovora između Inženjera i Izvođača s ciljem smanjenja rizika pojave nezgoda i neželjenih slučaja u narednim aktivnostima.

U slučaju da Inženjer smatra da metode rada Izvođača nisu dovoljno sigurne ili da ne postoji dovoljna ili adekvatna zaštitna barijera ili druga sigurnosna oprema ili oprema za spašavanje, Izvođač će promijeniti svoju metodologiju izvođenja radova ili instalirati dodatnu opremu ili pojačati mjere sigurnosti i opremu za spašavanje.

Izvođač će u najkraćem roku obavijestiti Inženjera o bilo kakvim nezgodama, bilo to na lokaciji gradilišta ili izvan, a koji uključuju Izvođača i rezultiraju ozljedom osoblja ili oštećenjem materijalnih dobara, bilo da se radi o direktnom kontaktu s radovima ili s trećim licem. Ovakve obavijesti mogu biti verbalne, ali svakako trebaju biti popraćene detaljnim pisanim izvješćem unutar perioda od 24 (dvadeset i četiri) sata od nezgode.

Zaštita od požara i prevencija

Izvođač radove mora izvoditi u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara (NN 92/10) za zaštitu radova i bilo koje okolne imovine od vatre te, ako je potrebno, treba omogućiti vatrogascima da povremeno pregledaju sve objekte za zaštitu od požara.

Izvođač treba pripremiti i izdati izjavu o metodi rada za djelatnosti koje uključuju rizike od požara i skladištenje zapaljivih materijala Inženjeru na odobrenje.

Izvođač mora nadalje biti u skladu s:

Pravilnikom o vatrogasnim aparatima (NN 101/11, 74/13),

Pravilnikom o mjerama zaštite od požara kod građenja (NN 141/11),

Pravilnikom o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevanosti mjera zaštite od požara (NN 56/12),

Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 08/06).

Plan zaštite na radu




Plan zaštite na radu će biti izrađen od strane Izvođača i predan Inženjeru na odobrenje najmanje 14 dana prije

bilo kakvih planiranih aktivnosti na gradnji. Plan sigurnosti i zaštite na radu će sadržati najmanje slijedeće:

a) procjenu rizika pri izgradnji te mjere kontrole, b) raspored rada i upravljanja u svezi implementacije plana, c) odgovarajući specifični zahtjevi sigurnosti, d) plan za skrbništvo nad ozlijeđenim osobljem, prve pomoći i sanitarni postupci.

Metodologija Izvođača pri projektiranju radova će otkloniti ili smanjiti na minimum rizike sigurnosti koji se

mogu pojaviti tijekom izvođenja Radova te tijekom normalnog rada i održavanja Radova. Izvođač će pokazati da

je isto učinjeno, tako što će izvesti i dokumentirati strog i strukturiran pristup procjeni rizika.

Izvođač neće stupiti u posjed gradilišta prije nego Inženjer odobri njegov Plan sigurnosti i zaštite na radu.

Zaštita na radu

Ovo poglavlje treba biti čitano u kombinaciji s člankom 4.8 i 6.7 Uvjeta Ugovora.

Svi će radovi biti striktno izvedeni u skladu s važećom legislativom Europske unije koja se odnosi na zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu te s važećom legislativom Republike Hrvatske. Izvođač će postupati u skladu s niže navedenim zakonima i pravilnicima:

- Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14),

- Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13),

- Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08),

- Pravilnik o sigurnosnim znakovima (NN 91/15, 102/15-ispravak, 61/16)

- Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih sredstava (NN 39/06),

- Pravilnik o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme (NN 18/17)

- Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 46/08),

- Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta (NN 49/86),

- Pravilnik o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta (NN 42/05),

- Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti vibracijama na radu (NN 155/08),

- Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom (NN 88/12).

Koordinator zaštite na radu u fazi izvođenja radova (koordinator II) će biti angažiran u okviru projekta kroz ugovor o uslugama nadzora. Izvođač će slijediti upute koordinatora zaštite na radu u fazi izvođenja radova.

Izvođač će u okviru ovog Ugovora izraditi Plan zaštite na radu.

Osoba za provedbu zaštite na radu

Izvođač će odrediti osobu za provedbu zaštite na radu koja će također obavljati dužnosti osobe za prevenciju nezgoda.

Plana zaštite na radu će definirati aktivnosti, dužnosti i nadležnosti osobe zadužene za provedbu plana.

Opasne aktivnosti

Plan će zaštite na radu sadržavati specifične procedure za smanjenje rizika koji nastaje kao rezultat obavljanja opasnih poslova na gradilištima kako je to niže navedeno ali ne i ograničeno na:

● iskope (npr. mjere osiguranja klizanja zemljišta, kontakt s podzemnim /nadzemnim instalacijama, fizičke barijere prema vozilima, znakovi upozorenje za pješake),

● rad na visini (npr. padovi, materijali koji bi mogli pasti),

● rad u zatvorenim prostorima (npr. nedostatak kisika, otrovni plinovi / pare / dim, eksplozivni plinovi),

● rad s otpadnim vodama, muljem u spremnicima, komorama i cjevovodima (npr. leptospiroza, utapanja, otrovni plinovi),

● nadzemni i podzemni aktivni strujni vodovi te kontrolna oprema (elektrifikacija),

● radovi na cestama (npr. promet, pješaci),




● podizanje teških tereta (npr. neophodna oprema, stabilno tlo, obučen vozač / podizač tereta s remenom / pomoćnik pri utovaru/istovaru),

● preklapanje s radovima drugih Izvođača ili Naručitelja (npr. postojeći operativni uređaj i oprema),

● skladištenje opasnih supstanci, rukovanje i korištenje (npr. kemikalije, eksplozivi),

● kontrolirano upravljanje otpadnim materijalima.

Izvještavanje o nezgodama

Izvođač će poslati Inženjeru detalje bilo kakvih nezgoda čim prije nakon ovakvog događaja.

Zaštita će na radu biti predmet svakog sastanka na gradilištu. Poglavlje o zaštiti na radu će činiti dio mjesečnog izvještavanja.

Opasna atmosfera

Izvođač će osigurati neophodnu opremu za praćenje parametara pri ulasku u potencijalno opasne prostore. O svim opasnim ili potencijalno opasnim prostorima će Izvođač voditi odgovarajuću evidenciju.

Ograničeni pristup i "Dozvola za rad"

Plan zaštite na radu će sadržavati i procedure za definiranje i pristup "Područjima s ograničenim pristupom" gdje će pristup ovakvim područjima biti ograničen "dozvolom za rad" u ovakvim prostorima.

Izvođač će onemogućiti pristup svojim uposlenicima ili kooperantima sve dok ne budu u posjedu dozvole za rad u ovakvim područjima od strane osoba za provedbu zaštite na radu.

Inženjer može naložiti Izvođaču da definira područje kao "Područje s ograničenim pristupom" ukoliko on to smatra neophodnim. Usklađenost sa zahtjevima dozvole neće odriješiti Izvođača bilo kakve odgovornosti prema Ugovoru.

Odredbe za slučajeve nužde

Plan zaštite na radu će sadržavati i odgovarajuće postupke i opremu u izvanrednim slučajevima, uključujući:

● oprema za prvu pomoć (zavoji, itd.),

● osobe obučene za pružanje prve pomoći,

● komunikacija i prijevoz do najbliže bolnice s odjelom za nezgode i izvanredne slučajeve,

● opremu za praćenje,

● opremu za spašavanje,

● opremu za gašenje požara,

● komuniciranje s najbližom vatrogasnom stanicom.

Izvođač će osigurati svu neophodnu opremu za spašavanje koja će redovno biti provjeravana i održavana. Evidencija provjere opreme će se voditi na gradilištu. Izvođač će osigurati da adekvatan broj uposlenika bude u potpunosti obučen za korištenje aparata za disanje i tehnika oživljavanja.

Objekti za osoblje Izvođača

Izvođač će osigurati osoblju koje će boraviti na gradilištu sve potrebne prostorije i sanitarne čvorove u skladu s

hrvatskim zakonodavstvom. Izvođač će osigurati svoje osoblje s neophodnom zaštitnom opremom, odjećom i

sanitarnim čvorovima.

Osobna zaštitna oprema i higijena

Osobna zaštitna oprema će biti dostupna osoblju te će se koristiti gdje je to potrebno, a uključuje:

● zaštitne kacige,

● zaštitu za oči,

● zaštitu za uši (sluh),

● zaštitu ruku,

● zaštitu za noge.

● Izvođač će osigurati i odgovarajuće objekte za boravak, uključujući minimalno:

o pitku vodu,




o zahode,

o umivaonike s toplom vodom, sapune i ručnike,

o čiste, suhe i tople prostore sa stolovima i stolicama gdje je moguće konzumirati hranu.

Vertikalni prilazi

Sukladno članku 22. Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13) za ulazak u okna, šahtove i slične objekte gdje se poslovi obavljaju povremeno mogu se koristiti vertikalni prilazi izvedeni u obliku čvrstih metalnih ljestava postavljenih vertikalno ili koso s kutom nagiba većim od 75⁰ prema horizontali.

Za silaženje radnika u iskop i izlaženje iz iskopa moraju se osigurati čvrste ljestve tolike dužine da prelaze iznad ruba iskopa za najmanje 75 cm.

Prečke ljestava moraju biti od okruglog željeza promjera najmanje 1,6 cm i dobro učvršćene odnosno zavarene za stranice ljestava na vertikalnom razmaku od najviše 30 cm.

Duljina prečki između stranca ljestava ne smije biti manja od 40 cm.

Ljestve, čija je visina veća od 3,0 m moraju počevši od sedme prečke (oko dva metra od poda) imati čvrstu leđnu zaštitu.

Leđna zaštita mora biti izrađena u obliku kaveza načinjenog od lukova od plosnatog željeza, s unutrašnjim radijusom ne manjim od 70 cm niti većim od 80 cm, koji moraju biti pričvršćeni za stranice ljestava na međusobnom razmaku ne većem od 1,4 m.

Lukovi moraju biti povezani vertikalama od plosnatog željeza na razmaku ne većem od 25 cm. Lukovi i vertikale od plosnatog željeza koji međusobno zatvaraju kavez, moraju biti tako dimenzionirani i učvršćeni za ljestve da pružaju sigurnu zaštitu osobama od pada s visine.

Ljestve moraju biti kruto vezane sa zgradom, objektom ili konstrukcijom u razmacima ne većim od 3,0 m.

Ljestve moraju biti postavljene paralelno sa zgradom ili nekom drugom konstrukcijom.

Ako ljestve nemaju leđobran, nego je predviđeno da se osobe penju između ljestava i zida, razmak između prečke ljestava i zgrade mora iznositi 70 do 80 cm.

Ako su ljestve pričvršćene za zid ili stup moraju od površine zida odnosno stupa biti udaljene najmanje 16 cm.

Plan izvođenja radova

Izvođač će prije uspostave svakog od gradilišta izraditi Plan izvođenja radova. Plan izvođenja radova će biti

izrađen u skladu s Pravilnikom o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08). Sadržaj

Plana izvođenja radova će biti u skladu s Dodatkom V. Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim

gradilištima (NN 51/08), a uvažavajući važeću regulativu RH i EU iz područja zaštitu na radu.

Svaka promjena na gradilištu koja može utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, mora biti unesena u Plan

izvođenja radova. Također, Izvođač će u pogledu Plana izvođenja radova poštivati naloge koordinatora II

imenovanog od strane Naručitelja o potrebi izrade usklađenja plana izvođenja radova sa svim promjenama na

gradilištu o svom trošku.

Plan zaštite okoliša


Plan upravljanja okolišem (PUO)

Izvođač će u roku od 42 dana od dana početka provedbe ugovora predati Plan upravljanja okolišem (PUO) koji će se odnositi na cijeli period izvođenja radova.

PUO će obraditi/sadržavati (ali neće biti ograničen na) slijedeće:

● Odlaganje čvrstog otpada za sve materijale te lokacije odlagališta za višak materijala iz iskopa i otpadne materijale bez negativnog utjecaja na okoliš.Otpad je potrebno odložiti na adekvatnoj udaljenosti od gradilišta na pogodnu i legalnu deponiju. Paljenje otpada na lokaciji gradilišta nije dozvoljeno.

● Upravljanje tekućim otpadom na okolišno prihvatljiv način u skladu sa zakonodavstvom RH, mjere zaštite u svezi potencijalnog izlijevanja goriva i kemikalija koje se koriste tijekom izgradnje.




● Mjere za smanjenje utjecajaRadova u odnosu na ljudsko zdravlje i okoliš općenito. Ovo se odnosi na smanjenje potencijalne štete po vegetaciju, emisije buke, prašine i izljeve goriva koje mogu dovesti do zagađenja tla i vode.

● Odlaganje sanitarnog otpada - odlaganja otpada iz sanitarnih prostorija na lokaciji gradilišta na način prihvatljiv za okoliš (npr., kemijskih zahodi).

● Kamenolome i pozajmišta materijala. Izvođač će definirati lokalitete na kojima će se iskopavati materijali te mjere koje će biti primijenjene s ciljem smanjenja utjecaja na okoliš, tijekom i nakon trajanja izgradnje.

Upravljanje okolišem

Općenito

Izvođač će biti u skladu s odredbama EU direktiva te hrvatskim zakonima na području zaštite okoliša.

Izvođač će zadovoljiti zahtjeve relevantnih tijela za zaštitu okoliša te ishoditi neophodne dozvole po ovom pitanju.

Izvođač će biti odgovoran za sve probleme koji su posljedica ili su vezani uz obradu, uklanjanje, prijevoz i odlaganje nastalog otpada u skladu s primjenjivim zakonima iz područja zaštite okoliša.

Izvođač će voditi računa o poštivanju Mjera zaštite okoliša iz Studije utjecaja na okoliš i elaborata zaštite okoliša na temelju kojih je odobren Projekt, a posebno u dijelu koji je vezan za utjecaje na okoliš koji nastaju kao rezultat izgradnje te će poduzeti sve potrebne mjere da smanji ove utjecaje na najmanju moguću razinu.

Prevencija onečišćenja tla i voda

Upravljanje vodama i otpadnim vodama koje nastaju kao posljedica radova, uključujući vode od čišćenja, testiranja ili dezinfekcije. Izvođač će postupati u skladu sa zahtjevima hrvatskih standarda u svezi ispuštanja otpadnih voda u kanalizacijski sustav ili u vodotoke.

Izvođač će poduzeti sve razumne mjere kako bi osigurao da aktivnosti na radovima ne uzrokuju zagađenje podzemnih izvora vode ili površinske vode.

Izvođač će poštivati odredbe i preporuke svih državnih i lokalnih zakona ili najbolja praktična rješenja za smanjenje buke i prašine na gradilištu.

Obveza Izvođača je izraditi Operativni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja vodotoka (nadzemnih i podzemnih) s mjerama sprječavanja, širenja i uklanjanja onečišćenja.

Prevencija buke i remećenja reda

Izvođač će osigurati da je utjecaj buke koja nastaje uslijed izvođenja radova smanjena na minimum putem dobre organizacije gradilišta, primjene odgovarajućih strojeva i tehnologije izvođenja radova, održavanja strojeva i komunikacije s vlasnicima obližnjih posjeda. Izvođač će primijeniti najbolje moguće načine da smanji buku koja nastaje kao rezultat aktivnosti na izgradnji uključujući održavanje strojeva.

Izvođač će biti u skladu s hrvatskim zakonima i pravilnicima za smanjenje buke uključujući, ali ne i isključivo sa Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16) i Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04).

Vozila i mehanički strojevi koji se koriste za radove bit će opremljeni s efikasnim prigušivačima na ispušnim cijevima te će biti održavani u adekvatnom radnom stanju tijekom trajanja radova. Strojevi za povremenu uporabu bit će ugašeni u periodima između radova ili će biti upaljeni s minimalnom snagom. Izvođač će ukloniti s gradilišta bilo kakve strojeve za koje Inženjer smatra da nisu dovoljno prigušeni. Sve će kompresorske jedinice biti modeli "s prigušenom bukom" s ugrađenim i zabrtvljenim akustičkim poklopcima koji će biti zatvoreni kada su kompresori u pogonu. Svi pomoćni pneumatski alati će biti opremljeni s prigušivačima adekvatnog tipa prema preporuci proizvođača. Pumpe i mehanički statični strojevi će biti zatvoreni u akustična kućišta ili paravane gdje je to određeno od strane Inženjera.

Bilo kakvi strojevi, poput generatora ili pumpi, koji moraju raditi izvan normalnih radnih sati bit će locirani u akustičkim kućištima prema nalogu Inženjera koji će ograničiti nivoe buke na ne manje od 5 dB(A) ispod dopuštenih nivoa.

Izvođač će provesti mjerenja buke ukoliko to bude zahtijevano od strane Inženjera te će predati Inženjeru rezultate mjerenja. Izvođač će provesti bilo koja druga dodatna mjerenja prema zahtjevu Inženjera kako bi buka i druge smetnje bile svedene na minimum.




Vibracije tijekom izgradnje

Izvođač će poduzeti sve korake neophodne za smanjenje vibracija koje nastaju korištenjem strojeva i mehanizacije na gradilištu. Strojevi koji koriste sustav ispuštanja teških tereta bilo na mehanički ili gravitacijski način u svrhu lomljenja asfalta ili temelja nisu dopušteni. Vibracije će se pratiti putem vibrometra prema nalogu Inženjera. Vibracije vezane uz mehaničke uređaje ne smiju preći 2.5 mm/sec. kao maksimalnu brzinu čestica u okomitom smjeru na granici parcele. U svakom slučaju, Izvođač mora primijeniti odgovarajuću tehnologiju rada i strojeve kojima će vibracije ograničiti na mjeru koja neće dovesti do oštećenja okolnih građevina.

Prevencija emisija prašine

Izvođač će svesti emisije prašine na minimum u skladu s procedurama dobre prakse vođenja gradilišta te specifičnim mjerama koje uključuju, ali nisu ograničene na:

- instalaciju vjetrenih barijera na lokacijama odlaganja zemlje, - zatvaranje transportne trake, kamiona i drugih transportnih sredstava, - pokrivanje materijala s plastičnim pokrivačima, - zbijanje s povezujućim materijalima, - posipanje vodom gornjih slojeva zemlje.

Izjave o metodama izgradnje i montaže

Izjave o metodama izgradnje i montaže bit će pripremljene kao osnovni elementi radova te će biti predane

Inženjeru na odobrenje najmanje 28 dana prije početka planiranih aktivnosti.

Izjave o metodama izgradnje i montaže će uzeti u obzir sve zahtjeve i restrikcije koje proizlaze iz ugovora. Svaka

će izjava o predloženim metodama sadržati korak po korak specifičnih radova ili aktivnosti s opisima, datumom,

vremenom i trajanjem svakog koraka. Izjave će biti upotpunjene skicama, dijagramima ili drugim informacijama

koje mogu biti neophodne kako bi se osiguralo jasno razumijevanje metoda i važnosti svakog koraka ili radova

ili aktivnosti.

Izjave o metodama građenja i montaže će sadržati najmanje:

a) metode rada, b) predloženu mehanizaciju koja će biti korištena, c) mjere kontrole buke i vibracija, d) radne sate, e) raspored skladišnih prostora na gradilištu, f) izvore materijala, g) načine rukovanja i skladištenja rasutih materijala i otpada, h) rute prijevoza, i) organizaciju gradilišta, j) mjere kontrole prašine, k) detalje u svezi privremene rasvjete, l) detalje u svezi Privremenih radova,

m) detalje u svezi pripremnih radova

n) detalje svih odlagališta i pozajmišta materijala, o) održavanje i čišćenje cesta na lokaciji, p) procedure sigurnosti i procjena rizika, q) pristupe pješacima, lakšima vozilima i vozilima hitnih službi, r) predložene metode rušenja.

Izjave o metodama će sadržavati i mjere pri radovima u blizini postojećih vodotoka i s podzemnom vodom.

Elaborat postojećeg stanja objekata

Za postojeće objekte koji se nalaze uz površine na kojima se vrše radovi, a koji su ugroženi (ili potencijalno ugroženi) izvođenjem radova tj. na kojima bi moglo doći do oštećenja kao posljedica radova, Izvođač treba u dogovoru s Inženjerom prije početka građevinskih radova napraviti elaborat stanja objekta (snimka stanja objekta od strane ovlaštenog sudskog vještaka), kako bi se izbjegle eventualne tužbe za nastale štete.




Proces se sastoji od obilaska i vizualnog pregleda objekata, te izrade elaborata vještačenja s potrebnim izmjerama, nacrtima i fotografijama, te tehničkih opisa svih konstruktivnih dijelova i fasade sa naročitim naglaskom na eventualna postojeća oštećenja na objektima. Elaborat treba napraviti ovlašteni sudski vještak.

Obračun radova je po komadu kompletno izrađenog elaborata za pojedini objekt.

2.2.2.4 Dokumentacija izvedenog stanja

a) Izvođač je dužan izraditi Projekt izvedenog stanja b) Projekt izvedenog stanja mora sadržavati:

i. sve vidljive stvarno izvedene radove koje je odredio odnosno prihvatio projektant i nadzorni inženjer (uključivo promjene geometrije, ako postoje, u odnosu na glavni projekt);

ii. sve nevidljive stvarno izvedene radove (uključivo promjene svojstava ugrađenih materijala/građevnih proizvoda, promjene bitnih zahtjeva, ako postoje, u odnosu na glavni projekt) koje je odredio odnosno prihvatio projektant i nadzorni inženjer

iii. sukladno Pravilniku o katastru vodova kućne priključke koji su dio izvedenih radova c) Dokumentacija se mora izraditi na hrvatskom jeziku i mora se isporučiti u 6 tiskanihkopija i u

digitalnom formatu na CD-u/DVD-u na razini detalja nacrta, točnosti i mjerilu kao i originalni glavni/izvedbeni nacrti

d) Izvođač je dužan izraditi i geodetsku snimku izvedenog stanja svih podzemnih instalacija (katastar vodova plina, struje, vode, kanalizacije, telekomunikacija..) koji su bile obuhvaćene Radovimakao i svih ostalih podzemnih instalacija koje detektira prilikom izvođenja radova(križanja instalacija) unutar pojasa izvođenja radova te Elaborat za evidentiranjeinstalacija u katastru vodova

e) Snimak izvedenog stanja podzemnih instalacija i Elaborat za evidentiranje u katastru vodova Izvođač je dužan izraditi u skladu sa Pravilnikom o katastru vodova (NN 71/08, 148/09).

f) Snimke izvedenog stanja se moraju izraditi na hrvatskom jeziku u odgovarajućem mjerilu i moraju se isporučiti u 6 tiskanih kopija i u digitalnom formatu na CD-u/DVD-u.

g) Prije konačnog preuzimanja Radova Izvođač mora Inženjeru dostaviti na odobrenje sve Projekte izvedenog stanja.

2.2.2.5 Priručnici o rukovanju i održavanju

Izvođač će izraditi Priručnike o rukovanju i održavanju. Priručnici će sadržavati informacije vezane uz rad i

održavanje svih elemenata sustava s pripadnom opremom.

Izvođač će izraditi i dati na uvid privremene verzije Priručnika o rukovanju i održavanju i održavanje prije

početka Testova po Dovršetku.

Izvođač će ažurirati, kompletirati i dostaviti dokumentaciju prije okončanja Testova po dovršetku.

Priručnici moraju uključivati slijedeće:

● funkcioniranje opreme, normalne radne karakteristike i granične uvjete;

● montažu, instalaciju, centriranje, prilagodbu i upute za provjeru;

● upute za puštanje u pogon opreme, uobičajen i normalan režim rada, regulaciju i nadzor, isključivanje i hitne situacije;

● upute za podmazivanje i održavanje;

● vodič za otkrivanje smetnji/kvara kod procesa i opreme, uključivo utjecaje promjene kakvoće vode, mehaničkih i električnih sustava (pomoćna oprema također treba biti obuhvaćena);

● liste dijelova i predviđeni rok trajnosti potrošnih dijelova;

● osnovne nacrte, presjeke te skice montaže, inženjerske podatke i sheme montaže;

● ispitne podatke i krivulje pogona, gdje je to primjenjivo.

Radne verzije Priručnika moraju se dostaviti Inženjeru na odobrenje u tiskanom obliku i digitalnom formatu.

Tiskani primjerci moraju biti uvezani u tvrde korice te odgovarajuće označeni. Sve ostale upute i drugi podaci,

uključivo nacrte i dijagrame, moraju biti otisnuti na papiru A4 formata u standardnoj rezoluciji. Sve radne

verzije Priručnika o rukovanju i održavanju će biti dostavljene na hrvatskom jeziku.




Tiskani primjerak konačne verzije Priručnika o rukovanju i održavanju će biti uvezan i dostavljen u čvrstim,

trajnim koricama, s pregledom sadržaja i odgovarajućim indeksiranjem, kao dio dokumentacije za ispitivanja

tehničke ispravnosti crpnih stanica, te će također biti podložan odobrenju Inženjera.

Konačne verzije Priručnika o rukovanju i održavanju će biti dostavljene na hrvatskom jeziku, u tiskanom

primjerku i broju primjeraka navedenom u uvjetima Ugovora te digitalnom formatu prije početka ispitivanja

tehničke ispravnosti objekata.

2.2.3 Pregled dokumentacije

a) U svim slučajevima gdje se u ovim Specifikacijama traži dostavljanje informacija ili Dokumentacije izvođača (izvedbenih projekata, relevantnih nacrta, planova, ispisa, priručnika i uputa o rukovanju i održavanju, projekata izvedenog stanja i svih ostalih dokumenata) Inženjeru na odobrenje, Izvođač treba dostaviti tri tiskana primjerka dokumentacije kao i elektronsku verziju dokumentacije.

b) Nakon dostavljanja dokumentacije Inženjeru Izvođač će unutar 14 dana biti obaviješten o Kategoriji u koju je informacija smještena. Značenja tri Kategorije su sljedeća:

i. Kategorija 1 –Pregledano i odobreno ii. Kategorija 2 –Pregledano, vraćeno na doradu,

iii. Kategorija 3 –Pregledano i odbijeno, c) Dobivanje obavijesti o Kategoriji 1 znači da je Inženjer pregledao dostavljenu dokumentaciju, da je

dokumentacija izrađena sukladno Glavnom projektu ili Specifikacijama te Izvođač može dostaviti preostale ugovorom predviđene primjerke dokumentacije i započeti / nastaviti s relevantnim Radovima. Izvođač, odnosno njegov projektant izvedbenog projekta, zadržava sve odgovornosti za ispravnost izvedbenog projekta i njegovu usklađenost s glavnim projektom.

d) Dobivanje obavijesti o Kategoriji 2 znači da je Inženjer pregledao dostavljenu dokumentaciju, da je istu potrebno izmijeniti / dopuniti u mjeri koju je naznačio Inženjer i potom ju ponovno dostaviti Inženjeru na kontrolu dok se ne dobije klasifikacija Kategorije 1. Izvođač može započeti / nastaviti s relevantnim dijelom Radova ovisno o uputama koje je dao Inženjer.

e) Dobivanje obavijesti o Kategoriji 3 znači da je Inženjer pregledao dostavljenu dokumentaciju, da dokumentacija nije izrađena sukladno Glavnom projektu ili Tehničkim specifikaijama te Izvođač mora korigirati istu prije ponovnog podnošenja Inženjeru za klasifikaciju unutar Kategorije 1. Izvođač ne može započeti / nastaviti s relevantnim Radovima / dijelom Radova.

f) Tijekom cijelog trajanja Ugovora Izvođač treba izraditi i voditi u potpunosti ažurirani indeks nacrta i dokumenata, u kojem su prikazani svi brojevi dokumenata i naslovi, te njihov status u odnosu na dostavljanje i kategorije revizije. Jedan primjerak trenutnog indeksa Izvođač treba priložiti mjesečnom Izvještaju o napretku.

g) U slučaju da Izvođač unutar 14 dana ne primi povratnu informaciju o Kategoriji revizije pro forma, Izvođač se time ne oslobađa obveze nastavka s aktivnostima projektiranja, kako bi se ispunio Vremenski plan Ugovora. U slučaju da se u dokumentaciji, za koju nije bilo povratne informacije o Kategoriji revizije, naknadno pokaže neka greška ili nesukladnost sa zahtjevima Naručitelja, Izvođač će biti dužan, u sklopu Ugovora, korigirati dokumentaciju, bez ikakvih dodatnih troškova.

2.2.4 Dokumentacija na gradilištu

Izvođač će biti odgovoran za pravilno vođenje sve građevinske dokumentacije koja je neophodna prema

odredbama Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17) i važećim podzakonskim aktima, posebice:

- Pravilnik o sadržaju pisane Izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (NN 43/14),

- Pravilnik o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (NN 111/14., 107/15., 20/17),

- Pravilnik o tehničkom pregledu građevine (NN 108/04) i - Pravilnik o sadržaju i izgledu ploče kojom se označava gradilište (NN 42/14).




2.2.4.1 Građevinski dnevnik

Izvođač mora voditi građevinski dnevnik kako je propisano Zakonom o gradnji (NN 153/13, 20/17) i Pravilnikom

o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o

sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (NN 111/14., 107/15., 20/17)

Plan vođenja dnevnika vezano na vrste radova i na plan aktivnosti na gradilištu će dogovoriti s Inženjerom.

2.2.4.2 Građevinska knjiga

a) Građevinska knjiga je najvažniji dokument u naplati izvedenih radova. Kroz građevinsku knjigu radi se obračun izvedenih radova prema stavkama iz troškovnika. Građevinsku knjigu vodi Izvođač.

b) Izvođač je dužan voditi građevinsku knjigu i ako su radovi ugovoreni po sistemu “ključ u ruke”, za stavke gdje je cijena dana u paušalnom iznosu ili sl.

c) U građevinsku knjigu upisuju se točni podaci o izmjerama i količinama stvarno izvedenih radova po odgovarajućim stavkama iz troškovnika i služi kao dokaz (dokument) za obračun i naplatu radova. Po potrebi, u građevinsku knjigu ucrtavaju se i odgovarajuće skice.

d) Izvođač radova je dužan izrađivati potrebne obračunske nacrte koji se smatraju sastavnim dijelom građevinske knjige. Obračunski nacrti koji se smatraju sastavnim dijelom građevinske knjige, vode se u jednom primjerku na kopiji izvedbenog projekta.

e) Sve se promjene upisuju u više boja. Uz obračunski nacrt mogu biti priključeni i posebni značajniji detalji sa pozivom na građevinski dnevnik (npr. nalog kada je, zbog čega i od koga naređena izmjena).

f) Građevinsku knjigu, obračunske nacrte i sve ostale privitke (skice, detalje i sl.) potpisuje nakon pregleda Nadzorni inženjer. Građevinska knjiga se potpisuje i ovjerava najmanje jednom mjesečno.

g) Građevinska knjiga vodi se u jednom primjerku na način da svaka stavka iz troškovnika ima svoj zasebni list.

h) Po pregledu i ovjeri listova građevinske knjige i obračunskih nacrta od strane Nadzornog inženjera, a po ispostavljanju privremenih obračunskih situacija, Izvođač je dužan ovjerene listove skenirati u pdf formatu te na CD/DVD dostaviti Inženjeru za njegove potrebe i potrebe Naručitelja.

i) Uz Okončanu situaciju Izvođač je dužan cijelu građevinsku knjiguskenirati, složiti i predati Inženjeru sa Zahtjevom za izdavanje Okončane situacije. Inženjerutrebapredati i papirnatu kopiju svih listova građevinske knjige.

j) Listovi građevinske knjige se ispisuju kemijskom olovkom plave ili crne boje ili se u istim bojama ispisuju na pisaču.

k) Nečitljive ispravke u građevinskoj knjizi nisu dozvoljene od strane Izvođača. Ukoliko dođe do greške u računu, greška se precrta jednom crtom tako da je sadržaj ispod vidljiv i provjerljiv, a ispod se napiše korektan račun.

l) Nadzorni inženjer listove građevinske knjige, obračunske nacrte i sve ostale privitke (skice, detalje i sl.) ovjerava kemijskom olovkom crvene boje.

m) Korekcije od strane Nadzornog inženjera na listove građevinske knjige, dokaznici količina te obračunskim nacrtima se unose također kemijskom olovkom crvene boje.

2.2.4.3 Dokumentacija pri dostavi materijala i opreme

U vrijeme dostavljanje materijala i opreme, Izvođač će predati sljedeću dokumentaciju Inženjeru u dva

originalna primjerka i dvije ovjerene kopije:

• sve isprave o sukladnosti, certifikate, dokumente o testiranju i sl.,

• sve dokumenti koji potvrđuju izvođenje kontrole i testiranja a u skladu s Ugovorom,

• identifikacijski popis s poveznicama između dokumenata te materijala i opreme.

2.3 SASTANCI, IZVJEŠTAJI I KORESPONDENCIJA

a) Sastanci i izvještaji su potrebni kako bi se olakšalo praćenje Radova. Procjenjivat će se pravovremenost podnošenja izvješća, njihova preciznost i sveobuhvatnost.

b) Tjedni/dvotjedni sastanci o napretku održavati će se redovito, u prisutnosti predstavnika Inženjera, predstavnika Izvođača i predstavnika Naručitelja.

c) Osim gore navedenih zahtjeva glede sastanaka i izvještaja, Izvođač je obvezan izraditi predloške i/ili sažetke dnevnih/tjednih/mjesečnih izvještaja, te ih dostaviti Inženjeru na pregled i odobrenje.




d) Inženjer može, s vremena na vrijeme, kako Radovi napreduju, izdavati revidirane zahtjeve glede tog formata izvještaja.

e) Izvještaje se trebaju dostavljati u šest ili manje kopija, ovisno o zahtjevu Inženjera. f) Svi izvještaji i ostali pisani dokumenti/obavijesti bit će na jeziku projekta koji je naveden u Dodatku

ponudi sukladno članku 1.4. Ugovora. g) Svi pisani dokumenti u skladu s hrvatskim zakonima (Zakon o gradnji i ostali primjenjivi zakoni i

uredbe) bit će na hrvatskom jeziku. h) Izvještaji će se predavati osobno ili preporučenom poštom, zajedno s elektronskom verzijom, i neće se

smatrati važećim ako su poslana samo faksom ili elektronskom poštom.

2.3.1 Sastanci

2.3.1.1 Početni sastanak

Inženjer će Izvođaču na početnom sastanku isporučiti cjelokupnu projektnu dokumentaciju (ovjerene glavne projekte i sve dopune i izmjene) , te građevinske dozvole/potvrde glavnih projekata koje su potrebne za izvođenje radova

2.3.1.2 Sastanci o napredovanju radova

a) Izvođač je dužan prisustvovati na tjednim/dvotjednim i mjesečnim sastancima b) Tjedni/dvotjedni sastanak će se održavati u vrijeme kako je dogovoreno na početnom sastanku. c) Tjedni/dvotjedni sastanak je operativni sastanak u svrhu praćenja napredovanja radova u odnosu na

odobreni Vremenski plan te rješavanja otvorenih pitanja na gradilištu, prvenstveno vezanih na isporuku i pojašnjenja tehničke dokumentacije, pravo na pristup, tehničke uvjete izvođenja radova i sl. Dnevni red i zapisnik sastavlja i distribuira Inženjer.

d) Mjesečni sastanak će se održavati jednom mjesečno u vrijeme kako je dogovoreno na početnom sastanku.

e) Mjesečni sastanak je formalan sastanak u svrhu razmjene informacija i procedura te se temelji na stalnom dnevnom redu. Dnevni red i zapisnik sastavlja i distribuira Inženjer.

f) Prije mjesečnog sastanka o napretku radova Izvođač je dužan dostaviti Inženjeru Mjesečni izvještaj o napretku radova za protekli mjesec i Vremenski plan za tekući i sljedeći mjesec koji je sukladan zadnjem odobrenom generalnom Vremenskom planu.

g) Inženjer treba imati dovoljno vremena za pregled dostavljenog Izvještaja o napretku i Vremenskog plana kako bi mogao uočiti potencijalne probleme te pripremiti prijedloge za rješavanje istih za prezentiranje na sastanku.

2.3.2 Izvještaji i korespondencija

2.3.2.1 Kopiranje korespondencije

Korespondencija između sudionika u gradnji treba biti u skladu sčlankom 1.3. uvjeta Ugovora. Kopiju

korespondencije treba dostavljati Naručitelju.

2.3.2.2 Izvještaj o Napretku

Ovo poglavlje treba čitati u kombinaciji s člankom 4.21 Uvjeta Ugovora.

Mjesečni izvještaji o napretku

Izvođač treba predavati svoje Izvještaj o napretku u roku 7 dana sljedećeg mjeseca za prethodni mjesec.

Stil i format izvještaja bit će dogovoren s Inženjerom. Izvještaj Izvođača treba biti sličnog formata kao i izvještaj Inženjera prema Naručitelju te treba osigurati sve informacije koje zatraži Inženjer. Ključni dijelovi Izvođačevog Mjesečnog izvještaja o napretku su bilo koje neriješene informacije, neriješeni problemi, te potraživanja za dodatnim vremenom ili sredstvima. Za bilo koje neslaganje između izvještaja Izvođača i mjesečnog izvještaja Inženjera tražiti će se dodatno objašnjenje obiju strana.

Izvještaj o napretku se smatra kao dio prateće dokumentacije koja se dostavlja Inženjeru uz zahtjev za izdavanje privremene obračunske situacije.




Fotodokumentacija

Izvođač će voditi detaljnu fotografsku evidenciju napretka radova te će načiniti bilo kakve fotografije prema zahtjevu Inženjera.

Izvođač će načiniti digitalne fotografije u boji aparatom dobre kvalitete s refleksnim staklom, dobrom rezolucijom i promjenjivim objektivima. Rezolucija će digitalnog negativa biti najmanje 8 milijuna piksela.

Sve će fotografije biti načinjene u JPEG formatu visoke kvalitete te redovito dostavljene Inženjeru na CD-u složene u mape po datumima i gradilištima.

Izvođač će dostaviti dvije tiskane kopije fotografija o napretku radova, propisno označene, te veličine ne manje od cca DIN A4 formata (osim po odobrenju Inženjera) s odgovarajućim dijelovima radova, kako tijekom izvođenja radova tako i i po završetku, odnosno prema nalogu Inženjera.

Digitalne će datoteke fotografija biti vlasništvo Naručitelja te nije dozvoljeno davanje tiskanih kopija istih drugim osobama bez odobrenja Naručitelja ili Inženjera. Izvođač će također osigurati album fotografija.

Fotografski i videozapisi će biti napravljeni tijekom izvođenja radova na sljedećoj osnovi:

a) Prije izvođenja radova, Izvođač je dužan detaljno snimiti postojeće stanje Gradilišta, okolice Gradilišta (naročito površine i objekte na koje bi radovi mogli negativno utjecati ili izazvati oštećenja) te pristupnih putova ka Gradilištu.

b) Fotografije položene armature prije početka betoniranja. c) Fotografije svih instalacija u temeljima i pločama objekata prije početka betoniranja. d) Fotografije svakog objekta uključujući šahtove bit će načinjene i po izvođenju Radova. e) Fotografije svih spojeva na postojeće cjevovode bit će načinjene prije i nakon spajanja. f) Fotografije svih postojećih objekata koji su predmet modifikacije ili rekonstrukcije bit će načinjene

prije i nakon izvođenja radova. Fotografije moraju omogućiti uvid u sve bitne faze izvođenja radova koje po završetku radova neće biti vidljive

za pregled.

2.3.3 Smještaj za Inženjera

Izvođač će osigurati i održavati jedan glavni ured za Osoblje Inženjera, koji će biti neto površine cca 60 m2, što

odgovara potrebama za smještaj cca 5 osoba, uključivo sredstva potrebna za sastanke i pohranu

dokumentacije.

Glavni ured će sadržavati minimalno:

● Ured Predstavnika Inženjera (12m2 površine poda),

● Ured za 2 nadzorna inženjera (12 m2 površine poda),

● Prostoriju za sastanke (24 m2 površine poda),

● Kuhinju – potpuno opremljenu mikrovalnom pećnicom, čajnikom, hladnjakom, keramičkim posuđem i priborom za jelo,

● WC i kupaonicu, ● Spremište i ulazni prostor.

Ured će biti vodonepropustan, zvučno izoliran, s odgovarajućom oblogom, opskrbljen grijanjem, ventilacijom i

klimatizacijom, strujom, rasvjetom, vodom i odvodnjom. Ured će također biti opskrbljen namještajem,

uključivo stolove, stolice, stolice za goste, ormare.

Za ured Gradilišta Izvođač će, u ime Naručitelja, osigurati fiksnu telefonsku liniju sa dva paralelna telefonska

priključka te fiksni spoj na internet. Troškovi spajanja ureda na javnu telekomunikacijsku mrežu idu na teret

Izvođača. Telefonska linija i internet će biti spojeni direktno na javnu telekomunikacijsku mrežu, odnosno ne

smiju biti dio interne telefonske linije i internetskog priključka Izvođača.

Izvođač će osigurati 6 setova kompletne sigurnosne opreme za korištenje isključivo osoblja Inženjera i

Naručitelja. Oprema će uključivati, ali nije ograničena na: reflektirajuću vodootpornu odjeću, sigurnosne kacige

i obuću te štitnike za uši.

Troškovi opskrbe električnom energijom, vodom, dnevnog čišćenja, održavanja i sanitarne opreme za ured

Gradilišta idu na teret Izvođača.

Ured Gradilišta potrebno je održavati sve do izdavanja Potvrde o preuzimanju.




3 IZVOĐENJE RADOVA

3.1 UVJETI IZVOĐENJA RADOVA NA GRADILIŠTU

3.1.1 Općenito

a) Aktivnosti Izvođača započet će izvođenjem pripremnih radova i uređenjem gradilišta. Aktivnosti na Gradilištu potrebno je organizirati u suradnji s Inženjerom, a sve aktivnosti potrebno je organizirati na način da se optimizira potrebno vrijeme za dovršetak te da se smetnje za stanovnike na mjestu gdje radovi odvijaju na aktivnim instalacijama (prespoji, uklopi i sl.) svedu na minimum.

b) Kako je zatraženo u dokumentaciji o nadmetanju Ponuditelj u svojoj Ponudi treba predstaviti Preliminarni Vremenski plan, Preliminarni plan osiguranja kvalitete, Preliminarni plan izvođenja radova te Preliminarne Izjave o metodama izgradnje i montaže.

c) Prije početka izvođenja Radova Izvođač mora izraditi svu dokumentaciju traženu Ugovorom i ovim Specifikacijama, a posebno Vremenski plan, Plan osiguranja kvalitete, Plan izvođenja radova, Prometno tehnološki elaborat, Plan zaštite okoliša sa Operativnim planom mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja s mjerama sprječavanja, širenja i uklanjanja onečišćenja te izvedbene projekte koji se odnosi na dio Radova koji se namjerava izvoditi. Radovi mogu započeti tek nakon što Inženjer odobri tu dokumentaciju.

d) Prije početka izvođenja radova Izvođač je dužan dostaviti sve potrebne dokumente (sredstva osiguranja) u skladu s Ugovorom, a posebno, sredstvo osiguranja za izvršenje Ugovora, garancija za povrat predujma i odgovarajuće police osiguranja.

e) Prije početka izvođenja radova Izvođač je dužan za sve građevne proizvode i sklopove koje namjerava ugraditi, u svrhu ocjenjivanja stalnosti svojstava, dostaviti nadzornom inženjeru na odobrenje svu odgovarajuću dokumentaciju u skladu sa Zakonima, Pravilnicima, Tehničkim propisima i ovim Specifikacijama.

f) Za sve radove koji se odvijaju u zoni odvijanja prometa Izvođač treba imati prethodno izrađen Prometno tehnološki elaborat te na temelju njega dostaviti detaljno razrađen Plan izvođenja radova. Radovi mogu započeti tek nakon što Inženjer odobri taj Plan.

g) Radno je vrijeme za radove ograničeno na period od ponedjeljka do subote (uključivo subota) od 7.00 do 19.00 sati. Ukoliko Izvođač želi raditi izvan zadanog radnog vremena, prethodno će ishoditi dopuštenje od Inženjera. Kod planiranja radnog vremena Izvođač je dužan poštivati zakonske odredbe Zakona o radu (NN 93/14).

h) Izvođač će predstavnicima tijela unutar Operativne strukture, u svrhu povremenog praćenja napredovanja radova, osigurati pristup na gradilište, zaštitnu opremu i osobu koja će iste provesti po gradilištu.

i) Izvođač će, zajedno sa ostalim stranama uključenim u Radove, omogućiti građevinskima i ostalim inspektorima provođenje inspekcijskog nadzora, u skladu s hrvatskim Zakonom o gradnji i ostalim zakonima te će promptno staviti na raspolaganje svu dokumentaciju potrebnu za provođenje takve inspekcije

j) Izvođač će u potpunosti surađivati s državnim revizorima, revizorskim tijelima unutar Operativne strukture, Europskom komisijom, Europskim uredom za suzbijanje prijevara, i Europskim revizorskim sudom i omogućavati istim pristup Gradilištu i dokumentaciji, kako bi im se omogućio pregled i revizija bilo kojeg aspekta Ugovora,

3.1.2 Gradilište

Informativne ploče gradilišta i komemorativna ploča

Izvođač će izraditi, postaviti i održavati informativne ploče kako je to definirano u Priručniku za komunikaciju i

vidljivost za vanjske aktivnosti EU, a koji je dostupan na:

http://europski-fondovi.eu/sites/default/files/dokumenti/Komunikacija_i_vidljivost.pdf

Izvođač će poštivati posljednju dostupnu verziju navedenog priručnika u svakom trenutku te će provoditi

naputke Hrvatskih voda u svezi osiguranja vidljivosti.

http://europski-fondovi.eu/sites/default/files/dokumenti/Komunikacija_i_vidljivost.pdf




Izrada ploče uključuje i zemljane radove (iskop, utovar i odvoz na deponiju), te betonske radove (kako prilikom

montaže tabli, tako i razbijanje betona kod uklanjanja tabli, te vraćanja u prvobitno stanje okolnog zemljišta)

Informativne ploče se postavljaju uz prilazne pravce mjestu gdje se projekt provodi te tu trebaju ostati od

početka projekta sve do završetka projekta, odnosno do zamjene s trajnim pločama. Informativne ploče su

dimenzija 2 x 1.4 m i 1 x 0,7 m s natpisom na hrvatskom jeziku.

Najkasnije 28 dana nakon što Izvođač radova dobije pristup lokaciji, Izvođač će napraviti dizajn informativne

ploče A3 formata koji će sadržati sav sadržaj i grafičke informacije sukladno Priručniku za komunikaciju i

vidljivost za vanjske aktivnosti EUte dostaviti Inženjeru na odobrenje.

Najkasnije tri mjeseca nakon dovršetka projekta (dobivanja Uporabne dozvole) Izvođač je dužan informacijsku

ploču ukloniti i zamijeniti ju trajnom pločom.

Prije uklanjanja informativnih ploča Izvođač će prema nalogu Inženjera osigurati i postaviti trajne ploče na sve

nadzemne građevine poput vodoprema, crpnih stanica i sl. Ploče se postavljaju nanajvidljivijem dijelu

građevine, kao što je glavni ulaz ili pročelje zgrade. Dizajn ploča, sadržaj i drugi elementibit će prethodno

upućeni Inženjeru na odobrenje.

3.1.3 Izrada gradilišnih priključaka

Izvođač će koordinirati sve relevantne komunalne službe za osiguranje potrebnih usluga na svoj trošak. Izvođač

će biti odgovoran te će snositi troškove za opskrbu električnom energijom, pitkom vodom ili drugim uslugama

koje mogu biti potrebne tijekom izvođenja radova.

Spoj na vodoopskrbu i odvodnju tehnoloških i otpadnih voda

Lokaciju i način priključka na lokalnu vodoopskrbnu mrežuza gradilišne potrebe, Izvođač će dogovoriti s

nadležnom službom poduzeća "Vodovod i kanalizacija d.o.o." Split. Također mora ishoditi potrebne suglasnosti.

Gdje je to moguće, Izvođač će koristiti postojeće spojeve na komunalne usluge vodoopskrbe, uključujući

opskrbu vodom za potrebe Radova te odlaganje otpadnih voda koje nastaju kao rezultat Radova.

Izvođač će biti odgovoran za održavanje priključka, uključujući instalaciju opreme za mjerenje potrošnje te za

isplate prema distributeru za potrošene količine vode.

Sva će voda potrebna za testiranje, dezinfekciju te konačno ispiranje cijevi biti osigurana od strane Izvođača te

će biti uključena u jediničnu cijenu provedbe potrebnih ispitivanja.

Troškove vode potrebne za ponovno testiranje, a koje je rezultat prethodno neuspjelih testova, također će

snositi Izvođač.

U cijenu izrade vodoopskrbnih gradilišnih priključaka uključeni su svi radovi i materijali potrebni da se ti

priključci realiziraju na gradilištu. Cijena uključuje i ishođenje potrebnih suglasnosti. Cijena izrade priključaka na

vodoopskrbnu mrežu, te pribavljanja odgovarajućih suglasnosti ide na teret Izvođača radova i neće se posebno

plaćati.

Priključak za odvodnju tehnoloških voda

Tehnološke vode je potrebno, prije ispuštanja u recipijent, pročistiti do stupnja propisanog u važećoj zakonskoj

regulativi. U tu svrhu će Izvođač izgraditi odgovarajuće uređaje za pročišćavanje otpadnih voda, kako bi se

zadovoljili traženi uvjeti. Izvođač je dužan ishoditi dozvolu za ispuštanje tehnoloških voda od nadležne državne

službe. Recipijenti su obližnji lokalni potoci. U cijenu izrade priključaka za odvodnju tehnoloških voda uključeni

su svi potrebni materijali i radovi potrebni da se ti priključci realiziraju na gradilištu. Cijena uključuje i ishođenje

potrebnih suglasnosti i dozvola. Cijena izrade priključaka za odvodnju tehnoloških voda te pribavljanja

odgovarajućih suglasnosti ide na teret Izvođača radova i neće se posebno plaćati.

Priključak gradilišne kanalizacije

Lokaciju i način priključka na lokalnu kanalizacijsku mrežu za gradilišne potrebe, Izvođač će dogovoriti s

nadležnom komunalnom službom – "Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split" ukoliko je u blizini postojeća




kanalizacijska mreža. Također mora ishoditi potrebne suglasnosti. Ukoliko na razmatranom području nema

izvedene kanalizacije, Izvođač je dužan izgraditi septičke jame za prihvat fekalnih voda ili instalirati pokretne

sanitarne jedinice. Sanitarni čvorovi i septičke jame moraju biti projektirani i odobreni od nadležnih tijela, a

prije puštanja tih objekata u pogon ista tijela izvršit će pregled.

Cijena izrade priključaka i cijena izrade septičkih jama, te pribavljanja odgovarajućih suglasnosti ide na teret

Izvođača radova i neće se posebno plaćati.

Spoj na sustav opskrbe električnom energijom i drugu infrastrukturu

Priključak na električne instalacije

Izvođač mora dogovoriti s nadležnom službom elektrodistribucijskog poduzeća lokaciju i način priključka za

gradilišne potrebe. Također mora ishoditi potrebne suglasnosti.

Nadležno elektrodistribucijsko poduzeće je: HEP, Operator distribucijskog sustava d.o.o., DP "Elektrodalmacija

Split". Izvođač mora posjedovati rezervno napajanje struje dizel agregatom. U cijenu izrade električnih

priključaka uključeni su svi radovi i materijali potrebni za realizaciju priključka za opskrbu električnom

energijom na gradilištu. Cijena uključuje i ishođenje potrebnih suglasnosti. Cijena izrade elektro-priključaka te

pribavljanja odgovarajućih suglasnosti ide na teret Izvođača radova i neće se posebno plaćati.

Priključak na telefonsku mrežu

Lokaciju i način priključka na telefonsku mrežu za gradilišne potrebe, Izvođač će dogovoriti s nadležnom

službom nekog od operatera telekomunikacijskih usluga. Također mora ishoditi potrebne suglasnosti. Izvođač

može svoje potrebe za telefonom riješiti i na drugi način.

U cijenu izrade telefonskih priključaka uključeni su svi radovi i materijali potrebni da se ti priključci realiziraju na

gradilištu. Cijena uključuje i ishođenje potrebnih suglasnosti. Cijena izrade priključaka za telefon te pribavljanja

odgovarajućih suglasnosti ide na teret Izvođača i neće se posebno plaćati.

3.1.4 Pravo na pristup i ometanje drugog posjeda

Građevinski radovi Izvođača biti će ograničeni na Gradilište i drugo područje zemljišta koje pribavlja sam

Izvođač.

Ukoliko dođe do bilo kakvih neizbježnih uznemiravanja koja mogu biti prouzrokovana izvođenjem radova na

pristupnim cestama koje koriste treće osobe kako bi došle do svojih posjeda u blizini Gradilišta, potrebno je

osigurati da iste nisu blokirane i da su u funkcionalnom stanju.

Izvođač će poduzeti sve potrebne mjere opreza kako bi se za vrijeme izvođenja Radova izbjeglo nanošenje štete na okolnom zemljištu, objektima, drveću, nasadima i ostalom, bilo da su unutar ili van područja izvođenja Radova, te će odmah reagirati na svaku pritužbu od strane vlasnika ili korisnika. Ukoliko se pojavi bilo kakvo oštećenje, Izvođač će odmah obavijestiti Inženjera i vlasnika ili korisnika posjeda te započeti s popravkom oštećenja ili u potpunosti zamijeniti oštećena dobra te o istome obavijestiti Inženjera. Sve troškove oštećenja će u slučaju odgovornosti Izvođača, snositi Izvođač. Gdje je to pogodno, Izvođač će dogovoriti izmjere koje će izvesti u suradnji s Izvođačem te lokalnom upravom za ceste, vlasnicima ili korisnicima, u svezi stanja cesta, parcela, zemljišta i poljoprivrednih kultura, a koji mogu biti pod utjecajem radova. Izmjere će biti evidentirane i gdje je to moguće dopunjene fotografijama. Prije početka radova koji mogu imati utjecaje na ceste, parcele, zemljišta i usjeve, Izvođač će potvrditi u pismenoj formi prema Inženjeru da je odgovarajuća izmjera točna i precizan zapis njihovog stanja. Ukoliko Izvođač treba pristupiti ili koristiti zemljište van granica Gradilišta, dužan je zatražiti odobrenje od

Inženjera. Ukoliko se radovi izvode na ovakvim površinama, Izvođač će izvijestiti Inženjera pisanim putem 14

dana prije početka radova na takvom području. Izvođač je odgovoran za pronalaženje dogovora s vlasnicima i

korisnicima ovakvog područja te za ishođene neophodnih dozvola i potvrda i snosi sve troškove koji iz toga

proizlaze. Također, on će u potpunosti biti odgovoran za vraćanje u prvobitno stanje ovih područja u dogovoru




s vlasnicima i korisnicima. Izvođač će na zahtjev dostaviti Inženjeru kopiju pisanog dogovora s vlasnicima i

korisnicimagdje će biti navedeni uvjeti i naknade za korištenje ovakvih područja. Usprkos informaciji prema

Inženjeru dogovor i korištenje ovih područja je isključivo pitanje dogovora između Izvođača tevlasnika i

korisnika.

Izvođač je dužan voditi evidenciju o datumima ulaska i izlaska sa svake pojedine čestice zemlje u okviru

Gradilišta, vodeći pri tome računa o ograničenom vremenskom periodu (od 90 dana za izvođenje radova i 15

dana za vračanje zemljišta u prvobitno stanje) za koji je Naručitelj izvlastio zemljište, te evidenciju o datumima

izvođenja i uklanjanja svih struktura, građevinskih poboljšica i poljoprivrednih kultura, gdje je to primjenjivo, te

će izdati kopije ove evidencije kada to bude zahtijevano od strane Inženjera.

Izvođač će kontrolirati pristup Gradilištu u svako vrijeme. Pristup će biti kontroliran u skladu s procedurama

dogovorenim s Inženjerom.

Izvođač će postaviti privremenu ogradu na Gradilištu po preuzimanju lokaliteta. Izvođač će redovito

pregledavati i održavati ovu ogradu, te će pravovremeno popraviti bilo kakva oštećenja. Prolazi će biti

omogućeni u okviru privremene ograde prema potrebama korisnika susjednih parcela.

Iskopi za postavljanje cjevovoda, koji se vrše na području koje je dostupno javnosti, bit će zaštićeni adekvatnim

ogradama.

Izvođač će izraditi vlastito rješenje pristupa gradilištu, te će predati prijedloge osiguranja dodatnih načina

pristupa na odobrenje Inženjeru.

Izvođač treba posebno obratiti pažnju na način izvođenja radova unutar kompleksa zemljišta u posjedu

Brodograđevne industrije Split d.d. (BIS) gdje se ometanje posjeda i gospodarskih aktivnosti BIS-a mora svesti

na najmanju moguću mjeru, a planiranje radova te njihova organizacija i zvođenje mora u svemu biti sukladno

odredbama navedenim u Sporazumu o reguliranju međusobnih odnosa na izvođenju dijela radova u sklopu

projekta poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Split-Solin potpisanog između

Brodograđevne industrije Split d.d. i Vodovoda i kanalizacije d.o.o., a koji je priložen u Knjizi 5 ove DoN.

3.1.5 Osiguranje stabilnosti postojećih objekata, građevinskih jama i trasa cjevovoda

Iskop rova za polaganje kanalizacijskih i vodoopskrbnih cjevovoda izvodi se na pojedinim dionicama u blizini

postojećih stambenih i drugih građevina ili potpornih i ogradnih zidova. Postojeće objekte koji mogu biti

ugroženi predmetnim radovima potrebno je osigurati od oštećenja na način predviđen glavnim projektom ili na

drugi odgovarajući način ali isključivo uz odobrenje Inženjera.

Ako Izvođač naiđe na postojeće građevine koje smetaju izvođenju radova ili koje mogu pretrpjeti štetu uslijed

izvođenja radova, mora o tome obavijestiti Inženjera prije početkaizvođenja radova na takvoj lokaciji. Ako

Izvođač o tome ne obavijesti Inženjera, a započne s izgradnjom unatoč navedenom, on će to učiniti na vlastiti

rizik.

Prije početka iskopa Izvođač zajedno s geotehničkim nadzorom treba na terenu locirati dionice na kojima

postojeći objekti mogu biti ugroženi radovima. Izvođač će izraditi probni iskop uz temelje postojećih objekata.

Probnim iskopima uz sam rub postojećih temelja, potrebno je odrediti dubinu i kvalitetu temeljenja postojećih

građevina, materijal na kojem je temeljenje izvršeno, te opasnost od mogućeg nastanka oštećenja uslijed

izvedbe iskopa rova. Udaljenost i dimenzije jame probnog iskopa će se odrediti na licu mjesta u dogovoru s

geotehničkim nadzorom. Probni iskopi moraju biti izvršeni u opsegu potrebnom za detektiranje potrebe,

odnosno načina zaštite postojećeg objekta ili sanacije njegovih temelja.

Na temelju rezultata probnog iskopa Izvođač u suradnji s nadzornim inženjerom geotehničarom treba odrediti

na kojim objektima je potrebna sanacija i ojačanje temelja ili druge mjere zaštite objekta od oštećenja te

napraviti izvedbeni projekt zaštite objekta od utjecaja Radova ili sanacije temelja i pridržanja, već prema

potrebi, koji treba biti ovjeren od strane geotehničkog nadzora.

Ukoliko je kvaliteta temelja postojećege objektaloša, sanacija i ojačanje temelja se predviđa vezano na to dali je

temeljenje objekta izvedeno na matičnoj stijeni ili je objekt temeljen na nasipu ili zemljanom tlu.




Poglavlje uključuje i radove na zaštiti građevinskih jama i trasa cjevovoda.

Sidrenje

IBO sidra

Nabava, transport i ugradnja adhezijskih samobušivih sidara IBO R32s, R32N, promjera bušaće krune minimalno

76mm, nosivosti 280/360 kN-230/280 kN za osnovni materijal (prema specifikacijama proizvođača), na

pozicijama predviđenim projektom ili uputi nadzornog inženjera.

Kratka sidra

Nabava, transport i ugradnja kratkih štapnih sidara RA 400/500 promjera 25 mm (sekundarna sidra,

pretpostavljene duljine 1,0 - 1,5m) za osiguranje prionjivosti podloge i pridržanja armaturnih mreža prema

odredbama projekta ili uputi nadzornog inženjera.

Ugrađuju se 3 sidra po armaturnoj mreži, odnosno cca 1kom/4m2.

Temelji na stijeni

Temelji objekta na stijeni stabiliziraju se izvedbom AB bloka uz temelje koji se sidri u matičnu stijenu ispod

objekta.

U nedostatku rezultata prethodnih geotehničkih istraživanja usvojene su određene pretpostavke dimenzija AB

bloka, te dimenzija i rasporeda sidara. Nasuti materijal uz objekt uklanja se u potpunosti sve do dna temelja

objekta, te se uz temelj objekta formira armiranobetonski blok za sidrenje dimenzija 25-30x55 cm. Predviđena

je dužina sidrenja od cca 4m. Sidra profila R25 mm ugrađuju se u bušotinu promjera Ø76 mm. Horizontalni

razmak sidara je cca 1 m. Injekcijska smjesa je cementni mort bez agregata s vodocementnim faktorom 0.38-

0.50. Radovi na sanaciji temelja se izvode u kraćim segmentima da se ne ugrozi stabilnost objekta.

Stvarne dimenzije grede i sidara, te raspored sidara utvrdit će se za svaki pojedini dio trase izvedbenim

projektom nakon dobivanja potrebnih podataka temeljem probnih iskopa. Ukoliko ovlašteni geotehaničar,

nakon izvedbe probnih iskopa i uvida u kvalitetu tla ispod objekta, smatra da uvedene pretpostavke ne

zadovoljavaju, za određivanje posmičnih naprezanja po plaštu bušotine potrebno je provesti ispitivanje na

gradilištu primjenom probnih sidara, njihovim izvlačenjem do sloma.

Temelj na nasipu ili zemljanom tlu

Za slučajeve kada je kvaliteta temelja građevina loša, a temeljenje nije obavljeno na matičnoj vapnenačkoj

stijeni, odnosno kad su temelji položeni na plitkom nasipu ili zemljanom tlu, potrebno je izvesti nosivu

konstrukciju temelja izvedbom mikropilota Ø20/Ø25 uz temeljene građevine uz minimalno uklještenje pilota u

stijenu u dužini od 2-3 m. Pilote na vrhu treba povezati naglavnom gredom dimenzija 40x80 cm te obaviti koso

sidrenje u matičnu stijenu. Predviđena je dužina sidrenja od cca 4m. Sidra profila Ø25 mm ugrađuju se u

bušotinu promjera Ø76 mm. Piloti se ugrađuju na razmaku cca 1m, kao i sidra. Radovi na sanaciji temelja se

izvode u kraćim segmentima da se ne ugrozi stabilnost objekta.

Stvarne dimenzije pilota, grede i sidara, te raspored pilota i sidara utvrdit će se za svaki pojedini dio trase

izvedbenim projektom nakon dobivanja potrebnih podataka temeljem probnih iskopa.

Izvođač radova može odabrati i drugu tehnologiju sanacije i ojačanja temelja i izvedbe iskopa a sve uz

odobrenje geotehničkog nadzora.

Izvođenje

Svi radovi će se vršiti ručno i strojno – odgovarajućom mehanizacijom. Sve radove na sanaciji i ojačanju temelja

treba izvoditi pažljivo da se dodatno ne ugroze postojeći temelji. Tek nakon izvedbe sanacije i pridržanja

temelja Izvođač može pristupiti iskopima na predmetnoj dionici.

Zbog osiguranja stabilnosti objekata izvođenje cjelokupnih radova na sanaciji temelja, iskopu, polaganje kanala

i zatrpavanju rova se radi sukcesivno, na kraćim dionicama, uz stalni geotehnički nadzor.




Jedinica mjere i jedinična cijena

Jediničnom cijenom je obuhvaćen sav rad i materijal potreban za izvršenje radova zaštite objekata od oštećenja

uključivo sanacije i ojačanja temelja, a obračun se vrši sukladno članku 2.3 uvjeta Ugovora. .

3.1.6 Iskolčenje

Ovo poglavlje treba čitati u kombinaciji s člankom 4.7 Ugovora.

Izvođač je dužan na temelju podataka iz glavnog projekta izraditi Elaborat iskolčenja Radovai izvršiti fizičko

iskolčenje kao i jasno obilježiti pojaszemljišta koje je Naručitelj pribavio u svrhu izvođenja radova

(Gradilište)definiran Elaboratima nepotpunog izvlaštenja (knjiga 6 DON-a). Tijekom izvođenja Radova Izvođač je

u obvezi održavati i obnavljati iskolčenje Radova kao i oznake pojasa Gradilišta.

Sva mjerenja i iskolčenja tijekom izvođenja radova provodit će predstavnik Izvođača ovlašten za geodetske

radove.

Ukoliko nije drugačije navedeno, sve će visinske kote biti izražene u metrima nad Jadranskim morem s

preciznošću na dva decimalna mjesta (referentni nivo mora u Trstu). Podatci za sve visinske kote će biti bazirani

na referentnim podacima odobrenim od strane Inženjera.

Izvođač će definirati, izraditi i zaštiti neophodne dodatne referentne točke tijekom period izvođenja radova

koje će povremeno biti provjeravane. "Ukoliko je neki od podataka za iskolčenje dan u HDKS koordinatnom

sustavu, Izvođač će prije iskolčenja o svom trošku prebaciti podatke u HTRS96 koordinatni sustav."

Markeri i druge referentne točke u blizini gradilišta nisu prikazane na nacrtima. Izvođač će biti odgovoran za

prikupljanje ovih informacija.

Izvođač će staviti najmanje 3 referentne točke te njihove visinske kote na glavne nacrte.

3.1.7 Izmještanje i zaštita postojećih instalacija

Detektiranje postojeće infrastrukture

Izvođač će se upoznati s položajem svih postojećih vodova kao što su odvodi, telefonske i električne linije i

stupovi, vodovodne cijevi, kanalizacijske cijevi, plinske cijevi. Prije nego počne svaki iskop ili drugi rad koji može

utjecati na postojeće vodove Izvođač je dužan obilježiti položaj vodova na terenu i zatražiti potvrdu točnosti od

vlasnika instalacije. Izvođač će biti odgovoran za sve štete na cestama, odvodnim jarcima, cijevima, kabelima ili

bilo kojim vodovima koje je neopravdano izazvao on ili njegov Podizvođač/podugovaratelj tijekom izvođenja

radova na postojećim instalacijama i mora popraviti svaku takvu štetu na svoj trošak i na potpuno zadovoljstvo

Inženjera što je prije moguće, ali u svakom slučaju unutar Roka dovršetka.

Križanja i paralelna vođenja kanalizacijskih i vodoopskrbnih cjevovoda u okviru Radova s postojećom

infrastrukturom bit će izvedena od strane Izvođača u skladu s nacrtima i uvjetima dobivenim od strane

nadležnih tijela (komunalne tvrtke, željeznice, ceste, telekomunikacije, plin, vodoopskrba, itd.).

Stavka uključuje lociranje svih postojećih vodova i njihovo eventualno izmještanje prije iskopa te zaštitu

postojećih instalacija i ostalih priključaka (vodovi električne energije, plinovodi, naftovodi, telekomunikacijski

vodovi, vodovodi, kanalizacija i dr.) prilikom izvođenja Radova. Tijekom iskopa osobitu pozornost posvetiti da

ne dođe do oštećenja instalacija. Podatke unijeti u geodetsku snimku postojećeg stanja. Radove izvoditi uz

prisustvo predstavnika vlasnika instalacijete sukladno O.T.U. 1-03.5.

Obračun po jedinici mjere kako je predviđen Troškovnikom.

Križanja cjevovoda s postojećim instalacijama




Križanja cjevovoda s postojećom infrastrukturom bit će izvedena od strane Izvođača u skladu s nacrtima i

uvjetima dobivenim od strane relevantnih tijela (komunalne tvrtke, željeznice, ceste, telekomunikacije, plin,

vodoopskrba, itd.).

Osiguranje vodoopskrbe potrošača za vrijeme izvođenja radova

Za sve radove koji uzrokuju poremećaje u vodoopskrbi potrebno je ishoditi prethodnu suglasnost VIK-a Split i to

najmanje 48 sati prije početka radova.

Radove je potrebno izvesti u skladu s propisanim uvjetima i rokovima danima od strane VIK-a. Poremećaji u

vodoopskrbi se moraju svesti na najkraće moguće razdoblje.

U takvom slučaju potrebno je osigurati privremenu vodoopskrbu za potrošače koji se opskrbljuju vodom s

onog dijela cjevovoda na kojem se izvode radovi. Privremena vodoopskrba predviđena je postavljanjem

provizorija od PEHD cjevovoda (mimovod - bypass) za tlak od 16 bara, zajedno sa fazonskim komadima i

armaturama, svim brtvenim materijalom te svim radovima, spojnim i ostalim materijalom potrebnim za na

montažu i demontažu postojećih priključaka. Izvođač je dužan prethodno definirati tehničko rješenje

privremene vodoopskrbe, način izvedbe te plan izvođenja privremene vodoopskrbe u dogovoru s nadležnim

komunalnim poduzećem – VIK-om. Izvođač radova mora osigurati pristup vodomjernim oknima tijekom cijelog

izvođenja radova, tj. mora omogućiti nesmetano očitovanje vodomjera. Izvođač je dužan cjevovod privremene

vodoopskrbe održavati u ispravnom stanju dok god za istim postoji potreba, te je odgovoran za njegovu

funkcionalnost i ispravnost, kao i za eventualno učinjene troškove Naručitelju te korisnicima vodne usluge

uslijed prekida u vodoopskrbi.

Privremeni opskrbni cjevovod (provizorij) je potrebno zaštititi od vremenskih nepogoda i niskih tempratura

(sprječavanje smrzavanja vode), a sve u cilju osiguranja isporuke kvalitetne vode.

Izvođač obavlja sljedeće radove:

- izrada provizorija,

- punjenje ispražnjene i priključene dionice.

- pražnjenje određene dionice cjevovoda (starog i novog).

- rezanje starog cjevovoda ili fazona radi izvedbe spoja.

- osiguranje spojnog mjesta zaštitnim izolacijskim ovojem i premazom.

- učvršćenje spojnog mjesta betonskim sidrenim blokom, čeličnim sidrima i dr.

- dezinfekciju prema točki 2.1.8.5,

- radove prespajanja postojećih priključaka na provizorije, te njihovu zaštitu za vrijeme nepovoljnih

vremenskih uvjeta,

- demontažu provizorija nakon izvršenih radova,

- pomno prespajanje priključaka na novi cjevovod,

- hitne radove koji se ukažu tijekom gradnje (pucanje provizorija, priključaka ili cijevi),

- Izmještanje kompletnog priključka ukoliko se za to ukaže potreba.

VIK obavlja sljedeće radove:

- izvodi manipulacije na ventilima (otvaranje, zatvaranje),

- obavještava korisnike o početku, završetku i trajanju radova koji uzrokuju privremenu obustavu

vodoopskrbe,

- postavlja plombe na vodomjere,

- provodi nadzor nad radovima koje izvodi Izvođač.




Nakon prestanka potrebe za provizorijem, Izvođač će istog kompletno demontirati i odvesti na skladište VIK-a,

tj. provizorij ostaje u vlasništvu VIK d.o.o. Split.

Privremena vodoopskrba dijela potrošača određuje se u dogovoru s VIK-om.

Zavisni radovi i intervencije na dionici postojećeg cjevovoda koja se mora isključiti privremeno iz pogona

Izvođač je obvezan izvršiti:

- Ponovno punjenje ispražnjene i priključene dionice.

- Pražnjenje određene dionice cjevovoda (starog i novog).

- Rezanje starog cjevovoda ili fazona radi izvedbe spoja.

- Osiguranje spojnog mjesta zaštitnim izolacijskim ovojem i premazom.

- Učvršćenje spojnog mjesta betonskim sidrenim blokom, čeličnim sidrima i dr.

- Popravak izvanrednog puknuća na provizorijima, vodovodnim cijevima ili na kućnim priključcima.

Stavkom koja se odnosi na postavljanje mimovoda (by-pass) su obuhvaćeni svi građevinski, zidarski,

montažerski radovi i zanatska pripomoć za normalno funkcioniranje vodoopskrbe tijekom cjelokupnog

izvođenja radova.

Dezinfekcija i ispiranje privremenog opskrbnog cjevovoda

Izvođač je dužan u cijenu uključiti sve radove kao što su dezinfekcija i ispiranje privremenog opskrbnog

cjevovoda.

Radovi navedeni u stavci izvode se sukladno Pravilniku o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i

deratizacije (Narodne novine br. 35/07, 76/12) i Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (Narodne novine

br. 79/07, 113/08,43/09). U cijeni stavke obračunata je potrebna količina vode, sredstvo za dezinfekciju, te sav

potreban rad.

Demontaža i deponiranje privremenog opskrbnog cjevovoda

Nakon prestanka potrebe za privremenim opskrbnim cjevovodom isti se kompletno demontira i na kraju odvozi

na skladište komunalnog društva, odnosno ostaje u vlasništvu VIK d.o.o. Split.


Odgovarajuće stavke ovih radova su obrađene troškovnikom i to zasebno za postavljanje i demontažu

mimovoda, a zasebno za postavljanje i demontažu privremenih kućnih priključkaka na mimovodu. Jedinica

mjere je m1 postavljenog i demontiranog mimovoda (uključivo vraćate komad postavljenog i demontiranog

kućnog priključka.

U jedinične cijene u troškovniku potrebno je uključiti sav potreban rad (uključivo građevinske radove na

učvršćenju ili sidrenju cjevovoda), materijal, cijevi, fazonske komade, armature i spojne elemente, ispiranje,

dezinfekciju, na postojećom cjevovodu koji se privremeno isključuje i ponovno uključuje u vodopskrbu,

mimovodu i kućnim priključcima.

Postupanje izvođača kod izvedbe kanalizacijske mreže i kanalizacijskih priključaka

Izvođač je u obavezi dostaviti izvedbeni projekt kanalizacijske mreže i kanalizacijskih priključaka, te dinamički

plan izvođenja radova na kanalizacijskoj mreži ikanalizacijskim priključcima po pojedinim dionicama i ulicama

na suglasnost VIK-u.

Kod izvođenja kanalizacijskih priključaka izvođač je dužan svoje aktivnosti koordinirati sa predstavnikom VIK-a.

Ovo postupanje (gore opisano) je identično i kod izvođenja vodovodne mreže i vodovodnih priključaka!




U jediničnu cijenu je potrebno uključiti sav potreban rad, materijal, cijevi, izradu priključaka i sve potrebne

spojne elemente.

Osiguranje funkcionalnosti postojećeg sustava odvodnje tijekom izvođenja radova

Izvođač će poduzeti sve korake potrebne za osiguranje funkcionalnosti postojećeg sustava odvodnje otpadnih

voda tijekom izvođenja radova.

Izmještanje i zaštita postojeće EKI

Postojeće stanje

Svi kabeli u zoni zahvata su od iznimne važnosti za odvijanje telekomunikacijskog prometa. Iz tog razloga

potrebno je sve kabele u zoni zahvata zaštititi tijekom Radova ili izmjestiti prije svih drugih građevinskih

zahvata.

Zaštita postojećih vodova

Na dionicama gdje nije potrebno izmještanje postojeće kabelske kanalizacije i vodova, neophodno je zaštititi

postojeću infrastrukturu od oštećenja.

Kod planiranja i izvođenja zaštite postojeće kabelske kanalizacije i vodova nužno je pridržavati se posebnih

uvjeta HT-a odnosno drugih operatera vlasnika instalacija. Dinamika radova se mora koordinirati sa nadzornom

osobom operatera / vlasnika instalacije kako ne bi došlo do većih prekida telekomunikacijskog prometa.

U slučaju oštećenja kabela potrebno je hitno obavijestiti nadzornu osobu operatera / vlasnika instalacija radi

što bržeg saniranja oštećenja i sprječavanja veće štete kod prekida telekomunikacijskog prometa.

Na mjestima gdje se radovi vrše u neposrednoj blizini trase TK kabela i TK kanalizacije, iskop se mora izvesti uz

povećani oprez, po potrebi ručno i stalan nadzor operatera / vlasnika instalacija.

Postojeće cijevi je, prema procjeni opasnosti od oštećenja, moguće zaštititi i slojem betona.

Posebnu pozornost treba obratiti na EKI izgrađen PVC cijevima 110 mm. Ove cijevi su dužine 6 m i nastavljaju se

lijepljenjem jedna na drugu. U slučaju iskopa u blizini cijevi može doći do odrona zemlje te ulegnuća cijevi u

kojima su kabeli te pri tome doći do popuštanja spojeva i ulaska zemlje u cijevi. Na taj način dio kanalizacije bi

bio van funkcije jer se ne bi mogli izvlačiti ili uvlačiti kabeli. Kabelska kanalizacija uvijek mora biti prohodna.

Kabelsku kanalizaciju je potrebno zaštititi od pomicanja ili odrona sa strana ili ispod cijevi.

Izvođač radova će u dogovoru sa nadzornom osobom HT-a osigurati integritet EKI u svakom specifičnom

slučaju. To je moguće postići razupiranjem iskopanog rova uz pomoć građevinskih oplata, korištenjem

privremenih stupova, betoniranjem uz cijevi ili nekim drugim pogodnim građevinskim metodama.

Svi objekti u naselju su priključeni podzemnim kabelima uvučeni u cijevi položenim u zemlju. Za svaki objekt

potrebno je bojom označiti trasu cijevi s kabelom te po potrebi vršiti ručno iskope u blizini označene trase da se

ne bi oštetili privodi do kuća.

Privremena izmještanja

Da bi se izbjegli duži prekidi telekomunikacijskog prometa ukoliko je potrebno izmještanje postojećih instalacija

ono će se izvesti u dvije faze: privremeno izmještanje i trajno izmještanje.

Na dionicama gdje se postojeća TK kanalizacija i TK vodovi moraju izmjestiti privremeno zbog izgradnje

vodoopskrbnih cjevovoda i/ili kanalizacije potrebno je osigurati privremeno prespajanje kabela do konačnog

rješenja.

Na tim dionicama će se postaviti (privremeno) odgovarajući broj cijev (PEHD i FD) u koji će se uvući kabeli i

prespojiti uz što manji prekid prometa. Na ograncima od glavne trase kapaciteti cijevi kabelske kanalizacije

neće se mijenjati.




Privremeno postavljene cijevi treba zaštititi slojem zemlje ili betona ili ih objesiti po betonskom zidu gdje je to

moguće.

Kabeli će biti dovoljne dužine da bi se mogli pomicati kod izvođenja radova, a da ne dođe do prekida prometa.

Privremena izmještanja i prespajanja se izvode pod nadzorne osobe operatera / vlasnika instalacije koja će

najaviti i dogovoriti prekid prometa korisnicima.

Buduće stanje – trajno izmještanje

Ukoliko je projektom predviđeno trajno izmještanje kabelske kanalizacije, to treba napraviti prije nego što se

radovima zahvati postojeća trasa. Izvođač je dužan definirati dinamiku i način izvođenja radova na način da

osigura kontinuitet telekomunikacijskih usluga (bez prekida iste), novu trasu treba izgraditi sukladno pravilima

struke i projektima a prije uvlačenja kabela potrebno je provjeriti prohodnost novo položenih cijevi. Nova trasa

mora se geodetski snimiti.

U pravilu nova trasa EKI istog je kapaciteta kao i postojeća trasa.

Napomena: Prilikom izvođenja radova moguće je da se pojave i druga mjesta kolizija, koja nisu obrađena

projektima zaštite i/ili izmještanja EKI, tada je potrebno izvesti neku od već navedenih zaštita. Ako zaštitu nije

moguće izvesti da se zadrže trase postojeće EKI tada je potrebno izvesti novu EKI u novoj trasi.

3.1.8 Pristupni putovi i privremene deponije

Izvođač se mora upoznati sa situacijom na terenu i mogućim pristupima na Gradilište. Gradilišna prometnica

omogućuje odvoz viška materijala iz iskopa, te dovoz potrebnog materijala i cijevi. Izvođač je dužan izraditi

gradilišnu privremenu deponiju za materijal iz iskopa, kao i ostalog potrebnog materijala (cijevi, cijevni spojevi i

dr.), za odlaganje i parkiranje strojeva i opreme, te izgradnju privremenih gradilišnih objekata.

Troškovi pribavljanja i korištenja pristupne ceste i privremene gradilišne deponije idu na teret Izvođača i neće

se posebno plaćati.

Izrada gradilišnih prometnica i privremenih deponija spada u Privremene radove i posebno se ne naplaćuje.

Izvođač je u okviru ugovorene cijene dužan izgraditi i održavati sve ceste i gradilišne putove potrebne za

izvođenje Radova.

Cijelo vrijeme izvođenja radova Izvođač će surađivati s nadležnom upravom za ceste i nadležnom policijskom

upravom, a vezano za radove te pristup na gradilište i upotrebu cesta.

Prije početka Radova Izvođač je dužan utvrditi prvobitno stanje putova i cesta po kojima će se vršiti prijevoz

materijala odnosno kojim će prometovati u svrhu izvođenja radova. Izvođač ćeuz nazočnost Inženjera

organizirati pregled te zajedno s nadležnom upravom za ceste, te vlasnicima i korisnicima imovine i usjeva koji

mogu biti pogođeni izvođenjem radova utvrditi prvobitno stanje i o tome sačiniti zapisnik. Ukoliko Izvođač prije

započinjanja nekih radova posebno ne upozori Inženjera na promjene na cestama, privatnoj i javnoj imovini,

zemljištu i usjevima, kao relevantno stanje istih će se smatrati ono iz zapisnika prvotnog obilaska i pregleda.

Izvođač je, isto tako, dužan održavati sve javne ceste koje koristi u svrhu građenja, sanirati sva eventualna

oštećenja nastala korištenjem te ih po završetku radova dovesti u prvobitno stanje bez prava na naknadu

troškova.

Kada izvođenje radova nužno uvjetuje izmještanje bilo koje postojeće prometnice, pješačke staze ili javnog

prolaza Izvođač će osigurati i održavati alternativni pravac, koji će biti prihvaćen od strane Inženjera i koji će biti

u funkciji prije nego dođe do ometanja postojećeg izvođenjem radova.

3.1.9 Osiguranje prolaza lokalnog stanovništva

Izvođač radova je dužan osigurati slobodan prilaz preko iskopanog rova lokalnog stanovništva i gospodarskih

subjekata njihovim objektima i posjedima u području oko gradilišta.




Pješačke prilaze izvesti od dasaka d=48 mm, širina prolaza 1,20 m s ogradom visine 1,0 m od drvene građe u

širini rova + 1,0 m.

Kolne prilaze izvesti od čeličnih ploča, širina prolaza 3,00 m s ogradom visine 1,0 m od drvene građe u širini

rova + 1,0 m.

Osiguranje prolaza lokalnog stanovništva obračunat će se po komadu izvedenog prijelaza.

3.1.10 Zbrinjavanje viška materijala, građevinskog otpada i potencijalnog opasnog otpada

Izvođač je u okviru ugovorene cijene dužan na propisan način zbrinuti sav višak materijala iz iskopa, sav iskopani materijal koji je nepogodan za uporabu, sav ostali građevinski otpad i potencijalni opasni otpad. Ponuditelj mora za vrijeme formiranja ponude informirati se o trasama odvoza i deponijama koje su mu na raspolaganju u blizini gradilišta. Obveza zbrinjavanja viška materijala i ostalog građevinskog otpada uključuje pronalaženje legalne lokacija odlagališta (gradske deponije ili slično), pribavljanje pripadajućih suglasnosti nadležnih komunalnih i drugih službi, (uključujući i suglasnost Inženjera), plaćanje naknada za odlaganje te po potrebi i troškove planiranja i uređenja deponije te sve ostale troškove (uključujući i izradu, održavanje i uklanjanje pristupnih putova) vezane uz zbrinjavanje viška materijala i građevinskog otpada. Obveza zbrinjavanja potencijalnog opasnog otpada uključuje postupak utvrđivanja postojanja opasnog otpada (uzorkovanje, ispitivanje, izradu izvješća o fizikalno-kemijskim svojstvima otpada itd.) te zavisno od rezultata analize pronalaženje lokacija odlagališta (gradske deponije ili slično) odnosno odgovarajuće institucije (spalionice i sl.) koja će provesti zbrinjavanje. Obveza zbrinjavanja uključuje sve ostalo što je potrebno za potpuno zbrinjavanje u skladu s važećom zakonskom regulativom. Izvođač je dužan zbrinuti sav višak materijala, ostali građevinski otpad te potencijalni opasni otpad u skladu s:

- Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, , 73/17, 14/19);

- Pravilnikom o o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN69/16 ).

- Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14, 121/15, 132/15, 117/17);

- Pravilnikom o katalogu otpada (NN 90/15).

- Zahtjevi za uređenje Gradilišta

3.1.11 Smještaj za Izvođača

Izvođač će postaviti svoj glavni ured na lokaciji izvođenja Radova. Glavni ured na gradilištu bit će mjesto na

kojem će Izvođač primati instrukcije, upute ili elektroničku poštu od Inženjera.

Izvođač će postaviti dodatne urede na drugim lokacijama za svoje potrebe.

Izvođač neće dozvoliti da bilo koja osoba stanuje na gradilištu, osim za sigurnosne potrebe, ako tako odobri

Inženjer.

Izvođač će zaposlenicima koji rade na gradilištu osigurati sve potrebne sanitarne i ostale zahtjeve, sukladno

važećoj regulativi, te osigurati potrebnu zaštitnu opremu i odjeću.

3.1.12 Urednost gradilišta

Izvođač će održavati gradilište čistim, urednim i sigurnim tijekom razdoblja izgradnje i puštanja u pogon.

Izvođač je dužan ukloniti sav materijal koji se ne koristi i druge ostatke koji nastaju izgradnjom. Primopredaja

Radova neće se obaviti dok se takav materijal ne ukloni.

Izvođač treba spriječiti da vozila koja ulaze i izlaze s gradilišta ostavljaju blato ili druge ostatke materijala na

površinama prilaznih cesta ili pješačkih staza. Sav takav materijal treba ukloniti s prometnih površina što je

moguće prije.

Nikakav otpad, bilo kruti ili tekući ne smije se odlagati u vodotok.

Spaljivanje otpada na gradilištu nije dozvoljeno.

Mehanizacija na gradilištu ne smije ispuštati ulja i maziva na području gradilišta. Izmjena motornog ulja izvodi

se na jednom središnjem mjestu, koje ima odgovarajuću zaštitu od prosipanja. Otpadno motorno ulje treba

prikupiti i odložiti na odgovarajući način.




3.1.13 Sanitarije i zbrinjavanje otpada

Izvođač će osigurati odgovarajuće sanitarije i način zbrinjavanja sanitarnog otpada za svoju radnu snagu na

gradilištu, a sukladno važećoj zakonskoj regulativi. Za osoblje ureda Inženjera bit će osigurane posebne

sanitarne prostorije.

Izvođač će osigurati dovoljan broj kemijskih zahoda na radnom mjestu te osigurati higijensko održavanje istih

kako ne bi bilo opasnosti od kontaminacije okolnog područja. Po završetku Radova svi kemijski zahodi moraju

biti uklonjeni i područje vraćeno na izvorno stanje.

3.2 TESTOVI PO DOVRŠETKU I PREUZIMANJE

Ovo poglavlje treba biti čitano u kombinaciji s člankom 9. Uvjeta Ugovora.

3.2.1 Općenito

Izvođač će provesti ispitivanja na području Radova, sukladno procedurama definiranim u Planu osiguranja

kakvoće. Izvođač se mora uskladiti s važećom hrvatskom regulativom i normama koji se odnose na ispitivanja.

U slučaju da ne postoji hrvatska regulativa za bilo koje ispitivanje koji se može pojaviti tijekom izvođenja

radova, mjerenja i sustav kontrole trebaju se provesti sukladno HRN, EN i ISO normama ili važećim hrvatskim

priznatim tehničkim pravilima, tim redoslijedom. U slučaju nedostatka normi ili njihovog poništenja, pogotovo

ako je vezano uz tehnički napredak, Izvođač treba predložiti vlastite naputke i kataloge, ili, ako iste ne

posjeduje, kataloge dobavljača.

Ispitivanje treba provesti sukladno relevantnom dijelu programa rada.

Izvođač će dostaviti Inženjeru detaljan opis ispitivanja koje treba provesti najmanje 21 dan unaprijed.

Prisutnost te prihvaćanje ispitivanja radova ne utječe na pravo Inženjera da ne prizna određeni dio radova, ako

će posljedica toga biti nezadovoljenje uvjeta Ugovora.

Izvođač treba čuvati rezultate svih ispitivanja, neovisno o tome jesu li u skladu s uvjetima Ugovora ili ne. Te

rezultate Izvođač treba dostaviti Inženjeru nakon svakog ispitivanja.

3.2.2 Opseg ispitivanja

Izvođač je obavezan, o svom trošku, izvesti sva neophodna testiranja i bušotine tijekom i nakon izvođenja

radova u skladu s hrvatskim zakonima i normama, te će za sve ugrađene materijale i predgotovljene proizvode

pribaviti odgovarajuće isprave o sukladnosti s ciljem potvrđivanja sukladnosti. Svi troškovi provedbe ispitivanja

u svrhu dokazivanja kvalitete trebaju biti uključeni u jedinične cijene materijala i radova za koje se provode.

Ispitivanja će uključivati, ali neće biti ograničena na, slijedeće:

● Svi će objekti u kojima će biti voda biti testirani na vodonepropusnost.

● Prije stavljanja novoizgrađenih i obnovljenih cijevi u pogon Izvođač će očistiti i ispitati sve kanalizacijske cijevi, grane, bočne priključke i okna te će ukloniti bilo kakve viškove materijala korištenih pri obnovi.

● Svi gravitacijski i tlačni kanalizacijski cjevovodi će biti testirani na rad pod tlakom u skladu s Hrvatskim standardima, općim specifikacijama ili procedurama proizvođača (ovisno o konkretnom slučaju).

● Svi će vodoopskrbni cjevovodi biti podvrgnuti tlačnim probama, dezinfekciji i ispiranju te utvrđivanju zdravstvene ispravnosti.

● Testovi će biti izvedeni na svim izvedenim dijelovima opreme i uređaja kako bi se potvrdilo da su u skladu sa specifikacijama i kriterijima efikasnosti.

● Testovi puštanja u pogon će se izvesti na svim strojarskim, električnim i kontrolnim komponentama te će biti predmet odobrenja Inženjera.

● Izvođač će izvesti testiranje betona u skladu s Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije (NN 17/2017).

Za sve građevinske proizvode koje će Izvođač ugrađivati u okviru ovog Ugovora, mora osigurati sve potrebne

dokumente za dokazivanje sukladnosti sukladno važećoj regulativi RH.




3.2.3 Laboratorij za ispitivanje materijala

Izvođač može osigurati potpuno opremljen terenski laboratorij za provođenje ispitivanja materijala/građevnih

proizvoda. Za provedbu testova i pohranu rezultata potrebno je osigurati kvalificirano i iskusno osoblje.

Važno je naglasiti da takva ispitivanja Izvođača koja radi u svom laboratoriju ne mogu služiti kao službeni dokaz

kvalitete materijala već samo kao osnova za praćenje radova u ime i za dobrobit Izvođača.

Svi dokazi kvalitete moraju biti napravljeni od za to ovlaštenih laboratorije i sve prema Zakonima i propisima

koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj.

Izvođač će provoditi takva ispitivanja na svoj trošak.

3.2.4 Ispitivanje vodonepropusnosti gravitacijskih cjevovoda

Kontrola nepropusnosti kanalizacijskih građevina od svih vrsta cijevnog materijala (beton, azbestcement, PVC,

stakloplastika, PEHD, PPHD, poliester, lijevano željezo i dr.) vrši se prema normi HRN EN 1610, kojom se

određuje način polaganja i kontrola cjevovoda sa slobodnim vodnim licem.

Ispitivanje nepropusnosti kanalizacijskih građevina je terenski rad kojim se utvrđuje nepropusnost izgrađene

građevine na terenu. Nepropusnost direktno utječe na kvalitetu građevine te je ona uvjet za puštanje u funkciju

građevine (kanalizacije).

Sukladno HRN EN 1610, ispitivanje nepropusnosti može se obaviti pomoću dvije metode:

● ispitivanje vodom (postupak "V");

● ispitivanje zrakom (postupak "Z").

Ispitivanje se također može obaviti na infiltraciju podzemne vode, ako su podzemne vode iznad tjemena

izgrađenog cjevovoda.

Prethodno ispitivanje može se obaviti prije zatrpavanja, ali kod "preuzimanja", cjevovod se kontrolira nakon

zatrpavanja.

Kao mjerodavno za ovaj projekt se provodi ispitivanje vodom (postupak "V").

Ispitni tlak za ispitivanje kanalizacijske građevine može biti od 0,1 do 0,5 bara (od 1 m do 5 m vodnog stupca)

iznad tjemena cijevi na uzvodnom dijelu ispitne dionice. Bitno je da se osigura konstantnost ostvarenog tlaka u

mjerodavnom vremenu (30 ± 1 min) ispitivanja, tj u rasponu od 1 kPa. To se postiže kontroliranim dodavanjem

vode kroz kontrolni otvor.

Do sada je ispitni tlak bio definiran s 5 m.v.s. (0,5 bara), no praksa je pokazala da to nije nužan uvjet te je došlo

do promjene (0,1 – 0,5 bara). Ispitivanje se u praksi provodi tlakom koji dozvoljava dubina kontrolnih okana, a u

navedenim granicama.

Za cjevovode promjera većeg od DN 1000 mm može se priznati ispitivanje pojedinačnih spojeva, umjesto

čitavog cjevovoda. Kod cjevovoda većih promjera potrebne su velike količine vode (uobičajeno se uzima voda iz

vodovoda) te se javljaju značajna opterećenja čepova što zahtjeva dodatna osiguranja, a time i povećava

troškove ispitivanja. Trošak vode za ispitivanje je Izvođačev trošal. Za ispitivanje postupkom "V", treba uzeti kao

mjerodavnu površinu jedan metar dugi odsječak cijevi, ako nije drugačije utvrđeno. Zahtjevi ispitivanja moraju

odgovarati uvjetima prema HRN EN 1610.

Ispitivanje će obvezno obavljati ovlaštena akreditirana pravna osoba.

3.2.5 Tlačne probe tlačnih kanalizacijskih cjevovoda

Tlačne probe za tlačne kanalizacijske cjevovode provode se u svemu sukladno odredbama norme HRN EN 805.


3.2.6 Tlačne probe vodoopskrbnih cjevovoda

Tlačne probe za vodoopskrbne cjevovode provode se u svemu sukladno odredbama norme HRN EN 805.





3.2.7 CCTV inspekcija

Za sve izvedene gravitacijske kanalizacijske cjevovode nakon završetka izvođenja radova potrebno je provesti

video CCTV inspekciju izvedenog stanja. CCTV inspekciju je potrebno provesti sukladno normi HRN EN 13508-2 i

Pravilniku o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole

ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 03/11).

Kvaliteta CCTV inspekcije ovisi o stručnosti snimatelja te opremi i potrebno je pridržavati se odgovarajućih

pravila za tu vrstu radova:

● preporučena maksimalna brzina je 15 cm/s (prosječna brzina 2,5 m/min). Ovo odgovara dnevnom učinku od maksimalno 800 – 1000 m

1/dan;

● glava kamere se mora uvijek nalaziti u sredini cijevi;

● snimke se moraju načiniti kamerom u boji;

● za potpunu snimku priključaka i spojeva cjevovoda, kamera se mora moći zakrenuti u svim pravcima najmanje za 90⁰.

Format video-snimke mora biti visoke kvalitete sa stalno uključenim video-brojačem (stacionaža) i oznakom

ispitne dionice.

Inspekciju obvezno obavlja ovlaštena akreditirana pravna osoba.

3.2.8 Ispiranje i dezinfekcija vodoopskrbnih cjevovoda

Nakon polaganja vodoopskrbnih cjevovoda i uspješno provedenih tlačnih proba, Izvođač je dužan provesti

dezinfekciju novih i rekonstruiranih vodoopskrbnih cjevovoda.

Dezinfekcija se provodi tako da se dionice cjevovoda pune vodom koja sadrži 20 do 30 mg/l klora u obliku

natrijevog hipoklorita. Kloriranje traje minimalno 24 h, a nakon toga se vodovodna mreža ispire čistom vodom.

Postupak dezinfekcije će u svemu slijediti odredbe norme HRN EN 805:2005, poglavlje 12.

Po obavljenoj dezinfekciji i ispiranju, Izvođač je dužan angažirati neovisni akreditirani laboratorij koji će uzeti

uzorke vode iz cjevovoda te obaviti analize zdravstvene ispravnosti vode. Analize i maksimalno dozvoljene

koncentracije će biti provedene sukladno Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/13, 64/15) i važećim

podzakonskim aktima. Ukoliko analize pokažu kako voda ne zadovoljava, Izvođač će ponovno provesti postupak

dezinfekcije, ispiranja, uzorkovanja i analiza sve do postizanja zadovoljavajućih rezultata.

Sav potrošni materijal i pogonski troškovi ponovljenih postupaka dezinfekcije, ispiranja, uzorkovanja i analiza su

na trošak Izvođača. Ponovljeni se postupci zbog nepostizanja traženih parametara neće dodatno plaćati.

Također, tijekom dezinfekcije, Izvođač je dužan provoditi sve potrebne mjere zaštite na radu obzirom na

agresivne kemikalije koje se koriste pri dezinfekciji.

3.2.9 Obuka osoblja za upravljanje

a) Izvođač je dužan izraditi priručnike za obuku na hrvatskom jeziku i poslati Inženjeru na odobrenje najmanje 28 dana prije početka obuke. Izvođač je dužan o svom trošku organizirati obuku od strane proizvođača opreme ili ovlaštene firme. b) Izvođač je dužan izraditi plan obuke te ga uvrstiti u Vremenski plan. d) Izvođač će s Naručiteljem dogovoriti broj djelatnika koje će obučiti za rad na izgrađenom sustavu. e) Obuka mora biti održana na hrvatskom jeziku ili uz prisustvo prevoditelja angažiranog od strane Izvođača.




3.2.10 Preuzimanje od strane Naručitelja i izdavanje Potvrde o preuzimanju

Ovo poglavlje treba biti čitano u kombinaciji s člankom 9. i člankom 10. Uvjeta Ugovora.

Izvođač će dati Inženjeru obavijest ne manje od 14 dana prije datuma kada će Radovi i dokumentacija koja se

traži po Zakonu po Izvođačevom mišljenju biti spremni za podnošenje zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole.

Inženjer će u roku od 7 dana nakon što primi Izvođačevu obavijest:

a) Obaviješću potvrditi spremnost za podnošenje zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole ili

b) Obaviješću odbiti potvrditi spremnost za podnošenje zahtjeva za izdavanje Uporabne dozvole navodeći razloge i specificirajući radove koji trebaju biti dovršeni od strane Izvođača. U tom slučaju Izvođač treba izvesti preostale radove na koje je upozorio Inženjer i treba dati novu obavijest kako je navedeno u stavku iznad.

Izdavanje Potvrde o Preuzimanju od strane Inženjera će, pored ostalog, biti provedeno nakon što su ispunjeni

sljedeći zahtjevi na zahtjev Inženjera:

● priručnici o rukovanju i održavanju su predani Inženjeru u svojoj konačnoj verziji,

● projekti/snimci/ izvedenog stanja i elaborati za eveidentiranje/uplanu u katastar su predani Inženjeru,

● svi radovi su ispitani na lokaciji za sve funkcije i efikasnost od strane Izvođača na zadovoljstvo Inženjera, te su dokumentirani u izvješću o osiguranju kvalitete i testiranju,

● proveden je Tehnički pregled i izdan je Zapisnik o uspješno provedenom tehničkom pregledu.

● Izdana je izvršna uporabna dozvola ili je protekao zakonski rok za njeno izdavanje

Izvođač je dužan aktivno sudjelovati u ishođenju Uporabnih dozvola. Izvođač je obvezan uključiti sve nadležne institucije, prirediti traženu dokumentaciju i podatke, potrebne dokaze o sukladnosti i dokumentaciju za opremu izdanu od strane nadležnih hrvatskih institucija, gdje je to potrebno, te osigurati sav rad, opremu, materijal i usluge potrebne za provjeru i nadzor Radova.

Svi elementi za ishođenje Uporabne dozvole trebaju biti usklađeni sa zahtjevima hrvatskog Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17) i Pravilnika o tehničkom pregledu građevine (NN 108/04) te Pravilnika o sadržaju pisane Izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine („Narodne novine“ broj 43/14).

3.2.11 Odgovornosti nakon izdavanja potvrde o Preuzimanju

3.2.11.1 Odgovornosti Izvođača

Nakon izdavanja potvrde o Preuzimanju počinje Razdoblje za obavještavanje o nedostatcima i njegovo trajanje

je jednako jamčevnom roku iz Dodatka ponudi.

Tijekom tog razdoblja, Izvođaču je dozvoljeno nadgledanje funkcioniranja i održavanja Radova od strane

Naručitelja. Trošak osoblja Izvođača snosi sam Izvođač.

Opseg nadgledanja funkcioniranja i održavanja Radova od strane Izvođača može uključivati, ali ne i biti

ograničen, na:

1. pružanje pomoći i evaluacije aktivnosti upravljanja i održavanja Radova od strane Naručitelja i izvještavanje o rezultatima

2. pripremu jednog ili više izvješća kojima se daju prijedlozi poboljšanja funkcionalnosti i održavanja Radova od strane osoblja Naručitelja.

3.2.11.2 Odgovornosti Naručitelja

Tijekom Razdoblja za obavještavanje o nedostacima Naručitelj će biti odgovoran za upravljanje radom i

održavanje Radova i snosit će sve troškove, uključujući, ali ne i ograničeno na, slijedeće:

i. upravljanje radom i održavanje uključujući svu ugrađenu opremu, ii. troškove rukovanja i održavanja, uključujući sve troškove osoblja, električne energije i drugog

potrošnog materijala, iii. upravljanje Radovima, iv. priprema svih potrebnih izvješća, v. zaštita na radu.




3.2.11.3 Razdoblje obavještavanja o nedostacima

a) Tijekom Jamčevnog roka, otklanjanje nedostataka koje bude izvodio Izvođač će biti predmet istih uvjeta osiguranja kvalitete kao i tijekom regularnog izvođenja Radova.

b) Trajanje Razdoblja obavještavanja o nedostacima je jednako jamčevnom roku iz Dodatka ponudi. Tijekom tog razdoblja Izvođač treba osigurati pomoć i pružiti upute osoblju Naručitelja o aktivnostima održavanja koje Naručitelj smatra potrebnim.




4 OPĆI I POSEBNI TEHNIČKI UVJETI IZVOĐENJA RADOVA

Ova Dokumentacija za nadmetanje (DON) je izrađena na način da Opći i Posebni tehnički uvjeti izvođenja

radova budu unificirani s uvjetima izvođenja radova iz DON-a za ostale ugovore o radovima na Projektu

poboljšanja i dogradnje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Split-Solin, koji se temelje na Općim

uvjetima FIDIC ugovora - crvena knjiga, izdanje 1999.

Kao posljedica navedenog, ovi Tehnički uvjeti mogu sadržavati specifikacije – tehničke uvjete pojedinih

radovakoji nisu predviđeni u sklopu ovog ugovora o izvođenju radova. Primjenjuju se one odredbe Općih i

Posebnih tehničkih uvjeta koje su povezane sa odgovarajućim stavkama Troškovnika ili koji se pokažu

primjenjivima ukoliko dođe do Izmjena pojedinih dijelova Radova, sukladno članku 13. uvjeta Ugovora.

4.1 GRAĐEVINSKI RADOVI

Poglavlja u nastavku treba čitati zajedno s Općim tehničkim uvjetima za radove u vodnom gospodarstvu

Hrvatskih voda dostupnih na http://www.voda.hr/hr/opci-tehnicki-uvjeti-za-radove-u-vodnom-gospodarstvu






4.1.1 PRIPREMENI RADOVI

4.1.1.1 OPĆENITO

Pripremni radovi jesu gradnja pomoćnih građevina privremenog karaktera i izvođenje drugih radova za potrebe

organizacije gradilišta i primjenu odgovarajuće tehnologije građenja. Izvođač je dužan da o svom trošku izvede i

održava sve potrebne objekte i uređaje potrebne za normalno i efikasno izvođenje radova. Objekti trebaju biti

izvedeni prema važećim Zakonima i Pravilnicima RH te normama pa za njih Izvođač treba ishoditi sve potrebne

dozvole. Svi infrastrukturni objekti za potrebe gradilišta (struja, voda, prometnice, odvodnja itd.) smatraju se

Privremenim radovima i Izvođač ih treba sam osigurati.

Za potrebe izvođenja Radova Naručitelj osigurava radni koridor trase planiranih instalacija i crpnih stanica

prema opisu stavaka u troškovniku za izvedbu opisanog rada i temeljem nacrta koji se nalaze u Elaboratima

izvlaštenja i/ili Geodetskim projektima i/ili Parcelacijskim elaboratima.

Sve eventualne ostale površine za potrebe organizacije gradnje Izvođač će pravovremeno osigurati o svom

trošku.

Izvođač treba imati posebne uredske prostorije na gradilištu za svoje rukovodno osoblje i osoblje Inženjera.

Izvođač je obvezan provesti zaštitu svega onoga što može biti oštećeno tijekom izvođenja radova kako bi se svi

radovi mogli predati ispravni Investitoru bez naknadnih zahtjeva trećih osoba.

Izvođač je dužan obaviti radove koji obuhvaćaju postavu propisane prometne signalizacije prema izvedbenom

projektu regulacije prometa za sve radove koji će se obavljati na prometnim i njima bliskim površinama,

ograđivanje gradilišta, manipulativnih površina i odlagališta materijala, strojeva i opreme. Isto tako treba

napraviti osiguranje susjednih površina, objekata, pješačkih prolaza i prilaza do stambenih objekata, kolnih

prilaza do industrijskih pogona i ostalih objekata za vrijeme izvođenja radova.

Nakon toga potrebno je premjestiti sve pokretne objekte izvan pojasa trase kanalizacije cjevovoda, odnosno

izvan granica gradilišta građevina. Pokretne objekte premjestit će Izvođač radova prema uputama Inženjera, na

http://www.voda.hr/hr/opci-tehnicki-uvjeti-za-radove-u-vodnom-gospodarstvu




mjesta koja odredi Inženjer gdje će ih se postaviti na način kako odrede vlasnici odnosno Inženjer. Svi detalji

oko premještanja i uklanjanja pokretnih i nepokretnih objekata s njihovim vlasnicima utvrdit će se pismeno.

U Privremene radove spadaju i radovi na utvrđivanju postojećeg stanja objekata koji mogu biti ugroženi

izvođenjem Radova, kao i radovi na osiguranju stabilnosti postojećih objekata.

Privremeni radovi obuhvaćaju postavu nanosnih skela za utvrđenje točaka iskolčenja prije iskopa za sve objekte

koji to zahtijevaju. Privremeni radovi Izvođača na gradilištu obuhvaćaju dopremu, postavu i kasnije

demontiranje gradilišnih objekata. Montiranje i demontiranje dizalica, izradu gradilišnog pristupnog puta,

izrada vodovodne mreže gradilišta, izrada električne instalacije gradilišta, izrada prilaznih rampi i stubišta,

izrada raznih drvenih boksova i ograda za sipke materijale i dr. jesu također Privremeni radovi.

Prije početka izvođenja glavnih radova na objektu obveza Izvođača je da izvede sve Privremene radove i

privremene građevine potrebne za nesmetano izvođenje glavnih radova. Naručitelj ima obvezu dostaviti

Izvođaču radova geodetske elaborate (iskolčenje, elaborat potpunog – nepotpunog izvlaštenja) i izvršiti

primopredaju terena.

Izvođač je dužan pri izgradnji građevine dijeliti gradilište te koordinirati dinamiku izvođenja radova s vlasnicima

drugih infrastrukturnih instalacija i eventualno drugim Izvođačima.

Troškovi Privremenih radova, uzimanja uzoraka i ispitivanja građevinskih proizvoda, ispitivanja tehničke

ispravnosti crpnih stanica kao i svih ostalih obaveza koje nisu navedene u troškovniku, a proizlaze iz ove DON

neće se posebno obračunavati i smatrat će se da su isti uključeni u jedinične cijene glavnih radova.

4.1.1.2 ISKOLČENJE OBJEKATA GRAĐEVINE

Opis

Pod iskolčenjem objekata građevine podrazumijevaju se sva geodetska mjerenja pomoću kojih se podaci iz

projekta prenose na teren, te osiguranja osi iskolčenih objekata, profiliranje, obnavljanje i održavanje iskolčenih

oznaka na terenu za čitavo vrijeme građenja, odnosno do predaje Naručitelju. Tu također spadaju preuzimanje i

održavanje svih predanih osnovnih geodetskih snimaka i nacrta, te iskolčenja na terenu koja je Naručitelj

predao Izvođaču na početku radova.

Opseg izvedenih geodetskih radova mora biti takav da u svemu zadovoljava potrebe građenja, kontrolu radova,

obračun izvedenih radova i ostalo.

Opće odredbe za izvedbu geodetskih radova

Izvođač mora geodetske radove povjeriti samo djelatnicima s odgovarajućom školskom spremom i radnim

iskustvom, te potrebnim teoretskim i praktičnim znanjem kako bi oni mogli uspješno izvršiti geodetska

mjerenja za specifične građevinske radove. Treba naglasiti da je Izvođač u potpunosti odgovoran za točnost

geodetskih radova koje su izveli njegovi djelatnici ili osoblje koje je za to angažirao.

Prije početka radova Izvođač mora Inženjeru dati na uvid i odobrenje:

● popisdjelatnika s podacima o njihovoj školskoj spremi i radnom iskustvu,

● popisgeodetskih instrumenata i opreme s navedenim osnovnim osobinama,

● metodologiju provođenja geodetskih radova.

Izvođač će koristiti takvu vrstu i broj odgovarajućih geodetskih instrumenata i opreme da osigura potrebnu

kvalitetu, te kontinuirano i nesmetano provođenje geodetskih radova. Tip i točnost geodetskih instrumenata

mora biti u skladu s karakteristikama građevine, građevinskih radova i tehnikom građenja. Kroz cijelo vrijeme

građenja Izvođač mora kontrolirati ispravnost geodetskih instrumenata i opreme.

Za iskolčenje pojedinih objekata Izvođač će postaviti na odgovarajući način označene referentne točke,

uključujući njihove podatke. Navedene referentne točke trebaju biti u neposrednoj blizini gradilišta.

Izvođač je obvezan izvršiti sve geodetske radove kojima se na terenu definira geometrija objekata i po kojima

se određuju količine izvedenih radova. Isto tako, Izvođač mora kroz čitavo vrijeme građenja o svom trošku




čuvati, osiguravati i održavati sve stalne točke i sva iskolčenja koja je preuzeo ili uspostavio. Također je dužnost

Izvođača da održava čistim sve geodetske oznake, točke, repere itd., te linije dogledanja.

Sva potrebna iskolčenja i linije osi objekata moraju biti označena i osigurana pomoću stalnih točaka i repera.

Raspored i učestalost svih stalnih točaka i repera na terenu mora biti u skladu s tehnikom i dinamikom

građenja, a odobrava ih Inženjer. Stalne točke moraju biti trajne, te se izrađuju od odgovarajućih trajnih

materijala kao što su bronca ili nehrđajući čelik, usidrenih u stijenu ili beton. Pomoćne geodetske točke trebaju

trajati samo za vrijeme građenja, pa se izvode od čeličnih cijevi, čavala, drvenih kolčića, bojanih oznaka i slično.

Sve geodetske radove mora Izvođač vezati na početnu geodetsku mrežu. Za građevine koje su određene

trasama kao što je kanalizacijska mreža Izvođač mora postaviti stalne točke na određenim udaljenostima i na

mjestima značajnijih promjena horizontalnih i vertikalnih elemenata. Kod građenja tih objekata Izvođač mora

označiti stacionaže pomoću prikladnih oznaka.

Kada smatra potrebnim, Inženjer ima pravo izvršiti kontrolu svih stalnih točaka i svih iskolčenja, kao i pozicija,

dimenzija i oblika objekata i njihovih dijelova. Izvođač mora Inženjeru omogućiti provođenje takvih kontrola i

pri tome mu dati svu neophodnu pomoć. Međutim, kontrole koje provodi Inženjer ne oslobađaju Izvođača od

potpune odgovornosti za točnost položaja i izvedbe građevina i njihovih dijelova.

Prije početka zemljanih radova Izvođač mora geodetski snimiti postojeći teren, tlocrtno i visinski. Zemljani

radovi se moraju kontinuirano kontrolirati, posebno kada se mijenjaju visine, linije, nagibi i slično, a sve u

skladu s napredovanjem građenja. Po završetku zemljanih radova moraju se kontrolirati položaj i visine za

usjeke i nasipe. Svi potrebni terenski geodetski radovi počevši od snimanja postojećeg terena, pa preko

snimanja tijekom radova, sve do završnih snimanja gotovih građevina, Izvođač mora obavljati u skladu sa

zahtjevima Inženjera.

Izvođač je u obvezi voditi sve potrebne terenske knjige, zapisnike i formulare, te ih redovito dostavljati

Inženjeru na uvid.

Iskolčenje i primopredaja iskolčenja objekata građevine

Iskolčenje objekata mora biti označeno:

● drvenim kolčićima dimenzija 3x3x35 cm, ili

● željeznim klinovima profila 10 mm, dužine 25 cm, ili

● u stijenu urezanim križem, obojenim odgovarajućom bojom.

Drveni kolčići i željezni klinovi se zabijaju u zemlju tako da vire 1-2 cm iznad površine. Osim toga, čavlima

zabijenim u kolčiće se označavaju iskolčene osi objekata.

Iskolčenje osi objekata provodi se na razmacima koji su ovisni o osobitostima terena, a ne mogu biti veći od 50

m.

Stacionaže, brojevi poprečnih profila i ostali potrebni podaci označavaju se na terenu pomoću drvenih pločica

dimenzija 8x50 cm, zabijenih na udaljenosti 20 cm od drvenih kolčića i to na desnoj strani u smjeru stacionaže.

Zbog zaštite od atmosferilija, a ujedno i bolje uočljivosti, drvene se pločice na gornjoj strani premazuju

odgovarajućom otpornom i dobro uočljivom bojom.

Prije iskolčenja osi ili trase objekata Inženjer će predati Izvođaču sljedeće:

● spisak poligonskih točaka i tjemena, uključujući njihove koordinate i topografiju,

● popis repera, s podacima o njihovim visinama i topografijom,

● skicu položaja poligonskih i trigonometrijskih točaka.

Izvršena primopredaja početne geodetske mreže, odnosno iskolčenja osi ili trase objekata sa svim potrebnim

podacima unosi se u zapisnik, koji potpisuju Inženjer i Izvođač.

Osim zapisnika, još se i u građevinski dnevnik upisuje da je određenog dana izvršena primopredaja iskolčenja.

Ako Izvođač ima primjedbe na početnu geodetsku mrežu ili referentne točke, tada odmah o tome treba u

pismenom obliku obavijestiti Inženjera. Smatra se da je Izvođač prihvatio početnu geodetsku mrežu i




referentne točke ako u roku od 15 dana ne dostavi pismenu primjedbu Inženjeru. U ovisnosti o uvjetima

terena, osobitostima građevine i načinu rada, određuje se razmak poprečnih profila označenih na terenu, a koji

ne može biti veći od 50 m.

Obveza je Izvođača iskolčenje svih objekata i to prema projektu i podacima o iskolčenju. Prije toga Izvođač

treba Inženjeru dati na uvid i odobrene nacrte iskolčenja, nacrte osiguranja objekata i prenesene visinske točke.

Inženjer će u roku od tri dana upisom u građevinski dnevnik potvrditi da odobrava navedenu dokumentaciju.

Tek nakon tog upisa u građevinski dnevnik Izvođač može započeti iskolčenje objekta.

U slučaju da Inženjer ima primjedbe na dokumentaciju za iskolčenje, tada mora u roku od tri dana upisom u

građevinski dnevnik iznijeti zahtjeve koje Izvođač mora ispuniti prije nego što započne s iskolčenjima objekata.

Izvođač je dužan provoditi postavljanje poprečnih profila, osiguranje osi objekata i kontrolu za vrijeme građenja

na način primjeren navedenim radovima i uvjetima na radilištu.

Odmah poslije svakog iskolčenja Izvođač mora izvijestiti Inženjera, kako bi ovaj mogao provesti kontrolu po

svom nahođenju. To je od posebne važnosti za objekte ili njihove dijelove koji se zatrpavaju.

Izvođač je odgovoran za svaku grešku koju je učinio prilikom iskolčenja. Ako je greška u iskolčenju prouzročila

još i greške u građenju, tada je Izvođač dužan o svom trošku ponovno izvesti taj dio građevine.

Osiguranje iskolčenja

Nakon preuzimanja iskolčenja objekta, Izvođač je dužan sve preuzete točke osigurati na način da se tijekom

građenja ili po njegovom završetku navedene točke mogu obnoviti.

Osiguranje točaka mora biti izvedeno na dovoljnoj udaljenosti od ruba objekta, odnosno područja radova.

Samo osiguranje provodi se pomoću kolčića koji su istih dimenzija kao i kolčići za označavanje osi građevine.

Kolčići osiguranja zaštićuju se pomoću u trokut postavljenih letvica poprečnog presjeka 3x5 cm.

Gornju plohu kolčića osiguranja treba obojiti odgovarajućom bojom. Čavlom zabijenim u kolčić označava se os.

Svako osiguranje mora biti dvostruko nivelirano. Kod svakog osiguranja treba postaviti pločicu s oznakom broja

i stacionaže profila.

Osim osi, Izvođač je dužan osigurati još i poligonske točke i repere na isti ili sličan način kao i os građevine. Kroz

čitavo vrijeme osiguranja točaka Izvođač je dužan voditi zapisnik i skice osiguranja, a nakon toga mora izraditi i

nacrt osiguranja. Jedan primjerak nacrta osiguranja Izvođač predaje Inženjeru zbog kontrole ispravnosti

postupka.

Kontrola iskolčenja za vrijeme građenja

Za čitavo vrijeme građenja Izvođač mora stalno kontrolirati ispravnost prethodno izvršenih iskolčenja.

Kontrolira se ispravnost iskolčenih objekata, osiguranje svih točaka, postavljenih poprečnih profila, repera i

poligonskih točaka.

Za izvršene radove utvrđuje se geodetska točnost:

● situacijski odstupanje položaja okana po x i y osi do ± 5 cm u odnosu na projektirani položaj,

● visinski do ± 1 cm od visine utvrđene projektom.

Izvođač je u potpunosti odgovoran za očuvanje i zaštitu svih geodetskih točaka, oznaka i osiguranja na području

izvođenja radova. U slučajevima kada je došlo, zbog nemara Izvođača, do oštećenja ili uništenja pojedinih

točaka, njihovih osiguranja, repera, pokosnih letvi itd., obveza je Izvođača da odmah o tome obavijesti

Inženjera. U najkraćem roku Izvođač mora izvršiti popravak ili obnovu nastalih oštećenja o svom trošku.

Inženjer će provjeriti svaki takav popravak ili obnovu.

Svaku eventualnu promjenu projekta Izvođač mora provesti na terenu. U skladu s tim Izvođač će izvršiti sva

potrebna iskolčenja, provesti osiguranja osi objekata i drugih točaka. Sve promjene će Izvođač ucrtati u nacrte

osiguranja objekta. Izvođač je u obvezi dati na uvid Inženjeru sve podatke o iskolčenjima glede promjena u

projektu.




Predaja geodetskih točaka po završetku radova

Izvođač je dužan po završetku građenja, a prije Tehničkog pregleda građevine, predati Inženjeru sve geodetske

točke koje će trajno označiti na terenu. Inženjer ima pravo zahtijevati od Izvođača da obnovi osi objekata ili

trasa, stacionaže, poligonske točke i repere, te ih ovaj mora zapisnički predati. Osim toga, Inženjer može od

Izvođača prije tehničkog pregleda zatražiti još i nivelman jednog dijela ili čitave građevine.


Obračun po m1 iskolčene trase gravitacijskih i tlačnih fekalnih kolektora, te vodovodnih cjevovoda. Objekt crpne

stanice i ostali prateći objekti obračunavaju se po komadu. U cijenu uključeno preuzimanje iskolčenja,

osiguranje stalnih točaka tijekom građenja i ostali poslovi vezani uz geodetsko praćenje izvođenja građevinskih

radova. Ovo se odnosi na sve geodetske radove koji se izvode od preuzimanja iskolčenja pa do Tehničkog

pregleda građevine.

4.1.1.3 ČIŠĆENJE TERENA

Uklanjanje stabala, grmlja i šiblja

Opis

Ovaj rad sadrži vađenje, odvođenje i prikladno odlaganje svega što se nalazi iznad površine prirodnog terena,

uključujući i grane koje zadiru u zračni prostor iznad površina određenih za čišćenje. Uklanja se drveće, debla,

trupci, grmlje, šiblje, poljoprivredne kulture, razne građevine koje nisu detaljnije obrađene pod „Uklanjanje

umjetnih građevina“ itd. Rad još uključuje vađenje starih i novih panjeva, te korijenja promjera većeg od 8 cm.

Izvođenje

Uklanjanje stabala, grmlja, šiblja i ostalog provodi se na svim površinama koje se zauzimaju tijekom građenja.

Granice tih površina određene su na nacrtima ili ih određuje Inženjer.

U slučajevima kada rušenja stabala i drugoga može ugroziti zdravlje i živote ljudi i prouzročiti štete na okolne

građevine, drveće, vegetaciju i slično koji se ne uklanjaju, Izvođač je dužan provoditi mjere higijensko-tehničke

zaštite i sve ostale neophodne mjere kako bi se zaštitili ljudi i imovina.

Stabla i panjevi koji se uklanjaju izvan granica područja zauzetim građenjem, sijeku se do nivoa najviše 30 cm

iznad površine prirodnog tla.

Panjevi se vade u cijelosti, dok se korijenje vadi ako je profila većeg od 8 cm i to do dubine od najmanje 0,50 m

ispod površine temeljnog iskopa.

Sva srušena stabla koja imaju tržišnu vrijednost su vlasništvo Investitora. Izvođač će ih očistiti od manjih grana,

izrezati na dužine pogodne za prijevoz i odložiti uz rubove gradilišta na mjesta koja određuje Inženjer. Stabla

bez tržišne vrijednosti, grmlje, šiblje i ostalo odložit će se na odgovarajuća mjesta. Inženjer će odrediti koja su

to mjesta i da li će se odloženi materijal zapaliti.


Jedinica mjere za uklanjanje grmlja, šiblja, poljoprivrednih kultura i ostalog je m2.

Jedinica mjere za uklanjanje stabala je komad.

Jediničnom cijenom je obuhvaćen sav rad i potreban materijal za izvršenje ovog posla, te odvoz do deponije s

istovarom, uređenjem deponije i naknadom za deponiranje.

Uklanjanje umjetnih građevina

Opis rada

Ovaj rad uključuje uklanjanje, vađenje, rastavljanje i odlaganje svih umjetnih objekata. U umjetne objekte

spadaju: ograde, prometni znakovi, reklamni panoi, šupe, plastenici, stupovi, suhozidi, te temelji, zidovi i ostali

masivni dijelovi komunalnih i drugih instalacija i ostalo.




U ovaj rad ne ulazi uklanjanje i premještanje komunalnih instalacija kao što su nadzemni i podzemni vodovi

električne energije, telefonski vodovi i vodovodi.

Postojeće instalacije privremeno i/ili trajno izmješta Izvođač uz nadzor ili odobrenje predstavnika vlasnika

određene infrastrukturne instalacije.

Preostali dijelovi instalacija i objekata koji nisu izmješteni uključuju se u ovaj rad. Prema tome, Izvođač uklanja

preostale dijelove instalacija i pripadnih građevina kao što su temelji, postolja, zidovi i svi drugi dijelovi ili

građevine od masivnih materijala.

Izvođač je dužan u zoni zahvata obilježiti sve postojeće instalacije, te izvršiti sva potrebna osiguranja na

postojećim instalacijama.

Izvođenje

Uklanjanje umjetnih objekata provest će Izvođač po uputama Inženjera ili po projektu. Vađenje i demontiranje

prometnih znakova, reklamnih ploča, čeličnih odbojnika, kolobrana i druge prometne opreme na cesti treba

obaviti tako da se svi sastavni dijelovi sačuvaju neoštećeni i da ih je moguće opet upotrijebiti.

Prije demontiranja Inženjer će dati Izvođaču upute o tome koje dijelove prometnih znakova, reklamnih ploča i

druge prometne opreme treba sačuvati, gdje ih treba uskladištiti i kako ih zaštititi od propadanja. Inženjer će

pravovremeno obavijestiti vlasnike reklamnih ploča o mjestu i vremenu demontiranja ploča. Izvođač je dužan

čuvati ispravne dijelove prometne opreme i reklamnih ploča dok ih ne preuzme Naručitelj ili vlasnik. Potrebno

je osigurati čuvanje opreme cijelo vrijeme izvoenja radova do povrata na prvobitnu lokaciju.

Zidove treba rušiti tako da se ne izazove šteta na susjednim objektima i posjedima kao i na postojećoj cesti.

Postojeće kolničke konstrukcije treba rušiti tako da teren nakon rušenja bude sposoban za funkcionalnu

upotrebu, koja se predviđa projektom, odnosno odredbom Inženjera.

Postojeće ograde od žice, drveta, kamena ili betonskih i drugih elemenata, koje zadiru u trup ceste, treba

porušiti i premjestiti na granicu cestovnog pojasa. Oštećene dijelove ograda i ulaza (vrata) treba popraviti, a

uništene dijelove zamijeniti novim. Rušenje i uklanjanje postojećih propusta, uklanjanje rubnjaka, prometne

opreme, rušenje i premještanje ograda, rušenje dotrajalih zgrada, odstranjivanje deponija i drugih objekata

treba obaviti bez nanošenja štete na ostalim objektima i posjedima uz cestu. Materijal od porušenih objekata

treba deponirati na mjesto gdje neće smetati radovima i gdje neće narušavati estetski izgled ceste i okolice, a

prema odluci Inženjera.

Temelje ili dijelove objekata od masivnog materijala, koji se moraju rušiti zbog premještanja komunalnih

instalacija, treba ukloniti jednako pažljivo kao i ostale objekte u cijelosti ili do minimalne dubine (prema

položaju dna objekta odnosno nivelete kanala).

Svi umjetni objekti i materijali dobiveni uklanjanjem su vlasništvo Naručitelja. Ako su neki od objekata ili

materijala u vlasništvu nekih drugih pravnih ili fizičkih osoba, Inženjer će o tome izvijestiti Izvođača i dati mu

upute u svezi cijelog rada i načina primopredaje uklonjenih objekata i materijala vlasniku.


Jedinica mjere za ove radove je komad, m1, m

2, m

3, ovisno o vrsti građevine i opisu iz ugovornog troškovnika.

Jediničnom cijenom je obuhvaćen sav rad i materijal potreban za izvršenje ovog posla, potrebna osiguranja,

skladištenje, odvoz na deponiju i naknadu za deponiranje.

Razbijanja

Opis rada

Pod ovim radom podrazumijevaju se sva razbijanja konstruktivnih i nekonstruktivnih dijelova građevina koja se

nalaze na lokaciji objekata, trasi kanala ili općenito ako smetaju pri izvođenju radova. Pod ovim se posebno

podrazumijeva:




- razbijanje asfaltnog i betonskog zastora kolnika postojećih cesta kojima se vode trase kanala i ostale infrastrukture,

- razbijanje betonskih i kamenih rubnjaka,

- razbijanje kamenih zidova,

- razbijanje betonskih opločnika postojećih pješačkih staza,

- razbijanje betonskih, armiranobetonskih i sličnih zidova,

- razbijanje betonskih stubišta,

- razbijanje podloga,

- razbijanje betonskih okana,

- i ostalih objekata.

Izvođenje

Razbijanja građevine ili dijelova objekta građevine obavit će strojno ili ručno ovisno o vrsti građevine, položaju

u konstrukciji i s obzirom važnost određenog konstruktivnog elementa u odnosu na cijeli građevinu. Sva

razbijanja izvesti u minimalno potrebnom opsegu, pri tome pazeći da se ne naruši stabilnost dijela građevine,

cijele građevine ili susjednih građevina.


Jedinica mjere za ove radove je kom, m1, m

2, m

3, ovisno o vrsti građevine i opisu u ugovornom troškovniku.

U cijenu uključeno razbijanje određene građevine ili dijela građevine, osiguranje stabilnosti predmetne

građevine i susjednih građevina, izrade potrebnih skela, utovar i odvoz na deponiju, istovar i trajno deponiranje

razbijenog materijala s uređenjem deponije, te naknada za deponiranje.

Demontaže i uklanjanja

Opis rada

Pod ovim radom podrazumijevaju se sve demontaže i uklanjanje konstruktivnih i nekonstruktivnih dijelova

građevina koja se nalaze na lokaciji objekata, trasi kanala ili općenito ako smetaju pri izvođenju radova, a

predviđena je njihova ponovna ugradnja nakon završetka radova. Pod ovim se posebno podrazumijeva:

- demontaža betonskih i kamenih rubnjaka,

- demontaža betonskih opločnika,

- uklanjanje kamenih obloga sa zidova,

- uklanjanje kamenih zidova,

- uklanjanje suhozida od kamena,

- demontaža metalne ograde,

- demontaža kišne rešetke

- demontaža postojećih zdenaca EKI

- demontaža, transport i zbrinjavanje betonskih poklopnica svoda kanala

- obilježavanje i demontaža kamenih poklopnica svoda kanala

Izvođenje

Demontaže i uklanjanja obavit će strojno ili ručno ovisno o vrsti građevine, položaju u konstrukciji i s obzirom

važnost određenog konstruktivnog elementa u odnosu na cijeli građevinu. Sve demontaže i uklanjanja izvesti u

minimalno potrebnom opsegu, pri tome pazeći da se ne naruši stabilnost dijela građevine, cijele građevine ili

susjednih građevina. Nakon demontaže odnosno uklanjanja materijal privremeno deponirati do vremena

ponovne ugradnje, a neupotrebljivi elementi će se transportirati i trajno zbrinuti. Nakon završetka glavnih

radova izvesti ponovnu montažu.


Jedinica mjere za ove radove je komad, m1, m

2, m

3, ovisno o vrsti građevine i opisu iz ugovornog troškovnika.




Jediničnom cijenom je obuhvaćen sav rad i materijal potreban za izvršenje ovog posla, potrebna osiguranja,

odvoz na privremenu deponiju i ponovnu ugradnju nakon završetka glavnih radova.

Isto tako jediničnom cijenom obuhvaćen je i odvoz na trajnu deponiju, uključujući i naknadu za deponiranje,

svih oštećenih dijelova koje nije moguće ponovo ugraditi.

4.1.1.4 Uklanjanje postojećih vodovodnih i kanalizacijskih cjevovoda i okana

Opis rada i izvođenje

Cijevi i okna od azbest-cementa

U ovaj rad je uključena pažljiva ručna i strojna demontaža postojećih azbestcementnih cijevi (kako ne bi došlo

do oštećenja istih) nakon izvršenog iskopa, te odvoz cijevi na deponij ovlašten za zbrinjavanje takvog otpada.

Radove vršiti u sladu s Pravilnikom o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16) i Naputkom o

postupanju otpadom koji sadržava azbest (NN 89/08).

Sakupljanje, prijevoz i odlaganje građevinskog otpada koji sadrži azbest mora biti povjereno pravnoj osobi

ovlaštenoj za takve poslove. Popis je ovlaštenih osoba dostupan na stranicama www.mzoe.hr i www.fzoeu.h

Odlagalište otpada mora imati ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost preuzimanju

otpada koji sadrži azbest, a u slučaju da nema pripremljenu plohu mora otpad koji sadrži azbest privremeno

skladištiti u radnom prostoru odlagališta sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14,

121/15, 132/15,111/17) i Pravilniku o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16).

Prilikom pretovara i postupanja s otpadom koji sadrži azbest nužno je pridržavati se propisanih uvjeta zaštite na

radu, a djelatnici moraju imati odgovarajuću zaštitnu opremu i zaštitne maske, te položen odgovarajući tečaj za

postupanje s otpadom koji sadrži azbest.

Ukoliko prilikom demontaže dođe do oštećenja AC cijevi sve eventualne dodatne troškovi snosit će Izvođač.

Cijevi i okna od ostalih materijala

Ovaj rad uključuje ručna i strojna demontaža i zbrinjavanje svih demontiranih vodovodnih cijevi (od nodularnog

lijeva, PEHD-a, pocinčanih cijevi i sl. materijala) i kanalizacijskih cijevi (od PE, PP i sl. materijala) s pratećim

spojnim elementima. Sve radove obavljati prema Pravilniku o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08).

Također uključeno i razbijanje i uklanjanje postojećih armiranobetonskih vodovodnih okana (komora) i drugih

objekata pod zemljom koji se izgradnjom novog cjevovoda stavljaju izvan upotrebe (rekonstrukcija), kao i

rušenje i obnova postojećih kanalizacijskih okana i slivnika koji se nalaze u području iskopa rova za polaganje

cjevovoda. Stavka uključuje crpljenje vode, te privremena preusmjeravanja vode u obližnji sustav odvodnje.


Obračun po kg demontirane i zbrinute cijevi za cijevi i okna od azbest-cementa (sukladno ugovornom

troškovniku).

Obračun po m1 demontirane i zbrinute cijevi za ostale cijevi (sukladno ugovornom troškovniku).

U cijenu uračunati svi potrebni radovi na demontaži cijevi, rušenju postojećih okana, skladištenju, utovaru,

istovaru, transportu na odgovarajući deponij, te naknada za deponiranje. U cijenu je uključeno i angažiran je

pravnih subjekata ili osoba ovlaštenih za rad s azbestom.

4.1.2 ZEMLJANI RADOVI

4.1.2.1 OPĆENITO

Za izvođenje iskopa Izvođač je dužan izvršiti sve potrebne Privremene radove u svemu prema Programu radova

kojeg je prethodno odobrio Inženjer.




Svi pomoćni radovi koji iz toga proizlaze, ako nisu navedeni kao obveza Naručitelja (postavljanje, održavanje i

skidanje instalacija i uređaja, gradilišne ceste, crpljenje vode, rasvjeta, komunikacijske linije) i nisu navedeni u

troškovniku, smatraju se u smislu ovih tehničkih uvjeta Privremenim radovima koje je Izvođač dužan izvesti bez

posebne nadoknade.

Jedinična cijena zemljanih radova treba između ostalog sadržavati i sve potrebne radove i materijale za

osiguranje nadzemnih i podzemnih instalacija (vodovod, kanalizacija, elektro i TK instalacije i sl.), ako nije

troškovnikom određeno, te popravak i dovođenje istih u prvobitno stanje ukoliko se nepažnjom Izvođača

oštete.

Sve zemljane i slične radove izvesti točno prema odobrenoj dokumentaciji i prema odobrenim izmjenama iste.

Iskope kanala i širokih građevinskih jama izvršiti točno prema nacrtima iskopa, odnosno prema karakterističnim

uzdužnim i poprečnim presjecima. Stranice iskopa zasijecati pravilno vertikalno ili u projektiranom pokosu. Dno

svih kanala isplanirati s traženom točnošću.

Svi iskopi izvode se u pravilu strojevima. U blizini postojećih podzemnih instalacija (elektro kabela, vodovoda,

TK kabela i sl.) i objekata, predviđa se pažljiv ručni iskop. Iskopani materijal odbacuje se na minimalnu

udaljenost od projektiranog ruba iskopa prema opisu iz stavke. Predviđeno je izdvajanje zemljanog od

kamenitog materijala odmah prilikom iskopa za kasniju upotrebu. Ukoliko uvjeti gradilišta tako zahtijevaju tj.

nije moguće iskopano odlagati u blizini, potrebno je iskopani materijal izravno iz iskopa utovarivati na vozila i

odvoziti na odlagalište.

Ovisno o kategoriji terena, dubini iskopa i nagibu stranica potrebno je izvesti pravilno podupiranje i razupiranje

stranica iskopa da ne dođe do zarušavanja. Ukoliko pak dođe do zarušavanja iskopa radi nedovoljnog ili lošeg

podupiranja Izvođač je dužan sve sanirati o svom trošku.

Za iskope viših kategorija mješovitog ili potpunog kamenitog materijala primijeniti vibracijske pneumatske alate

za iskop, a samo iznimno, uz odobrenje Inženjera može se koristiti eksploziv. Za korištenje eksploziva za iskope

Izvođač mora izraditi odgovarajući elaborat i nakon ovjere Inženjera iskope vršiti prema tom elaboratu.

Stručnjaci koji će rukovati eksplozivom moraju uskladiti količine punjenja s čvrstoćom materijala koji se razbija i

s okolinom u kojoj se radi (blizina različitih objekata i sl.). Minirana mjesta moraju se osigurati na propisani

način korištenjem odgovarajućih pokrivala.

Za obavljanje predviđenih radova Izvođač po potrebi mora iscrpiti podzemnu ili oborinsku vodu iz kanala bez

posebne nadoknade. Za tu vrstu radova Izvođač mora imati na raspolaganju odgovarajuće crpke.

Zatrpavanja i nasipavanja zemljanim i kamenitim materijalom izvoditi u odgovarajućim slojevima uz vlaženje i

zbijanje, strojno ili ručno do tražene zbijenosti.

4.1.2.2 ISKOP HUMUSA

Opis

Rad obuhvaća površinski iskop humusa u slojevima raznih debljina, odguravanje otkopanog materijala i utovar

u prijevozno sredstvo. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom i zahtjevima Inženjera.

Izvođenje

Humus se definira kao površinski sloj sraslog zemljanog materijala koji sadrži organske tvari u količini koja ga

čini nepodesivim za ugradnju u zemljane građevine i za temeljnu podlogu.

Na terenu se humus identificira vizualno prema boji, sadržaju sitnog korijenja i drugih organskih tvari, te prema

mirisu. Terenska identifikacija potvrđuje se laboratorijskim ispitivanjem sadržaja organskih tvari po normi HRN

U.B1.024. Po ovim tehničkim uvjetima humusom smatra se površinski sloj tla sa sadržajem organskih tvari

većim od 10%.

Humus će se odstraniti s površina koje zauzimaju građevine, pozajmišta, gradilišni objekti, prometnice itd., a što

je određeno na nacrtima ili odlukom Inženjera. S površina predviđenih za odlaganje materijala koji će se

ugrađivati u građevinu, također se odstranjuje humus.




Debljina sloja humusa koji će biti odstranjen određena je u projektu, a može je odrediti i Inženjer na temelju

terenske identifikacije. Određuje se za pojedine dionice, a u određenim uvjetima može se odrediti i za čitavu

površinu koju će zauzeti građevine.

Humus se kopa isključivo strojno. Ručni iskop vrši se samo u izuzetnim uvjetima. Ako se humus koristi za

humusiranje, treba prethodno odstraniti svu površinsku vegetaciju osim trave.

Prilikom odguravanja humusa koji se kasnije koristi za oblaganje, Izvođač mora paziti da se taj materijal ne

miješa s anorganskim tlom ili sa šibljem, granjem i drugim raslinjem.

Inženjer će odrediti koji će se dio humusa iskoristiti, a koji odbaciti. U skladu s tim, odredit će mjesto za

odlaganje posebno za jedan, a posebno za drugi materijal. Izvođač će urediti odlagališta na takav način da

odložen materijal bude što je moguće bolje zaštićen od erozije i utjecaja atmosferilija te tako da mu se sačuvaju

biološka svojstva.

Površine s kojih je odstranjen humus moraju biti uredne i izvedene u nagibu koji omogućava stalnu poprečnu i

uzdužnu odvodnju. Te površine će Izvođač urediti na način da se, odmah nakon skidanja humusa, mogu koristiti

za predviđene im namjene.


Jedinica mjere je m3 iskopanog humusa u sraslom stanju i utovar u vozilo, te odvoz na privremenu deponiju.

Jedinična cijena uključuje odvoz na trajnu deponiju (uključivo naknadu za deponiranje) onog dijela humusa koji

se neće ponovo ugraditi.

4.1.2.3 ŠIROKI ISKOP

Opis

Ovaj rad obuhvaća iskop materijala u širokom otkopu i utovar iskopanog materijala u prijevozno sredstvo. U

široki iskop uključeni su svi iskopi koji se ne odnose na temelje objekata, kanalske rovove i građevne jame.

Izvođač je dužan u okviru izrade izvedbenih projekata za izgradnju građevnih jama izraditi nacrte građevinskih

jama i definirati te primijeniti način osiguranja stabilnosti za vrijeme izvođenja radova i osiguranje izvođenja

radova unutar jame u suhom.

Izvođenje

Opći uvjeti za provođenje širokih iskopa

Način provođenja širokog iskopa u principu ovisi o slijedećem:

- vrsti i osobitostima tla u kojem se kopa,

- da li se iskop provodi u suhom ili pod vodom,

- vrsti i posebnostima građevine za koju se kopa,

- strojevima kojima raspolaže Izvođač,

- ukupnim količinama materijala kojeg treba iskopati unutar zadanih rokova,

- transportnim udaljenostima na koje se prevozi iskopani materijal,

- rokovima unutar kojih treba izvršiti iskop,

- tlocrtnim dimenzijama površine na kojoj se kopa i dubini do koje treba izvesti iskop,

- klimatskim uvjetima u vrijeme provođenja iskopa,

- potrebnoj ekonomičnosti iskopa itd.

Prilikom izbora načina provođenja širokog iskopa Izvođač će razmotriti i proanalizirati gore navedene principe

koji utječu na izbor tehnologije rada. U razmatranje može uzeti i druge elemente koji nisu ovdje navedeni, a za

koje Izvođač smatra da su od bitnog značenja za izbor načina iskopa. Osim toga, prilikom odabiranja tehnologije

rada obveza je Izvođača pridržavati se svih važećih normi i pravilnika, te zahtjeva iznesenih u ovim tehničkim

uvjetima.




Izvođač mora osigurati kompletnu opremu i strojeve te sve ostalo potrebno za izvođenje radova, kako bi

zadovoljio zahtjevima za kontinuirani iskop. Prije početka radova Izvođač mora predati na odobrenje Inženjeru

popis opreme i strojeva koje namjerava koristiti, te naznake njihova tipa, serijskih brojeva, kapaciteta itd.

Inženjer ima pravo odbiti korištenje neodgovarajuće opreme i strojeva. U tom slučaju Izvođač mora za

upotrebu na gradilištu osigurati drugu, odgovarajuću opremu i strojeve, bez dodatnih naplata.

Prije početka radova Izvođač mora izraditi plan radova na iskopu i predati ga Inženjeru.

U programu moraju biti navedene količine iskopa, tip i kapacitet opreme i strojeva koji će se koristiti, planirane

metode rada, prijevozi i odlaganje iskopanog materijala, lokacije odlagališta, približan broj radnika itd. Kod

pripreme plana treba Izvođač planirati korištenje iskopanog materijala za ugradnju u nasipe i ostale zemljane

konstrukcije.

Program treba posebno naznačiti način na koji Izvođač namjerava iskopani materijal maksimalno iskoristiti za

ugradnju. Plan radova na iskopu, kao i njegove eventualne izmjene tijekom radova, mora odobriti Inženjer.

Izvođač ne smije započeti s radovima dok nije dobio odobrenje.

Rad na širokom iskopu može Izvođač provesti na neki od slijedećih načina:

- u horizontalnim slojevima,

- u vertikalnim rezovima s čela,

- sa strane, kad se kopa zasjek ili usjek,

- s uzdužnom prosjekom.

Izvođač je dužan sve iskope izvesti prema nacrtima i po uputama Inženjera. U svemu se mora pridržavati

poprečnih profila, zadanih kota i visina, nagiba ploha i ostalog, ako Inženjer ne naredi drugačije. Ponekad je

potrebno ili uputno za vrijeme radova promijeniti nagibe ili dimenzije iskopa koji su prikazani na nacrtima.

Iskopi se moraju izvršiti prema traženim dimenzijama i biti dovršeni prema određenim vizurnim linijama i

nagibima, tako da ih Inženjer može prihvatiti. Treba poduzeti sve moguće mjere da se prilikom rada ne

poremeti materijal ispod konačnih linija iskopa. Svaki prekop treba pažljivo sanirati, a ne provizorno zatrpati.

Svi iskopi moraju biti izvršeni s točnošću dimenzija, s obzirom na projekt, unutar granica ±5,0 cm.

U slučaju da Izvođač ne postigne tražene tolerancije dimenzija iskopa, on će po nalogu i prema rješenju

Inženjera dovesti sve manjkavosti u red na svoj trošak.

Također treba paziti na to da ne dođe do potkopavanja ili oštećenja projektom predviđenih pokosa uslijed čega

bi moglo doći do klizanja i odrona. Izvođač je dužan da svaki eventualni slučaj potkopavanja ili oštećenja pokosa

odmah sanira po uputama Inženjera i za to nema pravo tražiti odštetu ili naknadu za višak rada ili nepredviđeni

rad.

Ako istražnim radovima nisu otkrivene pukotine, šupljine ili dionice lošijeg materijala, tada se na takvim

mjestima mogu dozvoliti odstupanja od projektirane linije iskopa. Tamo gdje se pojave takvi defekti treba

izvesti lokalni iskop prema linijama, dubinama i dimenzijama koje određuje Inženjer. Povećani iskopi se

ispunjavaju odgovarajućim dobro zbijenim materijalima ili betonom, a u određenim slučajevima njihove se

površine zaštićuju mlaznim betonom.

Ako je na određenim mjestima bez prethodne dozvole Inženjera izveden iskop preko projektom određenih

linija, to jest ostvaren prekomjerni iskop, tada Izvođač mora o svom trošku takva mjesta zapuniti dobro

zbijenim odgovarajućim materijalom ili betonom. Volumen ugrađenih materijala treba odgovarati volumenu

viška iskopa. Izvođaču se ne plaća niti višak iskopa, niti tome odgovarajući volumen ugrađenog materijala.

Šupljine ili povećani iskop na dnu i kosinama definitivno završenog temeljnog iskopa na koje se polaže beton, a

koje su uzrokovane nedostatkom pažnje pri radu ili neodgovarajućim načinom rada, moraju se zapuniti

betonom koji ne može imati manju kvalitetu od betona koji se ugrađuje u konstrukciju.

Ako nije drugačije određeno, Izvođač mora na pogodan način preusmjeriti podzemne ili površinske vode koje bi

mogle otežavati radove, umanjiti stabilnost dovršenih iskopa ili na drugi način nepovoljno utjecati na kvalitetu

radova. Sve će to obaviti bez dodatnih naplata.




Odgovarajući materijal iz iskopa koristi se, kad god je to moguće, za ugradnju u nasipe i druge zemljane

konstrukcije. Izvođač mora u takvim slučajevima iskope i miniranja izvoditi na takav način da iskopani materijal

odgovara za ugradnju. Gdje god je to moguće, koristan materijal treba kopati odvojeno od jalovine. Koristan

materijal se odabire tijekom radova na iskopu i odlaže na prikladna privremena odlagališta ili odmah prevozi na

mjesto ugradnje.

Od početka radova na iskopu pa sve do njihove primopredaje Izvođač je obavezan pridržavati se svih normi,

pravilnika i ostale regulative koja tretira te radove kao i odredbi ovih Tehničkih uvjeta. Isto tako, Izvođač je u

obvezi da tijekom radova provede sve neophodne mjere zaštite ljudi i imovine, kao i da provede sve mjere

zaštite postojećih građevina i prometnica koje se nalaze u zoni radova. Pravilno razupiranje, podgrađivanje, kao

i premještanje instalacija kada je to neophodno, stabilizacija i zaštita pokosa, metode iskopa kojima se

sprječava klizanje itd., su zadatak i briga isključivo Izvođača i sve to mora biti uključeno u jedinične cijene. U

slučaju klizanja tijekom radova na iskopu, sva oštećenja i sve eventualne popravke snosi Izvođač. Tamo gdje se

po prirodi tla ili uslijed predviđenih opterećenja mogu izazvati klizanja, radovi na iskopu moraju se obavljati uz

izuzetnu pažnju. Postojeći temelji, cijevi i kabeli moraju biti pravilno zaštićeni. Ako se tijekom radova oštete,

Izvođač ih mora popraviti o svom trošku.

Ako prilikom rada nastanu štete, Izvođač će odmah o tome izvijestiti Inženjera, te po njegovim uputama izvršiti

sanaciju. Štete izazvane nepažljivim radom ili radom koji odstupa od projekta ili uputa Inženjera padaju na teret

Izvođača.

Materijal se u načelu transportira po unaprijed dogovorenoj trasi. Izvan gradilišta materijal se mora

transportirati samo javnim cestama, a izvan javnih cesta samo po odobrenju Inženjera. Svi troškovi, koji

nastanu zbog transporta izvan gradilišta i javnih cesta, padaju na teret Izvođača.

Prema ovim Tehničkim uvjetima, široki se iskop može izvoditi u tri kategorije tla i to u kategoriji "A", "B" i "C".

Vrsta mehanizacije koja će se koristiti prilikom iskopa u direktnoj je ovisnosti o kategoriji tla.

KATEGORIZACIJA MATERIJALA

Kategorija "A"

Pod materijalom kategorije "A" podrazumijevaju se svi čvrsti materijali kod kojih je prilikom cijelog iskopa

potrebna upotreba eksploziva ako se radi o nenaseljenom području ili ako se radi o naseljenom području iskop

se vrši hidrauličnim čekićima bez upotrebe eksploziva.

Budući da se radovi izvode u naseljenom području u sklopu ovog projekta zabranjena je upotreba eksploziva pa

se iskop ove kategorije vrši isključivo razbijanjem hidrauličnim čekićem.

U tu grupu materijala spadaju:

- sve vrste čvrstih i veoma čvrstih stijena u zdravom stanju, uključujući i eventualne tanje slojeve rastresenog materijala na površini,

- stijene s mjestimičnim gnijezdima ilovače i lokalnim trošnim ili zdrobljenim zonama,

- tla koja sadrže više od 50% samaca većih od 0,5 m3, a za čiji je iskop također potrebna upotreba strojeva s hidrauličkim čekićem ili eksploziva.

Kategorija "B"

Pod materijalom kategorije "B" podrazumijevaju se polučvrsta .1.6.ita tla, gdje je potrebna djelomična

upotreba strojeva s hidrauličkim čekićem, a ostali se dio iskopa obavlja izravnim strojnim radom.

Ovoj grupi materijala pripadaju:

- flišni materijali uključujući i rastrešeni materijal,

- homogeni lapori,

- trošni pješčenjaci i mješavine lapora i pješčenjaka,

- trošni dolomiti,

- deblji slojevi raspadnute stijene,




- jako zdrobljeni vapnenac,

- sve vrste škriljevaca,

- neki konglomerati i slični materijali.

Kategorija "C"

Pod materijalom kategorije "C" podrazumijevaju se svi materijali za koje nije potrebna upotreba strojeva s

hidrauličkim čekićem ili eksploziva, nego se mogu izravno kopati upotrebom pogodnih strojeva buldozerom,

bagerom ili skreperom.

Ovoj kategoriji pripadaju:

- sitnozrnata vezana (koherentna) tla kao što su gline, prah, pjeskovite gline, pjeskovito-prašinaste mješavine, organske gline, les, treset itd.,

- krupnozrnata nevezana (nekoherentna) tla kao što su pijesak, šljunak, odnosno njihove mješavine te prirodne kamene drobine - sipki ili slični materijali,

- mješovita tla koja su mješavina krupnozrnatih nevezanih i sitnozrnatih vezanih materijala.

Široki iskop u materijalu "A" kategorije

Pod materijalom kategorije "A" podrazumijevaju se svi čvrsti materijali kod kojih je prilikom cijelog iskopa

potrebna uporaba strojeva s hidrauličkim čekićem ili eksploziva, odnosno drugih tehnologija uz odobrenje

geotehničkog nadzora i Inženjera.

Sve površine iskopa u stijeni moraju biti iskopane prema linijama i nagibima određenim u projektu ili prema

odlukama Inženjera. Potrebno je odmah urediti privremenu poprečnu i uzdužnu odvodnju. Ako Izvođač bez

pismenog naloga Inženjera ili zbog vlastite nepažnje izvede veći iskop, morat će takav povećani iskop ispuniti

betonom čija kvaliteta ne može biti manja od kvalitete betona koji se ugrađuje u nearmirane temelje

građevine. Po odobrenju Inženjera mogu se koristiti i drugi prikladno ugrađeni i zbijeni materijali. Sav rad na

povećanom iskopu i njegovu zapunjavanju pada na teret Izvođača.

Ako je zbog nepažnje Izvođača stijena na definitivno iskopanim površinama usitnjena, razdrobljena ili oštećena,

tada je treba odstraniti do novih površina koje odredi Inženjer. Višak tako dobivenih iskopa treba zapuniti

odgovarajućim materijalom kako je naprijed navedeno, a sve na trošak Izvođača.

Ako je zbog nepažnje Izvođača stijena na definitivno iskopanim površinama usitnjena, razdrobljena ili oštećena,

tada je treba odstraniti do novih površina koje odredi Inženjer. Višak tako dobivenih iskopa treba zapuniti

odgovarajućim materijalom kako je naprijed navedeno, a sve na trošak Izvođača.

Svi neodgovarajući materijali kao što su razdrobljena stijena, kamena sitnež, materijali drugih kategorija,

organske materije, mort, ulja i druge masnoće, voda, moraju se u potpunosti ukloniti s temeljnih površina.

Troškovi ovih radova uključuju se u cijenu iskopa.

Ukoliko se koristi miniranje (iznimno uz odobrenje Inženjera), tehnologija miniranja mora biti usklađena sa

inženjersko-geološkim i geotehničkim svojstvima stijenskih masa, na osnovi čega će se odrediti način

otkopavanja, način bušenja, razmak bušotina i količina punjenja eksplozivom. Raspored bušotina kao i količina

eksploziva po minskoj bušotini trebaju biti takvi da osiguravaju stvaranje najpovoljnije granulacije miniranog

materijala i da potreba za naknadnim usitnjavanjem komada kamena bude minimalna.

Tehnologija upotrebe eksploziva, broj mina, redoslijed otpucavanja, količina i vrsta eksploziva, mora biti takva

da pokosi ostaju neoštećeni.

Prije početka radova na iskopu stijene, Izvođač mora izraditi projekt miniranja i predočiti ga Inženjeru na uvid i

odobrenje. Tek po dobivanju odobrenja Izvođač smije započeti s tim radovima. Tijekom radova Inženjer će

provoditi stroge kontrole nad miniranjem.

Izvođač mora za ovu vrstu radova zaposliti samo djelatnike s odgovarajućom spremom i iskustvom na

poslovima miniranja. Nadalje, Izvođač je u potpunosti odgovoran za sva eventualna potraživanja do kojih bi

moglo doći zbog šteta, ozljeda ljudi i slično, prouzročenih miniranjem. S tim u svezi dužnost je Izvođača da se

osigura kod osiguravajućeg društva.




Izvođač ne smije nabavljati ili koristiti eksplozive bez izričite pismene dozvole izdane od za to nadležnih tijela.

Izvođač mora kopije takvih dozvola ekspeditivno dostavljati Inženjeru.

Dužnost je Izvođača da se striktno pridržava svih zakona, uredbi, propisa i pravila koji se odnose na kupovanje,

uskladištenje, izdavanje i korištenje eksploziva, te njihov prijevoz na gradilište i unutar gradilišta. Svi troškovi

vezani za nabavu, uskladištenje, korištenje i prijevoz eksploziva uključuju se u cijenu iskopa.

Štapini, detonatori i drugi takvi materijali ne smiju se ni u kojem slučaju prevoziti ili uskladištiti s dinamitom ili

drugim eksplozivima. Lokaciju i projekt objekta za uskladištenje, metode prijevoza, mjere opreza i osiguranja

koje se moraju poduzeti zbog sprječavanja nesreća i tome slično, mora odobriti Inženjer, odnosno nadležna

tijela. Sva dobivena odobrenja ne oslobađaju Izvođača od njegove odgovornosti za sigurno rukovanje

eksplozivima. Kada se izvodi miniranje, sva stabla, građevine i ostalo u zoni ugroženoj miniranjem moraju se na

odgovarajući način zaštititi od oštećenja, bez posebne naplate. Gdje je to potrebno treba stijenu koja se minira

zaštititi, da se spriječe štete i ozljeđivanja ljudi na gradilištu i izvan njega.

Inženjer ima pravo tražiti od Izvođača izmjene predviđenih eksplozivnih punjenja uključujući i njihova

smanjenja. On ima pravo tražiti i da Izvođač provede iskop bez upotrebe eksploziva. Sve te mogućnosti moraju

biti uključene u jedinične cijene iskopa u troškovniku.

Za vrijeme oluja, grmljavina i drugih opasnosti od lutajućih struja nije dozvoljeno punjenje minskih bušotina

eksplozivom, niti se dozvoljava aktiviranje električnih detonatora (osim ako su zaštićeni).

Miniranja se moraju izvoditi samo u određeno vrijeme koje je utvrđeno u dogovoru između Izvođača i

Inženjera. Izvođač mora postaviti odgovarajuće oznake i prepreke u dovoljnom broju. Neposredno prije

miniranja moraju se dati odgovarajuća upozorenja djelatnicima na gradilištu i ljudima izvan gradilišta, tako da

nitko ne može ući unutar opasne zone dok se miniranje ne završi. Po završenom miniranju daje se znak koji

označava prestanak opasnosti. U slučaju kad koja mina zataji ili postoji opasnost od naknadnih eksplozija, mora

se dati odgovarajuće upozorenje, ugroženi dio gradilišta evakuirati i nakon toga provesti kontrolu električnih

kabela (mjerenje otpora) ili štapina.

Izvođač će voditi zapisnike u dogovorenom obliku o svim događajima u svezi s miniranjem, uključujući lokacije,

vrijeme, punjenja, namjenu itd. Ovi zapisnici moraju biti na raspolaganju Inženjeru uvijek kad to zatraži. Prije

svakog miniranja u području unutar 200 m od stalnih građevina, Izvođač je na zahtjev Inženjera obavezan

predočiti mu informacije o lokaciji gdje će se minirati, broju i dubini bušotina, težini i tipu eksplozivnog punjenja

po bušotini, odgodi koju će koristiti kod miniranja, metodi spajanja kabela itd.

Izvođač je u potpunosti odgovoran za sve štete uzrokovane zračnim udarima, te dalekim odbacivanjem

minirane stijene, blokova i drugog materijala, te za daleko odbacivanje bilo kojeg materijala koji pokriva stijenu

ili se nalazi u njenoj neposrednoj blizini. Sve takve daleko odbačene dijelove stijene i ostalih materijala mora

Izvođač očistiti o svom trošku.

Barem mjesec dana prije početka radova na iskopu Izvođač treba dostaviti Inženjeru na uvid i odobrenje opis

predloženih metoda i načina rada i to za svaku dionicu. Razmak i promjer bušotina, te raspored eksploziva u

svakoj bušotini trebaju se mijenjati u ovisnosti o promjenama čvrstoće stijene i moraju se odabrati na takav

način da se nakon izvršenog miniranja postigne najbolja moguća površina stijene.

Kada se materijal iz iskopa koristi za izradu nasipa, treba ograničiti maksimalnu veličinu zrna iskopanog

materijala. Najveći komadi kamena smiju biti veliki najviše kao polovina visine ugrađenog sloja nasipa, tj. ne

veći od 20 cm.

Široki iskop u materijalu "B" kategorije

Pod materijalom kategorije "B" podrazumijevaju se polučvrsta kamenita tla, gdje je potrebna djelomična

upotreba strojeva s hidrauličkim čekićem ili eksploziva, a ostali se dio iskopa obavlja izravnim strojnim radom.

Kad se izvodi iskop upotrebom eksploziva u svemu se treba pridržavati navedenog za iskop „A“ kategorije.

Pri iskopu materijala osjetljivih na atmosferske utjecaje treba istovremeno osigurati utovar materijala, prijevoz

do mjesta stalne deponije ili ugradnje u nasip, istovar, ugradnju i poravnanje.




Do projektom predviđene kote iskop se smije obaviti samo ako materijal nije osjetljiv na utjecaje atmosferilija.

U suprotnom, iskop se vrši do visine za 0,2 do 0,3 m iznad kote predviđene projektom, a definitivni se iskop

obavlja neposredno prije izrade konstrukcije. Materijali iz širokog iskopa mogu biti različitog sastava, pa

poprečna i uzdužna odvodnja mora biti u svim fazama rada besprijekorno riješena. Otežani rad kao i zamjena

vodom zasićenog miješanog materijala u iskopanoj građevnoj jami, čiji su uzroci nepravilan rad i loša odvodnja,

neće se posebno plaćati.

Za vrijeme rada na iskopu pa do završetka svih radova na objektu, Izvođač je dužan brinuti se o tome da uslijed

eventualne nepravilne odvodnje ne dođe do oštećenja izrađenih pokosa te da ne bude ugrožena njihova

stabilnost prije ozelenjivanja i predaje objekta na upotrebu.

Nagibe pokosa u usjeku i zasjeku treba izraditi po projektu. Nagibi mogu biti vrlo različiti, jer ova grupa

materijala obuhvaća širok raspon stijenskih masa prema njihovim fizikalno-mehaničkim svojstvima. Nagib

pokosa ovisit će o ovim faktorima:

kod pješčenjaka i konglomerata o vrsti veziva i stupnju povezanosti,

- kod uslojenih stijena o padu slojeva,

- stupnju raspucalosti i svojstvima stijenske mase.

U toku rada, na zahtjev Izvođača, a u suradnji s geotehničkim nadzorom, određivat će se eventualne promjene

nagiba pokosa, u skladu sa svojstvima miješanog materijala, geološkim nalazima, povećanom potrebom za

odgovarajućim materijalom i pojavama u iskopima.

Prilikom iskopa stijene izravnim radom strojeva Izvođač se mora pridržavati uvjeta navedenih u točki za iskop

materijala „C“ kategorije.

Široki iskop u materijalu "C" kategorije

Pod materijalom kategorije "C" podrazumijevaju se svi materijali za koje nije potrebna upotreba strojeva s

hidrauličkim čekićem ili eksploziva, nego se mogu izravno kopati upotrebom pogodnih strojeva buldozerom,

bagerom ili skreperom.

Iskopi se provode prema projektu i to prema profilima, kotama, nagibima itd, odnosno kako odredi Inženjer,

vodeći računa o svojstvima i upotrebljivosti iskopanog materijala za izradu nasipa.

S obzirom na svojstva materijala kategorije "C" iskop se u njima može obaviti izravno strojevima. U principu

rijanje nije potrebno, ali se može koristiti ako se poboljšava efikasnost rada. U taj rad spada i premještanje svih

kamenih blokova ili odvojenih komada stijene koji nisu volumena većeg od 3 m3.

Iskopi se završavaju, odnosno izvode do konačnih kota neposredno prije nego što je planirano nasipavanje,

izrada temelja i slično, kako bi se izbjeglo dugotrajnije izlaganje otkopanih površina utjecaju atmosferilija. To je

posebno važno ako je tlo osjetljivo na atmosferske utjecaje. Takvo osjetljivo tlo treba odmah čim se iskopa

deponirati u stalnu deponiju. Privremeno odlaganje takvih materijala, pogotovo u zoni radova, se ne

dozvoljava.

Izvođač će široke iskope izvoditi na takav način da se osigura odgovarajuća odvodnja iskopanih površina.

Zadržavanje oborinskih voda na iskopanim površinama se ne dozvoljava niti tijekom radova niti po završetku

iskopa.

Ovim tehničkim uvjetima se dozvoljava mogućnost da se projektom ili odlukama Inženjera odredi koji će se

iskopani materijal ugrađivati u zemljane konstrukcije, a koji će se kao nekoristan odložiti u deponije. U tom

slučaju, mjesto i način deponiranja otpadnih materijala određuje Inženjer.

Materijal iz iskopa može se koristiti za ugradnju u nasip ako zadovoljava uvjete kvalitete materijala za izradu

nasipa.

Ako se ispitivanjem ne potvrdi upotrebljivost za izradu nasipa, Inženjer će odrediti mjesto deponiranja tog

materijala i odobriti zamjenu kvalitetnijim materijalom iz pozajmišta.




Izvođač je dužan pridržavati se tehnologije iskopa predviđene u Izvedbenom projektu. Ako tehnologija iskopa

nije predviđena projektom ili se ne može primijeniti zbog promjena nastalih u toku rada, Izvođač će predložiti

novu tehnologiju. Izvođač i inače može predložiti svoju tehnologiju, ali ne može tražiti razliku u cijeni. Također

tehnologija Izvođača ne smije biti uzrokom bilo kakvih nedostataka ili posljedica u izvedbi.

Predloženu tehnologiju razmatra i odobrava Inženjer.

Posebni uvjeti izvođenja širokog iskopa

Brzina osciliranja čestica u blizini vodovodnih cijevi, kanalizacijskih cijevi i energetskih kablova, ograničava se na

0.5 cm/s. Kod armiranobetonskih objekata brzina osciliranja čestica ograničava se na 1 cm/s. Impendanciju

eksplozivnog punjenja (Vd x ρe) mora se uskladiti s prirodnom seizmičkom impendancijom (Vp x ρs). Površina

temeljenja nakon uklanjanja iskopanog materijala ne smije pokazivati tragove eksplozivnog djelovanja i mora

biti dotjerana otkopnim čekićima. Za svaku kategoriju iskopa Izvođač radova mora dostaviti projekt iskopa na

pregled i odobrenje Inženjeru.


U jediničnu cijenu uračunati su svi radovi na iskopu materijala, crpljenje procjednih i oborinskih voda, geodetski

radovi i radovi na uređenju i čišćenju pokosa od labilnih blokova i rastresitog materijala, transport na

privremenu deponiju, planiranje iskopanih i susjednih površina, te zaštita okoliša.

Iskopani materijal odvozit će se, neovisno o udaljenosti, na privremenu deponiju, koja se odredi uz suglasnost

nadležne jedinice lokalne samouprave. Privremena odlagališta se lociraju na mjestima gdje ne smetaju

postojećim i budućim građevinama, ne nagrđuju izgled postojećih građevina i ne ometaju prilaze postojećim i

budućim objektima.

Kod izvedbe građevnih jama pod utjecajem podzemne vode ili mora u jediničnu cijenu iskopa uračunat je sav

potreban rad, izvedba zaštite građevinske jame od obrušavanja i utjecaja mora i/ili podzemne vode (crpljenje,

osiguranje izvođenja radova unutar jame u suhom) u skladu s odabranom tehnologijom Izvođača, te ostali

potrebni materijali.

Jedinica mjere je m3 iskopanog materijala u sraslom stanju, uključujući utovar u vozilo, odvoz i istovar na

privremenu deponiju.

4.1.2.4 ISKOP ROVA

Opis

Rad na iskopu rovova za sve instalacije (odvodnje, vodoopskrbe, elektro instalacije i elektrokomunikacijske

instalacije te eventualne ostale) obuhvaća iskop materijala točno prema nacrtima iz projekta sa svim potrebnim

razupiranjima.

Kategorizacija materijala je ista kao kod širokog iskopa (točka 4.1.2.3.).

Izvođenje

Opći uvjeti iskopa za rovove

Rovove treba iskopavati strojno, jedino ako to nije moguće mogu se raditi i ručno. Rovovi se rade u svim

kategorijama materijala A, B ili C. Rovovi se mogu raditi slobodno, bez razupiranja samo kod manjih dubina

iskopa, u vezanim materijalima. Kod većih se dubina rovovi obavezno moraju razupirati, a način razupiranja

ovisi o dubini iskopa i vrsti tla. Način razupiranja predlaže Izvođač, a odobrava ga Inženjer. Kod mjera osiguranja

od obrušavanja iskop može biti postupan.

Za vrijeme iskopa treba osigurati crpljenje vode koja na bilo koji način dospije u rov.

Iskop treba raditi prema projektu. Ako u projektu nisu propisane veće mjere, potrebno je da kod iskopa za

instalacije svijetla širina rova s potrebnim pristupom radnom prostoru iznosi:

a) Za okrugle cijevi vanjskog promjera većeg od 40 cm ukupna svijetla širina mora biti veća od stvarnog vanjskog promjera:




- kod nerazupiranih rovova čiji su pokosi strmiji od 60⁰ za najmanje 70 cm,

- kod nerazupiranih rovova s pokosima blažim od 60⁰ za najmanje 40 cm,

- kod razupiranih rovova za najmanje 70 cm.

b) Za cijevi koje imaju vanjski promjer manji od 40 cm ukupna svijetla širine mora biti veća od stvarnog vanjskog promjera cijevi:

- kod nerazupiranih i razupiranih rovova za najmanje 40 cm.

Međutim, minimalna ukupna svijetla širina kod tih dimenzija cijevi mora biti:

- kod rovova dubine do 1,75 m 60 cm

- kod rovova dubine preko 1,75 m 80 cm

Kao svijetla širina kod nerazupiranih rovova računa se razmak u dnu, a kod razupiranih rovova razmak između

razupiranih stijenki rova.

Za obradu spojeva cijevi, kontrolna okna i slično, na određenim se mjestima predviđaju proširenja od najviše 50

cm koja se priznaju Izvođaču. Navedene minimalne širine ne vrijede za nerazupirane rovove koji su pristupačni

do dubine od 1,25 m, a koji ne moraju imati radni prostor za ispitivanje.

Izvođač treba provoditi iskop kanala prema u projektu definiranim poprečnim i uzdužnim profilima, kotama,

nagibima i dr. i prema uputama Inženjera. Prije početka radova Izvođač mora predočiti Inženjeru prijedlog

načina na koji namjerava izvesti iskop i tek po njegovu odobrenju može započeti s radovima. Ako Izvođač

tijekom radova namjerava promijeniti tehnologiju iskopa, tada prethodno treba od Inženjera ishoditi suglasnost

kojom se odobravaju te promjene.

Bokove iskopa treba izvesti s pokosima takvog nagiba da posjeduju stabilnost u svim fazama građenja, za sva

opterećenja koja se mogu pojaviti. Ako je na pokosima tlo podložno eroziji i odronjavanju, Izvođač je dužan o

svom trošku provesti sve potrebne mjere zaštite da se ona spriječi. Time se onemogućavaju štete na iskopima i

ne dolazi do smanjenja sigurnosti pokosa na klizanje.

Oplata mora biti u čvrstom kontaktu sa tlom koje se štititi po čitavoj površini. Šupljine koje se mogu pojaviti se

odmah zapunjavaju dobro zbijenim materijalom. Svu podgradu, podupore i razupore, čelično profilirane zagate

treba osigurati od klizanja i pomicanja. Kad su drvene, osigurati će drvenim klinovima koji omogućavaju i

naknadne korekcije položaja. Klinovi se moraju osigurati od slučajnih ili nenamjernih popuštanja.

Oplata, te podgrada i razupore se smiju rastaviti tek kad je završeno građenje, a zatrpavanje treba provoditi

paralelno sa skidanjem i izvlačanjem oplate i njene zaštite gdje je to predviđeno. Izvođač je odgovoran za

sigurnost i odgovarajuće stanje oplate tijekom cijelog razdoblja građenja.

U koherentnom tlu su mogući i vertikalni iskopi do dubine koja je statički dokazana.

Ukoliko se pojavi podzemna voda, crpljenjem će se razina podzemne vode spustiti ispod dna iskopa. Izvođač

mora radove na toj dionici izvoditi u kraćim dionicama prilagođenim količinama podzemnih voda i kapacitetu

crpki koje će koristiti. Vodu će Izvođač crpiti o svom trošku, odnosno takvo crpljenje mora uključiti u jediničnu

cijenu.

Izvođač je obavezan provoditi sniženje razine podzemne prema uputama Inženjera. Inženjer ima pravo tražiti

izvedbu piezometara za praćenje snižavanja nivoa podzemnih voda.

Crpljenje treba provoditi tako da ne uzrokuje pokretanje sitnijih zrna tla i iznošenje materijala zajedno sa

vodom. Za sve štete i posljedice koje mogu nastati nepravilnim crpljenjem i iznošenjem materijala odgovoran je

Izvođač. Ako se tijekom rada pojavi iznošenje materijala ili neke druge štetne pojave, Izvođač je u obvezi odmah

o tome izvijestiti Inženjera i postupiti po njegovim uputama.

Sniženje razine podzemne vode provoditi postupno da se izbjegne hidraulički lom tla. Za sniženje podzemne

vode crpljenjem iz bunara, pomoću iglo-filtera ili drugim postupcima kojima se to sniženje postiže crpljenjem

izvan same građevne jame, treba biti izrađen poseban projekt. Način izvođenja tih radova se definira posebnim

tehničkim uvjetima u sklopu tog projekta.




Izvođač treba iskop kanala izvesti u dimenzijama prema glavnom projektu. Iskop izvan tih linija pada na teret

Izvođača. Ako Izvođač izvede povećani iskop svojom krivnjom,troškovi tih radova idu na teret Izvođača.

U slučajevima kad je tlo takvih karakteristika da se poremećuje uslijed rada strojeva iskop se smije izvesti samo

do 30 cm iznad definitivnih ploha iskopa na kojima se izvode radovi. Neposredno prije nego što Izvođač planira

izvesti daljnje radove (postavljanje posteljice i cijevi), izvesti će se iskop do definitivne kote iskopa. U tom će

slučaju Izvođač koristiti strojeve koji sigurno ne poremećuju tlo, a ako treba i dio iskopa izvesti i ručno.

Ako se odmah ne utovaruje u prijevozna sredstva, iskopani materijal treba biti odložen dovoljno daleko od ruba

iskopa da ne ugrožava stabilnost njegovih pokosa i da odronjavanjem ne ugrožava radnike koji rade u jami.

Tijekom provođenja iskopa Inženjer određuje koji je dio materijala podoban za ugradnju, a koji se odbacuje kao

jalovina. Način i mjesto odlaganja jalovine određuje Inženjer.

Izvođač je u obvezi pridržavati se svih pravila o sigurnosti na radu kako bi se zaštitili životi i zdravlje ljudi i

spriječile štete. Isto tako treba poduzeti i sve neophodne mjere glede zaštite susjednih objekata i terena.

Kada je iskop završen, Izvođač će obavijestiti Inženjera koji treba pregledati izvršene radove i dati pismeno

odobrenje za nastavak radova. Inženjer može zatražiti da prilikom preuzimanja iskopa prisustvuje još i

geomehaničar ili geolog ili obojica.

Prema ovom Programu iskop rova može se izvoditi u tri kategorije tla i to u kategoriji "A", "B" i "C".

Vrsta mehanizacije koja će se koristiti prilikom iskopa je u direktnoj ovisnosti o kategoriji tla.

Zahtjevi u svezi iskopa rovova i podloge u rovu trebaju biti usklađeni s Knjigom 4 te normalnim poprečnim

presjecima kanala koji su dani u Knjizi 5 (projektna dokumentacija).

Dubina i širina iskopa prema uzdužnom presjeku i karakterističnim poprečnim presjecima kanala. Stranice

iskopa zasijecati u nagibu prema karakterističnom poprečnom presjeku. Sva proširenja i produbljenja koja

nastanu uslijed neravnomjernosti iskopa neće se priznati pri obračunu već moraju biti uračunati u jediničnu

cijenu iskopa. Jedinična cijena stavke uključuje sav potreban rad i materijal za kompletnu izvedbu opisanog

rada. Širi iskop od onog predviđenog projektom neće se priznavati bez prethodnog odobrenja Inženjera. Stvarni

omjer pojedinih kategorija i obračun radova treba utvrditi na licu mjesta i uz prisustvo i suglasnost Inženjera

upisom u građevinski dnevnik.

U slučaju kada se cijevi postavljaju ispod razine podzemnih voda ili ispod razine mora, kanali se moraju

održavati suhima tijekom izvođenja radova što je odgovornost Izvođača, a smatra se uključenim u jedinične

ponudbene cijene iskopa.

Materijal iz iskopa biti će odložen uz rov ili će biti prevezen do privremenog odlagališta. Materijal iz iskopa

može biti korišten za zasipavanje rovova po odobrenju Inženjera.

Po završetku zasipavanja rovova, višak materijala će Izvođač odvesti na deponiju koju sam osigurava.

Svi će rovovi dubine veće od 2 m biti bočno razupirani ili dubine manje 2 m ukoliko je tako predviđeno glavnim

projektom. Tehnologiju razupiranja određuje Izvođač (velikoplošne oplate i sl.). Troškovi razupiranja te

potrebna proširenja iskopa za smještanje razupiruće oplate se ne iskazuju i ne obračunavaju zasebno već se

smatraju uključenim u jedinične cijene iskopa projektirane širine.

Tijekom izvođenja iskopa, svi rovovi će biti obostrano ograđeni odgovarajućim ogradama visine min. 1 m.

Izvođač će održavati i premještati ogradu kako napreduju radovi na iskopu. Također, gdje je potrebno, Izvođač

će izraditi i postaviti drvene mostiće za prijelaz pješaka preko rova i/ili osigurati mogućnost prelaska vozila

preko rova postavljanjem čeličnih ploča.

Pažljivo ručno otkopavanje

Kod iskopa rovova na mjestu križanja ili paralelnog vođenja trase s postojećim vodovodnim, TK, HEP ili

kanalizacijskim instalacijama, potrebno je iskope vršiti ručno. Iskope je potrebno vršiti uz nadzor ovlaštenog

predstavnika vlasnika predmetne instalacije ili Inženjera i obračunat će se sukladno ugovornom troškovniku.




Radovi pod utjecajem vode

Izvođač će biti odgovoran te će snositi sve direktne i indirektne troškove rješavanja pitanja vode na gradilištu, bila to voda iz postojećih cijevi, sustava kanala, jezera, rijeka, mora, vodotoka, podzemnih izvora, kišnice ili bilo kojeg drugog izvora. Izvođač će održavati gradilište na način da na njemu neće biti vode te će osigurati pregrade, zagate, ispumpavanja, postavljanje pilota, razupiranje, privremene odvode, itd. koji su neophodni za ovu svrhu. Izvođač će, o svom trošku, poduzeti sve neophodne mjere s ciljem prevencije nastanka štete kao posljedica erozije i taloženja tijekom izgradnje. Ukoliko dođe do akumulacije vode na bilo kojem dijelu gradilišta tijekom ili nakon izgradnje, sve do kraja jamčevnog roka, a što bi za uzrok moglo imati kvašenje ili eroziju, Inženjer može naložiti Izvođaču da otkloni i zamijeni, na trošak Izvođača, bilo koje materijale ili radove koji su pod utjecajem ovakvih procesa. Bilo kakve štete na gradilištu ili na susjednim parcelama a koje su rezultat nepoduzimanja neophodnih koraka od strane Izvođača bit će popravljene na trošak Izvođača.

Također, smatra se da su svi troškovi zbog iskopa i polaganja cijevi i izgradnje podzemnih objekata pod utjecajem bilo kojeg oblika podzemne vode uključeni u jediničnu cijenu iskopa u Troškovniku. Izvođač je dužan predvidjeti sve potrebne radove za sniženje podzemne vode (uključivo i crpljenje) tijekom izvođenja radova sukladno ovim Specifikacijama, raspoloživoj projektnoj dokumentaciji i pravilima struke i trošak tih radova uključiti u svoje ponudbene jedinične cijene.

Zaštita bokova rova

Opis

Iskopi rovova za kanale obavljaju na različitim lokacijama i s različitim geološkim i geomehaničkim

karakteristikama tla, a predviđeni način zaštite bokova pojedinih rovova vidljiv je u projektnoj dokumentaciji.

Tamo gdje se rovovi kopaju unutar nasipnih i autohtonih koherentnih materijala, a raspoloživa širina građevnog

pojasa to dozvoljava, stabilnost bokova rova osigurati oblikovanjem pokosa u nagibu čija stabilnost je dokazana

geostatičkom analizom. Za slučaj iskopa rovova unutar slojeva nekoherentnih materijala i koherentnih

materijala tamo gdje nije dostatna širina građevnog pojasa, kao i za visine iskopa preko 2.0 m, rovove kopati

pod zaštitom neke od posebnih oplata za razupiranje rovova, što je sve uključeno u jediničnu cijenu iskopa

rova.

Svi detalji izvođenja trebaju se po potrebi dodatno razraditi na razini izvedbenog projekta, sukladno stvarnom

stanju na terenu i tehnološkim mogućnostima Izvođača radova, a u svemu prema glavnom projektu. Za svako

odstupanje od glavnog projekta, nužna je suglasnost Naručitelja i projektanta.

Materijali

Kako za razupiranje rova nije predviđena ugradnja nikakvih materijala koji trajno ostaju u tlu, nije potrebno

nikakvo ispitivanje materijala, osim atesta proizvođača opreme za izradu oplate za razupiranje rova.

Izvođenje

Izvođač radova odabire tehnologiju zaštite bokova rova, a koja mora osigurati siguran rad, te mora dati prikaz i

redoslijed rada po dionicama i količinu potrebne oplate za razupiranje da bi se mogla pratiti određena dinamika

izvođenja radova.


Zaštita bokova rova uključena je u jediničnu cijenu iskopa i neće se posebno plaćati.

Posebni uvjeti izvođenja iskopa rova

Kod iskopa rova može doći do ispadanja materijala u površinskom sloju, pa je predviđena sanacija gornjeg

stroja prometnice u širini cca 0,30 m u odnosu na rub rova. U cilju smanjenja oštećenja na kolničkoj konstrukciji

i osipanja nevezanog materijala s bokova rova, moguća je primjena frezera, kako bi se stabilizirao uvodni dio

rova.

Na dionicama gdje su objekti (kuće, potporni zidovi i sl.) uz rub prometnice u kojoj se kopa rov, iskopi i ugradnja

cjevovoda izvode se u kraćim segmentima (prema dogovoru s geotehničkim nadzorom), kako ne bi došlo do

nepotrebnog urušavanja terena i ugrožavanja objekata. Predviđena je izvedba vertikalnog rova s razuporama.




Nakon obavljenog kampadnog iskopa postavljaju se razupore na razmaku od 1 m po visini, te max. 2 m po

dužini.

Prilikom spuštanja cijevi u rov pojedine razupore mogu se privremeno ukloniti da bi imali dovoljno mjesta za

spuštanje cijevi u rov. Ovaj proces se odvija u najkraćem mogućem roku, te se uklonjene razupore odmah po

postavljanju cijevi vraćaju u funkciju.

Na dionicama gdje su objekti (kuće, potporni zidovi i sl.) uz rub prometnice u kojoj se kopa rov, a iskopi se vrše

kroz čvrstu vapnenačku stijenu, potrebno je smanjiti utjecaj vibracija koje nastaju uslijed rada s hidrauličkim

čekićem i koje mogu imati negativne posljedice na konstrukciju susjednih građevina. Zbog toga je potrebno

iskop u stijeni izvesti na način da se mini frezama, koje imaju radnu širinu iskopa cca 20 cm, iskopaju bočne

stane rova, a zatim se primjenom hidrauličkog čekića kopa sredina rova, ili se čitav rov freza u segmentima

širine 20 cm. Ukoliko je rov dublji od radnog dosega freze, smanjeni utjecaj vibracija je moguće postići i na

način da se najprije izvede niz bušotina (Ø76 mm) u formi zavjese, po obodu kanala na razmaku od 0.3 m.

Nakon formiranja "zavjese", izvodi se daljnji iskop kroz stijenu primjenom hidrauličkog čekića do predviđene

kote. Brzina vibracija čestica tla na razini temelja susjednih objekata pri iskopu mora biti manja od 2 cm/s (v ≤

2cm/s) za armirane objekte i 1 cm/s (v ≤ 1cm/s) za nearmirane objekte.

Izvođač u dogovoru s geotehničkim nadzorom može odabrati i druge tehnologije izvedbe kojima se štite objekti

od oštećenja uzrokovanih vibracijama, a sve uz odobrenje geotehničkog nadzora.

Eksploziv se može koristiti samo iznimno, uz odobrenje nadzora. Kod iskopa upotrebom eksploziva, brzina

osciliranja čestica u blizini vodovodnih cijevi, kanalizacijskih cijevi i energetskih kablova, ograničava se na 0.5

cm/s. Kod armiranobetonskih objekata brzina osciliranja čestica ograničava se na 1 cm/s. Impendanciju

eksplozivnog punjenja (Vd x ρe) mora se uskladiti s prirodnom seizmičkom impendancijom (Vp x ρs). Površina

temeljenja nakon uklanjanja iskopanog materijala ne smije pokazivati tragove eksplozivnog djelovanja i mora

biti dotjerana otkopnim čekićima. Za svaku kategoriju iskopa Izvođač radova mora dostaviti projekt iskopa na

pregled i odobrenje Inženjeru.

Iskop rova pod utjecajem mora

Svi iskopi u moru i na kopnenim dionicama sa značajnim procjeđivanjem mora u rov (gdje nije moguće crpljenje

procjednih voda na siguran način), moraju se izvoditi prema uputama Inženjera uz prethodan pregled i

konzultacije geomehaničara.

Izvođač mora radove na ovim dionicama izvoditi u kraćim dionicama prilagođenim karakteristikama tla i dubini

mora, odnosno razini podzemne vode u rovu. Iskope izvoditi prema poprečnim i uzdužnim profilima, kotama,

nagibima i odstupanjima definiranim grafičkim prilozima i programom kontrole kvalitete.

Iskopi pod morem vrše se različitim strojevima zavisno od kategorije materijala pri čemu treba voditi računa da

se ne zagađuje i ne narušava okoliš, posebno morsko dno. Sav muljeviti dio iskopa odmah se utovaruje i odvozi

na deponiju materijala. Ostali materijal iz iskopa može se deponirati uz trasu iskopa zbog kasnijeg zatrpavanja

ako zadovoljava potrebne karakteristike.

Izvođač mora prije početka radova predočiti Inženjeru prijedlog načina na koji će provesti iskop i tek po

njegovom odobrenju može započeti s radom. Ukoliko se za vrijeme radova ukaže potreba za promjenom

tehnologije izvođenja, Izvođač prethodno mora od Inženjera ishoditi suglasnost kojom se odobravaju te

promjene.


Količine radova plaćaju se prema ugovorenoj jediničnoj cijeni u kojoj je uključen iskop u tlu određene

kategorije, pažljivo ručno otkapanje u blizini instalacija, crpljenje vode, zaštita bokova rova, te čišćenje terena u

zoni rova, sve zaštitne i sigurnosne mjere duž trase, kao i sav potreban materijal, oprema, strojevi i ljudstvo. Na

dionicama gdje se iskop vrši uz zaštitu bokova rova, u jediničnu cijenu iskopa treba uključiti i poteškoće zbog

otežanog iskopa između razupora oplata. U slučaju da se kod iskopa rova naiđe na prepreke, zbog kojih je

potrebno korigirati niveletu projektiranog kolektora u dogovoru s Inženjerom, sav višak iskopa priznaje se po

jediničnim cijenama iz ugovornog troškovnika za tu vrstu radova.




Izvođač je dužan ishoditi dozvolu za ispuštanje prikupljenih voda iz iskopa, od nadležne jedinice lokalne

samouprave. Ishođenje ovakve dozvole neće se posebno plaćati.

Iskopani materijal odvozit će se i odlagati, neovisno o udaljenosti, na privremenoj na deponiji, koja se odredi uz

suglasnost nadležne jedinice lokalne samouprave. Privremena odlagališta se lociraju na mjestima gdje ne

smetaju budućim građevinama, ne nagrđuju izgled postojećih građevina i ne ometaju prilaze postojećim i

budućim objektima.

Eventualni višak iskopa preko mjera u projektu neće se priznati ako nije odobren od strane Inženjera.

Jedinica mjere je m3 iskopanog materijala u sraslom stanju, uključujući utovar u vozilo.

Planiranje dna rova

Opis

Nakon završenog iskopa predviđeno je planiranje dna rova i proširenja za okna sa točnošću ±2 cm u odnosu na

nacrt iz projekta. Potrebno je ukloniti eventualne zapreke, te pripremiti dno na način da se osigura jednolično

nalijeganje, bez vertikalnih lomova.


Obračun po m2 isplaniranog dna rova.

Iskop za potrebe izvođenja crpnih stanica

Izvođač je dužan u okviru izrade izvedbenih projekata za izgradnju crpnih stanica izraditi nacrte građevinskih

jama i definirati te primijeniti način osiguranja stabilnosti za vrijeme izvođenja radova i osiguranje izvođenja

radova unutar jame u suhom. U jediničnu cijenu iskopa u troškovniku u Knjizi 4 ove DON uračunat je sav

potreban rad, izvedba zaštite građevinske jame od obrušavanja i utjecaja mora i/ili podzemne vode (crpljenje,

osiguranje izvođenja radova unutar jame u suhom) u skladu s odabranom tehnologijom Izvođača, te ostali

potrebni materijali.

4.1.2.5 PRIJEVOZ I ODLAGANJE MATERIJALA

Opis

Ovaj rad obuhvaća utovar, prijevoz i odlaganje viška iskopanog materijala određene kategorije u sraslom stanju

s mjesta ugradnje ili privremenog odlaganja na trajnu deponiju neovisno o udaljenosti deponije. Rad obuhvaća i

istovar materijala, planiranje i uređenje deponije te naknadu za deponiranje. Radovi na uređenje površina na

privremenim odlagalištima (po prestanku njihova korištenja) su također uključeni u ovaj rad.

U ovoj točki Tehničkih uvjeta opisani su uvjeti dopreme, razastiranja i zbijanja materijala u slojevima, te

konačno oblikovanje i uređenje stalnog odlagališta.

Izvođenje

Sav iskopani materijal se odvozi na privremeni deponij, a nakon završetka radova sav višak materijala iz iskopa

se odvozi na stalni deponij.

Sav višak materijal će se odvoziti na odgovarajuće legalne deponije za koju je Izvođač dužan ishoditi posebnu

dozvolu od nadležne jedinice lokalne samouprave.

Stalna odlagališta Izvođač mora oblikovati tako da odgovaraju zadanim profilima i nivoima, da ne prekidaju

prirodne tokove vode i da omogućuju dobru odvodnju. Završena odlagališta ne smiju ugrožavati okoliš i moraju

se estetski dobro uklapati u okolinu. Ako je to moguće treba završena odlagališta ozeleniti raslinjem.

Odlaganje jalovog materijala u odlagališta treba provoditi u slojevima debljine najviše 100 cm. Zbijanje

odloženog materijala postiže se razastiranjem buldozerom i prelazom vozila. Promet treba tako organizirati da

se puni kamioni, što je više moguće, iskoriste za zbijanje prethodno odloženog materijala. Po potrebi mogu se

za zbijanje koristiti i za to odgovarajuću strojevi. Svi tokovi podzemne vode u odlagalištima moraju biti




regulirani. Prilikom odlaganja jalovog materijala na stalna odlagališta Izvođač se mora pridržavati svih obveza i

sporazuma koje je preuzeo prema nadležnim organima i vlastima, a koje se odnose na odlaganje materijala.

Izvođač snosi troškove za odštetu uništenih kultura i zemljišta izvan površina predviđenih za deponije. Za

deponije izgrađene bez prethodne suglasnosti Inženjera sve troškove snosi Izvođač.

Prijevoz materijala obavlja se kamionima, damperima, skrejperima i drugim prijevoznim sredstvima. Na malim

se udaljenostima prijevoz materijala može izvršiti odguravanjem buldozerima, grejderima i slično.

Prijevozni kapaciteti trebaju biti usklađeni s kapacitetima iskopa i utovara, odnosno ugradnje kako bi rad tekao

bez zastoja. Pri određivanju kapaciteta prijevoza potrebno je voditi računa o rastresitosti materijala koji se

prevozi.

Prilikom prijevoza materijala Izvođač je obavezan pridržavati se svih zakona, propisa i pravila o sigurnosti

prijevoza. To vrijedi kako na samom gradilištu, tako i na javnim prometnim površinama.

U skladu s tim treba izvršiti:

a) na gradilištu:

- pravilno postavljanje i održavanje gradilišnih prometnica,

- izradu i održavanje privremenih objekata,

- opremanje prekopa odgovarajućim znacima, koje noću treba osvijetliti.

b) na javnim prometnicama:

- postavljanje odgovarajuće signalizacije,

- primjenu vozila propisanog gabarita i dopuštene nosivosti (osovinskog opterećenja),

- sprječavanje nanošenja vode, blata i drugih nečistoća na kolnik, a ako do toga dođe, očistiti kolnik.

Sve posljedice do kojih dođe zbog nepridržavanja gornjih zahtjeva snosit će isključivo Izvođač.


Jedinica mjere je m3 prevezenog i odloženog materijala u sraslom stanju.

Jedinična cijena uključuje utovar, prijevoz, istovar i planiranje na deponiji, te naknadu za deponiranje.

Za prijevoz materijala koristit će se javne cestovne površine.

4.1.2.6 UREĐENJE TEMELJNOG TLA





(NN 120/16) priznaju se "jednakovrijedne".

Opis

Ovaj rad obuhvaća uređenje temeljnog tla kako bi se ono priredilo za preuzimanje opterećenja građevine.

Obično se uređuje površinski sloj tla debljine oko 30 cm, ali u određenim slučajevima koji ovise o osobitostima

građevine i tla, ta debljina može biti i veća. Uključeno je i uređenje uleknuća, depresija i jama nastalih

vađenjem panjeva i korijenja.

Izvođenje

Opći uvjeti

Kontrola kvalitete

Kvaliteta temeljnog tla i njegova zbijenost kontrolira se prema sljedećim normama:

HRN U.B1.010 Uzimanje uzoraka




HRN U.B1.012 Određivanje vlažnosti tla

HRN U.B1.014 Određivanje specifične težine tla

HRN U.B1.016 Određivanje zapreminske težine tla

HRN U.B1.018 Određivanje granulometrijskog sastava

HRN U.B1.020 Određivanje granice tečenja i valjanja tla

HRN U.B1.024 Određivanje sadržaja sagorljivih i organskih materija tla

HRN U.81.026 Određivanje sadržaja karbonata tla

HRN U.B1.038 Određivanje optimalnog sadržaja vode

HRN U.B1.046 Određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče

Inženjer može zahtijevati i provedbu kontrolnih ispitivanja koja nisu ovdje navedena i koja će se Izvođaču

posebno platiti.

U principu na svakih 300 m2 treba kontrolirati vlažnost tla i stupanj zbijenosti tla u odnosu na standardni

Proctor. Za temeljno tlo ispod prometnica mogu se kontrolna ispitivanja provoditi samo određivanjem modula

stišljivosti metodom kružne ploče i to minimalno na svakih 300 m2. Pri tome se mora imati u vidu da pokusna

ploča daje relativne vrijednosti i služi za usporedbu na pojedinim lokalitetima, a ne za apsolutnu vrijednost

modula. Prije nasipavanja prvog sloja treba kontrolirati stišljivost podloge.

Uvjeti kvalitete

Uređeno temeljno tlo mora zadovoljavati sljedeće minimalne kriterije:

- Koherentno tlo

stupanj zbijenosti minimalno 95% od standardnog Proctora ili modul stišljivosti minimalno 20 MN/m2 za

kružnu ploču Ø300 mm

- Nekoherentno tlo

stupanj zbijenosti minimalno 97% od standardnog Proctora ili modul stišljivosti minimalno 25 MN/m2 za

kružnu ploču Ø300 mm.

Za cestovne nasipe vrijede slijedeći kriteriji:

Tablica V-C 1

Opis

Stupanj zbijenosti Sz (u

odnosu na standardni

Proctorov postupak),

najmanje (%)

Modul stišljivosti Ms

(ploča Ø 30 cm), najmanje

(MN/m²)

Zemljani materijali:

(dio materijala iskopne kategorije "C" - sve

gline niske do visoke plastičnosti i

prašinasta tla)

a) Srasla tla sastavljena od koherentnih zemljanih materijala; projektirani nasip nije viši od 2,00m

97 20

b) Srasla tla sastavljena od koherentnih 95 20




zemljanih materijala; projektirani nasip je viši od 2,00 m

Nekoherentni materijali i miješani

materijali:

(materijali iskopne kategorije "A" i "B" i

dio materijala kategorije "C" - kameni

materijali, miješani kameni i zemljani

materijali, glinoviti šljunci, zaglinjene

kamene drobine, flišni pješčenjaci,

dolomiti, škriljci, konglomerati, pijesci,

pjeskoviti šljunci).

c) Srasla tla sastavljena od nekoherentnih zemljanih i miješanih materijala; projektirani nasip nije viši od 2,00 m

100 25

d) Srasla tla sastavljena od nekoherentnih zemljanih i miješanih materijala; projektirani nasip je viši od 2,00 m

95 20

Pod visinom nasipa podrazumijeva se visina od kote planuma temeljnog tla do kote planuma posteljice.

Ako se navedeni minimalni kriteriji zbijenosti temeljnog tla ne mogu postići ni nakon ponovljenog zbijanja, tada

Izvođač treba predložiti Inženjeru novo pogodno rješenje za uređenje tla. Ta rješenja mogu biti slijedeća:

- Pogodniji način prosušivanja tla od prethodno primijenjenog,

- Pogodniji način vlaženja tla od prethodno primijenjenog,

- Poboljšavanje tla pomoću vapna, cementa ili drugih dodataka,

- Zamjena sloja slabog temeljnog tla boljim materijalom,

- Poboljšavanje ili ojačanje tla pomoću geotekstila i

- Ojačanje tla pomoću polimernih mreža.

Inženjer mora odobriti najpogodnije rješenje.

Uređenje temeljnog tla "A" i "B" kategorije

Površina otkopane stijene mora biti pažljivo očišćena. Stijenske površine na smiju biti zaprljane uljem, a na

njihovim površinama ne smije biti stajaće ili tekuće vode, mulja, ostataka trošne stijene i drugih

neodgovarajućih materijala. Sve nepravilnosti u stijeni, udubine i pukotine moraju se očistiti, a raspadnuti

materijali odstraniti.

Neposredno prije nanošenja betona na stijensku površinu, odnosno prije nasipavanja, sve površine moraju biti

na odgovarajući način očišćene. Čišćenje se vrši upotrebom mlaza vode i komprimiranog zraka, ručnim alatima,

pjeskarenjem i drugim pogodnim načinima. Očišćene površine Inženjerće pregledati i tek po njegovom

odobrenju Izvođač može započeti s nanošenjem betona, odnosno nasipanjem.

U ovisnosti o trošnosti stijene, razlikuju se sljedeći načini uređenja i pripreme stijenskih površina:

- Kompaktna stijena i malo raspucala stijena s pukotinama ispunjenim glinom.

Nakon čišćenja sve izraženije diskontinuitete treba zapuniti i izravnati cementnim mortom. Ako nije

drugačije određeno, cementni mort treba biti spravljen u omjeru cementa i pijeska 1:2.

- Raspucala stijena s pukotinama djelomično ispunjenim raznim materijalom.




Nakon čišćenja sve jače izražene diskontinuitete zapuniti i izravnati cementnim mortom spravljenim u

omjeru 1:2. Sve pukotine treba očistiti do dubine od 20 cm i zapuniti ih cementnim mortom iste kvalitete.

- Jako raspucala i trošna stijena s mnogo širokih i otvorenih pukotina.

Po završenom čišćenju čitava se stijenska površina može, u cilju zaštite, prekriti cementnim mortom ili

mlaznim betonom. Prema odluci Inženjera mogu se primijeniti i drugi odgovarajući načini prekrivanja

stijenske površine. Kvaliteta cementnog morta, betona ili mlaznog betona određuje se prema odlukama

Inženjera.

U slučajevima kad je iskopana temeljna površina građena od meke stijene ili drugih materijala koji se pod

utjecajem sunca, zraka ili kiše raspadaju ili gube otpornost, Izvođač mora takve površine zaštititi odgovarajućim

zaštitnim slojevima.

Takva zaštita se mora primijeniti na svim površinama koje su označene na nacrtima ili gdje je to neophodno

učiniti prema odluci Inženjera. Kod takvih neotpornih vrsta tla, Izvođač smije iskopati zadnjih 30 cm do konačne

linije iskopa tek kad je pripremio sav materijal i svu opremu potrebnu za izradu zaštitnog sloja. Završnih 30 cm

iskopa Izvođač mora izvesti u kontinuitetu i odmah bez odgađanja izvesti zaštitni sloj. Prije nanošenja zaštitnog

sloja Izvođač mora stijenske površine očistiti od trošnih materijala, nečistoća, prašine, mulja, stajaćih voda i

drugih stranih materija.

U slučaju velikih oštećenja zaštitnog sloja, Inženjer ima pravo zahtijevati od Izvođača da o svom trošku odstrani

oštećeni zaštitni sloj i zamijeni ga novim. Ako je potrebno Izvođač će također o svom trošku odstraniti i

oštećene dijelove stijene i zamijeniti je betonom ili drugim odgovarajuće zbijenim materijalom, a sve prema

uputama Inženjera. Zaštitni sloj se treba pokriti konstruktivnim betonom ili drugim odgovarajućim materijalom

u roku od najviše 30 dana.

Uređenje temeljnog tla "C" kategorije

Nakon izvršenog iskopa na projektom određenu kotu ili skidanja humusa, Izvođač treba urediti temeljno tlo.

Prije uređenja gornjeg sloja temeljnog tla moraju se na pogodan način urediti sva uleknuća, depresije i jame

nastale vađenjem panjeva i korijenja. Ako se u takvim uleknućima, depresijama ili jamama nalaze voda ili mulj,

prvo ih treba drenirati odgovarajućim zahvatima, npr. odvodnim jarcima ili kanalima, a potom očistiti od mulja i

drugih vrlo mekih ili organskih materija. Nakon toga se u slojevima ugrađuje i nabija odgovarajući materijal. Na

zahtjev Inženjera provode se kontrolna ispitivanja ugrađenog materijala.

Svrha uređenja tla je da se u gornjem sloju debljine oko 30 cm postigne određeni stupanj zbijenosti tla u

odnosu prema standardnom Proctorovu pokusu. Da bi to postigao, Izvođač će navedeni površinski sloj zbijati

prikladnim sredstvima za zbijanje. Prilikom zbijanja mora vlažnost tla odgovarati optimalnoj vlažnosti po

standardnom Proctorovu pokusu (HRN U.B1.038) za taj materijal, odnosno može od nje odstupati za najviše

3%. Kad se prirodna vlažnost tla ne podudara s optimalnom vlagom, tada je treba dotjerati i to sušenjem za

prevlažan materijal ili dodavanjem vode za nedovoljno vlažan materijal.

Tijekom rada na uređenju temeljnog tla sve površine moraju biti uredne i ne smiju omogućiti zadržavanje vode.

Nakon dovršetka uređenja temeljnog tla Inženjer će izvršiti pregled i dati odobrenje za nasipavanje, odnosno

izradu temelja.

Vrijeme proteklo od završetka uređenja temeljnog tla pa do nastavka građenja mora biti što kraće.

Ako stupanj zbijenosti temeljnog tla u odnosu na standardni Proctor zadovoljava, nije potrebno provoditi

njegovo dodatno zbijanje o čemu odlučuje Inženjer.

U slučaju da se temeljno tlo pod utjecajem atmosferilija raspada ili gubi otpornost, treba ga zaštititi pomoću

zaštitnog sloja, a prema principima iznesenim u prethodnoj točki „Uređenje temeljnog tla "A" i "B" kategorije“.

Posebni uvjeti za uređenje temeljnih površina betonskih objekata

Temeljenje objekata se u pravilu izvodi u stijeni. Nakon izvršenog iskopa do kota predviđenih projektom, a

neposredno prije početka betoniranja, s temeljne plohe je potrebno odstraniti sav nevezani materijal i vodu iz

uleknuća i neravnina.




S površine iskopa i iz pukotina treba odstraniti glinu. Čišćenje površina će se izvoditi pomoću komprimiranog

zraka i vodom pod pritiskom. Značajnije pukotine i neravnine potrebno je zapuniti betonom C 16/20. Sve

pukotine otvora većeg od 5,0 cm potrebno je zapuniti betonom. Veće neravnine i depresije u temeljnoj stijeni

će se poravnati betonom nakon čišćenja podloge u dogovoru s Inženjerom.

Temeljne plohe od nevezanog materijala treba neposredno prije početka betoniranja zbiti s 4 prijelaza

vibrovaljka statičke mase od 3 do 5 t.

Kontrolna ispitivanja

Na mjestima gdje se vrši dodatno zbijanje temeljnog tla relativna gustoća se ispituje na svakih 50 m2. Ako su

površine manje od 50 m2 na svakoj odvojenoj površini vrši se po jedno ispitivanje.

Uvjeti kvalitete

Ravnost temeljne plohe mora biti u granicama ±5 cm u odnosu na projektno rješenje, mjereno u svim pravcima

na dužini od 4,0 m.

Ako se temeljno tlo sastoji od nevezanog materijala onda ga treba zbiti tako da relativna zbijenost bude veća ili

jednaka 70%.


Jedinica mjere je m2 potpuno uređenog temeljnog tla i to za njegove pojedine kategorije.

U jediničnu cijenu se uključuje sav potreban rad, materijal i kontrola kvalitete opisani u točki 4.1.2.6. i njenim

podtočkama.

4.1.2.7 IZRADA NASIPA I ZATRPAVANJE GRAĐEVINSKIH JAMA






Opis

Ovaj rad obuhvaća nabavu materijala za izradu nasipa, prijevoz na mjesto ugradnje, nasipanje, razastiranje,

eventualno potrebno vlaženje ili sušenje, grubo planiranje materijala u nasipu prema dimenzijama i nagibima

danim u projektu, kao i zbijanje te sva kontrolna ispitivanja prema zahtjevima iz ovih Tehničkih uvjeta.

Sav rad mora biti obavljen u skladu s projektom i ovim tehničkim uvjetima.

Materijali

Za nasipe se koriste materijali iz iskopa objekata ili iz pozajmišta. Materijali koji se ugrađuju su anorganske vrste

tla i to: nisko do visoko plastične gline (CL-CI-CH), nisko do visoko plastičan prah (MC-MI-MH), pijesak (SW, SU i

SF), šljunak (GW, GU i GF) i kameni materijal.

Ne smiju se ugrađivati slijedeći materijali: organske gline i prah (OL-OI i OH), organski otpaci, korijenje, busenje

kao i ostali materijali koji s vremenom mijenjaju svoja mehaničko-fizikalna svojstva. Za klasifikaciju i

identifikaciju tla, odnosno materijala, vrijedi AC klasifikacija.

Izvođenje

Opći uvjeti za izradu nasipa

Izvođač mora izvesti sva nasipavanja u skladu s projektom, instrukcijama Inženjera i ovim tehničkim uvjetima.




Obveza Izvođača je imenovanje stručne osobe odgovorne za kvalitetu ugrađivanja materijala. Ona nadzire

radove i odgovorna je za pravilno razastiranje materijala u horizontalne slojeve propisane debljine, kontrolu

pravilnog rasporeda materijala po kvaliteti, kontrolu broja prijelaza sredstvima za zbijanje i sve ostalo što je

potrebno za postizanje dobrog kvaliteta rada. Inženjer preko imenovane osobe daje instrukcije u cilju praćenja

realizacije propisanih tehničkih uvjeta i poboljšanja kvalitete radova.

Izvođač je dužan nakon definitivnog izbora materijala za ugrađivanje, a na temelju rezultata prethodnih

ispitivanja na probnoj dionici (koja može biti na izdvojenom mjestu ili u sklopu samog objekta, ovisno o

dogovoru s Inženjerom), dostaviti na odobrenje Inženjeru svoj prijedlog tehnologije rada, koji uključuje vrstu

mehanizacije, debljinu slojeva i broj prijelaza sredstava za nabijanje.

Izvođač može započeti radove tek nakon ishođenja pismenog odobrenja Inženjera.

Izmjene uvjeta kvalitete se daju kao dopuna i postaju sastavni dio ovih Tehničkih uvjeta.

Priprema podloge

Prije početka nasipavanja treba s temeljnog tla ukloniti vegetaciju, korijenje i panjeve, skinuti humus i očistiti

površinu.

Dovoz i nasipanje

Dovoz i razastiranje materijala na pripremljenu podlogu ili na prethodno zbijeni sloj može započeti tek nakon

što Inženjer preuzme temeljno tlo ili sloj već izrađenog nasipa.

Ugradnja materijala dozvoljena je samo u slojevima, a ugradnja u vodi nije dozvoljena.

Materijal se ne smije ugrađivati na smrznute površine.

Materijal koji ne odgovara propisanim uvjetima kvalitete ne smije se ugrađivati u nasipe. Za ugradnju u nasipe

koristit će se materijali koji se vade na odobrenim pozajmištima, naznačenim u projektu ili odobrenim od strane

Inženjera. Geotehničke karakteristike materijala moraju odgovarati propisanim u projektu.

Razgrnuti materijal mora biti jednolike debljine na čitavoj površini koja će se zbijati. Vlažnost razgrnutog

materijala, prije valjanja, mora biti u dopuštenim granicama. Ako je materijal previše vlažan ili ako je premale

vlažnosti, Izvođač će izraditi prijedlog načina pripreme materijala kojim bi se postigla zadovoljavajuća vlažnost i

dati ga na uvid i odobrenje Inženjeru. Prevlažan materijal bi se mogao i prosušivati na mjestu ugradnje tako da

ga se nakon razastiranja ne valja odmah.

U uzdužnom smjeru svaki pojedini sloj mora biti razastrt vodoravno ili najviše u nagibu jednakom

projektiranom uzdužnom padu. U poprečnom smjeru svaki sloj mora imati dvostrani ili jednostrani nagib u

padu od 2-5% zbog osiguranja odvodnje oborinske vode.

Svaki pojedini sloj se izvodi prema projektiranim profilima. Dozvoljeno je nasipavanje preko projektiranog

profila u cilju postizanja zahtijevane zbijenosti uz pokose, ali kasnije treba skinuti suvišni materijal na

projektirani profil. Debljina pojedinog razgrnutog sloja treba biti takva da osigura zahtijevanu zbijenost u

cijelom sloju, a ovisna je o sredstvima za nabijanje i vrsti materijala.

Zbijanje

Svaki nasuti sloj mora biti zbijen u punoj širini s odgovarajućim nabijačem, pri čemu treba u načelu materijal

zbijati od rubova prema sredini.

Materijal treba navoziti po već djelomično zbijenom nasipu po mogućnosti uvijek po novom tragu, tako da se i

navoženjem omogući određeno i jednolično zbijanje slojeva nasipa. S nasipanjem novog sloja nasipa može se

otpočeti tek kada je prethodni sloj dovoljno zbijen i kada je tražena zbijenost dokazana ispitivanjem.

Inženjer preuzima svaki ugrađeni sloj. Ako se kontrolom ustanovi da kvaliteta ugrađenog materijala ne

zadovoljava ove tehničke uvjete, Izvođač je dužan po nalogu Inženjera nastavit sa zbijanjem dok ne postigne

traženu kvalitetu, a ako to ne može, dužan je odstraniti ugrađeni materijal o svom trošku te ugraditi

odgovarajući materijal zbijen prema zahtjevima projekta.




Ako se nakon zbijanja i kontrole kvalitete odmah ne nastavlja s nasipavanjem slijedećeg sloja, već se

nasipavanje nastavi nakon većeg vremenskog perioda s različitim vremenskim prilikama, prije ponovnog

nasipavanja treba opet kontrolirati kvalitetu zbijenosti.

Radovi na ugrađivanju materijala će se prekinuti uvijek kada se po mišljenju Inženjera ne mogu kvalitetno

izvoditi iz bilo kojeg razloga, kao na primjer: loši vremenski uvjeti (kiša, snijeg, smrzavica itd.), neodgovarajući

materijal u pozajmištima, neispravnost ili kvar na strojevima i slično.

Kada tijekom dana prijeti kiša Inženjer će prema potrebi narediti obustavu daljnjeg nasipavanja. Na nasipu od

koherentnog materijala treba u tom slučaju uvaljati i isplanirati gornju površinu sloja glatkim valjkom mase do 5

t, tako da površina sloja bude lagano nagnuta prema pokosima nasipa, te glatka i bez udubljenja u kojima bi se

mogla skupljati oborinska voda. Prije nasipavanja novog sloja potrebno je ovako zaglađenu površinu ohrapaviti

zbog postizanja bolje veze s narednim slojem.

U slučajevima prekida građenja, nastavak radova će odobriti Inženjer. Nasipavanje slijedećeg sloja može se

započeti tek nakon što Inženjer ili po njemu ovlaštena osoba pregleda netom završeni sloj, izvadi uzorke i

odobri daljnje nasipavanje.

Izvođač snosi svu odgovornost za kvalitetu nasipavanja materijala i odgovoran je za pravilno izvođenje svih

radova na nasipavanju. Izvođač će provoditi na radilištu sve odluke i naređenja Inženjera, ili po njemu ovlaštene

osobe u cilju postizanja kvalitete i realizacije propisanih tehničkih uvjeta.

Dimenzije nasipa se, u toku rada, moraju kontrolirati usporedbom s dimenzijama iz projekta. Detaljna kontrola

obavlja se pri preuzimanju završnog sloja nasipa (posteljice) mjerenjem od osiguranih iskolčenih točaka.

Kontrola kvalitete

Kontrola ugradnje materijala u nasipe sastoji se od vizualne kontrole te terenskih i laboratorijskih ispitivanja.

Vizualna kontrola obuhvaća kontrolu debljine slojeva, metode razastiranja i ugrađivanja, homogenosti

materijala, prisutnosti štetnih primjesa, zoniranje materijala, čišćenje i vlaženje površina slojeva, potrebna

hrapavljenja i slično, kao i kontrolu sastava materijala na pozajmištima.

Laboratorijska kontrola obuhvaća ispitivanja poremećenih i neporemećenih uzoraka tla u geomehaničkom

laboratoriju.

Ovime je uključeno slijedeće:

- tekuća kontrola na mjestu građenja,

- ispitivanje reprezentativnih uzoraka.

Laboratorijskom kontrolom moraju biti obuhvaćeni svi materijali koji se ugrađuju u nasipe.

Terenska ispitivanja provode se uglavnom na mjestu ugradnje nekoherentnih materijala u određenim zonama

nasipa.

Terenska ispitivanja, te uzimanje uzoraka i laboratorijska ispitivanja provodi Izvođač. Ovaj rad se neće posebno

plaćati, te ga treba uključiti u jedinične cijene nasipavanja. Rezultati kontrole ugradnje materijala dostavljat će

se Inženjeru u tijeku rada.

Kontrola kvalitete materijala ugrađenog u nasip i njegovu postignutu zbijenost kontrolira se sljedećim

normama:










HRN U.B1.022 Određivanje promjene zapremine tla


HRN U.B1.026 Određivanje sadržaja karbonata tla

HRN U.B1.028 Ispitivanje direktnog smicanja t!a

HRN U.B1.029 Ispitivanje smicanja u triaksijalnom aparatu

HRN U.B1.030 Određivanje pritisne čvrstoće tla

HRN U.B1.032 Određivanje stišljivosti tla

HRN U.B1.034 Određivanje koeficijenta vodopropustljivosti

HRN U.B1.036 Određivanje visine kapilarnog penjanja vode u tlu


HRN U.B1.040 Određivanje ekvivalenta pjeskovitih tla

HRN U.B1.042 Određivanje kalifornijskog indeksa nosivosti

HRN U.B1.044 Određivanje produkta koeficijenta kapilarne vodopropustljivosti najvećeg kapilarnog penjanja

vode u tlu


ASTM D 2049-69 Određivanje relativne gustoće (Relative Density of Cohesionless Soils).

Inženjer ima pravo zahtijevati provedbu kontrolnih ispitivanja i po drugim normama koje ovdje nisu navedene.

Takav rad se posebno plaća Izvođaču.

Izrada nasipa od zemljanih materijala

Pod zemljanim materijalima podrazumijevaju se gline niske do visoke plastičnosti, prašine, glinoviti pijesci i

slični materijali, osjetljivi na prisutnost vode (dio materijala obuhvaćenih iskopnom kategorijom "C"). Ti se

materijali zbijaju ježevima, glatkim valjcima na kotačima s gumama i vibro pločama.

Nasip se radi u slojevima orijentacijske debljine od 20-30 cm.

Pri izradi nasipa iz zemljanog, vezanog materijala, sav materijal dopremljen na gradilište mora se ugraditi tj.

zbiti istog dana.

Prethodna ispitivanja materijala

Pri određivanju pogodnosti zemljanih materijala za izradu nasipa treba prethodno ispitati sve materijale iz

iskopa ili pozajmišta. Treba ispitati najmanje dva uzorka za svaku vrstu materijala.

Materijal za izradu nasipa mora zadovoljavati ove uvjete:

- Granulacija materijala treba biti takva da koeficijent nejednolikosti bude veći od 9.

- Nasipni materijal ne smije sadržavati više od 6% organskih primjesa. Ovaj se uvjet odnosi na jednoliko raspoređene i rastvorene organske tvari. Organske tvari u komadima iIi nakupinama (drvo i slično) treba izbaciti iz nasipnog materijala.

- Optimalna količina vode mora biti manja od Wopt = 25%.

- Materijal ne smije imati suhu prostornu masu (po standardnom Proctoru) manju od γd=1,50 g/cm3 za

nasipe visine do 3,0 m, odnosno od γd=1,55 g/cm3 za nasipe više od 3,0 m.

- Materijal ne smije imati granicu tečenja veću od W2 = 65%.




- Materijal ne smije imati indeks plastičnosti veći od Ip = 30.

- Bubrenje materijala pod vodom nakon četiri dana ne smije biti veće od 4%.

- Proctorov broj mora iznositi Pb = 0 do 0,20.

- Vlažnost materijala ne smije varirati više od ±2% od optimalne vlažnosti određene standardnim Proctorovim postupkom.

Materijal se ne smije ugrađivati u nasip kada mu vlažnost prelazi granice koje omogućuju postizanje propisane

kvalitete ugradnje. To znači da se previše vlažan materijal mora prije ugrađivanja prosušiti (razastiranjem,

sitnjenjem, prebacivanjem, izlaganjem suncu, vjetru), a previše suhi materijal navlažiti (prskanjem,

polijevanjem) do tražene vlažnosti. Prije zbijanja poprskanog presuhog zemljanog materijala, treba stanovito

vrijeme pričekati da se vlaga u materijalu jednolično rasporedi.

Prethodna ispitivanja treba provesti najmanje u slijedećem opsegu:

- Granulometrijski sastav i granice plastičnosti

Kontrolira se na svakih 2000 m3 materijala.

- Prirodna vlažnost

Kontrolira se na svakih 1000 m3 materijala.

- Stupanj zbijenosti po standardnom Proctoru

Kontrolira se na svakih 1000 m3 nasipa.

- Jednoosna čvrstoća

Kontrolira se na svakih 1000 m3 koherentnih materijala i to samo ako se građenje provodi u nestandardnim

uvjetima.

Kontrolna ispitivanja ugrađenog materijala

Kontrola kvalitete ugrađenih materijala i njihova zbijanja vršit će se vađenjem uzoraka, odnosno kontrolnim

ispitivanjima na terenu. Kontrolna ispitivanja se moraju provesti u svakom sloju. Uzimanje uzoraka iz svakog

sloja treba vršiti s određenim pomakom, tako da uzorci ne budu uzimani u istom profilu. Prema Tehničkim

uvjetima određuje se minimalna kvaliteta ugrađenog materijala i minimalni opseg kontrolnih ispitivanja nasipa

kako slijedi:

Granulometrijski sastav

Kontrolira se na svakih 2000 m3 ugrađenog materijala. Granulometrijski sastav ugrađenog materijala mora u

potpunosti zadovoljiti uvjete koji se postavljaju za materijale ugrađene u nasip.

Atterbergove granice plastičnosti

Kontrolira se na svakih 2000 m3 ugrađenog materijala. Granice plastičnosti moraju u potpunosti zadovoljiti

tražene uvjete.

Stupanj zbijenosti prema standardnom Proctoru

Kontrolira se na svakih 1000 m2 ugrađenog materijala. Unutar ovog ispitivanja podrazumijeva se i ispitivanje

vlažnosti i zapreminske težine tla. Ovo ispitivanje je obvezno za slučaj građenja u standardnim uvjetima.

Dopušta se da u pet uzastopnih ispitivanja jedan pokus ne zadovoljava. Takav rezultat ne smije biti za više od

3% manji od minimalne zadane vrijednosti stupnja zbijenosti. U pet uzastopnih ispitivanja vlažnost smije

odstupati u svega dva pokusa i to najviše 2% od zadanih granica. Ako se stupanj zbijenosti kontrolira prema

modificiranom Proctoru tada vrijede isti kriteriji kontrole kvalitete kakvi su navedeni i za standardni Proctor.

Jednoosna čvrstoća

Kontrolira se na svakih 1000 m3 ugrađenog koherentnog materijala. Ova kontrola je obvezna kad se građenje

nasipa provodi u nestandardnim uvjetima. U pet uzastopnih ispitivanja samo jedan rezultat smije biti manji od

dopuštenog, ali ni u kojem slučaju njegova vrijednost ne smije biti za više od 10% manja od minimalno




dopuštene. U pet uzastopnih pokusa samo jedno ispitivanje vlažnosti smije biti veće od dopuštene, ali ne smije

biti veće za više od 3% od maksimalno dopuštene.

Dimenzije

Tijekom građenja nasipa moraju se kontrolirati njegove dimenzije, kako bi se rad izvršio prema dimenzijama iz

projekta. Geodetska kontrola provodi se najmanje na svakih 5,0 m visine izgrađenog nasipa i na završnom sloju.

Sva odstupanja veća od ±10 cm Izvođač mora popraviti o svom trošku.

Uvjeti kvalitete

Zbijenost nasipa u svakom slučaju treba biti najmanje 95% standardnog Proctora.

Za cestovne nasipe kriteriji ocjene kvalitete ugrađenog materijala dani su u tablici V-C 2:

Tablica V-C 2

Položaj nasipnih slojeva




najmanje (%)

Modul stišljivosti Ms (ploča

Ø 30 cm), najmanje

(MN/m²)

a) Slojevi nasipa visokih preko 2 m na dijelu od podnožja nasipa do visine 2 m ispod planuma posteljice

95 20

b) Slojevi nasipa nižih od 1 m i slojevi nasipa viših od 2 m u zoni 2 m ispod planuma posteljice

100 25

Od ovog zahtjeva se izuzimaju dijelovi nasipa koji se ugrađuju u skučenim prostorima, dijelovi nasipa s

povećanom vlažnošću ugrađenog materijala, nasipi koji se grade u "nestandardnim uvjetima" i slično. Prema

zahtjevu projekta ili odlukom Inženjera može se propisana zbijenost ugrađenog materijala vezati na

modificirani Proctorov pokus.

Izrada nasipa od miješanih materijala

Pod miješanim materijalima podrazumijevaju se miješani kameni i zemljani materijali, glinoviti šljunci,

zaglinjene kamene drobine, trošne stijene - škriljci, lapor, flišni materijali i slično, tj. materijali koji su manje

osjetljivi na djelovanje vode (većina materijala iskopne kategorije "B" i dio materijala iskopne kategorije "C"). Za

nasip se mogu upotrijebiti samo takvi materijali koji se pod djelovanjem vode s vremenom ne raspadaju.

Nasipi od takvih materijala rade se u slojevima orijentacijske debljine od 30 do 40 cm. Zbijanje se provodi

odgovarajućim sredstvima kao što su vibracijski valjci, vibracijske ploče i slično. Svaki sloj mora biti tako nabijen

da odgovara zahtjevima projekta.


Pri određivanju pogodnosti miješanih materijala za izradu nasipa treba prethodno ispitati najmanje dva uzorka

za svaku vrstu materijala koja se namjerava upotrijebiti.

Materijal za izradu nasipa mora zadovoljavati slijedeće uvjete:

- Granulacija materijala treba biti takva da koeficijent nejednolikosti bude veći od 9.

- Maksimalno zrno ne smije biti veće od polovine debljine sloja.




- Vlažnost materijala mora biti unutar granica wopt ± 2% u odnosu na standardni Proctor. Ako to zahtijeva projekt ili Inženjer, optimalna vlažnost se može odrediti i prema modificiranom Proctoru.

Prethodna ispitivanja se provode na uzorcima materijala uzetim na pozajmištima, deponijama i transportnim

sredstvima. Na deponijama se uzorci uzimaju na vrhu i podnožju. Usporedbom granulometrijskog sastava

uzoraka uzetih na različitim mjestima (pozajmište, deponija, kamion) dobivaju se podaci o mogućoj segregaciji.

Prethodna ispitivanja moraju minimalno obuhvatiti sljedeće:

- Granulometrijski sastav, na svakih 2000 m3,

- Prirodna vlažnost, na svakih 2000 m3

- Standardni ili modificirani Proctor, na svakih 1000 m3

- Postignute prostorne težine volumometrom, na svakih 2000 m3


Kontrola kvalitete ugrađenog materijala i njegove zbijenosti provodi se vađenjem uzoraka i/ili kontrolnim

ispitivanjima na terenu. Navedena kontrolna ispitivanja se moraju provesti na svakom sloju. Točke u kojima se

provode ispitivanja odabiru se s prikladnim pomakom, tako da se sva ispitivanja ne provedu u istom profilu.

Minimalna kvaliteta ugrađenih materijala i minimalni opseg kontrolnih ispitivanja propisuju se kako slijedi:


Kontrolira se na svakih 2000 m3 ugrađenog materijala.

Svi ispitani uzorci materijala moraju zadovoljiti po svom granulometrijskom sastavu.

Stupanj zbijenosti prema Proctoru

Kontrolira se na svakih 1000 m2 ugrađenog nasipa. Ovim ispitivanjem se ujedno kontrolira vlaga i postignuta

prostorna težina ugrađenog materijala.

Dopušta se da na pet uzastopnih kontrolnih ispitivanja jedan rezultat bude manji od propisanog, ali ne smije biti

manji za više od 5% od minimalne propisane vrijednosti stupnja zbijenosti.

U pet uzastopnih pokusa vlažnost smije odstupati u najviše dva pokusa i to najviše ±3% od zadanih granica.

Relativna zbijenost


Dopušta se da na svakih pet uzastopnih kontrolnih ispitivanja podbaci jedan rezultat i to najviše do 5% od

minimalno tražene vrijednosti.

Dimenzije



Sva odstupanja veća od ±10 cm mora Izvođač popraviti o svom trošku.

Uvjeti kvalitete

Stupanj zbijenosti materijala ugrađenog u svaki pojedini sloj nasipa ne smije biti manji od 95% standardnog

Proctora odnosno modificiranog Proctora. Ako je materijal bez primjesa koherentnih materijala, zahtijeva se da

ugrađeni materijal bude zbijen tako da se postigne najmanje 70% relativne zbijenosti.


Tablica V-C 3

Položaj nasipnih slojeva Stupanj zbijenosti Sz (u




Ø 30 cm), najmanje




najmanje (%) (MN/m²)

a) Slojevi nasipa visokih preko 2 m na dijelu od podnožja nasipa do visine 2 m ispod planuma posteljice

95 35

b) Slojevi nasipa nižih od 1 m i slojevi nasipa viših od 2 m u zoni 2 m ispod planuma posteljice

100 40

Izrada nasipa od kamenitih materijala

Pod kamenitim materijalima podrazumijevaju se materijali dobiveni miniranjem, kamene drobine i šljunci, tj.

materijali koji praktički nisu osjetljivi na prisutnost vode (materijali iskopne kategorije "A" i dio materijala

iskopne kategorije "C").

Takav kameni materijal nije osjetljiv na utjecaj vode, pa se prilikom njegove ugradnje ne treba voditi računa o

optimalnoj vlažnosti, ali ga se prilikom valjanja može vlažiti.

Nasipi od takvih materijala izrađuju se u slojevima debljine od 40 cm. Ako ne postoje provjerena iskustva u

debljinama slojeva u kojima se taj materijal može pravilno zbiti određenim sredstvima za zbijanje, stvarna

maksimalna debljina razgrnutog sloja nasipa određuje se na pokusnoj dionici.

Zbijanje nasipnog materijala se provodi odgovarajućim vibracijskim sredstvima za zbijanje kao što su valjci,

ploče i slično.


Materijal za izradu nasipa treba zadovolja https://strukturnifondovi.hr/kako-do-eu-fondova/vati ove uvjete:

– granulacija materijala treba biti takva da koeficijent nejednolikosti bude veći od 4;

– maksimalna veličina zrna smije biti jednaka najviše polovini debljine sloja, ali ne veća od 40 cm (pri čemu se dopušta da 15% zrna bude veličine i do 50 cm).

– Materijal se kontrolira u kamenolomima, odnosno deponijama s kojih se odvozi na mjesto ugradnje.

Prilikom uzimanja uzoraka treba voditi računa o veličini uzorka, što se propisuje u projektu. U svakom slučaju

masa najvećeg zrna u uzorku mora biti manja od 5% od ukupne mase uzorka.

Uzorci materijala se uzimaju na vrhu i dnu deponija kako bi se dobili podaci o mogućoj segregaciji.

Ispitivanja moraju minimalno obuhvatiti sljedeće:

– Granulometrijski sastav, na svakih 2000 m3

– Modificirani Proctor na svakih 1000 m3

– Zapreminska težina volumometrom, na svakih 2000 m3


Ugrađeni materijal se kontrolira ispitivanjima na terenu u svakom sloju i/ili u laboratoriju na dovoljnom broju

uzoraka izvađenih iz svakog sloja. Mjesta u kojima se provode kontrolna ispitivanja odabiru se s prikladnim

pomakom kako bi se izbjegle kontrole u istim profilima.

Minimalna kvaliteta ugrađenih materijala i minimalni opseg kontrolnih ispitivanja propisuju se kako slijedi:






Svi ispitani uzorci moraju zadovoljavati po svom granulometrijskom sastavu.

Jedino se dopušta odstupanje po veličini najvećeg zrna i to da na pet uzastopnih ispitivanja jedan uzorak smije

imati zrno veće od dopuštenog. Veličina tog zrna ne smije biti veća od 3/4 visine sloja. Zrna promjera većeg od

dopuštenog ne smije biti više od 15% ukupne mase uzorka.

Stupanj zbijenosti


Prema projektu ili odlukom Inženjera ispituje se modificirani Proctor ili relativna zbijenost ili prostorna masa

itd. Dopušta se da na pet uzastopnih ispitivanja samo jedan rezultat odstupa od najmanje tražene vrijednosti,

ali s time da to odstupanje ne bude veće od 5%.

Dimenzije



Sva odstupanja veća od ±10 cm Izvođač mora popraviti o svom trošku.

Uvjeti kvalitete

Materijal se mora zbiti tako da se postigne projektom tražena zbijenost. Za svaki pojedini sloj stupanj zbijenosti

ne smije biti manji od 95% modificiranog Proctora. Projekt ili Inženjer mogu zahtijevati kontrolu zbijenosti

provedbom ispitivanja relativne zbijenosti koja ne smije biti manja od 70%. Kontrola postignute zbijenosti može

se provoditi i drugim načinima kao što je ispitivanje zapreminske težine itd.


Tablica V-C 4

Položaj nasipnih slojeva




najmanje (%)


Ø 30 cm), najmanje

(MN/m²)

a) Slojevi nasipa visokih preko 2 m na

dijelu od podnožja nasipa do visine

2 m ispod planuma posteljice

95 40

b) Slojevi nasipa nižih od 1 m i slojevi

nasipa viših od 2 m u zoni 2 m

ispod planuma posteljice

100 40


Jedinica mjere je m3 ugrađenog materijala u zbijenom stanju.

U jediničnu cijenu izvršenog rada se uključuje nabava materijala za nasip (ako se ne koristi materijal iz iskopa),

transport do mjesta ugradnje, nasipavanje, razastiranje, vlaženje po potrebi, planiranje, zbijanje i svi ostali

radovi potrebni za uspješnu izradu nasipa, uključujući i propisanu kontrolu kvalitete.

U jediničnu cijenu Izvođač mora uključiti i sve poteškoće koje će imati zbog otežanog nanošenja materijala i

zbijanja slojeva.




4.1.2.8 IZRADA POSTELJICE






Opis

Ovaj rad obuhvaća uređenje posteljice, tj. grubo i fino planiranje materijala te nabijanje do tražene zbijenosti.

Izvođenje

Opći uvjeti za izradu posteljice

Pod posteljicom se podrazumijeva završni sloj nasipa ili površinski sloj usjeka i zasjeka koji je podloga za

građenje konstrukcije pa treba biti ujednačene nosivosti.

Debljina tog sloja ovisi o materijalu, a u pravilu ne prelazi 50 cm.

Kod izrade posteljice na nasipu, ugrađuje se materijal kojemu je prethodno korigirana vlažnost na potrebnu. Po

potrebi dozvoljava se dodatno vlaženje materijala prilikom zbijanja.

Kad se posteljica izrađuje u usjeku ili zasjeku, tada se materijal koji posjeduje odgovarajuću vlažnost treba zbiti

na traženu zbijenost. Ako je materijal veće ili manje vlažnosti treba ga prvo razrahliti pomoću rijača, pluga i

slično. Nakon toga se prevlažan materijal suši, a materijal nedovoljne prirodne vlažnosti vlaži. Ako prirodno tlo

u usjecima i zasjecima u svemu zadovoljava postavljene zahtjeve za posteljicu, Izvođač to mora dokazati

odgovarajućim terenskim i laboratorijskim ispitivanjima. U takvim slučajevima, po odobrenju Inženjera, nije

potreban rad na zbijanju posteljice. Kad je prirodno tlo građeno od materijala koji po svom sastavu ne

zadovoljavaju uvjetima za izradu posteljice, tada se ona mora izvesti od odgovarajućih materijala.

Posteljicu treba izvesti na takav način da kvaliteta i zbijenost materijala budu ujednačeni.

Izvođač ne smije posteljicu izvoditi kada je tlo smrznuto. Na podlozi ne smije biti snijega ili leda.

U slučajevima kada je posteljica duže vrijeme otkrivena, Izvođač mora prije nastavka radova dokazati njezinu

kvalitetu odgovarajućim kontrolnim ispitivanjima i po potrebi izvesti dodatne radove da bi se posteljica dovela

na traženi nivo kvalitete.

Po izvedbi posteljice a prije nastavka radova, Izvođač mora dati Inženjeru na uvid sva kontrolna ispitivanja

kojima dokazuje kvalitetu izvedene posteljice i, tek po njegovom odobrenju, može nastaviti s planiranim

radovima.

Kontrola kvalitete

Kvalitetu i zbijenost materijala ugrađenog u posteljicu kontrolira se prema sljedećim normama:







HRN U.B1.022 Određivanje promjene zapremine tla





HRN U.B1.026 Određivanje sadržaja karbonata tla




HRN U.E8.010 Nosivost i ravnost na nivou posteljice

Inženjer ima pravo zahtijevati provedbu kontrolnih ispitivanja i po drugim normama koje ovdje nisu navedene,

a što se Izvođaču posebno plaća.

Prema ovim tehničkim uvjetima određuje se minimalna kvaliteta radova i minimalni opseg kontrolnih

ispitivanja posteljice kako slijedi:


Kontrolira se na svakih 500 m2. Granulometrijski sastav ugrađenog materijala mora u potpunosti zadovoljiti

uvjete koji se postavljaju za materijale ugrađene u posteljicu.

Atterbergove granice plastičnosti

Kontroliraju se na svakih 500 m2. Granice plastičnosti moraju u potpunosti zadovoljiti tražene uvjete.


Kontrolira se na svakih 500 m2. Unutar ovog ispitivanja podrazumijeva se i ispitivanje vlažnosti i zapreminske

težine tla.

Modul stišljivosti kružnom pločom Ø300 mm

Umjesto kontrole zbijenosti prema Proctoru, može se na svakih 500 m2 posteljice postignuta zbijenost

kontrolirati kružnom pločom.

Kota planuma posteljice

Odstupanje kote planuma posteljice od projektirane smije biti najviše 2 cm. Kontrola se provodi nivelmanskim

snimanjem o čemu se izrađuje zapisnik. Ako je posteljica načinjena niže od projektirane visine dopunit će se, na

teret Izvođača, materijalom od kojega će se izraditi donji slojevi kolničke konstrukcije.

Ravnost posteljice

Kontrolira se pomoću letve dužine 4,0 m, u svim smjerovima i to uzdužno, poprečno i dijagonalno. Udubljenja i

izbočine ne smiju biti veći od 3 cm. Za ceste kontrola se provodi na svakih 100 m1 trase, a prema potrebi i

gušće.

Poprečni i uzdužni nagibi posteljice

Za cestu kontroliraju se na svakih 100 m1. Nagibi moraju odgovarati projektiranima.

Pri kontroli kvalitete izrade posteljice ispitivanja se obavljaju u serijama, pri čemu je najmanji broj pokusa u

jednoj seriji 5. U takvom slučaju mogu se dopustiti u daljnjem tekstu navedene tolerancije u odnosu na

propisane minimalne zahtijevane vrijednosti.

U jednoj seriji, jedan od 5 rezultata može biti manji od minimalno traženog s tim da po apsolutnoj vrijednosti

ne odstupa za više od:

- 5% pri mjerenju mase u suhom stanju

- 10% pri mjerenju modula stišljivosti Ms

- 5% pri mjerenju stupnaj zbijenosti prema standardnom Proctoru.

Ako je broj ispitivanja u jednoj kontrolnoj seriji manji od 5, potrebno je da sve vrijednosti (rezultati) određene

ispitivanjem budu veće od minimalno zahtijevane.




Izvođač je dužan predočiti rezultate ispitivanja i mjerenja Inženjeru koji će, ako rezultati zadovoljavaju, odobriti

početak izrade konstrukcije na posteljici.

Izrada posteljice od zemljanih materijala

Pod zemljanim materijalima podrazumijevaju se gline niske do visoke plastičnosti, prašine, glinoviti pijesci i

slični materijali osjetljivi na prisutnost vode (dio materijala iskopne kategorije "C").

Nasuti materijal za posteljicu ili materijal u iskopu moraju se odmah zbiti. Ako je zbijena posteljica duže vrijeme

izložena vremenskim nepogodama ili oštećenjima, Izvođač je dužan da je prije nastavka radova, dovede u

stanje zahtijevano projektom i ovim Tehničkim uvjetima.

Radovi na uređenju posteljice u zemljanim materijalima obuhvaćaju planiranje, eventualnu sanaciju pojedinih

manjih površina slabije kvalitete boljim materijalom, kvašenje odnosno prosušivanje zemlje i zbijanje do

propisane zbijenosti.

Ako je zbijanje onemogućeno zbog velike prirodne vlažnosti ili nepovoljnih vremenskih prilika, treba primijeniti

jedan od načina sanacije kako je to dano u poglavlju o uređenju temeljnog tla (točka 4.1.2.6). Izbor načina

sanacije predlaže Izvođač, a odobrava ga Inženjer.


Materijal za izradu posteljice od zemljanih materijala treba zadovoljavati ove kriterije:

- koeficijent nejednolikosti mora biti veći od 9,

- najveće zrno promjera 75 mm,

- zrna promjera većeg od 60 mm smiju činiti najviše 10% ukupne mase materijala,

- maksimalna suha prostorna masa prema standardnom Proctorovom postupku mora biti veća od 1,65 t/m3

- granica tečenja W2 mora biti manja od 40%

- indeks plastičnosti Ip manji od 20%

- bubrenje nakon 4 dana potapanja u vodi ne smije biti veće od 3%

- kalifornijski indeks nosivosti CBR mora biti veći od 3%

- vlažnost materijala ne smije varirati više od ±2% od optimalne vlažnosti (određene standardnim Proctorovim postupkom).


Kriteriji za ocjenu kvalitete posteljice od zemljanih materijala jesu ovi:

- stupanje zbijenosti prema standardnom Proctorovom postupku Sz =100%

- modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø30 cm Ms=30 MN/m².

Izrada posteljice od miješanih i kamenitih materijala

Pod miješanim materijalima podrazumijevaju se miješani kameni i zemljani materijali, glinoviti šljunci,

zaglinjene kamene drobine, trošne stijene - škriljci i lapori, flišni materijali i slično (većina materijala iskopne

kategorije "B" i dio materijala iskopne kategorije "C"), a pod kamenitim materijalima materijali dobiveni

iskopom pomoću miniranja, kamene drobine i šljunci (materijali iskopne kategorije "A" i dio materijala iskopnih

kategorija "B" i "C"). Za izradu posteljice mogu se upotrijebiti samo takvi materijali koji se pod djelovanjem

vode s vremenom ne raspadaju.

Prilikom uređenja posteljice u stijeni, u usjecima ili zasjecima, Izvođač mora pažljivo poravnati neravnine i

vrhove izbočina. Na tako pripremljenu podlogu nasipa se sloj sitnijeg kamenog materijala, isplanira, po potrebi

vlaži i nabije. Gornja površina posteljice mora imati dovoljno kamene sitneži da se dobije glatka ploha.

Kvaliteta i zbijenost materijala ugrađenih u posteljicu moraju biti ujednačeni.




Sva oštećenja na dugo otkrivenoj posteljici moraju se popraviti prije nastavljanja radova.

Kad je materijal posteljice u usjeku vrlo nehomogen (kamen s ulošcima gline), iskop treba produbiti za 30-50 cm

i izraditi sloj od homogenog miješanog ili kamenog materijala.


Materijal za izradu posteljice treba odgovarati ovim kriterijima:

- koeficijent nejednolikosti mora biti veći od 9

- maksimalna veličina zrna je 60 mm (dopušta se da 10% zrna bude veličine do 70 mm)

- vlažnost materijala ne smije varirati više od ±2% od optimalne vlažnosti (određene standardnim Proctorovim postupkom).


Kriteriji za ocjenu kvalitete posteljice od miješanih i kamenitih materijala jesu ovi:

- stupanj zbijenosti prema standardnom Proctorovom postupku Sz =100%

- modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø30 cm:

- za materijal "B" kategorije Ms=35 MN/m2

- za materijal "A" kategorije Ms=40 MN/m2.

Izrada posteljice od kamenitih materijala

Pod kamenitim materijalima razumijevaju se materijali dobiveni iskopom pomoću miniranja, kamene drobine i

šljunci (materijali iskopne kategorije "A" i dio materijala iskopne kategorije "C").

Radovi na uređenju posteljice u kamenitim materijalima u usjecima obuhvaćaju poravnanje preostalih vrhova

stijena, nasipavanje i razastiranje izravnavajućeg sloja od čistog sitnijeg kamenog materijala, njegovo

planiranje, vlaženje i zbijanje do tražene zbijenosti.

Kod nasipa od kamenitih materijala završni sloj treba izravnati sitnijim kamenitim materijalom.

Prije nasipanja materijala za izravnavajući sloj treba provjeriti njegovu kakvoću.


Materijal za izradu posteljice od kamenitih materijala treba zadovoljavati ove uvjete:

- koeficijent nejednolikosti mora biti veći od 9,

- maksimalna veličina zrna je 60 mm (10% zrna do 70 mm).

Radovi na izradi posteljice ne smiju se obavljati kada je tlo smrznuto, odnosno kada na trasi ima snijega i leda.


Kriteriji za ocjenu kvalitete posteljice od kamenitih materijala jesu ovi:

- stupanj zbijenosti prema standardnom Proctorovu postupku Sz ≥ 100%,

- modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø30 cm Ms ≥ 40 MN/m2.

Uz suglasnost Inženjera ne treba provoditi kontrolna ispitivanja posteljice izvedene u usjecima i zasjecima

građenim od stijene, kada je evidentno da su svi uvjeti kvalitete ispunjeni.


Jedinica mjere je m2 uređene i zbijene posteljice.

Jediničnom cijenom obuhvaćena je nabava i doprema do mjesta ugradnje, ugradnja te su svi ostali potrebni

radovi i propisana kontrola kvalitete, u ovisnosti o vrsti materijala.




4.1.2.9 IZRADA NOSIVOG SLOJA OD MEHANIČKI ZBIJENOG ZRNATOG KAMENOG MATERIJALA






Opis

Ovaj rad obuhvaća dobavu i ugradnju zrnatog kamenog materijala kao nosivog sloja kolničke konstrukcije

prilikom obnove prometnice nakon zatrpavanja rova.

Materijali

Za izradu nosivog sloja od mehanički zbijenog zrnatog kamenog materijala mogu se primijeniti:

a) prirodni šljunak

b) drobljeni kameni materijal

c) mješavina prirodnog šljunka i drobljenog kamenog materijala

d) mješavina sastavljena iz više frakcija.

Svaki od ovih materijala mora zadovoljavati određene zahtjeve u pogledu:

- fizikalno-mehaničkih i mineraloško-petrografskih svojstava samih zrna (tabela V-C 5),

- granulometrijskog sastava ukupnog materijala (tabela V-C 6),

- nosivosti i

- udjela organskih tvari i lakih čestica.


Prije dopreme materijala na mjesto ugradnje, Izvođač je dužan predati Inženjeru izvještaj organizacije za

kontrolu kvalitete o pogodnosti predviđenog zrnatog materijala za izradu nosivog sloja. S dopremom materijala

može otpočeti tek kada Inženjer odobri materijal na osnovi dokumentacije o pogodnosti materijala koju je

izradila organizacija za kontrolu kvalitete (izvještaj o pogodnosti).

Dokumentacija mora sadržavati ispitivanja ovih svojstava:

- fizikalno-mehanička svojstva,

- granulometrijski sastav,

- nosivost,

- mineraloško-petrografsku analizu,

- udio organskih tvari i lakih čestica.

Na osnovi rezultata ispitivanja ovih svojstava u izvještaju treba biti dano mišljenje o pogodnosti zrnatog

materijala za primjenu. Za ispitivanje se moraju osigurati reprezentativni uzorci u čijem uzimanju i uzorkovanju

moraju obavezno sudjelovati predstavnici organizacije za kontrolu kvalitete.

Ako dođe do promjene karakteristika zrnatog materijala u pozajmištu ili promjene pozajmišta, Izvođač je dužan

ponovo pribaviti dokumentaciju o kvaliteti materijala i predati je Inženjeru.

Prethodnim ispitivanjima treba dokazati slijedeće uvjete kvalitete:

Fizikalno-mehanička i mineraloško-petrografska svojstva

Prirodni šljunak i drobljeni kameni materijal moraju zadovoljavati zahtjeve iz tablice V-C 5.

Tablica V-C 5

Zahtijevana fizikalno-mehanička svojstva zrnatog kamenog materijala za nevezane nosive slojeve




Svojstvo i uvjet Zahtjev

Oblik zrna – udio zrna nepovoljnog oblika (3:1), najviše, %

(m/m) (HRN B.B8.048) 40

Upijanje vode, najviše, % (HRN B.B8.031) 1,6

Trošna, nekvalitetna zrna, najviše, %

(HRN B.B8.037) 7

Otpornost prema smrzavanju natrijevim sulfatom. Gubitak

mase nakon 5 ciklusa, najviše, %

(HRN B.B8.044)

12

Otpornost prema drobljenju i habanju po metodi Los

Angeles, najviše, % (HRN B.B8.045) 45


Granulometrijska krivulja zrnatog materijala mora se nalaziti unutar granica danih u tablici V-C 6

Tablica V-C 6

Granulometrijski zahtjevi za zrnati materijal nevezanih nosivih slojeva

Otvor (kvadratni) sita u mm Prolaz kroz sito %

63 100

50 90

31,5 73-100

16 54-90

8 40-75

4 29-60

2 20-48

1 13-38

0,5 7-28




0,2 3-20

0,1 2-15

Napomena: Ako to Inženjer odobri, u pojedinim slučajevima mogu se dopustiti i zrnati materijali s nešto

drugačijim sastavima, s tim da tvrtka registrirana za kontrolu kvalitete ispitivanjima dokaže

njihovu pogodnost.

Pored uvjeta danih u tabeli V-C 6, zrnati materijal mora zadovoljavati i ove granulometrijske uvjete:

- udio zrna manjih od 0,2 mm ne smije biti veći od 3%

- stupanj nejednolikosti mora se kretati u granicama:

a) za šljunak

U = 15 do 100

b) za drobljeni materijal

U = 15 do 50

Materijal s ovakvim svojstvima može se dobiti na ove načine:

- izborom prirodnog materijala pravilnog granulometrijskog sastava

- korekcijom granulometrijskog sastava prirodnog materijala i miješanjem s odgovarajućom frakcijom drugog zrnatog materijala

- sastavljanjem iz više frakcija.

Miješanje frakcije za korekciju s osnovnim materijalom ili miješanje više frakcija ne smije se nikako obavljati na

mjestu ugradnje, nego u postrojenju za miješanje ili, eventualno, pogodnim strojevima na deponiji uz pojačanu

kontrolu, kako bi bila zagarantirana potrebna homogenost sastava.

Nosivost materijala

Nosivost materijala ocjenjuje se laboratorijski određenim kalifornijskim indeksom nosivosti CBR. CBR se

određuje na pokusnim tijelima zbijenim uz optimalnu vlažnost po modificiranom Proctorovom postupku.

Vrijednost CBR za pojedine vrste zrnatog kamenog materijala navedene su u tablici V-C 7

Tablica V-C 7

Zahtjevi za nosivost zrnatog materijala izraženi kalifornijskim indeksom nosivosti CBR

Svojstva i uvjet

M a t e r i j a l

Prirodni šljunak ili mješavine

šljunka s manje od 50%

drobljenog kamenog materijala

Drobljeni kameni materijal ili

mješavine prirodnog šljunka s

više od 50% drobljenog

kamenog materijala

CBR najmanje, % 40 80

Udio organskih tvari i lakih čestica

Zrnati materijal ne smije sadržavati više od 50% organskih tvari i lakih čestica.




Propisi po kojima se kontrolira kvaliteta:

HRN B.B0.001 Uzimanje uzoraka kamena i kamenih agregata

HRN B.B8.035 Određivanje vlažnosti


HRN B.B8.031 Određivanje zapreminske mase i upijanja vode

HRN B.B8.048 Ispitivanje oblika zrna kamenih agregata

HRN B.B8.037 Određivanje slabih zrna

HRN B.B8.044 Ispitivanje postojanosti prema mrazu natrijum-sulfatom

HRN B.B8.045 Ispitivanje prirodnog i drobljenog agregata mašinom "Los Angeles"


HRN B.B8.034 Određivanje lakih čestica


HRN B.B8.039 Približno određivanje zagađenosti organskim materijama




Izvođenje

Nosivi sloj od mehanički zbijenog zrnatog kamenog materijala može se izvoditi tek kad Inženjer primi posteljicu

u pogledu ravnosti, projektiranih nagiba, pravilno izvedene odvodnje i traženih uvjeta kvalitete.

Izvođač je dužan održavati posteljicu u stanju u kakvom je bila u vrijeme prijema od strane Inženjera. Ako iz bilo

kojeg razloga dođe do pogoršanja stanja posteljice, Izvođač je dužan ponovno dovesti u stanje koje odgovara

traženim zahtjevima i o tome podnijeti dokaze Inženjeru.

Nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala može se na uređenoj i primljenoj posteljici raditi na dva načina:

- navoženjem zrnatog kamenog materijala, razastiranjem pomoću grejdera i zbijanjem,

- razastiranjem zrnatog materijala pomoću razastirača i zbijanjem.

U prvom slučaju dovozi se potrebna količina materijala i razastire grejderom u debljini potrebnoj da se nakon

zbijanja dobije sloj projektirane debljine, što se određuje na početku radova.

U radu treba paziti da ne dođe do segregacije zrnatog materijala.

U drugom slučaju radi se razastiračem koji odmah daje sloj jednolične debljine.

Vlažnost materijala treba regulirati tako da bude u optimalnim granicama.

Granice vlažnosti materijala koji se ugrađuje iznose:

W = Wopt ±1%, gdje je

Wopt - optimalna vlažnost određena po HRN U.B1.038.

Zbijanje počinje nakon završenog planiranja i profiliranja. Obavlja se vibracijskim sredstvima za zbijanje, npr.

vibropločama, kompaktorima, vibrovaljcima ili valjcima s gumenim kotačima, posebno ili u kombinaciji.




Zbijanje treba obavljati preko cijele površine sloja. Sva mjesta koja eventualno nisu dostupna strojevima za

zbijanje treba zbiti drugim sredstvima i načinima, u skladu s traženim zahtjevima. Takva mjesta kao i načine

rada određuje Inženjer.

Nakon što je ustanovljen način rada kojim se sigurno postižu traženi zahtjevi kvalitete, treba ga potvrditi i

odobriti Inženjer.

Kontrolna ispitivanja u toku rada

Kontrolna ispitivanja nosivog sloja obavlja (osigurava) Izvođač, a služe kao potvrda postignute kvalitete rada.

Ta ispitivanja obuhvaćaju:

- ispitivanje modula stišljivosti pomoću kružne ploče,

- ispitivanje stupnja zbijenosti u odnosu na modificirani Proctorov postupak,

- ispitivanje granulometrijskog sastava,

- ispitivanje ravnosti sloja letvom duljine 4 m.

Kontrolna ispitivanja treba obavljati u slijedećem opsegu:

- ispitivanje modula stišljivosti najmanje na svakih 500 m2 i ispitivanje stupnja zbijenosti volumometrom

na svakih 500 m2,

- ispitivanje granulometrijskog sastava najmanje na svakih 500 m2,

- ispitivanje ravnosti površine letvom duljine 4 m na svakom poprečnom profilu ili po statističkoj metodi slučajnih brojeva, a na zahtjev Inženjera.

Zahtjevi kvalitete

Završeni nosivi sloj od mehanički sabijenog zrnatog kamenog materijala mora zadovoljavati zahtjeve propisane

u projektu.

Ako nije drugačije određeno, moraju bili zadovoljeni ovi kriteriji:

a) Modul stišljivosti i stupanj zbijenosti moraju zadovoljavati zahtjeve iz tablice V-C 8

Tablica V-C 8

Slojevi koji dolaze iznad nosivog sloja od

mehanički zbijenog zrnatog materijala

Modul stišljivosti Ms

(ploča Ø 30 cm) MN/m²


odnosu na modificirani

Proctor), %

Asfaltni zastor, bitumenizirani nosivi slojevi i

nosivi slojevi stabilizirani hidrauličnim

vezivima ukupne debljine > 40 cm

50,0 95

Asfaltni zastor i bitumenizirani nosivi slojevi

ukupne debljine > 15 cm ili asfaltni zastor,

bitumenizirani nosivi slojevi i nosivi slojevi

stabilizirani hidrauličnim vezivima debljine od

30 do 40 cm

80,0 98

Asfaltni zastor i bitumenizirani nosivi slojevi

ukupne debljine < 15 cm 100,0 100

b) Granulometrijski sastav

Granulometrijski sastav mora u svemu zadovoljavati zahtjeve iz ove točke Tehničkih uvjeta.




c) Ravnost

Ravnost mjerena letvom duljine 4 m smije odstupati najviše za 2 cm.



U jediničnu cijenu uključeni su svi troškovi nabave, dopreme i ugradnje materijala, propisana kontrola kvalitete,

te sve potrebno za potpuno dovršenje rada.

4.1.2.10 IZRADA PODLOGE CIJEVI

Opis

Ovaj rad obuhvaća nabavku materijala, utovar i dovoz, razastiranje i zbijanje podloge cijevi tj. grubo i fino

planiranje materijala te nabijanje do tražene zbijenosti sukladno zahtjevima iz projekta.

Materijali

Za oblogu oko cijevi se koriste anorganske vrste tla i to: pijesak (SW, SU i SF), šljunak (GW, GU i GF) i kameni

materijal, tj. isti onaj materijal koji se koristi za izradu posteljice. Ne smiju se ugrađivati slijedeći materijali:

organske gline i prah (OL-OI i OH), organski otpaci, korijenje, busenje kao i ostali materijali koji s vremenom

mijenjaju svoja mehaničko-fizikalna svojstva. Za klasifikaciju i identifikaciju tla, odnosno materijala vrijedi AC

klasifikacija.

Izvođenje

Opći uvjeti za izradu podloge

Podloga rova mora biti ravna i bez izbočina te treba imati preciznost od ±2 cm u odnosu na projektiranu

niveletu. Neravna mjesta trebaju biti izravnata, a praznine zapunjene.

Materijal korišten za podlogu cijevi (pješčana posteljica) kanalizacijskih cjevovoda mora imati maksimalnu

granulaciju od 8 mm. Podloga će biti izvedena u skladu s normalnim profilom kako je to prikazano na nacrtima.

Debljina sloja za podlogu cijevi mora biti u skladu s HRN EN 1610 ovisno o promjeru cijevi.

Materijal korišten za podlogu cijevi (pješčana posteljica) vodoopskrbnih cjevovoda mora imati maksimalnu

granulaciju od 8 mm. Podloga će biti izvedena u skladu s normalnim profilom kako je to prikazano na nacrtima.

Debljina sloja za podlogu cijevi mora biti u skladu s HRN EN 805 ovisno o promjeru cijevi.



U jediničnu cijenu uključeni su svi troškovi nabave, dopreme i ugradnje materijala, propisana kontrola kvalitete,

te sve potrebno za potpuno dovršenje rada.

4.1.2.11 IZRADA OBLOGE CIJEVI

Opis

Ovaj rad obuhvaća nabavku materijala, utovar i dovoz, razastiranje i zbijanje obloge oko cijevi tj. grubo i fino

planiranje materijala te nabijanje do tražene zbijenosti.

Svaka vrsta cijevi zahtijeva poseban pristup pri polaganju u kanal. Proizvođač cijevi propisuje uvjete u kojima će

se cijevi ugrađivati jer se time jamči trajnost i kakvoća cjevovoda.

Materijali

Za oblogu oko cijevi se koriste anorganske vrste tla i to: pijesak (SW, SU i SF), šljunak (GW, GU i GF) i kameni

materijal, tj. isti onaj materijal koji se koristi za izradu posteljice. Ne smiju se ugrađivati slijedeći materijali:

organske gline i prah (OL-OI i OH), organski otpaci, korijenje, busenje kao i ostali materijali koji s vremenom




mijenjaju svoja mehaničko-fizikalna svojstva. Za klasifikaciju i identifikaciju tla, odnosno materijala vrijedi AC

klasifikacija.

Izvođenje

Opći uvjeti za izradu obloge

Pod oblogom cijevi se podrazumijeva materijal koji se postavlja oko cijevi, tj. ispod bočno i iznad cijevi.

Debljina sloja ispod cijevi je definirana posteljicom. Debljina sloja bočno od cijevi ovisi o širini iskopa kanala i

izvodi se do ruba iskopa, a debljina sloja iznad cijevi ovisi o materijalu i promjeru cijevi i minimalno iznosi 30

cm.

Oblogu treba izvesti na takav način da kvaliteta i zbijenost materijala budu ujednačeni. Izvodi se u dvije faze,

prije i poslije tlačne probe. Prije tlačne probe se vrši izvedba obloge preko cijevi tako da se slobodnim ostave svi

spojevi cijevi. Nakon uspješno izvršene tlačne probe se vrši izvedba obloge preko spojeva cijevi.

Obloga cijevi se izvodi u slojevima koji se zbijaju ručnim nabijačima.

Izvođač ne smije oblogu izvoditi kada je tlo smrznuto. U kanalu ne smije biti snijega ili leda.

Kontrola kvalitete

Kvaliteta i zbijenost materijala ugrađenog u oblogu se kontroliraju prema slijedećim normama:

HR N U.B1.010 Uzimanje uzoraka

HR N U.B1.024 Određivanje sadržaja sagorljivih i organskih materija tla

HR N U.B1.026 Određivanje sadržaja karbonata tla

HR N U.E8.010 Nosivost i ravnost na nivou posteljice



Prema ovim tehničkim uvjetima se određuje minimalna kvaliteta radova i minimalni opseg kontrolnih

ispitivanja obloge kako slijedi:



uvjete koji se postavljaju za materijale ugrađene u posteljicu.


Kontrolira se na svakih 500 m3. Unutar ovog ispitivanja se podrazumijeva i ispitivanje vlažnosti i zapreminske

težine tla.


Umjesto kontrole zbijenosti prema Proctoru, može se na svakih 500 m2 posteljice postignuta zbijenost



Jedinica mjere je m3 uređene i zbijene obloge.

Jediničnom cijenom je obuhvaćena nabava i doprema materijala te svi potrebni radovi i propisana kontrola

kvalitete, u ovisnosti o vrsti materijala za potpuno dovršenje stavke.

4.1.2.12 ZATRPAVANJE KANALA I OSTALIH ISKOPA









Opis

Ovaj rad obuhvaća dobavu materijala, utovar i dovoz, razastiranje i zbijanje, tj. grubo i fino planiranje materijala

te nabijanje u slojevima do tražene zbijenosti.

Svaka vrsta cijevi zahtijeva poseban pristup pri polaganju u kanal te zatrpavanju kanala. Proizvođač cijevi

propisuje uvjete u kojima će se cijevi ugrađivati jer se time jamči trajnost i kakvoća cjevovoda.

Zatrpavanje kanala i ostalih iskopa (npr. izrada filtarskih slojeva uz potporne zidove, glinenih čepova i slično)

ovisno je vrsti iskopa koji se zatrpavaju, materijalu cijevi, dubini kanala te položaju kanala u prostoru (u

prometnoj površini, javnoj površini ili izvan površina koje se koriste), moguće s jednom ili više vrsta materijala.

U principu su to probrani materijali iz iskopa. Ukoliko materijal iz iskopa (ili njegov dio) nije pogodan za

zatrpavanje kanala, upotrijebit će se zamjenski materijal.

Materijali

Za zatrpavanje kanala se u principu koristi materijali iz iskopa. Materijali koji se ugrađuju su anorganske vrste

tla i to: nisko do visoko plastične gline (CL-CI-CH) (pogodne za izradu glinenih čepova), nisko do visoko plastičan

prah (MC-MI-MH), pijesak (SW, SU i SF), šljunak (GW, GU i GF) i kameni materijal.

Ne smiju se ugrađivati slijedeći materijali: organske gline i prah (OL-OI i OH), organski otpaci, korijenje, busenje

kao i ostali materijali koji s vremenom mijenjaju svoja mehaničko-fizikalna svojstva.

Za klasifikaciju i identifikaciju tla, odnosno materijala vrijedi AC klasifikacija.

Izvođenje

Opći uvjeti za zatrpavanje kanala i iskopa

Pod zatrpavanjem kanala se podrazumijeva ugradnja materijala na oblogu cijevi pa do narednih slojeva ili do

vrha kanala.

Zatrpavanje se izvodi u slojevima takve visine da nije ugrožena stabilnost cjevovoda i da nasip može biti

dovoljno zbijen. Izbor stroja za zbijanje ovisi o stanju tla i visini oplate. Upotreba teških strojeva i vibronabijača

nije dopuštena ako je nadsloj iznad tjemena cijevi manji od 1,0 m, a u slučaju upotrebe se mora proračunski

dokazati mogućnost primjene takvih strojeva.

Zatrpavanje se izvodi u slojevima, a treba ga izvesti na takav način da kvaliteta i zbijenost materijala budu

ujednačeni.

Izvođač ne smije izvoditi zatrpavanje kada je tlo smrznuto niti sa smrznutim materijalom. U kanalu ne smije biti

snijega ili leda.

Kontrola kvalitete

Kvaliteta i zbijenost materijala ugrađenog u posteljicu se kontroliraju prema slijedećim normama:

HR N U.B1.010 Uzimanje uzoraka

HR N U.B1.024 Određivanje sadržaja sagorljivih i organskih materija tla

HR N U.B1.026 Određivanje sadržaja karbonata tla

HR N U.E8.010 Nosivost i ravnost na nivou posteljice






Prema ovim tehničkim uvjetima se određuje minimalna kvaliteta radova i minimalni opseg kontrolnih

ispitivanja posteljice kako slijedi:



uvjete koji se postavljaju za materijale ugrađene u nasip.


Kontrolira se na svakih 500 m2. Unutar ovog ispitivanja se podrazumijeva i ispitivanje vlažnosti i zapreminske

težine tla.


Umjesto kontrole zbijenosti prema Proctoru, postignuta zbijenost se može na svakih 500 m2 posteljice


Kota planuma

Odstupanje kote planuma od projektirane smije biti najviše 2 cm. Kontrola se provodi nivelmanskim snimanjem

o čemu se izrađuje zapisnik. Ako je zatrpavanje izvedeno niže od projektirane visine, dopunit će se na teret

Izvođača materijalom od kojega će se izraditi donji slojevi kolničke konstrukcije.

Uzdužni nagibi

Nagibi moraju odgovarati projektiranima.


Jedinica mjere je m3 uređenog i zbijenog zasutog materijala.

Jediničnom cijenom je obuhvaćena nabava i doprema materijala te svi potrebni radovi i propisana kontrola

kvalitete, u ovisnosti o vrsti materijala za potpuno dovršenje stavke.

4.1.2.13 STABILIZACIJA TLA GEOSINTETICIMA

Opis

To su materijali koji su dobiveni iglanjem polimernih vlakana, a koriste se za razdvajanje dva različita

geomehanička materijala. Važno je napomenuti da ukoliko se očekuje visoki nivo podzemne vode geosintetike

treba opteretiti kod ugradnje jer su isti lakši od vode.

Rad obuhvaća dobavu i postavu geosintetika, zbog zaštite drenažnog sloja potpornog zida. Predviđa se

oblaganje unutrašnje strane potpornih zidova geotekstilom, površinske mase 300 gr/m2.

Rad obuhvaća dobavu i postavu geosintetika na dnu kanala gdje se postoji opasnost ispiranja posteljice i obloge

cijevi.


Jedinica mjere je m2 razvijene površine. U jediničnim cijenama ugradnje geotekstila uključen je kompletan rad

na postavi geotekstila u rov, međusobno spajanje i eventualno predopterećenje radi isplivavanja. Također u

cijeni je i nabavka materijala uključujući preklope od 20 cm, te eventualni škart materijala. Za materijal treba

pribaviti odgovarajuće ateste po ISO ili DIN standardima.

4.1.2.14 PRECRPLJIVANJE UZVODNIH DOTOKA OTPADNE VODE

Na dionicama trase koji se rekonstruira, sanira ili se izvodi novo revizijsko okno, a gdje se pojavljuju uzvodni

dotoci fekalne ili mješovite otpadne vode, mora se osigurati crpljenje iste iz sabirne jame ili iskopanog rova da

bi se otpadne vode odvele i omogućilo nesmetano izvođenje radova.

U tu svrhu treba tijekom iskopa i daljnjeg rada skupljenu otpadnu vodu precrpljivati muljnom crpkom u

odgovarajući recipijent ili zbrinuti precrpljivanjem u cisterne i odvozom na predviđena prihvatilišta.







uključujući demontažu itd. i to potrebnom opsegu za pojedini postupak. Osiguranje odvodnje uličnih odvodnika

također uključeno. Kod privatnih uređaja (kućnih kanala), izvoditelj u suglasju s investitorom prema potrebi

treba ishoditi odgovarajuću suglasnost.

Uspostava by-passa je nužna zbog omogućavanja nesmetanog odvijanja rada kanalizacije, a podrazumijeva

uspostavu i održavanje obilaznog toka kanalizacije u odnosu na dionicu na kojoj se izvodi sanacija.

Uspostava se sastoji od pripremnih radova koji podrazumijevaju postavljanje specijalno dizajniranih čepova za

zaustavljanje toka kanalizacije uzvodno od sanacijskih radova, te postavljanja pumpi (ukoliko se pokaže

potreba) i cjevovoda u dovoljnoj količini i dužini.

Otpadna voda se odvodi od uzvodnog čepa do nizvodnog čepa fleksibilnim cjevovodom odgovarajućeg profila,

ovisno o količini suhog dotoka predmetne dionice koja se sanira.

Održavanje by-passa podrazumijeva osiguranje sigurnog i nesmetanog rada kanalizacije, zaštitu okoline u svim

uvjetima da ne dođe do prelijevanja sadržaja iz kanalizacije zagađenja neposredne okoline, u svim vremenskim

uvjetima, automatski ili poluautomatski rad i angažman navedene opreme uz stalni nadzor operatera,

raspoloživost specijalne vakuumske cisterne s dodatnom pumpom za izvlačenje opasnih plinova.






4.1.2.15 POLAGANJE CJEVOVODA METODOM BUŠENJA

Polaganje cjevovoda metodom bušenja. Izvođač, ovisno o raspoloživoj tehnologiji odnosno opremljenosti,

provodi postupak utiskivanja centrifugalnih specijalno dizajniranih cijevi (poliester proizveden prema WN-50-05

sa spojnicom i brtvom od EPDMa dužina cijevi min L= 2,0 m) s istovremenim odvođenjem iskopanog materijala.

Stavkom su obuhvaćeni svi radovi i materijali uključujući i specijalno dizajnirane cijevi, koji su potrebni za

provođenje tuneliranja (organizacija gradilišta, osiguranje potrebnih priključaka (voda, struja itd.), dobava i

montaža te demontaža i odvoz potrebne opreme i iskopanog materijala ). Stavka obuhvaća izmjenu i

prilagodbu izvedbenih detalja građevinskih jama koji su direktno ovisni o opremi s kojom će se provesti

utiskivanje cijevi. Bušenje se može provesti i drugom tehnologijom (npr. bušenje s istovremenim uvlačenjem

čelične zaštitne kolone - Izvođač mora u tom slučaju odrediti veličinu i način antikorozivne zaštite zaštitne

cijevi, distancere i sl), ali nema pravo na naknadu razlike troškova bez obzira na razloge izmjene tehnologije

bušenja.

Obračun po metru izvedenog bušenja sa svim potrebnim materijalom i opremom uključivo centrifugalne

poliesterske cijevi.

4.1.3 BETONSKI I ARMIRANOBETONSKI RADOVI

4.1.3.1 OPIS RADOVA

U ovom dijelu Programa uključeni su svi radovi iz betona i armiranog betona, uključivši oplatu i skele i druge

radove.

Rad se sastoji od isporuke kompletnog materijala potrebnog za izradu betona, osiguranja radne snage i opreme

te miješanja, transporta, ugradnje betona i dijelova u beton, izvedbe završnih i vidljivih ploha, kao i njegovanja

gotovog betona, ispitivanja sastavnih dijelova i kontrole kvalitete samog betona. Uključena je i isporuka i

postavljanje skela i oplate kao i njihovo uklanjanje, izrada i obrada rešaka, te materijal potreban za sve

nabrojene radove.




Izvođač je dužan izvesti sve betonske i armirano betonske radove stručno i kvalitetno, prema nacrtima, ovim

Tehničkim uvjetima i uputama Inženjera, te u skladu s odredbama Tehničkog propisa za građevinske

konstrukcije (NN 17/2017), drugim pozitivnim postojećim propisima i standardima, statičkom računu, glavnim i

izvedbenim projektima.

Dijelovi konstrukcije koja se nalazi ispod razine podzemne vode (ili cijelokupna konstrukcija) može se izvoditi i

izvan građevne jame, a zatim se autodizalicom spustiti na mjesto ugradnje. Za transport predgotovljenih

elemenata na mjesto ugradnje potrebno je osigurati asistenciju auto dizalice nosivosti minimalno 40 tona na

udaljenosti od 12 metara. Najbliži dopušteni položaj auto dizalice iznosi minimalno 3 m od vrha pokosa

građevne jame. Monolitizacija konstrukcije vrše se betoniranjem završnog dijela konstrukcije iznad razine

podzemne vode.

4.1.3.2 MATERIJALI

Beton

Specificirana svojstva

Tehnička svojstva i drugi zahtjevi te potvrđivanje sukladnosti betona određuju se odnosno provode prema

normi HRN EN 206:2016 Beton - Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN 206:2013+A1:2016),

normama na koje ta norma upućuje i odredbama ovoga Programa te u skladu s odredbama posebnog propisa.

Beton se proizvodi kao:

a) projektirani beton (beton sa specificiranim tehničkim svojstvima),

b) beton zadanog sastava,

c) beton normiranog zadanog sastava.

Svojstva svježeg betona specificira izvođač betonskih radova.

Sastavni materijali od kojih se beton proizvodi, ili koji mu se pri proizvodnji dodaju, moraju ispunjavati zahtjeve

normi na koje upućuje norma HRN EN 206:2016 i zahtjeve prema Tehničkom propisu za građevinske

konstrukcije (NN 17/2017).

Potvrđivanje sukladnosti

Unutarnja kontrola proizvodnje betona provodi se prema normi HRN EN 206:2016 i mora obuhvatiti sve mjere

nužne za održavanje i osiguranje svojstava betona sukladno zahtjevima norme HRN EN 206:2016 i Tehničkog

propisa za građevinske konstrukcije (NN 17/2017).

Sustav potvrđivanja sukladnosti betona je 2+, s time da pravna osoba ovlaštena po posebnom propisu za

poslove ocjenjivanja sukladnosti betona (u daljnjem tekstu: ovlašteno tijelo) u cjelini postupa prema HRN EN

206:2016 Dodatku C, i dodatno, za ispitivanje tlačne čvrstoće najmanje 4 puta godišnje nenajavljeno uzima

uzorke betona, po 3 uzorka za svaki sastav ili porodicu betona.

Potvrđivanje sukladnosti betona provodi se dva puta godišnje na temelju rezultata nadzora unutarnje kontrole

proizvodnje i ocjene (vrednovanja) rezultata ispitivanja proizvođača i rezultata ispitivanja tlačne čvrstoće

betona na slučajno uzetim uzorcima.

Rezultati ispitivanja ovlaštenog tijela moraju zadovoljavati kriterije postupka ispitivanja identičnosti tlačne

čvrstoće prema HRN EN 206:2016 Dodatku B.

Kada je proizvodnja pojedinog sastava betona ili porodice betona prekinuta duže od 6 mjeseci, za nastavak te

proizvodnje treba primijeniti kriterije uzorkovanja i ocjenjivanja za početnu proizvodnju.

Potvrđivanje sukladnosti tlačne čvrstoće projektiranog betona provodi se prema kriterijima iz norme HRN EN

206:2016, uz ograničenje da se u statističkoj obradi podataka za sve standardne devijacije uzima najmanja

vrijednost od 3 N/mm2 za obični beton, odnosno 5 N/mm2 za beton visoke čvrstoće, neovisno o manjoj

dobivenoj vrijednosti standardne devijacije.




Potvrđivanje sukladnosti otpornosti betona na smrzavanje prema HRN U.M1.016 i na smrzavanje i soli za

odmrzavanje prema HRN CEN/TS 12390-9:2006 provodi se u početnoj proizvodnji (prvo ispitivanje). Za količine

proizvedenog betona iznad 500 m3 potvrđivanje sukladnosti se dodatno provodi jednom nakon svakih 6

mjeseci.

Označavanje betona

Projektirani beton treba na otpremnici biti označen prema HRN EN 206:2016, pri čemu oznaka mora obvezno

sadržavati poziv na tu normu i razred tlačne čvrstoće, te podatke o ostalim svojstvima (kao što su: granične

vrijednosti sastava ili razred otpornosti prema razredima izloženosti, najveće nazivno zrno agregata, gustoća,

konzistencija, količina betona i dr.) kada su ta svojstva uvjetovana projektom betonske konstrukcije.

Betoni zadanog sastava i normiranog zadanog sastava umjesto razredom tlačne čvrstoće u otpremnici trebaju

biti označeni tipom i količinom cementa u m3 ugrađenog betona, te podacima o ostalim svojstvima kada su ta

svojstva uvjetovana projektom betonske konstrukcije.

Ispitivanje betona

Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje svojstava svježeg betona provodi se prema normama

niza HRN EN 12350, a ispitivanje svojstava očvrsnulog betona prema normama niza HRN EN 12390.

Cement

Specificirana svojstva i potvrđivanje sukladnosti

Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te potvrđivanje sukladnosti cementa, određuje se odnosno provodi, ovisno o

vrsti cementa, prema odredbama Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije (NN 17/2017), te u skladu s

propisanim normama za cement.

Tehnička svojstva cementa specificiraju se u projektu betonske konstrukcije.

Kontrola cementa prije proizvodnje betona

Kontrola cementa provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona), u betonari pogona za predgotovljene

betonske elemente i u betonari na gradilištu prema normi HRN EN 206:2016.

Kasnija ispitivanja, u slučaju sumnje, provode se odgovarajućom primjenom normi Tehničkog propisa za

građevinske konstrukcije (NN 17/2017).

Agregat

Općenito

Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te potvrđivanje sukladnosti agregata određuje se odnosno provodi, ovisno o

vrsti agregata, prema normama: HRN EN 12620:2008 Agregati za beton (EN 12620:2002+A1:2008) i HRN EN

13055-1:2003/AC:2006 Lagani agregati – 1. dio: Lagani agregati za beton, mort i mort za zalijevanje (EN 13055-

1:2002/AC:2004 (CEN)), normama na koje one upućuju i odredbama Tehničkog propisa za građevinske

konstrukcije (NN 17/2017), te u skladu s odredbama posebnog propisa.

Agregati u smislu Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije (NN 17/2017) su agregati i punila s gustoćom

zrna većom od 2000 kg/m3 (u daljnjem tekstu: agregati za beton), a lagani agregati su agregati i lagana punila s

gustoćom zrna ne većom od 2000 kg/m3 ili nasipnom gustoćom ne većom od 1200 kg/m

3 (u daljnjem tekstu:

lagani agregat za beton) dobiveni preradom prirodnih, industrijski proizvedenih ili recikliranih materijala i

mješavina tih agregata u pogonima za proizvodnju agregata.


Tehnička svojstva agregata za beton moraju ispunjavati, ovisno o podrijetlu agregata, opće i posebne zahtjeve

bitne za krajnju namjenu u betonu i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 12620, normama na koje te

norme upućuju i odredbama Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije (NN 17/2017).




Granulometrijski sastav frakcije agregata d/D (frakcija agregata određena uporabom para sita iz osnovnog

niza), ispituje se prema normi HRN EN 933-1 i mora zadovoljavati razrede prema HRN EN 12620.

Oblik zrna krupnog agregata (SI) određuje se prema normi HRN EN 12620 razredom indeksa oblika ispitanog

prema normi HRN EN 933-4 do najviše:

- SI40 za betone do uključivo razreda tlačne čvrstoće C12/15 prema normi HRN EN 206:2016

- SI20 za ostale betone.

Otpornost na drobljenje krupnog agregata (LA) ispitana prema normi HRN EN 1097-2 mora zadovoljavati

razrede prema normi HRN EN 12620 odabrane ovisno o krajnjoj uporabi betona do najviše:

- LA35 za betone opće namjene,

- LA30 za betone razreda izloženosti XF1 do XF4 prema HRN EN 206:2016.

Sadržaj sulfata topivog u kiselini (AS) ispituje se prema normi HRN EN 1744-1 i mora zadovoljavati razrede

prema HRN EN 12620:

- AS0,2 za sve agregate osim zrakom hlađene zgure,

- AS1,0 za zrakom hlađenu zguru.

Sadržaj ukupnog sumpora ispituje se prema normi HRN EN 1744-1 i ne smije biti veći od:

- 1% za sve agregate osim zrakom hlađene zgure,

- 2% za zrakom hlađenu zguru.

Sadržaj klorida izraženih kao klorid ioni (Cl-) ispituju se prema normi HRN EN 1744-1 i ne smije biti veći od:

- 0,15% za nearmirani beton,

- 0,06% za armirani beton.

Gustoća zrna i upijanje vode ispituje se prema normi HRN EN 1097-6, a nasipna gustoća ispituje se prema normi

HRN EN 1097-3 i mora zadovoljavati projektne zahtjeve.

Agregat za beton ne smije sadržavati sastojke koji utječu na brzinu vezanja i očvršćivanja betona (organske

tvari, šećer, lake čestice itd), a njihovo prisustvo se ispituje prema normi HRN EN 1744-1.

Mineraloško petrografski sastav agregata ispituje se prema normi HRN EN 932-3 i mora zadovoljavati projektne

zahtjeve.


Potvrđivanje sukladnosti agregata za beton provodi se prema odredbama Dodatka za norme HRN EN 12620 i

odredbama posebnog propisa ako Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije (NN 17/2017) nije drugačije

određeno.

Označavanje agregata

Agregat za beton označava se na otpremnici i na pakovini prema normi HRN EN 12620. Oznaka mora obvezno

sadržavati upućivanje na tu normu, a u skladu s posebnim propisom.

Ispitivanje agregata

Uzimanje i priprema uzoraka za ispitivanje svojstava, te ispitivanje svojstava, ovisno o vrsti agregata za beton,

provodi se prema normama niza HRN EN 932, HRN EN 933, HRN EN 1097, HRN EN 1367 i HRN EN 1744, i

odredbama Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije (NN 17/2017).

Kontrola i održavanje svojstava agregata prije proizvodnje betona

Kontrola agregata provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona) i u betonari pogona za predgotovljene

betonske elemente prema normi HRN EN 206:2016.

Kontrola agregata provodi se odgovarajućom primjenom normi iz Tehničkog propisa za građevinske





Proizvođač i distributer agregata te proizvođač betona dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja

svojstava agregata tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara i skladištenja prema Dodatku H norme HRN EN

12620, odnosno Dodatku F norme HRN EN 13055-1.

Dodaci betonu


Tehnička svojstva kemijskog dodatka betonu moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za svojstva

betona i ovisno o vrsti kemijskog dodatka moraju biti specificirana prema normama HRN EN 934-2, odnosno

nHRN EN 934-5, normama na koje te norme upućuju i odredbama Tehničkog propisa za građevinske

konstrukcije (NN 17/2017), ovisno o vrsti dodatka betonu.

Tehnička svojstva kemijskog dodatka betonu za betoniranje pri niskim temperaturama osim ispunjavanja

zahtjeva za taj tip dodatka moraju biti specificirana prema normi HRN U.M1.035.

Tehnička svojstva mineralnog dodatka betonu moraju ispuniti opće i posebne zahtjeve bitne za svojstva betona

i ovisno o vrsti mineralnog dodatka moraju biti specificirana prema normama HRN EN 450-1; HRN EN 13263-1;

HRN EN 12620 i HRN EN 12878, normama na koje te norme upućuju i odredbama Tehničkog propisa za

građevinske konstrukcije (NN 17/2017), ovisno o vrsti dodatka betonu.

Tehnička svojstva dodataka betonu specificiraju se u projektu betonske konstrukcije.


Potvrđivanje sukladnosti kemijskog dodatka betonu, ovisno o vrsti dodatka, provodi se prema odredbama

Dodatka ZA normi HRN EN 934-2, nHRN EN 934-5 i norme HRN EN 934-6, te odredbama Tehničkog propisa za

građevinske konstrukcije (NN 17/2017) i posebnog propisa.

Potvrđivanje sukladnosti mineralnog dodatka betonu, ovisno o vrsti dodatka, provodi se odredbama Dodatka

ZA normi HRN EN 450-1, nHRN EN 13263 i HRN EN 1260, normama HRN EN 450-2, nHRN EN 13263-2, nHRN EN

480-14:2005, te odredbama Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije (NN 17/2017) i posebnog propisa.

Ako prethodno navedeno dodatno ispitivanje tipa građevnog proizvoda nije provedeno, pravna osoba provest

će ispitivanje slučajnog uzorka kemijskog dodatka betonu i mineralnog dodatka betonu Tipa I prije prvog uvoza.

Označavanje

Dodatak betonu označava se na otpremnici i na pakovini, ovisno o vrsti dodatka. Oznaka mora obvezno

sadržavati upućivanje na odgovarajuću normu, a u skladu s posebnim propisom.

- Kemijski dodatak betonu označava se prema normi HRN EN 934-2, odnosno normi nHRN EN 934-5

- Mineralni dodatak betonu označava se prema normama HRN EN 450-1, nHRN EN 13263-1 odnosno HRN EN 12620

Ispitivanje

Ispitivanje svojstava kemijskog dodatka betonu provodi se, ovisno o vrsti dodatka, prema normama niza HRN

EN 480, niza HRN EN 12350, niza HRN EN 12390 i normama ISO 758, ISO 4316, ISO 1158, HRN EN 1542.

Ispitivanje svojstava mineralnog dodatka betonu provodi se, ovisno o vrsti dodatka, prema normama niza HRN

EN 933, niza HRN EN 1097, niza HRN EN 1367, niza HRN EN 196, HRN EN 451 i normama ISO 9277, ISO 9286,

ISO 10694, EN ISO 11885, HRN EN 1015-3 i HRN EN 12878.

Uzorci za ispitivanje kemijskog dodatka betonu i mortu za injektiranje natega uzimaju se prema normi HRN EN

934-6.

Uzorci za ispitivanje mineralnog dodatka betonu uzimaju se u skladu s odgovarajućom normom za određenu

vrstu mineralnog dodatka.

Kemijski dodaci betonu ispituju se na referentnim mješavinama betona prema normama HRN EN 480-1; i nHRN

EN 934-5.




Kontrola dodatka betonu prije proizvodnje betona

Kontrola kemijskog i mineralnog dodatka betonu provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona) prema

normi HRN EN 206:2016.

Kontrola dodatka betonu provodi se odgovarajućom primjenom normi s popisa Tehničkog propisa za


Voda

Specificirana svojstva i potvrđivanje prikladnosti

Tehnička svojstva vode za primjenu u betonu moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za svojstva

betona i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 1008, normama na koje ta norma upućuje i odredbama

Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije (NN 17/2017). Tehnička svojstva vode specificiraju se u projektu

betonske konstrukcije.

Potvrđivanje prikladnosti provodi se u skladu s odredbama norme HRN EN 1008, i odredbama Tehničkog


Za pitku vodu iz vodovoda nije potrebno provoditi potvrđivanje prikladnosti za pripremu betona.

Morska i bočata voda nisu prikladne za pripremu betona za armirane betonske konstrukcije i nearmirane

betonske konstrukcije s ugrađenim metalnim dijelovima.

Ispitivanje

Ispitivanje sadržaja i granične količine štetnih tvari u vodi i utjecaja tih voda na svojstva svježeg i očvrsnulog

betona i morta za injektiranje prednapetih natega provodi se i određuje prema normi HRN EN 1008 i normama

na koje ta norma upućuje, te odredbama Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije (NN 17/2017).

Ispitivanje uporabivosti prikladnosti vode provodi se prije prve uporabe, te u slučaju kada je došlo do promjene

u koncentraciji štetnih tvari u vodi. U slučaju kada postoji sumnja da je došlo do promjene u njenom sastavu.

Kontrola vode prije proizvodnje betona

Kontrola vode provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona) prije prve uporabe te u slučaju kada postoji

sumnja da je došlo do promjene njezinih svojstava.

Kontrola u slučaju kada postoji sumnja da je došlo do promjene svojstava vode provodi se odgovarajućom

primjenom norme HRN EN 1008 i normama na koje ta norma upućuje.


Jedinična mjera je m3 ugrađenog betona.

Jediničnom cijenom obuhvaćena je nabava, transport i ugradnja betona, sav materijal i oprema za betoniranje,

uključivo oplatu i skele (montaža i demontaža), svi poslovi u cilju osiguranja i kontrole kvalitete.

Svi troškovi pripreme i čišćenja površina na koje treba naleći svježi beton, uključujući poslove na radnim i

dilatacijskim reškama, smatraju se uključenim u jediničnu cijenu.

4.1.3.3 PROIZVODNJA BETONA I UVJETI MANIPULIRANJA U PROCESU PROIZVODNJE

Uvjeti manipuliranja materijalima u procesu proizvodnje

Cement

Silosi za uskladištenje cementa moraju imati kapacitet potreban za 3-dnevnu maksimalnu proizvodnju betona.

Izvođač radova treba voditi dokumentaciju o prispjelim i utrošenim količinama cementa, odvojeno za svaki

silos. Treba evidentirati temperaturu cementa kod uskladištenja i kod doziranja u miješalicu.




Za sve vrijeme izvođenja betonskih radova u silose betonare se smije skladištiti samo one vrste cementa koje su

odabrane prema projektiranom sastavu betonske smjese.

Cementi uskladišteni dulje od 3 mjeseca moraju se ponovo ispitati odgovarajućom primjenom normi Tehničkog


Agregat

Za sve vrijeme izvođenja betonskih radova u prostor za uskladištenje pojedinih frakcija agregata smiju se

uskladištiti samo vrste agregata odabrane prema projektiranom sastavu betonske smjese.

Za izradu betona može se upotrebljavati samo oprani ili otprašeni i frakcioniran agregat. Osnovne frakcije

agregata su 0-4, 4-8, 8-16, 16-32 mm. Ako pranjem sitnog agregata 0-4 mm nastane deficit sitnih zrna pijeska,

onda treba dodati još jednu frakciju 0-1 ili 0-2 mm čistog pijeska kontinuiranog granulometrijskog sastava.

Svaka frakcija agregata pri postrojenju mora biti posebno deponirana. Mora se paziti na to da ne dođe do

nekontroliranog miješanja frakcija. Kod manipuliranja s pojedinim frakcijama agregata mora se izbjeći

segregacija. Isto tako mora se spriječiti promjena granulacije krupnih frakcija uslijed predrobljavanja zrna.

Smrznuti agregat ili agregat pomiješan sa snijegom i ledom ne smije se upotrijebiti.

Vlažnost pojedinih frakcija agregata važan je element za jednoličnost sastava svježeg betona, a posebno

vodocementnog faktora. Na betonari se mora osigurati stalna i sigurna kontrola vlažnosti agregata po

pojedinim frakcijama.

Ako su lokalni uvjeti rada nalazišta i njihovih separacija agregata takvi da za vrijeme kiše dolazi do lošijeg pranja

ili ponovnog zagađenja agregata glinovitim česticama, Izvođač mora osigurati dovoljno velike deponije frakcija

agregata u periodima kad nema kiša.

Ukoliko su količine muljevitih čestica i prašine u agregatu veće od dozvoljenih, Izvođač će organizirati dodatno

pranje pojedinih frakcija agregata.

Način uzorkovanja agregata i broj uzoraka mora biti takav da uzorci reprezentiraju kvalitetu agregata na

deponijama. Jednokratno uzimanje uzoraka predstavljaju tri pojedinačna uzorka uzeta na mjestima gdje su

vizualno uočljive razlike u materijalu, u cilju određivanja heterogenosti granulacije i vlažnosti agregata. Svaki se

uzorak ispituje posebno. Uzorci se uzimaju u vremenskim razmacima koji ovise o dinamici dopreme agregata na

deponije i potrošnji agregata za proizvodnju betona.

Voda

Opskrba vodom za spravljanje betona treba biti riješeno putem vodovodne mreže ili hidroforskom stanicom.

Uređaji moraju imati kapacitet potreban za 3-dnevnu maksimalnu proizvodnju, ukoliko Izvođač ne koristi vodu

iz vodoopskrbne mreže. Tlak smije varirati u granicama koje ne narušavaju normalni rad tvornice betona.

Dodaci betonu

Svaki dodatak betonu mora se skladištiti na odvojenom prostoru i u zasebnim posudama. Posude u kojima se

skladište dodaci moraju imati mogućnost priključka mješača. Prostor za skladištenje mora osiguravati

minimalne uvjete skladištenja (temperaturu, vlažnost, osvjetljenje) koji su za pojedini dodatak propisane od

proizvođača dodatka.

Tvornica betona i uvjeti spravljanja betona

Tvornica betona mora biti projektirana tako da raspolaže s deponijama osnovnih materijala dovoljnim za

kontinuirani rad, neovisno o vremenskim prilikama. Deponije moraju omogućavati jednostavnu i pouzdanu

evidenciju o stanju količine materijala.

Betonare moraju biti opremljene sigurnosnim instrumentima i zatvaračima koje omogućuju i osiguravaju

ispravan rad uređaja i isključuju bilo kakve greške i smetnje pri doziranju osnovnih materijala (komponenata),

kao i pri miješanju i manipuliranju betonom.




Pojedini sastojci moraju se dozirati odvojeno i težinski. Točnost doziranja cementa, vode i dodatka mora biti ±2

%, a pojedinih frakcija agregata ±3 % (težinski). Točnost i preciznost mjernih uređaja mora se provjeravati svaki

mjesec dana.

Ove poslove može obavljati ekipa laboratorija gradilišta kao tekuću kontrolu. Početnu kontrolu - prije početka

rada postrojenja, kao i povremenu kontrolu na svakih 12 mjeseci rada ili poslije remonta vrši ovlaštena tvrtka.

Vage moraju ispunjavati uvjete Pravilnika o metrološkim uvjetima za vage u građevinske svrhe, izdate od

Zavoda za mjere i dragocjene materijale.

Dopuštena je samo upotreba prisilnih miješalica za beton s mogućnošću automatskog programiranja doziranja

komponenti betona.

Tvornica betona mora biti opremljena uređajem za automatsko doziranje minimalno jednog tekućeg dodatka

betonu.

U okviru tvornice betona moraju biti osigurani potrebni rezervni dijelovi za strojeve, rezervni elektroagregati za

vlastitu proizvodnju električne energije, oprema za zaštitu betona od atmosferskih utjecaja, potreban broj

strojeva za postizanje tražene kompaktnosti betona, te sigurno snabdijevanje vodom i svim potrebnim

materijalima.

Proizvodnjom betona mora rukovoditi za taj posao kvalificirana osoba građevinske struke.







4.1.3.4 IZVOĐENJE I ODRŽAVANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA






Općenito

Izvođenje i održavanje betonskih konstrukcija provodi se prema normama: HRN EN 13670:2010 Izvedba

betonskih konstrukcija (EN 13670:2009), HRN EN 13791:2007 Ocjena in-situ tlačne čvrstoće u konstrukcijama i

predgotovljenim betonskim dijelovima, normama na koje te norme upućuju i odredbama Tehničkog propisa za

građevinske konstrukcije (NN 17/2017), te u skladu s odredbama posebnih propisa.

Oplate i skele

Općenito

Skele i oplate moraju imati takvu sigurnost i krutost da bez slijeganja i štetnih deformacija mogu primati

opterećenja i utjecaje koji nastaju tijekom izvedbe radova. Skela i oplata moraju biti izvedeni tako da se

osigurava puna sigurnost radnika i sredstava rada kao i sigurnost prolaznika, prometa, susjednih objekata i

okoline uopće.

Materijali za izradu skela i oplata moraju biti propisane kvalitete.

Inženjer treba odobriti oplatu prije početka betoniranja.

Tamo gdje se radi o kompliciranim oplatama ili skelama koje je potrebno unaprijed projektirati i izraditi,

Izvođač je dužan od Inženjera zatražiti odobrenje prije početka izrade, a na osnovi nacrta i, ako je potrebno,




statičkih računa. Statičkim proračunom treba dokazati svrsishodnost, sigurnost i izvodivost oplate odnosno

skele kao i da oplata (skela) udovoljava propisima ovih uvjeta.

Kod izrade projekta oplate mora se uzeti u obzir kompaktiranje pomoću vibratora na oplati tamo gdje je to

potrebno.

Karakteristike oplate

Oplata mora sadržavati sve otvore i detalje prikazane u nacrtima, odnosno tražene od Inženjera.

Oplata odnosno skela treba osigurati da se beton ne onečisti. Obje moraju biti dovoljno čvrste i krute da odole

pritiscima kod ugradnje i vibriranja i da spriječe ispupčenja. Inženjer će, tamo gdje mu se čini potrebno, tražiti

računski dokaz stabilnosti i progibanja.

Nadvišenja oplate dokazuju se računski i geodetski se provjeravaju prije betoniranja.

Oplata mora biti toliko vodotijesna da spriječi istjecanje cementnog mlijeka.

Ukoliko se za učvršćenje oplate rabe metalne šipke od kojih dio ostaje ugrađen u betonu, kraj stalno ugrađenog

dijela ne smije biti bliži površini od 5 cm. Šupljina koja ostaje nakon uklanjanja šipke mora se dobro ispuniti,

naročito ako se radi o plohama koje će biti izložene protjecanju vode. Ovakav način učvršćenja ne smije se

upotrijebiti za vidljive plohe betona.

Žičane spojnice za pridržavanje oplate ne smiju prolaziti kroz vanjske plohe gdje bi bile vidljive.

Radne reške moraju biti horizontalne i moraju biti na istoj visini zadržavajući kontinuitet.

Pristup oplati i skeli radi čišćenja, kontrole i preuzimanja, mora biti osiguran.

Oplata mora biti tako izrađena, naročito za nosače i konstrukcije izložene proticanju vode, da se skidanje može

obaviti lako i bez oštećenja rubova i površine.

Površina oplate mora biti očišćena od inkrustacija i sveg materijala koji bi mogao štetno djelovati na izložene

vanjske plohe.

Kad se oplata premazuje uljem, mora se spriječiti prljanje betona i armature.

Oplata, ukoliko je drvena, mora prije betoniranja biti natopljena vodom na svim površinama koje će doći u

dodir s betonom i zaštićena od prianjanja za beton premazom vapnom.

Skidanje oplate

Skidanje oplate se mora izvršiti čim je to provedivo, naročito tamo gdje oplata ne dozvoljava polijevanje

betona, ali nakon što je beton dovoljno očvrsnuo. Svi popravci betona trebaju se izvršiti na predviđen način i to

što je prije moguće.

Oplata se mora skidati prema određenom redoslijedu, pažljivo i stručno, da se izbjegnu oštećenja. Moraju se

poduzeti mjere predostrožnosti za slučaj neplaniranog kolapsa. Inženjer će odrediti kad se mora, odnosno

može, skidati oplata.

Skele

Sve skele (za oplatu, pomoćne i fasadne) moraju se izvesti od zdravoga drva ili čeličnih cijevi potrebnih

dimenzija.

Sve skele moraju biti stabilne, ukrućene dijagonalno u poprečnom i uzdužnom smislu, te solidno vezane

sponama i kliještima. Mosnice i ograde trebaju biti također dovoljno ukrućene. Skelama treba dati nadvišenje

koje se određuje iskustveno u ovisnosti o građevini ili proračunski. Ako to traži Inženjer, vanjska skela, s vanjske

strane, treba biti prekrivena trščanim ili lanenim pletivom kako bi se uz općenitu zaštitu osigurala i kvalitetnija

izvedba i zaštita fasadnog lica.




Skele moraju biti izrađene prema pravilima struke i propisima Pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim

mjerama u građevinarstvu.

Pregled i prijem radova

Inženjer će zabraniti izradu i primjenu oplata i skela koje prema njegovom mišljenju ne bi mogle osigurati

traženu kvalitetu lica gotovog betona ili su neprihvatljive kvalitete ili sigurnosti. Prijem gotove skele ili oplate

vrši se vizualno, geodetskom kontrolom i ostalom izmjerom. Pregled i prijem gotove skele, oplate i armature

vrši Inženjer. Bez obzira na odobrenu primjenu skela, oplate i armature, Izvođač snosi punu odgovornost za

sigurnost i kvalitetu radova.

Troškovi oplate i skele

Uključeni su u jediničnu cijenu betona i neće se posebno plaćati.

Transport i ugradnja betona

Opći uvjeti

S betoniranjem se može početi samo na osnovi pismene potvrde o preuzimanju podloge, skele, oplate i

armature te po odobrenju programa betoniranja od strane Inženjera.

Beton se mora ugrađivati prema unaprijed izrađenom programu i izabranom sistemu.

Vrijeme transporta i drugih manipulacija sa svježim betonom ne smije biti duže od onog koje je utvrđeno u toku

prethodnih ispitivanja (promjena konzistencije s vremenom pri raznim temperaturama).

Transportna sredstva ne smiju izazivati segregaciju smjese betona.

U slučaju transporta betona mikserima, poslije pražnjenja miksere treba oprati, a prije punjenja treba provjeriti

je li ispražnjena sva voda iz bubnja.

Zabranjeno je korigiranje sadržaja vode u gotovom svježem betonu bez prisustva tehnologa za beton.

Dozvoljena visina slobodnog pada betona je 1,5 m. Nije dozvoljeno transportiranje betona po kosinama.

Transportna sredstva se ne smiju oslanjati na oplatu ili armaturu kako ne bi dovela u pitanje njihov projektirani

položaj.

Temeljna površina na koju se nanosi beton treba biti očišćena od raspucanih i slabo vezanih komada, a sva

nečistoća i zaostala voda moraju biti potpuno odstranjeni.

Sav materijal (drvene ili čelične razupore), čelična podgrada i slično treba se ukloniti izvan teoretskog profila.

Prije ugrađivanja betona treba geodetski provjeriti veličine elemenata, oplate, nauljenost i ukrućenje oplate,

položaj i razmak armature, sidara i svih metalnih elemenata koji se "ubetoniraju".

Svaki započeti betonski odsjek, konstruktivni dio ili element objekta mora biti neprekidno izbetoniran u opsegu,

koji je predviđen programom betoniranja, bez obzira na radno vrijeme, brze vremenske promjene ili isključenja

pojedinih uređaja mehanizacije pogona.

Ako dođe do neizbježnog, nepredvidljivog prekida rada, betoniranje mora biti završeno tako da se na mjestu

prekida može izraditi konstruktivno i tehnološki odgovarajući radni spoj. Izrada takvog radnog spoja moguća je

samo uz odobrenje Inženjera.

Svježi beton mora se ugrađivati vibriranjem u slojevima čija debljina ne smije biti veća od 70 cm. Sloj betona

koji se ugrađuje mora vibriranjem biti dobro spojen s prethodnim donjim slojem betona. Ako dođe do prekida

betoniranja, prije nastavka betoniranja površina donjeg sloja betona mora biti dobro očišćena ispuhivanjem i

ispiranjem, a po potrebi i pjeskarenjem.

Beton treba ubaciti što bliže njegovom konačnom položaju u konstrukciji da bi se izbjegla segregacija. Smije se

vibrirati samo oplatom ukliješten beton. Nije dozvoljeno transportiranje betona pomoću pervibratora.




Ugrađivanje betona mora se vršiti na takav način da ne dođe do segregacije i da se postigne vodonepropustan,

kompaktan beton bez šupljina i gnijezda.

Sav beton treba održavati vlažnim nakon ugradnje kroz najmanje 7 dana, s tim da je Inženjer ovlašten taj rok

produžiti ili skratiti, ukoliko to prilike traže odnosno dozvoljavaju.

Vlaženje betona raspršivačima, kroz perforirane cijevi, mora biti kontinuirano. Mogu se koristiti i druga sredstva

koja osiguravaju stalnu vlažnost.

Zaštita betona mora početi prije nego proces vezanja završi.

Ugrađeni beton ne smije imati temperaturu veću od 45⁰ C u periodu od 3 dana nakon ugradnje.

Betoniranje pri visokim vanjskim temperaturama

Sniženje temperature svježeg betona

Niska početna temperatura svježeg betona ima višestruko povoljan utjecaj na poboljšanje uvjeta za betoniranje

masivnih konstrukcija. Stoga je sniženje temperature svježeg betona i održavanje iste u propisanim granicama

od posebnog značaja. Za održavanje temperature svježeg betona unutar dopuštenih 25⁰ C, neophodno je

poduzeti sljedeće mjere:

- krupne frakcije agregata hladiti raspršivanjem vode po površini deponije, što se ne preporučava s frakcijama do 8 mm, zbog poteškoća s održavanjem konzistencije betona,

- deponije pijeska zaštititi nadstrešnicama,

- silose za cement, rezervoare, miješalicu, cijevi itd. zaštititi od sunca bojenjem u bijelo.

Ukoliko ovi postupci hlađenja nisu dostatni, daljnje sniženje temperature može se postići hlađenjem vode u

posebnim postrojenjima (coolerima).

Izvođenje radova

Za vrijeme visokih dnevnih temperatura (oko 30⁰ C), kada postoje poteškoće s održavanjem dozvoljene

temperature svježeg betona, početak radova na betoniranju treba pomaknuti prema hladnijem dijelu dana

(noć, jutro). Vrijeme od spravljanja betona do ugradnje treba biti što kraće, kako bi se izbjegli problemi pri

pražnjenju transportnih sredstava i ugradnji zbog smanjenja obradivosti. Ugrađivanje se mora odvijati brzo i

bez zastoja. Redoslijed betoniranja mora omogućiti povezivanje novog betona s prethodnim.

U uvjetima vrućeg vremena je najpogodnije njegovanje vodom. Njegovanje treba početi čim beton počne

očvršćivati. Ako je intenzitet isparavanja blizu kritične granice, površina se može finim raspršivanjem vode

održavati vlažnom, bez opasnosti od ispiranja. Čelične oplate treba rashlađivati vodom, a podloga prije

betoniranja mora biti dobro nakvašena.

Ukoliko se u svježem betonu pojave pukotine, treba ih zatvoriti revibriranjem. Voda koja se upotrebljava za

njegovanje ne smije biti mnogo hladnija od betona, kako razlike između temperature betona na površini i

unutar jezgre ne bi prouzročile pojavu pukotina. Stoga je efikasan način njegovanja pokrivanje betona

materijalima koji vodu upijaju i zadržavaju (juta, spužvasti materijal i sl.) te dodatno prekrivanje plastičnom

folijom. Prekrivanje povoljno djeluje i na utjecaj razlika temperatura noć - dan.

Betoniranje pri niskim vanjskim temperaturama

Betoniranje pri temperaturama nižim od +5°C moguće je uz pridržavanje mjera za zimsko betoniranje.

Upotreba smrznutog agregata u mješavini nije dozvoljena, a zagrijavanje pijeska parom nije preporučljivo zbog

poteškoća s održavanjem konzistencije betona.

Pri ugradnji svježi beton mora imati minimalnu temperaturu od +6°C, koja se na nižim temperaturama zraka (0

< t < +5°C) može postići samo zagrijavanjem vode, pri čemu temperatura mješavine agregata i vode prije

dodavanja cementa ne smije prijeći +25⁰ C.

Temperatura svježeg betona u zimskom periodu na mjestu ugradnje mora biti od +6 do +15⁰C.




Da bi se omogućio normalni tok procesa stvrdnjavanja i spriječilo smrzavanje, odmah poslije ugradnje, beton se

toplinski zaštićuje prekrivanjem otvorenih površina izolacijskim materijalima i izolacijom čeličnih oplata.

Toplinska izolacija betona mora biti takva da osigura postizanje najmanje 50% projektirane čvrstoće na pritisak

prije nego što beton bude izložen djelovanju mraza.

Pri temperaturama zraka nižim od +5⁰C, temperatura svježeg betona mjeri se najmanje jedanput u toku 2h.

Betoniranje pod utjecajem mora

Betoniranje u moru i na kopnenim dionicama sa značajnim procjeđivanjem mora u rov (gdje nije moguće

crpljenje procjednih voda na siguran način), moraju se izvoditi prema uputama Inženjera.

Izvođač mora radove na ovim dionicama izvoditi u kraćim dionicama prilagođenim uvjetima na terenu, dubini

mora, odnosno razini podzemne vode u rovu.

Betoniranje pod vodom (primjenom jedne od metoda verificiranih za podmorsko betoniranje) se izvodi uz

pomoć ronioca, te stavkom treba biti obračunati otežan rad u ronilačkoj opremi uz uporabu odgovarajućeg

alata. Izvedba s predgotovljenim i na gradilištu proizvedenim elementima

Ovim su Tehničkim uvjetima utvrđeni zahtjevi izvedbenih operacija koje uključuju konstrukcijske elemente

proizvedene na gradilištu ili predgotovljene konstrukcijske elemente od njihova preuzimanja na gradilištu do

postavljanja i konačnog prihvaćanja.

Uporabu na gradilištu proizvedenih ili predgotovljenih betonskih elemenata treba riješiti verificiranim

projektom koordinacije između njih i ponašanja cijele konstrukcije.

Tvornički proizvedeni (predgotovljeni) elementi

Tvornički proizvedeni (predgotovljeni) betonski elementi do preuzimanja na gradilištu u području su

odgovarajuće hrvatske norme ili tehničkog dopuštenja, ako nema odgovarajuće norme.

Dijelovi proizvedeni na gradilištu

Dijelovi proizvedeni na gradilištu mogu se tretirati kao predgotovljeni elementi ako zadovoljavaju odgovarajuću

hrvatsku normu.

Na gradilištu proizvedeni elementi koji nisu sukladni ni s kojom hrvatskom normom ne mogu se smatrati

predgotovljenim elementima. Njihova je proizvodnja propisana ovim Tehničkim uvjetima.

Uvjeti operacija koje slijede nakon proizvodnje elemenata proizvedenih na gradilištu isti su kao i za tvornički

proizvedene predgotovljene elemente.

Rukovanje i skladištenje

Rukovanje, skladištenje i zaštitu predgotovljenih elemenata treba provoditi u skladu s projektnim uvjetima.

Shema dizanja koja sadrži točke i sile ovješenja, opis sustava dizanja, i kad je potrebno svaki posebni zahtjev,

moraju biti dostupni na gradilištu. Ukupna težina i moguća odstupanja moraju biti dani za svaki element.

Instrukcije za skladištenje elementa trebaju utvrditi poziciju skladištenja i dopuštene točke oslanjanja, zaštitne

(sigurnosne) mjere kad su potrebne i sve što je potrebno za održanje stabilnosti.

Postavljanje

Zahtjeve za postavljanje predgotovljenih elemenata treba dati u izvedbenim specifikacijama.

Izvedbene specifikacije trebaju utvrditi raspored oslonaca, potrebnih podupora i po potrebi privremena

osiguranja stabilnosti. Kad je potrebno, u izvedbenim specifikacijama treba naznačiti osi i radnu poziciju

vođenja elementa i dostizanja dispozicije dizanja.

Treba primijeniti konstruktivne mjere koje osiguravaju učinkovitost i stabilnost privremenih i trajnih podupora.

Te mjere trebaju moguća oštećenja i neodgovarajuća ponašanja svesti na najmanju moguću mjeru.




Tijekom postavljanja treba provjeriti točnu poziciju elementa.

Postavljanje ispod mora izvesti uz pomoć ronioca, stavkom treba biti obračunati otežan rad u ronilačkoj opremi

uz uporabu odgovarajućeg alata.

Spajanje i kompletiranje

Prije povezivanja montiranih predgotovljenih elemenata i prije bilo koje faze završnih radnji treba provesti

detaljan nadzor i kontrolu postavljanja.

Završni rad treba izvesti prema zahtjevima danim u izvedbenim specifikacijama, uzimajući u obzir konkretne

klimatske uvjete.

Svaka ugradnja dodatne armature u završnim radovima i betoniranje na građevini treba biti u skladu s ovim

Tehničkim uvjetima.

Spajanje i kompletiranje ispod mora izvesti uz pomoć ronioca, stavkom treba biti obračunati otežan rad u

ronilačkoj opremi uz uporabu odgovarajućeg alata.

Izvedba spojeva

Radni spojevi su spojevi svježeg betona s očvršćujućim ili već očvrslim betonom. Na radnim spojevima mora biti

ostvarena dobra prionjivost obaju betona, što osigurava vodonepropusnost.

Radni spojevi se obrađuju još u fazi očvršćivanja uobičajenom metodom tj. ispiranjem i ispuhivanjem

mješavinom komprimiranog zraka i vode pod visokim pritiskom. Takvom obradom uklanja se cementno mlijeko

s površine. Ukoliko površina nije obrađena u fazi očvršćivanja na taj način, može se obraditi pjeskarenjem ili

drugim odgovarajućim postupcima uz ponovno ispiranje svih nevezanih dijelova.

Nije dopuštena vertikalna radna reška nego samo horizontalna.

Kontrola kvalitete

Beton proizveden prema odredbama Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije (NN 17/2017) ugrađuje se

u betonsku konstrukciju prema projektu betonske konstrukcije, normi HRN ENV 13670-1, normama na koje ta

norma upućuje i odredbama ovih Tehničkih uvjeta.

Izvođač mora prema normi HRN ENV 13670-1 prije početka ugradnje provjeriti je li beton u skladu sa

zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je li tijekom transporta betona došlo do promjene njegovih

svojstava koja bi bila od utjecaja na tehnička svojstva betonske konstrukcije.

Za beton projektiranog sastava dopremljenog iz centralne betonare (tvornice betona), Inženjer obvezno

određuje neposredno prije njegove ugradnje provedbu kontrolnih postupaka utvrđivanja svojstava svježeg

betona i utvrđivanja tlačne čvrstoće očvrsnulog betona na mjestu ugradnje betona prema odredbama ovoga

Programa i Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije (NN 17/2017).

Kontrolni postupak utvrđivanja svojstava svježeg betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju neposredno

prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima norme HRN ENV 13670-1 i projekta

betonske konstrukcije, a najmanje pregledom svake otpremnice i vizualnom kontrolom konzistencije kod svake

dopreme (svakog vozila) te, kod opravdane sumnje ispitivanjem konzistencije istim postupkom kojim je ispitana

u proizvodnji.

Kontrolni postupak utvrđivanja tlačne čvrstoće očvrsnulog betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju

neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima projekta betonske

konstrukcije, ali ne manje od jednog uzorka za istovrsne elemente betonske konstrukcije koji se bez prekida

ugrađivanja betona izvedu unutar 24 sata od betona istih iskazanih svojstava i istog proizvođača.

Ako je količina ugrađenog betona veća od 100 m3, za svakih slijedećih ugrađenih 100 m

3 uzima se po jedan

dodatni uzorak betona.




Podaci o istovrsnim elementima betonske konstrukcije izvedenim od betona istih iskazanih svojstava i istog

proizvođača evidentiraju se uz navođenje podataka iz otpremnice tog betona, a podaci o uzimanju uzoraka

betona evidentiraju se uz obvezno navođenje oznake pojedinačnog elementa betonske konstrukcije i mjesta u

elementu betonske konstrukcije na kojem se beton ugrađivao u trenutku uzimanja uzoraka.

Kontrolni postupak utvrđivanja tlačne čvrstoće očvrsnulog betona ocjenjivanjem rezultata ispitivanja uzoraka i

dokazivanjem karakteristične tlačne čvrstoće betona provodi se odgovarajućom primjenom kriterija iz

Dodataka B norme HRN EN 206-1 "Ispitivanje identičnosti tlačne čvrstoće".

Propisuje se dMAX = 32 mm kao maksimalna nominalna gornja veličina zrna agregata, te maksimalni

vodocementni faktor V/C ≤ 0,50.

Kontrolni postupak utvrđivanja tlačne čvrstoće očvrsnulog betona ugrađenog u pojedini element betonske

konstrukcije u slučaju sumnje, provodi se kontrolnim ispitivanjem na mjestu koje se određuje na temelju

podataka iz evidencije o ugradnji betona odnosno odredbama Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije,

odgovarajućom primjenom normi. Za slučaj nepotvrđivanja zahtijevanog razreda tlačne čvrstoće betona treba

na dijelu konstrukcije u koji je ugrađen beton nedokazanog razreda tlačne čvrstoće provesti naknadno

ispitivanje tlačne čvrstoće betona u konstrukciji prema HRN EN 12504-1 i ocjenu sukladnosti prema prEN

13791.

Uporabljivost betonske konstrukcije

Pri dokazivanju uporabljivosti betonske konstrukcije treba uzeti u obzir:

a) zapise u građevinskom dnevniku o svojstvima i drugim podacima o građevnim proizvodima ugrađenim u betonsku konstrukciju,

b) rezultate nadzornih radnji i kontrolnih postupaka koja se sukladno Tehničkom propisu za građevinske konstrukcije (NN 17/2017) obvezno provode prije ugradnje građevnih proizvoda u betonsku konstrukciju,

c) dokaze uporabljivosti (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim postupcima i dr.) koje je Izvođač osigurao tijekom građenja betonske konstrukcije,

d) uvjete građenja i druge okolnosti koje prema građevinskom dnevniku i drugoj dokumentaciji koju Izvođač mora imati na gradilištu, te dokumentaciju koju mora imati proizvođač građevnog proizvoda, a mogu biti od utjecaja na tehnička svojstva betonske konstrukcije.

Naknadno dokazivanje tehničkih svojstava betonske konstrukcije

Za betonsku konstrukciju za koju se tehnička svojstva ne mogu utvrditi zbog nedostatka potrebne

dokumentacije, mora se naknadnim ispitivanjima i naknadnim proračunima utvrditi tehnička svojstva betonske

konstrukcije prema nizu normi HRN EN 12504 i HRN EN 13791:2007 i normama na koje te norme upućuju, te


Radi utvrđivanja tehničkih svojstava betonske konstrukcije potrebno je prikupiti odgovarajuće podatke o

betonskoj konstrukciji u opsegu i mjeri koji omogućavaju procjenu stupnja ispunjavanja bitnog zahtjeva

mehaničke otpornosti i stabilnosti, požarne otpornosti i drugih bitnih zahtjeva za građevinu prema odredbama

posebnih propisa.

Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija

Općenito

Tehnička svojstva i drugi zahtjevi, te potvrđivanje sukladnosti proizvoda i sustava, ovisno o vrsti proizvoda i

sustava, određuju se odnosno provode prema normama Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije (NN

17/2017), normama na koje one upućuju, te u skladu s odredbama posebnog propisa.

Proizvodi i sustavi u smislu ove točke Programa su tvornički proizvedeni proizvodi i sustavi kojima se betonske

konstrukcije zaštićuju, izvode i/ili popravljaju radi očuvanja odnosno uspostave propisanih tehničkih svojstava

betonske konstrukcije.





Tehnička svojstva proizvoda i sustava moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za zaštitu, izvođenje i/ili

popravak betonske konstrukcije i moraju biti specificirana prema normama niza HRN EN 1504, normama na

koje te norme upućuju i odredbama Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije (NN 17/2017), ovisno o vrsti

proizvoda i sustava.

Vrste proizvoda i sustava su:

a) sustavi površinske zaštite,

b) proizvodi i sustavi za konstrukcijski i nekonstrukcijski popravak,

c) konstrukcijska ljepila,

d) proizvodi za injektiranje betona,

e) proizvodi za sidrenje armature,

f) proizvodi za zaštitu armature od korozije.

Tehnička svojstva proizvoda ili sustava specificiraju se u projektu betonske konstrukcije.

Potvrđivanje sukladnosti, označavanje i ispitivanje

Potvrđivanje sukladnosti proizvoda i sustava provodi se, ovisno o vrsti proizvoda, prema odredbama Dodataka

ZA normi niza HRN EN 1504-2 do HRN EN 1504-7, i norme HRN EN 1504-8 i odredbama posebnog propisa.

Proizvodi i sustavi označavaju se, na otpremnici i na pakovini prema normama HRN EN 1504-2 do HRN EN 1504-

8. Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje na odgovarajuću normu, a u skladu s posebnim propisom.

Ispitivanje svojstava proizvoda i sustava, ovisno o vrsti proizvoda ili sustava, provodi se prema odgovarajućim

normama iz niza HRN EN 1504 i normama na koje te norme upućuju.

Uzimanje i priprema uzoraka za ispitivanje provodi se prema normama niza HRN EN 1504 i normama na koje te

norme upućuju.

Građenje

Pri građenju betonske konstrukcije primjenom proizvoda i sustava treba odgovarajuće primijeniti pravila

određena Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije (NN 17/2017), te pojedinosti dane projektom

betonske konstrukcije, tehničkom uputom za ugradnju i uporabu proizvoda i sustava, normom HRN EN 1504-10

i normama na koje ta norma upućuje, koje se odnose na:

- sve faze predviđenog vijeka uporabe proizvoda ili sustava,

- uvjete kojima mora udovoljavati podloga,

- proizvode i sustave te norme kojima se potvrđuje sukladnost tih proizvoda i sustava,

- ispitivanja svojstava proizvoda tijekom i nakon primjene (u očvrslom stanju),

- uporabu i održavanje.

Kontrola prije ugradnje i održavanje svojstava

Kontrola proizvoda i sustava provodi se u slučaju kada postoji sumnja da je došlo do promjene pojedinog

svojstva proizvoda ili proizvoda iz sustava.

Kontrola u slučaju kada postoji sumnja da je došlo do promjene pojedinog svojstva proizvoda ili proizvoda iz

sustava provodi se odgovarajućom primjenom norme iz niza HRN EN 1504 i normama na koje ta norma

upućuje.

Proizvođač i distributer proizvoda i sustava, te Izvođač, dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja

svojstava proizvoda tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara, skladištenja i ugradnje prema tehničkim uvjetima

proizvođača i prema normi HRN EN 1504-10.




Vodocementni faktor betona otpornih na mraz ne smije biti veći od 0,55. Ispitivanje i ocjenu otpornosti betona

na mraz treba vršiti prema normi HRN U.M1.016 padom tlačne čvrstoće.







Manipulacija montažnom pokrovnom pločom

Skidanje montažne pokrovne ploče s postojeće AB galerije i ponovno vraćanje na postojeću konstrukciju. Ploče

se skidaju zbog lakšeg unošenja cijevi, fazonskih komada i armatura unutar prostora postojeće AB galerije.

Stavka obuhvaća sve potrebne transporte, rad i materijal, opremu i pomoćna sredstva za kompletnu izvedbu.

Obračun po komadu skinute pokrovne ploče.

4.1.3.5 ARMATURA






Opis

Ovaj rad uključuje nabavu, dopremu, oblikovanje i ugradnju čelika u armiranobetonske konstrukcije. Radovi se

moraju izvršiti prema odredbama Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije (NN 17/2017).

Čelik za armiranje betona


Tehnička svojstva armature moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu i ovisno o vrsti

čelika moraju biti specificirana prema normama nizova HRN EN 10080:2012 odnosno nHRN EN:10138 i


Armatura se izrađuje odnosno proizvodi od čelika za armiranje kao armatura za armirane betonske

konstrukcije.

Dokazivanje uporabljivosti, potvrđivanje sukladnosti

Dokazivanje uporabljivosti armature izrađene prema projektu betonske konstrukcije provodi se prema tom

projektu te odredbama Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije (NN 17/2017), i uključuje zahtjeve za:

a) izvođačevom kontrolom izrade i ispitivanja armature, te

b) nadzorom proizvodnog pogona i nadzorom izvođačeve kontrole izrade armature,

na način primjeren postizanju tehničkih svojstava betonske konstrukcije u skladu s Tehničkim propisom za


Potvrđivanje sukladnosti čelika za armiranje provodi se prema odredbama Dodataka ZA norme nHRN EN

10080-1 i odredbama posebnog propisa.

Označavanje




Čelik za armiranje označava se na otpremnici i na oznaci prema normama niza HRN EN 10080:2012, a u skladu s

HRN CR 10260, normama HRN EN 10027-1:2007, HRN EN 10027-2:2015 i HRN EN 10020:2008. Oznaka mora

obvezno sadržavati upućivanje na tu normu, a u skladu s posebnim propisom.

Ispitivanje

Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje svojstava čelika za armiranje provodi se prema

normama nizova HRN EN 10080:2012, HRN EN ISO 15630, te prema normi HRN EN 10002-1.

Izrada i ugradnja armature

Pri izradi ili proizvodnji armature treba poštivati pravila armiranja prema Tehničkim propisima za građevinske

konstrukcije (NN 17/2017) i priznatim tehničkim pravilima.

Armatura od čelika za armiranje ima nastavke u obliku preklopa, zavara ili mehaničkog spoja.

Preklopi se izvode prema odredbama priznatim tehničkim pravilima Tehničkog propisa za građevinske

konstrukcije (NN 17/2017) odnosno prema normi HRN ENV 1992-1-1:2004.

Zavari se izvode prema odredbama norme HRN EN 1992-1-1-:2013 i norme HRN EN ISO 17660-1:2008, HRN EN

ISO 17660-2:2008.

Ispitivanje zavarenih spojeva provodi se u skladu s odredbama odgovarajućih normi.

Ispitivanje postupaka zavarivanja i osposobljenosti zavarivača rabi se norma HRN EN ISO 17660 ili norma HRN

EN 287-1:2004.

Mehanički spojevi se proizvode i potvrđuje im se sukladnost prema tehničkoj specifikaciji ili se izrađuju prema

projektu betonske konstrukcije.

Kontrola armature prije betoniranja

Armatura izrađena prema projektu betonske konstrukcije, smije se ugraditi u betonsku konstrukciju ako je

sukladnost čelika, zavara i mehaničkih spojeva potvrđena ili ispitana na način određen Tehničkim propisom za


Armatura proizvedena prema tehničkoj specifikaciji za koju je sukladnost potvrđena, smije se ugraditi u

betonsku konstrukciju ako ispunjava zahtjeve projekta te betonske konstrukcije.

Prije ugradnje armature provode se odgovarajuće nadzorne radnje određene normom HRN EN 13670:2010, te

druge kontrolne radnje određene Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije (NN 17/2017).

UGRADNJA ARMATURE

Armatura izrađena od čelika za armiranje, prema odredbama Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije

(NN 17/2017), ugrađuje se u armiranu betonsku konstrukciju prema projektu betonske konstrukcije i/ili

tehničkoj uputi za ugradnju i uporabu armature, normi HRN EN 13670, normama na koje ta upućuje i


Rukovanje, skladištenje i zaštita armature treba biti u skladu sa zahtjevima tehničkih specifikacija koje se

odnose na čelik za armiranje, projekta betonske konstrukcije te odredbama Tehničkog propisa za građevinske


Čelik za armiranje se mora transportirati i skladištiti tako da se mehanički ne oštećuje, ne lomi na mjestu

zavarivanja, ne prlja i ne korodira.

Armatura se mora savijati u hladnom stanju i nastavljati na način utvrđen projektom konstrukcije. Prije

postavljanja se mora očistiti od prljavštine, masnoće i korozije.

Zavarivanje mreža za nastavljanje armiranja nije dozvoljeno, nego se nastavak osigurava preklopom i vezanjem

paljenom žicom.




Armatura se u projektiranom položaju u konstrukcijskom elementu mora čvrsto povezati i fiksirati u oplati

potrebnim brojem graničnika i podmetača odgovarajućeg tipa.

Ako se armatura postavlja na tlo, mora se izvesti izravnavajući sloj betona debljine najmanje 5 cm.

Izvođač mora prema normi HRN EN 13670 prije početka ugradnje provjeriti je li armatura u skladu sa

zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je li tijekom rukovanja i skladištenja armature došlo do

njezinog oštećivanja, deformacije ili druge promjene koja bi bila od utjecaja na tehnička svojstva betonske

konstrukcije.

Inženjer neposredno prije početka betoniranja mora:

a) provjeriti postoji li isprava o sukladnosti za čelik za armiranje, odnosno za armaturu i jesu li iskazana svojstva sukladna zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije,

b) provjeriti je li armatura izrađena, postavljena i povezana u skladu s projektom betonske konstrukcije i/ili tehničkom uputom za ugradnju i uporabu armature te u skladu s Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije (NN 17/2017),

c) dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u građevinski dnevnik.


Jedinica mjere je masa u kg.

Jedinična cijena obuhvaća sve troškove nabave, dopreme, izrade, savijanja, postavljanja, učvršćenja, galvanskog

povezivanja varenjem i uzemljenja armature, kontrole kvalitete te sve ostale radove potrebne za potpuno

dovršenje armiračkih radova prema ovim Tehničkim uvjetima.

4.1.3.6 REZANJE POSTOJEĆEG BETONSKOG ZASTORA

Opis

Ovaj rad uključuje iskolčenje, označavanje bojom i pravolinijsko rezanje betonskog zastora po cijeloj visini.

Beton se može rezati strojevima koji za vrijeme rezanja koriste vodu (za hlađenje) ili zrak. Rad uključuje i iskop

zarezanog materijala s utovarom u prijevozno sredstvo, odvoz na trajnu deponiju, kao i naknadu za

deponiranje.


Jedinica mjere je m1 izrezanog betonskog sloja po cijeloj visini.

U jediničnoj cijeni su sadržani svi troškovi prijevoza opreme, voda, rad i svi ostali troškovi potrebni za izvođenje

radova.

4.1.3.7 KONTROLNE REŠKE

Izvođenje kontrolnih reški

Izrada kontrolnih reški u temeljnjoj ploči vodne komore koje se naknadno popunjavaju brtvenom masom za

reške, koja se smije koristiti za pitku vodu. Kontrolna reška se izvodi prema projektu, a odgovara 1/4 debljine

ploče. Armaturu gornje zone prekinuti 5 cm prije i nastaviti 5 cm iza reške. Ispod reške postaviti armaturu koja

površinom odgovara prekinutoj armaturi. Stavka obuhvaća sav rad, opremu i materijal potreban za potpuno

dovršenje troškovničke stavke.


Jedinična mjera je m' reške.


radova.




4.1.4 ASFALTERSKI RADOVI

4.1.4.1 OPĆENITO

Uvjeti kvalitete materijala za izradu asfaltne mješavine

KAMENI MATERIJALI

Tehnički kamen

Tablica 5.1 - Uvjeti kvalitete tehničkog kamena kao sirovine

Asfaltni sloj u kolničkoj konstrukciji

Habajući sloj Bitumenizi-

rani

Svojstvo i uvjeti Grupe prometnog opterećenja Habajući sloj od

mikroasfalta

nosivi sloj

(BNS i DBNS) i

autoceste

vrlo teško i

teško

srednje lako i vrlo

lako

Bitumenizi-

rani nosivi

habajući sloj

(BNHS)

Mineraloško-petrografska

klasifikacija

grupa* grupa** Grupa Grupa grupa

eruptiva karbonata karbonata

Eruptiva

2/4, 4/8,

8/11

karbonat

a 0/2 karbonata

Tlačna čvrstoća u suhom

stanju najmanje, Mpa 160 140 120 160 140 120

Otpornost prema habanju

brušenjem najviše, cm³/50

cm²

10 18 22 12 18 25

Upijanje vode najviše, %

(m/m) 0,75 0,75 1,0 0,75 0,75 1,2

Otpornost na djelovanje

mraza otporan otporan otporan otporan Otporan Otporan

Otpornost prema

smrzavanju natrijevim

sulfatom najviše, % m/m)

5 5 5 5 5 5

Poroznost % (V/V) ispituje se ispituje se ispituje se - - ispituje se

* Stijenska masa eruptivnog i/ili metamorfnog porijekla a silikatnog sastava (u daljnjem tekstu - silikatnog

sastava)

** Stijenska masa sedimentnog i/ili metamorfnog porijekla a karbonatskog sastava (u daljnjem tekstu -

karbonatnog sastava)




Prirodni i drobljeni pijesak

Ispituju se granulometrijski sastav i čistoća. Uvjeti kvalitete definirani su hrvatskim normama za pojedine vrste

asfaltnih slojeva.

Kamena sitnež i prirodni nevezani materijali separirani prema normi HRN B.B3.100

Ispituju se granulometrijski sastav, fizičko-mehanička svojstva, otpornost prema drobljenju i habanju, vrijednost

polirnosti i čistoća. Uvjeti kvalitete definirani su hrvatskim normama za pojedine vrste asfaltnih slojeva.

Neseparirani kameni materijal (šljunak, sipina i drobljeni kameni materijali) i djelomično separirani kameni

materijali (šljunak, sipina i drobljeni kameni materijali)

Ispituju se granulometrijski sastav, fizikalno-mehanička svojstva i čistoća.

Granulometrijski sastav nesepariranih i djelomično separiranih kamenih materijala, nazivnih krupnoća od 0 do

45 mm, ocjenjuje se s obzirom na njihovu primjenu u pojedinom asfaltnom sloju u kolničkoj konstrukciji.

Da bi frakcije djelomično separiranih kamenih materijala po svom granulometrijskom sastavu odgovarale

deklariranom sastavu, moraju ispunjavati uvjet od najviše 20% podzrnja i najviše 15% nadzrnja.

Uvjeti kvalitete za fizičko-mehanička svojstva i čistoću definirani su hrvatskim normama za pojedine asfaltne

slojeve.

KAMENO BRAŠNO

Ispituju se granulometrijski sastav kamenog brašna, čistoća i fizikalna svojstva punila.

Uvjeti kvalitete definirani su HRN-om B.B3.045.

Ako punilo ne zadovoljava neke od propisanih uvjeta kvalitete, njegova pogodnost za primjenu u asfaltnim

mješavinama mora se odrediti dopunskim ispitivanjima.

BITUMENSKA VEZIVA

Bitumen za kolnike (Bitumen)

Bitumeni koji se upotrebljavaju u cestogradnji podijeljeni su u vrste prema penetraciji i moraju zadovoljiti

zahtjeve propisane normom HRN U.M3.010.

Bitumenska emulzija

Anionske bitumenske emulzije za kolnike moraju zadovoljavati uvjete kvalitete propisane normom HRN

U.M3.022, a kationske bitumenske emulzije zahtjeve propisane normom HRN U.M3.024.

Razrijeđeni bitumen

U cestogradnji se mogu koristiti dva tipa razrijeđenog bitumena (RB) ovisno o temperaturnim uvjetima

ugradnje:

- razrijeđeni bitumen 100/170 (RB 100/170) za srednje dnevne temperature od +5⁰ C do +15⁰ C (proljeće i jesen) i za srednje dnevne temperature preko +15⁰ C (ljeto) i

- razrijeđeni bitumen 200/300 (RB 200/300) za srednje dnevne temperature preko +15⁰ C (ljeto).

Oba navedena tipa razrijeđenog bitumena moraju zadovoljiti zahtjeve propisane normom HRN U.M3.030.

Osim svojstava navedenih u HRN-u, razrijeđeni bitumeni moraju imati i svojstva dobrog miješanja s kamenom

sitneži, dobru ljepljivost, isparljivost i dobro ponašanje pod vodom u mješavinama s kamenom sitneži.

Dodaci (dopovi) bitumenskom vezivu

Dopovi se dodaju u svrhu:

- poboljšanja prianjanja veziva za kameni materijal,




- poboljšanja reoloških karakteristika bitumenskog veziva,

- poboljšanja kvalitete veziva (npr. otpornost bitumena prema alifatskim otapalima).

Dodaci moraju biti temperaturno stabilni kako ne bi došlo do njihovog razaranja pri proizvodnji asfaltne

mješavine. Poželjno je da se dodaju vezivu neposredno prije ili za vrijeme proizvodnje asfaltne mješavine.

Vrstu i količinu dodatka potrebno je odrediti prethodnim laboratorijskim ispitivanjima.

4.1.4.2 IZRADA ASFALTNIH SLOJEVA PO VRUĆEM POSTUPKU VALJANJEM

Opis

Ovaj rad uključuje nabavu, dopremu i ugradnju asfaltne mješavine po vrućem postupku valjanjem. Uključen je

sav potreban materijal, rad i ispitivanja kvalitete.

Materijali

Uvjeti kvalitete materijala za izradu asfaltne mješavine

Kameni materijali

U svemu prema točki 4.1.4.1. ovih uvjeta pod naslovom KAMENI MATERIJALI.

Napomena 1. Povratno kameno brašno dobiveno otprašivanjem kamene smjese u kojoj je primijenjen

drobljeni pijesak eruptivnog porijekla II. kvalitete, ne može se primijeniti za proizvodnju

asfaltne mješavine za izradu bitumeniziranog asfaltnog sloja (BNS).

Napomena 2: Frakcije prirodnih nevezanih kamenih materijala seprariranih prema normi HRN B.B3.100 ne

mogu se primjenjivati za proizvodnju asfaltne mješavine za habajući sloj (HS).

Povratno kameno brašno dobiveno otprašivanjem kamene smjese u kojoj je primijenjen

drobljeni pijesak eruptivnog porijekla II. kvalitete, ne može se primijeniti za proizvodnju

asfaltne mješavine za habajući sloj (HS).

Vezivo

Upotrebljavaju se vrste bitumena prema HRN-u U.E9.021 za BNS odnosno HRN-u U.E4.014 za HS.

Bitumen mora zadovoljavati uvjete kvalitete dane u točki 4.1.4.1. ovih uvjeta pod naslovom BITUMENSKA

VEZIVA.

Prilikom izbora vrste bitumena mora se voditi računa o klimatskim zonama prema normi HRN U.J5.600.

SASTAV ASFALTNE MJEŠAVINE

Granulometrijski sastav kamene smjese

Granulometrijski sastav kamene smjese (kameni skelet i punilo) asfaltne mješavine mora biti u graničnom

području prema HRN-u U.E9.021 za BNS, odnosno HRN-u U.E9.014 za HS.

Punilo

Maseni udio punila u kamenoj smjesi mora se kretati u okviru granica danih za kamenu smjesu, a ovisi o

njegovim svojstvima, te granulometrijskom sastavu kamenog skeleta i njegovoj obavijenosti bitumenom.

Bitumen

Količina bitumena u asfaltnoj mješavini mora biti podešena tako da se ispune pore i obavije površina zrnja

kamenog skeleta s filmom bitumena dovoljne debljine.

SVOJSTVA ASFALTNE MJEŠAVINE

Fizikalno-mehanička svojstva laboratorijskog pokusnog tijela

Ispituju se ova svojstva:




- stabilitet na 60⁰ C,

- odnos stabiliteta i deformacije na 60⁰ C,

- udio šupljina i

- ispunjenost šupljina kamene smjese bitumenom.

Fizikalno-mehanička svojstva asfaltne mješavine ispitana na laboratorijskom pokusnom tijelu, moraju

zadovoljiti uvjete propisane HRN-om U.E9.021 za BNS odnosno HRN-om U.E9.014 za HS.

Svojstva ekstrahiranog veziva

U svemu prema HRN-u U.E9.021 za BNS odnosno U.E9.014 za HS.

ISPITIVANJA MATERIJALA ZA IZRADU ASFALTNE MJEŠAVINE

Obavljaju se prema odgovarajućim hrvatskim normama.

Izvođenje

OPĆI UVJETI PRIJEVOZA I UGRADNJE ASFALTNE MJEŠAVINE

Prijevoz asfaltne mješavine

Asfaltna mješavina prevozi se do gradilišta kamionima kiperima. Dno kamiona mora biti metalno ili obloženo

metalom, čisto i bez nakupina prašine, blata ili nekog drugog materijala. Radi sprječavanja lijepljenja asfaltne

mješavine preporučuje se prskanje dna i stranica kamiona otopinom kalijevog sapuna u vodi. Nije dopušteno

prskanje naftnim derivatima. Asfaltna mješavina u kamionu zaštićuje se od hlađenja i onečišćenja ceradama.

Duljina prijevoza asfaltne mješavine može iznositi najviše 70 km, odnosno vrijeme prijevoza ne može biti duže

od 1,5 sati.

Ugradnja asfaltne mješavine

Asfaltna mješavina može se polagati samo na podlogu koja je ispitana i koju je preuzeo Inženjer. Vremenski

razmak između ispitivanja podloge i ugradnje smije biti najviše 24 sata. Za to vrijeme treba zabraniti gradilišni

prijevoz po ispitanoj podlozi. Ako je podloga površinski oštećena, mora se popraviti i dotjerati prije ugradnje

asfaltne mješavine.

Vremenski uvjeti

Asfaltna mješavina ugrađuje se samo u povoljnim vremenskim prilikama. Prilikom izrade habajućeg sloja

temperatura podloge i zraka mora biti viša od +10⁰ C, a pri ugradnji nosivog sloja viša od +5⁰ C. U posebnim

vremenskim uvjetima (npr. jak vjetar), Inženjer može obustaviti izradu asfaltnog sloja i kod temperatura koje su

više od minimalno propisanih, ako postoji opravdana sumnja da se pod takvim uvjetima sloj neće moći

kvalitetno izraditi. Iznimno, uz suglasnost Inženjera, može se dopustiti ugradnja habajućeg sloja i na nižim

temperatura, ako temperatura zraka nije niža od +3⁰ C. Nosivi slojevi mogu se uz suglasnost Inženjera

ugrađivati ako temperatura zraka nije niža od 0⁰ C. Kvaliteta propisana Tehničkim uvjetima mora se postići i u

ovim slučajevima.

Temperatura asfaltne mješavine pri ugradnji

Temperatura asfaltne mješavine na mjestu ugradnje ovisi o vrsti upotrijebljenog bitumena u asfaltnoj

mješavini. Minimalne temperature asfaltne mješavine na mjestu ugradnje definirane su hrvatskim normama za

izradu pojedinih asfaltnih slojeva.

Razastiranje asfaltne mješavine

Asfaltna se mješavina u pravilu ugrađuje strojno, pomoću asfaltnog finišera koji uz razastiranje obavlja i

djelomično zbijanje asfaltnog stroja. Asfaltni finišer mora imati uređaj koji omogućuje postizanje što većeg

stupnja predkomprimacije.

Kada projektom nisu predviđene rubne trake i rigoli, asfaltni slojevi kolnika moraju se polagati tako da rub

svakog sloja u odnosu na prethodni sloj bude pod kutom od cca 45⁰, kako je prikazano na slijedećoj slici:




Slika 4.1 Način završavanja rubova asfaltnih slojeva

Ako zbog zastoja u dopremi ili proizvodnji dođe do zastoja u ugradnji asfaltne mješavine, tako da temperatura

padne ispod minimalno dopuštene, mora se prekinuti s daljnjom ugradnjom. Na tom se mjestu treba napraviti

pravilan poprečni radni spoj (Slika 4.2).

Slika 4.2 Način označavanja i zasijecanja radnog poprečnog spoja

Na kosinama se asfaltna mješavina razastire tako da smjer kretanja finišera bude u pravcu uspona. Na

površinama gdje ugrađivanje finišerom nije moguće, asfaltna se mješavina može, uz odobrenje Inženjera,

razastirati ručno, uz uvjet da se postigne propisana kvaliteta izvedenog asfaltnog sloja. Osim propisanom

tekućom kontrolom potrebno je i vizualno pratiti kvalitetu izvedenog sloja i odmah otklanjati eventualne grube

greške (npr. izrazita segregacija, izrazita promjena debljine ili nivelete sloja i sl.).

Zbijanje (zgušnjavanje) asfaltne mješavine

Izvođač je dužan upisom u građevinski dnevnik predočiti Inženjeru shemu valjanja pojedinih slojeva asfalta. Svi

valjci, bez obzira na vrstu, moraju biti takvi da rade bez trzanja i da se njihovom vožnjom može ispravno

upravljati. Preporučuje se da valjak valja što duže poteze, ali ne duže od cca 50 m. Valjci se moraju kretati

pravolinijski prema finišeru, paralelno s osi ceste. Pomak za cijelu širinu valjka obavlja se na već ohlađenoj i

zbijenoj površini asfalta. Preklop traka valjanja iznosi cca 150 mm. Valja se uvijek od nižeg prema višem rubu

ceste.

Izrada spojeva i rubova asfaltne mješavine

Uzdužni i poprečni spojevi moraju se propisno izraditi i asfalt na spojevima mora imati približno istu gustoću i

svojstva kao i na ostalim dijelovima površine. Rubovi spojeva moraju biti vertikalno odrezani. Ako to nije slučaj,

moraju se zasijecati prije polaganja druge trake (uzdužni spojevi) ili u nastavku rada (poprečni spojevi) na

mjestu pune debljine sloja (slika 4.2). Vertikalna površina na hladnim spojevima mora se dobro premazati

vezivom kako bi se osigurala što bolja veza između prethodnog i novopoloženog asfaltnog sloja.

Kod višeslojnih asfaltnih kolnika spojevi se ne smiju preklapati, tj. ne smiju se nalaziti jedan iznad drugoga, nego

moraju biti razmaknuti za po najmanje 150 mm. Uzdužni spoj završnog sloja mora se poklapati s osi ceste. U

voznim se trakovima ne smije raditi uzdužni radni spoj. Uklapanje sloja u niži sloj mora se izraditi prema slici

4.3.

Slika 4.3 Način uklapanja završnog sloja u donji sloj

Valjanje poprečnih spojeva

Prije valjanja treba sa spoja pažljivo odstraniti krupnija zrna kamene sitneži. Valjak se postavlja okomito na os

ceste tako da čelični plašt valjka ne zahvaća više od 150 mm površine razastrte vruće asfaltne mješavine.

Valjanje se zatim postepeno nastavlja tako da valjak zahvaća po 150 do 200 mm širine površine razastrte vruće




asfaltne mješavine, sve dok se spoj potpuno ne uvalja. Poprečni spoj mora se uvaljati i uzdužno. Ravnost

poprečnog spoja mora se u toku izvođenja kontrolirati letvom dužine 4 m.

Valjanje uzdužnih spojeva

Uzdužni se spoj valja odmah nakon razastiranja nove vruće asfaltne mješavine. Valjak najprije prelazi preko

prije položene trake, tj. hladne površine izvedenog asfaltnog sloja većom širinom kotača, a samo 150 mm preko

razastrte vruće asfaltne mješavine. Valjanje se postepeno nastavlja po novopoloženom vrućem asfaltnom sloju

sve dok se potpuno ne uvalja uzdužni spoj.

Valjanje rubova asfaltnog sloja

Ako projektom nisu predviđene rubne trake i rigoli, rub asfaltnog sloja valja se tako da se valjak u prvom

prijelazu približi rubu sloja od 100 do 150 mm. Kada se mješavina malo ohladi, valjaju se i rubovi sloja.

Tekuća kontrola ugradnje asfaltne mješavine

Za vrijeme ugradnje asfaltne mješavine prate se ova svojstva:

- temperatura asfaltne mješavine,

- stupanj zbijenosti (zgušnjavanja) asfaltne mješavine,

- debljina sloja,

- visina sloja,

- poprečni pad sloja,

- položaj sloja i

- ravnost sloja.

Nakon što je sloj izveden, Izvođač je dužan izraditi geodetski snimak cijelog sloja po visini i položaju. Snimaju se

karakteristične točke u poprečnom profilu, i to na svakih 50 m: os, lijevi rub i desni rub sloja.

Kontrolno ispitivanje izvedenog sloja

Fizikalno-mehanička svojstva i debljina izvedenog sloja ispituju se na uzorcima izvađenim najmanje na svakih

500 m2 površine izvedenog sloja.

Ispituje se:

- udio šupljina,

- stupanj zbijenosti (zgušnjavanja),

- debljina sloja i

- prionjivost slojeva (ako se polaganje vrši na već ugrađeni asfaltni sloj).

Visina, poprečni pad i položaj izvedenog sloja provjeravaju se kontrolom odgovarajućim instrumentom

najmanje 20% podataka koje je snimio Izvođač tokom tekuće kontrole izvođenja sloja.

Metode ispitivanja

Metode ispitivanja sastavnih materijala i asfaltne mješavine propisane su odgovarajućim hrvatskim normama.

IZRADA HABAJUĆEG SLOJA (HS)

Općenito

Habajući sloj od asfaltbetona je asfaltni sloj izrađen od mješavine kamenog brašna, kamenog materijala i

bitumena kao veziva, gdje je granulometrijski sastav kamene smjese sastavljen po principu najgušće složenog

kamenog materijala.

Prema nazivnoj veličini zrna kamenog materijala u asfaltnoj mješavini habajući se sloj dijeli na:

- asfaltni beton AC 8 SURF 50/70,

- asfaltni beton AC 11 SURF 50/70,




- asfaltni beton AC 16 SURF 50/70 i

- asfaltni beton AC 22 SURF 50/70.

Svojstva izvedenog habajućeg sloja

Fizikalno-mehanička svojstva sloja

Ispituju se fizikalno-mehanička svojstva (udio šupljina, upijanje vode u vakuumu, stupanj zbijenosti -

zgušnjavanja), debljina, visina, poprečni pad, položaj, ravnost te hrapavost i hvatljivost sloja. Uvjeti kvalitete

prema HRN-u U.E9.014. Hrapavost i hvatljivost sloja ispituje se prema normi HRN U.C4.018. Može se primijeniti

i neka druga odgovarajuća metoda. U tom slučaju se za ocjenu tih svojstava upotrebljavaju kriteriji priloženi

odabranoj metodi mjerenja.

IZRADA BITUMINIZIRANOG NOSIVOG SLOJA (BNS)

Bitumenizirani nosivi sloj (BNS) jeste nosivi sloj u kolničkoj konstrukciji izrađen od mješavine kamenog brašna,

kamenog materijala do najveće nominalne veličine zrna 32 mm i bitumena kao veziva, proizveden i ugrađen po

vrućem postupku. (OTU 5.04.)

BNS se dijeli prema:

nazivnoj veličini najvećega zrna kamenog materijala,

vrsti kamenog materijala i

granulometrijskom sastavu kamene smjese asfaltne mješavine.

Prema nazivnoj veličini najvećega zrna kamenog materijala, BNS se dijeli na:

− AC 16 BASE 50/70

− AC 22 BASE 50/70 i

− AC 32 BASE 50/70.

Proizvodnja, prijevoz i ugradnja BNS-a opisana je u potpoglavlju 6-00.3 u 6. poglavlju OTU.

Svojstva izvedenog bituminiziranog nosivog sloja

Kontrolna ispitivanja izvedenog sloja

Stupanj zbijenosti, udio šupljina, debljina izvedenog sloja i povezanost slojeva ispituju se na uzorcima izvađenim

najmanje na svakih 2000 m2 površine izvedenog sloja prema potpoglavlju 6-00.4.2.2 u 6. poglavlju OTU.

Ravnost izvedenog sloja ispituje se sukladno potpoglavlju 6-00.4.2.2 u 6. poglavlju OTU.

Visina, poprečni pad i položaj izvedenog sloja provjeravaju se ispitujući odgovarajućim uređajem najmanje 20 %

podataka koje je snimio Izvođač tijekom tekućih ispitivanja ugradnje asfaltne mješavine, prema potpoglavlju 6-

00.4.2.1 u 6. poglavlju OTU.

IZRADA BITUMINIZIRANOG NOSIVO-HABAJUĆEG SLOJA (BNHS)

Bitumenizirani nosivo-habajući sloj (BNHS) jeste nosivi bitumenizirani sloj koji prema trajnoj namjeni služi kao

habajući sloj, a izrađen je od mješavine kamenog brašna, kamenog materijala do najveće nominalne veličine

zrna 22 mm i bitumena kao veziva, proizveden i ugrađen po vrućem postupku (OTU 5.05.).

BNHS se dijeli prema:

nazivnoj veličini najvećega zrna kamenog materijala,

vrsti kamenog materijala i

Prema nazivnoj veličini najvećega zrna kamenog materijala, BNHS se dijeli na:

− AC 16 SURF 50/70

− AC 22 SURF 50/70




Proizvodnja, prijevoz i ugradnja BNHS-a opisana je u potpoglavlju 6-00.3 u 6. poglavlju OTU.


Jedinica mjere je m2 gornje površine stvarno položenog sloja, kvalitete utvrđene projektom i Tehničkim

uvjetima.

U jediničnoj cijeni su sadržani svi troškovi nabave materijala, proizvodnje i ugradnje asfaltne mješavine,

prijevoz, oprema, propisana kontrola kvalitete i svi ostali troškovi potrebni za izvođenje radova.

4.1.4.3 REZANJE ASFALTA I UGRADNJA BRTVENE TRAKE

Rezanje asfalta

Opis

Ovaj rad uključuje iskolčenje, označavanje bojom i rezanje asfalta po cijeloj visini. Asfalt se može rezati

strojevima koji za vrijeme rezanja koriste vodu (za hlađenje) ili zrak.


Jedinica mjere je m1 izrezanog asfaltnog (betonskog) sloja po cijeloj visini.


radova.

Ugradnja bitumenske brtvene trake

Opis

Ugradnja brtvene trake na spoju starog i novog asfalta. Stavka uključje nabavu, dopremu i ugradnju bitumenske

brtvene trake. Brtvenu traku treba ugraditi u skladu sa tehnologijom proizvođača.


Jedinica mjere je m1 ugrađene trake.

U jediničnoj cijeni su sadržani svi troškovi prijevoza opreme, rad i svi ostali troškovi potrebni za izvođenje

radova.

4.1.4.4 GLODANJE (FREZANJE) ASFALTA

Opis

Ovaj rad obuhvaća glodanje (frezanje) pojedinih asfaltnih slojeva specijalnim strojevima u cijelosti ili djelomično

za izravnavanje površine kolnika i pripreme za ugradnju novih asfaltnih površina.

Debljina frezanja pojedinih slojeva određuje se za svaki slučaj posebno prema Općim tehničkim uvjetima za

radove na cestama ili prema zahtjevima Inženjera.

Izvođenje

Glodanje asfaltnog zastora se izvodi rotirajućim noževima u predviđenoj debljini. Skinuti materijal se uklanja i

odvozi na odgovarajući deponij.

Nakon skidanja asfaltnog sloja površinu treba dobro očistiti i ukloniti sve zaostale nečistoće, koje bi mogle

ugroziti prihvatljivost kasnije ugrađenih slojeva. Ukoliko se nakon čišćenja, na kolniku opaze pukotine ili druga

oštećenja, potrebno ih je sanirati prema zahtjevima Inženjera ili Općim tehničkim uvjetima za radove na

cestama.

Rad uključuje glodanje, uklanjanje izglodanog asfaltnog sloja, utovar i odvoz materijala na deponij, uz plaćanje

eventualne naknade za deponij, čišćenje obrađene površine kolnika i sve ostale potrebne troškove.





Jedinica mjere je m2 izglodanog sloja predviđene debljine.

U jediničnoj cijeni su sadržani svi troškovi prijevoza opreme, glodanja, utovara i odvoza materijala na deponij,

naknada za deponiranje, čišćenja, eventualne sanacije i pripreme površine kolnika za izvedbu novog sloja.

4.1.5 ZIDARSKI RADOVI

4.1.5.1 UVOD

Ovi radovi obuhvaćaju:

- izrade kineta,

- izvedba cementnog namaza,

- izvedba vodonepropusnog premaza,

- izvedba betonskih opločnika,

- zidanje obrađenim lomljenim kamenom u cementnom mortu

- ugradnja raznih elemenata, nosača, cijevi i sl. te zidarska pripomoć kod raznih radova.

- zidanje zidova i obloga

Prije izvedbe pojedinih zidarskih radova treba prethodno obaviti pripremne zidarske radove kao priprema

morta, pomoćne skele i dr.

4.1.5.2 MORTOVI

Cementni mort za zidanje i izradu cementnog namaza spravlja se u omjeru 1:2.

Mortovi za zidanje i žbukanje moraju odgovarati važećim normama HRN U.M2.010; U.M8.002. Mort mora biti

napravljen neposredno prije zidanja i u količini da se sav utroši prije početka vezanja. Stvrdnuti mort ne smije

se ponovo miješati i upotrijebiti. Isto tako nije dozvoljeno dodavanje vode. Za spravljanje morta treba

upotrijebiti kvalitetne i zdrave materijale bez štetnih primjesa te moraju odgovarati važećim normama i imati

ateste o provedenim ispitivanjima:

- cement HRN B.C1.011 Portland cement

- vapno HRN B.C1.020, B.C8.040, B.C8.042

- kameni agregat za mort HRN B.B8.030, B.B8.040 ako se upotrebljava, prirodni pijesak ne smije sadržavati minerale koji mogli štetno utjecati na kemijski proces stvrdnjavanja morta, niti muljevitih primjesa preko 2 %.

- voda HRN H.Z0.003.


Jedinica mjere se ne iskazuje posebno već je uračunata u okviru zidarskih radova.

4.1.5.3 VODONEPROPUSNI PREMAZ

Materijal

Vodonepropusni premaz izvesti industrijski pripremljenom suhom mješavinom cementa, punila i dodataka.

Smjesa ne smije sadržava kloride niti druge, za beton i željezo štetne primjese, ne smije biti fiziološki štetna, te

mora biti podesna za unutrašnju zaštitu objekata za pitku vodu. Smjesa se mora dobro hvatati na vlažan beton,

žbuku ili zid, a na vertikalnim zidovima niti deblji nanosi na smiju pokazivati pukotine. Nekoliko dana nakon

nanosa treba se postići tvrdoća i vodonepropusnost.

Skladištenje

Industrijsku smjesu je potrebno držati u suhim i zračnim prostorijama, u originalnoj, dobro zatvorenoj i

neoštećenoj ambalaži, te na suhi podlozi. U ovakvim uvjetima smjesa treba biti upotrebljiva najmanje 12

mjeseci od dana proizvodnje. Otvorena vreća mora se upotrijebiti još isti dan, ako je u okolini prisutna jaka

vlaga.




Izvedba

Podloga mora biti tvrda, izprašena, očišćena ostataka ulja, masnoće i slične nečistoće, a prije nanošenja

hidroizolacije podloga se mora namočiti vodom.

Mješavina se priprema u skladu s uputama proizvođača. Pripremljeni malter se nanosi na pripremljenu podlogu

u prvom sloju četkom, dok se drugi sloj nanosi gladilicom na prvi, i to onda kad počne vezati. Ukupna debljina

oba sloja treba biti do 3-4 mm ako je okolina vlažna, a 5 mm ako je u sučelju s neposrednim pritiskom vode. Za

vrijeme sušenja nanos treba zaštititi od neposrednog sunca, vjetra i kiše.


Jedinica mjere je m2 izvedenog vodonepropusnog premaza.

U jediničnoj cijeni je obuhvaćena nabava svih potrebnih materijala, doprema do gradilišta, priprema podloge i

ugradnja, upotreba potrebnog alata i izrada pomoćne skele, zaštita premazanih ploha ako je ista potrebna, te

kontrola kvalitete.

4.1.5.4 IZRADA KINETE

Izvođenje

Izrada kinete u dnu revizionih okana betonom klase C16/20 sa zaglađivanjem ploha cementnim mortom u

omjeru 1:2 do crnog sjaja. Stavka obuhvaća izradu betona, dopremu, ugradbu sa svim potrebnim radnim

postupcima do konačnog izgleda.


Jedinica mjere se ne iskazuje posebno već je uračunata u izradu betonskog okna.

4.1.5.5 CEMENTNI NAMAZI

Izvođenje

Izvedba cementnih namaza izvodi se na betonskim podlogama koje moraju biti čiste, bez masnoća i ovlažene.

Cementni mort spravljen u omjeru 1:2 do 1:3 nanaša se na podlogu u sloju od 3 cm, ravna i zbije zidarskom

žlicom i daščicama te konačno zagladi.

Zaštita cementnih namaza od sunca, vrućine i mraza ista je kao i za žbuke.


Jedinica mjere je m² izvedenog cementnog namaza.

U jediničnu cijenu uključena je doprema potrebnog materijala na gradilište (cement, pijesak, voda) spravljanje

morta te ugradnja, kao i propisana kontrola kvalitete. Uključena je i zaštita od sunca i visokih temperatura,

odnosno vlaženje ako su iste radnje potrebne.

4.1.5.6 IZRADA BETONSKIH OPLOČNIKA

Izvođenje

Obuhvaća uređenje terena postavljanjem betonskih i travnih opločnika od predgotovljenih betonskih

elemenata. Oblik, boja betonskih elemenata i uzorak ukrašavanja površine izvesti prema zahtjevu Naručitelja.

Radovima na izradi prethodi ispitivanje zbijenost posteljice.

Betonski opločnik se postavlja na tucaničku podlogu (granulacije 2-4 mm) debljine 3-5 cm i utvrđuje gumenim

čekićem.

Kompletno postavljenu površinu opločnika "fugirati" suhim pijeskom (granulacije 0-1 mm). Pijesak mora u

potpunosti ispuniti reške (fuge), a višak počistiti metlom.





Jedinica mjere je m² izvedenog opločnika.

Jediničnom cijenom obuhvaćena je nabava, doprema do gradilišta i ugradnja svih potrebnih materijala,

upotreba potrebnog alata i strojeva, kao i propisana kontrola kvalitete. Jedinična cijena uključuje i čišćenje i

odvoz sveg nastalog otpada.

4.1.5.7 IZRADA KAMENIH KLUPČICA

Izvođenje

Nabava, doprema i ugradnja kamenih prozorskih klupčica debljine 2 cm i širine 20 cm obrađene poliranjem.

Gornja ploha klupčice je u nagibu 1%. Detalj klupčice je nužno uskladiti s odabranom stolarijom. Klupčica se

postavlja u HI mortu. Stavka obuhvaća poliranje čela klupčice.


Jedinica mjere je komad izvedene klupčice.


upotreba potrebnog alata i strojeva, kao i propisana kontrola kvalitete. Jedinična cijena uključuje i čišćenje i

odvoz sveg nastalog otpada.

4.1.5.8 LIČENJE UNUTRAŠNJIH POVRŠINA

Izvođenje

Obuhvaća dvokratno zidarsko ličenje unutrašnjih površina zidova i stropa zasunske komore te podgleda

podesta, čistim odležanim gašenim vapnom, s krpanjem oštećenih mjesta i pukotina.


Jedinica mjere je m² izvedene površine.


upotreba potrebnog alata i strojeva. Jedinična cijena uključuje i čišćenje i odvoz sveg nastalog otpada.

4.1.6 OBRTNIČKI RADOVI

4.1.6.1 BRAVARSKI RADOVI

Opis

U ovim radovima obuhvaćeni su:

A/ Lijevano željezo

- poklopci na pokrovnim pločama okana

- penjalice

- kišne rešetke

B/ Crna bravarija:

- ograde

- klizna vrata na ulazu platoa hidrostanice

- obujmice

Također su obuhvaćeni radovi na antikorozivnoj zaštiti ovih proizvoda, bilo da se radi o niklovanju,

pocinčavanju ili bojanju antikorozivnim bojama.

C/ Nehrđajući čelik (AISI 316L):

- poklopci na pokrovnoj ploči crpne stanice, zasunske komore i uljevnog okna,

- sigurnosne ljestve s klizačem

- odzračna cijev




- obujmice

D/ Betonsko željezo:

- penjalice

Materijali

- čelični valjani i vučeni profili prema HRN C.B3.025; C.B3.431; C.B3.101; C.B3.141,

- limeni profili i čelični lim,

- šuplji kvadratni čelični profili HRN C.B3.034,

- čelične cijevi HRN C.B5.225,

- nehrđajući i kemijski postojan čelik HRN Č 4582 (visokolegiran Cr-Ni čelik s dodatkom nioba),

- profili i limovi od nehrđajućeg čelika za izradu ljestvi, poklopaca, vijaka, pregrada i sl. Nehrđajući čelik otporan na kemikalije iz kanalizacije, AISI 304 (W. Nr.1.4301) i AISI 316L (W. Nr.1.4404) s tvorničkim jetkanjem u kupelji i naknadnom pasivizacijom,

- ljevano željezo

- antikorozivne i završne boje.

Materijal mora biti homogenog sastava, dobro obradiv na hladno i toplo, bez deformacija, a kod savijanja ne

smiju se pojavljivati pukotine ni odljepljenja; nadalje savijena, kovana ili zavarena mjesta neće biti izgorena,

ispucana, niti će se ljuštiti, a mora biti izvedena tako da se profil ne oslabi. Kompletan vijčani materijal mora biti

od istog materijala od kojeg je i osnovni materijal.

Materijali i elementi koji se ugrađuju moraju biti novi - neupotrebljavani i u skladu s hrvatskim propisima i

hrvatskim normama. Materijali za koje ne postoje hrvatske norme moraju posjedovati ateste da odgovaraju

predviđenoj namjeni.

LJEVANO ŽELJEZO

POKLOPCI NA POKROVNIM PLOČAMA OKANA

Na poklopcima kanalizacijskih okana bit će izliven logo Naručitelja i riječ „KANALIZACIJA“, dok će na poklopcima

okana na vodoopskrbnim cjevovodima biti izliven logo Naručitelja i riječ „VODOVOD“, osim ako ovim

Specifikacijama nije drugačije opisano.

Dimenzije i nosivosti poklopaca će biti sukladno Troškovniku.

Prije kompletne nabave pojedine vrste poklopaca Izvođač je dužan ugraditi po jedan testni primjer poklopca kojeg mora pregledati i odobriti nadzorni inženjer. Svi poklopci moraju biti u skladu sa tehničkim specifikacijama, pravilno ugrađeni, te ne smiju proizvoditi buku (lupanje, klapanje) prilikom prelaska vozila preko poklopca. U slučaju da poklopac proizvodi buku isto će se smatrati neispravnim, te će se zahtjevati zamjena poklopca (s okvirom) novim, uz sve popratne radove, sve o trošku Izvođača.

Poklopci - kanalizacija

U skladu s glavnim projektima, odnosno Troškovnikom, Izvođač će ugraditi poklopce odgovarajućih dimenzija

i nosivosti na sva revizijska i sabirna okna i to:

- na revizijska okna u prometnoj površini poklopce okruglog otvora minimalno Ø 600 mm, na

obično podizanje, odnosno bez šarnira, nosivosti D 400 kN. Poklopci trebaju zadovoljiti uvjete iz norme

HRN EN 124, a težina poklopca s okvirom min. 95 kg. Svaki peti poklopac je perforirani.

- na revizijska okna izvan prometne površine poklopce okruglog otvora minimalno Ø 600 mm, na obično

podizanje, odnosno bez šarnira, nosivosti B 125 kN. Poklopci trebaju zadovoljiti uvjete iz norme HRN

EN 124, a težina poklopca s okvirom iznosi min. 40 kg. Svaki peti poklopac je perforirani.




- na revizijska okna u prometnoj površini četvrtaste poklopce dimenzija prema Troškovniku, na obično

podizanje, odnosno bez šarnira, nosivosti D 400 kN. Poklopci trebaju zadovoljiti uvjete iz norme HRN

EN 124, a težina poklopca s okvirom iznosi min. 95 kg.

- na revizijska okna izvan prometne površine četvrtaste poklopce dimenzija prema Troškovniku, na

obično podizanje, odnosno bez šarnira, nosivosti B 125 kN. Poklopci trebaju zadovoljiti uvjete iz norme

HRN EN 124, a težina iznosi min. 40 kg.

- na AB okna povezana s prekidnim oknima kanalizacijskih tlačnih cjevovoda za smještaj patrone

biofiltera, poklopce okruglog otvora minimalno Ø 600 mm, na obično podizanje, odnosno bez šarnira,

nosivosti C 250 kN. Poklopci trebaju zadovoljiti uvjete iz norme HRN EN 124, a težina poklopca s

okvirom iznosi min. 55 kg. Poklopac je perforiran.

Poklopac se sastoji od kvadratnog ili okruglog ugradbenog okvira (prema Troškovniku), dosjed okvira i poklopca

strojno obrađeni. Okvir poklopca izrađen je tako da se prilikom ugradnje prekriva završnim slojem asfalta,

betona te je vidljiv samo kružni rub okvira i poklopac. Dosjed poklopca (prsten) izrađen je od specijalnog

materijala-elastomera radi boljeg nalijeganja i sprječavanja buke, bez kontakta metala s metalom. Poklopci

moraju imati sistem zaključavanja koji onemogučuje iskakanje poklopaca i neovlaštenu upotrebu. Nije

dozvoljen sistem vijačanog zaključavanja.

Poklopci na oknima koja se nalaze pod utjecajem mora moraju ispod nosivog poklopca imati vodotijesni

poklopac. Vodotijesni poklopac mora imati mali otvor (koji je zatvoren čepom). Otvor služi za izjednačavanje

tlakova i time lakše otvaranje samog poklopca.

Na prekidna okna tlačnih cjevovoda kao i na prvih pet nizvodnih revizionih okana na gravitacijskom dijelu

kanala odvodnje postavljaju se plinotijesni poklopci.

Ispod tipskog perforiranog lijevanoželjeznog poklopca na armiranobetonskom odzračnom oknu prekidnog okna

tlačnog cjevovoda ugrađuje se tipski proizvod pripremljen za postavljanje u okvir poklopca - patrona biofiltera

za pročišćavanje zraka. Biofilter se koristi za uklanjanje mirisa koji se šire iz kanalizacijskih okana kroz

ventilacisjke otvore lijevano željeznih poklopaca. Izveden je iz dva dijela: osnovne ploče koja se

jednostavno montira na unutrašnji dio okvira poklopca i izmjenjivog uloška sa filterskom ispunom.

Patrona/umetak za filtraciju zraka je namijenjena za ugradnju u okvir tipskog perforiranog lijevanoželjeznog

poklopca, a ima sljedeće osnovne tehničke karakteristike:

• za montažu u otvor promjera: 60 cm

•maksimalna visina patrone: 40 cm

• kapacitet filtracije: 6-12 m3/h

Suha kemijska ispuna se mora sastojati od 2 sloja ito:

• Prvi sloj od impregniranog aktivnog ugljena za uklanjanje sumporovodika

• Drugi sloj mješavina aktivnog ugljena i kalijevogili natrijevog permanganata za uklanjanje amina, amonijaka,

merkaptana i ostalih karakterističnih plinova koji se pojavljuju na kanalizacijskim objektima.

Za sve navedene poklopce ponuditelj je dužan dostaviti važeći certifikat o stalnosti svojstava od ovlaštene kuće

u RH te priložiti kataloške listove i nacrt ponuđenog poklopca iz kojeg je vidljivo da su zadovoljene sve tehničke

karakteristike iz ovih specifikacija i troškovničkog opisa.

Poklopci - vodovod

U skladu s glavnim projektima, odnosno Troškovnikom, Izvođač će ugraditi poklopce odgovarajućih dimenzija

i nosivosti i to:

● na vodovodna okna u prometnoj površini poklopce otvora minimalno 600x600 mm, na obično

podizanje, odnosno bez šarnira, nosivosti D 400 kN. Poklopci trebaju zadovoljiti uvjete iz norme HRN

EN 124, a težina poklopca s okvirom iznosi min. 95 kg.




● na vodovodna okna izvan prometne površine poklopce otvora minimalno 600x600 mm, na obično

podizanje, odnosno bez šarnira, nosivosti C 250 kN. Poklopci trebaju zadovoljiti uvjete iz norme HRN

EN 124, a težina iznosi min. 55 kg.

Poklopac se sastoji od četvrtastog ugradbenog okvira (prema Troškovniku) s četvrtastim poklopcem, svijetlog

otvora minimalno 600x600 mm, dosjed okvira i poklopca strojno obrađeni. Okvir poklopca izrađen je tako da

se prilikom ugradnje prekriva završnim slojem asfalta, betona te je vidljiv samo kružni rub okvira i poklopac.

Dosjed poklopca (prsten) izrađen je od specijalnog materijala-elastomera radi boljeg nalijeganja i sprječavanja

buke, bez kontakta metala s metalom.

CRNA BRAVARIJA

Bravarija će se izvoditi u pravilu u radionici, a samo iznimno na gradilištu. Međusobne veze izvest će se prema

pravilima bravarskih radova, uglavnom elektrozavarivanjem. Spojevi moraju biti brušeni, tj. potpuno glatki. Kod

demontažnih konstrukcija izvest će se i vijčani spojevi.

Svu crnu bravariju treba isporučiti na gradilište jednokratno premazanu temeljnom bojom za antikorozivnu

zaštitu, dok će se drugi i eventualno treći premaz temeljne boje nanijeti nakon ugradnje.

Dijelovi koji će biti ubetonirani ne smiju se premazivati nego neposredno prije ugradnje trebaju se očistiti od

korozije.

Transport, isporuka, te uskladištenje gotovih izrađevina mora biti pažljivo obavljeno kako ne bi došlo do

oštećenja ili izvijanja.

Ugradnja bravarije mora biti solidna, točna, sa zalijevanjem cementnim mortom, tako da su svi metalni dijelovi

obavijeni mortom radi zaštite od hrđanja.

Izrada i ugrađivanje sidara ("ankera") od plosnatog čelika s rasječenim krajevima za uklještenje u zid, time što

će biti povezani zavarivanjem za armaturu obližnjih armirano-betonskih konstrukcija radi uzemljenja.

Ograde

Izvedba ograde (npr. oko objektata crpnih stanica) od pocinčanih čeličnih cijevi obuhvaća nabavu

materijala, izradu elemenata ograde, dopremu ograde, čišćenje otvora za ugradnju stupića ograde, ugradnju

ograde na mjesto predviđeno projektom ii odgovarajuću antikorozivnu zaštitu prema projektu.

Ograda se izrađuje od čeličnih cijevi, odnosno od pocinčanih čeličnih profila prema projektu, a ugrađuje se

betonom iste kvalitete kao što je beton primarne konstrukcije. Ukoliko se ograda sidrenim vijcima pričvršćuje

na podkonstrukciju, potrebno je na dno stupa zavariti temeljnu pločicu s rupama za vijke. Antikorozijska zaštita

izvodi se metalizacijom cinkom na mjestima zavarenih spojeva ili kompletnim vrućim pocinčavanjem

ograde u skladu s HRN EN ISO 1461:2010.

Ukoliko je projektom propisano, ograda se može dodatno zaštiti, a premazi se nanose u skladu s HRN EN ISO

12944.

Čelična se ograda od čeličnih cijevi (prethodno ili naknadno pocinčanih) izrađuje prema radioničkim

nacrtima koji su sastavni dio projekta. Nakon kompletne antikorozivne zaštite ograda se doprema do gradilišta

u dijelovima pogodnim za transport.

Pri betoniranju podkonstrukcije na koju se montira ograda, ostavljaju se otvori u koje se sidre stupovi

ograde. Stupovi ograde postavljaju se u pripremljene otvore. Nakon postavljanja ograde u projektom

predviđen položaj, učvršćuje se kako bi se obavio pregled.

Dijelovi se ograde spajaju zavarivanjem, osim na mjestima gdje je projektom predviđena dilatacijska

reška. Otvor za sidrenje ograde naknadno se izbetonira betonom jednakih svojstava kao i beton

podkonstrukcije. Kod već izgrađenih građevina, ograda se može naknadno sidriti na podkonstrukciju

sidrenim vijcima preko temeljnih pločica koje su zavarene na dno stupa i imaju prethodno izbušene rupe za

sidrene vijke.

Naknadno se svi montažni spojni zavari moraju antikorozivno zaštititi metalizacijom cinkom. Ukoliko se

ograda spaja sidrenim vijcima, potrebno je razmak između podkonstrukcije i temeljne pločice zapuniti

cementnim mortom.




Kvaliteta materijala čeličnih cijevnih profila od kojih se izrađuje ograda mora odgovarati odgovarajućoj

kvaliteti prema HRN EN 10210-1:2008 za toplo dogotovljene, odnosno prema HRN EN 10219-1:2008 za

hladno dogotovljene cijevi. Mjere i odstupanja moraju odgovarati HRN EN 10210-2:2008 za toplo

dogotovljene, odnosno prema HRN EN 10219-2:2008 za hladno dogotovljene cijevi.

Za sve materijale upotrijebljene za ogradu izvođač je obvezan pribaviti certifikate o kakvoći i originale dokaza

predati nadzornom inženjeru. Za izvedbu radova na zaštiti od korozije mogu se upotrebljavati samo

materijali s certifikatom o sukladnosti izdanim od stručne radne organizacije registrirane za djelatnost u koju

spada ispitivanje kvalitete tih materijala. Stupovi moraju biti dodatno zaštićeni bitumenskim premazom

zabetoniranog dijela stupa do 2 cm visine iznad betonske površine (HRN EN ISO 12944). U slučaju da se ograda

ugrađuje sa sidrenim vijcima, potrebno je temeljnu ploču izdignuti od podkonstrukcije za minimalno 10 mm i

taj prostor naknadno zapuniti cementnim mortom. Temeljnu pločicu i stup, do 2 cm visine iznad betonske

površine, potrebno je dodatno zaštititi bitumenskim premazom.

Ugradnja ograde se obavlja uz kontrolu nadzornog inženjera. Postavljena ograda mora biti čvrsto ugrađena,

dovedena u projektom određeni položaj, promatrana u horizontalnoj i vertikalnoj ravnini, bez lomova.

Zavareni spojevi su neprekinuti, obrađeni i obvezno zaštićeni cinkom (metalizacijom spoja ili vrućim

pocinčavanjem kompletne ograde). Prije zalijevanja stupova ograde betonom, nadzorni inženjer provodi

pregled i prijem ograde.

NEHRĐAJUČI ČELIK

Bravarija će se izvoditi u pravilu u radionici, a samo iznimno na gradilištu. Međusobne veze izvest će se prema

pravilima bravarskih radova, uglavnom elektrozavarivanjem. Plinsko varenje smije biti izvedeno samo

neutralnim plamenom da bi se izbjeglo pougljičavanje. Spojevi moraju biti brušeni, tj. potpuno glatki. Kod

demontažnih konstrukcija izvest će se i vijčani spojevi.

Transport, isporuka, te uskladištenje gotovih izrađevina mora biti pažljivo obavljeno kako ne bi došlo do

oštećenja ili izvijanja. Ugradnja bravarije mora biti solidna, točna, sa zalijevanjem cementnim mortom ili anker

vijcima.

Poklopci na pokrovnoj ploči crpne stanice i uljevnog okna

Poklopci crpnih stanica i uljevnih okana izvan prometne površine će biti izrađeni iz nehrđajućeg čelika

sukladnog troškovniku (Knjiga 4) s obvezatnim jetkanjem u kupelji, te naknadnom pasivizacijom čime se

osigurava dodatna trajnost i antikorozijsko djelovanje, nosivosti C 250 kN, dok će oni unutar prometnih

površina biti izrađeni od lijevanog željeza ili nehrđajućeg čelika sukladnog troškovniku (Knjiga 4) i imati

nosivost D 400 kN. Mogu se nuditi i poklopci različitih dimenzija od onih projektiranih glavnim projektima

uz uvjet da budu dovoljnih dimenzija i takvog rasporeda da omoguće prolaz crpki i ovlaštenog radnika, te

lagani i jednostavni za rukovanje tako da ih jedna osoba može otvoriti. U tom slučaju u cijenu poklopca je

potrebno uračunati sav dodatni materijal i rad koji će biti potreban u gornjoj armiranobetonskoj ploči za

koju će se u Izvedbenom projektu izraditi statički proračun. Poklopci se isporučuju s okvirom, ljepljivom

gumenom trakom za osiguranje jednolikog nalijeganja te vodo i plinotijesnosti, lokotom s univerzalnim

ključem, zategom protiv nekontroliranog zatvaranja otvorenog poklopca, te svim ostalim priborom potrebnim

za ugradnju.

Sigurnosne ljestve

Za silazak u crpni bazen, zasunske komore te u uljevno okno predviđene su ljestve od nehrđajučeg čelika

sukladnog troškovniku (Knjiga 4). Opremljene su klizačem, te sigurnosnim pojasom s kopčom. S ljestvama se

isporučuje spojni materijal za ugradnju. Sve je izrađeno od inoxa AISI 304, uključivo i spojni materijal.

Odzračna cijev

Odzračivanje crpnih stanica je predviđeno preko nehrđajučih čeličnih cijevi Φ 200 mm sukladno troškovniku

(Knjiga 4) za odzračivanje (ventilaciju) crpnog bazena i zasunske komore. Nadzemni završetak cijevi, zaštitnu

kapu, potrebno je pokriti mrežicom od nehrđajućeg materijala. Sav materijal (cijevi, obujmice/ploče za

pričvrščenje i sav spojni materijal) je od inoxa AISI 304. U ventilacijsku cijev ugraditi filter umetak s aktivnom

ispunom za uklanjanje neugodnih mirisa.




Patrona/umetak za filtraciju zraka ima sljedeće osnovne tehničke karakteristike:

• za montažu u cijev: Φ 200 mm

• kapacitet filtracije: 3-6 m3/h

Suha kemijska ispuna se mora sastojati od 2 sloja ito:

• Prvi sloj od impregniranog aktivnog ugljena za uklanjanje sumporovodika

• Drugi sloj mješavina aktivnog ugljena i kalijevogili natrijevog permanganata za uklanjanje amina, amonijaka,

merkaptana i ostalih karakterističnih plinova koji se pojavljuju na kanalizacijskim objektima.

BETONSKO ŽELJEZO

Penjalice od betonskog željeza

Za silazak u vodovodne komore (okna) predviđena je ugradnja penjalica od betonskog željeza. Penjalice su od

pocinčanog betonskog željeza Ø 22 mm (26x45cm) razvijene duljine 97 cm. Krajevi penjalica ugrađenih u beton

moraju biti savinuti ili razdvojeni zbog boljeg prianjanja u betonu.

ANTIKOROZIVNA ZAŠTITA BOJANJEM

Zaštita bojanjem izvodi se na željeznoj bravariji kao što su željezni poklopci kanala, poklopci montažnih otvora,

ograde, penjalice i ostale bravarske izrađevine.

- Osnovni premaz - jedan sloj

- Pokrivni premaz - dva sloja

Sva boja bit će približno iste temperature kao što je temperatura površine na koju se boja stavlja. Gotove

minizirane površine će se solidno kitati i izbrusiti te nakon tako osušene podloge izvest će dvoslojni uljni

premaz. Svi slojevi izvest će se na propisan način tako da na gotovim površinama nema izbočina, rupa ili

oštećenja, bez vidljivih tragova od podlijevanja boje. Svi namazi izvest će se u podjednako tankim slojevima bez

obzira na položaj ili mjesto predmeta koji će se ličiti (40 μm). Naredni sloj boje ne smije se nanositi prije nego

što prethodni sloj bude potpuno suh. Osim gore navedenog, ova zaštita mora udovoljiti točkama 4.1.6.2 ovih

Tehničkih uvjeta.

Ove stavke se ne obračunavaju posebno već su uključene u cijenu izrade crne bravarije.

ANTIKOROZIVNA ZAŠTITA TOPLIM POCINČAVANJEM

Vruće pocinčavanje je tehnologija antikorozivne zaštite u kojoj se čelik ili lijevano željezo zaštićuje od korozije

pomoću cinkove prevlake. Na taj način dobivamo proizvod koji ima karakteristike čelika, a korozijsku otpornost

cinka.

Materijal mora biti pripremljen za vruće pocinčavanje na način:

• Moraju se izbušiti tehnološke rupe

• Elementi ne smiju imati ostatke boje

• Varovi moraju biti čisti i neporozni

• Materijal mora biti adekvatno konstruiran

• Ukoliko je potrebno, pjeskariti robu

Tehnologija vrućeg pocinčavanja se sastoji od dvije glavne faze:

1. kemijske pripreme materijala

2. procesa pocinčavanja.

Površina za pocinčavanje materijala se priprema prema sljedećim tehnološkim operacijama:




• Odmašćivanje – u vodenoj otopini specifičnih biorazgradivih tenzida pri temperaturi od 40⁰ C i blago povišenoj vrijednosti pH. Vrijeme potrebno za odmašćivanje materijala je 10-20 minuta.

• Dekapiranje – u 4-16% otopini kloridne kiseline na sobnoj temperaturi. Proces dekapiranja traje 20-60 minuta ovisno o jakosti same kiseline i količini hrđe na materijalu.

• Ispiranje – u vodi pri sobnoj temperaturi se vrši potpunim uranjanjem i izranjanjem materijala.

• Fluksiranje – u vodenoj otopini cinkova i amonijeva klorida pri temperaturi od 40⁰ C. Vrši se uronom i izronom materijala u otopinu fluksa.

Tako pripremljena površina materijala se suši 15-20 minuta u sušari pri temperaturi od 65⁰ C i pocinčava

laganim uronom u talini cinka i izronom pri temperaturi od 450⁰ C. Pri ovoj temperaturi nastaje optimalni

intermetalni sloj antikorozivne zaštite gdje udio cinka raste gledajući od središta materijala prema površini, da

bi na samoj površini dosegao 100%.

Gotovi proizvod se hladi i na njemu se vrši završna kontrola, dodatna obrada te vizualni pregled i mjerenje

debljine cinkove prevlake.

Vruće pocinčavanje izvodi se sukladno normama HRN EN ISO 1461 i HRN EN ISO 14713-2, u skladu s istim

standardima vrši se i kontrola kvalitete.



Prema vrsti i karakteru bravarskih izrađevina, jedinica mjere je kom, m2, m

1 ili kg.

U jediničnim cijenama je obuhvaćen sav potreban rad, materijal, transport, ugradnja i kontrola kvalitete, te

prethodni radovi kao što je uzimanje mjera na licu mjesta, izrada uzoraka, krojenje, ispitivanje i bojanje.

4.1.6.2 LIČILAČKI RADOVI (BRAVARIJA)

Opis

Ovim radovima obuhvaćeno je ličenje vanjskih i unutrašnjih elemenata crne bravarije.

Norme

Materijali i izvedba moraju odgovarati sljedećim normama:

HRN U.F2.012 Tehnički uvjeti za ličilačke radove

Materijali

Prema upotrijebljenom materijalu radovi se mogu izvoditi:

- osnovnim premazima (bezuljna sredstva)

- uljanim bojama

- uljanim, sintetičkim, nitro i višekomponentnim lakovima

- specijalnim disperzivnim bojama

Za ove radove upotrijebit će se gotovi, tvornički proizvodi koji moraju udovoljavati hrvatskoj normi HRN

U.F2.012. Za sve premaze potrebno je upotrijebiti boje s pigmentima otpornim na svjetlost. Boje moraju biti

otporne prema atmosferilijama (sunčana svjetlost, toplina, padavine), promjeni temperature i promjeni

godišnjih doba, te kemijskim i mehaničkim utjecajima.

Izvođenje

Podloga mora biti suha i čista, bez prašine i drugih nečistoća, nakon osnovnog premaza preostale rupice treba

zakitati. Poslije svakog sljedećeg premaza mora se površina brusiti i ako je potrebno ponovno kitati. Ličiti je

dozvoljeno samo suhu i pripremljenu podlogu.

Nanosi se:

- osnovni premaz u dva sloja




- pokrivni premaz u dva sloja

Radovi na otvorenom ne smiju se obavljati kod nepovoljnih vremenskih uvjeta. Premazi moraju čvrsto prianjati.

Boja mora biti ujednačenog intenziteta, bez mrlja i tragova četke. Pokrivni premaz mora potpuno prekrivati

podlogu. Kod višestrukih premaza prethodni se mora potpuno osušiti prije nanošenja sljedećega.

Izvođač je dužan izvesti, bez posebne naplate, uzorke za svaku boju i ton. Tek na osnovi tih predložaka Inženjer

će izvršiti konačan izbor.



U ovim stavkama obuhvaćena je nabava, doprema na gradilište i ugradba sveg potrebnog materijala, kao i

propisana kontrola kvalitete. Obuhvaćena je i odgovarajuća skela (za rad na visini većoj od 4,0 m), bojanje u

više boja ili tonova kao i izrada uzoraka (probni premazi). Uključeno je i čišćenje i odvoz sveg nastalog otpada.

4.1.6.3 IZOLATERSKI RADOVI

Opis

Ova stavka obuhvaća sljedeće:

- ugradnja hidroizolacijske bitumenske trake

- ugradnja bubrive water-stop trake na stjenke cijevi na mjestu prolaza cijevi kroz zidove betonskih

okana, radi postizanja vodonepropusnosti spoja okna i cijevi.

Hidroizolacijska bitumenska traka

Izvođenje

Rad obuhvaća izvedbu hidroizolacije svih betonskih ploha koje su u dodiru sa zemljanim materijalom, kao i

zaštitu hidroizolacije. Hidroizolaciju čini projektom definirani broj premaza i bitumenskih traka.

Izvedena hidroizolacijamora se zaštiti od mehaničkog oštećenja stiroporom, geotekstilom, čepastom trakom ili

na drugi način prema projektu ili odluci nadzornog inženjera. Rad obuhvaća sve radnje od nabave do ugradnje

predviđene zaštite izvedene hidroizolacije.

Na očvrslu i osušenu betonsku plohu nanosi se hladni bitumenski prednamaz (bitumenska emulzija), zatim prvi

sloj vrućeg bitumenskog premaza na koji se lijepi hidroizolacijska bitumenska traka (sa ili bez uloška, ovisno o

projektu), debljine predviđene projektom.

Nakon sušenja i otvrdnjavanja bitumena nanosi se drugi vrući premaz. Premazuje se po suhom vremenu i uz

temperaturu višu od 10°C.

Ukoliko je projektom predviđena izvedba sa hidroizolacijskim bitumenskim trakama tehnikom zavarivanja, tada

nema vrućih bitumenskih premaza.

Materijal

Materijal za opisanu hidroizolaciju ukopane betonske konstrukcije s vanjske strane jesu:

• hidroizolacijske trake na bazi bitumena, koje mogu biti bez uloška ili sa uloškom od staklene tkanine,

staklenog voala, poliesterskog filca, aluminijske folije, bakrene folije.

• bitumen.


Rad se mjeri prema kvadratnom metru (m2) izolirane površine. U jediničnoj cijeni obuhvaćena je nabava i

doprema svih potrebnih materijala, sav pomoćni materijal potreban za pripremu i nanošenje izolacijskog

materijala, rad na pripremi ploha i izolacijskog sredstva te premazivanje i zaštita hidroizolacije.




Bubriva water-stop traka

Materijali

Svi materijali koji se predviđaju za ugradnju moraju biti ispravni i novi (neupotrebljavani), moraju odgovarati

hrvatskim normama i hrvatskim propisima, te moraju imati odgovarajuće ateste.

Ukoliko za pojedine predviđene materijale ne postoji HRN smiju se upotrebljavati samo ako za njih postoji atest

s mišljenjem ovlaštene stručne organizacije o primjeni za predmetne i slične izolacije i u takvim kombinacijama.


Jedinica mjere je kom ugrađene trake.

Jediničnom cijenom je obuhvaćena dobava i ugradnja, priprema, rad na izradi i ugradnji, alati, kao i propisana

kontrola kvalitete.

4.1.6.4 KAMENOREZAČKI RADOVI

Kamenarske radove treba izvesti iz prvoklasnog materijala prema opisu u troškovniku, shemama i detaljnim

nacrtima te uputama projektanata (ukoliko nije nešto jasno iz detalja, odnosno troškovnika), te u skladu s

postojećim propisima i standardima: Tehnički uvjet za oblaganje kamenim pločama (prirodni kamen). HRN U.F7

010. Ploče za oblaganje zidova i podova: oblik, dimenzije i klasifikacija HRN B.B3.200. Cement mora odgovarati

odredbama HRN B.C1 010,011 i 015.

Upotrijebljeni kamen mora biti zdrav, bez grešaka i jednolične strukture. Loše obrađeni, oštećeni i napukli

dijelovi ne smiju se ugrađivati. Sve vidljive površine obraditi prema opisu u troškovniku.

Obračun se vrši prema postojećim normama za izvođenje završnih radova u građevinarstvu TU-VII i GN-IX.

Jedinična cijena treba obuhvaćati:

- uzimanje mjera za izvođenje i obračun, uključujući i korištenje mjernih aparata i davanje radne snage

- dovođenje vode i struje od priključka na gradilištu koji daje naručitelj do mjesta korištenja,

- eventualna izrada uzoraka,

- korištenje strojeva i goriva

- isporuka pogonskog materijala

- osvjetljivanje, čišćenja i grijanja prostorija

- davanje potrebnih uzoraka

- čišćenje i pripremu podloge

- izravnjavanje manjih neravnina i oštećenja podloge

- poduzimanje svih mjera zaštite i sigurnosti po zaštiti na radu i dr. propisima

- poduzimanje mjera za zaštitu radova od vremena primopredaje radova

- popravak štete na svojim i tuđim radovima Gotove radove izvođač je obavezan predati naručitelju potpuno

očišćene od morta ili drugih ostataka i prema potrebi i oprane. Razne otpatke, te suvišne ploče i drugi materijal,

koji su preostali od radova, izvođač je obavezan ukloniti sa zgrade i gradilišta.

Nedostatke koji se prigodom predaje naručitelju utvrde na pojedinim radovima, a koji su proistekli pri radu

samog izvođača ovih radova, izvođač mora stručno popraviti i dovesti u ispravno stanje u određenom roku.

Ponuđač je dužan u ponudi navesti koju vrstu kamena nudi, odnosno prije ponude dužan je prethodno se

dogovoriti sa projektantom.

Obloga zidova od kamena




Dobava i izvedba kamena za oblaganje okomitih zidnih površina od kamenih elemenata dužine 15 - 40 cm,

širine 11 - 14 cm i debljine cca 3 cm. Na čistu podlogu nanijeti ljepilo sa armaturnom mrežom na način da ljepilo

čvrsto prione uz podlogu. Na čisto naličje kamena ravnomjerno nanijeti sloj fleksibilnog ljepila, a kamen

prethodno očistiti vodom. Kamen čvrsto prionuti uz podlogu pritom vodeći računa da bude ravno postavljen,

koristiti drvene klinčiće za pridržavanje kamena u pravilnom položaju. Kameno pročelje se fugira i pri tome

treba paziti na ispunjenost fuga. Vrsta kamena - autohtoni lokalni kamen uzorka i boje prema izboru Naručitelja

(svijetli ton).

Obračun prema m² površine izvedene obloge sa svim potrebnim radom, materijalom, pomoćnim materijalom i

dijelovima.

Zaštita pokosa oko vodospreme oblaganjem kamenom

Zaštita pokosa oko vodospreme oblaganjem kamenom (tzv. roliranjem). Kamen mora biti zdrav, najveće strane

oko 30 cm. Obrađuje se i dotjeruje čekićem. Temelj nožice nasipa mora biti ugrađen u čvrstu i zdravu podlogu.

Do visine 1m, kamen se vezuje cementnim mortom 1:3, a iznad te visine postavlja se u suhozidu. Pri izvedbi,

duža strana kamena mora biti okomita na plohu pokosa kako bi kamen bio dobro ukliješten u nasip i stabilan.

Debljina kamene obloge na pokosima iznad prosječno 30 cm, a ne smije biti manja od 20 cm, niti veća od 40

cm. Površina nasipa iznad stropne ploče vodnih komora izvodi se kamenom lomljenjakom u suho. Najmanja

debljina kamena je 15 cm. U slučaju nedostatka kamena odgovarajućih dimenzija i kvalitete iz iskopa

odgovarajući nabaviti i dovesti uz odobrenje nadzornog inženjera. Stavka obuhvaća nabavu, sve transporte

kamena do mjesta ugradnje, potrebno dotjerivanje kamena čekićem te sav drugi rad, opremu i materijal

potreban za potpuno dovršenje stavke.

Obračun po m² izvedene kamene obloge.

Oblaganje obodnog jarka kamenom u cementnom mortu

Oblaganje obodnog jarka za odvod oborinskih voda oko nasipa vodospreme, kamenom u cementnom mortu

1:3. Za oblaganje se upotrebljava zdrav kamen postojan na atmosferske utjecaje vel. od 10 do 30 cm. Kamen

mora biti grubo obrađen, jednolike veličine i što ravnijih ploha. Pokosi kanala su 2:1, s tim da e završetak obloge

načinjen od krupnijeg kamena. Reške između kamenja ne smiju biti veće od 2 cm, a zalijevaju se cementnim

mortom u omjeru 1:3. Minimalna dubina zalijevanja je 3 cm, a mort može dopirati i do podloge. Obloga će se

izvesti na podlozi od pijeska, debljine 5 cm. Po završetku rada na oblaganju jarka, treba očistiti sav nepotrebni

materijal sa obloge. Jedinična cijena stavke obuhvaća sve potrebne transporte, rad i materijal, opremu i

pomoćna sredstva za kompletnu izvedbu obloge.

Obračun po m² izvedene kamene obloge.

Izrada podloge upojnog zdenca kamenom lomljenjakom

Nabava, doprema i ugradba krupnog kamena lomenjaka za podlogu (sloj za procijeđivanje) ispod betonskih

zidova upojnog zdenca. Kamenje veličine 40-60 cm dobiveno drobljenjem iz iskopa ili iz najbližeg kamenoloma.

Do cca. 1,0 m ispod zidova kamenje povezati cementnim mortom radi stabilnosti sloja. Podlogu od kamena

izvesti u pripremljenu građevinsku jamu u skladu sa izgradnjom samog betonskog upojnog zdenca, uz

djelomično potrebno nabijanje.Jedinična cijena stavke obuhvaća sve potrebne transporte, rad i materijal,

opremu i pomoćna sredstva za kompletnu izvedbu.

Obračun po m³ ugrađenog kamena.

Kameno opločenje

Stavka uključuje detaljno snimanje stanja građevina za koje se pretpostavlja da bi mogle biti oštećene uslijed

izvođenja radova. Dijelove privremeno demontiranog povijesnog popločenja potrebno je numerirati, sačuvati i

ponovno ugraditi na isti način, bez dodatne obrade. Postojećih kamene ploče ugrađuju se u cementni mort

debljine 5-10 cm na pripremljenu podlogu. Postava ploča u sloju pijeska i cementa u suho (4:1) debljine 3-6 cm,

granulacije 2 do 4 mm. Uz upotrebu cementa otpornog na kloride i sumpor, pijesak je od vapnenca. Postava sa

fugom širine 1 cm. Fugiranje sljubnica (fuga) sa pijeskom granulacije 2 do 4 mm i bijelim cementom. Masa za

fugiranje bijele boje, otporna na smrzavanje i dobre prionjivosti, primjerena širini zadane fuge. Stavka uključuje




i fugiranje između kamenih ploča. Obnova se vrši postojećim kamenim opločenjem, a nadomjestak kamenih

ploča restaurirati istovrsnim kamenom istovrsne obrade, složenim u istom slogu.

Napomena: unifikacija originalnih kamenih komada radi lakšeg polaganja nije prihvatljiva s aspekta zaštite

kulturne baštine. U cijenu je uračunata numeracija, eventualna obrada postojećih kamenih ploča, utovar,

prijevoz i istovar do mjesta ugradnje, ugradba te izrada fuga, odnosno sav rad i materijal potreban za potpuno

dovršenje popločenja.


Obračun po m2 saniranog opločenja. Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i sav rad i materijal za potpuno

dovršenje stavke.

4.1.6.5 KROVOPOKRIVAČKI RADOVI

OPĆI UVJETI

Sve krovopokrivačke radove izvoditi prema opisu pojedine stavke troškovnika, ovom općem opisu, propisima i

standardima za tu vrstu radova. Upotrijebljeni materijali moraju u pogledu kvalitete odgovarati odredbama

propisanim HRN standardima. Predviđa se izrada ventiliranog krova. Kao sam pokrov predviđen je od „kupa

kanalica“ crijepa. Ispod pokrova se postavljaju letve koje omogućavaju cirkuliranje zraka, zatim PE folija,

termoizolacija, sloj cementne glazure. Sastavi i učvršćenja moraju biti tako izvedeni da elementi mogu

nesmetano dilatirati, a da pri tome ostanu vodonepropusni. Jedinična cijena sadrži: - uzimanje mjera na objektu

- dobavu osnovnog i pomoćnog materijala - rad u radionici i na montaži sa svim pripomoćima - doprema do

mjesta ugradbe - čišćenje po završenom poslu sa odvozom materijala - poduzimanje svih mjera zaštite na radu.

Krovopokrivačke radove planirati i izvoditi u periodu kada se ne očekuju veće oborine. Radove izvesti u

najkraćem mogućem roku. Pripremiti potrebnu količinu zaštitne folije za prekrivanje čitavog krovišta u slučaju

potrebe. Privremeno prekrivanje folijom i učvršćenje iste uključiti u cijene troškovničkih stavki.

Izrada ventiliranog krova

Krovna ploha je kosa i nalazi se pod nagibom od 22 stupnjeva. U cijenu je uključen sav materijal koji je potreban

za izradu takve vrste krova. Ispod pokrova se postavljaju letve koje omogućavaju cirkuliranje zraka, PE folija,

termoizolacija, sloj cementne glazure. Obračun po m2 kose krovne plohe gotovog krova. U cijenu je uključen

sav materijal, rad i transport.

Dobava i doprema „kupa kanalica“ crijepa te njegovo postavljanje na kosoj ploči kućice. Potrebno je cca 28 kom

po m2. Cijenom obuhvatiti sav potreban rad, materijal i pomoćna sredstva za izvedbu stavke. Boja po izboru

Naručitelja. Postavljanje „kupa kanalica“ crijepa na letve. Stavkom obuhvatiti sav potreban rad, materijal,

transport i pomoćna sredstva za izvedbu stavke.


Obračun po m2 ugrađenog crijepa. Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i sav rad i materijal za potpuno

dovršenje stavke.

4.1.6.6 IZRADA TERACO PODA

Izvođenje

Obuhvaća izradu teraca debljine 2 cm na podu i podestima zasunske komore. Sastav teraco smjese (cement, kamena sitnež)

mora biti 1:2,5. Kamena sitnež mora biti ravnomjerna i potpuno gusto razastrta.


Obračun po m² izvedenog teraca. Jediničnom cijenom obuhvaćena je nabava, doprema do gradilišta i ugradnja

svih potrebnih materijala, upotreba potrebnog alata i strojeva. Jedinična cijena uključuje i čišćenje i odvoz sveg

nastalog otpada.

4.1.6.7 UGRADNJA METALNOG GEODETSKOG REPERA

Izvođenje




Obuhvaća nabavu, doprema i ugradnju metalnog geodetskog repera. Reper se ugrađuje na ulaznoj strani

vodospreme, radi praćenja eventualnog slijeganja vodnih komora. U cijeni je uključena nabava i montaža, svi

prijevozi, prijenosi i skladištenje, sav rad, materijal i pribor potreban za ugradnju po uvjetima iz projekta te

snimanje i određivanje nadmorske visine repera preciznim mjerenjem.


Obračun je po komadu ugrađenog geodetskog repera. Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i sav rad i materijal

za potpuno dovršenje stavke.

4.1.6.8 UGRADNJA UREĐAJA ZA ODVLAŽIVANJE ZRAKA

Opis

Obuhvaća nabavu, dopremu i ugradnju uređaja za odvlaživanje zraka u prostorijama. Područje rada ovoga

uređaja je od 0-40 °C, a količina vlage koja se kondenzira u toku 24 h , varira u ovisnosti o temperaturi u

prostoriji.

Maximalna količina vlage koja se može kondenzirati u toku 24 h je 25 l/dan. Sa ovim uređajem u kompletu

dolazi i odvodna fleksibilna cijev (1”), koja će odvesti eventualno kondenziranu vodu u predviđeni odvod.


Obračun po kom ugrađenog uređaja. Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i sav rad i materijal za potpuno

dovršenje stavke.

4.1.6.9 UGRADNJA PLOČE OD NEHRĐAJUĆEG ČELIKA

Izvođenje

Obuhvaća nabavu, dopremu i montažu ploče od nehrđajućeg čelika (AISI 316L) na dijelu dna vodne komore

vodospreme gdje postoji opasnost od erozije dna vodom dovodnog cjevovoda. Dimenzije i položaj prema

nacrtu. Obuhvaća sve potrebne transporte, rad i materijal, opremu i pomoćna sredstva za kompletnu izvedbu.


Obračun po m² montirane ploče. Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i sav rad i materijal za potpuno dovršenje

stavke.

4.1.6.10 UGRADNJA PROFILIRANE GUMENE TRAKE ZA BRTVLJENJE

Izvođenje

Gumena traka se ugrađuje na mjestima prekida betoniranja vodnih komora (spoj temelj-zid). Prilikom

betoniranja treba ugraditi profiliranu brtvenu traku za brtvljenje koja mora biti kontinuirana, tj. na spojevima

mora biti zavarena. Kod nastavka betoniranja površine radnih reški treba premazati SN-vezom radi postizanja

bolje prionljivosti starog i novog betona. Materijal trake ne smije imati agresivno djelovanje na pitku vodu.

Obuhvaća nabavu, dopremu i ugradnju profilirane gumene trake za brtvljenje.

4.1.6.11 IZRADA DILATACIJE

Izvođenje

Izrada dilatacije između zasunske i vodne komore, debljine 2 cm prema projektu. Stiropor se postavlja između

zida zasunske i vodne komore na vertikalnom zidu, zid na koti +119,12, debljina zida 35 cm. Izvedba u svemu

prema nacrtima detaljima i uvjetima iz projekta.

Obuhvaća svu nabavu, dopremu i ugradnju potrebnu za potpuno dovršenje dilatacije.




4.1.7 KANALIZACIJSKI RADOVI

4.1.7.1 Opis

Pod ovom vrstom radova obuhvaćeni su cijevi i spojnice za gravitacijske kanale, tlačne cjevovode i

telekomunikacijski kabel, kontrolna okna i priprema za kućne priključke.

4.1.7.2 Gravitacijski kanali - cijevi i spojnice

Materijal

Materijal od kojeg će se izvesti cijevi i spojevi mora imati slijedeća svojstva:

- potrebnu čvrstoću,

- vodotijesnost i protočnost,

- dobra hidraulička svojstva,

- trajnost,

- lako održavanje.

Čvrstoća mora biti takva da je cjevovod otporan na sva vanjska i unutrašnja statička i dinamička opterećenja.

Cijevi moraju biti otporne i na utjecaj korijenja. Cijevi moraju biti otporne na utjecaj visokih temperatura i na

temperaturne promjene kad su izložene istim.

Izvođač je dužan, za odabrani tip cijevi, dokazati da opterećenje koje djeluje na kanalizacijske cijevi neće

izazvati pukotine na cijevima, uzimajući u obzir nosivost i deformabilnost slojeva koji se ugrađuju neposredno

iznad cijevi prema karakterističnim poprečnim profilima iz projekta.

Minimalna tjemena nosivost netlačnih cjevovoda prema cijevnom materijalu odabranom u tehnoekonomskoj

analizi je:

- za PVC cijevi SN 8 (≥8 kN/m2)

- za PEHD cijevi SN 8 (≥8 kN/m2)

- za GRP cijevi SN 10000 (≥10 kN/m2)

Vodotijesnost mora biti potpuno zajamčena i to prema vani i prema unutra. Potrebno je, u skladu sa

odgovarajućim hrvatskim normama, dokazivati vodonepropusnost materijala cijevi i spojeva, a nakon izgradnje

Izvođač će organizirati ispitivanje vododrživosti sustava odvodnje prema normi HRN EN 1610 i kontrolu

ispravnosti strukturalne stabilnosti, koja se dokazuje CCTV inspekcijom sukladno normi HRN EN 13508-2/AC.

Protočnost se vizualno pregledava, čime se pokazuje ima li u kanalima zaostale oplate, betona i sl.

Hidraulička svojstva odnose se na hidrauličke otpore u cijevima u odnosu na materijal, spojeve kao i

mogućnost stvaranja taloga i obraštaja u cijevima u cjelokupnom vremenu korištenja sustava (pogonska

hrapavost). Unutarnja površina plastičnih cijevi smatra se hidraulički glatkim, pa sve isporučene cijevi moraju

zadovoljiti zahtjev apsolutne hrapavosti od Ka<=0,05 mm za D>100 mm (prCEN/TS 15223).

Trajnost materijala cijevnog sustava i spojeva mora biti takva da osigura ispravno funkcioniranje kanalizacije

tijekom cijelog vremena korištenja. Materijal mora biti otporan na sva vanjska i unutarnja korodivna djelovanja:

- slobodni agresivni ugljični dioksid CO2,

- soli sumporne kiseline: sulfati (CaSO4, MgSO4, Na2SO4, FeSO4), vodik-sulfid (H2S),

- mehaničko djelovanje suspenzija.

Izvođač mora garantirati trajnost materijala cijevi i spojeva za 50 godina.

Lako održavanje kanalizacijskog sustava podrazumijeva mogućnost efikasnog otklanjanja eventualnog taloga na

stijenkama cjevovoda i reparacije oštećenja nastalih djelovanjem abrazijske erozije.

Izvođenje

Kanalske cijevi se postavljaju na podlogu. Podloga može biti betonska ili pješčana ovisno o projektnom rješenju

i lokalnih uvjeta temeljenja kanala.




Ovisno o primijenjenom materijalu ovisi duljina pojedinog cijevnog komada kao i vrsta spojnica koja će se

upotrebljavati. Nakon što se cijevi polože na podlogu vrši se spajanja spojnicama. Položene cijevi se postavljaju

s visinskom točnošću od 1 mm na 10 m, mjerena unutrašnja kota dna cijevi u odnosu na projektiranu.

Nakon montaže cijevi u rov i izrade okana i spojeva s oknima izvršit će ispitivanje kanala (tj. određene dionice)

na vodonepropusnost. Nakon uspješno izvršenog ispitivanja na vodonepropusnost vrši se zasipanje pješčanim

materijalom oko i iznad cijevi ili nalijevanje betonske obloge oko cijevi, ovisno o projektnom rješenju. Nakon

toga, preostali dio kanala zasut će se zamjenskim ili materijalom iz iskopa prema projektnom rješenju.

Cjevovodima izvan utjecaja mora se načelno smatraju oni dijelovi cjevovoda čija je niveleta iznad 1,40 m.n.m., dok su cjevovodi pod utjecajem mora načelno oni čija je niveleta ispod 1,40 m.n.m. Duljine cjevovoda izvan i pod utjecajem mora su definirane Troškovnikom.

Gravitacijski kanali izvan utjecaja mora

Materijali i elementi koji se ugrađuju moraju biti novi - neupotrebljavani i u skladu s HRN i hrvatskim propisima.

Izvođač će izvesti cjevovode korištenjem cijevnog materijala sukladnog troškovniku (Knjiga 4) i sljedećim normama:

HRN EN 1401-1:2009 Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju - neomekšani poli(vinil-klorid) (PVC-U) - 1. dio: Specifikacije za cijevi, spojnice i sustav (EN 1401-1:2009)

HRN EN 14364:2013 Plastični cijevni sustavi za tlačnu i netlačnu odvodnju i kanalizaciju -- Staklom ojačani duromeri (GRP) na osnovi nezasićenih poliesterskih smola (UP) -- Specifikacije za cijevi, spojnice i brtve (EN 14364:2013)

HRN EN 13476-1:2018 Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -- Cijevni sustavi sa strukturiranom stijenkom od neomekšanog poli(vinil-klorida) (PVC-U), polipropilena (PP) i polietilena (PE) -- 1. dio: Opći zahtjevi i svojstva (EN 13476-1:2018)

HRN EN 13476-3:2018 Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -- Cijevni sustavi sa strukturiranom stijenkom od neomekšanog poli(vinil-klorida) (PVC-U), polipropilena (PP) i polietilena (PE) -- 3. dio: Specifikacije za cijevi i spojnice s glatkom unutrašnjom i profiliranom vanjskom površinom i sustav, tip B (EN 13476-3:2018)

Spajanje i spojni dijelovi bit će prilagođeni ovisno o odabranom cijevnom materijalu, a sukladno standardu i atestima koji su propisani za odabrani cijevni materijal (spojnice, kolčak, zavarivanje i ostalo). Koristit će se elastične brtve (brtveni prsten) koje su integrirane s cijevi. Brtve će biti od EPDM-a.

Svi fazonski (oblikovni) komadi moraju biti prilagođeni odabranom cijevnom materijalu.

Spajanje i polaganje cijevi, neovisno o materijalu, bit će izvedeno sukladno Općim tehničkim uvjetima za radove u vodnom gospodarstvu, Hrvatske vode, knjiga 2.

Neovisno o odabranom materijalu cijevi, Izvođač će biti dužan za provedbu tekućih ispitivanja cijevnog materijala te će snositi sve troškove ispitivanja istih od strane neovisnog laboratorija i to:

Na svakih 500 m isporučenih cijevi, Izvođač će, u nazočnosti Inženjera, uzeti uzorak cijevi u duljini od 1 m i predati ga neovisnom laboratoriju koji će provesti ispitivanje obodne krutosti (SN) plastomernih cijevi sukladno normi HRN EN ISO 9969.

Troškovi uzimanja uzoraka cijevi te ispitivanja u neovisnom laboratoriju idu na teret Izvođača, tj. smatraju se uključenim u jediničnu cijenu dobave, dopreme i ugradnje cijevi.

Izvođač će, u slučaju podbacivanja rezultata tekućih ispitivanja, snositi sve troškove ispitivanja već ugrađenih cijevi i zamjene ugrađenih cijevi koje ne zadovoljavaju uvjetu minimalne obodne krutosti.




Naručitelj i Inženjer pri samoj isporuci mogu odrediti uzorak za ispitivanje, te ukoliko uzorak ne zadovoljava tražena tehnička svojstva, Naručitelj zadržava pravo cijelu takvu isporuku vratiti Izvođaču, a ukoliko bi se takav slučaj ponovio, Naručitelj zadržava pravo obustave daljnje isporuke i ugradnje cijevi od tog proizvođača.

Gravitacijski kanali pod utjecajem mora

Za izgradnju kanalizacijskih kolektora predviđena je ugradnja poliesterskih (GRP) cijevi obodne čvrstoće (SN) min. 10000 N/m

2, minimalne prstenaste krutosti SN8. Odabrani materijal mora biti u skladu s normom HRN EN

14364 kod kojih je na jednom kraju cijevi montirana poliesterska spojnica sa brtvom od EPDM-a.


Koristit će se elastične brtve (brtveni prsten) koje su integrirane s cijevi. Sav spojni i brtveni materijal se smatra uključenim u jedinične cijene cijevi.

Na jednom kraju cijevi je montirana poliesterska spojnica s brtvom od EPDM-a. Brtva od EPDM-a u potpunosti, cijelom površinom, prekriva unutarnju stranu poliesterske spojnice. Pri ugradnji, Izvođač je dužan dokazati sukladnosti cijevi s:

- potvrdom o sukladnosti ili Certifikatom o stalnosti svojstava izdanim u skladu sa Zakonom o građevnim proizvodima (NN 76/13, 30/14) od strane ustanove ovlaštene od Hrvatske akreditacijske agencije

Svi fazonski (oblikovni) komadi moraju biti prilagođeni odabranom cijevnom materijalu.

Spajanje i polaganje cijevi će biti izvedeno sukladno Općim tehničkim uvjetima za radove u vodnom gospodarstvu, Hrvatske vode, knjiga 2.

Izvođač će biti dužan za provedbu tekućih ispitivanja cijevnog materijala te će snositi sve troškove ispitivanja istih od strane neovisnog laboratorija i to:

Na svakih 500 m isporučenih cijevi, Izvođač će, u nazočnosti Inženjera, uzeti uzorak cijevi u duljini od 1 m i predati ga neovisnom laboratoriju koji će provesti ispitivanje obodne krutosti (SN) plastomernih cijevi sukladno normi HRN EN ISO 9969.

Troškovi uzimanja uzoraka cijevi te ispitivanja u neovisnom laboratoriju idu na teret Izvođača, tj. smatraju se uključenim u jediničnu cijenu dobave, dopreme i ugradnje cijevi.

Izvođač će, u slučaju podbacivanja rezultata tekućih ispitivanja, snositi sve troškove ispitivanja već ugrađenih cijevi i zamjene ugrađenih cijevi koje ne zadovoljavaju uvjetu minimalne obodne krutosti.

Naručitelj i Inženjer pri samoj isporuci mogu odrediti uzorak za ispitivanje, te ukoliko uzorak ne zadovoljava tražena tehnička svojstva, Naručitelj zadržava pravo cijelu takvu isporuku vratiti Izvođaču, a ukoliko bi se takav slučaj ponovio, Naručitelj zadržava pravo obustave daljnje isporuke i ugradnje cijevi od tog proizvođača.

Zahtjevi za ugradnju GRP cijevi pod utjecajem mora

Rov u koji se polažu cijevi mora biti obložen geotekstilom (300g/m2) i njime se oblaže rov do 30 cm iznad tjemena cijevi.

Cijevi se polažu na pripremljenu posteljicu od sitnozrnog kamenog materijala granulacije i debljine prema Troškovniku. Na razmaku od 2 m postavljaju se poprečni armiranobetonski protuuzgonski pragovi od betona tlačne čvrstoće C35/45 s pripadajućim obujmicama, dimenzija prema Troškovniku.

Zaštitni sloj cijevi od sitnozrnog kamenog materijala granulacije prema Troškovniku debljine je 30 cm iznad tjemena cijevi.

Ispitivanje

Ispitivanje cijevi i spojnica

Izvođač je dužan, najkasnije 15 dana prije početka ugradnje cijevi, dostaviti ateste za sve materijale i cijevi. Sva

tekuća i kontrolna ispitivanja odabranih materijala i cijevi izvodit će se prema važećim hrvatskim standardima ili

odgovarajućim europskim normama.

Za cijevi je potrebno kontrolirati dimenzije i fizikalno mehaničke karakteristike prema pripadajućim

standardima. Dimenzije se kontroliraju za sve cijevi, a fizikalno mehaničke karakteristike na određenom broju

uzoraka koji ovisi o vrsti cijevi.

Provjera dimenzija

Kontrolira se:




- dužina,

- unutrašnji i vanjski promjer i debljina,

- odstupanje od pravca.

Fizikalno mehaničke osobine

Kontrolira se:

- kvaliteta materijala od kojeg su cijevi izrađene (daje proizvođač cijevi)

- vlačna čvrstoća,

- tlačna čvrstoća,

- tvrdoća,

- vodonepropusnost,

- otpornost cijevi na tjemeno opterećenje (po jedinici duljine),

- otpornost cijevi na savijanje,

- otpornost cijevi na djelovanje kemikalija.

Osim samih cijevi potrebno je kontrolirati i spojnice.

Nakon završenog polaganja cjevovoda izvodi se završni pregled i ispitivanje cjevovoda i okana. Obavlja se:

1. vizualni pregled

- pravca i nivelete

- spojeva

- oštećenja i deformacija

- spojeva priključaka

- obloge i premaza

2. ispitivanje vodonepropusnosti

3. provjera zbijenosti obloge

4. provjera stupnja zbijenosti posteljice

5. vertikalna provjera promjena promjera elastičnih cijevi.

Ispitivanje vodonepropusnosti

Ispitivanje se odnosi na cjevovode sa tečenjem sa slobodnim vodnim licem i vrši se u skladu s normom EN 1610.

Dužina probnih dionica se određuje prema nagibu cjevovoda i drugim lokalnim faktorima.

Kada su u cjevovod ugrađena okna, tada se obično za dužinu probne dionice uzima dužina između okana.

Cijevi se na probnoj dionici moraju učvrstiti da ne dolazi do vertikalnog i horizontalnog pomicanja cijevi. Spojevi

moraju biti slobodni radi vizualnog pregleda.

Ispitivanje nepropusnosti može se obaviti pomoću dvije metode:

• Ispitivanje vodom

• Ispitivanje zrakom

Ispitivanje se može obaviti i na infiltraciju podzemne vode, ako su podzemne vode iznad tjemena izgrađenog

cjevovoda.

Kod ispitivanja, može se obavljati odvojeno ispitivanje cijevi i oblikovnih komada, okana i revizijskih otvora (npr.

cijevi sa zrakom, okna s vodom). Kod ispitivanja zrakom, broj korekcijskih i ponavljanih kontrola nije ograničen.

U slučaju ponavljanih nezadovoljavajućih kontrola sa zrakom, dozvoljen je prijelaz na ispitivanje vodom, a samo

rezultat ispitivanja vodom je odlučujući.




Prethodno ispitivanje može se provesti prije unošenja bočnog zatrpavanja. Za ispitivanje kod preuzimanja,

mora se cjevovod kontrolirati nakon zatrpavanja i uklanjanja razupora.

Ispitivanje vodom

Ispitni tlak za ispitivanje kanalizacijske građevine može biti od 0.1 do 0.5 bara (od 1 m do 5 m vodnog stupca)

iznad tjemena cijevi na uzvodnom dijelu ispitne dionice. Bitno je da se osigura konstantnost ostvarenog tlaka u

mjerodavnom vremenu (30±1 min.) ispitivanja, tj. u rasponu od 1kPa. To se postiže kontroliranim dodavanjem

vode kroz kontrolni otvor.

Mjerodavno vrijeme ispitivanja (duljina trajanja ispitnog opterećenja) je 30±1 min. Uvjeti ispitivanja su

ispunjeni, kada volumen dodavane vode nije veći od:

- 0.15 l/m2 kroz 30 min za cjevovode

- 0.20 l/m2 kroz 30 min za cjevovode uključivo i kontrolna (revizijska) okna

- 0.40 l/m2 kroz 30 min za revizijska okna i inspekcijske otvore

Napomena: m2 se odnosi na omočenu unutarnju površinu

Kanalski vod koji se ispituje, smatra se ispravnim, tj. vodonepropusnim, ako su spojevi vodonepropusni, a

količina dodane vode ne prekoračuje dopuštene vrijednosti. Tijekom ispitivanja mora se pregledati cijela

dionica koja se ispituje.

Revizijsko okno koje se ispituje smatra se ispravnim, tj. vodonepropusnim, ako su stijene i dno vodonepropusni,

a sniženje razine vode ne prekoračuje dopuštene vrijednosti.

Ispitivanje zrakom

Kod ispitivanja zrakom treba upotrijebiti prikladne zatvarače, nepropusne za zrak, kako bi se isključile pogreške

mjerenja aparata za ispitivanje. Naročit oprez je potreban kod ispitivanja velikih promjera.

Ispitivanje okana zrakom u praksi je teško primjenjivo. Postupak ispitivanja zrakom određuje Naručitelj.

Vrijeme ispitivanja za cjevovode bez okana određuje se u odnosu na promjer cjevovoda i odabrani postupak

ispitivanja zrakom.

Početni pritisak je cca 10% od zahtijevanog ispitnog tlaka Po, a mora biti održavan cca 5 minuta. Nakon toga se

pritisak podešava na ispitni (koji je određen s obzirom na postupak ispitivanja i promjer cijevi). Ako je izmjereni

pad pritiska manji od dopuštenog Δp (određuje se prema postupku ispitivanja), cjevovod zadovoljava.

Oprema upotrijebljena za mjerenje pada tlaka mora garantirati mjerenje s graničnom pogreškom od 10 % Δp.

Za mjerenje vremena ispitivanja granična pogreška iznosi 5 sekundi.

Ako se pokažu neke neispravnosti, tako da kanalski vod, odnosno. revizijsko okno nisu vodonepropusni,

ispitivanje se mora prekinuti, voda ispustiti, te obaviti popravak, a nakon toga ponoviti cijelo ispitivanje

ispočetka.

O ispitivanju na vodonepropusnost za tečenje sa slobodnim vodnim licem vodi se zapisnik. Pri ispitivanju

potrebna je nazočnost Inženjera i Izvođača.

Ispitivanje gravitacijski kanala na strukturalnu stabilnost

Gravitacijska kanalizacija se mora tijekom građenja podvrgnuti kontroli ispravnosti strukturalne stabilnosti i

osiguranja funkcionalnosti, koja se dokazuje CCTV inspekcijom sukladno normi Uvjeti za sustave odvodnje izvan

zgrada – 2.dio: Sustav kodiranja optičkog nadzora HRN EN 13508-2/AC.

Transport i skladištenje

Transport cijevi i okana od tvornice do gradilišta, uključujući manipulaciju oko utovara i istovara treba obaviti tako da ne nastanu nikakva oštećenja cijevi. Utovar se obavlja odgovarajućom mehanizacijom s posebnom pažnjom glede oštećivanja. U prijevoznim se sredstvima cijevi slažu i osiguravaju drvenom građom prema




detaljnom uputstvu proizvođača cijevi, koji posebno tretira razne promjere cijevi, odnosno razna prometna sredstva.

Odlaganje cijevi na gradilišne deponije, gdje čekaju raznošenje duž trase treba obaviti prema uputstvima proizvođača glede oblika i dimenzija pojedinih grupa cijevi.

Eventualna oštećenja će biti zapisnički konstatirana te utvrđena mogućnost sanacije oštećenja.

Cijevi koje se raznose duž trase treba odlagati tako da naliježu na ravno tlo cijelom duljinom i da budu osigurane od pomicanja. Posebnu pažnju treba posvetiti osiguranja cijevi od zagađenja neposredno prije i za vrijeme montaže.

Za duže skladištenje je Izvođač dužan cijevi zaštititi od djelovanja sunca.

Jedinica mjere i jedinična cijena- cijevi i spojnice

Jedinica mjere je po m1 ugrađene cijevi. U cijenu uključena nabava, transport i ugradnja cijevi, spojnica i

brtvenih prstena na spojnicama, učvršćivanje cijevi u projektiranom prostornom položaju. U jediničnu cijenu

uključena su i sva ispitivanja i dokazivanja kakvoće ugrađenih cijevi, spojnica i brtvi. U jediničnu cijenu uključeno

je i rezanje cjevovoda na odgovarajućim mjestima za postavljanje okana, te sav potreban materijal i rad za

izradu spojeva cijevi. Jediničnom cijenom treba obuhvatiti i sve uvjete u kojima će se izvoditi radovi.

Jedinica mjere i jedinična cijena- ispitivanje na vodonepropusnost

Jedinica mjere je po m1 ispitane cijevi na vodonepropusnost. U cijenu uključena dobava vode i oprema za

ispitivanje, te nakon završenog ispitivanja ispuštanje vode i dispozicija na prikladnom mjestu sukladno uvjetima

Hrvatskih voda. U jediničnoj cijeni je sadržano i ispitivanje vodonepropusnosti okana. Jediničnom cijenom treba

obuhvatiti ispitivanje po dionicama kao i sve uvjete u kojima će se izvoditi radovi.

4.1.7.3 Gravitacijski kanali – okna

Opis

Na trasama gravitacijskih kanalizacijskih cjevovoda ugrađivat će se prefabricirana revizijska okna (prolazna,

priključna, tangencijalna i okna kućnih priključaka), sve prema HRN EN 752.

Rad obuhvaća nabavu, dopremu i ugradnju revizijskih okana.

Materijali od kojih će biti izrađena okna, kako je definirano u troškovniku (Knjiga 4), mogu biti:

• staklom ojačani duromeri (GRP) ili

• polipropilen (PP) ili

• polietilen (PE) ili

• beton


Okna izvan utjecaja mora na spojevima kanala i sva prolazna revizijska okna Ø 1000 mm, Ø 800 mm i Ø 600

mm, izrađuju se iz materijala sukladnog troškovniku (Knjiga 4) te prema sljedećim normama:

HRN EN 1917

:2005/Ispr.1:200

8

Betonska kontrolna okna i komore, nearmirana, s čeličnim vlaknima i armirana (EN

1917:2002/AC:2008)

HRN EN 13598-2

:2016

Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -- Neomekšani

poli(vinil-klorid) (PVC-U), polipropilen (PP) i polietilen (PE) -- 2. dio: Specifikacije za

kontrolna okna i kontrolne komore u području prometnica i duboko ukopane

instalacije (EN 13598-2:2009/AC:2009)




HRN EN 14364

:2013

Plastični cijevni sustavi za tlačnu i netlačnu odvodnju i kanalizaciju – Staklom ojačani

duromeri (GRP) na osnovi nezasićenih poliesterskih smola (UP) – Specifikacija za

cijevi, spojnice i brtve (EN 14364:2013)

Sva okna pod utjecajem mora izrađuju se iz sljedećih materijala te prema sljedećim normama:

HRN EN 14364 :2013

HRN EN 15383:2014

Plastični cijevni sustavi za tlačnu i netlačnu odvodnju i kanalizaciju –Staklom ojačani duromeri (GRP) na osnovi nezasićenih poliesterskih smola (UP) – Specifikacija za cijevi, spojnice i brtve (EN 14364:2013)

Plastični cijevni sustavi za odvodnju i kanalizaciju -- Staklom ojačana duromerna plastika (GRP) na osnovi poliestera (UP) -- Kontrolna okna i kontrolne komore.

Okna za kućne priključke izrađuju se iz sljedećih materijala te prema sljedećim normama:

HRN EN 13598-2 :2016 Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju --

Neomekšani poli(vinil-klorid) (PVC-U), polipropilen (PP) i polietilen (PE) -- 2. dio:

Specifikacije za kontrolna okna i kontrolne komore u području prometnica i

duboko ukopane instalacije (EN 13598-2:2009

NAPOMENA: Neovisno o mogućem izboru materijala za ugradnju izvan utjecaja mora, na pojedinim

dionicama zahtijevana je ugradnja poliesterskih (GRP) okana zbog izdanih posebnih uvjeta na idejne

projekte, a tiče se ugradnje okana u prometnice važnijeg značaja.

U ovim slučajevima, Izvođač je dužan ugraditi poliesterska (GRP) okna neovisno o tome radi li se o dionicama

izvan utjecaja mora.

Sva okna moraju imati mogućnost prilagođavanja visine na gradilištu centimetarskom točnošću. Sustav

međusobnog spajanja kako pojedinih dijelova samog revizijskog okna tako i cijevi s revizijskim oknom mora

osiguravati jednostavnu montažu, sigurnost protiv uzgona te statičku sigurnost i vodonepropusnost.

Mjesto na kojem cijev ulazi i izlazi iz okna mora biti kompaktno i homogeno bez zavarenih ili zalijepljenih

dijelova.

Sukladno Pravilniku o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13) potrebno je okna (Φ 800 mm i veća) isporučiti s

ugrađenim vertikalnim prilazima takvim da zadovoljavaju zahtjeve iz navedenog pravilnika, posebice članka 22.

istog te da su vertikalni prilazi izrađeni iz nehrđajućeg materijala. Vertikalni prilaz se smatra uključenim u

jediničnu cijenu nabave, dopreme i ugradnje okna.


Spojni dijelovi (materijal) će biti prilagođeni ovisno o odabranom cijevnom materijalu i isporučeni tvornički

montirani na okna. Trošak spojnih dijelova se smatra uključenim u jediničnu cijenu okna.

Tehnička svojstva okana moraju biti takva da tijekom korištenja zadrže svojstva predviđena glavnim projektom i

uvjetovana odgovarajućim normama.

Izvođač će biti dužan za provedbu tekućih ispitivanja okana te će snositi sve troškove ispitivanja istih od strane

neovisnog laboratorija i to:

• Na svakih 2.000 m kanalizacijske mreže, Izvođač će, u nazočnosti Inženjera, jedno revizijsko okno predati

neovisnom laboratoriju koji će provesti ispitivanje obodne krutosti (SN) tijela okna sukladno normi EN 14982.

Ispitivanje tijela GRP okana na obodnu krutost će se vršiti prema odredbama norme HRN EN 14364.




Troškovi ispitivanja u neovisnom laboratoriju idu na teret Izvođača, tj. smatraju se uključenim u jediničnu cijenu

dobave, dopreme i ugradnje okana.

Izvođač će, u slučaju podbacivanja rezultata tekućih ispitivanja, snositi sve troškove ispitivanja ugrađenih okana

i zamjene ugrađenih okana koje ne zadovoljavaju uvjetu minimalne obodne krutosti.

Sva plastična okna trebaju imati certifikat o stalnosti svojstava izdanim od ovlaštenog potvrdbenog tijela.

Sva okna trebaju biti ispitana i vodonepropusna u skladu s normom HRN EN 1277. Obodna čvrstoća mora biti

sukladna Troškovniku po normi HRN EN 13598-2, Tablica 4. Potrebno je priložiti dokaze ispitivanja obodne

čvrstoće i vodonepropusnosti.

Baze svih okana moraju biti propisno označene sukladno normi HRN EN 13598-2:2009, Tablica 7.

Konstrukcija pokrovne ploče odnosno poklopca treba biti takva da se neposredna statička i dinamička

opterećenja koja uzrokuje promet ne prenose izravno na okno, već preko sidrenog betonskog prstena/ploče na

podlogu. Na prometnim površinama ispod kojih se ugrađuje veliki dio revizijskih okana očekuje se srednje do

teško prometno opterećenje.

Izričiti zahtjev Naručitelja je da po završenim Radovima prilikom prelaska vozila preko poklopaca ne smije

dolaziti do nikakve buke ili „klapanja“. U protivnom će se poklopci smatrati neispravnima i zahtjevat će se

zamjena i ponovna ugradnja poklopca s okvirom te svi popratni radovi, o trošku Izvođača.

PP okna moraju biti izrađena u cijelosti metodom brizganja i isporučuju se na gradilište gotova u jednom

komadu, a sastojati se iz:

• PP baze sa izvedenom kinetom i integriranim adapterima

• orebrenih PP prstena tvornički zavarivanjem spojenih s bazom okna.

Kompletna baza okna mora biti proizvedena tehnologijom brizganja i izlivena iz jednog komada jer se time

smanjuje broj varova koji su kritična mjesta (potencijalna popuštanja) i postiže znatno bolja homogenost,

čvrstoća i trajnost materijala. Dijelovi tijela okna se međusobno spajaju zavarivanjem u tvornici čime se

osigurava nepropusnost.

Na armirano betonske pokrovne ploče (armirane prema projektnoj dokumentaciji) montira se lijevano željezni

poklopac Ø600 po HRN EN 124, klase nosivosti sukladno Troškovniku, okrugli s okruglim okvirom, nepropustan

za površinske vode, dosjed okvira i poklopca strojno obrađeni.

GRP revizijska okna, se moraju sastojati od:

• Poliesterskog dna i poliesterske kinete

• vertikalne cijevi proizvedene prema normi HRN EN 14364.

Da ponuđeno okno u potpunosti ispunjava tražene tehničke uvjete ponuđač mora dokazati prilažući u

ponudi:

• Tehničko dopuštenje izdano od strane ovlaštene organizacije u Hrvatskoj, sukladno Pravilniku o tehničkim

dopuštenjima za građevne proizvode (NN 103/08) i Tehničkom propisu o građevnim proizvodima, članak 9,

stavak 2 (NN 35/2018) .

• Certifikat stalnosti svojstva za cijev od koje je proizvedeno okno izdan od strane ovlaštene

organizacije (sve u skladu sa važećom zakonskom regulativom).

Cijevi od kojih je proizvedeno revizijsko okno (vertikala i prolazna cijev) imaju nazivnu krutost min. SN 10000

N/m2. Svi prodori kroz kućište okna (npr. za nosače ljestvi) zaštićeni su stakloplastikom u svrhu

vodonepropusnosti. Svi elementi okna koji su izrađeni ili međusobno povezani višeslojnim laminiranjem

stakloplastike, zaštićeni su zaštitnim premazom (top-coat).




Standardno poliestersko revizijsko okno mora biti proizvedeno prema izvedbenom projektu (promjer i visina

vertikalne cijevi, promjer, položaj i visina prolazne cijevi i priključaka), s poliesterskom kinetom i poliesterskim

dnom većeg promjera od vertikalne cijevi (međuprostor dna okna i kinete je sa ispunom), s tipskim ljestvama

od materijala otpornog na koroziju, te prihvatom za podizanje i spojnicom na izlaznoj cijevi.

Okna moraju biti s betonskom ispunom dna. Potrebno je betonirati dno okna po obodu (debljina betonskog

zaštitnog sloja 25 cm) do 20 cm iznad tjemena cijevi glavnog kolektora. Betoniranje oboda okna obračunava se

posebno prema Troškovniku.

Okno mora biti proizvedeno prema Tehničkom dopuštenju izdanom sukladno Pravilniku o tehničkim

dopuštenjima za građevne proizvode (NN 103/08) i Tehničkom propisu o građevnim proizvodima, članak 9,

stavak 2 (NN 33/10, 87/10, 146/10, 81/11, 100/11, 130/12, 81/13, 136/14, 119/15) od strane ustanove

ovlaštene od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

Na armirano betonske pokrovne ploče (armirane prema projektnoj dokumentaciji) montira se lijevano željezni

poklopac Ø600 po HRN EN 124, klase nosivosti sukladno Troškovniku, okrugli s okruglim okvirom, nepropustan

za površinske vode, dosjed okvira i poklopca strojno obrađeni.

Okna od polietilena visoke gustoće (PEHD) obodne krutosti SN 8 prema Troškovniku industrijske izvedbe, okna

mogu biti:

• izrađena od: baze okna i tijela okna (cijevnih nastavaka). Baza okna je izrađena sa dvostrukim dnom kako bi

se osigurao dvostruki stupanj vodotijesnost. Tijelo okna je orebrene strukture. Baza i tijelo okna moraju biti

međusobno spojeni zavarivanjem u tvornici, a na gradilište se isporučuje gotovo okno u jednom komadu.

• monolitne punostijene zavarene izvedbe od PE100 materijala (PE100 monolitna punostjena okna trebaju

imati stupaljke, odnosno ljestve, izrađene sukladno važećoj regulativi zaštite na radu).

Obje vrste okana imaju pokrovne armirano betonske ploče (armirane prema projektnoj dokumentaciji) na koje

se ugrađuje lijevano željezni poklopac Ø600 po HRN EN 124 klase sukladno Troškovniku, okrugli s okruglim

okvirom, nepropustan za površinske vode, dosjed okvira i poklopca strojno obrađeni.

Betonska okna ona moraju biti izgrađena od predgotovljenih elementa iz betona s kinetom od

polimernog materijala otpornog na otpadne vode (ponajprije PP ili poliester) uključujući uvodnice za

zglobnu vezu cijevi i stijenke okna, gdje polimerni dio mora minimalno dohvatiti visinu najvećeg promjera

odvodne cijevi. Minimalna debljina stijenke polimernog dijela na dnu žlijeba iznosi 4 mm.

Svi će poklopci biti sukladni normi HRN EN 124, proizvedeni od sivog ili nodularnog lijeva, zaštićeni zaštitnom

bojom otpornom na temperaturu i koroziju. Zaštitna boja neće sadržavati elemente koji bi štetno djelovali na

pitku vodu.

Okna izvan utjecaja mora

Okno se montira u prošireni cjevni rov na pripremljenu posteljicu, sukladno preporuci ili propisanom zahtjevu

proizvođača revizijskog okna. Dno iskopa za revizijsko okno mora biti zbijeno do modula stišljivosti prema

Troškovniku mjeren kružnom pločom Ø 300 mm. Izvođač može početi s ugradnjom revizijskih okana nakon što

je Inženjer preuzeo ugrađeni podložni sloj.

Revizijska okna se izvode prema zadanim mjerama i visinskim kotama iz projekta. Dimenzije svijetlog otvora

revizijskog okna zadane su projektom.

Spoj kanalizacijskih cijevi i okana mora biti izveden odgovarajućim fleksibilnim spojem spojnicama, koji

osigurava vodonepropusnost i prilagodljivost spoja kod velikih opterećenja i slijeganja. Sustav spajanja

pojedinih dijelova samog okna, kao i cijevi s revizijskim oknom, mora osigurati jednostavnu montažu, sigurnost

na djelovanje uzgona, te statičku sigurnost i vodonepropusnost. U dnu okna mora biti izvedena kineta sa

zaobljenjem u dimenzijama profila cijevi, sve s ciljem postizanja što povoljnijih hidrauličkih uvjeta protjecanja

otpadne vode kroz okno. Dno okna je ravno i dvostruko.




Svi elementi okna moraju biti tvornički predgotovljeni i na gradilištu je dopuštena samo izvedba kućnih

priključaka iznad baze okna. Iznimno je dopušteno da Izvođač sam izvede armirano-betonsku podložnu ploču

sukladno zahtjevima projekta, specifikaciji proizvođača okna i uz odobrenje Inženjera.

Na vrhu okna predviđena je izvedba kvadratne armiranobetonske pokrovne ploče koja je položena na donju –

temeljnu armiranobetonsku ploču, čime se osigurava prenošenje statičkih i dinamičkih opterećenja, koja

uzrokuje promet, na podlogu, a ne na okno. Dimenzije ploča ovise o veličini okna – prema Troškovniku.

Poklopci se ugrađuju na pripremljenu armirano-betonsku pokrovnu ploču revizijskog okna, prema detaljima iz

projekta. Poklopac mora dobro nalijegati cijelim obodom, te nije dopušteno da se zbog netočne izvedbe

poklopaca "ljulja" kod nesimetričnog pritiska.

Svi radovi moraju biti izvedeni na način da je osigurana projektom propisana vodonepropusnost revizijskog

okna i priključka.

Okna pod utjecajem mora

Okno se montira u prošireni cjevni rov obložen geotekstilom (300g/m2) i njime se oblaže rov do 1/3 visine

okna. Okno se postavlja na pripremljenu posteljicu, sukladno preporuci ili propisanom zahtjevu proizvođača

revizijskog okna.

U podnožju okna predviđena je izvedba kvadratnog armiranobetonskog protuuzgonskog plašta s betonom

tlačne čvrstoće C35/45 XS2, debljine 25 cm. Visina plašta troškovnički je predviđena s 1/3 visine okna, no

Izvođač je dužan odrediti točnu visinu plašta za svako okno kroz Izvedbeni projekt, a sukladno provedenom

proračunu stabilnosti okna na uzgon. Za potrebe proračuna, nivo podzemne vode će se računati da je 0,5 m

ispod kote terena i da je okno prazno. Proračun uzgona mora biti napravljen s faktorom sigurnosti od

minimalno 1,50. Proračunom stabilnosti će Izvođač prikazati potrebnu količinu balastnog betona koji će biti

ugrađen sukladno poglavljima u nastavku. Stavka dobave i ugradnje balastnog betona razreda tlačne čvrstoće

C30/37 te sva potrebna oplata obračunava se posebno prema Troškovniku.

Prilikom izvedbe betonskog opteživača nužno je predvidjeti dovoljno slobodnog prostora oko predviđenih

priključnih mjesta za kolektore/kućne priključke zbog kasnijeg nesmetanog izvođenja spojeva. Rov okna

oblaže se, analogno izvebi posteljice zamjenskim materijalom frakcije i modula stišljivosti prema Troškovniku.

Unutar okna predviđena je izvedba betonske ispune oko cijevi betonom tlačne čvrstoće C16/20, do visine od

2/3 DN-a cijevi. Izvedba betonske ispune unutar okna smatra se uključenom u jediničnu cijevnu nabave,

dopreme i ugradnje revizijskog GRP okna.

Na vrhu okna predviđena je izvedba kvadratne armiranobetonske pokrovne ploče koja je položena na donju –

temeljnu armiranobetonsku ploču, čime se osigurava prenošenje statičkih i dinamičkih opterećenja, koja

uzrokuje promet, na podlogu, a ne na okno. Dimenzije ploča ovise o veličini okna – prema Troškovniku.

Poklopci se ugrađuju na pripremljenu armirano-betonsku pokrovnu ploču revizijskog okna, prema detaljima iz

projekta. Poklopac mora dobro nalijegati cijelim obodom, te nije dopušteno da se zbog netočne izvedbe

poklopaca "ljulja" kod nesimetričnog pritiska.

Svi radovi moraju biti izvedeni na način da je osigurana projektom propisana vodonepropusnost revizijskog

okna i priključka.

Kontrola kakvoće

Kontrola kakvoće, proizvodnje i ugradnje, te potvrđivanje sukladnosti, treba odgovarati zahtjevima iz ovih

uvjeta ili onih koji su propisani projektom.

Kontrola točnosti izvedbe okna provjerava se geodetskom izmjerom i svako odstupanje od zadanih kota više od

±1 cm treba popraviti.




Točnost izvedbe poklopca prati se i kontrolira geodetskom snimkom visine ugrađenog poklopca I svako

odstupanje od projektom zadanih mjera i kota većim od ±1 cm treba popraviti. Ukoliko se poklopac nalazi u

kolniku, onda je dopušteno odstupanje od visine završnog sloja ±5 mm.

Izvođač radova, odnosno proizvođač poklopca prije ugradnje okvira i postavljanja poklopca obvezan je predati

Inženjeru u izvorniku dokaz o uporabljivosti.

Ispitivanje vododrživosti strukturalne stabilnosti okana izvodi se zajedno s ispitivanjem cijevi I spojnica prema

uvjetima 2.1.7.2.3.2.


Jedinica mjere je po komadu propisno ugrađenog i preuzetog okna. Stavkom se obračunava eventualno

potrebno sabijanje i uređenje tla, izvedba podloge, kao i izvedba priključaka prema projektu ili prema uputi

proizvođača.

U jediničnu cijenu uključena je nabava i doprema svih sastavnih dijelova revizijskog okna i ugradnja dijelova

prema shemi, te obrada svih spojeva.

4.1.7.4 Međusobno spajanje kanalizacijskih kolektora

Spojevi između novih i postojećih kanalizacijskih cijevi će biti izvedeni u postojećim oknima. U slučaju da okno

ne postoji, izgraditi će se novo sukladno pojedinom projektnom rješenju.

Izvođač je dužan locirati postojeći kanalizacijski cjevovod na lokalitetu spoja te registrirati lokaciju, promjer

cijevi, materijal i kotu nivelete.

Kod spajanja cijevi na AB okna, za postizanje vodonepropusnog spoja, ugraditi prelazni komad u otvor zida, a

cijevi nakon montiranja brtviti putem brtve za cijevi.

4.1.7.5 Kućni priključci - kanalizacija

Zahtjevi za izvedbu priprema za kućne priključke na kanalizaciju

Tehnički dio zahtjeva

Svi kućni priključci se u pravilu trebaju spajati direktno u revizijsko okno na način da okno tvornički

(prefabricirano) ima ugrađeno priključno mjesto, stoga se treba voditi računa o pozicijama istih tako da se

duljina priključka svede na minimalno potrebnu dužinu. Izvođač je dužan Izvedbenim projektom definirati broj

priključaka (što uključuje i nacrte iskolčenja izvođenja priprema za kućne priključke), njihovo spajanje na

kolektor te posljedično, definirati sheme okana na način da se u što većem broju priključci spajaju na tvornički

izvedeni nastavak na zidu revizijskog okna. Ukoliko je potrebno, te kada uvjeti na terenu to dopuštaju (širina

ulice i postojeće instalacije), moguće je u tu svrhu projektirati paralelni sekundarni kolektor kraćih dužina sa

malim revizijskim oknima. Izvođač je dužan i definirati koji priključci se izvode van utjecaja mora, a koji

pod utjecajem mora.

Samo iznimno i uz suglasnost Nadzornog inženjera se priključci mogu spajati:

- Izravno na revizijsko okno, takvo spajanje će se izvesti in-situ u u skladu s uputama proizvođača

revizijskih okana (npr. bušenjem krunskom pilom bez tvornički izvedene spojne točke),

- Izravno na kolektor, putem odgovarajućeg sedla

U takvom slučaju je potrebno uz objekt ostaviti mogućnost revizije unutar malog okna. Revizija mora biti

stalno dostupna.

Cijevi su PVC-uSN8 minimalno DN160 mm sukladne normi HRN EN 13476-1, sa integriranim spojnim

elementima.

Izvođač je dužan označiti bojom na terenu trasu kanalizacijskog kućnog priključka od okna na glavnom

kolektoru do okna kućnog priključka na rubu privatne parcele (na javnoj površini - iznimno) ili unutar parcele

(uobičajeno) ovisno o dogovoru s nadležnim komunalnim društvom. Pozicija će se odrediti kao podloga za

izradu Izvedbenog projekta.




Tehnički zahtjevi izvođenja priključaka van utjecaja mora:

- Cijevi se ugrađuju na posteljicu od pijeska debljine prema Troškovniku.

- Zaštitni sloj cijevi od pijeska debljine 30 cm iznad tjemena cijevi.

- Ukoliko je nadsloj iznad tjemena cijevi manji od 1m, potrebno je betonirati podlogu d=15cm i oblogu

cijevi do 15cm iznad tjemena cijevi, betonom tlačne čvrstoće C16/20.

Tehnički zahtjevi izvođenja priključaka pod utjecajem mora:

- Neovisno o nadsloju, potrebno je betonirati podlogu i oblogu cijevi do min. 15 cm oko cijevi betonom

tlačne čvrstoće C16/20.

Proceduralni dio zahtjeva

Izvođač treba izraditi detaljnu dinamiku izrade kućnih priključaka.

Prije početka radova Izvođač je dužan tu dinamiku dostaviti Inženjeru koji će je proslijediti Naručitelju na uvid i

usaglašavanje. Svu koordinaciju oko praćenja dinamike vodit će Inženjer.

Dio kućnogpriključka koji se izvodi u privatnoj parceli se može izvesti nakon što vlasnik parcele preda zahtjev za

priključenje.

Prilikom ulaska u svaku parcelu obavezno treba dokumentirati postojeće stanje na terenu.

Nakon izrade dijela kućnogpriključka u privatnoj parceli Izvođač je dužan vratiti teren u prvobitno stanje.

O tome će će prikupiti valjane dokaze i dostaviti ih Inženjeru.

Kod izgradnje knalaizacijskog kućnog priključka, dio priključka uključivo okno kućnog priključka (tzv. „granično

okno“, koje dijeli priključak na dio koji održava komunalno poduzeće i dio koji održava sam vlasnik parcele)se

izvodi u privatnoj parceli i to približno 1 m unutar privatne parcelevlasnika.

U slučaju da kolektor prolazi privatnom parcelom, a ne javnom površinom, kućni priključak se izvodi do ruba

granice nepotpunog izvlaštenja.


Obračun po komadu kućnog priključka. Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i sav rad i materijal za potpuno

dovršenje stavke.

4.1.7.6 Tlačni cjevovod - cijevi i spojnice

Materijal

Svi tlačni cjevovodi će biti izrađeni od cijevi od slijedećih materijala kako je navedeno u ovim Tehničkim Specifikacijama:

● polietilen (PE) ili (HRN EN 12201-1:2011), izrađen od PE100, SDR 17, nazivni tlak 10 bar (PN10)


Spajanje cjevovoda od polietilena, Izvođač je dužan izvoditi zavarivanjem, dok se cijevi od nodularnog lijeva spajaju spojem na naglavak uz korištenje brtvenog gumenog prstena od EPDM-a.

Specifikacije cijevi, spojnica i sustava, ovisno o materijalu, zadovoljavati će zahtjeve sljedećih normi:

Materijal cijevi Norma

PE HRN EN 12201-1:2011; HRN EN 12201-2:2011; HRN EN 12201-3:2012

Svi fazonski (oblikovni) komadi moraju biti prilagođeni odabranom cijevnom materijalu. Sve armature će biti izrađene od nodularnog lijeva. Spojevi će armatura s cijevima biti izvedeni prirubnički s ugrađenom brtvom.

Spajanje i polaganje cijevi, neovisno o materijalu, će biti izvedeno sukladno HRN EN 1610.





- potrebna čvrstoća,

- nazivni tlak,

- modul elastičnosti,

- minimalni podtlak,



- trajnost,

- lako održavanje.

Potrebna čvrstoća cijevi – 10 N/mm2

Nazivni tlak – minimalno PN 10 bara

Standardni dimenzionalni odnos: SDR 17

Modul elastičnosti - PEHD cijevi E = 1,0 GPa

Podtlak - Materijal od kojeg su izrađene cijevi i spojnice trebaju moći preuzeti minimalni podtlak od p = 0,4

bara (4 m.v.s)

Vodotijesnost mora biti potpuno zajamčena i to prema vani i prema unutra. Potrebno je, u skladu s

odgovarajućim hrvatskim normama, dokazivati vodonepropusnost materijala cijevi i spojeva, a nakon izgradnje

Izvođač će organizirati ispitivanje vodonepropusnosti tlačnog cjevovoda prema normi HRN EN 805 od strane

ovlaštenog laboratorija.

Protočnost se vizualno pregledava, čime se pokazuje ima li u kanalima zaostale oplate, betona i sl.

Hidraulička svojstva odnose se na hidrauličke otpore u cijevima u odnosu na materijal, spojeve kao i

mogućnost stvaranja taloga i obraštaja u cijevima u cjelokupnom vremenu korištenja sustava (pogonska

hrapavost).

Trajnost materijala cijevnog sustava i spojeva mora biti takva da osigura ispravno funkcioniranje kanalizacije

tijekom cijelog vremena korištenja. Materijal mora biti otporan na sva vanjska i unutarnja korodivna djelovanja:

- slobodni agresivni ugljični dioksid CO2,

- soli sumporne kiseline: sulfati (CaSO4, MgSO4, Na2SO4, FeSO4),

- vodik-sulfid (H2S),

- mehaničko djelovanje suspenzija.

Izvođač mora garantirati trajnost materijala cijevi i spojeva za 50 godina.

Lako održavanje kanalizacijskog sustava podrazumijeva mogućnost efikasnog otklanjanja eventualnog taloga

na stijenkama cjevovoda i reparacije oštećenja nastalih djelovanjem abrazijske erozije.

Izvođenje

Montaža cijevi i spajanje cijevi se izvodi u istim uvjetima kao i za gravitacijske kanale. Cijevi se međusobno

spajaju elektrofuzijskim spojnicama.

Obzirom na veliki termički koeficijent rastezanja plastičnih materijala (PE cijevi) i njihovu osjetljivost na UV

zračenja, tijekom cijelog vremena od skladištenja, ugradnje u rov i spajanja cjevovoda sve dok se ne obavi

zatrpavanje rova mora se osigurati zaštita cijevi i cjevovoda od izravne insolacije i zaštita od deformacija

uzrokovanih temperaturnim promjenama. Zbog toga treba osigurati da cijelo vrijeme do zatrpavanja cjevovoda

cijevi budu u temperaturnim granicama od 0°C do 40°C, da se spajanje ne smije vršiti na temperaturi većoj od

30°C niti nižoj od 5°C, kao i da temperaturna razlika od trenutka spajanja (varenja) do zatrpavanja bude u

granicama od ±10°C.

Ispitivanje




Ispitivanje cijevi i spojnica

Izvođač je dužan, najkasnije 15 dana prije početka ugradnje cijevi, dostaviti ateste za sve odabrane materijale i

cijevi koje namjerava ugraditi.

Sva tekuća i kontrolna ispitivanja odabranih materijala i cijevi izvodit će se prema važećim hrvatskim

standardima, a u slučaju nepostojanja odgovarajućih standarda, primijenit će se njemački standardi.

Za cijevi je potrebno kontrolirati dimenzije i fizikalno mehaničke karakteristike prema pripadajućim

standardima. Dimenzije se kontroliraju za sve cijevi, a fizikalno mehaničke karakteristike na određenom broju

uzoraka koji ovisi o vrsti cijevi.

Provjera dimenzija

Kontrolira se:

- dužina,

- unutrašnji i vanjski promjer i debljina,

- odstupanje od pravca.

Fizikalno mehaničke osobine

Kontrolira se:

- kvaliteta materijala od kojeg su cijevi izrađene (daje proizvođač cijevi)

- vlačna čvrstoća,

- tlačna čvrstoća,

- tvrdoća,

- modul elastičnosti,

- vodonepropusnost,

- otpornost cijevi na tjemeno opterećenje (po jedinici duljine),

- otpornost cijevi na savijanje,

- otpornost cijevi na djelovanje kemikalija,

- otpornost cijevi i spojeva na pogonski tlak (tlačna proba) kod tlačnog cjevovoda i vodovoda,

- otpornost cijevi i spojeva na podtlak,

Osim samih cijevi potrebno je kontrolirati i spojnice.

TLAČNA PROBA

O svim ispitivanjima vodi se odgovarajući zapisnik, koji se konačno predaje Naručitelju ili Investitoru, a s njim se

upoznaje i Proizvođač cijevi. Za vrijeme svih tlačnih probi zabranjen je ulazak ljudi u kanal. Izvještaj o tlačnom

ispitivanju treba sadržavati sljedeće podatke:

- opis cjevovoda,

- podaci o ispitivanju,

- opis provedenog ispitivanja,

- ovjera provedenih ispitivanja,

- primjedbe vezane na ispitivanje.

Prije početka tlačne probe, treba usidriti krajeve odsjeka ispitivanja i sve horizontalne i vertikalne zavoje, kako

bi se spriječili pomaci i osigurala nepropusnost spojeva tijekom ispitivanja i kasnijeg pogona. Trajna usidrenja i

opteživače treba izvesti prema projektu, kako bi i oni mogli biti testirani, te ostaviti dovoljno vremena da beton

postigne potrebnu čvrstoću. Privremena usidrenja i opteživače treba izvesti shodno situaciji na terenu, ovisno o

opterećenju i nosivosti tla.

Nakon montaže cjevovoda, izvedbe okana i ukrućenja krivina, kao i svih potrebnih privremenih ukrućenja vrši

se djelomično zatrpavanje rovova (opcionalno-spojevi cijevi ostavljeni vidljivi).




Doprema vode vrši se prema mjesnim prilikama. Punjenje vodovoda treba vršiti čistom vodom i to tako da se u

cjevovodu ne zadrži nimalo zraka. Zato se punjenje vrši s otvorenim ventilima za ispuštanje zraka. Ventili se

zatvaraju počevši od najniže točke ispitne dionice i to onda kada iz njih ne izlazi zrak nego samo voda. Da bi se

omogućilo potpuno odstranjivanje zraka, punjenje treba vršiti polagano i pažljivo, bez opasnih udara zbog

istiskivanja zraka.

Brzina punjenja cjevovoda ovisi o nazivnom promjeru cjevovoda. Pogodan dotok za punjenje cjevovoda je:

DN 100 150 200 250 300 400 500 600 700 800 900 1000

Količina punjenja

(l/s) 0.3 0.7 1.5 2 3 6 9 14 19 25 32 40

Zbog zaštite od temperaturnih promjena ispitni odsjek treba naročito na spojevima, za vrućina zasjeniti,

slamom, trstikom i sl., a za velikih zima rov pokriti i grijati.

Da bi se smanjio utjecaj temperature, treba probu provesti u onom dijelu dana, u kojem su promjene

temperatura male, a temperatura na početku probe jednaka predviđenoj temperaturi na kraju probe.

PE cijevi

Upute za provedbu tlačnog ispitivanja cjevovoda pripremljene su na temelju norme HRN EN 805.

Metoda ispitivanja za viskozno-elastične cijevi (cijevi od PE-a i PP-a) temelji se na tome da u sustav ispitivanja

treba svakako uzeti u obzir karakteristično puzanje materijala. Postupak ispitivanja sastoji se od prethodne

faze, koja obuhvaća period relaksacije materijala, uz integrirano ispitivanje pada tlaka, i faze glavnog ispitivanja.

Prethodna faza - Cilj prethodne faze je ostvariti preduvjete za pravilno iščitavanje promjena volumena ovisnu o

tlaku, vremenu i temperaturi u glavnoj fazi ispitivanja cjevovoda.

- nakon punjenja i pravilnog odzračivanja cjevovoda, spustiti tlak u cjevovodu na apsolutni tlak i dopustiti cjevovodu period relaksacije od najmanje 1 sat, kako bi se otpustilo naprezanje nastalo pod tlakom; pri tome treba spriječiti ulaz zraka u cjevovod na ispitnoj dionici;

- nakon perioda relaksacije, ujednačeno i ubrzano postići ispitni tlak (STP), za najviše 10 minuta; održavati STP tijekom perioda od 30 minuta, kontinuiranim pumpanjem ili pumpanjem u kratkim intervalima; tijekom ovog perioda pregledati ispitnu dionicu i utvrditi očita mjesta istjecanja;

- dopustiti daljnji period relaksacije u trajanju od 1 sata, bez pumpanja, za vrijeme kojeg se može dogoditi razvlačenje cjevovoda uslijed viskozno-elastičnog puzanja materijala;

- izmjeriti tlak u cjevovodu na kraju ovog perioda.

U slučaju uspješno provedene prethodne faze odmah nastaviti s ispitivanjem. Ako je tlak pao za više od 30%

ispitnog tlaka (STP-a), treba prekinuti ispitivanje i spustiti tlak na apsolutni. Osmotriti i prilagoditi uvjete tijekom

ispitivanja (npr. utjecaj temperature, vidljivo istjecanje). Nastaviti ispitivanje tek nakon perioda relaksacije od

najmanje 1 sat.

Integrirano ispitivanje pada tlaka - Rezultati glavnog ispitivanja se mogu pravilno tumačiti jedino ako je

preostali volumen zraka u cjevovodu dovoljno mali. Treba učiniti slijedeće:

- naglo smanjiti vrijednost tlaka, preostalog na kraju prethodnog ispitivanja, ispuštanjem vode, za vrijednost od Dp = 10-15% STP;

- precizno izmjeriti volumen ispuštene vode DV;

- izmjereni volumen vode DV ne smije biti veći od dopuštenog gubitka vode DVmax, gdje je

DVmax=1,2×V×Dp×




gdje je DVmax - dopušteni gubitak vode u litrama, V - volumen ispitne dionice u litrama, Dp - izmjereni pad tlaka

u kPa, EW - modul elastičnosti vode u kPa, D - unutarnji profil cijevi u metrima, e – debljina stjenke cijevi u

metrima, ER – radijalni modul elastičnosti stjenke cjevovoda u kPa, te 1,2 – koeficijent dopuštene količine zraka

za vrijeme provedbe glavnog ispitivanja.

Za bolju interpretaciju rezultata važno je imati točan podatak za ER, ovisan o temperaturi i duljini trajanja

ispitivanja. Mjerenje Dp i DV treba biti što preciznije, a naročito za manje profile i kraće ispitne dionice.

Ako je DV veće od DVmax treba prekinuti ispitivanje, spustiti tlak na nulu i ponoviti postupak odzračivanja

cjevovoda.

Glavno ispitivanje - Nagli pad tlaka kod provedbe integriranog ispitivanja rezultirat će skupljanjem cjevovoda.

Glavno ispitivanje obuhvaća praćenje i zabilješku povećanja tlaka kao posljedice skupljanja cjevovoda, tijekom

perioda od 30 minuta.

Glavno ispitivanje je uspješno ako se za vrijeme ispitnog perioda zabilježi krivulja povećanja tlaka tijekom svih

30 minuta, bez zabilježenog pada tlaka. Ispitni period od 30 minuta je obično sasvim dovoljan da se dobiju

dobri pokazatelji. Ako krivulja pokaže tendenciju pada tlaka, u cjevovodu je prisutno istjecanje.

U slučaju sumnje, produžiti trajanje glavnog ispitivanja na 90 minuta. U tom slučaju dozvoljeni pad tlaka ne

smije biti veći od 0.25 bara u odnosu na najveći zabilježeni tlak uslijed skupljanja cjevovoda. Ako je pad tlaka

veći, ispitivanje je neuspješno. Smatra se da su tlačne probe provedene prema prednjim točkama dokazale

upotrebljivost vodovoda, a detaljni pregled - osobito ukrućenja, usidrenja i spojeva - nije pokazao ništa prema

čemu bi se dalo zaključiti da je nastao pomak ili propusnost.

Jedinica mjere i jedinična cijena-cijevi i spojnice

Jedinica mjere je po m1 ugrađenog i ispitanog tlačnog cjevovoda sa lukovima. U cijenu uključena dobava i

ugradnja cijevi, elektrofuzijskih spojnica, lukova, te učvršćivanje cijevi u projektiranom prostornom položaju. U

jediničnu cijenu uključena su i sva ispitivanja i dokazivanja kakvoće ugrađenih cijevi, spojnica. U jediničnu cijenu

uključeno je i rezanje cjevovoda na odgovarajućim mjestima za priključenje na fazonske komade, te sav

potreban materijal i rad za izradu spojeva cijevi. Jediničnom cijenom treba obuhvatiti i sve uvjete u kojima će se

izvoditi radovi.

Jedinica mjere i jedinična cijena - ispitivanje na vodonepropusnost

Jedinica mjere je po m1 ispitane cijevi na vodonepropusnost. U cijenu uključena dobava vode i oprema za

ispitivanje, te nakon završenog ispitivanja ispuštanje vode i dispozicija na prikladnom mjestu sukladno uvjetima

Hrvatskih voda te isporuka izvješća o ispitivanju. Jediničnom cijenom treba obuhvatiti ispitivanje po dionicama

kao i sve uvjete u kojima će se izvoditi radovi. U sklopu skupne tlačne probe obuhvatiti i ispitivanje fazonskih

komada i armatura dijela tlačnog cjevovoda unutar crpne stanice skupa s njihovim spojevima kao i lukova na

tlačnom cjevovodu.

Spiralno zavarene čelične cijevi

Nabava i doprema spiralno zavarenih čeličnih cijevi za radni tlak od 10 bara, prema HRN EN 10217, od čelika

S235 s unutarnjom oblogom od cementnog morta prema HRN EN 10298, DIN 2460, vanjska obloga od

polietilena DIN 30670.

Obračun po m' cijevi.

4.1.7.7 TLAČNI CJEVOVOD – LUKOVI

Materijal

Materijal za lukove tlačnog cjevovoda mora u svojstvima odgovarati materijalu od kojeg su napravljene cijevi i

spojnice tlačnog cjevovoda (točka 4.1.7.6.)




Izvođenje

Lukovi tlačnog cjevovoda se montiraju na betonsku podlogu. Lukovi tlačnog cjevovoda su ukrućeni betonskim

blokovima. Svi ostali uvjeti prema točki 4.1.7.6. u podnaslovu Izvođenje.

Ispitivanje

Ispitivanje lukova prema točki 4.1.7.6. u podnaslovu TLAČNA PROBA Prije provođenja tlačne probe lukovi

moraju biti ukrućeni tako da mogu podnijeti ispitni tlak.


Jedinica mjere je po komadu ugrađenog i ispitanog luka tlačnog cjevovoda. U cijenu uključena dobava i

ugradnja lučnog komada, spojnica i brtvenih prstena na spojnicama, ukrućenje tijekom ispitivanja te ispitivanje

na probni tlak. U jediničnu cijenu uključena su i sva ispitivanja i dokazivanja kakvoće ugrađenih lučnih komada.

U jediničnu cijenu uključeno je i spajanje na cjevovod, te sav potreban materijal i rad za izradu spojeva.

Jediničnom cijenom treba obuhvatiti i sve uvjete u kojima će se izvoditi radovi. Tlačna proba je uključena u

cijenu ispitivanja tlačnog cjevovoda.

4.1.7.8 POLAGANJE CIJEVI ZA ZAŠTITU OPTIČKOG KABELA ZA POTREBE SDNU SUSTAVA

Materijal za cijevi

Predviđa se ugradnja 2 paralelne cijevi, profila Ø 50 mm. Predviđene su cijevi od polietilena visoke gustoće PE

100 za nazivni tlak od 16 bara sa užlijebljenom unutrašnjom stjenkom radi lakšeg upuhivanja kabela. Cijevi se

uobičajeno isporučuju u kolutima. Materijal cijevi mora odgovarati normi HR EN 12201. Za spojeve (tj.

nastavke) cijevi koriste se odgovarajuće spojnice (5-6 kom/km ugrađene cijevi). Svakih 1,5-2,0 m na postavljene

2xPEHD cijevi se ugrađuje držač odstojanja Ø 50/2.

Montažni betonski zdenac

Namijenjen je za izgradnju kabelske kanalizacije. Sastoji se od:

• Donjeg elementa koji u svojim stranicama ima otvore za ugradnju uvodnih ploča prema potrebi;

• Srednjeg elementa;

• Betonskog okvira sa ugrađenim lijevano-željeznim poklopcima nosivosti 150 kN i 400 kN;

• Uvodnih ploča s ugrađenim uvodnicama.

Beton je razreda tlačne čvrstoće C30/37.

Dimenzije zdenca:

- tip D1 su d/š/v 470/470/720 mm, masa 505 kg. - tip D2 su d/š/v 920/1020/820 mm, masa 1200 kg - tip D3 su d/š/v 920/1520/820 mm, masa 1600 kg

Izvođenje

Cijevi se polažu na pješčanu posteljicu d = 10 cm i zasipavaju se oko cijevi i iznad cijevi min. 20 cm. Svakih 1,5-

2,0 m na postavljene 2xPEHD cijevi se ugrađuje držač odstojanja Ø 50/2. Na mjestima većih lomova, ogranaka,

ulaza u objekt CS i HS, odnosno na maksimalnoj udaljenosti 400 m predviđa se ugradnja montažnog betonskog

zdenca. Zdenac se postavlja na ravnu betonsku podlogu ili podlogu od kamenog agregata (prema Troškovniku).

Ispitivanje

Nakon završenog zatrpavanja cijevi, a prije postavljanja završnog sloja (kolničkog zastora ili sl.) vrši se tzv

kalibracija tj provjera prohodnosti dionice. Kalibracija se vrši propuhivanjem kompresorom i kalibratorom ili

elastičnom trakom. Ispitivanje se vrši tako što se cjelokupna trasa podijeli na dionice, koje uglavnom

predstavljaju razmak između dvaju zdenaca.

Jedinica mjere i jedinična cijena (CIJEVI)




Jedinica mjere je po m1 ugrađene cijevi. U cijenu uključena nabava, doprema i ugradnja cijevi. Jediničnom

cijenom treba obuhvatiti i sve uvjete u kojima će se izvoditi radovi.

SPOJNICE I DRŽAČ ODSTOJANJA

Dobava i ugradnja spojnica i držača odstojanja uključena je u jediničnu cijenu za cijevi.

MONTAŽNI BETONSKI ZDENAC

Obračun po komadu ugrađenog zdenca. U jediničnu cijenu uključena nabava, doprema i ugradnja, uključujući i

izrada betonske ili podloge od kamenog agregata. ¸

SANACIJA OŠTEĆENJA

PVC cijevi:

- Sanacija se izvodi na način da odgovarajuća cijev istog promjera izreže uzdužno po cijeloj dužini i širini, u pravilu do duljine 2 metra (kako bi se dobio odgovarajući lučni dio u obliku slova C). Tako izvedenim polucijevima obuhvatiti postojeću cijev na mjestu oštećenja te istu zalijepiti odgovarajućim ljepilom, radovi na saniranju cijevi moraju osigurati prohodnost cijevi na tom mjestu saniranja oštećenja.

PEHD cijevi:

- Sanacija se izvodi ugradnjom rastavljive cijevi duljine do 2 metra, 10 bara, (gotovi građevinski proizvod duljine 2 m) na način da se rastavljiva cijev ugradi na mjesto oštećenja. Radovi na saniranju cijevi moraju osigurati prohodnost cijevi na tom mjestu saniranja oštećenja.


- Stavka uključuje dokaz o prohodnosti cijevi nakon polaganja i zatrpavanja rova; kvaliteta cijevi sukladno tehničkim uvjetima. Stavka uključuje sav potreban rad i materijal. Obračun po kom.

4.1.7.9 BETONSKE KANALICE ZA ODVODNJU OBORINSKIH VODA

Odvodnja oborinske vode s prometnica, šetnice i parking prostora na promatranom zahvatu se poprečnim i

uzdužnim padovima vode do novoprojektiranih slivnih rešetki, iz kojih se dalje odvodi sustavom otvorene i

zatvorene oborinske odvodnje do glavnog oborinskog kanala.

Linijska kanalica je prefabricirana betonska kanalica, svijetle širine 200 mm. Ugrađuju se s razmakom

(spojnicom) u zemljovlažni beton. Spojnice od 1cm se zapunjavaju cementnim mortom. Mora biti opremljena

lijevanoželjeznom rešetkom minimalne nosivosti 400 kN. Betonske kanalice se postavljaju na pripremljenu

nosivu podlogu te po pravcu niveliraju.

Transport i skladištenje

Transport kanalica od tvornice do gradilišta, uključujući manipulaciju oko utovara i istovara kojeg treba obaviti tako da ne nastanu nikakva oštećenja. Utovar se obavlja odgovarajućom mehanizacijom s posebnom pažnjom glede oštećivanja. U prijevoznim se sredstvima kanalice slažu i osiguravaju drvenom prema detaljnom uputstvu proizvođača, koji posebno tretira razna prometna sredstva.

Odlaganje kanalica na gradilišne deponije, gdje čekaju raznošenje duž trase treba obaviti prema uputstvima proizvođača.

Skladištenje je Izvođač dužan izvršiti prema uputama proizvođača.

Jedinica mjere i jedinična cijena- cijevi i spojnice

Jedinica mjere je po m1 ugrađenih kanalica. U cijenu uključena dobava i ugradnja. U jediničnu cijenu uključena

su i sva ispitivanja i dokazivanja kakvoće, rezanja na odgovarajućim mjestima za postavljanje, te sav potreban

materijal i rad za postavljanje. Jediničnom cijenom treba obuhvatiti i sve uvjete u kojima će se izvoditi radovi.




4.1.7.10 ISPITIVANJE VODONEPROPUSNOSTI CRPNIH STANICA

Opis i izvođenje

Ispitivanje crpnog bazena na vodonepropusnost izvodi se sukladno normi HRN EN 1508 od strane tvrtke koja

ima ovlaštenje za to prema Zakonu o vodama. U cijenu uključiti i izradu izvještaja ispitivanja.


Obračun po kompletu ispitanog crpnog bazena. U cijenu uključena dobava vode i oprema za ispitivanje, te

nakon završenog ispitivanja ispuštanje vode i dispozicija na prikladnom mjestu sukladno uvjetima Hrvatskih

voda te dostava Inženjeru Izvještaja o ispitivanju. Jediničnom cijenom treba obuhvatiti sve uvjete u kojima će se

izvoditi radovi.

4.1.7.11 PROVJERA TEHNIČKE ISPRAVNOSTI CRPNIH STANICA

UVJETI

Nakon montaže kompletne (elektrotehničke i strojarske) opreme te utvrđivanja ispravnosti svih pojedinačnih

dijelova crpne stanice (ili drugog objekta sa ugrađenom opremom povezanom u SDNU) te uspješno

provedenog ispitivanja vodo-nepropusnosti objekta, tlačne probe tlačnog cjevovoda te pozitivnih rezultata

ispitivanja elektrotehničke i strojarske opreme, objekt se smatra spremnim za provjeru tehničke ispravnosti.

ORGANIZACIJA PROVOĐENJA

Provjeru tehničke ispravnosti priprema i organizira stručni tim Izvođača u kojem sastavu su: Inženjer gradilišta;

Voditelj građevinskih radova; Voditelj strojarskih radova i Voditelj elektrotehničkih radova.

Izvođač je dužan izraditi Protokol o načinu provedbe i ispitivanjima koja će se provesti u sklopu provjere

tehničke ispravnosti, kojeg treba odobriti Inženjer (podrazumijeva se svugdje u tekstu - ili od njega ovlaštena

osoba).

Inženjer pisanim putem odobrava početak provjere tehničke ispravnosti. Provjera se smatra uspješno

provedenom ako objekt radi bez ikakve greške u razdoblju od minimalno pet (5) dana u kontinuitetu. Nakon

uspješno provedene provjere Izvođač treba izraditi Zapisnik o izvršenoj provjeri tehničke ispravnosti, kojeg

potpisuju Izvođač i Inženjer.

Sva ispitivanja objekta (cjevovoda, kolektora, retencijskih bazena (RB), crpnih stanica (CS) i/ili vodosprema (VS))

koja se obavljaju u sklopu provjere tehničke ispravnosti provode se običnom vodom (najčešće iz hidranta) za

javne sustave vodoopskrbe i/ili odvodnje na području gdje se javna vodoopskrba ili odvodnja tek uspostavlja.

Ali, ukoliko se ispitivanje provodi na objektima na području gdje je javni sustav vodoopskrbe i/ili odvodnje već

uspostavljen, tada se nakon uspješnog ispitivanja običnom vodom objekt nastavlja koristiti sukladno njegovoj

namjeni. U slučaju da se riječ o objektima odvodnje, provjera tehničke ispravnosti će se obavljati sanitarnom

otpadnom vodom iz sustava javne odvodnje.

TIJEK PROVJERE

Tijekom trajanja provjere tehničke ispravnosti treba izvršiti slijedeće:

- stalno pratiti i kontrolirati sve komponente RB, CS i/ili VS,

- provjeravati funkcioniranje predviđenih zaštita na pojedinim uređajima,

- provjeravati i ispunjavati upute dobavljača pojedine opreme za rad i održavanje iste,

- pratiti i uočavati eventualne vizualne promjene na elementima pogona,

- provjeravati i pratiti rad, u ručnom i automatskom radu: crpki i elemenata lokalne automatike (NUS),

- izvršiti parametriranje: ultrazvučnog mjerača razine i plovnih sklopki kao i druge opreme te pratiti i bilježiti očitanja.

JEDINICA MJERE I JEDINIČNA CIJENA




Jedinica mjere je komplet.

U jediničnu cijenu provjere tehničke ispravnosti uključeni su svi pogonski troškovi (električna energija,

pogonsko gorivo, maziva i sl.), materijal, rad i oprema potrebna za vođenje pogona i provođenje provjere

tehničke ispravnosti te vođenje pogona i svi pogonski troškovi i troškovi održavanja do preuzimanja objekta od

strane Naručitelja, ali najduže 120 dana osim ako do preuzimanja nije došlo u navedenom roku krivnjom

Izvođača. Vrijeme trajanja provjere tehničke ispravnosti i vrijeme proteklo do preuzimanja objekta ne ulazi u

garantni period.

4.1.7.12 SANACIJA CJEVOVODA

Osiguranje odvodnje




uključujući demontažu itd. i to potrebnom opsegu za pojedini postupak. Osiguranje odvodnje uličnih odvodnika

također uključeno. Kod privatnih uređaja (kućnih kanala), izvoditelj u suglasju s investitorom prema potrebi

treba ishoditi odgovarajuću suglasnost.

Uspostava by-passa je nužna zbog omogućavanja nesmetanog odvijanja rada kanalizacije, a podrazumijeva

uspostavu i održavanje obilaznog toka kanalizacije u odnosu na dionicu na kojoj se izvodi sanacija.

Uspostava se sastoji od pripremnih radova koji podrazumijevaju postavljanje specijalno dizajniranih čepova za

zaustavljanje toka kanalizacije uzvodno od sanacijskih radova, te postavljanja pumpi (ukoliko se potaže

potreba) i cjevovoda u dovoljnoj količini i dužini.

Otpadna voda se odvodi od uzvodnog čepa do nizvodnog čepa fleksibilnim cjevovodom odgovarajućeg profila,

ovisno o količini suhog dotoka predmetne dionice koja se sanira.

Održavanje by-passa podrazumijeva osiguranje sigurnog i nesmetanog rada kanalizacije, zaštitu okoline u svim

uvjetima da ne dođe do prelijevanja sadržaja iz kanalizacije zagađenja neposredne okoline, u svim vremenskim

uvjetima, automatski ili poluautomatski rad i angažman navedene opreme uz stalni nadzor operatera,

raspoloživost specijalne vakuumske cisterne s dodatnom pumpom za izvlačenje ugljikovodika i upuhivanje

svježeg zraka u kanalizaciju.






Obračun po m dužnom kanala odnosno komadu kućnog priključka.

Čišćenje kanala

Čišćenje postojećeg kanala mlazom vode pod visokim pritiskom i usisavanje otpadnog materijala (kao što su

onečišćenja, grubi talozi i olabavljeni dijelovi) kao i njihov podzemni transport. Stavka obuhvaća i potrebnu

vodu za ispiranje, transport i zbrinjavanje otpadnog materijala na podobnu deponiju koju osigurava izvoditelj

radova odnosno na uređaj za pročišćavanje kao i pripadni troškovi zbrinjavanja otpada. Također je uključena i

regulacija prometa za vrijeme izvođenja radova. Obračun po m' postojećeg kanala

Sanacija postojećih okana

Sanacija postojećih revizijskih okana u svrhu postizanja vodonepropusnosti. Podloga se mora očistiti otucanjem

ili struganjem nestabilnih postojećih slojeva te biti bez prašine, masnoća i bilo kojeg drugog materijala koji

ugožava prionjivost. Stavka obuhvaća i potreban transport i zbrinjavanje otpadnog materijala na podobnu

deponiju. Na sve površine koje se saniraju potrebno je nanijeti premaz veznog sloja (Primer ili slično). Višak

priključnih cijevi odrezati te pripremiti spoj za vodonepropusnu obradu. Ovisno od stupnja oštećenja vrši se




sanacija tako da se primjeni pojedina radnja, više njih ili sve: zidarsko zatvaranje večih rupa, popravak sljubnica

i pukotina s dubinskim injektiranjem, žbukanje zidova vodonepropusnim i postojanim na kemijsku agresiju

dvokomponentnim (polimer) cementnim mortom, pojačan vlaknima uz zidarsku obradu spojeva na priključne

cijevi. Postojeće kinete i dna šahti se također saniraju podložnim betonom (gdje je potrebno) i

dvokomponentnim cementnim mortom ojačanim vlaknima uz zidarsku obradu spojeva na kanalizacijske cijevi i

izvedbu potrebnih padova. Cementni mort nanositi ručno te završno obraditi spužvastom gladilicom i ravnom

lopaticom. Kod revizijskih okana, koja su prolazna okna zacijevljenja kanala i sanacije CIPP metodom, potrebno

je izvesti otvore u tjemenu cijevi zacijevljenja i fleksibilne cijevi CIPP metode, preko kojeg će se vršiti kontrola

tečenja predmetnog kanala. I kod takvih okana potrebno je izvesti kineti oko nove cijevi i postojećeg okna u

svrhu učvršćivanja novog cjevovoda.

U jediničnu cijenu uračunat potreban rad, zbrinjavanje uklonjenog materijala, materijal sa transportom, obrada

spojeva i oblikovanje kinete te završno čišćenje nakon izvedbe. Također je uključena i regulacija prometa za

vrijeme izvođenja radova. Obračun po komadu.

Rušenje i odvoz postojećih okana

Rušenje i odvoz postojećih revizijskih okana uključivo sa razbijanjem te odvozom materijala na deponiju.

Radove izvesti ovisno o opremljenosti i tehnologiji rada izvođača. Vađenje se predviđa izvoditi 90% strojno i

10 % ručno. Jedinična cijena stavke obuhvaća sve potrebne transporte, rad i materijal, opremu i pomoćna

sredstva za kompletnu izvedbu. Također je uključena i regulacija prometa za vrijeme izvođenja radova. Obračun

po kom izvađenog okna.

Reprofiliranje cjevovoda

Ručno reprofiliranje

Ručno reprofiliranje (brušenje) cjevovoda većih poprečnih profila (u koji može ući čovjek) uključuje uklanjanje

korijenja stabala, izmaknutih cijevi, naslaga koje su se istaložile u cijevima te svih zapreka koje se nalaze u

cijevima radi osiguranja prohodnosti i osiguranja slobodnih profila za daljnje sanacije cjevovoda.

Ručno se vrši i reprofiliranje postojećih priključaka koji su ubodeni direktno na postojeći cjevovod. Nakon

sanacije vrši se ponovno otvaranje otvora lateralnih dotoka u kanalizacijsku cijev.

Reprofiliranje robot glodalicom

Reprofiliranje cjevovoda robot glodalicom. Uklanjanje korijenja stabala, izmaknutih cijevi, naslaga koje su se

istaložile u cijevima te svih zapreka koje se nalaza u cijevima radi osiguranja prohodnosti i osiguranja slobodnih

profila za daljnje sanacije cjevovoda.

Robot glodalica radi na principu rotacijske glave sa dijamantnom površinom pomoću koje reže i drobi zapreke

koje se nalaze unutar cjevovoda. Robot glodalica se uglavnom koristi za cjevovode promjera DN150 – DN 800

mm.

Robotom glodalicom vrši se i reprofiliranje postojećih priključaka koji su ubodeni direktno na postojeći

cjevovod. Nakon sanacije vrši se ponovno otvaranje otvora lateralnih dotoka u kanalizacijsku cijev.

Stavka obuhvaća i potreban transport i zbrinjavanje otpadnog materijala na podobnu deponiju.

Također je uključena i regulacija prometa za vrijeme izvođenja radova. Obračun po m' reprofiliranog kanala.

Kalibracija postojećih kanala za zacijevljenje

Kalibracija postojećih kanala koji se zacjevljuju radi se radi određivanja slobodnog profila, te definiranja

presjeka i duljina poliesterskih cijevi koje se uvlače u postojeći profil. Kalibracija se vrši uvlačenjem profila za

kalibriranje. Profil za kalibriranje može se izvesti od drveta ili npr. stiropora za predviđeni profil uvlačenja.

Može se napraviti i u segmentima radi mogućnosti spuštanja kroz postojeće revizijsko okno i sastavljanja na

dnu kanala (da se izbjegne rušenje postojećeg okna). Profil za kalibriranje se zatim vuče kroz cjevovod na dionici

koja se kalibrira, te ukoliko prođe bez problema od jednog kraja do drugog utvrđuje se da će biti moguće

uvlačenje takvog profila novog cjevovoda. Ukoliko profil zapne i ne prolazi kroz cjevovod povlači se nazad na




početnu točku te se smanje dimenzije profila i ponavlja se postupak dok se ne ustanovi max. mogući vanjski

profil cjevovoda za uvlačenje. Također je uključena i regulacija prometa za vrijeme izvođenja radova. Obračun

po m'.

Metode sanacije kanala

a) Parcijalna sanacija kanala – metoda ugradnje stentova

Parcijalna sanacija cjevovoda bez otkopa podrazumijeva lokalnu sanaciju pukotina. Upotrebom tzv. packer

sistema vrši se sanacija puknuća i loših spojeva na cijevima kratkim linerima. Ova tehnologija je pogodna za

brzu i ekonomičnu sanaciju puknuća cijevi i loših spojeva na svim vrstama postojećih cjevovoda. Materijal za

sanaciju se sastoji od platna staklenih vlakna impregniranog specijalnim silikatnim ili epoxy smolama.

Sanacija strukturalnih oštećenja cjevovoda ugradnjom tromilimetarskih troslojnih stentova, natopljenih epoksi

ili silikatnom smolom

Tehničke karakteristike:

- promjeri: DN80 – DN1200 - dužina linera: 0,5 m – 5 m - materijal: silikatna ili epoxy smola - mogućnost ugradnje u cjevovodima u upotrebi bez potrebe za by-passom.



pomoć hidrauličnih pumpi. U cijenu je uključena i regulacija prometa za vrijeme izvođenja radova. Obračun po

komadu ugrađenog stenta.

b) Linearna i parcijalna sanacija kanala – metoda ugradnje lamela od staklenog platna

Kod cjevovoda koji su linearno oštećeni sa puno mrežastih pukotina linearna sanacija će se izvesti ugradnjom

staklenih platna natopljenih silikatnom smolom koji će se ugrađivati u lamelama, za profile kanala u koje može

ući radnik i ručno sanirati isti.

Mehaničko čišćenje postojećeg kanala pomoću strugala, četki i/ili drugih pogodnih alata i strojeva, uključujući

transport otpadnog materijala. Transport otpadnog materijala na podobnu deponiju, koju osigurava izvoditelj

radova.

Nakon mehaničkog čišćenja slijedi čišćenje postojećeg kanala mlazom vode pod visokim pritiskom i usisavanje

otpadnog materijala (kao što su onečišćenja, grubi talozi i olabavljeni dijelovi), te transport i zbrinjavanje

otpadnog materijala na podobnoj deponiji, koju osigurava izvoditelj radova, odnosno na uređaj za

pročišćavanje.

Prije izvedne sanacije lamelama potrebno je začepiti rupe sa brzo stvrdnjavajućim mortom za zaustavljanje

prodora vode. Brzo stvrdnjavajući mort služi za zaustavljanje prodora vode ili curenje u podzemnim

strukturama, čak i pri hidrostatskom pritisku Može se koristiti na betonu, kamenu i žbuci. Jednostavno se

koristi miješanjem sa vodom, brzo stvrdnjava u samo nekoliko minuta, ne ispire se čak ni pri najvišim pritiscima

vode.




Stakleno platno natopljeno silikatnom smolom postavlja se na stijenke kanala na dno i zidove kanala, odnosno

u obliku U profila. Stakleno platno prvo se mora premazati silikatnom smolom nakon čega se namato i unosi u

kanala, te se razmotava i valjkom utiskuje na stijenke kanala. Ugrađuje se u obliku lamela duljine 1 m, sa

preklopom od 10 cm. Nakon postavljanja lamela postavljaju se tiple na dijagonalnom razmaku 50 cm jedna od

druge, u svrhu učvršćivanja lamela i osiguranja stabilnosti istih ukoliko dođe do pomaka postojećeg kanala, koje

se nakon ugradnje začepe i izgletaju i izravnaju silikatnom smolom. Završni sloj silikatne smole nanosi se

četkom.




Kod kanala sa pravokutnim poprečnim profilom potrebno je zaobliti spoj vertikalnog zida i dna kanala

cementnim estrihom vertikalno i horizontalno min 10 cm, da nema spoja pod pravim kutem.

Kod pojedinih kanala sa ovom metodom sanacije izvršit će se djelomičnim otkopom postojećih kanala,

obilježavanjem i demontiranjem kamenih poklopnica, uz oprez da se ne oštete rubovi, zatim čišćenje sljubnica i

deponiranje do ponovne ugradnje.

Kod kanala sa djelomičnim otkopom sa betonskim poklopnicama kanala, postojeće betonske poklopnice se

odvoze i zbrinjavanjavaju, te se zamijenjuju novim.

Radove vršiti uz povećani oprez da ne dođe do ugrožavanja sigurnosti ljudi i objekata.

Obnova (zidanje) kamenog svoda izvesti sa prethodno deponiranim kamenim elementim, te zamjenom

poklopnicama koje su oštećene i ispucale.

Obnova (zidanje) betonskog svoda izvesti sa novim betonskim elementim, odnosno zamjenom svih betonskih

poklopnica novima.

c) Linearna sanacija kanala – metoda sanacije zacijevljenjem

Ova metoda podrazumijeva zacjeljivanje postojećih kanala, najčešće betonskih pravokutnih i jajolikih profila

koji su urušeni i prijeti im izlijevanje otpadne vode, a sastoji se od umetanja nove cijevi/kolektora određenog

profila u postojeći kanal.

Osnovni princip tehničkog rješenja se sastoji u zacjevljenju cijevima od suvremenog materijala, koji će preuzeti

ulogu odvodnje otpadnih voda, i koje će u budućnosti biti moguće pravilno održavati. Time će biti moguće

udovoljiti zahtjevu osiguranja pravilne odvodnje i osiguranja vodonepropusnosti, a time i sprješavanja

prodiranja morske vode u kanalski sustav.

Zacjevljenje već postojećeg kanala uvlačenjem poliesterskih cijevi ("relining" kratkim cjevovodima – duljine 1,0

– 3,0 m (ovisno o izabranom izvođaču i metodi ugradnje) u kanal metodom bez otkopa. Poliestarske cijevi

moraju biti takvog poprečnog profila da se osigura maksimalna iskoristivost postojećeg unutarnjeg svijetlog

otvora postojećeg kanala, odnosno cijevni segmenti koji se ugrađuju moraju biti vanjskih dimenzija što bliže

svijetlom otvoru postojećeg poprečnog pravokutnog betonskog kanala odvodnje.

"Relining" kratkim cjevovodima uključuje: dopremu na gradilište, spuštanje u montažne otvore uvlačenje ili

uguravanje u stari kanal i vodonepropusno spajanje.

Nakon ugradnje cjevovoda potrebno je postepeno zaptivanje prostora između starog kanala i novog cjevovoda.

Odgovarajućim ispitnim atestima potrebno je dokazati podobnost zaptivnog materijala (morta ispune) s

upotrijebljenim cijevnim materijalom i starim kanalom te podobnost morta ispune za ugradnju pumpanjem.

Tlačna čvrstoća morta ispune nakon 28 dana bi trebala biti ≥ 1 MPa (DIN EN 196-1). Gustoća suspenzije treba

biti između 1,5 - 1,8 kg / m³.

Priključak dionice "relining-a" na stari kanal potrebno je izvesti tako da nastaje vodonepropusni, kontinuirani

prijelaz na stari kanal, te da bude osiguran minimalni pad kanala. Prilikom prolaza kroz revizijska okna potrebno

je kinetu prilagoditi vanjskom cjevovodu. Posebno treba voditi računa o tome da otpadna voda ne dospije u

prostor između novog cjevovoda i starog kanala. Prilagođavanje izvršiti izvedbom kinete od morta svojstava

sličnih kao kod zaptivnog materijal

Na mjestima križanja, većih lomova ili priključaka značajnijih kanala, gdje se predviđa postava okna za silazak u

kanale, potrebno je otvoriti manje građevinske jame. Kroz ove otvore biti će omogućen silazak u stare kanale,

iznošenje taloga, te kasnije unošenje kratkih cijevnih segmenata. Također je uključena i regulacija prometa za

vrijeme izvođenja radova. Obračun po m'.

d) Linearna sanacija kanala – CIPP metoda

Općenito




Ova metoda obnove kanalizacijskih cjevovoda bez raskopavanja podrazumijeva sanaciju cjevovoda ugradnjom

fleksibilne cijevi, impregnirane smolom, koja se uslijed instalacijskog tlaka oblikuje po originalnom cjevovodu.

Smola se polimerizira korištenjem specijalno dizajnirane jedinice za proizvodnju i kontrolu tople vode pod

hidrostatičkim tlakom ili tlakom pare unutar cijevi. Instalirana cijev mora biti neprekidna između dvaju

kanalizacijskih okana, bez spojeva i pričvršćena uz postojeću cijev bez mogućnosti pomicanja.

Pripremni radovi

Prije početka radova ispitivanja i TV inspekcije, potrebno je izvršiti uspostavu by-passa kanalizacije i

visokotlačno hidrodinamičko čišćenje kanalizacijskih cjevovoda i revizijskih okana.

Čišćenje se vrši kombiniranim strojevima za hidrodinamičko visokotlačno vodeno pranje s reciklažom vode. Za

uklanjanje korijenja koje prodire u cijevi potrebno je koristiti rotirajuće mlaznice s lancima i sl. Naslage i

prepreke kao npr. naslage betona i kamenca na spojevima cijevi, odlomljenih dijelova cijevi, dijelova priključaka

koji strše u cijev, ostaci građevinskih čelika od armatura, potrebno je ukloniti upotrebom specijalnog robota -

glodalice za rad u kanalizacijskim cjevovodima.

Čistoća i prohodnost cjevovoda prije sanacije provjerava se TV inspekcijom. TV inspekciju prije instalacije treba

izvoditi osposobljeno osoblje s iskustvom u lociranju lomova, naslaga i priključaka, kao i svih nedostataka koji

mogu spriječiti pravilnu instalaciju. Oprema za TV video inspekciju mora biti prilagođena sukladno HRN EN

13508:2. zbog prisutnosti zapaljivih i eksplozivnih plinova u postojećim kanalizacijskim cjevovodima.

Po izvršenoj TV video inspekciji i ispitivanju vodonepropusnosti, vrši se sanacija onih dionica i revizijskih okana

koji nisu zadovoljili uvjete vodonepropusnosti.

Ugradnja

Prije ugradnje fleksibilne cijevi, iz postojećeg cjevovoda moraju biti uklonjene sve nečistoće, naslage i prepreke,

te mora biti izvršeno odmašćivanje.

Dostava impregnirane cijevi na mjesto instalacije vrši se mobilnom jedinicom za hlađenje kojom se osigurava

održavanje nepromijenjenih uvjeta u vremenu od impregnacije do instalacije, kao garancija uspješnosti

ukupnog posla instalacije cjevovoda.

Impregnirana cijev se postavlja u cjevovod koristeći metodu inverzije. Instalacija inverzijom izvodi se pomoću

specijalne instalacijske jedinice ili tornja i specijalnih instalacijskih prstena i naprava. Kontrola postupka

instalacije vrši se TV inspekcijskom opremom.

Specijalni mjerači temperature trebaju biti postavljeni između stare cijevi i izvrnutog položaja impregnirane

cijevi da bi pratili temperature za vrijeme postupka sanacije i procesa polimerizacije.

Polimerizacija se postiže korištenjem specijalno dizajnirane jedinice za proizvodnju i kontrolu vruće vode pod

hidrostatičkim tlakom ili parnim tlakom u skladu s planom polimerizacije, koji preporuča proizvođač rezina.

Da bi se spriječila kontaminacija rezina kemikalijama koje mogu poremetiti proces polimerizacije, prije

instalacije se u cijev obavezno ugrađuje specijalna zaštitna folija od umreženog PE (preliner). (sukladno HRN EN

ISO 11296-4:2018 i ATV-M 127-2).

CIPP cijev mora biti konstruirana tako da podnese instalacijske tlakove, te imati zaštitini sloj (coating) od

polietilena (PE) minimalne debljine 0,5 mm.

Završni radovi

Nakon sanacije ovom metodom, potrebno je izvršiti TV video inspekciju i ispitivanje vodonepropusnosti s ciljem

da se utvrdi stanje cijevi nakon sanacije.

Zbog moguće prisutnosti eksplozivnih i zapaljivih plinova u postojećim kanalizacijskim cjevovodima TV video

inspekcija se mora vršiti specijalnim samohodnim robot kamera sukladno HRN EN 13508:2.

Ispitivanje vodonepropusnosti sanirane cijevi vrši se prema normi HRN EN 1610:2002 metodom ispitivanja

zrakom ili vodom. Ispitivanje vodonepropusnosti saniranih okana i slivnika vrši se prema HRN EN 1610:2002




postupak vodom sa specijalnom opremom za ispitivanje vodonepropusnosti. Ispitivanje vodonepropusnosti

obavlja za to ovlašteni ispitni laboratorij koji ima važeću Potvrdu o akreditaciji prema HRN EN ISO/IEC

17025:2007 za ispitivanje nepropusnosti kanalizacija, cjevovoda i vodnih građevina izdanu od Hrvatske

akreditacijske agencije.

Rehabilitacija cjevovoda netlačne kanalizacije tehnologijom bez iskapanja CIPP prema HRN EN ISO 11296-

4:2011, sukladno Zakonu o građevnim proizvodima, Članak 26. stavka (2) uz predočenu Izjavu o svojstvima

izdanu od strane proizvođača cijevi ili Nositelja Hrvatske tehničke ocjene. Proizvod treba biti označen prema

Pravilniku o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda (NN 103/08,

147/09, 87/10 i 129/11). Ugrađeni materijal mora imati pripadajući izvještaj o ispitivanju savojnih svojstava

prema ISO 178:2011/A1:2013 i modula elastičnosti prema HRN EN 1393:2003 te HRN EN 13566-4:2003 anex C

Izdan od akreditiranog laboratorija u Republici Hrvatskoj, potvrdu o tvorničkoj kontroli proizvodnje građevnog

proizvoda (CIPP cijevi) prema HRN EN 13566-4:2003 – Plastični cijevni sustavi za obnavljanje podzemnih

netlačnih mreža za odvodnju i kanalizaciju – 4 dio: Obnavljanje nanošenjem strukturiranih duromernih slojeva

na terenu izdanu od ovlaštene osobe u Republici Hrvatskoj. Minimalni modul elastičnosti pri savijanju treba biti

1500 MPa, a minimalna čvrstoća savijanja treba biti minimalno 25 Mpa. CIPP cijev može imati jedan ili dva sloja

upijajućeg netkanog poliesterskog filca i biti konstruirana tako da podnese instalacijske tlakove, te imati zaštitni

sloj (coating) od polipropilena (PP) minimalne debljine 1,0 mm.



pomoć hidrauličnih pumpi. Također je uključena i regulacija prometa za vrijeme izvođenja radova. Obračun po

m'.

e) Linearna sanacija kanala – metoda sanacije premazom sa mrežicom od staklenih vlakana

Kolektori za sanaciju predmetnom metodom uglavnom su u lošem stanju, s nepostojećim ili erodiranim

kinetama, erodiranim stjenkama kanala, neobrađenim prodorima kućnih priključaka kroz koje dolazi do

infiltracije.

Sanacija kanala podrazumijeva sve radove neophodne radi postizanja vodonepropusnosti. Radovi obuhvaćaju

sanaciju pukotina, spojeva donje ploče kanala sa zidovima, reprofiliranje kinete prikladnim materijalima i

postupcima. Predmetni radovi se izvode nanošenjem dvokomponentnog cementnog morta (polimercementni)

na unutrašnje stijenke kanala.

Predloženi redoslijed rada u kanalima odvodnje:

priprema oštećene betonske i kamene površine abrazivnim sredstvima - brušenje, uklanjanje oštećenih dijelova betona

punjenje pukotina reparaturnim specijalnim mortom nanošenje "prajmera" - vezivnog sloja sa staklenom mrežicom - barijera za vlagu sanacija kinete podložnim betonom nanošenje završnog sloja - trajni visokoelastični vodonepropusni premaz.

Navedenim zahvatom ne mijenja se usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima, u skladu s kojima je

izgrađena, niti se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, stoga se predmetna sanacija može se

izvoditi bez lokacijske dozvole, rješenja o uvjetima gradnje i potvrde glavnog projekta.

Sanacija već postojećeg kanala izvršit će se djelomičnim otkopom postojećih kanala, obilježavanjem i

demontiranje betonskih i kamenih poklopnica svoda starog kanala na dionici sanacije kanala, uz oprez da se ne

oštete rubovi, zatim čišćenje sljubnica i deponiranje do ponovne ugradnje. Radove vršiti uz povećani oprez da

ne dođe do ugrožavanja sigurnosti ljudi i objekata.

Mehaničko čišćenje postojećeg kanala pomoću strugala, četki i/ili drugih pogodnih alata i strojeva, uključujući

transport otpadnog materijala. Transport otpadnog materijala na podobnu deponiju, koju osigurava izvoditelj

radova.

Nakon mehaničkog čišćenja slijedi čišćenje postojećeg kanala mlazom vode pod visokim pritiskom i usisavanje

otpadnog materijala (kao što su onečišćenja, grubi talozi i olabavljeni dijelovi), te transport i zbrinjavanje




otpadnog materijala na podobnoj deponiji, koju osigurava izvoditelj radova, odnosno na uređaj za

pročišćavanje.

Na sve površine koje se saniraju potrebno je nanijeti premaz veznog sloja (Primer ili slično). Višak priključnih

cijevi odrezati te pripremiti spoj za vodonepropusnu obradu. Ovisno od stupnja oštećenja vrši se sanacija tako

da se primjeni pojedina radnja, više njih ili sve: zidarsko zatvaranje većih rupa, popravak sljubnica i pukotina s

dubinskim injektiranjem, žbukanje zidova vodonepropusnim i postojanim na kemijsku agresiju

dvokomponentnim (polimer) cementnim mortom sa postavljenjem staklenih mrežica, pojačan vlaknima uz

zidarsku obradu spojeva na priključne cijevi. Postojeće kinete se također saniraju podložnim betonom i

dvokomponentnim cementnim mortom ojačanim vlaknima uz izvedbu potrebnih padova. Cementni mort

nanositi ručno te završno obraditi spužvastom gladilicom i ravnom lopaticom.

Obnova (zidanje) kamenog i betonskog svoda izvesti sa prethodno deponiranim kamenim i betonskim

elementim, te zamjenom poklopnicama koje su oštećene i ispucale. Također je uključena i regulacija prometa

za vrijeme izvođenja radova. Obračun po m2.

f) Linearna sanacija kanala – metoda sanacije hidroizolacijskim mortom

Sanacija cjevovoda sa brzovezujućim elastičnim hidroizolacijskim premazom odnosno dvokomponentnim

mortom ojačanog vlaknima, s vrlo niskim modulom elastičnosti. Mort je na bazi cementa sa specijalnim alkalno

otpornim polimerima i sadržajem finih čestica agregata i odgovarajućih aditiva za hidroizolaciju i zaštitu

betonskih površina izloženih savojnim naprezanjima koji je naročito pogodan za primjenu u vlažnim uvjetima.

Podloga mora biti strukturalno čvrsta, suha, glatka, bez cementne skramice, prašine i nečistoća, masti, ulja ili

ostalih onečišćenja ili rastresitih i odvojenih dijelova. Površinu očistiti odgovarajućim mehaničkim metodama

kao što su voda pod visokim pritiskom, gruba mehanička obrada itd.

Prije izvedne sanacije lamelama potrebno je začepiti rupe sa brzo stvrdnjavajućim mortom za zaustavljanje

prodora vode. Brzo stvrdnjavajući mort služi za zaustavljanje prodora vode ili curenje u podzemnim

strukturama, čak i pri hidrostatskom pritisku Može se koristiti na betonu, kamenu i žbuci. Jednostavno se

koristi miješanjem sa vodom, brzo stvrdnjava u samo nekoliko minuta, ne ispire se čak ni pri najvišim pritiscima

vode.

Materijal se nanosi uz pomoć gletera, ravnomjernim pritiskom. Prvi sloj koristeći zupčasti gleter, ravnomjernim

pritiskom na podlogu kako bi se postigla potrebna konzistentna debljina sloja. Kada se prvi sloj propisno

stvrdnuo, nanjeti drugi sloj premaza ravnim gleterom vodeći pri tome računa da se u potpunosti prekrije prvi

sloj. Maksimalna preporučena debljina po sloju je 2 mm. Za efikasnu hidroizolaciju i zaštitu betona debljina

sloja je 4 mm nanijeta u dva sloja.




Sanacija priključaka

Na mjestima priključaka postojećih spojeva na kanalima na kojima se radi sanacija cjevovoda potrebno je

otvoriti odgovarajuće otvore, odnosno urediti postojeće ukoliko se ne prekrivaju nekom od metoda sanacije, a

samo obnovu priključaka provesti posebnim elementima (npr. ručnim laminatima – in situ) za čiju se izradu

mjere uzimaju na licu mjesta.

Drugi način sanacije postojećih priključaka izvodi se Implementacijom tzv. top hat tehnologije, metode bez

otkopa, ugradnjom „šešira“ sanirati će se postojeći lateralni priključci cijevi iz same cijevi upotrebom specijalno

prilagođenih linera. Sanacija strukturalnih oštećenja cjevovoda ugradnjom tromilimetarskih troslojnih šešira

direktno na cjevovod, natopljenih epoksi ili silikatnom smolom.

Ukoliko nije tehnički moguće izvesti sanaciju priključka bez otkopa postojeći priključak se mora otkopati i

sanirati in situ, te nakon sanacije vratiti u prvobitno stanje.




Također je uključena i regulacija prometa za vrijeme izvođenja radova. Obračun po komadu saniranog

priključka

Postupanje sa otpadom koji sadrži azbest

Posebne mjere u skladu sa važećim Pravilnikom o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest

(NN 42/07) i Naputkom o postupanju sa otpadom koji sadrži azbest (NN 89/08), valja primjenjivati kod

rukovanja i zbrinjavanja postojećih vodovodnih AC cjevovoda predviđenih za sanaciju. Postojeće AC cijevi se

pažljivo ručno i strojno demontiraju (kako ne bi došlo do oštećenja istih) nakon izvršenog iskopa, te se odvoze

na deponij predviđen za zbrinjavanje takvog otpada. Ukoliko prilikom demontaže dođe do oštećenja AC cijevi.

Sve eventualne dodatne troškove zbrinjavanja će snositi izvođač.


Obračun po m1 saniranog kanala. U cijenu je uključena nabava, doprema i sav rad i materijal za potpuno

dovršenje stavke. Ostale vrste radova poput iskopa, zatrpavanja ili pijeska obrađeni su u zemljanim radovima i

posebno se obračunavaju i naplaćuju.

4.1.8 VODOVODNI RADOVI

4.1.8.1 Opis

Pod ovom vrstom radova obuhvaćeni su cijevi, a fazonski komadi i armature za izgradnju vodovoda obuhvaćeni

su u poglavlju 4.2 STROJARSKI RADOVI.

Materijali

Odabrani materijal mora biti u skladu s troškovnikom (Knjiga 4), glavnim projektom i u skladu s HRN i hrvatskim

propisima.:

- Cijevi od nodularnog lijeva prema normi HRN 545 - Duktilne željezne cijevi, spojni dijelovi, pribor i

njihovi spojevi za cjevovode za vodu

- Polietilenske cijevi (PE) prema normi HRN 12201- Plastični cijevni sustavi za opskrbu vodon. odvodnju i

kanalizaciju - Polietilen (PE)

- Pocinčane cijevi

Cijevi su predviđene za radni tlak od 10 bara i 16 bara, u skladu s projektom i Troškovnikom.

Propisane klase cijevi za nodularni lijev (duktil) su:

- Klasa C40 za profile do DN 350 mm

- Klasa C30 za profile DN 350 mm i veće

Cijevi od nodularnog lijeva se spajaju na naglavak, a PE cijevi elektrofuzijskim spojnicama.


- potrebna čvrstoća,



- trajnost,

- lako održavanje.

Potrebna čvrstoća cijevi - Potrebna čvrstoća cijevi definirana je unutar navedenih normi za pojedine cijevne materijale.




Vodotijesnost mora biti potpuno zajamčena i to prema vani i prema unutra. Potrebno je, u skladu s odgovarajućim hrvatskim normama, dokazivati vodonepropusnost materijala cijevi i spojeva, a nakon izgradnje Izvođač će organizirati ispitivanje vodonepropusnosti cjevovoda prema normi HRN EN 805 od strane ovlaštenog laboratorija.

Hidraulička svojstva odnose se na hidrauličke otpore u cijevima u odnosu na materijal, spojeve kao i mogućnost stvaranja taloga i obraštaja u cijevima u cjelokupnom vremenu korištenja sustava (pogonska hrapavost).

Trajnost materijala cijevnog sustava i spojeva mora biti takva da osigura ispravno funkcioniranje vodovoda tijekom cijelog vremena korištenja. Materijal mora biti otporan na sva vanjska i unutarnja korodivna djelovanja: slobodni agresivni ugljični dioksid CO2, soli sumporne kiseline: sulfati (CaSO4, MgSO4, Na2SO4, FeSO4) vodik-sulfid (H2S), mehaničko djelovanje suspenzija. Izvođač mora garantirati trajnost materijala cijevi i spojeva za 50 godina.

Lako održavanje vodovodnog sustava podrazumijeva mogućnost efikasnog otklanjanja eventualnog taloga na stjenkama cjevovoda adekvatnim ispiranjem. Sve ugrađene cijevi moraju imati potvrdu o sukladnosti za korištenje u sustavima s pitkom vodom. Prilikom izvođenja radova važno je pridržavati se u potpunosti uputstava proizvođača cijevi u vezi transporta, uskladištenja, manipulacije i montaže.

4.1.8.2 Izvođenje

Prije početka polaganja i montaže cijevi potrebno je pripremiti dno rova u skladu sa projektom, osigurati sav

potreban materijal, te pripremiti cijevi uz rub rova. Prilikom izvođenja vodovodnih radova pridržavati se

uputstva proizvođača cijevi, vezanih za transport, istovar, uskladištenje i manipulaciju cijevima. Obavezno

provjeriti ispravnost cijevi i brtvi.

Cijevi se polažu na pripremljenu pješčanu podlogu, krivine se ukrućuju betonskim blokovima (obrađeno u

betonskim radovima 4.1.3), te se cijevi djelomično zatrpavaju tako da svi spojevi ostanu slobodni. Unutar

objekta vodospreme, zasunskih komora te armiranobetonskih kada cijevi se dodatno učvršćuju obujmicama

izrađenim od nehrđajućeg čelika i pocinčanog čelika, odnosno kako je predviđeno glavnim projektom.

Obujmice se izrađuju zakivanjem i zavarivanjem, a prednost ima korištenje odljevaka. Materijali izrade i

antikorozivna zaštita opisani su detaljnije u bravarskim radovima (poglavlje 4.1.6.1) .

Nakon uspješno provedenog tlačnog ispitivanja izvodi se kompletno zatrpavanje pijeskom u visini 30 cm iznad

tjemena cijevi, te se rov zatrpava zamjenskim materijalom ili probranim materijalom iz iskopa, prema projektu

uz pridržavanje uvjeta o debljini slojeva i potrebnoj zbijenosti istih.

Predviđeno je i polaganje plastične plave vrpce za označavanje točno iznad cjevovoda s oznakom "VODOVOD" i

to na dubini od oko 30-50 cm.

Izvođač je dužan osigurati privremenu vodoopskrbu stanovništva na području rekonstrukcije vodoopskrbne

mreže. Privremena vodoopskrba predviđena je postavljanjem PEHD cjevovoda za tlak od 16 bara, zajedno sa

fazonskim komadima i armaturama, svim brtvenim materijalom i svim radovima na montaži i demontaži

priključka. Izvođač je dužan izvedbenim projektima definirati privremenu vodoopskrbu, tehnologiju izvedbe,

hidraulički proračun te plan izvođenja privremene vodoopskrbe. Izvedbeni projekt mora biti odobren od strane

naručitelja te Nadzornog inženjera prije pristupanja radovima na privremenoj vodoopskrbi. Sukladno dinamici

radova definirati će se etapnost izvođenja. Izvođač radova mora osigurati pristup vodomjernim oknima tijekom

cijelog izvođenja radova, tj. mora omogućiti nesmetano očitovanje vodomjera. Izvođač je dužan mimovod

održavati u ispravnom stanju dok god za istim postoji potreba, te je odgovoran za njegovu funkcionalnost i

ispravnost, kao i za eventualno učinjene troškove Naručitelju te korisnicima vodne usluge uslijed prekida u

vodoopskrbi.




4.1.8.3 Jedinica mjere i jedinična cijena

Obračun po m1 izrađenog cjevovoda. U cijenu je uključena nabava, doprema i montaža cijevi, spojnica i sl. s

uključenim brtvenim materijalom te sav ostali rad i materijal za potpuno dovršenje stavke. Ostale vrste radova

poput iskopa, zatrpavanja ili pijeska obrađeni su u zemljanim radovima i posebno se obračunavaju i naplaćuju.

4.1.8.4 Ispitivanje

Opis i izvođenje

Tlačne probe se izvode u skladu sa propisima HRN EN 805, po metodi gubitka tlaka.

Cijevi smiju polagati i cjevovod ispitivati samo stručne osobe s ovlaštenjem za tu vrstu radova.

Podjela cjevovoda na dionice

Ispitivanje se uglavnom vrši na dionicama od 500 do 1500 m. Često, zbog velike visinske razlike ne možemo

ispitati cijeli cjevovod, već ispitivanja vršimo postepeno, dionicu po dionicu. Općenito, dužinu probne dionice bi

trebalo odabrati tako da u najnižoj točci ispitne dionice postigne ispiti tlak (STP) a u najvišoj točci ispitne dionice

tlak koji nije manji od maksimalnog projektiranog tlaka (MDP).

Osim o visinskim razlikama podjela cjevovoda na probne dionice ovisi i o ostalim faktorima kao što su godišnje

doba, mjesne prilike, izgrađenost terena, duljina cjevovoda kao i pad tlačne linije.

Provedba tlačne probe

Prije tlačne probe cijevi se u probnoj dionici djelomično zatrpaju. Spojevi moraju ostati slobodni radi vizualnog

pregleda cijevi.

Prije punjenja cjevovoda vodom treba izraditi betonska ukrućenja horizontalnih i vertikalnih krivina, krajeva

dionica i ogranaka kako bi izbjegli pomake koji su opasni za nepropusnost spojeva tokom ispitivanja i kasnije

tokom eksploatacije.

Usidrenje treba izvesti prema projektu.

Punjenje cjevovoda

Doprema vode vrši se prema mjesnim prilikama. Cjevovod se mora pažljivo potpuno ispuniti vodom kako ne bi

došlo do opasnih udara u svezi s istiskivanjem zraka, jer nakupine zraka u cjevovodu dovode do njegova loma, a

ometaju i tlačnu probu. Cjevovod se puni na najnižoj točki polako kako bi sav zrak mogao mirno izaći (potrebno

je omogućiti izlaz zraka na visokim točkama u cjevovodu), ali dovoljnom brzinom da nema povratnog toka vode

u cjevovodu.

Preporučeni protoci punjenja za cijevi ovise o promjeru te iznose:

- do DN 100 mm 0,3 l/s

- DN 150 mm 0,7 l/s

- DN 200 mm 1,5 l/s

- DN 250 mm 2,0 l/s

- DN 300 mm 3,0 l/s

- DN 400 mm 6,0 l/s

- DN 500 mm 9,0 l/s

- DN 600 mm 14,0 l/s

- DN 700 mm 19,0 l/s

- DN 800 mm 25,0 l/s

- DN 900 mm 32,0 l/s

- DN 1000 mm 40,0 l/s

Između punjenja i ispitivanja treba ostati vremena da bi voda stigla iz cjevovoda istisnuti preostale nakupine

zraka.




Mjerenja tlaka, temperature i nepomičnosti

Za nadziranje tlačne probe potrebno je ugraditi tlakomjer na najvišoj i najnižoj točki dionice.

U vremenu trajanja probe nisu dozvoljeni nikakvi radovi u rovu, a osobito popravljanje naglavnih spojeva kao i

dopumpavanje vode zbog održavanja tlaka.

Za utvrđivanje nepomičnosti cjevovoda treba mjeriti pomake u krivinama, na ograncima, zatvaračima,

redukcijama, i sl.

Postupak ispitivanja za PEHD cjevovod

Ispitivanje PEHD cjevovoda vrši se po EN 805 dodatak A 27

Ispitni tlak

Ispitni tlak (STP) određuje se prema EN 805 u zavisnosti od najvećeg projektiranog tlaka (MDP).

Za slučajeve kada imamo proračunati vodni udar ispitni tlak određuje se uvećanjem maksimalnog projektiranog

tlaka pri vodnom udaru:

STP = (MDPc) za 100 kPa.

Za cjevovode bez proračunatog vodnog udara uzima se manja od dvije vrijednosti: STP = 1.5x MDPa ili

STP = MDPa + 500 kPa.

Fiksni dodatak tlaka za vodni udar koji je uključen u MDPa ne smije biti manji od 200 kPa.

1. Prethodno ispitivanje

Poslije ispiranja cjevovoda i ispuštanja zraka tlak u cjevovodu svede se na atmosferski i ostavi tako minimalno 1

sat, potrebno je voditi računa da ne dođe do uvlačenja zraka u ispitnu dionicu.

Nakon ovog perioda slijedi kontinuirano i brzo podizanje tlaka u cjevovodu do ispitnog tlaka.

Ispitni tlak potrebno je tada održavati u periodu od 30 minuta dopumpavanjem vode, za ovo vrijeme potrebno

je kontrolirati ima li ikakvih curenja vode na ispitnoj dionici.

Nakon ovih pola sata dopumpavanja potrebno je ostaviti cjevovod bez dopumpavanje vode sat vremena, da se

cjevovod raširi uslijed viskozno elastičnog puzanja. Prethodno testiranje je uspješno ukoliko je pad tlaka manji

od 30% nakon ovih sat vremena bez dopumpavanja.

Ukoliko je pad tlaka nakon provedene opisane procedure veći od 30 %, prethodno ispitivanje se prekida.

Potrebno je otkloniti razloge zbog kojih je došlo do prevelikog pada tlaka (utjecaj temperature, curenje i

ostalo). Nakon uklanja uzroka zbog kojih je došlo do prevelikog pada tlaka pred probu je potrebno ponoviti.

2. Ispitivanje pada tlaka

Zaostali zrak u cjevovodu može dovesti do krivih rezultata tlačne probe. Ispitivanjem pada tlaka može se

procijeniti zaostali volumen zraka u cjevovodu. Ispitivanje pada tlaka provodi se na sljedeći način:

- potrebno je brzo oboriti preostali tlak nakon prethodnog ispitivanja, ispuštanjem vode iz sistema, za 10 do 15% ispitnog tlaka.

- -Izmjeriti precizno ispušteni volumen vode

- Izračunati dozvoljeni gubitak vode ΔVmax, za pad tlaka koji se izmjerio, provjeriti da li je izmjereni volumen ΔV manji od ΔVmax. Ukoliko je zadovoljen ovaj uvjet pristupa se glavnoj probi.

3. Glavno ispitivanje

Viskozno elastično puzanje uzrokovano naprezanjem uslijed ispitnog tlaka naglo je prekinuto ispitivanjem pada

tlaka. Brzo obaranje tlaka dovodi do stiskanja cjevovoda. Glavna proba se sastoji u praćenju podizanja tlaka u

periodu od 30 min uslijed skupljanja cjevovoda. Glavna proba je uspjela ukoliko u navedenom periodu od 30




min. krivulja tlaka pokazuje tendenciju rasta, te nema opadanja tlaka. Ukoliko krivulja tlaka u ovih 30 min.

opada to je znak propuštanja u sistemu, te se proba prekida.

U slučaju dvojbi glavna faza može se produžiti za 90 min. U ovom slučaju pad tlaka je ograničen na 25 kPa, od

najveće vrijednosti tlaka ostvarene za vrijeme faze skupljana cjevovoda.

Trajanje probe:

Trajanje tlačne probe je minimalno 2 sata. Ovo vrijeme se računa nakon što je u sistemu postignut ispitni tlak

polaganim punjenjem.

Nepropusnost

Ako se na stijenki ili spoju cijevi pokažu propusna mjesta, probu treba prekinuti i polako prazniti cjevovod sve

dok propusna mjesta ostanu bez vode. Proba se smije ponoviti tek nakon što se te greške uklone.

Prema iskustvu, tlačne probe dionica ograničenih zasunima mogu biti uspješne samo ako su zasuni ugrađeni

bez otvaranja nakon dopreme iz ljevaonice.

Kod zavarenih spojeva, prije tlačne probe preporuča se izvesti tlačnu probu zrakom od 2.0 bara nadtlaka, kako

bi se otkrile i najmanje popustljivosti.

Skupna tlačna proba

Nakon završetka veće dionice cjevovoda, koju čini više ispitanih dionica, treba izvršiti skupnu tlačnu probu

najvećim predviđenim pogonskim tlakom u vremenu od najmanje 2 sata, kako bi se ispitali i još neispitani

spojevi između ispitanih dionica. Nakon pregleda spojnih mjesta rov se u potpunosti zatrpa.

Preuzimanje

Smatra se da su tlačne probe dokazale upotrebljivost cjevovoda ako mjerodavni tlakomjer (po mogućnosti

postavljen na najnižem mjestu cjevovoda) nije pokazao smanjenje tlaka veće od dopuštenog za pojedinu vrstu

cijevi.

O izvršenju tlačne probe treba napraviti zapisnik kojeg ovjeravaju Izvođač i Naručitelj.

Postupak ispitivanja za cjevovod od nodularnog lijeva

Ispitivanje se vrši normalnim postupkom I provodi se u 3 faze: pretproba, provjera pada tlaka I glavna tlačna

proba.

Ispitni tlak

Ispitni tlak (STP) određuje se prema HRN EN 805 u zavisnosti od najvećeg projektiranog tlaka (MDP) kako je

prethodno opisano.

Za cjevovode od nodularnog lijeva vrijednost ispitnog tlaka se ne uzima manja od:

1.5 x nazivni tlak za cjevovode s dopuštenim radnim tlakom < 10 bara

nazivni tlak + 5 bara za cjevovode s dopuštenim radnim tlakom ≥ 10 bara Za predmetni cjevovod ispitni tlak je

15 bara.

1. Predproba

Kod cjevovoda s oblogom od cementnog morta treba uzeti u obzir da pore cementnog morta upijaju vodu.

Posljedica je ponajprije pad tlaka – što se događa čak I kod posve nepropusnog cjevovoda. Zato glavna tlačna

proba treba početi tek nakon 24-satne predprobe provedena sa zahtijevanim ispitnim tlakom. Pri tome tlak u

pravilnim vremenskim razmacima treba podizati do ispitnog tlaka, a najkasnije nakon što tlak padne za 0.5

bara.




Ispitni odsječak potpuno se napuni vodom, odzrači i uspostavi se tlak jednak ili veći radnom tlaku. Ako se

pojave nedopuštene promjene položaja dijela cjevovoda ili se uoče propuštanja, cjevovod treba rasteretiti i

ukloniti uzroke greške, te ponoviti predprobu.

Trajanje predprobe je minimalno 24 sata.

2. Ispitivanje pada tlaka

Zaostali zrak u cjevovodu može dovesti do krivih rezultata tlačne probe. Ispitivanjem pada tlaka može se

procijeniti zaostali volumen zraka u cjevovodu. Ispitivanje pada tlaka provodi se na sljedeći način:

− potpuno se odzrači ispitna dionica i mjerni uređaji

− tlak u cjevovodu poveća se do ispitnog tlaka

− iz cjevovoda se ispusti mjerljiv volumen vode ΔV koji se izmjeri

− izmjeri se nastali pad tlaka

− izmjeri se nastali pad tlaka

− za izmjereni pad tlaka ΔP prema formuli koja je dana u EN 805:2000 dodatak A26. odredi se maksimalna dopu�tena promjena volumena ΔVmax.

− ukoliko je izmjereni volumen ispuštene vode ΔV veći od izračunate dopuštene promjene volumena ΔVmax za izmjereni pad tlaka ΔP, cjevovod treba ponovo odzračiti, te ponoviti postupke ispitivanja pada tlaka.

Glavna proba

S glavnom tlačnom probom započinje se nakon uspješno okončane predprobe i ispitivanja pada tlaka.

Predviđena je glavna proba po metodi gubitka tlaka.

Postupak je sljedeći:

- uspostavi se ispitni tlak (STP)

- ispitivanje gubitka tlaka traje najmanje 2 sata

- mjeri se pad tlaka u funkciji vremena. Gubitak tlaka s vremenom treba opadati.

- Nakon prvog sata ukupni gubitak tlaka smije iznositi najviše 20 kPa.

Kod ispitivanja naglavnih spojeva potrebno je osobno pregledati svaki naglavak.

Nakon završetka tlačne probe treba zadržati najveći pogonski tlak dok se rov sasvim ne zatrpa ili se zatrpa min.

30 cm iznad tjemena cijevi, kako bi se na tlakomjeru uočila eventualna oštećenja cjevovoda nastala uslijed

zatrpavanja rova.

Nepropusnost

Ako se na stijenki ili spoju cijevi pokažu propusna mjesta, probu treba prekinuti polako prazniti cjevovod sve

dok propusna mjesta ostanu bez vode. Proba se smije ponoviti tek nakon što se te greške uklone.

Prema iskustvu, tlačne probe dionica ograničenih zasunima mogu biti uspješne samo ako su zasuni ugrađeni

bez otvaranja nakon dopreme iz ljevaonice.

Kod zavarenih spojeva, prije tlačne probe preporuča se izvesti tlačnu probu zrakom od 2.0 bara nadtlaka, kako

bi se otkrile i najmanje popustljivosti.

Skupna tlačna proba

Nakon završetka veće dionice cjevovoda, koju čini više ispitanih dionica, treba izvršiti skupnu tlačnu probu

najvećim predviđenim pogonskim tlakom u vremenu od najmanje 2 sata, kako bi se ispitali i još neispitani

spojevi između ispitanih dionica. Nakon pregleda spojnih mjesta rov se u potpunosti zatrpa.

Preuzimanje




Smatra se da su tlačne probe dokazale upotrebljivost cjevovoda ako mjerodavni tlakomjer (po mogućnosti

postavljen na najnižem mjestu cjevovoda) nije pokazao smanjenje tlaka veće od dopuštenog za pojedinu vrstu

cijevi.

Tlačna proba se priznaje samo ako je prizna od Naručitelja imenovani predstavnik.

O izvršenju tlačne probe treba napraviti zapisnik kojeg ovjeravaju Izvođač i Naručitelj.


Obračun po m1 ispitanog cjevovoda. U cijenu uključena dobava vode i oprema za ispitivanje, te nakon

završenog ispitivanja ispuštanje vode i dispozicija na prikladnom mjestu sukladno uvjetima Hrvatskih voda.

Jediničnom cijenom treba obuhvatiti ispitivanje po dionicama kao i sve uvjete u kojima će se izvoditi radovi. U

sklopu skupne tlačne probe obuhvatiti i ispitivanje fazonskih komada i armatura skupa s njihovim spojevima.

4.1.8.5 Ispiranje i dezinfekcija cjevovoda

Opis i izvođenje

Po završetku svih radova pristupa se čišćenju i ispiranju cjevovoda čistom vodom. Ispiranje se obavlja po

dionicama idući od najuzvodnije točke cjevovoda, a vrši se sve dok na krajevima cjevovoda ne izlazi čista i bistra

voda. Nakon toga se pristupa dezinfekciji cjevovoda klornom otopinom koncentracije 50 g/m3 vode, ukoliko

nadležno sanitarno tijelo ne odredi drugačije. Otopina klora treba stići u sve dijelove cjevovoda, što će se

postići tako da se krajevi otvore i kada se osjeti oštar miris klora znak je da je otopina prisutna, te se cjevovod

zatvori. Cjevovod ostaje zatvoren 12 sati. Nakon isteka toga vremena pristupa se ispuštanju vode iz cjevovoda.

Pri tome otopinu ne ispuštati na obradive površine zbog njene štetnosti. Dezinfekcija je završena kada

bakteriološka analiza vode pokaže povoljan efekt dezinfekcije. Analiza vode uključena je u jediničnu cijenu

stavke troškovnika.

Dezinfekciju treba vršiti osposobljena i ovlaštena osoba.

Nakon obavljene dezinfekcije cijevi treba isprati vodom koja je klorirana uobičajenom količinom klora za pitke

vode.


Obračun po m1 ispranog i dezinficiranog cjevovoda. U cijenu uključena dobava vode i materijal za dezinfekciju,

analiza uzoraka vode, te nakon završenog ispitivanja ispuštanje vode i dispozicija na prikladnom mjestu

sukladno uvjetima Hrvatskih voda. U sklopu jedinične cijene ispiranja i dezinfekcije cjevovoda uključiti i

ispiranje i dezinfekciju fazonskih komada i armatura.

4.1.8.6 Kućni priključci - vodoopskrba

Materijal za cijevi

Vodovodni kućni priključci izvode se PEHD cijevima, uključujući sav potreban spojni, brtveni materijal, a sve u

dogovoru s nadležnim komunalnim poduzećem.

Betonski zdenac

Na mjestima gdje se ne mogu zadržati postojeći zdenci predviđa se izvedba novog betonskog zdenca sa

ugrađenim lijevano-željeznim poklopcima nosivosti 250 kN. Beton je razreda tlačne čvrstoće C30/37.

Zahtjevi za izvedbu kućnih priključaka na vodoopskrbu

Potrebno je ostaviti dovoljan broj odcjepnih komada (za cjevovode od nodularnog lijeva MMA komadi + X komad bušeni) duž trase za buduće i postojeće priključke, tako da se dužina priključka svede na minimalno potrebnu dužinu (idealno do 6 m).

Priključci se izvode od PEHD cijevi. Minimalni profil za priključak je Ø3/4". Vodomjerna okna se postavljaju na javnu površinu ispred objekta. U slučaju rekonstrukcije ili sanacije postojeći priključci se trebaju svi prespojiti na nove cjevovode. Vodomjerna okna su betonska tlocrtnih unutarnjih dimenzija 120x120 cm. Pod utjecajem mora vodomjerna okna moraju biti vodonepropusna betonska okna. Poklopci s okvirom trebaju biti ljevano




željezni 60x60 cm, nosivosti 250 kN. Radovi izrade priprema za kućne priključke ne obuhvaćaju isporuku i ugradnju vodomjera. Radove na izvedbi jednostrukih i dvostrukih priprema za kućne priključke izvoditi u skladu s detaljima iz izvedbenih projekata.

Izričiti zahtjev Naručitelja je da po završenim Radovima prilikom prelaska vozila preko poklopaca ne smije

dolaziti do nikakve buke ili „klapanja“. U protivnom će se poklopci smatrati neispravnima i zahtjevat će se

zamjena i ponovna ugradnja poklopca s okvirom te svi popratni radovi, o trošku Izvođača.

Izvođenje

Radovi na izmještanju kućnih vodovodnih priključaka, ukoliko se nalaze na projektiranoj trasi kanalizacije ili

vodovoda.

Stavka obuhvaća:

- sav potreban spojni, brtveni materijal i cijevi

- rezanje i obradu cijevi ogranaka i kućnih priključaka za izradu spojeva

- lociranje položaja priključnog zdenca, te određivanje njegovog novog položaja

- razbijanje i uklanjanje postojećih završnih slojeva

- demontaža i zbrinjavanje dijela cjevovoda ogranaka i postojećih vodovodnih zdenaca

- sve potrebne strojne i ručne iskope u materijalu A, B i C kategorije

- izradu pješčane podloge i obloge cjevovoda ogranka

- izradu podloge za betonski zdenac

- eventualna izrada betonskih zdenaca s poklopcem i ugradnja fazonskih komada i armatura,

- nabava i u gradnja novih vodomjera ukoliko se ne mogu koristiti postojeći,

- zatrpavanje preostalog dijela rova materijalom iz iskopa,

- odvoz viška materijala na trajnu deponiju,

- uređenje završnih slojeva sukladno postojećem stanju,

- eventualna sanacija betonskih ogradnih zidova ili suhozida nakon izvedbe priključka.


Obračun po komadu izvedenog kućnog priključka. U jediničnu cijenu uključeni svi radovi i sav materijal potrebni

za izvođenje jednog priključka, izuzev nabave novih vodomjera, koje će nabaviti Naručitelj.

4.1.9 ZAVRŠNI RADOVI

4.1.9.1 UREĐENJE I ČIŠĆENJE TERENA PO ZAVRŠETKU RADOVA

Izvođač je dužan nakon završetka radova, upotrijebljeni pojas izvan područja objekata, vratiti u prvobitno

stanje. Također je dužan očistiti cijelo zahvaćeno područje od bilo kakvog otpada, te ukloniti sve gradilišne

objekte.

Uređenje uključuje i skidanje sabijenog ili gradnjom onečišćenog sloja tla debljine 10 cm sa dijela gradilišta

zelenih površina, sa utovarom i odvozom. Nabava, doprema, istovar i razastiranje plodne nezakorovljene

zemlje u sloju od 20 cm u slegnutom stanju na dio gradilišta zelenih površina. Iskop jama za sadnju drveća

(borića), dimenzija 100x100x80 mm i odvoz materijala na deponiju. Dovoz i ugradnja humusa za sadnju.

Jedinična cijena stavke obuhvaća sav potreban rad i materijal za kompletnu izvedbu stavke. Nabava, doprema i

sadnja drveća, gnojenje zrelim stajskim gnojivom (30 lit po sadnici), zabijanje kolaca, rezanje trakom u osmicu i

zalijevanje.




Uređenje travnjaka. Fino planiranje zemlje, sijanje travnog sjemena sa ukopanjem i zaljevanjem, prihranjivanje

kompostnom zemljom sloja 2 cm. Travno sjeme u smjesi : Fewstuca rubra 60 %, poa pratenssis 20 %, lolium

perenne 10 % i festuca rubra falaks 10 % u količini 3 kg / 100 m2 površine. Uzgoj, njega i fitosanitetska zaštita.

Uključuje sve radove i materijale tijekom dvije godine po pravilima struke uključivo zamjenu posušenog

materijala.

Ovaj rad se neće posebno plaćati. Izvođač je dužan troškove za ovaj rad uključiti u jedinične cijene ostalih

radova.

4.1.9.2 ISPITIVANJE VODONEPROPUSNOSTI VODNIH KOMORA VODOSPREME

Opis

Obje vodne komore treba napuniti vodom. Kada je voda gotovo dostigla kotu preljeva, označuje se olovkom na

zidu obiju komora, razina vode. Svaka 24 sata tokom 4 dana treba označiti i zabilježiti vodostaj. Četvrtog dana

se komisijski (predstavnici izvođača, investitora i projektanta) ustanovi u svakoj komori oznaka vodostaja i

zatim se zaključavaju sva vrata rezervoara, a vanjska i zapečate. Nakon 24 sata komisijski se skine pečat, otvori

vodosprema, ustanovi sniženje vodostaja. Ako sniženje premašuje 2 mm, postupak se još jednom ponavlja. Ako

kod svih tih triju komisijskih mjerenja voda pada za više od po 3 mm na 24 sata, znači da vodosprema nije

praktički nepropusna, pa treba uzroke pronaći i ukloniti. Prije ispitivanja treba dobro zatvoriti sve vodove, a na

zasune, sigurnosti radi, montirati završnik za prirubnicu. Prije prvog punjenja komora vodom, treba žbuku

ispitati kucanjem metalnim predmetom. Ako se po zvuku ustanovi da pod žbukom ima šupljina, treba žbuku na

takvim mjestima skinuti i propisno obnoviti. Eventualno može trebati i niskotlačno injektiranje. Vodosprema se

ne smije preuzeti tako dugo, dok nije postignuta praktična vodonepropusnost.


Obračun po kompletu ispitanih vodnih komora. Stavka obuhvaća sav rad i materijal za potpuno dovršenje

stavke.

4.1.9.3 ISPITIVANJE VODONEPROPUSNOSTI BAZENA CRPNE STANICE I RETENCIJSKIH BAZENA

Opis

Prvo punjenje vodom bazena crpne stanice i retencijskog bazena radi ispitivanja vodonepropusnosti prema

normi HRN EN 1508. U stavci je uključena potrebna voda i za višekratna ispitivanja, sve dok bazen ne bude

potpuno vodonepropusan. obuhvaćeni su svi potrebni radovi, materijali, pomagala i transporti za kompletno

ispitivanje sve do konačne uspješnosti. Sva višekratna ispitivanja neće se posebno obračunavati, već svako

drugo i daljnje ispitivanje ide na teret Izvoditelja radova. Potrebno je izraditi izvješće o dobivenoj

vodonepropusnosti bazena ovjerena od strane Izvoditelja i ostalih nadležnih osoba koje su obavezno prisutne

na ispitivanju i ovjeravaju izvješć


Obračun po kompletu ispitanog volumena. Stavka obuhvaća sav rad i materijal za potpuno dovršenje stavke.

4.1.9.4 OBNOVA OZNAKA NA KOLNIKU

Obnova oznaka na kolniku (horizontalne signalizacije) trajnim materijalom (termoplastikom ili

dvokomponentnom hladnom plastikom), IV. klase retrorefleksije prema HRN EN 1436:2001 "en-engineer

intesity", a u skladu s Pravilnikom o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (NN br. 33/2005.) i

HRN EN 1436, HRN EN 1871, HRN EN 1463-1 i 2, HRN U.S4.221, HRN U.S4.222, HRN U.S4.223, HRN U.S4.225,

HRN U.S4.226, HRN U.S4.227, HRN U.S4.228, HRN U.S4.229, HRN U.S4.230, HRN U.S4.231, HRN U.S4.233, HRN

U.S4.234, U cijenu uključeno čišćenje kolnika neposredno prije izrade oznaka, predmarkiranje, nabava i prijevoz

materijala, prethodna dopuštenja i atesti te tekuća kontrola kvalitete, sav rad, pribor i oprema za izradu

oznaka. Izrada, kontrola kakvoće i obračun prema Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama, IGH 2001.

(OTU), 1. i 9. Poglavlje; odredba 9-02., 9-02.1., 9-02.2., 9-02.3., 9-01., 9-01.3.





Obračun po m2 saniranog opločenja. Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i sav rad i materijal za potpuno

dovršenje stavke.




4.2 STROJARSKI RADOVI






4.2.1 OPĆI TEHNIČKI UVJETI

4.2.1.1 MJERNE JEDINICE

Sve mjerne jedinice trebaju biti u SI sustavu. Dozvoljena odstupanja su: za temperaturu stupanj Celzija, za tlak

bar ili metar vodnog stupca, za protok litra u sekundi.

4.2.1.2 PRIMIJENJENI STANDARDI

Oprema koja se isporučuje po Ugovoru treba odgovarati standardima iz Detaljnih tehničkih specifikacija, a u

skladu s posljednjim izdanjima niže navedenih standarda:

HRN - Hrvatske norme

ISO - Internacionalni standardi

IEC - Internacionalni elektrotehnički propisi

VDE - Njemački elektrotehnički propisi

DIN - Njemačke industrijske norme

BS - Britanski standardi

ASTM - Američko udruženje za testiranje i materijale

ASME - Američko udruženje strojarskih inženjera

ANSI - Američki nacionalni institut za standardizaciju

AISI - Američki institut za željezo i čelik

NEMA - Američki standardi

Izvođač može predvidjeti i alternativne standarde koji će biti ekvivalentni navedenim standardima, a koje treba

odrediti Inženjer.

4.2.1.3 MATERIJALI

Izbor materijala koji će se koristiti u konstrukcijama treba biti obavljen u skladu lokacije i pogonskih uvjeta. Pri

tome koristiti odgovarajuće standarde. Na mjestima gdje u normalnim pogonskim uvjetima može doći do

habanja materijala, potrebno je predvidjeti takvo rješenje da se može obaviti zamjena samo dijela koji se troši,

bez potrebe za zamjenom čitavog uređaja. Niti jedan takav dio koji se troši ne smije imati kraći vijek trajanja od

jedne godine kontinuiranog rada. Na mjestima gdje se ne mogu izbjeći veći demontažni radovi vijek trajanja

ovakvog dijela ne smije biti kraći od pet godina.

Materijal koji u postrojenju dolazi u direktan kontakt sa sirovom ili obrađenom vodom ne smije sadržavati tvari

koje bi mogle utjecati na okus, miris ili toksičnost vode, odnosno biti na koji način štetne po zdravlje. Kao dokaz

o primjenjivosti materijala treba priložiti certifikat ovlaštene zdravstveno-higijenske ustanove.




4.2.1.4 ZAVARENI SPOJEVI

Svi glavni zavareni spojevi koji su izloženi udarnim i drugim većim opterećenjima moraju biti izrađeni u skladu

sa standardiziranom procedurom koja mora biti predstavljena Naručitelju prije početka izvedbe. Zavareni

spojevi moraju biti podvrgnuti ispitivanju bez razaranja da bi se ustanovilo da nemaju pukotina.

4.2.1.5 NEMETALI

Organske materijale treba što više izbjegavati, a tamo gdje ih se mora primijeniti treba ih tako odabrati da

postanu vatrootporni i otporni za širenje plamena.

Primjenu drveta treba izbjegavati. Ako ga se ipak koristi, treba upotrebljavati tvrdo drvo, otporno na truljenje i

druge vrste propadanja.

4.2.1.6 ELEKTROMATERIJALI

Jedan dio materijala bit će privremeno ili stalno uronjen u vodi ostali su predviđeni za upotrebu u vlažnim

prostorima ili na otvorenom, pa sukladno tome treba voditi računa o njihovoj zaštiti.

Kabelska izolacija i mehanička zaštita bit će za normalne klimatske uvjete (mediteranska klima). Razvodni i

upravljački ormari moraju biti ventilirani i opremljeni grijačima u cilju sprječavanja kondenzacije.

4.2.1.7 PAKIRANJE I TRANSPORT

Pakiranje

Izvođač će pripremiti, zapakirati i isporučiti svu opremu i materijale za transport, na takav način, da će ona biti

zaštićena od oštećenja prilikom transporta. Izvođač će biti odgovoran za svu štetu nastalu u transportu zbog

lošeg pakiranja. Pakiranje treba omogućiti bez ograničenja, grubu manipulaciju u tijeku prijevoza i izloženosti

ekstremnim temperaturama, soli i padavinama za vrijeme transporta i skladištenja na otvorenom prostoru.

Gdje je potrebno, teži dijelovi će biti montirati na postolja ili će biti pakirani u sanduk, a svi elementi i materijal

koji bi se mogli izgubiti bit će u sanducima ili sačuvani na neki drugi način i jasno označeni natpisima na

hrvatskom i engleskom jeziku (na dvije suprotne strane i na vrhu) radi identifikacije. Svi dijelovi teži od 90 kg bit

će predviđeni za transport, tako da će imati omče (uške) za držanje kranom.

Svi električki i osjetljivi mehanički dijelovi koji mogu biti oštećeni vlagom trebaju biti pakirani u hermetički

zatvorenim metalnim kontejnerima u plastičnim vrećama ili u sličnim (odgovarajućim) kontejnerima, a strojno

obrađene površine trebaju biti dobro podmazane, te jasno označene s identificiranim sadržajem.

Radi pravilnog skladištenja svaki kontejner će biti jasno označen s opisanim sadržajem. S vanjske strane svakog

kontejnera, paketa ili sl. bit će jasno označena ukupna težina, mjesto najveće težine i točan položaj kuka za

pričvršćenje, te jasno označeno mjesto transportnih dokumenata.

Svaka kutija ili kontejner uključivat će i transportne liste u vodonepropusnoj koverti, a duplikat ovih

dokumenata bit će poslan Inženjeru prije transporta. Svaki dio opreme bit će jasno označen radi lakše

identifikacije i usporedbe s transportnim listama. Otpremne liste sadržavat će broj, mjere, težinu i sadržaj svake

pošiljke.

Pričuvni dijelovi bit će pakirani zasebno i bit će odgovarajuće zapakirani za skladištenje u vremenu od 10

godina. Sav materijal za pakiranje će postati vlasništvo Naručitelja.

Transport materijala i opreme

Izvođač treba kompletne materijale i opremu potrebnu za izvođenje transportirati do mjesta ugradbe. Za

opremu koja se zbog rokova isporuke ne može odmah ugraditi, Izvođač treba osigurati privremeno skladištenje,

a za transportiranje, utovar i istovar adekvatnu mehanizaciju. Za materijale i opremu iz uvoza uz transportno

sredstvo treba isporučitelj provesti potrebnu carinsku (uvoznu) proceduru i sve ostale potrebne radnje

(špedicija, skladištenje i sl.) prema važećim propisima.

4.2.1.8 DOKUMENTI

Slijedeće dokumente Izvođač mora dostaviti Naručitelju:




- Izvedbeni projekt

- Upute za montažu

- Upute za rad i održavanje

- Projekt izvedenog stanja

Izvedbeni projekt

Izvođač je dužan izraditi izvedbeni projekt u skladu s točkom 2.2.2.1 ove DON.

U slučaju da dijelovi Izvedbenog projekta podliježu zakonom propisanoj kontroli od strane ovlaštenih

revidenata, Izvođač je dužan istu provesti o svom trošku.

Izvedbeni projekt mora biti prihvaćen od strane Inženjera, što ne oslobađa Izvođača njegovih odgovornosti

glede njegove točnosti i usklađenosti s ostalom tehničkom i ugovornom dokumentacijom. Rješenja proistekla iz

Izvedbenog projekta u načelu ne smiju dovesti do potrebe za naknadnim radovima.

Izvedbeni projekt treba posebno razraditi:

- dijelove Glavnog projekta koji se odnose na stvarne karakteristike odabrane hidromehaničke, elektro i strojarske opreme, te cijevnog materijala i svih ostalih proizvoda, materijala i instalacija koji se ugrađuju u građevinu;

- dijelove Glavnog projekta koji se odnose na Izvođačevu opremu i tehnologiju izvođenja radova;

- montažne planove;

- izvedbena rješenja za sve ostale nepredviđene slučajeve koji se mogu pojaviti u tijeku građenja, a nisu obuhvaćeni prethodnim točkama.

Upute za montažu

Izvođač će Inženjeru poslati na odobrenje slijedeće:

- sve nacrte potrebne za montažu,

- detaljne upute za montažu opreme s fazama montaže,

- instrukcije i nacrti će uključivati informacije za transport i dizanje glavnih dijelova opreme, tolerancije u montaži i specijalne mjere opreza koju treba posvetiti montaži.

Upute za rad i održavanje

Izvođač će Inženjeru poslati na odobrenje u posebnom uvezu slijedeće:

- kompletne upute za rad i održavanje opreme.

- Upute za rad i održavanje moraju sadržavati i slijedeće informacije:

o sadržaj i uvod s osnovnim opisom opreme,

o opis tehničkih termina upotrjebljenih u uputama,

o detaljni opis opreme i komponenata te pribora,

o detaljni opis tolerancija, temperatura, smještaja itd.,

o princip djelovanja u obliku kratkog opisa djelovanja sustava i opreme,

o nacrti opreme, svi dispozicijski nacrti, shematski nacrti, detaljni upravljački i vezni dijagrami postrojenja.

Upute za rad moraju biti jasne i koncizne i date po redoslijedu rada. Upute trebaju biti dane na takav način da

mogu poslužiti i netreniranom osoblju u radu crpne stanice (opreme). Ispitivanje i podešavanje treba jasno

predočiti kao kompletnu proceduru za vrijeme rada, nakon remonta ili tijeka preporučenih periodičnih

provjera.

Upute za održavanje treba podijeliti u dvije sekcije:

- prvenstveno održavanje koje treba prikazati zahtijevane periodičke preglede, postupke rutinskog čišćenja i podmazivanja, rutinske provjere sigurnosti i slično po danima, tjednima, mjesecima ili nekom drugom periodu kojim se osigurava besprijekorna funkcionalnost,

- popravci i podešavanja, s opisom pregleda, skidanja i zamjena dijelova za koje postoje pričuvni dijelovi, uputstva za uklanjanje smetnji, proceduru za popravak i podešavanje električkih i mehaničkih krugova.




Upute trebaju sadržavati slijedeće dijelove:

1) posebni svezak uputa za montažu i instaliranje

2) posebni svezak bitnih uputa za operatere kod upravljanja, posluživanja i kontrole rada. Ove upute moraju biti kratke i koncizne te trebaju, osim pogonskih uputa, sadržavati sažete obrasce za inspekciju, podmazivanja, čišćenja i bilo koju drugu vrstu servisnih operacija. Ovi obrasci moraju biti u obliku tipičnih dnevnih lista od kojih Naručitelj može kompletirati dnevnu, tjednu, mjesečnu ili bilo koju drugu periodičnu knjigu registriranih podataka o servisnim operacijama, a koju može provesti djelomično obučeno osoblje.

3) posebni uvez uputa koje će koristiti obučeno osoblje na održavanju sa svrhom lociranja kvarova, kod provedbe rutinskih popravaka i zamjena, otpajanja, ponovnog kompletiranja i ispitivanja različitih dijelova crpne stanice.

4) posebni uvez s generalnim opisima, dijagramima i podacima za potrebe Naručitelja.

Uvez i jezik

Materijal koji će se u skladu s navedenim isporučiti Naručitelju kao konačni tekst uveza 1) i uveza 2) treba biti

pisan ili tiskan na listovima s trajnom tintom otpornom na brisanje te uvezan u zaštićene plastificirane korice,

pogodne za upotrebu na objektu.

Materijal isporučen kao uvez 3) i 4), a koji se u principu predviđa za uredsku upotrebu, može biti sastavljen od

stranica normalnog papira, uvezan u tvrde korice.

Preslike preliminarnog teksta poslane Naručitelju moraju biti na hrvatskom jeziku, kao i konačna verzija teksta

koja se isporučuje Naručitelju.

Isporuku konačne verzije uputa za pogon, servisiranje i održavanje treba smatrati bitnim dijelom opreme, pa će

ona prema tome biti nužan uvjet za izdavanje potvrde o preuzimanju.

Način odobravanja izvedbenog projekta i uputa

Odobravanje izvedbenog projekta vršit će se u skladu s točkom 2.2.3 ove DON.

Projekt izvedenog stanja

Projekt izvedenog stanja treba izraditi u skladu s točkom 2.2.2.4 ove DON.

4.2.1.9 STANDARDIZACIJA

Sva oprema, dijelovi i elementi serijske proizvodnje moraju biti standardizirani (motori, crpke, prirubnice, vijci,

matice, ventili, instrumenti, releji, osigurači, sklopke, svjetiljke, žarulje, grla itd.).

4.2.1.10 INSTALACIJSKI MATERIJAL

U sklopu opreme obavezno uključiti kompletan instalacijski materijal (vijci, matice, brtve, i sl.), kao i kompletnu

tehničku dokumentaciju.

4.2.1.11 ALATI

Komplet specijalnog alata za montažu, normalni rad i održavanje treba isporučiti u sklopu postrojenja. Alat

mora biti upakiran u alatnu, metalnu kutiju te označen za lakše identifikacije.

4.2.1.12 PRIČUVNI DIJELOVI

Svi pričuvni dijelovi moraju biti zamjenjivi s originalno ugrađenim dijelovima (isti materijal, isti Isporučitelj).

Pričuvni dijelovi će se isporučiti prije preuzimanja objekta i bit će označeni potrebnim natpisima i drugim

oznakama za identifikaciju, a prema zahtjevu Inženjera. Izvođač će prema vlastitoj procjeni isporučiti pričuvne

dijelove za svu opremu u sklopu ugovora potrebnu za dobro održavanje pogona u vremenu od pet (5) godina,

za svaki tip ugrađene opreme najmanje prema slijedećoj specifikaciji:

- radna kola motora kom 1

- klizne brtve komplet 1

- ležajevi kom 2

- rotori el. motora komplet 1




4.2.1.13 NATPISNE PLOČICE

Svaki od glavnih i pomoćnih uređaja u objektima mora imati na vidnom mjestu stalno pričvršćenu pločicu sa

imenom i pogonskim podacima. Na njoj mora biti na hrvatskom jeziku i jeziku zemlje porijekla opreme

ugravirano ime proizvođača, smjer vrtnje, tip i serijski broj uređaja, detalji o snazi i kapacitetu za koji je uređaj

projektiran kao i radni dijagram ako je bitan za rad. Svaki pokazni ili upravljački sklop ili naprava mora na sebi

imati trajno pričvršćen opis o načinu funkcioniranja i ispravnom rukovanju.

Natpisne pločice i drugi natpisi moraju biti izrađeni od nezapaljivog materijala, od nehidroskopnog prozirnog

plastičnog materijala s ugraviranim slovima u kontrastnim bojama. Pločice treba pričvrstiti vijcima ili

zakovicama, a ne lijepljenjem.

4.2.1.14 STROJARSKA OPREMA

Zaštita od korozije, čišćenje i bojanje

Obujam radova

Izvođač će o svom trošku dobaviti sve materijale i izvesti sva bojanja i zaštitne premaze kako je to traženo.

Općenito

Konstrukcije i oprema će biti isporučena i ugrađena uz upotrebu određenih premaza kako se to ovim tehničkim

specifikacijama zahtijeva. Izvođač će, prema svom iskustvu, primijeniti drugačiji sustav premaza, ako to smatra

boljim, za što će dati detaljna objašnjenja i bit će odobrena od strane Inženjera. Bojanje metalnih dijelova

uključit će pripremu metalne površine, nanošenje boje, zaštitu i sušenje obojanih površina kao i isporuku svih

alata potrebnih za ove radove. Za čelične elemente koji se ugrađuju pod zemlju (npr. cijevi) uz zaštitu

premazima treba provesti dodatnu antikorozivnu zaštitu - katodnu zaštitu.

Sustav bojanja

Sustav bojanja mora obuhvaćati odobreni redoslijed pripreme površina, primarni namaz, prvi sloj premaza i

finalni premaz (kako je to u daljnjem tekstu navedeno). Sustav bojanja, tj. osnovni premazi i sama boja, moraju

odgovarati zahtjevima mikro klime i trebaju biti otporni na naprezanja kojima će oprema biti podložna u radu.

Materijali za bojanje

Materijal za bojanje moraju biti standardni proizvodi boja s dobrim referencama na području zaštite od

korozije.

Materijali za bojanje moraju odgovarati zahtjevima u pogledu trajnosti i trebaju biti u skladu s ovim tehničkim

specifikacijama i odgovarajućim standardima. Sva boja mora biti isporučena u originalno zatvorenim posudama,

s imenom Izvođača i propisanom naljepnicom o kvaliteti, datumu proizvodnje, rokom trajanja i uputama za

upotrebu. Boje, uključujući temeljne i primarne, trebaju biti u što većoj mjeri od istog Izvođača, te trebaju biti

već pomiješane za upotrebu i kompatibilne jedna s drugom, osim gdje primjena zahtijeva pripremu u

ograničenom vremenu miješanja. Sva završna bojanja moraju se obaviti striktno u skladu s uputama

proizvođača.

Priprema površina

Sve površine pripremljene za bojanje moraju biti očišćene od tragova zavarivanja, šljake ili drugih nepravilnosti.

Ulja i masnoće moraju biti očišćeni sa svih površina upotrebom odgovarajućeg sredstva. Isto tako moraju se

ukloniti tragovi korozije, prethodne boje i drugi strani predmeti, pjeskarenjem ili na drugi djelotvoran način.

Tamo gdje se traži pjeskarenje, površine se moraju očistiti do osnovnog metala upotrebom suhog, čvrstog i

oštrog pijeska.

Bojanje

Svaki sloj boje bit će ravan i gladak, bez oštećenja da se omogući trajan i otporan završetak bojenja. Svaki sloj

boje bit će različite nijanse ili boje od prethodnog sloja. Ako nije posebno preporučeno od strane Izvođača boje

ili odobreno od strane Naručitelja, najmanje 24 sata, a ne duže od 5 dana ne smije biti između osnovnog




premaza i slijedećih premaza boje. Bojanje se neće izvoditi kad su temperature metala ili okolnog zraka ispod

7⁰C ili iznad 40⁰C osim ako to nije predviđeno (dozvoljeno).

Posebnu pažnju treba posvetiti bojanju preko zavarenih površina, kutova i sl. (kontrola debljine sloja). Svaki sloj

boje treba biti bez curenja, sitnih rupica i ulegnuća. Sve dijelove postrojenja treba isporučiti sa tvorničkim

zaštitnim premazom, a na mjestu ugradnje treba predvidjeti završno bojanje, dovoljne debljine da se dobije

uniformna boja i izgled, a prema dogovoru i izboru Naručitelja.

Sva oštećenja nastala u transportu, uskladištenju ili za vrijeme montaže treba popraviti. Ako se ne traži

drugačije, prvi namaz treba nanijeti kistom. Ostali premazi mogu se nanositi prskanjem. Izvođač će isporučiti

dovoljnu količinu svih boja za bojanje na gradilištu.

Garancije za bojanje i ispitivanje

Ako nije drugačije navedeno, garantni period za sve zaštitne premaze bit će pet (5) godina. Inženjer može

izvesti povremeno ispitivanje na osnovi slučajnog uzorka kako bi se izmjerila debljina premaza antikorozijske

zaštite i kontrola materijala za bojanje.

Vijci, matice i podložne pločice

Svi vijci ili podložne pločice koji će biti pod velikim naprezanjem i/ili temperaturama treba biti od odabranog

visokootpornog materijala s maticama od odobrenog materijala. Vijci moraju biti takve dužine da iz matice viri

još barem jedan navoj kod potpuno stegnutog spoja. Na mjestima gdje postoji opasnost od korozije vijci moraju

biti tako dimenzionirani da maksimalna naprezanja u vijku ne prelaze pola granice popuštanja materijala u bilo

kojem slučaju. Svi vijci i matice koji se nalaze unutar crpne stanice i unutar revizijskih i odzračnih okana moraju

biti od nehrđajućeg čelika A4.

Izvođač mora u opremu uključiti sve nosive vijke, vijke za nivelaciju na podlošcima i maticama neophodnim za

pričvršćenje opreme u predviđene temelje, kao i sve temeljne ploče, okvire i druge strukturne dijelove

neophodne za prijenos i raspodjelu tereta dijelova postrojenja na betonsku podlogu, sa svrhom da se ne

prekorače predviđena opterećenja.

Vijci za električnu opremu, osim gore navedenog, moraju još odgovarati slijedećim zahtjevima:

- mjere manje od 4 mm imat će samo vijci za instrumente i releje (ali ne za završne vijke),

- svi dijelovi za učvršćenje električnih veza bit će pokositreni ili niklom ili srebrom prekriveni,

- komponente za učvršćenje konstrukcija bit će pocinčane (ili kositar-kadmij) ili od nekog metala otpornog na koroziju,

- svi vijci u dodiru s aluminijem bit će odgovarajuće zaštićeni.

Izvođač treba isporučiti 5% veću količinu (od potrebne) od svih vrsta vijaka, matica podložnih pločica i sličnog

materijala.

4.2.1.15 ODLJEVCI

Struktura odljevaka mora biti homogena, bez nemetalnih uključaka i drugih defekata. Sve strojno neobrađene

površine odljevaka moraju biti glatke. Manja defektna mjesta, ne veća od 25 mm, odnosno dubine do 12,5%

ukupne debljine metala, a koja ne utječu na čvrstoću i funkcionalnost odljevaka, mogu se popraviti

odgovarajućom tehnikom zavarivanja uz odobrenje Naručitelja. Naručitelj mora biti obaviješten o većim

defektnim mjestima, i bez njegovog odobrenja ne smiju se vršiti popravci.

Ukoliko skidanje metala kod popravka može smanjiti moment otpora presjeka odljevka za više od 25%, ili ga

promijeniti u tom smislu da proizvedeno naprezanje u zaostalom metalu prelazi dopuštena naprezanja za više

od 20%, takav odljevak neće biti prihvaćen. Nakon popravka zavarivanjem odljevak treba dati na otpuštanje

unutarnjih napona ili na drugu obradu, prema pisanom zahtjevu Naručitelja/Inženjera.

Može se zahtijevati ispitivanje bez razaranja za bilo koji od odljevaka, odnosno u slučaju kada se želi ustanoviti

da je popravak zavarivanjem izvršen uspješno.




4.2.1.16 ZAŠTITA OD POKRETNIH DIJELOVA

Osoblje treba u potpunosti zaštititi od dijelova u pokretu: osovina, spojki, zupčanika, zamašnjaka, remenica i dr.

Zaštite moraju biti tako izvedene da se može lako pristupiti ležajevima i mjestima za podmazivanje, spojevima

za termometre ili drugim ispitnim mjestima, u svrhu rutinske kontrole koju mora provoditi pogonsko osoblje,

bez potrebe pomicanja bilo kojeg dijela zaštitnog sustava. Zbog kontrole mjesta podmazivanja, na zaštitu se

mogu ugraditi vratašca da bi se omogućio pristup kontrolnom mjestu.

4.2.1.17 PODMAZIVANJE

Kompletne liste preporučenih ulja i drugih maziva mora priložiti isporučitelj opreme. Broj raznih tipova maziva

treba svesti na minimum. Za podmazivanje kugličnih ležajeva elektromotora preporuča se mast litijeve baze. Na

mjestima upotrebe masti za podmazivanje preporuča se tlačni sustav koji ne zahtijeva nadopunjavanje. Treba

izbjegavati sustave podmazivanja koje treba provoditi češće od jednom tjedno. Izvođač treba uključiti u opremu

i napravu za podmazivanje za svaki tip mazalica. Ako za neka mjesta treba više od jednog pištolja za

podmazivanje, svaki od isporučenih mora biti trajno obilježen.

Rezervoari za ulje moraju imati nadgledno staklo za kontrolu nivoa, a gdje to nije moguće indikatorsku šipku.

Na indikatorima se mora vidjeti nivo kod svih temperatura, u skladu s iskustvom u pogonu. Normalni,

maksimalni i minimalni nivo se mora jasno vidjeti iz uobičajene pozicije na kojoj operator stoji ispred dijela

postrojenja ili uređaja.

4.2.1.18 KOROZIJA I EROZIJA

Kad u specifikaciji za pojedine dijelove nisu dane mjere ili materijali za zaštitu od korozije ili erozije, Izvođač

može postupiti u skladu sa svojom uobičajenom praksom.

Postrojenje treba projektirati uz primjenu prikladnih materijala, izbor radnih brzina primijenjene opreme i izbor

zaštitne obrade, tako da se korozijski ili erozivni procesi svedu na minimum. Niti jedan sastavni dio opreme ne

smije biti tako izveden da je njegova zamjena nužna u roku manjem od dvije godine od puštanja u rad i od

primopredaje.

Izbor materijala i površinske obrade mora biti takav da reducira do praktičnog minimuma koroziju i eroziju u

uvjetima i okolnostima kojima će pojedini dijelovi opreme biti izloženi za vrijeme isporuke, transporta na

lokaciju, ugradnje, rada i održavanja. Oprema koja će biti ugrađena pod zemljom ili će biti izložena djelovanju

lutajućih struja i tako izložena koroziji ili eroziji treba biti obavezno katodno zaštićena.

4.2.1.19 ISPITIVANJA

Izvođač će o svom trošku izvesti sva potrebna ispitivanja tražena glavnim projektom te zakonskim odredbama i

pravilnicima. Sva oprema i instrumenti potrebni za provođenje ispitivanja u skladu sa zahtjevima bit će

isporučeni od Izvođača. Sva ispitivanja moraju se evidentirati u ispitnim protokolima, koji sadrže stvarne

rezultate i uvjete ispitivanja, a rezultate treba dostaviti Naručitelju u odgovarajućem broju kopija na ovjeru.

U slučaju da rezultati ispitivanja ne budu zadovoljavajući, Izvođač će izvršiti popravak opreme dok ne dobije

zadovoljavajuće rezultate. Popravke i ponovno ispitivanje Izvođač će provesti o svom trošku.

Svako zakašnjenje u izvedbi kao rezultat nezadovoljavajućih ispitnih rezultata ne oslobađa Izvođača

odgovornosti. Sve troškove Naručitelja, zbog ponovljenih ispitivanja, snosit će Izvođač.

4.2.1.20 PLAN KVALITETE

Izvođač mora u svojoj ponudi dati opis njegovih procedura, mogućnosti, organizacijske sposobnosti u Planu

kvalitete (QP). On će biti složen iz QA (Quality Assurance – osiguranje kvalitete) i QC (Quality Control – kontrola

kvalitete) aktivnosti tokom cijelog procesa proizvodnje i nadzora montaže.

Izvođač će plan kvalitete uključiti u svoj Program radova, s ispitnim i kontrolnim točkama, ispitnim uzorcima i

ispitnim listama. Plan kvalitete je prikaz svih aktivnosti ili grupa aktivnosti pisanih za planirane radove prema

nacrtima i specifikacijama. U skladu sa standardima i dodacima usklađivanja standarda Izvođač će dati prijedlog

za testiranje materijala, izradu, kontrolu kvalitete i ispitivanja performansi kao i njegovu primjenu u fazi

nabavke sirovinskih materijala za potrebe finalne proizvodnje.




Svi instrumenti i mjerni uređaji koji će biti korišteni za ispitivanja opreme moraju biti baždareni u laboratoriju

Nacionalnog instituta za baždarenje. Troškove baždarenja instrumenata i mjernih uređaja uvijek će snositi

Izvođač.

4.2.1.21 ISPITIVANJA U TVORNICI

Naručitelj ili Inženjer zadržava pravo prisustvovati svim testovima i kontrolama opreme koje obavlja kako

Izvođač tako i njegov Podizvođač. Ponuditelj mora dostaviti Naručitelju popis testova i kontrola, te četrnaest

(14) dana unaprijed pismeno ga obavijestiti o vremenu i mjestu obavljanja takvih ispitivanja.

4.2.1.22 ISPITIVANJA NA GRADILIŠTU

Po dolasku opreme na gradilište, sve pozicije opreme bit će pregledane da bi se utvrdilo da li je oprema

oštećena ili neodgovarajuća. Ovaj pregled izvršit će Inženjer i odgovorna osoba Izvođača.

Nakon izvršenog pregleda obojica daju pismeno odobrenje za montažu opreme.

Inženjer ima pravo zahtijevati od Izvođača da prilikom montaže opreme osigura nazočnost ovlaštenog

predstavnika proizvođača opreme. U ispitivanja na gradilištu spadaju i funkcionalna ispitivanja definirana

posebnim tehničkim uvjetima.

4.2.1.23 PRIVREMENI RADOVI

Izvođač je dužan o svom trošku izvesti i održavati sve potrebne privremene radove, tj. razne objekte i uređaje

potrebne za normalno i efikasno izvođenje radova. Objekti trebaju biti izvedeni prema važećim Zakonima i

Pravilnicima RH te normama pa za njih Izvođač treba ishoditi sve potrebne dozvole. Svi infrastrukturni objekti

za potrebe gradilišta (struja, voda, prometnice, odvodnja itd.) smatraju se Privremenim radovima i Izvođač ih

treba sam osigurati.

Za potrebe izvođenja Naručitelj osigurava radni koridor oko trase cjevovoda odnosno prema lokacijskoj dozvoli.

Isto tako Naručitelj osigurava povremene površine za potrebe skladištenja cijevi i deponiranje materijala iz

iskopa a za naknadno zatrpavanje. Lokacije deponija kao i radni koridor su vidljivi iz projektne dokumentacije na

katastarskim kartama 1:1000. Sve eventualne ostale površine za potrebe organizacije gradnje osigurava

Izvođač.

Izvođač treba imati posebne uredske prostorije na gradilištu za rukovodno osoblje kao i Osoblje Inženjera.

Izvođač je obvezan provesti zaštitno pokrivanje svega onoga što može biti oštećeno tijekom izvođenja radova

kako bi se svi Radovi mogli predati ispravni Investitoru.

4.2.1.24 PROVJERA TEHNIČKE ISPRAVNOSTI STROJARSKOG DIJELA POSTROJENJA, ODRŽAVANJE I OBUKA

Provjeru tehničke ispravnosti provesti u svemu prema poglavlju 4.1 Općih i posebnih tehnički uvjeti izvođenja

radova 4 Građevinski radovi.

Obuka na objektu

Obuku treba provesti na samom objektu za osoblje pogona i održavanja, a koje će odrediti Naručitelj. Osobe

zadužene za obuku trebaju biti stručnjaci Izvođača i isporučitelja opreme. Obuka se predviđa na hrvatskom

jeziku.

4.2.2 POSEBNI TEHNIČKI UVJETI

4.2.2.1 UVOD

Strojarska oprema koja je predmet ove dokumentacije podijeljena je u devet grupa:

1. crpni agregati i mješači

2. oprema za mehaničko pročišćavanje

3. ventili i zasuni

4. spojni komadi

5. zapornice

6. fazonski komadi




7. mjerna oprema

8. dizalice

9. protupožarni hidranti

Svu opremu nabavlja Izvođač radova. Troškovničkim stavkama, ukoliko to nije izričito navedeno, su obuhvaćeni

svi materijali, transporti i radovi od nabave materijala, izrade i montaže do potrebnih ispitivanja i stavljanja u

uporabnu gotovost uključujući sav sidreni te spojnobrtveni materijal.

Zajedno s ponudom, kompletiranom s valjano popunjenim upitnim listama, Izvođač će dostaviti mjerne skice

opreme s podacima glavnih dimenzija i težine, te potrebnog prostora za montažu i demontažu.

Materijali i elementi koji se ugrađuju moraju biti novi - neupotrebljavani i u skladu s hrvatskim propisima i

hrvatskim normama. Materijali za koje ne postoje hrvatske norme moraju posjedovati ateste da odgovaraju

predviđenoj namjeni.

Sva oprema treba biti prilagođena za ugradnju na nadmorskoj visini manjoj od 100 m.n.m. Minimalne

temperature zraka zimi u siječnju mogu se spustiti do -10⁰C. Maksimalne ljetne temperature zraka iznose do

+36⁰C, s prosječnom relativnom vlagom cca 70%.

Uređaji i komponente proizvedeni unutar i izvan Hrvatske bit će prema zahtjevu Naručitelja pregledani i

testirani u tvornici proizvođača. Izvođač treba izdati certifikat da oprema zadovoljava traženim zahtjevima

Naručitelja i da je testiranje provedeno u skladu s važećim međunarodnim standardima. Izvođač je obavezan

izvršiti sva ispitivanja tijekom i nakon montaže, te je odgovoran za pravilno funkcioniranje isporučene tehničke

cjeline.

Ukoliko u ovim Posebnim tehničkim uvjetima za određenu vrstu opreme nisu posebno specificirani pojedin i

zahtjevi, primjenjuju se opći zahtjevi za strojarsku opremu specificirani u prethodnom poglavlju Opći tehnički

uvjeti.

4.2.2.2 CRPNI AGREGATI I MJEŠAČI

Opis

Ova stavka obuhvaća dobavu, transport i ugradnju crpnih agregata. Pod pojmom crpni agregat podrazumijevat

će se:

- kućište agregata

- rashladni plašt

- zajedničko vratilo

- elektromotor

- rotor crpke

- ležajevi

- brtve

- mjerna i zaštitna oprema

- ostali dijelovi crpke

Ova stavka uključuje i sve ostale potrebne radnje navedene u Općim i Posebnim tehničkim uvjetima.

Tehnički zahtjevi

Općenito

Crpne stanice će raditi tijekom cijele godine. Svaki od crpnih agregata radit će pod raznim režimima rada. Svaki

crpni agregat treba biti tako projektiran da može sa sigurnošću raditi bez obzira na manje hidrauličke udare,

vibracije i druge dinamičke poremećaje u čitavom rasponu danih visina dizanja.

Izvođač mora popuniti i ovjeriti liste tehničkih podataka, koje na taj način predstavljaju garantirane

karakteristike crpki za čitavi raspon visina dizanja danih u dijagramima.

Osim ispunjenja ovih kriterija, Izvođač u Prilogu treba dati standardne krivulje za:




● Q - H krivulju,

● Iskoristivost crpke- ukupni koeficijent korisnog djelovanja,

● NPSH krivulje,

● Snagu potrebnu za pogon crpnog agregata

Sve navedene krivulje trebaju biti dane u ovisnosti o protoku Q (l/s). Q - H krivulja treba imati korektan

gradijent porasta visine dobave H sa smanjenjem protoka. Iskoristivost isporučenih crpnih jedinica treba biti što

veća u okviru praktičnih mogućnosti modernog projektiranja, a za svaku crpnu stanicu definirat će se minimalni

koeficijent korisnog djelovanja.

Nakon uspješno okončanih primopredajnih ispitivanja prototipa Izvođač treba nadopuniti (modificirati) sve

karakteristične krivulje u skladu s rezultatima ispitivanja i dostaviti ih Naručitelju najkasnije 21 dan od dana

primopredaje.

Nabava, doprema i ugradnja potopljenog propelernog mješača za otpadne (fekalne) vode. Isporučuje se s

energetskim i signalnim kabelom potopnog tipa ~ 20 m, vodilicom (od inox-a), donjim i gornjim nosačem

vodilica (od inoxa) i lancem (od inoxa) uključivo spojni elementi (od inoxa). Inox kvalitete AISI 316L.

Osnovni zahtjevi

Ukupan broj crpnih agregata koje se ugrađuje u svaku crpnu stanicu je 2 kom, istih Q – H karakteristika.

Predviđeno je da ugrađeni crpni agregati mogu raditi u režimu 1+1 (jedna radna i jedna pričuvna). Zbog toga

crpni agregati trebaju zadovoljavati hidrauličke uvjete kada radi jedan crpni agregat. Sve će ugrađene crpke biti

potopnog tipa.

Tehnički zahtjevi dani su u slijedećim tablicama:

Crpna stanica B1

Red. br. OPIS Zahtijevano

1 Vrsta crpke Potopljena,

centrifugalna

2 Količina crpljenja Q 25 l/s

3 Visina dizanja H (manometarsko)

29,14

4 Kontrola prodora vode u crpku DA

5 Materijal radnog kola GG 25 (EN-GJL-250) ili

nodularni lijev

6 Materijal kućišta crpke GG 25 (EN-GJL-250) ili

nodularni lijev

7 Materijal vratila crpke AISI 316 (1.4401)

8 Min. koeficijent korisnog djelovanja u radnoj točci

30%

9 Nazivna snaga – P2 15 kW

10 Najveći dozvoljeni broj startanja u satu

15

11 Klasa izolacije motora H

12 IP zaštita 68

13 Duljina kabela (minimalno) 20 m

14 Termička zaštita statorskih namota

Da

15 Mehanička brtva Dvostruka

16 Materijal vanjskih vijaka Nehrđajući čelik A4

17 Izlazni priključak DN 100

Crpna stanica B2





1 Vrsta crpke Potopljena, centrifugalna



6,32



nodularni lijev


nodularni lijev



30%

9 Nazivna snaga – P2 2,2 kW


15


12 IP zaštita 68



Da




Crpna stanica Put Duilova



centrifugalna s rezačem



14,2



nodularni lijev


nodularni lijev


8 Materijal rezača AISI 630 (1.4542)


20%



20


13 IP zaštita 68



Da







Crpna stanica Zvončac






13,51

4 Kontrola prodora vode u crpku

DA


nodularni lijev


nodularni lijev




20%



20


13 IP zaštita 68



Da




Crpna stanica Ježinac






13,52

4 Kontrola prodora vode u crpku

DA


nodularni lijev


nodularni lijev




20%






20


13 IP zaštita 68



Da






1

Vrsta crpke Potopljena,

centrifugalna s

rezačem


3 Visina dizanja H

(manometarsko)

37 m

4 Kontrola prodora vode u

crpku

DA

5 Radno kolo za crpljenje

nepročišćene otpadne vode

Kanalno ili vortex


nodularni lijev


nodularni lijev



10 Min. koeficijent korisnog

djelovanja u radnoj točki

60%


12 Najveći dozvoljeni broj

startanja u satu

20





14 IP zaštita 68


16 Termička zaštita statorskih

namota

Da



19. Izlazni priključak DN 50



1 Vrsta crpke Potopljena, centrifugalna s rezačem


3 Visina dizanja H (manometarsko) 40 m


5 Radno kolo za crpljenje nepročišćene otpadne

vode

Kanalno ili vortex

6 Materijal radnog kola GG 25 (EN-GJL-250) ili nodularni lijev


vode

Kanalno ili vortex

8 Materijal kućišta crpke GG 25 (EN-GJL-250) ili nodularni lijev



11 Min. koeficijent korisnog djelovanja u radnoj

točci

20%


13 Najveći dozvoljeni broj startanja u satu 20





15 IP zaštita 68


17 Termička zaštita statorskih namota Da











vode

Kanalno ili vortex




9 Slobodni prolaz 80 mm ili više ( ovisno o pumpi)


točci

35 %




14 IP zaštita 68






17 Mehanička brtva Dupla



Crpna stanica Kila sjever







vode

Kanalno ili vortex






točci

20%




14 IP zaštita 68









NAPOMENE:

Hlađenje motora

Ponuditelj mora voditi računa da je projektant sustava projektirao crpne stanice na način da crpke mogu ostati

duže vremena izvan crpljenog medija te je neophodan i poseban sustav hlađenja. Napomena se odnosi na sve

crpne agregate.

Posebni tehnički zahtjevi

Crpke moraju imati konstrukcijsku izvedbu rotora i kućišta same crpke takvu da crpka bude praktički

nezačepljiva. Temeljna spiralna ploča mora imati mogućnost podešavanja zazora prema radnom kolu 0.1-0.3

mm. Podešavanje se vrši distantnim vijcima i mora biti omogućeno bez rastavljanja crpki.

Zahtjevi za dijelove crpnog agregata

Elektromotor

Rotor crpke pokreće 3-fazni kavezni asinkroni elektromotor, smješten u gornjem vodonepropusnom prostoru

ispunjenom zrakom ili uljem. Napajan je izmjeničnom strujom nazivne vrijednosti 400 V i frekvencije 50 Hz.

Motor je konstruiran da može neprekidno raditi uronjen u vodu temperature 40⁰ C i podnositi 15 uključivanja u

satu. Motor mora biti prilagođen upravljanju promjenom broja okretaja Temperatura motora ne smije preći

85⁰ C, a temperatura svakog faznog namotaja ne smije prijeći 140⁰ C. Naponska tolerancija je ± 10 % od nazivne

vrijednosti. Motor i kabel moraju udovoljiti IP 68 zaštiti i to na dubini do 10 m.

Izvođač je dužan dostaviti Naručitelju karakteristike u kojima moraju biti sadržane: struje, faktor snage,

ulaznu/izlaznu snagu, i stupanj korisnog djelovanja motora.

Rotor crpke

Rotor treba biti izrađen iz sivog lijeva ili jednako kvalitetnog ili boljeg materijala, tvrdoće minimalno 60 HB

otpornog na korozivno djelovanje, a posebno abrazivno djelovanje krutih čestica u otpadnoj vodi. Rotor mora

biti tako izveden da omogući prolaz krutina, gustog mulja i vlaknastih materijala, koji se mogu naći u vodi,

odnosno prevenira začepljenje crpke. Zajedno s vratilom mora biti dinamički uravnoteženo.

Kućište crpnog agregata

Kućište crpnog agregata treba biti izrađeno od sivog lijeva i izvedeno na način da omogući jednostavan pristup i

demontažu elektromotora, ležajeva, brtvi i rotora crpke. Unutarnje stjenke spiralnog kućišta moraju biti glatke i

po potrebi na njih nanesen keramički ili sličan premaz kao zaštita od abrazije. Kućište crpnog agregata mora biti

izvana zaštićeno od korozije i to jednim slojem temeljne boje i s dva sloja završne boje.

Ležajevi

Vratilo crpke uležišteno ja na dva mjesta. Ležajevi koji na sebe primaju radijalne i aksijalne sile izvedeni su kao

kotrljajući. Noseći ležajevi trebaju biti izvedeni tako da preuzmu težinu rotirajućih dijelova uključujući

maksimalnu moguću hidrauličku silu rotora crpke (ovisno o izvedbi crpke). Ležajevi trebaju biti dimenzionirani

za vijek trajanja od najmanje 60 000 radnih sati, a njihova kritična (granična) brzina ne smije biti manja od 300%

nazivne brzine crpke. Ležajevi trebaju biti podmazivani mašću. Brtvljenje ležajeva treba izvesti tako da se

spriječi ulaz nečistoće i vode u ležaj. Dozvoljena radna temperatura masti je 75⁰ C.

Brtve

Brtvljenje rotirajućih dijelova treba biti izvedeno s mehaničkim brtvama, kako prolaz vratila između spiralnog

kućišta crpke i uljne brtvene komore, tako i prolaz vratila između uljne brtvene komore i kućišta elektromotora.

Elastomeri koji brtve uz vratilo moraju biti takve izvedbe da ne habaju vratilo na mjestu gdje brtve Za takve

slučajeve na tom dijelu vratila mora biti navučena košuljica.

Mjerni i zaštitni uređaji

Svaka crpka treba biti opremljena i slijedećim uređajima:




- Osjetnikom temperature statorskih namota elektromotora

- Uređaj za detekciju prodora vode u ulje

Uravnoteženje i kritične brzine

- Kritične brzine crpnih jedinica trebaju biti dovoljno daleko od područja radnih brzina vrtnje,

- Prva kritična brzina treba iznositi najmanje 125% od radne brzine,

- Svi rotirajući dijelovi crpnih agregata trebaju biti dinamički uravnoteženi u skladu s VDI 2060, klase Q 6.3.

Iskoristivost

Ukupna stupanj iskoristivosti crpnog agregata , koje garantira Izvođač na garancijskim visinama dobave i u

definiranim područjima rada, moraju biti u skladu s traženim.

Antikorozijska zaštita

Zaštićeni od korozije moraju biti svi dijelovi, koji su u bilo kakovom dodiru s otpadnom vodom ili se nalaze u

okolini pogodnoj nastanku elektrokemijske korozije. Ukoliko nisu izrađeni od materijala otpornih na koroziju

trebaju biti zaštićeni odgovarajućim premazima.

Zaštita okoliša

Sva oprema treba zadovoljiti europske kriterije o zaštiti okoliša.

Ispitivanja i kontrola opreme

Ispitivanja i kontrole u tvornici

Ispitivanje hidrauličkih parametara

Svaki crpni agregat bit će posebno ispitan i testiran, a dodatno će se ispitati i rad crpnih agregata u paralelnom

radu. Bit će ispitani slijedeći procesni parametri:

- kapacitet pojedinačnog crpnog agregata i u paralelnom radu

- manometarska visina pojedinačnog crpnog agregata i u paralelnom radu

Dozvoljena odstupanja koja će Naručitelj smatrati prihvatljivim:

1) Kapacitet ± 5 %

2) Manometarska visina dizanja ± 5 %

3) Ukupna snaga ± 5 %

Odstupanja se odnose na vrijednosti parametara koje je Izvođač deklarirao u Listama tehničkih podataka,

odnosno Listama garantnih tehničkih podataka.

Mjerni uređaji na ispitnim linijama moraju biti barem za jednu klasu točnosti bolji od uređaja procesne klase

točnosti, uz posjedovanje “Custody transfer“ certifikata, izdanih od nadležnih institucija.

Sukladno dobivenim ispitnim rezultatima Izvođač je dužan izdati (Witness Test Certificate) u skladu s 3.1 C DIN

EN 10402. Certifikat je važeći samo uz suglasnost ovlaštenih ljudi Naručitelja.

Uz to Izvođač treba Naručitelju isporučiti slijedeće:

- šest kopija ovjerenih tipskih ispitivanja, za svaki tip i veličinu stroja, koja pokazuju karakteristike i nazivne veličine.

- šest kopija o svim osnovnim podacima o primijenjenim normama i postupcima pri projektiranju, izradbi i ispitivanju.

- šest kopija snimki svih ispitivanja, postupaka i rezultata.

Zahtjevi koje u ovom poglavlju postavlja Naručitelj su minimum.

Ispitivanja vibracija




Ispitivanje vibracija u radionici vrši se u skladu s VDI 2056 – grupa G.

Dinamičko uravnoteženje

Dinamičko uravnoteženje se vrši u skladu s VDI 2060, DIN 1940.

Dimenzijska kontrola s atestima

Svi dijelovi koji podliježu češćim zamjenama, bit će podvrgnuti posebnoj dimenzijskoj kontroli, koja izdaje,

nakon provjeravanja dimenzija, ateste s upisanim propisima i stvarnim dimenzijama. Specifikacija dijelova koji

podliježu ovoj kontroli bit će posebno definirana između Naručitelja i Izvođača.

Ispitivanja na objektu

Kod ispitivanja na objektu Naručitelj je dužan osigurati stvarne procesne uvjete ili takve koji se realno mogu

ostvariti da bi ispitivanje bilo što vjerodostojnije. Izvođač je dužan ispitati sve crpne agregate u pojedinačnom i

paralelnom rad crpnih agregata.

Izvođač je dužan ispitati iduće parametre:

1. Kapacitet crpnih agregata

2. Ukupnu snagu kod odgovarajućeg kapaciteta

3. Razinu vibracija donjeg ležaja crpnog agregata

4. Funkcionalnost zaštitne opreme

Za mjerenje kapaciteta mogu se koristiti ugrađeni procesni mjerači, s tim da će Naručitelj tolerirati grešku

očitanja trenutnog protoka ±2 %. Mjerenje ukupne snage mora obaviti ovlaštena osoba uređajem certificiranim

za te svrhe od nadležnih institucija. Naručitelj će tolerirati grešku očitanja ± 2%.

Mjerenje vibracija obavit će ovlaštena osoba, pomoću uređaja koji je certificiran za te svrhe od nadležnih

institucija. Vrijednost izmjerenih vibracija kod ispitivanja mora biti u skladu s preporukama VDI 2056.

Od zaštitne opreme Izvođač je dužan ispitati funkcioniranje sustava termičke zaštite statorskih namotaja.


Jedinica mjere komad ugrađenog crpnog agregata. Jediničnom cijenom obuhvaćeno je osim same dobave,

transporta i ugradnje crpnih agregata, postolje s koljenom, automatska spojke, vodilice i lanci od nehrđajućeg

čelika (AISI 316L), spojno brtveni i sidreni materijal te potrebna tehnička dokumentacija, atesti, ispitivanja,

probni rad, obuka i ostali uvjeti sadržani u Općim tehničkim uvjetima i tehnički zahtjevi u točki 4.2.2.2

podnaslov „Tehnički zahtjevi“ ovih Posebnih tehničkih uvjeta.

4.2.2.3 OPREMA ZA MEHANIČKO PROČIŠĆAVANJE

AUTOMATSKA REŠETKA

Automatska rešetka za uklanjanje mehaničke nečistoće, veličina svijetlog otvora rešetke – 50 mm, kapacitet

obrade, visina izbacivanja otpada – više od 1.000 mm. Materijal izrade – konstrukcija rešetke, lančanice i

zupčanici nehrđajući čelik 1.4404 (AISI 316L), završna obrada jetkanje u kupelji i pasivizacija. Elektromotor

trofazni, 400V, 50Hz, pokretanje mekim upuštanjem, stupanj mehaničke zaštite IP65.

S automatskom rešetkom se isporučuje i ugrađuje sljedeća prateća oprema i pribor:

− bočni nosači za fiksiranje rešetke u vertikalne zidove kanala

− zaštitni pokrovni lim za zatvaranje čeone i bočnih stranica nadzemnog dijela rešetke, materijal

nehrđajući čelik 1.4404 (AISI 316L)

− profilirani zaštitni lim (kom 2) za zaštitu donjih zupčanika rešetke od mehaničkih oštećenja; materijal

nehrđajući čelik 1.4404 (AISI 316L)

Automatska rešetka je u izvedbi s lučno zakrivljenim donjim sekcijama štapova radi osiguranja lakšeg i

efikasnijeg čišćenja (izdvajanjem) materijala na dnu kanala.

Nakon izrade obvezatno je jetkanje u kupelji s naknadnom pasivizacijom.




Zbog izuzetno ograničenog prostora za ugradnju, rad i održavanje rešetke, prije konačnog odabira je potrebno

detaljno provjeriti mogućnosti ugradnje i održavanja i odabrati optimalnu rešetku.

Ugradnju rešetke, puštanje u rad i podešavanje parametara provesti u skladu s uputama proizvođača.


Jedinica mjere je komad. Jediničnom cijenom obuhvaćeno je osim same dobave, transporta i ugradnje i sav

spojno brtveni i sidreni materijal te potrebna tehnička dokumentacija, atesti, ispitivanja, probni rad i obuka.

RUČNA REŠETKA - KOŠARA

Ručna rešetka za uklanjanje mehaničke nečistoće, veličina svijetlog otvora rešetke – 50 mm. Materijal izrade

nehrđajući čelik 1.4404 (AISI 316L). Dimenzija prema Troškovniku.

Košara od INOX AISI 316L čelika za prihvat krupnog otpada u uljevnom oknu prije ulaza u crpnu stanicu.

Podizanje/spuštanje košare je ručno preko lanca koji je stalno pričvrščen za košaru. U profili sa svake strane

služe kao vodilice, a ugrađuju se na zid preko sidrenih vijaka. Završna obrada tvorničkim jetkanjem u kupelji i

pasivizacijom u kupelji.





SPIRALNA PREŠA

Spiralna preša za prešanje i djelomičnu dehidraciju otpada izdvojenog na automatskoj rešetki, proizvod.

Kapacitet minimalno 2,5 m3/h, promjer pužnice minimalno 250 mm, broj okretaja pužnice maksimalno 16

okr/min. Materijal izrade nehrđajući čelik 1.4404 (AISI 316L). Elektromotor trofazni, 400 V, 50 Hz, pokretanje

direktnim startom, stupanj mehaničke zaštite IP65.

Zahtijevana učinkovitost za normalne komunalne otpadne i feklane vode s rešetkom svijetle širine 50 mm - u

obrađenom otpadnom materijalu koncentracija suhih tvari 30-40% ST s redukcijom težine otpada 60-70%.


Sa spiralnom presom se isporučuje/ugrađuje sljedeća oprema:

− prijelazni zatvoreni žljeb za zatvaranje prostora na liniji otpada između automatske rešetke i spiralne

prese; materijal nehrđajući čelik 1.4404 (AISI 316L)

− konična tlačna cijev obrađenog otpada s vertikalnim nosačem; materijal nehrđajući čelik 1.4404 (AISI

316L)

− automatski sustav za pranje vodom prihvatnog žljeba spiralne prese i zone ispiranja unutar tlačne

cijevi;

− regulacija automatskog rada pomoću magnetnog ventila

− odvodna cijev prljave vode iz zone prešanja; materijal nehrđajući čelik 1.4404 (AISI 316L)

Ugradnju preše, puštanje u rad i podešavanje parametara provesti u skladu s uputama proizvođača.

Tečenje sušne protoke, regulira se "regulatorom protoka" smještenim u zasebnom izlaznom oknu. Regulator

protoka je tipski prefabricirani element izveden od nehrđajućeg čelika (AISI 316L), tipa "ciklon" prema tipskom

nacrtu, dimenzija prema detaljnom proračunu proizvođača.







4.2.2.4 VENTILI I ZASUNI

Obuhvaća zapornu armaturu, odzračno - dozračne i nepovratne ventile te žablje zaklopke. Obzirom na

pogonske uvjete i važnost sustava, sva oprema pa tako i armatura cjevovoda mora imati visoku pouzdanost i

operativnu raspoloživost te pogodnost održavanja, što će rezultirati visokom efektivnosti i raspoloživosti

cjelokupnog sustava. Sve to podrazumijeva i odgovarajući, što veći period između pojedinih otkaza elemenata

sustava što je uz pogodnost za održavanje, usklađenu s praksom i mogućnostima Investitora, bitan element

osiguranja potrebne efektivnosti sustava u predviđenom periodu trajanja eksploatacije.

Ugradbene dimenzije cijevnih armatura (zasuni, nepovratni ventili,...) trebaju biti u okviru odstupanja

definiranih normom HRN EN 558-1 (European Standard: ”Face-to-face and centre-to-face dimensions of metal

valves for use in flanged piping systems”). Tolerancije odstupanja ugradbenih dimenzija prikazane su tablicom:

Ugradbene dimenzije ravnih i kutnih (90°) armatura (mm) Odstupanja dimenzija

(mm) od do (uključujući tu dimenziju)

0 250 ± 2

250 500 ± 3

500 800 ± 4

800 1000 ± 5

1000 1600 ± 6

1600 2250 ± 8

Tablica: Odstupanja ugradbenih mjera cijevnih armatura s prirubnicama

Prirubnice armatura moraju geometrijski odgovarati prirubnicama cjevovoda u skladu s normom HRN EN 1092-

2.

U opsegu isporuke su i spojni vijci i brtve za prirubnice. Spojni vijci moraju biti izrađeni od nehrđajućeg čelika

klase A4, a brtve moraju biti izrađene prema HRN EN 1514. Vijci s maticama, za spajanje na prirubnice

cjevovoda, odgovarajućeg promjera i dužine, a zbog opasnosti od kontaktne korozije na mjestu dodira inox

vijka i armatura od nodularnog lijeva (GGG) uz vijke i matice potrebno je isporučiti i izolacijske tuljke i izolacijske

podložne pločice.

Ako nije drugačije navedeno, sve armature moraju imati dvostruke prirubnice sukladno nazivnom tlaku PN10

(PN 16).

Tehnički uvjeti isporuke za normirane armature moraju biti u skladu s HRN EN 1074 1-5. Opseg ispitivanja je

prema normama za određene armature. Ispitivanja izvodi ili ih daje izvesti proizvođač armature.

Sva veća zaporna armatura treba imati odgovarajuće oslanjanje, kako se ne bi prenosilo opterećenje na

cjevovod.

Ugradnju sve armature, elektromotornih pogona i mjerača protoka, puštanje u rad i podešavanje parametara

provesti u skladu s uputama proizvođača.

NOŽASTI ZASUNI S ELEKTROMOTORNIM POGONOM

Nožasti zasuni moraju biti za ugradnju u cjevovod između prirubnica prema HRN EN 1092-1 PN 10. Dimenzije

nožastih zasuna su dimenzija u skladu s troškovnikom i projektnom dokumentacijom. Nožasti zatvarač se kreće

u žljebastom brtvenom elementu od elastomera. Poprečni brtveni profil na izlazu nožastog zatvarača iz kućišta

treba se lako mijenjati bez skidanja nožastog zasuna. Zatvarač treba imati odgovarajuću antikorozijsku zaštitu

epoxy premazima s pokrovnim premazom plave boje prema RAL 5015.

− materijal kućišta zatvarača: sivi lijev GG-25

− materijal nožastog zatvarača, vretena, i spojnih elemenata: nehrđajući čelik (AISI 316L)

− materijal matice vretena: mesing

− poprečna brtva: elestomer s brtvenim prstenom PTFE-bronca

− profilna (U-brtva) –elastomer




− bočni strugači

− Ispitivanje geometrijskih, hidrauličkih i mehaničkih svojstava treba biti izvršeno kod proizvođača, u

skladu s tehničkim uvjetima isporuke prema EN 12266. Podaci moraju biti dostavljeni zajedno s

armaturom, za PN 10 bar.

Svi nožasti zasuni su sa elektromotornim pogonom, s pokazivačem položaja otvorenosti zasuna.

Pogoni se sastoje od pogonskog motora i redukcijskog prigona te upravljačkog dijela. Priključak elektropogona

na armaturu treba biti u skladu s ISO 5210/DIN 3210. Klasa zaštite kućišta i kablovskih uvodnica elektropogona

IP 68. Treba postojati i mogućnost ručnog upravljanja pomoću ručnog kola. Elektromotorni pogon treba imati

granične i momentne prekidače za oba smjera (otvaranje i zatvaranje). Treba postojati lokalna i daljinska

indikacija stanja zatvarača (otvoren, zatvoren, trenutni položaj po potrebi).




ZASUNI (ELIPTIČNI, OVALNI)

Opis

Zasuni s kolom ili bez njega ugrađuju se na raznim mjestima unutar vodoopskrbnog ili tlačnog kanalizacijskog

sustava. Zasuni imaju funkciju da u pojedinim vodovima omoguće ili onemoguće protok medija. Za zasune bez

kola koji se ugrađuju podzemno, bez okna, posebno se naručuje ugradbena garnitura sa uličnom kapom.

Materijali

Materijal tijela treba biti nodularni lijev GGG prema HRN EN 545. Spojni vijci moraju biti izrađeni od

nehrđajućeg čelika A4. Zaštita od korozije mora biti izvedena s epoxy premazom. Radni pritisak za 10 bara.

Zasun se spaja prirubnicama. Svi fazonski komadi i armature trebaju biti u skladu s normom HRN EN 545 za

vodovod te moraju imati potvrdu o sukladnosti za uporabu u sustavima s pitkom vodom, odnosno HRN EN 598

za otpadne vode. Mjere i tolerancije prirubnica moraju biti prema EN 1092-2, a brtve za prirubnice prema HRN

EN 1514.

Izvođenje

Prilikom preuzimanja na svakom komadu kontrolirati dimenzije, kvalitetu vanjske i unutarnje izolacije,

dimenzije spojnih dijelova, točnost bušenja rupa na prirubnicama, mehanička oštećenja, kvaliteta brtvljenja

zasuna i sl. armatura, da li imaju sve specificirane dijelove, traženi radni pritisak i dr. Na određeni broj istovrsnih

komada uzimaju se uzorci za detaljnija ispitivanja kvalitete.

Gumene i klingeritne brtve za spojeve prirubnicama i elastične spojeve navrtkom moraju se obavezno

uskladištiti u zatvorenom i tamnom prostoru. Vijci s maticom i navrtke se također moraju skladištiti u

zatvorenom prostoru i zaštititi od vlage.

Za spoj prirubnicom najprije dobro očistiti brtvene plohe prirubnica, a zatim postaviti gumenu ili klingeritnu

brtvu. Za spajanje dobaviti nehrđajuće vijke A4 s maticom odgovarajućih dimenzija, dobro ih očistiti i nauljiti.

Pritezanje vijaka vršiti naizmjence na suprotnim stranama propisanim momentom. Svaki prirubnički spoj u

zemlji mora se zaštititi dvostrukim slojem antikorozivnog premaza ("Ibitol") i dodatnim plastičnim ovojem.

Obuhvaćeno je potrebno dotjerivanje postojećih rupa na prirubnicama kako ne bi došlo do zaokretanja

fazonskih komada i armatura na duljim dionicama.


Jedinica mjere je kom dobavljenog, dopremljenog i ugrađenog zasuna, odnosno ugradbene garniture. U

jediničnim cijenama je obuhvaćen sav potreban rad i materijal, transport, ugradnja kontrola kvalitete te svi

prethodni radovi kao što su priprema podloge za postavljanje, kontrola mjera prostora za ugradnju, vijci, brtve i

sl.

NEPOVRATNI VENTILI

Nepovratni ventili moraju biti konstrukcijski namijenjeni za otpadnu vodu, izvedeni za sprječavanje

povratnog toka.

Nepovratni ventili moraju biti izvedeni prema normi HRN EN 12334, sa prirubnicama prema HRN EN 1092-2.




Ugradbena duljina mora biti prema normi HRN EN 558-1, osnovna serija 48.

Ventili moraju imati antikorozivnu zaštitu izvana i iznutra epoxy premazom (EP-P), zaštita mora biti

izvedena prema GSK sustavu kvalitete.

Završno ispitivanje tlakom vode u skladu s EN 12266.

Ventili moraju posjedovati (CE) certifikat o sukladnosti.

Za otpadnu vodu dozvoljava se upotreba dvije izvedbe nepovratnog ventila:

- Nepovratni ventil s polugom i utegom:

Sprječavanje povratnog toka ventila konstrukcijski je riješeno preko poluge i utega, izvedba ventila je sa mekim

dosjedom. Kućište ventila je od nodularnog lijeva (GGG-40), zatvarač i poluga su iz nehrđajućeg čelika 1.4308,

osovina zatvarača je iz nehrđajućeg čelika 1.4057, spojni vijci su iz nehrđajućeg čelika A4, brtva je iz NBR-a.

- Nepovratni ventil s kuglom:

Sprječavanje povratnog toka ventila konstrukcijski je riješeno pomoću kugle. Kućište ventila i poklopac je od

nodularnog lijeva (GGG-40), kugla je od aluminija obložena NBR-om, spojni elementi su od nehrđajućeg čelika,

brtva je od NBR-a.




ŽABLJE ZAKLOPKE

Žablje zaklopke je prilagođena ugradnji na slobodnim ispustima sa malim diferencijalnim tlakom, za ispuste

ispod ili iznad razine vode. Prirubnica izrađena sukladno HRN EN 1092-2 PN10.

Materijal izrade – okvir, zatvarač i temeljna ploča polietilen visoke gustoće, osovina – nehrđajući austenitni

čelik otporan na morsku vodu, brtva zatvarača – neopren.

Radni tlak do 1.5 m.v.s. kratkotrajno (72 h) 5 m.v.s.

ODZRAČNO DOZRAČNI VENTILI

Automatski odzračno dozračni ventil za otpadne vode, s trostrukim djelovanjem, evakuacija zraka, usis zraka i

odzračivanje tijekom normalnog rada cjevovoda, sa ograničenjem brzine evakuiranja zraka, kompaktna izvedba

s jednom komorom, način rada - direktno upravljan protočnim medijem, mogućnost izvlačenja svih unutrašnjih

dijelova odozgora – kroz poklopac, za nominalni tlak PN 10 bar, prirubnice izrađene sukladno HRN EN 1092-2.

Materijal izrade – poklopac i vodeći vijak – nehrđajući čelik, tijelo i plovak – polietilen, svi unutarnji dijelovi od

polimera, brtve NBR. Minimalni tlak za osiguranje brtvljenja na dosjedu najviše 0,1 bar.




4.2.2.5 SPOJNI KOMADI

MONTAŽNO DEMONTAŽNI KOMADI

Montažno-demontažni komadi su od duktilnog lijeva EN-GJS-400-15 (GGG40) ili EN-GJS-500-7 (GGG50). Spajaju

se prirubnicama prema HRN EN 1092-2. Spojni vijci moraju biti izrađeni od nehrđajućeg čelika. Zaštita od

korozije mora biti izvedena s epoxy premazom debljine min. 250 mic.

Ugradnja elemenata za zaštitu na mjestu spoja fazona od nehrđajućeg čelika i lijevanog željeza, radi

smanjivanja kontakt korozije na mjestu spoja, elektrolitičkim razdvajanjem oba materijala. Zaštita se izvodi od

polietilenskog tuljka debljine stijenke δ = 1,5 mm, te teflonskih pločica debljine 4 mm. Za jedan vijak imamo

tuljak i dvije podložne pločice. Dimenzije i broj tuljaka i podložnih pločica dani su u ovisnosti u promjeru spojnih

elemenata.







4.2.2.6 ZAPORNICE

Zapornice su kompaktne izvedbe, kompletne izvedbe iz nehrđajućeg čelika minimalne kvalitete AISI 304L

sa pasivacijom površine.

Upravljanje zapornicama je putem elektromotornog pogona ili ručnog pogona preko ručnog kola iz

GGG40.

Dozvoljava se upotreba dvije izvedbe zapornica:

- Zidne zapornice

Kompletna izvedba iz nehrđajućeg čelika. Zapornice su konstrukcijske izvedbe sa jednim vretenom, ravnim pragom, samonosivom konstrukcijom za učvršćenje kemijskim sidrenim vijcima u betonski zid.

Ispitivanje vodonepropusnosti provedeno sukladno EN12266, minimalno brtvljenje 6 mVS u oba smjera.

Brtva je zamjenjiva, kvadratne izvedbe od profiliranog EPDM otpornog na otpadne vode za brtvljenje sa sve četiri strane.

Zapornica je vodonepropusna, minimalno 6m vodnog stupca sa obje strane. S obzirom na vrstu upravljanja zidnih zapornica ugrađuje se:

- Elektromotorni pogon sa vlastitim upravljačkim sklopom za samostalni rad

- Ručni pogon - Ručnim kolom na stalku, upravljana iznad ploče - Sa produženim vretenom, upravljana saT ključem - Sa produženim vretenom i kardanskim zglobom, upravljana T ključem

- Kanalne zapornice

Kompletna izvedba iz nehrđajućeg čelika. Zapornice su namjenjene za ugradnju u kanal, konstrukcijske izvedbe sa jednim vretenom, ravnim pragom, samonosivom konstrukcijom za učvršćenje kemijskim sidrenim vijcima u betonski zid.

Brtva je zamjenjiva, za brtvljenje sa tri strane.

Okvir i zaporna ploča su iz nehrđajućeg čelika, brtva je od EPDM.

Procedure za instalaciju od strane proizvođača moraju biti u potpunosti poštivane. Prije konačnog

sklapanja sve nosive površine moraju se detaljno očistiti.

S obzirom na vrstu upravljanja kanalnih zapornica ugrađuje se:

- Elektromotorni pogon sa vlastitim upravljačkim sklopom za samostalni rad - Ručni pogon upravljana preko ručnog kola.




4.2.2.7 FAZONSKI KOMADI

FAZONSKI KOMADI U KANALIZACIJSKOJ CRPNOJ STANICI

Fazonski komadi izrađeni su zavarivanjem od cijevi, lukova, T komada, redukcija i prirubnica te nazuvica za

zavarivanje.

Materijali

Materijal za šavne i bešavne cijevi je nehrđajući čelik AISI 316Lu skladu s HRN EN 10088-1. Izrada, ispitivanje i

ugradnja cjevovoda treba biti u skladu s HRN EN 13480-4 i HRN EN 13480-5. Od istog materijala kao cijevi su i

cijevni lukovi, čija je geometrija u skladu s HRN EN 10253-3, R=3d, kao i T komad čija je geometrija u skladu s

DIN 2615 i redukcije čija je geometrija u skladu s DIN 2616.

Cijevi i cijevni dijelovi uključujući i cijevne prirubnice moraju biti izrađeni od nehrđajućeg čelika AISI 316L. Vijci i

matice za spajanje bili bi također od nehrđajućeg austenitnog čelika grupe A4, klase čvrstoće 70 prema DIN 267




T11/80.

Veza cjevovoda s cijevnom armaturom mora biti izvedena prirubničkim spojevima, prirubnicama. Prirubnice

moraju biti od istovrsnog materijala kao i cjevovod, te s dimenzijama u skladu s HRN EN 1092-2 tip 01

odgovarajućeg tlaka PN 10 (ravne prirubnice).

Cijevi i cijevni dijelovi od nehrđajućeg čelika ne smiju imati nikakve naslage niti oksidne prevlake. Takve pojave

moraju biti, od strane isporučitelja cijevi odstranjene odgovarajućim načinom čišćenja (kao čišćenje u kiseloj

otopini ili pastama, tzv. “pickling”), odnosno jetkanjem i pasvizacijom. Isto tako nakon zavarivanja obavezno je

jetkanje u kiseloj kupelji i pasivizacija.

Fazonski komadi ili njihovi dijelovi koji se polažu van objekta moraju biti dodatno antikorozivno zaštićeni

namatanjem antikorozivnom polimernom trakom kao što je plastizol, s preklopom 50%.

Za brtvljenje koristiti meke brtve i to plosnate brtve kao gumene brtve s čeličnim prstenom. Brtve moraju biti

izrađene u skladu s HRN EN 1514-1 za prirubničke sustave po EN 1092-1. Brtve se umeću centrično na brtvene

površine prirubnica. Veličinu momenta pritezanja pojedinog vijčanog spoja, koji će osigurati nepropusnost

prirubničkog spoja, definirati u planu montaže, ovisno o vrsti brtvenog materijala, dimenzijama brtve i

dimenzijskim karakteristikama prirubničkih spojeva i preporuci proizvođača.

Prije pritezanja vijke treba premazati odgovarajućom mašću.

Izvođenje

Prilikom preuzimanja na svakom komadu kontrolirati dimenzije, dimenzije spojnih dijelova, točnost bušenja

rupa na prirubnicama, mehanička oštećenja, kvaliteta brtvljenja zasuna i sl. armatura, da li imaju sve

specificirane dijelove, traženi radni pritisak i dr. Na određeni broj istovrsnih komada uzimaju se uzorci za

detaljnija ispitivanja kvalitete.

Radi velike težine ovih proizvoda, naročito cijevi većih profila, za rukovanje se moraju koristiti odgovarajuće

dizalice i pomagala.

Gumene i klingeritne brtve za spojeve prirubnicama i elastične spojeve navrtkom moraju se obavezno

uskladištiti u zatvorenom i tamnom prostoru. Vijci s maticom i navrtke se također moraju skladištiti u

zatvorenom prostoru i zaštititi od vlage.

Za spoj prirubnicom najprije dobro očistiti brtvene plohe prirubnica, a zatim postaviti gumenu ili klingeritnu

brtvu. Za spajanje dobaviti nehrđajuće vijke s maticom odgovarajućih dimenzija, dobro ih očistiti i nauljiti.

Pritezanje vijaka vršiti naizmjence na suprotnim stranama propisanim momentom. Svaki prirubnički spoj u

zemlji mora se zaštititi dvostrukim slojem antikorozivnog premaza ("Ibitol" ili jednako vrijedan) i dodatnim

plastičnim ovojem. Obuhvaćeno je potrebno dotjerivanje postojećih rupa na prirubnicama kako ne bi došlo do

zaokretanja fazonskih komada i armatura na duljim dionicama.

Radi korekcije proizvoljnog zakretanja fazonskih komada i armatura i jednostavnije ugradnje, poželjno je na

duljim dionicama spojenim prirubnicama imati i spojeva pomoću naglavka ili ugraditi kompenzacijski komad

koji se može zaokretati oko uzdužne osi.


Jedinica mjere je po kg dobavljenog, dopremljenog i ugrađenog fazonskog komada. U jediničnim cijenama je

obuhvaćen sav potreban rad i materijal, transport, ugradnja kontrola kvalitete te svi prethodni radovi kao što

su priprema podloge za postavljanje, kontrola mjera prostora za ugradnju, vijci, brtve i sl.

FAZONSKI KOMADI U OKNIMA KANALIZACIJSKOG TLAČNOG CJEVOVODA

Materijali

Fazonski komadi su izrađeni od nodularnog lijeva, iznutra i izvana antikorozivno zaštićeni epoksy slojem

debljine min. 250 µm. Svi fazonski komadi su izrađeni za spajanje prirubnicama. Radni pritisci su standardno za

10 bara. Svi fazonski komadi i armature trebaju biti u skladu s normom HRN EN 545. Mjere i tolerancije

prirubnica moraju biti prema EN 1092-2, a brtve za prirubnice prema EN 1514.

Izvođenje

Prema uvjetima danim u točki „Fazonski komadi u kanalizacijskoj crpnoj stanici“





Jedinica mjere je po komadu ugrađenog fazonskog elementa. U jediničnim cijenama je obuhvaćen sav potreban

rad i materijal, transport, ugradnja kontrola kvalitete te svi prethodni radovi kao što su priprema podloge za

postavljanje, kontrola mjera prostora za ugradnju, vijci, brtve i sl.

FAZONSKI KOMADI NA VODOOPSKRBNIM CJEVOVODIMA

Materijali

Fazonski komadi su izrađeni od nodularnog lijeva (duktil). Antikorozivna zaštita iznutra i izvana epoxy slojem u

debljini od min. 250 µm. Fazonski komadi su izrađeni za spajanje prirubnicama, odnosno spoj na naglavak.

Radni pritisci su za 10 bara. Svi fazonski komadi i armature trebaju biti u skladu s normom HRN EN 545 , te

moraju imati potvrdu o sukladnosti za uporabu u sustavima s pitkom vodom. Mjere i tolerancije prirubnica

moraju biti prema HRN EN 1092-2, a brtve za prirubnice prema HRN EN 1514.

Dio fazonskih komada izvodi se od spiralno zavarenih čeličnih cijevi za radni tlak od 10 bara, prema HRN EN

10217, od čelika S235 s unutarnjom oblogom od cementnog morta prema HRN EN 10298, DIN 2460, vanjska

obloga od polietilena DIN 30670.

Izvođenje

Prema uvjetima u točki „Fazonski komadi u kanalizacijskoj crpnoj stanici“





FAZONSKI KOMADI NA PEHD VODOOPSKRBNIM CJEVOVODIMA

Materijali

Fazonski komadi moraju biti izrađeni od PE 100, SDR 17 u skladu s HRN ISO 12201.


Jedinica mjere je po kom dobavljenog, dopremljenog i ugrađenog fazonskog komada. a u cijenu je uključen i

sav spojni materijal (elekrofuzijske spojnice, prirubničke spojnice od nodularnog lijeva za spoj sa cjevovodom

od nodularnog lijeva). U jediničnim cijenama je obuhvaćen sav potreban rad i materijal, transport, ugradnja

kontrola kvalitete te svi prethodni radovi kao što su priprema podloge za postavljanje, kontrola mjera prostora

za ugradnju i sl.

FAZONSKI KOMADI I CIJEVI UNUTAR ZASUNSKE KOMORE VODOSPREME

Materijali

Fazonski komadi, cijevi, vijci, matice, prirubnice su od nehrđajućeg čelika oznake X6CrNiTi 1810 sastava prema

DIN-17440/85, (Č 4572).

Izvođenje

Prema uvjetima u točki „Fazonski komadi u kanalizacijskoj crpnoj stanici“





4.2.2.8 MJERNA OPREMA

ELEKTROMAGNETSKI MJERAČ PROTOKE

Mjerač je dimenzioniran prema projektiranom nazivnom protoku, imajući u vidu procesne, hidrauličke i

montažne uvjete, kao i posebne uvjete koji utječu na pouzdanost i točnost mjerenja. Mjerač je odabran tako da

radi u širokom mjernom opsegu, imajući pri tome deklariranu pouzdanost i točnost. Svojim zaštitama vezano za

E.M. (Elektromagnetsku kompatibilnost), zaštitu protiv prodora vode i čestica prašine (IP zaštita), napajanja i

izlaznih signala mjerač se mora prilagoditi većini procesnih uvjeta. Materijali obloge i elektroda kao i procesni




priključci moraju biti u skladu s općim i posebnim normama, odabrani tako da udovolje procesnim zahtjevima.

Mjerač je odvojene izvedbe (senzor i transmiter mjerača su u odvojenim kućištima i povezani su originalnim

kabelom). Izlazni signali galvanski su odvojeni od napajanja kao i jedan od drugog.

Mjerač protoka mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:

1. IP zaštita senzora mora biti IP68 a transmitera IP67.

2. zbog samog mjernog principa i prirode otpadnih voda posebno u mješovitim sustavima, mjerač mora pouzdano mjeriti protok medija vodljivosti od 1 µS/cm pa nadalje.

Osnovni zahtjev za mjerač protoka je deklarirana točnost mjerača u odnosu na očitanu vrijednost u čitavom

radnom području. Referentna vrijednost greške mora biti u granicama ±0.5% od očitane vrijednosti za mjerače

na tlačnom cjevovodu.

Sve karakteristike mjerača protoka, dane su u slijedećoj tablici

Redni

Broj

Naziv Podatak

1 Tip mjerača Magnetno – induktivni

2 Nazivni pritisak PN 10

3 Najmanja vodljivost medija 1 µS/cm

4 Skala dozvoljenih brzina 0.3……..10 m/s

5 Operativni mjerni omjer 1000 : 1

6 Tip i materijal procesnog priključka Prirubnički prema EN 1092, materijal EN 1.4404 ili

bolji

7 Materijal obloge PU, Meka guma, Keramička ili slično, prilagođen

fekalnoj kanalizaciji

8 Broj i funkcija elektroda 4 (2 mjerne, referentna i EPD elektroda)

9 Materijal elektroda Hastelloy ili odgovarajuće otprnosti koroziji

10 Napajanje 85 250 VAC, 45…65 Hz

11 Indikacija izmjerenih veličina Višeredni programibilni LCD

12 Strujni izlaz 0/4 20 mA, podesivi galvanski izoliran s HART

komunikacijskim protokolom

13 Pulsni Aktivni …24 VDC, 25 mA

Pasivni …30 VDC, 250mA o.c.

14 IP senzora IP 68

15 IP Transmitera IP 67

16 Pogreška u odnosu na očitanu vrijednost ± 0.5%

17 Pohrana i zaštita podataka u slučaju gubitka

napajanja

EPROM

HIDROSTATSKA SONDA ZA MJERENJE RAZINE

Sonda s pretvaračem – osjetnik hidrostatskog tlaka. Kućište od nehrđajućeg čelika, mjerna ćelija od keramike.




Robusna verzija prilagođena radu u otpadnoj i fekalnoj vodi i blizini mora. Izvedba s jednostavnim čišćenjem i

ispiranjem membrane. Za kontinuirano mjerenje s izlazom 4 – 20 mA. Mjerno područje 0 – 1 bar.

Ugradnju izvesti prema preporuci proizvođača. Također je potrebno izvesti odgovarajuće oslanjanje.

MANOMETAR S MANOMETARSKOM SLAVINOM

Mehanički manometar promjera 100 mm. Robusna verzija prilagođena radu u otpadnoj i fekalnoj vodi i blizini

mora. Područje mjerenja 0 – 6 bar. Materijal izrade nehrđajući čelik Priključak s donje strane, R 1/2'' VN. U

kompletu s odgovarajućom troputom manometarskom slavinom iz nehrđajućeg čelika R 1/2''.


Obračun po komadu ugrađene opreme. Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i sav rad i materijal za potpuno

dovršenje stavke.

4.2.2.9 DIZALICE

MOSNE DIZALICE

U zasunskoj komori vodospreme predviđena je ugradnja kranske staze s kretanjem u uzdužnom i poprečnom

smjeru koja služi za montažu mosne dizalice pomoću koje će se vršiti prijenos pojedinih fazona i armatura u

komori. Mosna dizalica oslanja se na armiranobetonske konzole. Mosna dizalica je nosivosti 2t, za raspon od 8

m, snage 2.7 kW.

Glavni nosač bit će izrađen iz odgovarajućeg toplovaljanog čeličnogprofila, čije donje krilo će služiti kao staza za

vožnju ovjesnog voznog vitla. Bočni nosači će biti izrađeni iz odgovarajućih čeličnih IPE profila. Krajevi bočnih

nosača će biti opremljeni gumenim odbojnicima.

Sve rade kretnje dizalice (vožnja mosta, ovjesnih kolica te dizanje i spuštanje tereta) će biti na elektromotorni

pogon. Visina dizanja tereta će biti 12 m. Brzina kretanja ovjesnih kolica i mosta će biti najmanje 8 m/min, a

brzina dizanja tereta najmanje 3 m/min.

Električna dizalica će biti opremljena odgovarajućom kočnicom za zadržavanje tereta na željenoj visini. Na

krajevima kranskih staza će biti postavljeni odbojnici kao osiguranje protiv ispadanja dizalice sa staze, te

gumeni protiv krutog udaranja. Na isti način će biti ograničeno kretanje ovjesnih kolica uzduž grede glavnog

nosača dizalice.

Dizalicom se upravlja sa poda putem ovjesnog upravljačkog tipkala, a smjerovi radnih kretnji na njemu moraju

biti nedvosmisleno označeni. Upravljanje dizalicom mora biti povjereno osposobljenim osobama.

Prije izvođenja kranskih staza i dizalice izvođač mora izraditi izvedbene projekte i ostalu potrebnu izvedbenu

dokumentaciju u skladu sa svojim tehničkim rješenjem.

Prije puštanje u rad dizalica i svi njezini dijelovi i oprema moraju biti ispitani u skladu s odredbama važeće

zakonske regulative, odnosno u skladu s odredbama Pravilnika o tehničkim normativima za dizalice (SL 65/91) i

Pravilnika o ispitivanju radnog okoliša i uređaja s povećanim opasnostima (NN 114/02, 131/02 i 126/03).

Pokusni teret za ispitivanje dizalice iznosi 1,25 od nazivnog, odnosno 2,5 t. Po završenom ispitivanju izdaje se

uvjerenje o izvršenom pregledu, koje je sastavni dio matične knjige dizalice. Nakon toga dizalica se može pustiti

u rad u skladu s uputama proizvođača.



dovršenje stavke.

GREDNE DIZALICE

Za montažu i demontažu automatske rešetke postavlja se na gornju ploču greda dizalice - odgovarajući HEA

profil. On služi za vožnju kolicima s lančanom dizalicom nosivosti 10 kN, ukupne duljine L = 4000 mm u CS

Duilovo Nova, odnosno L = 3600 mm u CS Trstenik, od čega 600 mm kao konzola kako bi kod montaže bilo




moguće koristiti i kransku stazu. Greda dizalice mora imati graničnike kako bi se onemogućilo ispadanje kolica.

Kolica i dizalica su na ručni pogon, a visina dizanja je 5,5 m.

Prije puštanje u rad dizalica i svi njezini dijelovi i oprema moraju biti ispitani u skladu s odredbama važeće

zakonske regulative, odnosno u skladu s odredbama Pravilnika o tehničkim normativima za dizalice (SL 65/91) i

Pravilnika o ispitivanju radnog okoliša i uređaja s povećanim opasnostima (NN 114/02, 131/02 i 126/03).

Pokusni teret za ispitivanje dizalice iznosi 1,25 od nazivnog, odnosno 1250 kN. Po završenom ispitivanju izdaje

se uvjerenje o izvršenom pregledu, koje je sastavni dio matične knjige dizalice. Nakon toga dizalica se može

pustiti u rad u skladu s uputama proizvođača.



dovršenje stavke.

4.2.2.10 PROTUPOŽARNI HIDRANTI

Opis

Za potrebe protupožarne zaštite duž trase cjevovoda većim dijelom se predviđa ugradnja nadzemnih hidranata,

a manjim dijelom, gdje nije moguć smještaj nadzemnog hidranta ugrađuje se podzemni hidrant. Nadzemni

hidranti su DN 100 mm dok su podzemni DN 80, svi PN 10 bara, dubine ugradnje prema specifikaciji u

troškovniku.

Nadzemni protupožarni hidranti moraju biti sukladni s HRN EN 14384. Podzemni protupožarni hidranti moraju

biti sukladni s HRN EN 14339.

Materijali

Nadzemni hidranti

Predviđa se ugradnja ukrasnih nadzemnih hidranata sa lomljivim stupom. Hidrant mora biti izveden tako da

ukoliko dođe do udarca, lom dolazi na određenom mjestu gornjeg dijela hidranta, dok ventil ostaje u

zatvorenom položaju, čime se omogućava laka izmjena samo određenog dijela hidranta.

Za priključak vatrogasnih cijevi ugrađene su dvije gornje B-spojke (Ø 65 mm) i jedna donja A-spojka (Ø 100

mm).

Ukrasni plašt hidranta je od lijevanog željeza (GG25), a konstruktivni elementi su od nodularnog lijeva (GGG

50), a brtveni dijelovi su EPDM.

Podzemni hidrant

Konstruktivni elementi su od nodularnog lijeva (GGG 50), a brtveni dijelovi su EPDM. S hidrantom je potrebno

isporučiti i ovalnu uličnu kapu.


Jedinica mjere je komad dobavljenog, dopremljenog i ugrađenog hidranta. Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i

sav rad i materijal za potpuno dovršenje stavke.




4.3 ELEKTROTEHNIČKI RADOVI






4.3.1 OPĆENITO

4.3.1.1 MJERNE JEDINICE

Sve mjerne jedinice trebaju biti u SI sustavu. Dozvoljena odstupanja su: za temperaturu stupanj Celzija, za tlak

bar i metar vodnog stupca.

4.3.1.2 PRIMIJENJENI STANDARDI

Oprema koja se isporučuje po Ugovoru treba odgovarati standardima iz ovih tehničkih uvjeta, a u skladu s

posljednjim izdanjima niže navedenih standarda:

HRN - Hrvatske norme

ISO - Internacionalni standardi

IEC - Internacionalni elektrotehnički propisi

VDE - Njemački elektrotehnički propisi

DIN - Njemačke industrijske norme

BS - Britanski standardi

ASTM - Američko udruženje za testiranje i materijale

ASME - Američko udruženje strojarskih inženjera

ANSI - Američki nacionalni institut za standardizaciju

AISI - Američki institut za željezo i čelik

NEMA - Američki standardi

Izvođač može predvidjeti i alternativne standarde koji će biti ekvivalentni navedenim standardima, a koje treba

odobriti Inženjer.

4.3.1.3 MATERIJALI

Izbor materijala koji će se koristiti u konstrukcijama treba biti obavljen u skladu lokacije i pogonskih uvjeta. Pri

tome koristiti odgovarajuće standarde.

Na mjestima gdje u normalnim pogonskim uvjetima može doći do habanja materijala, potrebno je predvidjeti

takvo rješenje da se može obaviti zamjena samo dijela koji se troši, bez potrebe za zamjenom čitavog uređaja.

Niti jedan takav dio koji se troši ne smije imati kraći vijek trajanja od jedne godine kontinuiranog rada. Na

mjestima gdje se ne mogu izbjeći veći demontažni radovi vijek trajanja ovakvog dijela ne smije biti kraći od dvije

godine.

Materijal koji u postrojenju dolazi u direktan kontakt sa sirovom ili obrađenom vodom ne smije sadržavati tvari

koje bi mogle utjecati na okus, miris ili toksičnost vode, odnosno biti na koji način štetne po zdravlje. Kao dokaz

o primjenjivosti materijala treba priložiti certifikat ovlaštene zdravstveno-higijenske ustanove.




4.3.1.4 ELEKTROMATERIJALI

Svi elektromaterijali bit će predviđeni za upotrebu u vlažnim prostorima ili na otvorenom. Kabelska izolacija i

mehanička zaštita bit će za normalne klimatske uvjete (mediteranska klima). Razvodni i upravljački ormari

moraju biti ventilirani i opremljeni grijačima u cilju sprječavanja kondenzacije.

4.3.1.5 PAKIRANJE I TRANSPORT

Pakiranje

Izvođač će pripremiti, zapakirati i isporučiti svu opremu i materijale za transport, na takav način, da će ona biti

zaštićena od oštećenja prilikom transporta. Izvođač će biti odgovoran za svu štetu nastalu u transportu zbog

lošeg pakiranja. Pakiranje treba omogućiti bez ograničenja, grubu manipulaciju u tijeku prijevoza i izloženosti

ekstremnim temperaturama, soli i padavinama za vrijeme transporta i skladištenja na otvorenom prostoru.

Gdje je potrebno, teži dijelovi će biti montirati na postolja ili će biti pakirani u sanduk, a svi elementi i materijal

koji bi se mogli izgubiti bit će u sanducima ili sačuvani na neki drugi način i jasno označeni natpisima na

hrvatskom i engleskom jeziku (na dvije suprotne strane i na vrhu) radi identifikacije. Svi dijelovi teži od 90 kg bit

će predviđeni za transport, tako da će imati omče (uške) za držanje kranom.

Svi električki i osjetljivi mehanički dijelovi koji mogu biti oštećeni vlagom trebaju biti pakirani u hermetički

zatvorenim metalnim kontejnerima u plastičnim vrećama ili u sličnim (odgovarajućim) kontejnerima, a strojno

obrađene površine trebaju biti dobro podmazane, te jasno označene s identificiranim sadržajem.

Radi pravilnog skladištenja svaki kontejner će biti jasno označen s opisanim sadržajem. S vanjske strane svakog

kontejnera, paketa ili sl. bit će jasno označena ukupna težina, mjesto najveće težine i točan položaj kuka za

pričvršćenje, te jasno označeno mjesto transportnih dokumenata.

Svaka kutija ili kontejner uključivat će i transportne liste u vodonepropusnoj koverti, a duplikat ovih

dokumenata bit će poslan Inženjeru prije transporta. Svaki dio opreme bit će jasno označen radi lakše

identifikacije i usporedbe s transportnim listama. Otpremne liste sadržavat će broj, mjere, težinu i sadržaj svake

pošiljke.

Pričuvni dijelovi bit će pakirani zasebno i bit će odgovarajuće zapakirani za skladištenje u vremenu od 10

godina. Sav materijal za pakiranje će postati vlasništvo Naručitelja.

Transport materijala i opreme

Izvođač treba kompletne materijale i opremu potrebnu za izvođenje transportirati do mjesta ugradbe. Za

opremu koja se zbog rokova isporuke ne može odmah ugraditi, Izvođač treba osigurati privremeno skladištenje,

a za transportiranje, utovar i istovar adekvatnu mehanizaciju. Za materijale i opremu iz uvoza uz transportno

sredstvo treba isporučitelj provesti potrebnu carinsku (uvoznu) proceduru prema važećim propisima.

4.3.1.6 DOKUMENTI

Slijedeće dokumente Izvođač mora dostaviti Naručitelju:

- Izvedbeni projekt

- Upute za montažu

- Upute za rad i održavanje

- Projekt izvedenog stanja.

Izvedbeni projekt

Izvođač je dužan izraditi izvedbeni projekt u skladu s točkom 2.2.2.1 ove DON.

U slučaju da dijelovi Izvedbenog projekta podliježu zakonom propisanoj kontroli od strane ovlaštenih

revidenata, Izvođač je dužan istu provesti o svom trošku.

Izvedbeni projekt mora biti prihvaćen od strane Inženjera, što ne oslobađa Izvođača njegovih odgovornosti

glede njegove točnosti i usklađenosti s ostalom tehničkom i ugovornom dokumentacijom. Rješenja proistekla iz

Izvedbenog projekta u načelu ne smiju dovesti do potrebe za naknadnim radovima.

Izvedbeni projekt treba posebno razraditi:




− dijelove Glavnog projekta koji se odnose na stvarne karakteristike odabrane elektrotehničke opreme

− izvedbena rješenja za sve ostale nepredviđene slučajeve koji se mogu pojaviti u tijeku građenja

Upute za montažu

Izvođač će Inženjeru poslati na odobrenje slijedeće:

− sve nacrte potrebne za montažu,

− detaljne upute za montažu opreme s fazama montaže,

− strujne sheme, kabelske planove, dispoziciju i gabarite elektro opreme, te ostale nacrte uključujući

radioničke nacrte koji moraju biti detaljno razrađeni u izvedbenom projektu,

− instrukcije i nacrti će uključivati informacijeza transporti dizanje glavnih dijelova opreme, tolerancije u

montaži i specijalne mjere opreza koju treba posvetiti montaži.

Upute za rad i održavanje

Izvođač će Inženjeru poslati na odobrenje u posebnom uvezu slijedeće:

- kompletne upute za rad i održavanje opreme.

Upute za rad i održavanje moraju sadržavati i slijedeće informacije: − sadržaj i uvod s osnovnim opisom opreme, − opis tehničkih termina upotrebljenih u uputama, − detaljni opis opreme i komponenata te pribora, − detaljni opis tolerancija, temperatura, smještaja itd., − princip djelovanja u obliku kratkog opisa djelovanja sustava i opreme, − nacrti opreme, svi dispozicijski nacrti, shematski nacrti, detaljni upravljački i vezni dijagrami

postrojenja. − ispis programa PLC-a u grafičkom i tekstualnom obliku s komentarima i disketom za back-up programa.

Upute za rad moraju biti jasne i koncizne i date po redoslijedu rada. Upute trebaju biti dane na takav način da mogu poslužiti i netreniranom osoblju u radu crpne stanice (opreme). Ispitivanje i podešavanje treba jasno predočiti kao kompletnu proceduru za vrijeme rada, nakon remonta ili tijeka preporučenih periodičnih provjera.

Upute za održavanje treba podijeliti u dvije sekcije: − prvenstveno održavanje koje treba prikazati zahtijevane periodičke preglede, postupke rutinskog

čišćenja i podmazivanja, rutinske provjere sigurnosti i slično po danima, tjednima, mjesecima ili nekom drugom periodu kojim se osigurava besprijekorna funkcionalnost,

− popravci i podešavanja, s opisom pregleda, skidanja i zamjena dijelova za koje postoje pričuvni dijelovi, uputstva za uklanjanje smetnji, proceduru za popravak i podešavanje električkih i mehaničkih krugova.

Upute trebaju sadržavati slijedeće dijelove:

1) Posebni svezak uputa za montažu i instaliranje 2) Posebni svezak bitnih uputa za operatere kod upravljanja, posluživanja i kontrole rada. Ove upute

moraju biti kratke i koncizne te trebaju, osim pogonskih uputa, sadržavati sažete obrasce za inspekciju, podmazivanja, čišćenja i bilo koju drugu vrstu servisnih operacija. Ovi obrasci moraju biti u obliku tipičnih dnevnih lista od kojih Naručitelj može kompletirati dnevnu, tjednu, mjesečnu ili bilo koju drugu periodičnu knjigu registriranih podataka o servisnim operacijama, a koju može provesti djelomično obučeno osoblje.

3) Posebni uvez uputa koje će koristiti obučeno osoblje na održavanju sa svrhom lociranja kvarova, kod provedbe rutinskih popravaka i zamjena, otpajanja, ponovnog kompletiranja i ispitivanja različitih dijelova crpne stanice.

4) Posebni uvez s generalnim opisima, dijagramima i podacima za potrebe Naručitelja.

Uvez i jezik

Materijal koji će se u skladu s navedenim isporučiti Naručitelju kao konačni tekst uveza 1) i uveza 2) treba biti

pisan ili tiskan na listovima s trajnom tintom otpornom na brisanje te uvezan u zaštićene plastificirane korice,

pogodne za upotrebu na objektu.




Materijal isporučen kao uvez 3) i 4), a koji se u principu predviđa za uredsku upotrebu, može biti sastavljen od

stranica normalnog papira, uvezan u tvrde korice.

Preslike preliminarnog teksta poslane Naručitelju moraju biti na hrvatskom jeziku, kao i konačna verzija teksta

koja se isporučuje Naručitelju.

Isporuku konačne verzije uputa za pogon, servisiranje i održavanje treba smatrati bitnim dijelom opreme, pa će

ona prema tome biti nužan uvjet za izdavanje potvrde o preuzimanju.

Način odobravanja izvedbenog projekta i uputa

Odobravanje izvedbenog projekta vršit će se u skladu s točkom 2.2.3 ove DON.

Projekt izvedenog stanja

Projekt izvedenog stanja treba izraditi u skladu s točkom 2.2.2.4 ove DON.

4.3.1.7 STANDARDIZACIJA

Sva oprema, dijelovi i elementi serijske proizvodnje moraju biti standardizirani (motori, crpke, prirubnice, vijci,

matice, ventili, instrumenti, releji, osigurači, sklopke, svjetiljke, žarulje, grla itd.).

4.3.1.8 INSTALACIJSKI MATERIJAL

U sklopu opreme obavezno uključiti kompletan instalacijski materijal (vijci, matice, brtve, kabelske uvodnice i

sl.), kao i kompletnu tehničku dokumentaciju.

4.3.1.9 ALATI

Komplet specijalnog alata za montažu, normalni rad i održavanje treba isporučiti u sklopu postrojenja. Alat

mora biti upakiran u alatnu, metalnu kutiju te označen za lakše identifikacije.

4.3.1.10 PRIČUVNI DIJELOVI

Svi pričuvni dijelovi moraju biti zamjenjivi s originalno ugrađenim dijelovima (isti materijal, isti Isporučitelj).

Pričuvni dijelovi će se isporučiti prije preuzimanja objekta i bit će označeni potrebnim natpisima i drugim

oznakama za identifikaciju, a prema zahtjevu Inženjera. Izvođač će prema vlastitoj procjeni isporučiti pričuvne

dijelove za svu opremu u sklopu ugovora potrebnu za dobro održavanje pogona u vremenu od pet (5) godina,

za svaki tip ugrađene opreme najmanje prema slijedećoj specifikaciji:

- glavni prekidač kom 1

- uputnik ili soft starter kom 1

- modul PLC-a kom 1

- hidrostatsku sondu kom 1

- galvansko odvajanje kom 1

- relej i sklopnik po jedan primjerak od ugrađenih kom 1

4.3.1.11 NATPISNE PLOČICE

Svaki od glavnih i pomoćnih uređaja u objektima mora imati na vidnom mjestu stalno pričvršćenu pločicu sa

imenom i pogonskim podacima. Na njoj mora biti na hrvatskom jeziku i jeziku zemlje porijekla opreme

ugravirano ime Izvođača, smjer vrtnje, tip i serijski broj uređaja, detalji o snazi i kapacitetu za koji je uređaj

projektiran kao i radni dijagram ako je bitan za rad. Svaki pokazni ili upravljački sklop ili naprava mora na sebi

imati trajno pričvršćen opis o načinu funkcioniranja i ispravnom rukovanju. Natpisne pločice i drugi natpisi

moraju biti izrađeni od nezapaljivog materijala, od nehidroskopnog prozirnog plastičnog materijala s

ugraviranim slovima u kontrastnim bojama. Pločice treba pričvrstiti vijcima ili zakovicama, a ne lijepljenjem.

4.3.1.12 OZNAČAVANJE OPREME, KABELA I VODIČA

Sva oprema isporučena od Izvođača opreme biti će označena obzirom na funkciju i smještaj. Sva glavna oprema

biti će označena brojem ili imenom. Svi releji, instrumenti, prekidači i slična oprema biti će označena opisom i

funkcijom.




Sve natpisne pločice za opremu isporučenu od Izvođača biti će nekorodirajućeg metala (ili slično), učvršćene

vijcima otpornim na koroziju (ili slično), a smjestiti će se u dogovoru s Inženjerom.

Završne točke svih učinskih i signalnih vodiča biti će označene privjesnim oznakama, gdje je to moguće na

završecima na opremi ili ormarima. Vodiče za rasvjetu ne treba označavati.

Krajevi cijevi kabelskih uvodnica biti će opremljeni brtvnicima da se spriječi oštećenje izolacije.

Izvođač će isporučiti i ugraditi sve natpisne pločice za opremu, oznake za kabele i vodiče. Sve natpise na

natpisnim pločicama treba odobriti Inženjer.

4.3.1.13 PLAN KVALITETE

Izvođač mora u svojoj ponudi dati opis njegovih procedura, mogućnosti, organizacijske sposobnosti u Planu

kvalitete (QP). On će biti složen iz QA (Quality Assurance – osiguranje kvalitete) i QC (Quality Control – kontrola

kvalitete) aktivnosti tokom cijelog procesa proizvodnje i nadzora montaže.

Izvođač će plan kvalitete uključiti u svoj Program radova, s ispitnim i kontrolnim točkama, ispitnim uzorcima i

ispitnim listama. Plan kvalitete je prikaz svih aktivnosti ili grupa aktivnosti pisanih za planirane radove prema

nacrtima i specifikacijama. U skladu sa standardima i dodacima usklađivanja standarda Izvođač će dati prijedlog

za testiranje materijala, izradu, kontrolu kvalitete i ispitivanja performansi kao i njegovu primjenu u fazi

nabavke sirovinskih materijala za potrebe finalne proizvodnje.

Svi instrumenti i mjerni uređaji koji će biti korišteni za ispitivanja opreme moraju biti baždareni u laboratoriju

Nacionalnog instituta za baždarenje. Troškove baždarenja instrumenata i mjernih uređaja uvijek će snositi

Izvođač.

4.3.1.14 ISPITIVANJA U TVORNICI

Naručitelj ili Inženjer zadržava pravo prisustvovati svim testovima i kontrolama opreme koje obavlja kako

Izvođač tako i njegov Podizvođač. Ponuditelj mora dostaviti Naručitelju popis testova i kontrola, te četrnaest

(14) dana unaprijed pismeno ga obavijestiti o vremenu i mjestu obavljanja takvih ispitivanja.

4.3.1.15 ISPITIVANJA NA GRADILIŠTU

Po dolasku opreme na gradilište, sve pozicije opreme bit će pregledane da bi se utvrdilo da li je oprema

oštećena ili neodgovarajuća. Ovaj pregled izvršit će Inženjer i odgovorna osoba Izvođača.

Nakon izvršenog pregleda obojica daju pismeno odobrenje za montažu opreme.

Inženjer ima pravo zahtijevati od Izvođača da prilikom montaže opreme osigura nazočnost ovlaštenog

predstavnika proizvođača opreme. U ispitivanja na gradilištu spadaju i funkcionalna ispitivanja definirana

posebnim tehničkim uvjetima.

4.3.1.16 ELEKTROTEHNIČKI RADOVI NA OBJEKTU

Elektrotehnički radovi na objektu sastoje se od općih elektrotehničkih instalacija, lokalne automatike (dalje NUS), a za kanalizaciske crpne stanice i od katodne zaštite.

Opće elektrotehničke instalacije sastoje se od instalacija snage i rasvjete, sustava zaštite od munje i zaštitnog uzemljenja te povezivanja metalnih masa. NUS se sastoji od razvodnih ormara odgovarajućih dimenzija. Unutar razvodnih ormara ugraditi će se oprema

dovoda elektro napajanja, sklopna oprema crpki, podrazvoda 400/230 V, podrazvoda 24 VDC, PLC i mjerna

oprema, te Ethernet preklopnik i razdjelnik za svjetlovodne kabele.

Objekti će biti uključeni u sustav daljinskog nadzora i upravljanja (SDNU) tako da će se moći nadzirati, a i

upravljati iz odgovarajućeg podcentra te iz glavnog dispečerskog centra u Kopilici. Prijenos podataka će biti

putem svjetlovodnih kabela dok će se nadzor i upravljanje biti preko SCADA–e.

NUS mora biti pripremljen na način da odabrani izvođač Sustava daljinskog nadzora i upravljanja (dalje SDNU)

bez problema može integrirati objekt u pripadajući Centar i Podcentar. Unutar svakog glavnog projekta

definiran je spisak telemetrijskih informacija.




U NUS spada i upuhivanje i konektiranje projektom predviđenog svjetlovodnog kabela od objekta do spojnog

mjesta postojeće svjetlovodne mreže u vlasništvu VIK – a, te završna mjerenja na svjetlovodnom kabelu, a sve

prema posebnom projektu SDNU-a.

Izvođač NUS-a u obvezi je usko surađivati sa izvođačem SDNU-a te imaju zajedničku obvezu provjere

ispravnosti protoka informacija kroz komunikacijske veze svih novopoloženih svjetlovodnih kabela. Obzirom na

navedeno oba izvođača imaju obvezu suradnje prilikom uvođenja objekata u sustav SDNU-a te prilikom

ispitivanja tehničke ispravnosti.

Obzirom da je SDNU nadređen nad NUS-om pojedinog objekta, izvođač SDNU-a, u slučaju potrebe za dodatnim

signalima ili u slučaju potrebe da se uskladi signalizacija više objekata, ima pravo zahtjevati određene izmjene

signala od izvođača NUS-a.

4.3.1.17 PROVJERA TEHNIČKE ISPRAVNOSTI, ODRŽAVANJE I OBUKA ELEKTRO TEHNIČKOG DIJELA POSTROJENJA

Provjeru tehničke ispravnosti provesti u svemu prema poglavlju 4.1 Općih i posebnih tehničkih uvjeta

izvođenja.

Provjera tehničke ispravnosti mora se obaviti po detaljnim uputama – Protokol o ispitivanjima. Prije početka

provjere tehničke ispravnosti izvođač je dužan svu ugrađenu opremu funkcionalno ispitati i parametrirati. Kad

se oprema parametrira, ista se mora u sklopu provjere tehničke ispravnosti ispitati kako bi se dokazalo da

ispunjava tehničke karakteristike tražene glavnim projektom i Dokumentacijom o nadmetanju. Ovo predstavlja

ispitivanje opreme ugrađene u objekt i usporedba s tehničkim karakteristikama koje je Izvođač u ponudi

garantirao tehničkom dokumentacijom, ispitnim protokolima ili drugom tvorničkom dokumentacijom.

Ako bi se ustanovilo da oprema ne ispunjava garantirane tehničke vrijednosti, Inženjer može zahtijevati

isporuku nove opreme ili ovu novčano penalizirati.

Sve procedure moraju biti razrađene izvedbenim projektom i Protokolom o ispitivanju, što uključuje ispitnu

dokumentaciju, način provođenja, osiguranje resursa za provođenje, osiguravanje tima koji će osigurati resurse

za ovu proceduru (energija, voda, pogonsko gorivo, mazivo itd.) i tima koji će ovu proceduru provoditi.

U sklopu provjere tehničke ispravnosti potrebno je provjeriti jesu li svi signali i mjerenja navedeni u glavnom

projektu vidljivi na SCADA računalima Podcentra i Centra SDNU te ispitati ispravnost rada daljinskog

upravljanja. Kad se ovaj postupak uspješno izvrši Inženjer (podrazumijeva se - ili od njega ovlaštena osoba)

potpisuje zapisnik kojim se konstatira da je oprema uspješno ispitana i parametrirana. U izvedbenom projektu i

Protokolu o ispitivanju moraju biti detaljno razrađene procedure za provjeru tehničke ispravnosti rada objekata

(s tehnološki povezanim dijelovima sustava), te je na njih potrebno dobiti suglasnost Inženjera , koji će u

Provjeru uključiti stručni tim koji će Naručitelj formirati u svrhu praćenja provjere tehničke ispravnosti. U

provjeri tehničke ispravnosti će sudjelovati i izvođač SDNU –a koji nema direktni ugovorni odnos s (glavnim)

Izvođačem, ali se traži suradnja i međusobna koordinacija između Izvođača objekta i izvođača SDNU-a. Za

međusobnu koordinaciju i usklađenje aktivnosti će biti odgovoran (glavni) Izvođač, koji o bilo kojem problemu u

provođenju takve koordinacije treba obavijestiti Inženjera. Uloga i odgovornost izvođača SDNU-a je da se

provjera tehničke ispravnosti provodi preko SDNU – a, iz operativnih centara i Glavnog centra. Prilikom ove

provjere se može desiti potreba za izmjenama parametara i/ili signala na postojećim objektima sustava javne

odvodnje ili vodoopskrbe, koje mora odobriti Inženjer.

Voditelj elektrotehničkih radova, NUS – a i katodne zaštite po nalogu Inženjera gradilišta organizira provjeru,

vodi brigu i odgovoran je za postrojenje tijekom provjere. Dužan je organizirati sve radnje propisane uputama

projektanta, pratiti i bilježiti sve relevantne parametre. Po izvršenoj provjeri izrađuje Zapisnik. Zapisnik

potpisuju Inženjer. Potpisom ovog zapisnika Provjera tehničke ispravnosti se smatra uspješno završenom.

Izvođač je dužan provesti obuku stručnog i pogonskog osoblja naručitelja na hrvatskom jeziku na samom

objektu nakon izgradnje i to u svim aspektima prema uputi Inženjera.

Od izvođača se zahtijeva da vrši neprekinutu provjeru i održava objekt do preuzimanja.

Rad treba obuhvatiti sve stavke potrebne za efikasni pogon i održavanje crpne stanice, uzevši u obzir slijedeće:




- osoblje potrebno za vođenje provjere i održavanje objekta, s izuzetkom specijalistički neobučenih radnika koje će osigurati Naručitelj;

- sav potrošni materijal nužan za vođenje pogona;

- električnu energiju osigurava Naručitelj. Plaća je Izvođač do preuzimanja, u periodu od maksimalno 120 dana.

- pričuvni dijelovi isporučeni mogu se koristiti u ovom razdoblju, međutim neposredno nakon njihove ugradnje Izvođač mora izvršiti novu narudžbu za zamjenu upotrijebljenog pričuvnog dijela na svoj trošak. Skladište pričuvnih dijelova mora biti u potpunosti kompletirano prilikom preuzimanja;

- Izvođač mora oformiti i voditi dnevnik u koji će se unositi kompletan zapis o svim podacima provjere i održavanje pogonske energije, pričuvnih dijelova itd.

Obuka na objektu

Obuku treba provesti na samom objektu za osoblje pogona i održavanja, a koje će odrediti Naručitelj.

Osobe zadužene za obuku trebaju biti stručnjaci Izvođača i isporučitelja opreme.

Obuka se predviđa na hrvatskom jeziku.

4.3.2 OPĆI TEHNIČKI UVJETI

4.3.2.1 OPĆI TEHNIČKI UVJETI ZA IZVOĐENJE INSTALACIJE

1. Električna oprema treba biti postavljena u skladu s odredbama o vanjskim utjecajima na opremu prema standardima HRN HD 60364.

2. Svi sklopni aparati kao i zaštitni uređaji u svim razvodnim ormarima moraju sadržavati jednopolnu shemu.

3. U instalaciji se mogu koristiti vodiči i kabeli najmanjih presjeka 1,5 mm2 za bakar, odnosno 2,5 mm2 za aluminij.

4. Presjek neutralnog vodiča mora biti jednak presjeku faznog vodiča, u svim jednofaznim strujnim krugovima, kao i u trofaznim, presjeka do 16 mm2.

5. Kombinacija zelene i žute boje ne smije se upotrebljavati ni u koje svrhe u instalaciji osim za označavanje zaštitnog PE i zaštitno neutralnog PEN vodiča.

6. Izolirani vodiči i kabeli smiju se spajati samo u instalacijskim kutijama, kabelskim spojnicama i razvodnim uređajima, a spojevi vodiča međusobno i s drugom el. opremom moraju biti čvrsti i pristupačni uz upotrebu alata (IP2X).

7. Najmanji dopušteni razmak između električne razdiobe i drugih instalacija je 30 mm.

8. U istu instalacijsku cijev mogu se postavljati samo vodiči jednog strujnog kruga, osim krugova upravljanja i pomoćnih krugova.

9. Kabeli položeni pod žbuku moraju biti pokriveni slojem žbuke od najmanje 4 mm, osim ako se polažu u šupljine stropova i zidova od materijala koji ne gori niti podržava gorenje.

10. Kabeli i vodiči u cijevima moraju se u prostorijama polagati okomito ili vodoravno. Polaganje je dozvoljeno u prostoru od 30 do 110 cm od poda, te 200 cm od poda pa do stropa, a na udaljenosti od najmanje 15 cm od rubova vrata i prozora. Kabeli koji napajaju grijače vode moraju se postavljati u osi grijača vode.

11. Kabeli bez ispune npr. PP/R mogu se polagati samo u suhim prostorijama ispod žbuke i ne smiju se polagati na zapaljivi materijal.

12. Pri polaganju kabela u zemlju najmanja dubina ukopavanja je 0,6 m, odnosno 0,8 m ispod prometnice. Od ove odredbe iznimno se može odstupiti ako se polažu u kamenito tlo.

13. Završetkom izrade, a prije predaje korisniku, električna instalacija mora biti pregledana i ispitana u skladu s odredbama člana 192. i 193. "Pravilnika o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona".

14. Gromobranska instalacija treba biti izvedena samo od materijala i opreme prema važećim standardima.




15. Nadzemne i podzemne vodove izvoditi isključivo od čeličnog pocinčanog materijala, najmanje debljine 3 mm, odnosno najmanjeg promjera od 8 mm. Razmaci učvršćenja vodova trebaju iznositi najviše 1,5 m na krovu ili od 2 m na zidovima objekta.

16. Lukovi na gromobranskoj instalaciji ne smiju imati polumjer manji od 200 mm, a promjena pravca ne smije biti veća od 90°.

17. Ako na krovu postoje metalne mase duže od 2 m ili mase čija je površina veća od 2 m2 trebaju se spojiti na gromobransku instalaciju.

18. Preuzimanje gromobranske instalacije može uslijediti tek poslije izvedenih radova i ispitivanja odgovarajućim instrumentima, te izdavanja atesta.

4.3.2.2 TEHNIČKI PODACI ZA IZVOĐENJE ELEKTROINSTALACIJE

1. Izvođač je dužan izvoditi elektromontažne radove na način i u rokovima određenim u ugovoru o građenju, propisima i pravilima struke, tehničkim normativima te standardima.

2. Izvođač je dužan ugrađivati materijal, proizvode, elemente uređaja i tehničku opremu koja isključivo odgovara važećim propisima odnosno standardima.

3. Za materijale za koje ne postoji važeći standard prethodno treba pribaviti atest u kojem su naznačena područja i uvjeti upotrebe tog materijala. U protivnom ukoliko dođe do ugradnje, izvođač radova mora demontirati o svom trošku.

4. Dokumentirati kakvoću radova pojedinih faza elektroinstalacije, te kvalitetu pojedinih elemenata i pogonskih cjelina prema tehničkim propisima i osobitostima pogona.

5. Pravovremeno poduzimati mjere za sigurnost elektroinstalacije i objekata u cjelini, opreme i materijala, radnika, prolaznika, susjednih objekata i okoline.

6. Sve nejasnoće između projekta i specificiranih radova odnosno sastavnog dijela opisanog troškovnika moraju se prije ponude definirati. Sa predajom ponude izvođač se izjašnjava da je projekte u cijelosti proučio i usuglasio.

7. Izvođač radova se obavezuje da će u roku od 15 dana od dana potpisivanja ugovora usuglasiti sve potrebne otvore, prodore i kanale u objektu. U protivnom eventualne izrade istih idu na teret izvođača.

8. Izvođač radova je dužan da elektromontažne radove izvodi pomoću stručne i kvalitetne radne snage u dovoljnom broju da svoj rad koordinira sa ostalim radovima koji se paralelno izvode na objektu.

9. Izvođač je obavezan ugrađivati samo materijale i opremu koja odgovara važećim standardima. Izvođač je dužan dati dokaze o kvaliteti upotrebljenog materijala i opreme izvedenih radova, te radniku koji neposredno provodi nadzor omogućiti kontrolu. Predviđeni materijali i oprema ne mogu se mijenjati bez prethodne suglasnosti investitora odnosno radnika koji neposredno provodi nadzor.

10. Izvođač radova je obavezan kod izvođenja elektroinstalacije obratiti punu pažnju na zaštitu od previsokog napona dodira, zavješenju svjetiljki, ukrućenju pojedinih konzola, nosača vodova i kabela, stroboskopskom efektu, te boji rasvjete.

11. Svi dijelovi instalacije koji su izloženi opasnosti od korozije moraju se prije izvođenja, odnosno poslije postavljanja premazati antikorozivnim zaštitnim premazima. Eventualna oštećenja u toku postavljanja moraju se popraviti prije tehničkog pregleda.

12. Razvodne ormare opremiti potrebnom dokumentacijom izvedenog stanja, kao i odgovarajućim zaštitnim uvjetima koji su propisani (oznake, jednopolne sheme, vrsta zaštite, upozorenja, natpisne pločice, vrijednosti osigurača i ostalo).

13. Prije i poslije polaganja svih kabela uvjet je provjeriti kontinuitet galvanske veze pojedinih vodiča, otpor izolacije između svakog vodiča i mase čije vrijednosti moraju zadovoljavati standarde. Mjerenje otpora izolacije se vrši instrumentom čiji izlazni napon nije niži od nazivnog napona. Mjerenja se izvode najkasnije 3 dana nakon ugradnje pojedinog pravca o čemu se vodi evidencija u montažnom dnevniku.

14. Sve napojne vodove obilježiti prema shemi glavnog razvoda, obujmicama od nekorodirajućeg materijala, s utisnutim brojevima i slovima. Duže kabele obilježiti na svakih 20 m, a kraće na početku i na kraju.

15. Budući da kabeli imaju plastičnu izolaciju treba voditi računa o temperaturi pri kojoj se polažu, ista ne smije biti niža od +5° C. Ukoliko se vrši polaganje kod niže temperature, iste je potrebno zagrijavati uz suglasnost i odobrenje radnika koji provodi nadzor.




16. Izvođač radova je dužan osigurati investitoru ispitnu dokumentaciju za izvršena mjerenja i ispitivanja izvedene električne instalacije i ugrađenih materijala u pismenoj formi i to za:

- kontrolu efikasnosti zaštite od previsokog napona dodira,

- mjerenje, podešavanje i utvrđivanje zaštite elektromotora, te podešavanje bimetalnih releja,

- mjerenje otpora izolacije električnih uređaja,

- ispitivanje i kontrolu zaštite od kratkog spoja razvodnog ormara,

- mjerenje otpora uzemljenja i izjednačenja potencijala,

- ispitivanje i kontrolu povezivanja svih metalnih masa,

- funkcijska ispitivanja električne instalacije,

- mjerenje nivoa osvijetljenosti.

Dokumentacija se predaje nadzornom inženjeru prije zakazanog tehničkog pregleda u tri primjerka. Za

slijedeće točke se kompletira jedan originalni primjerak:

A. Ispitno-protokolarna dokumentacija se kompletira u jednom uvezu sa specifikacijom sadržaja.

B. Ispitni listovi kao dokaz o kvaliteti isporučenog materijala u jednom uvezu sa specifikacijom

sadržaja.

C. Komplet garantnih listova isporučenih aparata i sklopova u jednom uvezu sa specifikacijom

sadržaja.

17. Izvođač radova je dužan dostaviti ateste proizvođača za elektroopremu u "S"izvedbi, te za sve kabele i

vodove.

18. Jedinične cijene u troškovnicima obuhvaćaju i slijedeće specifikacije faza rada:

- isporuka i postavljanje svih materijala specificiranih u troškovniku sa svim pomoćnim i sitnim materijalom potrebnim za kompletiranje i stavljanje u ispravno pogonsko stanje,

- ugradnja potrebnih nosača, konzola, držača, uključujući potrebna udubljenja u zidu, odnosno otvore manjih dimenzija koji se normalno kod gradnje ne ostavljaju,

- izgradnja potrebnih skela i drugih montažnih pomagala, čišćenje prostorija odnosno gradilišta nakon završenog posla,

- razrada dokumentacije izvedenog stanja elektroinstalacije u četiri istovjetna primjerka sa posebnom pismenom izjavom u prilogu,

- osiguranje transporta, montaže, osiguranje od krađe, provale i slično,

- provizorni vodovi električne energije za vlastite potrebe,

- sva eventualna potrebna odobrenja, suglasnosti i dokumentaciju iz djelokruga svojih obaveza.

19. Na gradilištu odnosno objektu izvođaču je osigurano:

- izrada potrebnih građevinskih radova, temelja, probijanje otvora, zatvaranje građevinskih kanala, potrebna veća bušenja uz naplatu izvršenih radova, odnosno otvaranju radnog naloga putem ovlaštenog radnika.

20. Garantni rok za kvalitetu izvedene instalacije iznosi 2 godine od dana tehničkog pregleda, odnosno

primopredaje objekta investitoru pismenim putem, osim za ugrađenu opremu za koju važi garantni rok

proizvođača opreme - dokumentirano.

21. Izvođač je dužan da 7 dana prije početka izvođenja radova dostavi Naručitelju pismenim putem ime

odgovornog rukovoditelja radova.

22. Vremenski program izvođenja radova (operativni plan) izrađuje Izvođač u skladu s dinamičkim

planovima i ugovorenim rokom završetka radova, odnosno pojedinih faza nakon pismenog

usuglašavanja, što postaje obaveza ugovornih strana.

23. Izvođač radova je dužan da svojom dispozicijom radova osigura i izvođenje radova drugih izvođača na

istom objektu.




24. Sve izmjene, dopune ili dogradnje koje bi se ukazale tijekom radova moraju se registrirati pismenim

putem, upisom u građevinski dnevnik. Za predložena odstupanja ili nadopune treba usuglasiti

pismenim putem analizu cijena za pojedine vrste radova. Za eventualne nepredviđene i naknadne

radove važit će “Građevinske norme i standardi rada u građevinarstvu visokogradnja / knjiga 5”.

Usuglašavanje vrši investitor putem radnika koji neposredno provodi nadzor.

Usuglašavanje vrši investitor putem radnika koji neposredno provodi nadzor.

25. Prilikom polaganja kabela unutar kanalizacijskih crpnih stanica, kabele je potrebno položiti na način da

se zaštite od ugriza glodavaca. Zaštita se vrši postavljanjem kabela na zatvorene metalne police te

pojedinačno u savitljive inox zaštitne cijevi.

25. Izvođač radova u cijelosti je proučio ove tehničke uvjete izvođenja i u znak proisteklih obaveza dužan

je potpisati zapisnik.

4.3.2.3 TEHNIČKI UVJETI ZA IZVOĐENJE I ODRŽAVANJE SUSTAVA ZAŠTITE OD MUNJE

1. Ovi tehnički uvjeti su sastavni dio projekta i kao takvi obavezni su za izvođača. Sve što eventualno nije

predviđeno opisom projekta, kao i samim projektom, izvođač je obavezan da izradi prema Tehničkom

propisu za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama (NN br. 87/08, 33/10).

2. Po donošenju materijala na gradilište nadzorni organ je dužan da ga pregleda i njegovo stanje konstatira u

građevinski dnevnik.

3. Ako bi izvođač upotrijebio materijal, koji ne odgovara važećim propisima i standardima, na zahtjev

nadzornog organa mora ga zamijeniti sa odgovarajućim, o svom trošku.

Cjelokupna instalacija mora se izvesti prema projektu, nacrtima, tehničkom opisu i važećim propisima u

trenutku izgradnje.

4. Razmak potpora po sljemenu krov ne smije biti veći od 1 do 1,5 m.

5. Uzemljivač položiti u temelju objekta.

6. Svi spojevi koji se vrše na instalaciji moraju biti dobro i pažljivo izvedeni jer je na tim mjestima instalacija

najosjetljivija.

7. Kod savijanja vodova paziti da lukovi budu blagi.

8. Kod uvijanja trake/žice sa sljemena na kosini krova ili blizu ivice voditi računa da se prilikom uvijanja ne

ošteti.

9. Instalaciju zaštite od munje po završenoj izradi ispitati na prelazni otpor uzemljenja, koji ne smije biti veći

od 10 Ohma, odnosno prema projektu.

10. Spojevi se trebaju izvesti standardnim elementima i materijalom prema važećim propisima.

11. Limeni opšavi, kao i instalacija zaštite od munje, moraju biti dobro mehanički i galvanski povezani.

12. Instalacija sustava zaštite od munje mora imati svoju revizijsku knjigu sa pripadajućim planovima i

zapisnicima o prijemu i naknadnim ispitivanjima, koja prije tehničkog prijema mora biti ovjerena od strane

nadležnog organa. Knjigu ustrojava izvođač, a ista se čuva u samom objektu. Knjiga treba sadržavati

podatke o stanju instalacija.

13. Prijemna i naknadna ispitivanja i održavanje instalacije.

4.3.2.4 POSTOJEĆI SUSTAV DALJINSKOG NADZORA I UPRAVLJANJA

Veliki dio objekata, više od 100, planiran kroz EKO PROJEKT KAŠTELANSKI ZALJEV je izgrađen i povezan u SDNU

sustav. Tijekom izrade projektne dokumentacije utvrđeno je tehničko rješenje kojim se vodoopskrba i

kanalizacija uključuju u jedinstveni SDNU, a povezivanje objekata je svjetlovodnim kabelima.

Koncepcija SDNU-a izvedena je na hijerarhijskim razinama prema sljedećim grupama:




1. Dispečerski centar Kopilica – glavni centar

2. Podcentri

3. Objekti vodoopskrbe i kanalizacije

4. Objekti niže razine i/ili uređaji u objektu 3. razine

5. Objekti još niže razine i/ili uređaji u objektu 4. razine

Dispečerski centar nadzire rad cjelokupnog vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava koji je u nadležnosti

Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Split.

U sustavu se nalaze slijedeći podcentri:

Podcentar Ravne Njive - obuhvaća podsustav vodoopskrbe Grada Splita

Podcentar Kunčeva greda - obuhvaća podsustav vodoopskrbe Solina i Kaštela, do vodospreme Pantana iz koje

se napaja Grad Trogir s otokom Čiovom

Podcentar Stupe - obuhvaća kanalizacijski podsustav Split - Solin

Podcentar Divulje - obuhvaća kanalizacijski podsustav Kaštela

Objekti 3. hijerarhijske razine su glavne crpne stanice u svakom podsustavu.

Komunikacija Dispečerskog centar je sa svim objektima na 3. hijerarhijskoj razini, preko INDUSTRIJSKOG FAST

ETHERNETA (100Mbit/s). Također, Podcentri komuniciraju sa svim pripadajućim objektima na 3. hijerarhijskoj

razini, sa kojima komunicira i dispečerski centar, i to preko zajedničkog INDUSTRIJSKOG FAST ETHERNETA. Na

taj način je postignuta visoka pouzdanost sustava, jer u slučaju ispada opreme u Podcentru, Dispečerski centar

nastavlja primati informacije iz predmetnog podsustava. Objekti 3. razine komuniciraju s objektima 4. razine

preko PROFIBUS komunikacijskog protokola.

Na primjer, u objektu CS Ravne Njive smještene su tri crpne stanice na jednoj lokaciji, od toga jedna CS crpi

vodu u VS Visoka-visoka i VS Visoka-srednja, druga u VS Visoka-niska, a treća u VS Marjan i VS Gripe. Sve tri

crpne stanice, u CS Ravne Njive, predstavljaju tri objekta 3. razine, dok su vodospreme objekti 4. razine. Objekti

4. razine su i uređaji u CS Ravne Njive koji su komunikacijski vezani na PLC-ove pripadajuće grupe crpnih

agregata.

U Glavnom centru i Podcentrima koriste se PC računala s instaliranom SCADA tip iFIX 3.5 iz asortimana FIX

DINAMICS američkog proizvođača "Intellution". Funkcije iFIX-a su prikupljanje informacija iz objekata,

prosljeđivanje određenih komandi i promjene parametara prema objektima (PLC-ovima u objektima 3. razine)

te vizualizacija stanja sustava na monitorima računala (HMI – human/machine interface). U Dispečerskom

centru i podcentrima predviđana je redundantna konfiguracija iFIX-a na dva računala (radno i pričuvno). U

slučaju ispada jednog računala drugo preuzima i nastavlja rad.

Osim računala sa SCADA funkcijama, u GC i PC, na posebnom serveru instalirani su programski paket iHystorian

2.0, za formiranje i pregled povijesne baze podataka svih potrebnih podataka iz pripadajućeg sustava. Ovaj

server nema redundanciju jer u slučaju ispada servera, iFIX zapisuje sve podatke u svoju bazu, a nakon što

proradi server iHistorian-a prebaci mu sve podatke koje je prikupio u periodu njegove neaktivnosti. Dakle

povijesna baza podataka formirana je u GC, a radi sigurnosti i u PC.

Kako se radi o brzoj komunikaciji između objekata sustava, svakom događaju se pridružuje vremenska markica

pristizanja u centar i podcentar. Da bi vremenske baze u centru i podcentrima bile transparentne, operatorske

stanice na kojima je instaliran iFIX opremljene su sa satelitskim prijamnicima točnog vremena (GPS-global

position system).

U GC Kopilica postavljen je još jedan server za instaliranje iClientTS (iClient for Terminal Server), također član

Intellution DINAMICS asortimana. Na ovom serveru se generiraju svi prikazi sustava koji su onda dostupni

određenim korisnicima iz poslovne računalne mreže Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Split.

U svim objektima vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava koriste se PLC-ovi Siemensove proizvodnje tip

Simatic S7-300, tesamo u nekoliko objekatatip S7-400.




Kao što je već navedeno, svi PLC-ovi u objektima 3. hijerarhijske razine komuniciraju prema nadređenim

razinama (podcentar i dispečerski centar) preko INDUSTRIJSKOG FAST ETHERNETA. Radi kompatibilnosti sa

postojećim sustavom, treba upotrijebiti Layer 2 Preklopnike (Switch) sa svjetlovodnim i električnim sučeljima.

Prema objektima koji se na Ethernet spajaju radijalno preko svjetlovodnog kabela, između udaljenog PLC-a i

Ethernet preklopnika upotrijebljeni su medij konvertori s električnim/svjetlovodnim sučeljem 100 Mbit/s

Siemensove proizvodnje.

Između PLC-ova u objektima 3. razine i PLC-ova ili uređaja na 4. razini koristi se PROFIBUS DP komunikacijski

protokol. Kada se radi o lokalnom povezivanju koristi se bakreni Profibus kabel, a za udaljene objekte koristi se

svjetlovodni kabel. Kod komunikacije preko svjetlovodnog kabela (npr. između crpne stanice i pripadajuće

vodospreme) upotrijebljeni su svjetlovodni vezni moduli (OLM-optical link module) za Profibus.

Osim prikupljana podataka i njihovog prijenosa prema nadređenim hijerarhijskim razinama, PLC u objektu ima

još važniju ulogu, a to je vođenje automatskog rada objekta. To se redovito odnosi na crpne stanice, dok kod

vodosprema gotovo da i nema automatskog rada. Automatski rad crpne stanice vodoopskrbe je u funkciji

stanja vodospreme, stanja u crpnoj stanici i zadanih parametara, od kojih se neki mogu daljinski mijenjati. Kod

automatskog rada cjelokupan proces vodi algoritam programiran u PLC-u, uz određene zaštitne funkcije koje se

realiziraju softverski i hardverski mimo PLC-a. Kada se neki crpni agregat u crpnoj stanici prebaci u ručni rad

(lokalno ili daljinski iz nadređene razine), onda PLC prilagođava svoj automatski rad bez tog agregata, ali i dalje

prikuplja sve informacije tog agregata. Crpni agregat koji je u ručnom radu može se startati, a nakon toga

zaustaviti lokalno ili daljinski, i pri tome su mu aktivne samo hardverske zaštite i blokade, koje moraju osigurati

siguran rad agregata. Kako i u takvom režimu rada PLC ima sve informacije o radu crpnog agregata, uzima ga u

obzir kao da je u automatskom radu, samo što ga ne može ni uključiti ni isključiti.

Kod razrade svakog pojedinog objekta odnosno PLC-a i utvrđivanja svih procesnih informacija, za svaku

procesnu informaciju i parametar potrebno je definirati gdje se sve ta informacija daljinski prenosi u jednom ili

drugom smjeru, te može li se parametar daljinski mijenjati.

Dio postojećih objekata, uglavnom u dalmatinskom zaobalju, nije povezan optičkom vezom, pa se ti objekti u

sustav uvode putem radio ili GPRS veze. U Centru postoje dva računala - na jednom se očitavaju stanja objekata

koja se prikupljaju radio vezom, a na drugom računalu se očitavaju stanja koja se prikupljaju GPRS vezom. Uvjet

VIK-a je da se GPRS koristi samo u uvjetima gdje nema mogućnosti primjene svjetlovodnih kabela ili će se

svjetlovodni kabeli naknadno položiti (kada je dio trase predmet nekog drugog projekta).

Sve nove objekte je potrebno uvesti u postojeći sustav SDNU-a, stoga sva nova oprema koja se koristi u

razmjeni telemetrijskih informacija mora biti kompatibilna s postojećom opremom i postojećim funkcijama

koje se ostvaruju putem SDNU sustava. Obzirom na uvjete zaštite od požara i odnos prema korisnicima

sustava vodoopskrbe i kanalizacije, sustav mora biti tako dimenzioniran da se omogućuje jednostavno i brzo

održavanje. Da bi se postigla kompatibilnost komunikacijske opreme i funkcija, te da bi se zadovoljili uvjeti

na održavanje sustava potrebno je da nova oprema NUS-a ima iste karakteristike kao i oprema ugrađena na

postojećim objektima. U sljedećoj tablici prikazana je postojeća oprema koja sačinjava okosnicu SDNU-a:

OPIS UREĐAJA TIP UREĐAJA FUNKCIJA UREĐAJA

PROGRAMABILNI LOGIČKI

KONTROLER

CPU 315-2DP

(6ES7315-2AH14-0AB0)

Nadzor i automatsko upravljanja

nad objektom, dvosmjerna

komunikacija s Podcentrom i

Centrom, sinkronizacija vremena,

pridjeljivanje vremenskih događaja

svim porukama i alarmima

KOMUNIKACIJSKI PROCESOR

ZA ETHERNET

CP 343-1

(6GK7343-1EX30-0XE0)

Komunikacijski procesor za

povezivanja CPU-a na Ethernet

preklopnik

https://mall.industry.siemens.com/mall/en/WW/Catalog/Product/6ES7315-2AH14-0AB0

https://mall.industry.siemens.com/mall/en/WW/Catalog/Product/6GK7343-1EX30-0XE0




ANALOGNI ULAZNI MODUL SM331 8×AI

(6ES7 331-7KF02-0AB0)

Prihvat analognih ulaznih mjerenja

DIGITALNI ULAZNI MODUL SM321 32×DI

(6ES7 321-1BL00-0AA0)

Prihvat digitalnih ulaznih signala

DIGITALNI IZLAZNI MODUL SM322 16×DO

(6ES7322-1BH01-0AA0)

Digitalni izlazni signali

ETHERNET PREKLOPNIK

4×RJ45, 2×SM BFOC

SCALANCE X204

(6GK5 204-2BC10-2AA3)

Ethernet preklopnik s električnim i

optičkim priključcima. Optički

priključci se spajaju u prsten

singlemodnog optičkog kabela.

Uređaj mora imati mogućnost

daljinskog parametriranja i

resetiranja.

4.3.3 POSEBNI TEHNIČKI UVJETI

4.3.3.1 NAZIVNI NAPONI

Upotrebljavat će se slijedeći nazivni naponi:

- za izmjenične sustave: 0,4 kV i 10(20) kV

- za istosmjerne sustave: 24 V

4.3.3.2 NAZIVNA FREKVENCIJA

Nazivna frekvencija za svu opremu izmjeničnog napona je 50 Hz.

4.3.3.3 SUSTAVI NAPAJANJA

- sustav 0,4 kV: trofazni, četverožični sustav spojen u zvijezdu, s krutim uzemljenjem mreže (TNC-S) sa zaštitnim vodičem

- sustav 10(20) kV trofazni, trovodni sustav

- sustav 24 V dvožični istosmjerni sustav

Oprema glede naponskih prilika treba udovoljavati preporukama IEC 60038.

4.3.3.4 TEMPERATURA OKOLINE

Sva elektrooprema i instrumenti za unutarnju montažu trebaju biti predviđeni za temperaturu okoline do 400 C.

U slučaju kad se očekuju više temperature u zatvorenom prostoru od navedene, potrebno je predvidjeti

ventilaciju i klimatizaciju.

Oprema montirana na otvorenom prostoru treba biti predviđena za normalni rad kod temperature

-350 C do +45

0 C.

U limenim ormarima razvodnih postrojenja radna temperatura ne smije biti viša od 400 C jer u protivnom treba

osigurati hlađenje ormara prisilnom ventilacijom.

4.3.3.5 OBILJEŽAVANJE BOJAMA I OZNAČAVANJE

Oznake i boje vodiča bit će u skladu važećih propisa, dogovoreni s Naručiteljem i Inženjerom. Ove oznake

trebaju biti naznačene u dokumentaciji Izvođača opreme.

https://mall.industry.siemens.com/mall/en/WW/Catalog/Product/6ES7322-1BH01-0AA0




Preporuča se sustav obilježavanja bojama prema HRN EN 60445 kako sljedi:

Vodič sustava Slovčani

kod

Simbol Boja

AC sustav Faza 1

Faza 2

Faza 3

neutralni

L1

L2

L3

N

Crna

Smeđa

Siva

Svjetloplava

DC sustav Pozitivna

Negativna

Neutralna

L+

L-

M

+

-

Crvena

Plava

Svjetloplava

Vodič zaštitnog uzemljenja i neutralni

vodič u TN-S sustavu

Vodič zaštitnog uzemljenja

Zemljovod

PEN

PE

E

Zelena/žuta

Zelena/žuta

Crna/svjetlo-

plava

Predlažu se sljedeće boje slijepih shema:

10(20) kV Crvena

230/400 V Ljubičasta

24 V DC Zelena

Sustav označavanja opreme, dijelova postrojenja i kompletnog postrojenja bit će dogovorene između

Naručitelja ili Nadzornog inženjera te Izvođača.

4.3.3.6 TEHNIČKI PODACI, PRORAČUNI, OPISI I NACRTI KOJE TREBA DATI IZVOĐAČ

U projektu treba dati sve tehničke podatke tražene u tabelama tehničkih podataka i priložiti slijedeću

dokumentaciju:

- izvedene nacrte 0,4 kV postrojenja s prikazom opreme,

- strujne sheme i priključne planove,

- proračun s izborom opreme,

- mjerne skice ormara,

- opis ugrađene opreme,

- uputstva za rad i održavanje,

- ispis programa PLC-a sa komentarima i disketom za back-up programa.

4.3.3.7 ELEKTRIČNA OPREMA

Proizvođač elektro opreme mora biti tvrtka sa atestiranom organizacijom proizvodnje minimum prema ISO

9001 standardu.




4.3.3.8 PRIKLJUČNI KABEL

Za napajanje objekata upotrijebiti će se energetski kabeli u klasi izolacije U0 / U = 0,6 / 1 kV, tip NYY (PP00), te

samo ako je glavnim projektom definirano NA2XY (XP00-A).

Konstrukcijski podaci kabela NYY:

Vodič: uže od bakra

Izolacija: PVC masa

Ispuna: Brizgana elastomerna ili plastomerna

mješavina ili omotane termoplastične vrpce

Plašt kabela: PVC masa

Nazivni presjek kabela: prema projektu

Konstrukcijski podaci kabela NA2XY:

Vodič: uže od aluminija

Izolacija: XLE masa

Ispuna: Brizgana elastomerna ili plastomerna

mješavina ili omotane termoplastične vrpce

Plašt kabela: PVC masa

Nazivni presjek kabela: prema projektu

Priključni kabeli trebaju zadovoljavati sve uvjete za kabele iz točke 0.


Obračun po m'. Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i sav rad i materijal za potpuno dovršenje stavke.

4.3.3.9 KABELI I PRIBOR

Koriste se energetski kabeli s Cu vodičima u klasi izolacije U0 / U = 0,6 / 1 kV tipa NYY (PP00-Y), a unutar

nadzemnih objekata za instalaciju rasvjete i općih utičnica dozvoljeni su i instalacijski kabeli NYM (PP-Y).

Kabeli se unutar objekata polažu nadžbukno u odgovarajućim samogasivim cijevima i kanalicama s

odgovarajućim originalnim montažnim materijalom, te u kabelskim kanalima.

Pri polaganju u zemlju, zatrpavanje kabelskog kanala izvesti uz obavezan stalni stručni nadzor.

Pri dimenzioniranju kabela treba uzeti u obzir uvjete pri normalnom radu, kvaru, te način polaganja, što

uključuje nazivnu struju, pad napona, struju i pad napona pri startanju motora ovisno o našinu pokretanja,

maksimalnu struju kratkog spoja, podešenja prekidača, temperaturu prostora, način polaganja kabela i dr, sve

prema zahtjevima Tehničkog propisa za niskonaponske električne instalacije i pripadajućim normama.

Sve spojeve izvoditi u razvodnim kutijama koje moraju biti mehanički otporne, zatvorene poklopcem i

opremljene vijčanim stezaljkama. U prostorima u koje može prodrijeti voda (npr. zasunske komore crpnih

stanica) razvodne kutije moraju imati mehaničku zaštu IP68 sa odgovarajućim uvodnicama IP68 za sve kabele.

Spojevi ne smiju biti mehanički opterećeni. Sav instalacioni materijal mora odgovarati HRN-u ili uvjetima

tehničkih normativa.

Signalni kabeli




Signalni kabeli za provođenje analognog signala, mogu se koristiti u slučajevima kada signal nema napon veći

od 24V d.c. i maksimalna struja koja prolazi snopom iznosi 20mA.

Signalni kabeli trebaju imati svaku žilu posebno obilježenu cijelom duljinom kabela. Obilježavanje je dozvoljeno

bojama ili znakovnim oznakama.



4.3.3.10 CIJEVI

Sve cijevi moraju imati dokaz o uporabljivosti, a njihovu primjenu odobrava nadzorni inženjer.

Polaganje cijevi i ispitivanje gotove kabelske kanalizacije mora u svemu odgovarati važećim normama.

Materijal koji ne odgovara traženim zahtjevima kvalitete ne može se ugraditi.

Zaštitne cijevi trebaju zadovoljiti zahtjeve prema HRN:

dimenzije (promjer, dužina, debljina stjenke),

vodonepropusnost,

čvrstoća

trajnost i otpornost na agresivne tvari

Kakvoća cijevi mora odgovarati svim zahtjevima projekta i normama koje su posebno navedene.

Ugradnja djelomično oštećenih ili napuklih cijevi nije dopuštena.

Po završetku radova izvođač je dužan dostaviti dokaz o kvaliteti ugrađenih cijevi i spojnog materijala.

Pri polaganju u zemlju, izrada podloge od pijeska mora biti u svemu prema zadanim mjerama i uvjetima iz

projekta. Nije dopušteno izvesti podlogu s lokalnim neravninama tako da se onemogući prohodnost cijevi.

Treba spriječiti svako nekontrolirano protjecanje vode u rovu i tako spriječiti ispiranje pojedinih frakcija u

materijalu tla. Izvedenu podlogu prije postavljanja cijevnog materijala mora pregledati nadzorni inženjer.

Veličina najvećeg zrna u gornjem i donjem sloju podloge ne smije biti veće od 1/3 debljine sloja podloge,

odnosno maksimalno 16 mm. Obloga cijevi izvodi se zasipavanjem sitnim materijalom do visine od 5-10 cm

iznad tjemena. Zasipavanje i nabijanje zasutog materijala uz bokove cijevi vrši se s obje strane istovremeno,

kako bi se spriječilo svako njeno pomicanje. Zbijenosti posteljice i obloge cijevi dokazuje se mjerenjem modula

stišljivosti dinamičkom pločom svakih 100 m' zaštitnih cijevi. Posteljica i obloga cijevi moraju biti zbijeni do

Kabeli položeni u cijevi trebaju biti kontinuirani cijelom trasom. Nije dozvoljeno spajanje kabela unutar cijevi.



4.3.3.11 KABELSKI KANALI

Kabelski kanali (police) trebaju biti perforirani, od nehrđajućeg čelika (inox) te usuglašeni sa normama HRN EN

50085 i HRN EN 61537. Energetski i signalni kabeli vode se u odvojenim policama ili u zajedničkoj polici sa

metalnom pregradom za odvajanje.

Broj kabela u kabelskom kanalu ne smije prijeći broj preporučen u normi IEC 60364, a rezultirajući prostorni

faktor ne smije prijeći 45%. Svi kabelski kanali trebaju biti dimenzionirani tako da omoguće ugradnju 25% više

kabela od količine predviđene projektom.

Nosači kabelskih kanala trebaju biti od nehrđajućeg čelika. Razmaci nosača prema podacima maksimalno

dozvoljene nosivosti od proizvođača kanala, ali ne veći od 1,2 m, i to tako da ne dođe do spajanja kanala na

nosaču. Koristiti tipske spojnice na mjestima skretanja i križanja kanala.

Kabele na vertikalnim kanalima vezati za kanal u maksimalnim razmacima od 60 cm.




Učvršćenje vodilica i kanala te smještanje kabela unutar njih, treba provesti koristeći isključivo alate i spojeve

odobrene od proizvođača. Pomagala i spojevi trebaju biti proizvedeni kao nehrđajući.

Sve dijelove kabelskih kanala međusobno galvanski povezati (priteznim vijcima sa zupčanom podložnom

pločicom) spojiti vodičem Cu 10 mm2 na PE sabirnicu najbližeg razvodnog ormara.



4.3.3.12 UZEMLJENJE

Svi metalni dijelovi opreme, motori, konstrukcije, ograde itd. moraju pojedinačno biti spojeni na sustav

uzemljenja. Odgovarajući presjeci bakrenih vodiča ili pocinčane trake za zemljovode biti će definirani

maksimalnom strujom zemljospoja. Minimalni presjek bakrenih vodiča za zemljovode mora biti 16 mm2.


Obračun po kompletu. Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i sav rad i materijal za potpuno dovršenje stavke.

4.3.3.13 HIDROTEHNIČKA INSTRUMENTACIJA

U sklopu tehničkih karakteristika obavezno trebaju biti prikazane eksploatacijske karakteristike opreme.

Oprema mora biti postojana i otporna u odnosu na uvjete rada i smještaj gdje naročito treba voditi računa na

kemijski sastav vode i klimatske uvjete. Ponuditelj mora dati pismenu izjavu da navedena mjerna oprema

ispravno funkcionira u projektiranim uvjetima. Ako taj uvjet nije ispunjen Ponuditelj ima pravo ponuditi vlastito

tehničko rješenje. Ponuda u kojoj ne budu bile navedene sve tehničke karakteristike opreme i uz koju ne bude

bila dostavljena tehnička dokumentacija kojom se isto potvrđuje bit će izuzeta iz daljnje analize odnosno

odbačena kao nepotpuna. Uz ponudu obavezno treba navesti potvrđenu listu uspješnih referenci s time da će

se posebno vrednovati one u vodoopskrbnim sustavima, a pri tome treba navesti godinu kada je posao

obavljen.

Ultrazvučni mjerač razine:

- mjerač je univerzalne primjene, za otpadnu i pitku vodu, - odvojena izvedba, sonda mora biti u izvedbi IP 68, transmiter se ugrađuje u razvodni ormar - sa originalnim kabelom vodotijesno spojenim na sondu - sa integriranim temperaturnim senzorom - napajanje je 24 V DC, - za kontinuirano mjerenje s izlazom 4 – 20 mA - dozvoljena pogreška je ± 0,20% od očitane vrijednosti, - uređaj isporučiti sa svim potrebnim elementima za montažu i spajanje - ugradnju izvesti prema preporuci proizvođača - mjerač mora imati tipski certifikat Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, - mjerač mora imati tvornički atest o kalibraciji, - mjerač mora imati osiguran servis u RH.

Hidrostatski mjerač razine:

- izvedba mjerača u skladu s primjenom - za otpadnu i fekalnu vodu i blizinu mora, odnosno za pitku vodu

- kompaktna izvedba sa temperaturnim senzorom - sonda mjerača u izvedbi IP 68, kućište od nehrđajućeg čelika, mjerna ćelija od keramike - sa originalnim kabelom vodotijesno spojenim na sondu - izvedba s jednostavnim čišćenjem i ispiranjem membrane - mjerač se mora isporučiti s originalnom priključnom kutijom, - napajanje je 24 V DC, - za kontinuirano mjerenje s izlazom 4 – 20 mA - dozvoljena pogreška je ± 0,20% od očitane vrijednosti, - uređaj isporučiti sa svim potrebnim elementima za montažu i spajanje - ugradnju izvesti prema preporuci proizvođača - mjerač mora imati tipski certifikat Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo,




- mjerač mora imati tvornički atest o kalibraciji, - mjerač mora imati osiguran servis u RH. -

Plovna sklopka:

- plovna sklopka je za pitku vodu, - mora biti u izvedbi IP 68, - mora se isporučiti s originalnim kabelom i nosačem, - napajanje je 24 V DC, - ima jedan preklopni kontakt.


Obračun po komadu. Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i sav rad i materijal za potpuno dovršenje stavke.

4.3.3.14 DETEKTORI OTVORENOSTI

Induktivni detektori otvorenosti objekta moraju imati metalno kućište te ovisno o mjestu ugradnje moraju

imati odgovarajuću IP zaštitu. Detektori otvorenosti smješteni na poklopcima šahtova moraju biti u zaštiti IP68,

te imati vodotijesno uveden i spojen kabel. Temperatura okoline je od -25°C do 70°C. Trebaju imati jedan NO

kontakt koji je moguće proslijediti u sustav daljinskog nadzora i upravljanja.



4.3.3.15 RASVJETA

Za sve prostore koristiti svjetiljke sa učinkovitim i ekološki prihvatljivim izvorom svjetlosti.

Sva rasvjetna tijela isporučiti kompletno sa svim montažnim, spojnim i ovjesnim materijalom i priborom. Sve

svjetiljke trebaju biti opremljene izvorom svjetlosti i svim potrebnim uređajima za napajanje do potpune

funkcionalnosti.

Servisni vijek trajanja minimalno 50.000 sati.

U zasunske komore crpnih stanica, ako je projektom predviđena rasvjeta, ugrađuju se vodotijesne svjetiljke sa

minimalnom zaštitom IP67.

U vodnim komorama vodosprema montirati vodotijesne svjetiljke otporne na kemijske utjecaje (klor), sa

zaštitom IP68.

Vanjska rasvjetna tijela obavezno u antivandalskoj izvedbi, s minimalnom zaštitom IP65. Upravljanje

svjetiljkama na pročelju objekata preko senzora pokreta sa funkcijom dan-noć. Dodatno se pored ulaza u objekt

s nutarnje strane vrata montira preklopka ručno-0-automatski (ručno-svjetiljke uključene, 0-svjetiljke

isključene, automatski-svjetiljke uključuje senzor).

Rasvjeta u slučaju nužde

Svjetiljke u slučaju nužde biti će autonomne, prema specifikaciji. Svjetiljke će se paliti automatski, osiguravajući

trenutno osvjetljenje u slučaju nestanka napajanja. Kapacitet akumulatora bit će takav da osigura rad pojedine

svjetiljke u trajanju od jednog sata.

Sve svjetiljke montirati na dostupnim mjestima gdje je moguć jednostavan servis i zamjena svjetiljke tijekom

cijelog trajanja korištenja objekta.

Zidne instalacijske sklopke trebaju biti s minimalnom zaštitom IP44, a sklopke u vanjskim prostorima sa

minimalnom zaštitom IP54.



Utičnice u objektima moraju biti nadžbukne, s IP zaštitom i nazivnom strujom definiranima projektom.

Predviđene su sljedeće utičnice:




a) 400V – će biti 3P+N+E, 16 A ili većeg prema zahtjevima tehnologije

b) 230V – će biti 1P+N+E, 16 A

Strujni krugovi 24V AC, za opskrbu mobilne rasvjete u vodosprememe, opskrbljivat će se preko zasebnog 230/

24 V AC transformatora. Spojevi na sekundarne priključnice transformatora biti će opremljeni osiguračima.



4.3.3.16 RAZVODNI ORMARI

Razvodni ormari se izvode i ispituju u skladu s HRN EN 61439 normama. Razvodni ormari u kojima je smještena

oprema moraju biti predviđen za zaključavanje. Koncepcija smještaja opreme unutar ormara mora osiguravati

lagano održavanje i izmjenu opreme u slučaju otklanjanja kvarova. Ormar treba biti opremljen kontrolnim

lampicama i lampicama za indikaciju stanja koje trebaju omogućiti brzu i pouzdanu lokaciju kvara ili grešaka.

Izvedba razvodnog ormara treba biti prilagođena utjecajima okoline mjesta ugradnje. Unutar razvodnog

ormara trebaju biti izvedena sva ožičenja za potrebe mjerenja, upravljanja, signalizacije i nadzora.

Unutarnja ožičenja trebaju biti izvedena od ulazno-izlaznih stezaljki ormara. Ove stezaljke trebaju biti tako

postavljene da osiguravaju jednostavno priključenje kabela uvedenih s donje strane u ormar. U razvodnom

ormaru mora biti dovoljno slobodnog prostora za uvođenje i priključak budućih kabela.

Ormari koji nisu smješteni u suhim i grijanim prostorima moraju biti brtvljene izvedbe, najmanje u stupnju

zaštite IP 55, opremljen električnim grijačem, termostatom i električnom rasvjetom. Ormar će se napajati

posebnim kabelom, a na raspolaganju su sljedeći naponski nivoi:

izmjenični napon 3 x 400/231 V, 50 Hz s nul vodičem N i zaštitnim vodičem PE.

Razvodni ormar, te električki aparati i uređaji bit će označeni jednim utvrđenim sustavom alfanumeričkih

oznaka koji treba biti usklađen sa sustavom označavanja prema IEC preporukama. Ormar opremljen opremom

osjetljivom na vibracije mora biti opremljen antivibracijskim elementima (podmetači i slično) u cilju

besprijekornog funkcioniranja opreme.

Ormar treba biti opremljen neutralnom i zaštitnom sabirnicom odnosno stezaljkama. Sve zaštitne sabirnice

moraju biti spojene na uzemljenje, a treba predvidjeti mogućnost za međusobni spoj neutralne i zaštitne

sabirnice. Na zaštitnu sabirnicu treba spojiti sve plašteve oklopljenih kabela.

Razvodni ormar mora imati tvornički atest kojim se potvrđuje da je izrađen u skladu sa traženim standardima i

kvalitetom.

Ugrađena oprema mora biti suvremena i predviđena za trajni rad, te mora odgovarati propisanim

mikroklimatskim i radnim uvjetima.

Instrumenti, signalne svjetiljke i oprema upravljanja treba biti izvedena s prednje strane pripadnih ormara, a u

samostojećim ormarima van objekata na unutarnjim vratima ormara. Ugrađena oprema mora biti kompletno

ožičena. Sva ožičenja za potrebe daljinskog nadzora i signalizacije trebaju biti izvedena na priključne stezaljke.

Svi razvodni ormari su opremljeni džepom za dokumentaciju.

Rasvjeta razvodnog ormara

Svaki razvodni ormar je opremljen fluo svjetiljkom snage 11 W, nazivnog napona 230V, 50Hz, sa prekidačem te

magnetnim pričvršćivanjem. Omogućeno je automatsko uključenje rasvjete ormara prilikom otvaranja vrata

ormara ugradnjom mikrosklopke za vrata ormara, nazivnog napona 230V, s pomoćnim kontaktima čime je

omogućeno proslijediti signal otvorenosti razvodnog ormara u SDNU gdje postoji potreba za time.

Grijanje razvodnog ormara

Grijanje razvodnog ormara je predviđeno u onim objektima gdje postoji mogućnost kondenzacije u ormaru. Za

otklanjanje tog problema predviđa se ugradnja higrostata podesivog raspona 30-100%, nazivnog napona 250V,

te grijača snage 100W, nazivnog napona 110-250V.




Ventilacija razvodnog ormara

U slučaju porasta temperature u ormaru na neželjenu vrijednost, potrebno je ventilirati ormar da bi se

temperatura smanjila na dozvoljenu vrijednost. Ventiliranje ormara odvija se korištenjem kombinacije

termostata podesivog raspona 0-60°C, nazivnog napona 250V i ventilatora snage 17W, nazivnog napona 230V s

rešetkom koja ima filter.

Utičnice u razvodnom ormaru

Za objekte koji imaju razvodne ormare za vanjsku montažu, potrebno je predvidjeti utičnice za priključak

prijenosnog diesel agregata (5-polna,400V/32A) i dvije utičnice za potrebe servisiranja na objektu- jedna 5-

polna, 400V/16A i jedna 3-polna 230V/16A.

IZVEDBA RAZVODNIH ORMARA

Svi metalni dijelovi razdjelnika koji nisu u normalom radu pod naponom, a u slučaju kvara mogu doći pod

napon moraju biti efikasno uzemljeni. Na okvire vrata treba staviti brtve da bi ista kada su zatvorena čvrsto

nalijegala na kućište. Razdjelnik treba isporučiti kompletno ožičen i ispitan. Izolacijski materijali i oprema

trebaju biti otporni na vatru i samogasivi.

ISPITIVANJE RAZDJELNIKA U TVORNICI I KOD PUŠTANJA U RAD

Razdjelnik postrojenja 0,4 kV i ugrađenu opremu treba ispitati u skladu s odgovarajućim IEC standardima.

Ispitivanja komponenata trebaju se sastojati od ispitivanja izolacije, ispitivanja prekidne i uklopne moći,

ispitivanja mehaničkog rada prekidača, te ispitivanja vatrootpornosti izolacijskih materijala.

Rutinska ispitivanja u tvornici trebaju obuhvatiti sva mehanička i električka ispitivanja za osiguranje

usklađenosti kompletne isporuke sa ovom specifikacijom i spomenutim standardima. Rutinska ispitivanja

obuhvatit će ispitivanja svih komponenti i ispitivanja potpuno opremljenih i sastavljenih razdjelnika u skladu s

IEC standardima.

Ispitivanje kod puštanja u rad treba se sastojati od pregleda opreme, provjere ispravnosti i kompletnosti

montaže, te od ispitivanja funkcionalnosti.

NAPAJANJE I ZAŠTITA POMOĆNIH KRUGOVA

Izmjenična struja

Tip sustava izmjenični; 3 – žice (L, N, PE)

Nazivni napon između faze i zemlje 231 V

Nazivna frekvencija 50 Hz

Granice isporuke napona unutar kojih pomoćna AC oprema mora ispravno i

pouzdano raditi ± 10%

Granice isporuke frekvencije unutar kojih pomoćna AC oprema mora ispravno i

pouzdano raditi:

U normalnom radu 10%, +5%

Prijelazno stanje +10%

Nultočka kruto uzemljena

Ovaj sustav bit će korišten za napajanje mjernih pretvarača i opreme sustava daljinskog nadzora.




Istosmjerna struja

Tip sustava istosmjerni; 2–žice (L+, L-)

Nazivni napon između faze i zemlje 24 V

Granice isporuke napona unutar kojih pomoćna DC oprema mora ispravno i

pouzdano raditi ± 15%

Zaštita pomoćnih krugova

Svi upravljački i nadzorni krugovi kao i sekundarni krugovi naponskih mjernih transformatora bit će zaštićeni

osiguračima odgovarajuće nazive struje i proradne karakteristike. Prilikom izbora zaštitnih elemenata treba

voditi računa da je postignuta pouzdana selektivnost prorade zaštite.

OŽIČENJE I PRIKLJUČNE STEZALJKE

Ožičenja unutar razvodnih i upravljačkih ormara

Razvodni i upravljački ormari trebaju biti kompletno ožičeni. Na priključne stezaljke trebaju biti izvedena sva

ožičenja potrebna za upravljanja, mjerenja i signalizacije. Ako drugačije nije određeno ožičenje treba izvesti

finožičnim PVC-om izoliranim kabelima čiji su presjeci određeni u skladu s normama IEC Publikacije br. 61439-1.

Sva ožičenja trebaju biti zaštićena od oštrih ivica i kuteva konstrukcije ormara. Stezaljke slobodnih

(nekorištenih) kontakata releja, pomoćnih prekidača, itd. bit će spojene na priključne stezaljke čime se olakšava

njihovo korištenje u budućnosti.

Priključne stezaljke

Priključne stezaljke trebaju biti lijevanog tipa, za nominalnu vrijednost ne manju od 600 V, s otvorima koji

dozvoljavaju da se ubace dvije žice odgovarajućeg presjeka.

Bit će grupirane i odvojene u skladu pripadnih strujnih krugova. Izvest će se pojedinačne stezaljke montirane na

zajedničkom nosaču.

Priključne stezaljke moraju biti zamjenljive bez demontiranja susjednih stezaljki.

Na svaku stezaljku mora se priključiti samo jedna žica ili vodič kabela.

Svaka stezaljka mora biti obilježena i označena.

Priključne stezaljke za strujne grane moraju imati kratkospojne elemente, te mogućnost ispitivanja.

Priključne stezaljke trebaju biti otporne na pucanje uslijed eventualnih vibracija.

Priključne stezaljke trebaju biti lako dostupne.

Susjedne stezaljke različitih napona biti će razdvojene izolacijskim pregradama.

U svakom bloku stezaljki treba biti predviđeno 20% rezervnih stezaljki.

Vrh ili dno bloka stezaljki mora biti odmaknuto minimalno 200 mm od nosača kabela ili kabelskih uvodnica.






4.3.3.17 ELEKTRONIČKE KOMPONENTE

Sve elektroničke komponente moraju odgovarati međunarodnim usvojenim normama u pogledu projekta,

kvalitete i izrade. Prednost se daje integriranim sklopovima.

Upotreba elektrolitskih kondenzatora mora biti svedena na minimum. Ako se koriste moraju biti suhog

elektrolitskog tipa u hermetički zatvorenom bešavnom metalnom kućištu. Moraju biti jasno označeni s

vrijednošću kapaciteta, radnim nazivnim naponom, polaritetom i kodnim brojem.

Trimer kondenzatori moraju biti lako dostupni i podesivi, te izvedeni tako da ne dolazi do promjena podešenja

uslijed vibracija.

Otpornici moraju imati nominalne vrijednosti i oznaku za identifikaciju vrijednosti tolerancije.



4.3.3.18 ODVODNIK PRENAPONA

Odvodnik prenapona mora biti četveropolni, nazivne odvodne struje 25kA, zaštitnog napona 1500V,

namijenjen za TN-S sustav. Uređaj ima oznaku TIP 1+2 te ima kontakt za dojavu prorade koji se vodi na ulazni

signalni modul PLC-a. Mora zadovoljavati uvjete iz norme IEC 61643-11:2011.



4.3.3.19 NISKONAPONSKI PREKIDAČI

Kompaktni prekidači

Prekidači moraju biti kompaktni u izoliranom kućištu fiksne ili izvlačive izvedbe. Svi dijelovi prekidača moraju

biti dostupni sa prednje strane i potpuno izolirani od dijelova pod naponom (klasa II - IEC 60947.2).

Prekidač mora biti konstruiran tako da električka i mehanička izdržljivost bude minimalno za 20000 operacija

uklop – isklop.

Pogonski mehanizam prekidača treba biti izveden za ručno pokretanje, osim glavnog prekidača na dovodu koji

zbog daljinskog upravljanja mora biti opremljen motornim pogonom.

Prekidači sa ugrađenim motornim mehanizmom trebaju zadržati visoku električku i mehaničku izdržljivost, te

imati posebnu preklopku za izbor upravljanja ručno (lokalno) – automatski (daljinski).

U pogledu sigurnosti prekidači trebaju imati mogućnost zaključavanja jedino u potpuno isključenom položaju

glavnih kontakata.

Prekidač mora biti opremljen zaštitnim jedinicama sa podesivom termičkom i kratkospojnom zaštitom kako

slijedi:

- termička Ir 40 – 100% In sa fiksnim vremenskim zatezanjem ovisnim o ef. vr. struje, kratkospojna Im 2 – 10 x Ir sa fiksnim vremenskim zatezanjem,

- Zbog navedenih karakteristika zaštitne jedinice potrebno je ostvariti potpunu selektivnost sa prekidačima u višem i nižem nivou.

- Brzina uklopa s motornim pogonom treba biti manja od 80 ms, a brzina isklopa (okidač isklopa ili podnaponski okidač) treba biti manji od 50 ms.

Prekidači trebaju biti opremljeni:

mehaničkom indikacijom stanja prekidača i pomoćnim kontaktima za električku indikaciju uklopa i isklopa,

pomoćnim kontaktom za indikaciju prorade zaštitne jedinice zbog struje kvara,




podnaponskim ili naponskim okidačem.

Motorski prekidači

Prekidači u energetskim krugovima motora trebaju, zajedno s ostalim komandno - kontrolnim uređajima

zadovoljiti koordinaciju tipa - 2 prema IEC 60947 - 4 (ovo se odnosi na prekidač, sklopnik i meki upuštač).

Ovisno o načinu upuštanja (direktno ili meko upuštanje), koriste se dvije vrste motorskih prekidača –

termomagnetski i magnetski.



4.3.3.20 INSTALACIJSKI PREKIDAČI

Instalacijski prekidači trebaju biti odgovarajuće strujno dimenzionirani za mjesto ugradnje. Za istosmjerne

strujne krugove treba koristiti odgovarajuće dvopolne ili jednopolne prekidače, a za izmjenične strujne krugove

treba koristiti odgovarajuće tropolne ili jednopolne prekidače. Potrebno je da svaki instalacijski prekidač ima

isklopnu karakteristiku definiranu projektom. Uređaji moraju zadovoljiti zahtjeve propisane normom IEC 60947-

2.



4.3.3.21 SKLOPNICI

Obzirom na teške pogonske uvjete rada u objektima vodoopskrbe i odvodnje, sklopnici, kao i ostala sklopna

oprema, moraju biti vrhunske kvalitete i prilagođeni specifičnim uvjetima, a iz razloga održavanja maksimalno

po tipovima usklađeni. Ponuditelj mora stoga definirati svu opremu po tipu i proizvođaču, te dati detaljne

tehničke podatke.

Sklopnici će biti korišteni u EMP u režimu rada AC-3 prema IEC 60947-4, a njihove električke karakteristike

moraju biti u skladu sa zahtjevima standarda IEC 60947, VDE 0660, te EN 60947.

Sklopnici moraju imati slijedeće karakteristike:

nazivni radni napon Ue 690 - 1000V

nazivni napon upravljačkog kruga Uc 24 - 400V AC, DC

nazivni napon izolacije Ui 1000V (prema IEC 60947-4-1,kateg. III)

nazivni kratkotrajni izdržljivi napon Uimp 8kV

nazivna uklopna moć 10 x In (za AC3)

nazivna isklopna moć 8 x In (za AC3)

vrijeme trajanja uklopa 12 - 24ms

vrijeme trajanja isklopa 4 - 19ms

mehanička izdržljivost 16 - 20 mil.

Sklopnici u motornim energetskim krugovima moraju zajedno s ostalim komunalno-kontrolnim uređajima

zadovoljiti koordinaciju tipa -2 prema IEC 60947-4.






4.3.3.22 OSIGURAČI

Niskonaponski osigurači trebaju odgovarati propisima IEC publikacija 60269 i VDE 0636/21, osim ako nije

drugačije određeno.

Ulošci trebaju biti od steatitnog kućišta da se omogući točno održavanje karakteristika rastalnog vremena i

odrezanih struja. Kontaktni noževi trebaju biti posrebreni. Osigurači trebaju biti opremljeni indikatorom

ispravnosti osigurača. Gubici uslijed vlastite potrošnje uložaka kod opterećenja nazivnom strujom trebaju biti

ispod granice maksimalno dozvoljenih gubitaka određenih prema VDE 0636/21.

Podnožja osigurača trebaju biti tropolna. Kontakti podnožja trebaju biti posrebreni, te imati jake opruge koje

trebaju osiguravati kontaktni pritisak. Kontakti trebaju biti pričvršćeni na izolacionu podlogu, otporni na

mehanička i termička naprezanja.

Uz osigurače treba osigurati izolacionu ručicu za vađene osigurača iz podnožja.

Niskonaponski osigurači trebaju imati slijedeće osnovne tehničke podatke:

- nazivni napon 400 V, - nazivna frekvencija 50 Hz, - nazivna prekidna moć kod napona 1,1 Un i cos ϕ = 0,2 120 kAef.

Za osigurače nazivnih struja iznad 36 A treba predvidjeti niskonaponske visokoučinske osigurače veličine prema

glavnom projektu, u tropolnim ili jednopolnim podnožjima odgovarajućih veličina, priključcima sprijeda koji

udovoljavaju preporukama IEC 60269 i propisima VDE 0636.

Za vrijednosti struja do 25 A treba predvidjeti topljive osigurače tipa DII s rastalnim ulošcima struja od 6 A do 25

A, a u odvodima vrijednosti struja većih od 25 A i manjih od 36 A treba predvidjeti topive osigurače tipa DIII s

rastalnim ulošcima struja do 36 A, s priključcima sprijeda, koji udovoljavaju preporukama IEC 60269 i propisima

VDE 0636. Umjesto topljivih osigurača tipa DII i DIII mogu se upotrijebiti i instalacijski prekidači odgovarajućih

karakteristika.

Brzi cilindrični osigurači s pripadnim nosačem se koriste u kombinaciji s uređajem za meko upuštanje kako bi se

zadovoljila koordinacija tipa - 2 prema IEC 60947 – 4.

Za zaštitu modula PLC-a koriste se cilindrični stakleni osigurači veličine 5x20mm. Svaki modul se štiti jednim

takvim osiguračem.



4.3.3.23 ZAŠTITNI UREĐAJ DIFERENCIJALNE STRUJE

Koristi se kao dodatna zaštita od direktnog i indirektnog dodirnog napona. Ugrađuju se dvopolni i četveropolni

zaštitni uređaji diferencijalne struje nazivnih struja 25A, 40A i 63A, deklariranih osjetljivosti od 0.3mA i 0.03mA

pri čemu se potonjima štite strujni krugovi rasvjete i utičnica opće namjene.



4.3.3.24 ELEMENTI ZA KOMPENZACIJU JALOVE SNAGE

Za kompenzaciju jalove snage u manjim crpnim stanicama koriste se kondenzatorske baterije koje se uklapaju

zajedno s pripadnom crpkom uz pomoć kondenzatorskih sklopnika. Nazivni napon kondenzatorskih baterija je

400V, reaktivna snaga pojedine baterije je odabrana prema zahtjevima svakog od objekata. Kondenzatorski

sklopnici imaju svitak napona 230V i tri pomoćna kontakta te su dimenzionirani za reaktivnu snagu

kondenzatorske baterije koju uklapaju.




Za veće objekte u kojima je potrebno kompenzirati jalovu snagu u stupnjevima, koriste se automatski

kompenzacijski ormari nazivnog napona 400V. Takvi kompenzacijski ormari imaju u sebi dovodni prekidač i

reguliraju kompenziranje u više električnih koraka, prilagođeno pojedinom objektu.



4.3.3.25 SHUNTOVI

Shuntovi se koriste za proširenje mjernog obujma, izrađeni za nazivni pad napona 60 mV (pad napona kod

nominalne struje), zahtijevanog mjernog obujma, klase točnosti 0,5. Shuntovi trebaju biti u skladu DIN 43708

norme.



4.3.3.26 NISKONAPONSKI STRUJNI MJERNI TRANSFORMATORI

Niskonaponski strujni mjerni transformatori trebaju biti za unutrašnju montažu, te moraju biti u skladu s

zahtjevima IEC publikacije br. 60185, osim ako nije drugačije određeno.

Aktivni dio strujnog transformatora čini jezgra, izgrađena od visokokvalitetnog orijentiranog lima, te sekundarni

namot. Aktivni dio treba biti zaliven u epoksidnu smolu da se postigne jednoobrazni kompaktni izolacioni blok

odličnih izolacionih i mehaničkih karakteristika.

Strujni mjerni transformatori trebaju biti natičnog tipa, s otvorom prilagođenim za prolazak okruglog vodiča.

Strujni mjerni transformatori trebaju imati slijedeće osnovne tehničke podatke:

- nazivna struja primara prema mjestu ugradnje, - nazivna struja sekundara 5 A, - nazivna snaga 10 VA, - klasa točnosti 0,5, - faktor sigurnosti f 10.



4.3.3.27 POMOĆNI I VREMENSKI RELEJI

Pomoćni i vremenski releji trebaju biti standardne izvedbe, s utičnim podnožjem i kućištem nepropusnim za

prašinu. Pomoćni releji i vremenski releji trebaju imati svitke za pobudu istosmjernom strujom. Svitci trebaju

biti za trajni rad, a područje djelovanja unutar granica 80-110% nazivnog napona svitka. Kontakti releja trebaju

biti preklopni. Napon kontakta treba biti maksimalno 250 V, a trajna struja kontakt 5 A, AC. Vremenski releji

trebaju biti podesivi s prednje strane releja i lako pristupačni. Pomoćni releji i vremenski releji trebaju biti u

skladu s zahtjevima IEC publikacija.

Kontrolni relej za nadzor faza daje informacije o prisustvu napona i redoslijedu faza i predviđen je za ugradnju

na DIN šinu. Ima dva izlaza C/O 5A, nazivni napon je 220-480V.



4.3.3.28 GREBENASTE SKLOPKE

Grebenaste sklopke trebaju udovoljavati preporukama IEC publikacija 60408 i propisima VDE 0660, osim ako

nije drugačije određeno.




Tijelo sklopke treba biti izrađeno iz umjetnih masa na bazi melanina, radi otpornosti prema kliznim strujama i

djelovanju električnog luka. Kontaktni elementi trebaju biti planirani specijalnom srebrnom legurom, otpornom

na nagaranje uslijed električnog luka.

Grebenaste sklopke trebaju biti malih dimenzija, imati veliku prekidnu moć, mehaničku i električnu trajnost, te

izdržljive na kratkotrajna preopterećenja.

Nazivne karakteristike grebenastih sklopki za napajanje opće potrošnje treba odabrati Izvođač u skladu s

zahtjevom pripadnog strujnog kruga.



4.3.3.29 POKAZNI INSTRUMENTI

Pokazni instrumenti moraju biti u skladu s važećim IEC publikacijama. Pokazni instrumenti moraju biti

ugradbeni, u IP52 zaštiti, povezani sa zadnje strane, te opremljeni staklom koje ne reflektira svjetlo. Podloge

moraju biti bijele, a kazaljke, skala i brojke crni.

Puna vrijednost mjernog obujma ampermetra treba biti 1,2 puta primarne struje strujnog mjernog

transformatora.

Pokazni instrumenti trebaju imati dimenzije 96 x 96 mm, i trebaju imati izmjenjivu skalu. Maksimalna greška ne

smije biti veća od jedan i po posto (1,5%) pune skale. Na skali instrumenta trebaju biti: oznaka instrumenta,

simbol i značenje.



4.3.3.30 SIGNALNE SVJETILJKE I TIPKALA

Signalne svjetiljke i svjetleća tipkala trebaju biti kompletno sa žaruljom i podnožjem, te izrađene od materijala

otpornog na zagrijavanje uslijed rada žarulje. Boje tipkala i svjetiljki trebaju biti prema HRN EN 60947 i HRN EN

60073 tj.:

Element: Boja:

Samostalna tipkala za uklop Zelena

Samostalna tipkala za isklop Crvena

Samostalne signalne svjetiljke za signalizaciju uklopljenog stanja Bijela

Samostalne signalne svjetiljke za signalizaciju isklopljenog stanja Bijela

Samostalne signalne svjetiljke za potvrdu željenog stanja Bijela

Samostalne signalne svjetiljke za signalizaciju upozorenja nenormalnog stanja Žuta

Samostalne signalne svjetiljke za signalizaciju alarmne opasnosti (treba signalizirati

uzrok isključenja uz upotrebu odgovarajućeg teksta) Crvena

Svjetleće tipkalo za uključivanje i signalizaciju uključenog stanja Bijela




Uz svijetleća tipkala za uključivanje/isključivanje aparata biti će primijenjen sustav potvrđivanja. Svako tipkalo,

signalnu svjetiljku ili svijetleće tipkalo treba osim bojom označavati i odgovarajućim tekstom.

Za sve svijetleće elemente omogućiti će se provjera ispravnosti.



4.3.3.31 MJERNI PRETVORNICI

Mjerni pretvornici koriste se za galvansko odvajanje analognih signala, imaju nazivni napon 24VDC i predviđeni

su za rad u okolini temperaturnog raspona od -20°C do 60°C. Kao izlaz imaju galvanski odvojen signal 0(4)-

20mA. Ugrađuju se na DIN šinu.



4.3.3.32 UNIVERZALNI PROCESNI DISPLEJ

Univerzalni procesni displej služi za lokalni prikaz vrijednosti mjerene veličine, kao i prijenos signala na PLC.

Napajanje 24V DC, predviđen je za ugradnju na vrata razvodnog ormara. Displej napaja sondu mjerača i prima

signal 4-20mA, a kao izlaz ima galvanski odvojen signal 4-20mA.



4.3.3.33 SOFT STARTERI

Obzirom na teške pogonske uvjete rada u objektima vodoopskrbe i odvodnje, uređaji za "meko" startanje

motora, u daljnjem tekstu SSU, kao i ostala upravljačka energetska oprema, moraju biti vrhunske kvalitete i

prilagođeni specifičnim uvjetima, a iz razloga održavanja maksimalno po tipovima usklađeni.

Ponuditelj mora stoga definirati svu opremu po tipu i proizvođaču, te dati detaljne tehničke podatke.

Proizvođač mora biti neka od svjetski uglednih tvrtki koje se ovom proizvodnjom bave najmanje već 25 godina i

čiji su proizvodni pogoni ISO 9002 certificirani.

Svi uređaji moraju imati mogućnost izbora karakteristike zaleta prema različitim standardnim klasama zaleta (2,

10A, 10, 15, 20, 30) u skladu sa IEC 60947-4-1.

Uređaj za "meko" startanje motora mora osigurati startanje motora u zadanom vremenskom intervalu u skladu

sa momentnim opterećenjem sve do svoje nazivne izlazne snage.

Uređaj treba sadržavati:

- energetski poluvodički modul, - strujne transformatore za mjerenja struje, - mikroprocesorski upravljački modul.

Izlazni napon treba biti kontroliran konstantnom krivuljom ubrzanja, limitom struje ili kombinacijom tih

parametara.

Ponuđeni SSU uređaj treba u sebi sadržavati ugrađenu funkciju zaštite od preopterećenja i podopterećenja

motora, te zaštitne funkcije za slučaj nestanka jedne od faza ili promjene redoslijeda faza.

Vanjski uvjeti za koje uređaj treba zadržati svije nazivne performanse su slijedeći:

- temperatura okoline: 0 – 400 C, - nadmorska visina: 1000 m, - relativna vlažnost: 93%.

Stupanj mehaničke zaštite za SSU uređaje, pritom treba biti min. IP20.

SSU uređaji trebaju zadovoljavati međunarodne standarde i biti u skladu sa preporukama:




- IEC 60947-4-2-1 / za industrijske električne uređaje, - IEC 1000-4-2 / (level 3) elektrostatičko izbivanje, - IEC 1000-4-3 / (level 3) utjecaj elektromagnetskih polja, - IEC 1000-4-4 / (level 4) utjecaj el. prijelaznih pojava, - IEC 1000-4-5 / (level 3) utjecaj udarnih valova, - IEC 1000-4-12 / (level 3) utjecaj oscilirajućih krugova.

Ponuđeni SSU uređaji trebaju zadovoljavati sljedeće tehničke karakteristike:

- nazivni napon 380V (-15%) - 415V (+10%), - nazivna frekvencija 50 ili 60 Hz, - metode startanja standardna s rampom momenta s tim da je struja startera limitirana na 3 In uz izbor

metode: - konstantno ubrzanje, - linearna momentna karakteristika, - linearna naponska karakteristika, - metoda zaustavljanja uz izbor metode: - kontroliranjem momenta karakteristika, - automatskom kontrolom toka, - kategorija upotrebe AC-53 a (u skladu sa IEC 60947-4-2), - integrirana termička zaštita koja se može prilagoditi bilo kojoj vrsti pumpe i el. motora i kojom se može

kontrolirati porast temperature u motoru i upuštaču, - zaštita od obrnutog redoslijeda faza, - zaštita od gubitka faza, - zaštita od podopterećenja i preopterećenja, - relejni izlazi za indikaciju ispravnog rada i završetka starta.



4.3.3.34 TELEMETRIJSKA OPREMA

Telemetrijska oprema mora se nuditi na osnovu uvjeta vlasnika sustava SDNU-a, odnosno na osnovu Općih

tehničkih uvjeta, danih u poglavlju 4.3.2.4 Daljinski nadzor i upravljanje. Potrebno je znati da se novi objekti

nadograđuju u postojeći SDNU sustav koji se sastoji od više od 100 objekata, puna funkcionalnost svakog novog

objekta ostvariti će se kada se uvede u sustav SDNU-a, što je i uvjet da bi se dokazala tehnička ispavnost

objekta. Osim toga integracija novih objekata u SDNU je uvjet izvršenja dokazivanje tehničke ispravnosti

objekta za vrijeme kojeg se objekti i sustavi tehnički funkcionalno ispituju, odnosno tjekom kojeg se radi

parametriranje kako objekata tako i sustava. Uvođenje novih objekata u SDNU sustav ne smije poremetiti rad

postojećih objekata odnosno SDNU – a u cjelini. Obzirom na navedeno sva nova telemetrijska oprema mora biti

kompatibilna s postojećom opremom, prikladna za efikasno održavanje sustava te mora zadovoljavati posebne

tehničke podatke prikazane u sljedećim podpoglavljima.



4.3.3.35 PROGRAMABILNI LOGIČKI KONTROLER (PLC)

Programabilni logički kontroler mora imati zaseban CPU uređaj koji je odvojen od komunikacijskog modula i od

ulazno/izlaznih modula. CPU uređaj mora imati utor za Micro memorijsku karticu (MMC). Upravljačko-nadzorni

program se snima na memorijsku karticu, koja se u slučaju kvara CPU-a izvadi iz uređaja koji je u kvaru, te se

ugura u novi CPU koji mora nastaviti s radom bez potrebe za programiranjem. CPU mora zadovoljiti i sljedeće

karakteristike:

brzina obrade informacija ovisno o tipu signala ne smije biti sporija od:

- binarna operacija 0,05 µs - word operacija 0,09 µs - floating-point 0,45 µs - 256 kB radne memorije - MPI komunikacijsko sučelje - Profibus DP komunikacijsko sučelje




- mogućnost pamćenja programa i podataka u slučaju nestanka napajanja (bez ugrađivanja dodatne baterije)

- mogućnost sinkronizacije vremena komunikacijskim putem - napajanje: 24VDC - temperaturno radno područje: 0 - 60°C - programiranje moguće programskim jezicima: LAD, FBD i STL - broj ulazno-izlaznih modula uvjetovan je brojem signala iz procesa, koji su navedeni u glavnom

projektu, - programabilni logički kontroler mora zadovoljavati sljedeće direktive: - 2014/30/EU; EMC direktiva - 2014/35/EU; Niskonaponska direktiva - 2014/34/EU; ATEX direktiva - 2011/65/EU; RoHS direktiva.

Komunikacijski procesor

Komunikacijski procesor spaja se na zajedničku komunikacijsku sabirnicu s CPU-om.

- brzina prijenosa podataka 10...100Mbit/s - 2 × RJ45 ethernet priključka - napajanje: 24VDC - temperaturno radno područje: 0 - 60°C - podržavani protokoli: - ISO - TCP/UDP - PN - MRP - PG/OP - S7/S5

preklopnik mora zadovoljavati sljedeće direktive:

- 2014/30/EU; EMC direktiva - 2014/34/EU; ATEX direktiva - 2011/65/EU; RoHS direktiva

Za praćenje stanja na objektu ugrađuje se operatorski panel. Panel se u nadzemnim objektima montira na vrata

ormara, a za podzemne objekte na unutarnja vrata vanjskog samostojećeg poliesterskog ormara.

Napajanje PLC-a, operatorskog panela i mjerne opreme na objektu je 24VDC, za što je potrebno predvidjeti

punjač/ispravljač 230VAC/24VDC, modul besprekidnog napajanja i akumulatorsku bateriju. Opremu za

napajanje dimenzionirati prema karakteristikama opreme odabrane.



4.3.3.36 PLC PROGRAM KANALIZACIJSKE CRPNE STANICE I RAZMJENA INFORMACIJA SA SCADA-om

Opis rada PLC-a

Automatski se sustavom upravlja pomoću programabilnog logičkog kontrolera (PLC-a). Osim automatskog

upravljanja, pomoću PLC-a se obavlja i razmjena podataka sa podcentrom i glavnim (dispečerskim) centrom.

Centralni procesor (CPU) PLC-a preko ulazno/izlaznih modula nadzire rad postrojenja, automatski upravlja po

zadanom algoritmu. Na osnovi razina crpnog bazena uključuje se ili isključuje jedna od crpki. Razina crpnog

bazena mjeri se hidrostatskom sondom s mjernim pretvaračima u strujni signal 4...20 mA. Ukoliko nije aktivna

nijedna zaštita ili blokada, crpka će se uključiti kada razina bazena poraste iznad programirane vrijednosti

razine uključenja. Kada se razina bazena spusti ispod razine isključenja, pumpa se isključuje. Projektom su




predviđena tri osnovna načina upravljanja: ručno, lokalno–automatski ili daljinski iz podcentra, odnosno

dispečerskog centra u Kopilica. Odabir načina upravljanja ovisi o položaju izbornih preklopki crpki. Za svaku

crpku ugrađena je izborna preklopka ručno-0-automatski kojom se odabere način upravljanja.

Ručno upravljanje

Pogonom ručno upravlja poslužitelj postrojenja. On postavlja izborne preklopke crpki ili ventilatora u položaj

ručno. Uključuje i isključuje pogon sukladno zadanoj proceduri. Kada se pogonom upravlja ručno, za crpke su

ožičene blokade: bimetalna zaštita, termička zaštita, te prodor vode u ulje. Za mješač su ožičene blokade:

električna zaštita, visoka temperatura namota i prodor vode u ulje.

Lokalno automatsko upravljanje

Postavljanjem izborne preklopke za crpke automatski, upravljanje crpkama provodi programabilni logički

kontroler (PLC), vodeći pri tom računa o procedurama uključenja i isključenja.

Crpke se u automatskom radu uključuju i isključuju prema već opisanom algoritmu.

Osim procesnih veličina, PLC nadzire i prisutnost napona na dovodu, te zaštite motora crpki. Da bi PLC mogao

uključiti crpku trebaju biti ispunjeni određeni uvjeti. PLC smatra da je crpka spremna za uključenje ako:

- je izborna preklopka crpke u položaju automatski, - nije aktivna niti jedna zaštita motora crpke (električna zaštita, visoka temperatura namota, prodor

vode u ulje), - je redoslijed faza ispravan i napajanje na dovodu prisutno.

Pri svakom isključenju crpke aktivira se tajmer odgode ponovnog uključenja (parametar – vrijeme odmora

crpke). Svakoj crpki se definira dozvoljeni broj uključenja na sat. Ovim se tajmerom upravo ograničava broj

uključenja na sat kako ne bi došlo do pregrijavanja motora. Ako je tajmer odgode ponovnog uključenja aktivan,

PLC smatra da crpka nije spremna za uključenje. Tajmer odgode ponovnog uključenja nije aktivan kada se

pogonom upravlja ručno.

Također je (samo kod automatskog upravljanja) onemogućeno istovremeno uključenje i isključenje dvije crpke.

Nakon uključenja ili isključenja crpke aktivira se tajmer odgode slijedeće sklopne operacije. Po isteku vremena

tajmera odgode slijedeće sklopne operacije može se automatski uključiti ili isključiti druga crpka.

I kada su svi gore navedeni uvjeti zadovoljeni crpka ne mora nužno biti spremna za start u automatici. U slučaju

da se aktivira neka od zaštita crpke, po njenom nestanku potrebno je resetirati crpku na način da se preklopka

ručno/automatski postavi u neutralan položaj, a zatim postavi po potrebi u ručno ili automatski. Dok se ne

obavi ta radnja crpka će ostati u grešci bez obzira što više nije aktivna niti jedna zaštita. Drugi način resetiranja

je daljinski sa SCADA računala uz uvjet da su greške otklonjene.

Ako barem jedan od gore navedenih uvjeta nije ispunjen, crpka se ne može automatski uključiti.

Zaštite koje vode crpku u grešku:

- električna zaštita, - visoka temperatura namota, - prodor vode u ulje,

Gore navedene greške (zaštite) onemogućuju rad crpke neovisno o PLC-u. Informaciju o tim greškama PLC

prima preko digitalnih ulaza. U tom slučaju PLC vodi crpku u grešku. Ona ostaje u tom stanju sve dok je aktivna

bilo koja greška. Da bi crpka izišla iz stanja greške potrebno je otkloniti sve aktivne greške (zaštite) i resetirati

crpku kako je već opisano.

Greške koje proglašava PLC:

greška uklopa,




greška isklopa,

greška mjerne sonde struje (ne vodi crpku u grešku),

minimalna vrijednost struje (ne vodi crpku u grešku),

maksimalna vrijednost struje (ne vodi crpku u grešku).

Gore navedene greške proglašava PLC obradom procesnih veličina na osnovi postavljenih parametara. Ove

greške, osim greške mjerne sonde, ostaju aktivne sve dok se ne resetira crpka (ako vode crpku u grešku), a po

resetu nestaju. Dakle resetiraju se zajedno sa crpkom za razliku od prethodno navedenih grešaka koje je prije

reseta crpke potrebno otkloniti. Jedino greška mjerne sonde ostaje dok se ne otkloni uzrok kvara, a kada se

kvar otkloni nestat će i greška uz uvjet da ta greška nije vodila crpku u grešku. Tada je ipak potrebno resetirati

crpku da bi ta greška nestala. Nakon otklona kvara potrebno je resetirati crpku ako je u automatici.

PLC proglašava grešku uklopa ukoliko su zadovoljeni svi uvjeti za start crpke i PLC je izdao nalog za start, a

nakon zadanog vremena (parametar) nije dobio signal da je crpka u radu. Isto tako u slučaju da se crpka za

vrijeme rada zaustavi a da PLC nije izdao nalog za zaustavljanje.

PLC proglašava grešku isklopa u slučaju da izda nalog za zaustavljanje crpke a crpka se ne zaustavi u zadanom

vremenu.

PLC proglašava grešku mjerne sonde struje u slučaju da vrijednost struje na analognom ulazu PLC-a iziđe izvan

granica od 4 – 20 mA uz određenu toleranciju i sa vremenskom odgodom.

PLC proglašava grešku minimuma struje ukoliko je vrijednost struje za vrijeme rada crpke neko vrijeme ispod

dozvoljene vrijednosti (parametar).

PLC proglašava grešku maksimuma struje ukoliko je vrijednost struje za vrijeme rada crpke neko vrijeme iznad

dozvoljene vrijednosti (parametar).

Ako su svi prethodno definirani uvjeti zadovoljeni, PLC će započeti proceduru uključenja. Postavlja se pitanje

koju će crpku PLC uključiti. Neka su sve crpke spremne za uključenje. PLC će odabrati onu crpku koja ima manji

broj sati rada. Ako postoji potreba za radom jedne crpke, a jedna crpka je već uključena ručno, tada PLC neće

uključiti drugu crpku. Isto tako, ako jedna crpka već radi automatski, a drugu crpku uključimo ručno, PLC će po

isteku tajmera odgode slijedeće sklopne operacije isključiti automatski vođenu crpku. Ako se iz bilo kojeg razlog

promijeni status crpke koja radi (npr. zbog prorade zaštite), PLC će uključiti drugu crpku.

Daljinsko upravljanje

Crpkama je moguće upravljati i daljinski iz podcentra, odnosno dispečerskog centra u Kopilici. PLC je preko

komunikacijskog modula za Ethernet povezan sa SCADA računalima. PLC je povezan sa Ethernet mrežom

nadzornog sustava svjetlovodnim kabelom. Na SCADA računala je instalirana programska podrška s aplikacijom

koja prikazuje kanalizacijski sustav. Operater nadzire rad crpne stanice, te osim upravljanja, može mijenjati i

procesne parametre. Alarmi i događaji se zapisuju u odgovarajuće datoteke koje se mogu pregledati i po

potrebi ispisati.

U normalnom radu, PLC lokalno automatski upravlja postrojenjem (objektom). Kada je to potrebno, operater iz

centra može preuzeti upravljanje od PLC-a, te po obavljenim radnjama vratiti postrojenje u normalni

automatski rad. Da bi operater mogao preuzeti upravljanje postrojenjem od PLC-a, moraju biti ispunjeni uvjeti:

izbornom preklopkom daljinski onemogućeno/omogućeno treba omogućiti daljinsko upravljanje (ova

preklopka mora biti ugrađena u svakom objektu),

komunikacija između PLC-a objekta i SCADA računala treba biti ispravna

Ako su gore navedeni uvjeti ispunjeni, operater preko izbornih ekrana odabire daljinsko upravljanje. Tu

komandu računalo šalje u PLC koji prebacuje lokalno upravljanje u daljinsko i čeka slijedeću komandu. Operater

može uključiti/isključiti crpku pri čemu šalje odgovarajuću komandu, a PLC se brine za proceduru

uključenja/isključenja. Daljinsko upravljanje slično je ručnom upravljanju s udaljenog mjesta jer PLC čeka




komandu pri tome ne vodeći računa o razini bazena, s time da PLC vodi računa o svim procesnim veličinama

kao i kod automatskog rada. Da bi crpku mogli uključiti daljinski moraju biti zadovoljeni isti uvjeti kao i za

lokalno-automatski rad. Naravno, moguće je isključiti/uključiti crpku samo ako je izborna preklopka Automatski

– 0 - Ručno u položaju automatskog upravljanje. Analogno komandi za prijelaz iz lokalnog u daljinsko

upravljanje, operater po obavljenim radnjama šalje komandu za ponovni prijelaz u lokalno-automatski način

rada.

Osim upravljanja, operater može mijenjati procesne parametre (nivoe uključenja/isključenja, vrijednosti kod

kojih se aktiviraju alarmi i dr.). Na taj način utječe na rad postrojenja sa strane tehnologije. Daljinska promjena

parametara odvojena je od daljinskog upravljanja, pa PLC lokalno vodi postrojenje i kada se daljinski mijenjaju

parametri, dakle nema zaustavljanja postrojenja.

Postoji još jedna opcija koja se može uključiti, a odnosi se na izlazak iz daljinskog načina upravljanja. Kada je ta

opcija uključena, PLC nadzire vrijeme između daljinskih komandi. Ako je npr. operater prešao u daljinsko

upravljanje, poslao komandu i zaboravio vratiti na lokalno automatsko upravljanje, PLC sam prelazi u lokalno-

automatsko upravljanje po isteku zadanog vremena.

Razmjena informacija sa SCADA-om

Da bi se uskladio postojeći prikaz elemenata postrojenja kao i način daljinskog upravljanja i nadzora, potrebno

je nove PLC-ove programirati na način da šalju i primaju podatke po specifikaciji koja je dana u tablicama, a radi

unificiranja uključenja svih objekata u SDNU nužno je da svaki pojedini objekt (CS, VS i slično) imaju mogućnost

prijenosa i primanja signala kako je navedeno u nastavku.

U svakom glavnom projektu nalazi se lista signala koji se povezuju na PLC objekta. U daljnjem tekstu opisani su

karakteristični elementi objekata vodoopskrbe i odvodnje te popis signala koji se koriste u sustavu daljinskog

nadzora i upravljanja.

- Opis – Opis signala,

- Tip – Tip signala (Bool, Word, Integer..)

- Zapis PBP – procesna veličina se zapisuje u povijesnu bazu podataka (trendiranje procesne veličine)

- Zapis Događaj A – signal se prikazuje kao Alarm (spremanje u listu alarma)

- Zapis Događaj E – signal se prikazuje kao događaj (spremanje u listu događaja)

Definicija signala

U daljnjem tekstu dane su tablice, koje prema gornjem opisu, definiraju tipske signale koje se koriste za

razmjenu podataka između PLC-a postrojenja odvodnje i SCADA računala. Pojedini objekti mogu imati

specifične zahtjeve pa se prema tim zahtjevima dodaju određene komande i/ili parametri.

KANALIZACIJSKE CS

Popis signala:

c DIGITALNI ULAZI ANALOGNI ULAZI DIGITALNI IZLAZI

1. Glavni prekidač-ručno Napon akumulatorskih

baterija

Glavni prekidač - uključi

2. Glavni prekidač – automatski Razina crpnog bazena Glavni prekidač - isključi

3. Glavni prekidač – uključen Mjerač protoka 1 Crpka 1 uključi




4. Glavni prekidač – isključen Mjerač protoka 2 Crpka 2 uključi

5. Glavni prekidač – isključenje u

nuždi

Mjerač tlaka Daljinsko upravljanje -

aktivirano

6. Glavni prekidač – rezerva Struja crpke 1

7. Prenaponska zaštita –

aktivirana

Struja crpke 2

8. Napon na sabirnicama –

prisutan

Struja (ili napon) katodne

zaštite

9. DC-UPS – ulazni napon 24VDC

prisutan

10. DC-UPS – greška

akumulatorskih baterija

11. Zasunska komora - otvorena

12. Crpni bazen otvoren

13. Razdjelnik RO-CS otvoren

14. Razdjelnik RO-KOM otvoren

15. Svjetlovodni preklopnik –

ispravan

16. Daljinsko upravljanje –

onemogućeno

17. Daljinsko upravljanje –

omogućeno

18. Razdjelnik RKZ otvoren

19. Katodna zaštita – rezerva

20. Mjerač razine 1 – ispravan

21. Mjerač razine 2 – ispravan

22. Mjerač protoka – ispravan




23. Mjerač protoka – sumarni

volumen (impuls/m3)

24. Ručni režim rada

25. Automatski režim rada

26. Crpka 1 – napajanje ispravno

(motorna zaštitna sklopka

uključena)

27. Crpka 1 – visoka temperatura

namotaja

28. Crpka 1 – prodor vode u ulje

29. Crpka 1 – rezerva

30. Crpka 1 – radi

31. Crpka 2 – napajanje ispravno

(motorna zaštitna sklopka

uključena)

32. Crpka 2 – visoka temperatura

namotaja

33. Crpka 2 – prodor vode u ulje

34. Crpka 2 – rezerva

35. Crpka 2 – radi

36. ZUDS - prorada

Općeniti signali koje PLC postrojenja šalje na SCADA računala:

Opis Tip

Zapis

PBP Događaj

CS vrata otvorena BOOL A

CS vrata ormara otvorena BOOL A




Prorada prenaponske zaštite BOOL A

Glavni prekidač - prorada zaštite BOOL A

Glavni prekidač - isklop u nuždi BOOL A

Glavni prekidač - greška položaja BOOL A

Napon baterije - maksimum veličine BOOL A

Napon baterije - minimum veličine BOOL A

Napon baterije - greška sonde BOOL A

Nestanak napajanja na sabirnicama BOOL A

Komunikacija SCADA-PLC - greška BOOL A

DC_UPS - greška napajanja BOOL A

DC_UPS - greška baterija BOOL A

Greška svjetlovodnog preklopnika BOOL A

Greška mjerača razine 1 (signal dolazi sa mjerača) BOOL A

Greška mjerača razine 2 (signal dolazi sa mjerača) BOOL A

Greška mjerača protoka (signal dolazi sa mjerača) BOOL A

Protok - maksimum veličine BOOL A

Protok - minimum veličine BOOL A

Protok - greška sonde (analognog mjerenja) BOOL A

Tlak na tlačnoj strani - maksimum veličine BOOL A

Tlak na tlačnoj strani - minimum veličine BOOL A

Tlak na tlačnoj strani - greška sonde (analognog

mjerenja) BOOL A

Upravljanje crpkama - daljinski BOOL




Upravljanje ventilima - daljinski BOOL

Upravljanje mješačima – daljinski BOOL

Promjena parametara - daljinski BOOL

Tlak na tlačnoj strani - status skalirane veličine INT

Razina crpnog bazena - status skalirane veličine INT

Protok - status skalirane veličine INT

Napon baterije - status skalirane veličine INT

Preklopka daljinski rad omogućen / onemogućen INT E

Glavni prekidač - status INT E

Glavni prekidač - mod rada INT E

Glavni prekidač - položaj INT E

Sumarni protok (m3) DINT X

Napon baterije - skalirana veličina (V) REAL X

Razina crpnog bazena – skalirana veličina (m) REAL X

Protok - skalirana veličina (l/s) REAL X

Tlak na tlačnoj strani - skalirana veličina (bar) REAL X

Signali pojedine crpke koje PLC postrojenja šalje na SCADA računala:

Opis Tip

Zapis

PBP Događaj

Crpka n - nema uvjete rada BOOL A

Crpka n - strujno podopterećenje BOOL A

Crpka n - greška uklopa BOOL A




Crpka n - greška isklopa BOOL A

Struja crpke n - maksimum veličine BOOL A

Struja crpke n - minimum veličine BOOL A

Struja crpke n - greška mjerne sonde BOOL A

Crpka n - status INT E

Crpka n - mod rada INT E

Struja crpke n - status skalirane veličine INT

Frekvencija crpke n – status skalirane veličine INT

Crpka n – sati rada (s) DINT X

Crpka n – broj uklopa DINT X

Struja crpke n - skalirana veličina (A) REAL X

Frekvencija crpke n – skalirana veličina (Hz) REAL X

Signali pojedinog elektromotornog ventila koje PLC postrojenja šalje na SCADA računala:

Opis Tip

Zapis

PBP Događaj

EMV n - nema uvjete rada BOOL A

EMV n – greška Uklopa zatvaranja/otvaranja BOOL A

EMV n – greška zatvaranja/otvaranja BOOL A

EMV n – moment otvaranja BOOL A

EMV n – moment zatvaranja BOOL A

EMZ n - status INT E

EMV n – mod rada INT E




EMV n - položaj INT E

EMV n – otvorenost status skalirane veličine INT

EMV n - otvorenost – skalirana veličina (%) REAL

Signali pojedinog mješača koje PLC postrojenja šalje na SCADA računala:

Opis Tip

Zapis

PBP Događaj

Mješač n - nema uvjete rada BOOL A

Mješač n - strujno podopterećenje BOOL A

Mješač n - greška uklopa BOOL A

Mješač n - greška isklopa BOOL A

Struja mješača n - maksimum veličine BOOL A

Struja mješača n - minimum veličine BOOL A

Struja mješača n - greška mjerne sonde BOOL A

Mješač n - status INT E

Mješač n - mod rada INT E

Struja mješača n - status skalirane veličine INT

Mješač n – sati rada (s) DINT X

Mješač n – broj uklopa DINT X

Struja mješača n - skalirana veličina (A) REAL X

Komande koje PLC postrojenja prima sa SCADA računala:

Opis Tip Zapis




PBP Događaj

Zahtjev za prijelaz u lokalni rad s crpkama BOOL

Zahtjev za prijelaz u daljinski rad s crpkama BOOL

Zahtjev za prijelaz u lokalni rad s ventilima BOOL

Zahtjev za prijelaz u daljinski rad s ventilima BOOL

Zahtjev za prijelaz u lokalni rad s mješačima BOOL

Zahtjev za prijelaz u daljinski rad s mješačima BOOL

Zahtjev za prijelaz u lokalni rad s promjenom parametara BOOL

Zahtjev za prijelaz u daljinski rad s promjenom parametara BOOL

Komanda za promjenu parametara BOOL

Crpka n - uključi BOOL

Crpka n - isključi BOOL

Crpka n - daljinski reset BOOL

Mješač n - uključi BOOL

Mješač n - isključi BOOL

Crpka n – zadana frekvencija (Hz) REAL

Parametri postrojenja koje PLC šalje na SCADA računala:

Opis Tip

Zapis

PBP Događaj

Uključen prijelaz u lokalni automatski rad ako nema komandi

sa SCADA-e BOOL

Vrijeme prijelaza u lokalni automatski rad ako nema komandi

sa SCADA-e (s) WORD




Vrijeme stabilizacije napona (s) WORD

Vrijeme stabilizacije plovaka minimuma i maksimuma (s) WORD

Vrijeme između dvije sklopne operacije uklopa za crpke (s) WORD

Vrijeme između dvije sklopne operacije isklopa za crpke (s) WORD

Crpka n - vrijeme odmora (s) WORD

Mješač n – vrijeme odmora (s) WORD

Struja crpke n - maksimum veličine (A) REAL

Struja crpke n - minimum veličine (A) REAL

Struja mješača n - maksimum veličine (A) REAL

Struja mješača n - minimum veličine (A) REAL

Razina crpnog bazena - maksimum veličine (m) REAL

Razina crpnog bazena - minimum veličine (m) REAL

Razina uključenja crpke n (m) REAL

Razina isključenja crpke n (m) REAL

Razina uključenja mješača n (m) REAL

Razina isključenja mješača n (m) REAL

Tlak na tlačnoj strani - maksimum veličine (bar) REAL

Tlak na tlačnoj strani - minimum veličine (bar) REAL

Parametri postrojenja koje PLC prima od SCADA računala:

Opis Tip

Zapis

PBP Događaj

Live Beat od SCADA-e BOOL





sa SCADA-e BOOL


sa SCADA-e (s) WORD





Mješač n – vrijeme odmora (s) WORD



Struja mješača n - maksimum veličine (A) REAL

Struja mješača n - minimum veličine (A) REAL

Razina crpnog bazena - maksimum veličine (m) REAL

Razina crpnog bazena - minimum veličine (m) REAL



Razina uključenja mješača n (m) REAL

Razina isključenja mješača n (m) REAL



Datum i vrijeme koje PLC prima od SCADA računala:

Opis Tip Zapis




PBP Događaj

Datum – broj dana od 01.01.1990 INT

Vrijeme – broj sekundi od ponoći DINT

Signali pojedine crpke koje PLC postrojenja šalje na SCADA računala:

Opis Tip

Zapis

PBP Događaj

Crpka n - nema uvjete rada BOOL A

Crpka n - strujno podopterećenje BOOL A

Crpka n - greška uklopa BOOL A

Crpka n - greška isklopa BOOL A

Struja crpke n - maksimum veličine BOOL A

Struja crpke n - minimum veličine BOOL A

Struja crpke n - greška mjerne sonde BOOL A

Crpka n - status INT E

Crpka n - mod rada INT E

Struja crpke n - status skalirane veličine INT

Frekvencija crpke n – status skalirane veličine INT

Crpka n – sati rada (s) DINT X

Crpka n – broj uklopa DINT X

Struja crpke n - skalirana veličina (A) REAL X

Frekvencija crpke n – skalirana veličina (Hz) REAL X

Signali pojedinog elektromotornog ventila koje PLC postrojenja šalje na SCADA računala:




Opis Tip

Zapis

PBP Događaj

EMV n - nema uvjete rada BOOL A

EMV n – greška Uklopa zatvaranja/otvaranja BOOL A

EMV n – greška zatvaranja/otvaranja BOOL A

EMV n – moment otvaranja BOOL A

EMV n – moment zatvaranja BOOL A

EMZ n - status INT E

EMV n – mod rada INT E

EMV n - položaj INT E

EMV n – otvorenost status skalirane veličine INT

EMV n - otvorenost – skalirana veličina (%) REAL

Signali vodospreme koje PLC postrojenja šalje na SCADA računala:

Opis Tip

Zapis

PBP Događaj

Plovak minimuma u vodospremi BOOL A

Plovak maksimuma u vodospremi BOOL A

Greška mjerača razine (signal dolazi sa mjerača) BOOL A

Greška mjerača protoka (signal dolazi sa mjerača) BOOL A

Razina vodospreme - minimum veličine BOOL A

Razina vodospreme - greška sonde BOOL A

Razina vodospreme - status skalirane veličine INT




Razina vodospreme - skalirana veličina (m) REAL X

Komande koje PLC postrojenja prima sa SCADA računala:

Opis Tip

Zapis

PBP Događaj

Zahtjev za prijelaz u lokalni rad s crpkama BOOL

Zahtjev za prijelaz u daljinski rad s crpkama BOOL

Zahtjev za prijelaz u lokalni rad s ventilima BOOL

Zahtjev za prijelaz u daljinski rad s ventilima BOOL

Zahtjev za prijelaz u lokalni rad s promjenom parametara BOOL

Zahtjev za prijelaz u daljinski rad s promjenom parametara BOOL

Komanda za promjenu parametara BOOL

Crpka n - uključi BOOL

Crpka n - isključi BOOL

Crpka n - daljinski reset BOOL

Crpka n – zadana frekvencija (Hz) REAL

Parametri postrojenja koje PLC šalje na SCADA računala

Opis Tip

Zapis

PBP Događaj


sa SCADA-e BOOL


sa SCADA-e (s) WORD









Crpka n – minimalna radna frekvencija (Hz) REAL



Razina vodospreme - maksimum veličine (m) REAL

Razina vodospreme - minimum veličine (m) REAL



Tlak na usisnoj strani - maksimum veličine (bar) REAL

Tlak na usisnoj strani - minimum veličine (bar) REAL



Parametri postrojenja koje PLC prima od SCADA računala

Opis Tip

Zapis

PBP Događaj

Live Beat od SCADA-e BOOL


sa SCADA-e BOOL


sa SCADA-e (s) WORD









Crpka n – minimalna radna frekvencija (Hz) REAL

Struja crpke - maksimum veličine (A) REAL

Struja crpke - minimum veličine (A) REAL

Razina vodospreme - maksimum veličine (m) REAL

Razina vodospreme - minimum veličine (m) REAL



Tlak na usisnoj strani - maksimum veličine (bar) REAL

Tlak na usisnoj strani - minimum veličine (bar) REAL



Datum i vrijeme koje PLC prima od SCADA računala

Opis Tip

Zapis

PBP Događaj

Datum – broj dana od 01.01.1990 INT

Vrijeme – broj sekundi od ponoći DINT






4.3.3.37 SVJETLOVODNI ETHERNET PREKLOPNIK (SWITCH)

Za ostvarivanje Ethernet komunikacije putem svjetlovodnih kabela kao aktivna oprema koriste se upravljivi

(managed) svjetlovodni Ethernet preklopnici. Obzirom da se preklopnici uvode u već postojeći komunikacijski

sustav, moraju biti u potpunosti kompatibilni s postojećim Layer 2 preklopnicima (Siemens proizvodnje) i s

postojećim SDNU sustavom, na način da njegova ugradnja ne utječe negativno na funkcionalnost postojećeg

sustava SDNU-a.

Postojeći sustav je spojen u prsten single modnih optičkih kabela, u slučaju kvara kabela na jednom kraju mora

se zadržati funkcionalnost sustava. Preklopnik mora zadovoljiti i sljedeće karakteristike:

- brzina prijenosa podataka 10Mbit/s, 100Mbit/s - × RJ45 ethernet priključka - 2 × 100 Mbit/s single mod (LD), BFOC priključka - bespotencijalni kontakt ispravnosti uređaja - mogućnost daljinskog parametiranja i resetiranja uređaja - napajanje: redundantno 24VDC - temperaturno radno područje: -40 - 60°C - preklopnik mora zadovoljavati sljedeće direktive: - 2014/30/EU; EMC direktiva - 2014/34/EU; ATEX direktiva - 2011/65/EU; RoHS direktiva - EN 61000-6-4 (Class A); emitiranje interferencija - EN 61000-6-2; otpornost na interferencije.



4.3.3.38 SVJETLOVODNI RAZDJELNICI

Svjetlovodni kabeli završavaju u objektima na svjetlovodnim razdjelnicima za jednomodna svjetlovodna vlakna

(SM-single mode). Sve ili samo dio svjetlovodnih vlakana završava na svjetlovodnim konektorima. U nekim

razdjelnicima se dio svjetlovodnih vlakana dvaju ili više kabela međusobno spaja, tako da svjetlovodni razdjelnik

ima i ulogu kabelske spojnice.

Konektori u svim razdjelnicima za jednomodne kabele trebaju biti FC/PC tipa.

Svjetlovodna vlakna kabela se ne spajaju direktno na svjetlovodne konektore. Uz svjetlovodni razdjelnik treba

isporučiti kratke komade svjetlovodnog vlakna (dužine 1.5 -2m), na čijem jednom kraju je tvornički spojen SM

FC/PC konektor ili MM ST konektor, tzv. pigtail. Svjetlovodna vlakna iz kabela i pigtaili se uvode u posebne

kazete u kojima se namotaju rezervne dužine vlakana, a nakon varenja dvaju vlakana spoj se zaštićuje

posebnom cjevčicom koja se fiksira u kazeti. Kapacitet kazete je 12 ili 24 svjetlovoda vlakana.

U sustavu se koriste svjetlovodni razdjelnici izvedeni za montažu u 19" ormare, razdjelnici u vlastitom ormariću

koji je predviđen za unutarnju montažu na zid, a te razdjelnik za vanjsku montažu smješten u samostojećem

poliesterskom ormaru. Ovisno o broju kabela, broju konektora, ukupnom broju svjetlovodnih niti i tipu

svjetlovodnog kabela, predviđena su 4 tipa svjetlovodnih razdjelnika, koji su naznačeni u upitnim listama

tehničkih podataka.

Povezivanje svjetlovodnih razdjelnika na komunikacijsku opremu

Za povezivanje informacijske i telemetrijske opreme u objektu (Ethetnet preklopnici, svjetlovodni vezni moduli-

OLM, Ethernet medij konvertori itd.) na svjetlovodni razdjelnik treba koristiti završne svjetlovodne kabele s dva

jednomodna svjetlovodna vlakna.




Kada se svjetlovodni razdjelnik i uređaj nalaze u istom ormaru povezivanje treba izvesti s tvornički izrađenim

tzv. patchcord-om sa standardnim dužinama 1, 2, 3 ili 5m.

Kada se uređaj kojeg treba povezati na svjetlovodni razdjelnik nalazi u drugom ormaru, potrebno je isporučiti

dvožilni kabel za unutarnju montažu određene dužine i sljedećih mehaničkih karakteristika:

Kabel treba imati dodatni plašt

Dozvoljena vučna sila veća od 1000N

Svjetlovodne karakteristike završnih svjetlovodnih kabela trebaju biti iste kao i svjetlovodnih kabela koji se

polažu između objekata, pri čemu posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti o glodavaca.

Završni svjetlovodni kabeli trebaju na strani svjetlovodnog razdjelnika imati FC/PC konektore, a na strani

uređaja konektore koje uvjetuje odgovarajući tip uređaja (Siemesova oprema redovito koristi ST konektore).



4.3.3.39 SVJETLOVODNI KABELI

Za međusobno povezivanje objekata koriste se jednomodni svjetlovodni kabeli (SM-single mode) konstrukcijski

izvedeni za uvlačenje u kabelsku kanalizaciju.

Svjetlovodni kabel mora biti u skladu sa standardima i normama HRN ISO/IEC 11801, EN 187000, HRN EN

60794-3, HRN EN 50173-1, a svjetlovodne niti sa ITU-T G.652.D.

Detaljni tehnički uvjeti za svjetlovodna vlakna i svjetlovodne kabele navedeni su u upitnoj listi tehničkih

podataka, pa se ovdje neće ponavljati.

Kabel mora biti nemetalni, sa zaštitom od glodavaca, sa svjetlovodnim vlaknima u cjevčicama ispunjenim

tiksotropičnim želeom za sprečavanje prodiranja vode duž cjevčice.

Maksimalna dozvoljena vučna sila mora biti najmanje 2200N (za upuhivanja kabel treba biti ojačane

konstrukcije).

Dužine isporuke kabela trebaju biti takve da se ni na jednoj dionici kraćoj od 2.000 m ne koristi kabelska

spojnica. Dužine dionica kabela naznačene su u troškovniku opreme i radova.

Polaganje svjetlovodnih kabela

Svjetlovodni kabeli se polažu u kabelsku kanalizaciju. Kabelska kanalizacija je obrađena građevinskim

projektima, a izvodi se PEHD cijevima promjera 50mm.

Prije polaganja svjetlovodnog kabela treba izvršiti provjeru prohodnosti cijevi kabelske kanalizacije u koju se

kabel polaže, tj. kalibraciju PEHD cijevi.

Na kratkim dionicama kabelske kanalizacije primjenjuje se uvlačenje kabela, koje u principu treba izvoditi

vučnim strojem sa ograničenjem vučne sile.

Kod polaganja svjetlovodnih kabela u PEHD cijevi 50mm u principu treba koristiti postupak strojnog upuhivanja

kabela, upotrebom kompresora i stroja za upuhivanje kabela.

Kod polaganja svjetlovodnih kabela treba koristiti "Upute za polaganje i montažu optičkih kabela", PTT Vjesnik

br. 4/89.

Polaganja svjetlovodnih kabela vrši najmanje 4 djelatnika Izvršitelja koji imaju certifikate za instaliranje

svjetlovodnih sustava, a upuhivanje najmanje 3 djelatnika Izvršitelja koji imaju certifikate osposobljenosti za rad

sa opremom za upuhivanje kabela.




Nakon polaganja i spajanja kabela, za svaku dionicu kabela treba izraditi dokumentaciju prema "Uputama o

tehničkoj evidenciji međumjesnih i spojnih telekomunikacijskih linija sa optičkim kablovima", PTT Vjesnik br.

6/91.

Rezerva svjetlovodnih kabela

Rezerva svjetlovodnih kabela ostavlja se u označenim kabelskim zdencima. Rezerva je cca 20 m i potrebno ju je

uredno namotati na kabelsku motalicu, te istu pričvrstiti na vertikalnu stijenku kabelskog zdenca. Kabelska

motalica je predviđena u svrhu očuvanja minimalnog radijusa savijanja svjetlovodnog kabela.

Spajanja svjetlovodnih kabela

Spajanja svjetlovodnih kabela vrše se u vodonepropusnim svjetlovodnim spojnicama, prespojnim panelima i

prespojnim kutijama.

Sva spajanja vršiti "fusion splice" metodom, tj. varenjem niti. Nisu dozvoljene druge metode spajanja

svjetlovodnih niti (mehanički spojevi, hot melt metoda i slično).

Spojevi niti moraju biti zaštićeni termo zaštitnim cjevčicama 45-60mm, te smješteni na nosače cjevčica u

kazetama spojnica, panela ili kutija.

Spajanja svjetlovodnih kabela vrše isključivo djelatnici koji imaju certifikate za instaliranje svjetlovodnih

sustava.

Mjerenja na svjetlovodnim kabelima

Mjerenja na svjetlovodnim kabelima se provode poradi utvrđivanja osobina kabela, odnosno provjera

zadovoljenja deklariranih vrijednosti.

Na svjetlovodnom kabelu treba izvršiti potrebna mjerenja prije i nakon polaganja i nakon izvođenja spajanja s

drugim kabelom i svjetlovodnim razdjelnikom. Ispitivanje karakteristika svjetlovodnih kabela provode se radi:

- utvrđivanja osobina kabela, odnosno provjera zadovoljenja deklariranih vrijednosti - utvrđivanje mogućih oštećenja prilikom dopreme na gradilište, - utvrđivanje eventualno nastalih oštećenja prilikom polaganja.

Ovlašteni predstavnik Izvođača treba biti prisutan prilikom primopredaje svjetlovodnog kabela od strane

Proizvođača. Primopredaja će se obaviti u skladištu proizvođača. Pri primopredaji kabela Izvođač će, uz

nazočnost Naručitelja i ovlaštenog predstavnika Proizvođača kabela, izvršiti mjerenja koja trebaju potvrditi da

isporučeni kabel udovoljava uvjetima iz Dokumentacije za nadmetanje.

Ovlašteni predstavnik Izvođača treba supotpisati Zapisnik o mjerenju kojim potvrđuje da mu je svjetlovodni

kabel predan u ispravnom stanju.

Ispitivanja trebaju potvrditi da kabel zadovoljava deklarirane karakteristike.

Preuzimanje svjetlovodnih kabela u tvornici treba izvršiti prema tehničkim uvjetima za telekomunikacijske

kabele sa jednomodnim nitima (PTT Vjesnik br. 13/88) i Uputi o opsegu ispitivanja kod preuzimanja TK kabela

sa svjetlovodnim nitima (PTT Vjesnik 27/90).

Prilikom preuzimanja kabela sa skladišta Proizvođača vrši se:

- vizualna kontrola (izgled, pakiranje, dužine, konstrukcija), - kontrola veličine prigušenja, disperzije i granične valne dužine, - provjera maksimalne vučne sile, - provjera minimalnog promjera savijanja kabela, - provjera tvorničke dužine i gušenja isporučenih svjetlovodnih kabela korištenjem Backscattering

metode kojom radi OTDR (Optical Time Domain Reflectometer).




U toku polaganja svjetlovodnog kabela vrše se kontinuirano po fazama izgradnje mjerenja, pri čemu se rezultati

mjerenja evidentiraju kako bi se dobili realni pokazatelji na temelju usporedbe rezultata. Prilikom mjerenja

potrebno je koristiti isti tip instrumenata i mjernih metoda i po mogućnosti u istim klimatskim uvjetima.

Za provjeru dužina i gušenja položenih kabela predviđeno je korištenje Backscattering metode, kojom radi

OTDR (Optical Time Domain Reflectometer).

Ova mjerenja svjetlovodnog kabela vrši se OTDR-om na valnim duljinama 1300nm i 1550 nm, i to:

a) Prije polaganja

- Mjerenje dužine svakog pojedinačnog vlakna dobije se uz poznavanje indeksa loma vlakna, koje tipično

iznosi od 1,46 do 1,50.

- Mjerenje prigušenja svakog vlakna na obje valne duljine, koje ne smije odstupati više od 0,05 dB/km

od deklariranih vrijednosti. Varijacije prigušenja ukazuju na nepoželjno mikro savijanje u vlaknu.

b) Nakon polaganja

Cilj ovog mjerenja je uočavanje nepravilnosti prilikom polaganja pojedinih dionica kabela, a mjeri se:

- Odstupanje dužina vlakana nakon i prije polaganja. Ako je veće od 0,2% ukazuje na štetno istezanje,

savijanje ili pritisak prilikom polaganja kabela, što će unijeti nedozvoljeno slabljenje kabelske veze.

- Vrijednost prigušenja nakon polaganja, koje ne smije odstupati više od 0,05 dB/km od izmjerene

vrijednosti prigušenja dobivenom prije polaganja kabela.

c) Nakon spajanja kabela (u spojnici, u svjetlovodnom razdjelniku)

- Mjerenje prigušenja spoja vrši se u oba smjera na obje valne duljine (1300 i 1550 nm), neposredno

nakon spajanja, kako bi se na vrijeme otkrili neodgovarajući spojevi vlakana. Prosječna vrijednost slabljenja

spoja ostvarenog zavarivanjem ne smije biti veća od 0,1 dB (na 1300nm), dok na 1550nm izmjerena vrijednost

slabljenja na spoju u odnosu na 1300nm ne smije biti veća od 0,05dB.

d) Završna mjerenja (cijela trasa u oba smjera).

Po završenom spajanju nastavaka na svjetlovodnom kabelu, završnih nastavaka te konektora na razdjelniku

vrše se obostrana mjerenja prigušenja i to:

metodom reflektometra (dobiveni rezultati se uspoređuju sa zbrojem vrijednosti prigušenja pojedinih dužina)

metodom prijenosa snage

Ova mjerenja vrše se višekratno s obje strane na valnim duljinama 1300 i 1550nm.

Svakom od prethodno navedenih mjerenja mora biti nazočan nadzorni inženjer ovlašten od strane Naručitelja

koji svojim potpisom na Protokol o izvršenom mjerenju potvrđuje da su mjerenja korektno izvršena i da su

rezultati zadovoljavajući. Naručitelju se nakon svakog pojedinog mjerenja dostavlja jedna kopija Protokola o

izvršenim mjerenjima.

Sva mjerenja potrebno je izvršiti sa kalibriranim OTDR instrumentom. Certifikat o kalibriranosti instrumenta ne

smije biti stariji od 12 mjeseci od dana objave nadmetanja, te ga je potrebno dati ponovo kalibrirati ako u toku

izvršenja Ugovora istekne taj rok.

Za potrebe mjerenja, analize mjerenja i izdavanja atesta Izvršitelj treba priložiti sljedeće certifikate:

- o osposobljenosti za rad sa instrumentom OTDR čije specifikacije i dokaz o vlasništvu prilažu u ponudbenoj dokumentaciji "Certified Cabling Test Techician" ili jednako vrijednim.

U slučaju oštećenja svjetlovodnog kabela koje je tijekom montaže nastalo od strane Izvođača radova, ili je

prouzrokovano njegovim nemarom i/ili nesavjesnim postupcima, isti se obvezuje zamijeniti kabel o svom

trošku.




Završnim mjerenjima na svjetlovodnom kabelu prisustvovat će i ovlašteni predstavnik isporučitelja

svjetlovodnog kabela koji će svojim supotpisom na Protokol o završnom mjerenju potvrditi da je kabel u

ispravnom stanju, te da je garantni rok na kvalitetu kabela neprekinut.

Spojnice svjetlovodnih kabela

U kabelskim spojnicama se provodi međusobno spajanje pojedinih svjetlovodnih vlakana više svjetlovodnih

kabela postupkom varenja svjetlovodnih vlakana.

Kabelske spojnice moraju biti izvedbe za vanjsku montažu jer se polažu u kabelski zdenac na mjestu grananja

trasa svjetlovodnih kabela.

Kabelske spojnice potrebno je nakon spajanja montirati na stjenku kabelskog zdenca.

Spojnica treba ispunjavati "Tehničke uvjete za spojnice za nastavljanje telekomunikacijskih kabela sa optičkim

vlaknima", PTT Vjesnik br. 4/89.



4.3.3.40 POPIS PRIČUVNIH DIJELOVA

Izvođač treba prema uobičajenoj praksi isporučiti pričuvne dijelove prema listi pričuvnih dijelova.

Količine pričuvnih dijelova trebaju zadovoljiti potrebe održavanja normalnog rada nakon isteka garantnog

perioda.

Svi pričuvni dijelovi moraju biti uzajamno zamjenjivi sa originalnim dijelovima, te moraju biti od istog

materijala, iste izvedbe i istih karakteristika kao i odgovarajući originalni dijelovi.

4.3.3.41 REZERVNO NAPAJANJE OBJEKTA

Rezervno napajanje crpnih stanica i vodosprema sa crpnim stanicama predviđeno je putem mobilnog agregata

na vlastitom podvozju, odgovarajuće snage.

Za crpne stanice za koje je neophodan neprekinuti rad ugrađuje se stacionarna elektroagregatsko postrojenje.

Za potrebe napajanja objekta mobilnim agregatom predviđa se utičnica smještena u razvodnom ormaru (za

podzemne objekte) ili na samoj građevini na dostupnom mjestu (za objekte s nadzemnim dijelom).

Stacionarni diesel agregat se automatski pokreće u slučaju nestanka mrežnog napajanja. Dimenzionira se tako

da pri radu sve opreme koja treba imati agregatsko napajanje, što je definirano tehnološkim projektom,

agregat radi sa maksimalno 85% dozvoljenog trajnog opterećenja. Uklop trošila na agregat postepeno,

maksimalno opterećenje u jednom koraku prema podacima proizvođača agregata ali ne više od 60% nazivnog

opterećenja. Opremljen tipkalom za isklop u slučaju nužde.

Stacionarni diesel agregat je sastavljen od pogonskog diesel motora i sinkronog generatora koji su gumenim

amortizerima pričvršćeni na čelično postolje u koje je ugrađen spremnik goriva. Spremnik goriva sa dvostrukom

stijenkom za sprečavanje prokapavanja ili izlijevanje; s ugrađenim priključcima za napajanje motora gorivom, za

punjenje, elementima za mjerenje i signalizaciju količine goriva. Kategorija agregata – ISO 8528/5, pogonska

grupa G2 – stacionarni teret izohrono.

Montaža agregata na temelj izveden prema uputama proizvođača. Ugrađeni antivibracijski elementi.

Izvedbenu dokumentaciju isporučuje isporučilac postrojenja.

Uz isporuku osigurati montažu i spajanje postrojenja do potpune funkcionalnosti, uzemljenje, prvo punjenje

rezervoara, te puštanje u pogon.

Uz agregat isporučiti i kpl. sanduk s pijeskom 0,25 m3 i lopatom, te protupožarni aparat u ormariću za vanjsku

montažu.




4.3.3.42 KATODNA ZAŠTITA

Katodna zaštita služi za zaštitu strojarskih, a dijelom i elektrotehničkih instalacija od korozije. Sustav katodne

zaštite potrebno je izvesti na način da daje potpunu zaštitu konstrukciji u trajanju od 30 godina.

Sustav se treba izvesti na principu vanjskog izvora napajanja, gdje će se pozitivni pol povezati sa inertnim

anodama, a metalna konstrukcija će se povezati s negativnim polom.

Uređaj za napajanje treba biti s automatskom regulacijom potencijala radi mogućih oscilacija vode u zdencu i

radi promjene električne otpornosti vode. Za kontrolu zaštitnog potencijala kao i za davanje signala za

regulaciju koristiti ugrađenu referentnu elektrodu koja će mjeriti polarizacijski potencijal na mjernoj probi koja

se nalazi u neposrednoj blizini tako da se IR – pogreška smanji na minimum. Mjerni kabel od cjevovoda

omogućava dodatnu kontrolu polarizacijskog potencijala. Referentna elektroda koja mora biti trajna i

neosjetljiva na kontaminaciju.

Čitav proces kontrolirati će se putem SDNU–a.

Norme koje su referentne pri projektiranju i izvođenju sustava katodne zaštite:

- NACE standard: RP-0169 (Revised 1992), Control of external Corrosion on Uderground or Submerged Metallic Piping Systems.

- NACE standard: RP-02-85, Control of external Corrosion on Metallic Buried, Partially Buried or Submerged Liquid Storage Systems.

- DIN 50 920: Probability of corrosion of metallic materials under external corrosions- pipelines and structural component parts in soil and water.

- British Standard CP 1021: Code of Practice for Cathodic protection.



4.3.4 ZAŠTITA I/ILI IZMJEŠTANJE EKI

4.3.4.1 OPĆENITO

Zaštita i/ili izmještanje EKI obrađena je posebnim projektima zaštite i/ili izmještanja EKI te se temeljem istih

izvode potrebni radovi. U pravilu svugdje gdje je to moguće potrebno je zaštiti postojeću EKI a samo tamo gdje

je to neophodno izvršiti izmještanje EKI. Izmještanje se može izvesti na dva načina. Prvi način je privremeno

izmještanje trase EKI na poziciju neposredno uz trasu glavnih radova (vodovoda i odvodnje) te se zatim,

sukladno dinamici ukupnih radova, izvodi trajna trasa EKI. Drugi način podrazumijeva trajno izmještanje trase

EKI na novu poziciju prije početka radova na glavnoj trasi (vodovoda i odvodnje). U oba slučaja potrebno je

osigurati neprekinutost telekomunikacijskih usluga svim korisnicima. Radove treba izvoditi sa povećanom

pažnjom kako se postojeća EKI ne bi oštetila u nekoj od faza radova, po završetku svih radova potrebno je

izvesti ispitivanje prohodnosti svih cijevi u zoni zahvata, kako onih koje su bile samo predmet zaštite tako i onih

koji su se izmještale.

4.3.4.2 IZRADA KABELSKE KANALIZACIJE (EKI)

Zračni kabeli – polaganje

OPIS

Uključuje sav rad i materijal te korištenje opreme i strojeva za polaganje bilo koje vrste bakrenih i svjetlovodnih

zračnih kabela između stupova (u vlasništvu HT-a ili HEP-a), krovova i zidova objekata kao i bušenje rupa i

montiranje kompleta za postavljanje i učvršćivanje zračnih kabela (PSK opreme) na stupovima (u vlasništvu HT-

a ili HEP-a), krovovima i zidovima objekata. Pričvršćivanje kabela svim vrstama i tipovima obujmica na

stupovima (u vlasništvu HT-a i HEP-a), krovnim konstrukcijama i zidovima objekata. Rezanje kabela, otvaranje

kabelskog plašta, priprema Al trake, označavanje osnovnih grupa pomoću identifikacijskih termoplastičnih vrpci

u skladu sa standardima Naručitelja, povezivanje kabela i spajanje parica na postojeće reglete unutar postojećih

kutija. Rezanje stabala, grana i žbunja. Priprema i čišćenje lokacije.




Uključeno je i spajanje svih parica u slučaju da nisu spojene u postojećim razvodnim kutijama od izvodnog

ormarića do priključne kutije na objektu korisnika.

Kabeli moraju udovoljavati sa svim svojim tehničkim karakteristikama kako je to propisano tehničkim uvjetima

T.U.057 i T.U.077

IZVOĐENJE

Polaganje zračnih kabela izvoditi poštujući pravila struke i tehničke norme za izvođenje tih radova, radove

izvoditi pažljivo, posebno voditi računa o postojećim instalacijama.


Jedinica mjere je m' ugrađenog kabela. U jediničnu cijenu uključeni su svi troškovi, materijal, rad i oprema. Svi

troškovi prijevoza, odvoza i odlaganja viška materijala uključeni su u cijenu stavke.

Zračni kabeli – demontaža

OPIS

Uključuje sav rad i materijal te korištenje opreme i strojeva potrebnih za demontažu ili uklanjanje svih vrsta

zračnih TK kabela sa stupova Naručitelja ili drugih komunalnih poduzeća kao i sa čvrstih objekata na kojima je

TK kabel ovješen. Namatanje na bubanj ili rezanje neupotrebljivog kabela, označavanje identifikacijskim

oznakama, te potrebna mjerenja. Stavka uključuje odspajanje parica iz TK ormarića i kutija. Priprema i čišćenje

lokacije.

Stavka uključuje i slijedeće aktivnosti: demontaža ili uklanjanje kompletnog PSK pribora, TK ormarića i kutija u

kojima je kabel bio spojen te sanacija dijela krovišta i zidova objekata na kojima je TK kabel bio ovješen.

IZVOĐENJE

Demontažu zračnih kabela izvoditi poštujući pravila struke i tehničke norme za izvođenje tih radova, radove



Jedinica mjere je 1 raspon = "1 komad" (bez obzira na broj kabela u jednom rasponu u obračun izvedenih

radova uzima se jedan raspon). U jediničnu cijenu uključeni su svi troškovi, materijal, rad i oprema. Svi troškovi

prijevoza, odvoza i odlaganja viška materijala uključeni su u cijenu stavke.

Zračni kabeli – izmještanje

OPIS

Uključuje sav rad i materijal te korištenje opreme i strojeva za demontažu i polaganje bilo koje vrste bakrenih i

svjetlovodnih zračnih kabela između stupova (u vlasništvu HT-a ili HEP-a), krovova i zidova objekata. Stavka

uključuje odspajanje parica iz TK ormarića i kutija. Bušenje rupa i montiranje kompleta za postavljanje i

učvršćivanje zračnih kabela (PSK opreme) na stupovima (u vlasništvu HT-a ili HEP-a), krovovima i zidovima

objekata. Pričvršćivanje kabela svim vrstama i tipovima obujmica na stupovima (u vlasništvu HT-a i HEP-a),

krovnim konstrukcijama i zidovima objekata. Rezanje kabela, otvaranje kabelskog plašta, priprema Al trake,

označavanje osnovnih grupa pomoću identifikacijskih termoplastičnih vrpci u skladu sa standardima

Naručitelja, povezivanje kabela i spajanje parica na postojeće reglete unutar postojećih kutija. Rezanje stabala,

grana i žbunja. Priprema i čišćenje lokacije.

Stavka uključuje i spajanje/nabacivanje parica zračnih kabela u postojećim kutijama.

Prilikom spajanja zračnih kabela u novo postavljene kutije koristiti stavke spajanja.

Prilikom spajanja svjetlovodnih kabela za isto se koristi stavka spajanja SVK kabela.

IZVOĐENJE

Izmještanje zračnih kabela izvoditi poštujući pravila struke i tehničke norme za izvođenje tih radova, radove






Jedinica mjere je 1 raspon = "1 komad" (bez obzira na broj kabela u jednom rasponu u obračun izvedenih

radova uzima se jedan raspon). U jediničnu cijenu uključeni su svi troškovi, materijal, rad i oprema. Svi troškovi


Podzemni kabeli uvlačenje kabela

OPIS

Uključuje sav rad i materijal te korištenje opreme i strojeva za uvlačenje/ upuhivanje/ izvlačenje/ uklanjanje

specificiranih kabela (bakreni i optički) u cijevi TK kanalizacije. Zaštita i preslagivanje postojećih kabela i

spojnica. Obnova čepova i drugih materijala za brtvljenje. Postavljanje valjaka i kolotura. Uvlačenje kabela u

cijevi TK kanalizacije po specificiranim brzinama i silama uvlačenja. Rezanje i zatvaranje krajeva TK kabela.

Brtvljenje cijevi odobrenom metodom. Nabava, doprema i postavljanje oznaka za identifikaciju kabela u

svakom kabelskom zdencu i kabelskoj galeriji odobrenom metodom. Postavljanje i učvršćivanje kabela / cijevi

sukladno Naručiteljevim specifikacijama u svakom kabelskom zdencu i kabelskoj galeriji. Priprema i čišćenje

lokacije. Kabeli moraju udovoljavati sa svim svojim tehničkim karakteristikama kako je to propisano tehničkim

uvjetima T.U.075; T.U.082 i T.U.084. U slučaju izvlačenja kabela uključen je sav rad i materijal te korištenje

opreme i strojeva potrebnih za izvlačenje ili uklanjanje postojećih kabela neovisno o vrsti (razdjelni, glavni ili

distribucijski) iz TK kanalizacije, kabelskih zdenaca za spajanje i kabelskih galerija zatim zaštita i razmještanje

postojećih TK kabela ili spojnica te ispitivanje, namatanje na bubanj ili rezanje neupotrebljivog kabela,

označavanje identifikacijskim oznakama, dokumentiranje ispitnih podataka, čišćenje i zatvaranje praznih cijevi

sa pripremom i čišćenjem lokacije.

IZVOĐENJE

Izradu zdenaca izvoditi pažljivo, posebno voditi računa o postojećim instalacijama kako se prilikom izrade

zdenca iste ne bi oštetile.


Jedinica mjere je m1ugrađenog kabela. U jediničnu cijenu uključeni su svi troškovi, materijal, rad i oprema. Svi

troškovi prijevoza, odvoza i odlaganja viška materijala uključeni su u cijenu stavke. Mjerenje uvlačenja svakog

kabela biti će jednaka zbroju udaljenosti između središta kabelskog zdenca, odnosno krajeva cijevi u koje se

uvlači kabel te TK ormarića / kutije ili kabineta. Dužina kabelskih petlji ("šlingi") koja se prema pravilima struke

"ostavlja" za izradu nastavaka ne ulazi u obračun dužina položenih kabela. Također se u ukupnu dužinu

položenog kabela ne uračunava i "šlinga" koja se prema nalogu Naručitelja "ostavlja" za buduće radove. Dužina

kabelskih petlji "šlingi" koje se "ostavljaju" za izradu nastavaka ovisno o situaciji na terenu može varirati od 1 - 3

metra, u iznimnim slučajevima i više što treba odobriti osoba koja nadzire radove a obračunavaju se kao

ugrađeni materijal.

Kod izvlačenja kabela dužina kabelskih petlji ("šlingi") ne ulazi u obračun dužina izvučenih kabela.

Kod izvlačenja cijevi jedinica mjere za izvlačenje cijevi bit će m1 glavne kanalizacije.

Spajanje parica sa pripremom kabela, ispitivanjem i mjerenjima – TK kabeli

OPIS

Uključuje sav rad i materijal te korištenje opreme i alata potrebnog za spajanje ravnih i račvastih nastavaka

uvlačnih ili direktno položenih TK kabela u zemlju. Spajanje i ispitivanje parica, sva potrebna mjerenja koja se

obavljaju prilikom spajanja. U stavke je uključeno i obavljanje završnih električnih mjerenja, te obrada i dostava

rezultata.

Uključuje i svako preuređenje ili privremeno premještanje postojećih TK kabela i instalacija unutar zdenca,

kabelske galerije ili radne jame u svrhu spajanja i izrade spojnica. Priprema i čišćenje lokacije.

Ove stavke uključuju sve vrste pripreme kabela, kao što je otvaranje kabelskih plašteva i trake, priprema plašta

za prespajanje, označavanje grupa četvorki pomoću identifikacijskih termoplastičnih traka u skladu sa pravilima




Naručitelja. U stavkama je uključen i sav rad potreban za završna mjerenja upletenih parica u skladu s pravilima

Naručitelja. Ovo se jednako primjenjuje na postojeće i nove kabele.

Uključuje i sav rad i materijal te korištenje opreme i alata potrebnog za zatvaranje novih spojnica za ravne ili

račvaste nastavke na svim kabelima kao i za otvaranje i zatvaranje spojnica u uporabi (radu) za ravne i račvaste

nastavke.

Uključene su aktivnosti postavljanje i učvršćivanje TK kabela i spojnica na zid, konzole, kabelske stalke te

označavanje spojnica. Ako je u slučaju prespajanja potrebno ponovno označavanje, i to je uključeno u stavku.

Završna električna mjerenja izvode se na relaciji kabelski razdjelnik – primarni kabelski izvod, odnosno primarni

kabelski izvod – sekundarni kabelski izvod. Provode se samo na podzemnoj mreži, te obuhvaćaju slijedeća

mjerenja:

mjerenja otpora petlje za najmanje jednu paricu od deset po kabelskom izvodu, mjerenje otpora izolacije na

svim paricama na izvodu

Izvješće o završnim mjerenjima, pored mjernih rezultata po svakoj pojedinoj parici, treba sadržavati i sljedeće

podatke:

- datum i mjesto izvođenja mjerenja - osnovni identifikatori izmjerene mreže (naziv razdjelnika, broj kabela, broj izvoda) - temperaturu okoline - ime i prezime osobe koja je izvela mjerenja - tip i serijski broj mjernog instrumenta kojim su izvedena mjerenja - maksimalno dozvoljena odstupanja mjernih rezultata u ovisnosti o duljini petlje - potpis osobe koja je provodila mjerenja.

IZVOĐENJE

Radove na spajanjima i mjerenjima kabela izvoditi pažljivo i prema pravilima struke, bez prekida prometa

odnosno prekid prometa mora biti minimalan i pravovremeno najavljen kontakt osobama.

Spajanje parica kabela u radu zahtjeva posebnu pažnju pri spajanju parica koje su predmet dotičnog zahvata a

bez prekida usluga koje idu preko ostalih parica u kabelu koje nisu predmet dotičnog zahvata.

Spajanje parica bez prekida prometa zahtjeva posebnu pažnju i spajanje bez prekida usluga (ili minimalnog

prekida) koje idu preko svih parica u kabelu (koje jesu predmet dotičnog zahvata ali također i onih koje nisu

predmet dotičnog zahvata).

U svim slučajevima, ukoliko se radovi na spajanju koji se sastoje od pripreme, spajanja i zatvaranja spojnice, ne

mogu završiti u roku jednog radnog dana, Izvođač je odgovoran privremeno zatvoriti nezavršenu spojnicu.


Jedinica mjere je komad (u slučaju spajanja kabela 1 parica = 1 komad). U jediničnu cijenu uključeni su svi

troškovi, materijal, rad i oprema. Svi troškovi prijevoza, odvoza i odlaganja viška materijala uključeni su u cijenu

stavke. Radovi se mogu obračunati samo u slučaju konačno završenih radova na spojnicama.

Spajanje parica sa pripremom kabela, ispitivanjem i mjerenjima – optički kabeli

OPIS

Uključuje sav rad i materijal te korištenje opreme i alata potrebnog za pripremu svjetlovodnih kabela,

elemenata (cjevčica), pigtail-a za montažu u spojnice, ormariće ili optičke razdjelnike (ODF).

Sve vrste preslagivanja ili privremeno premještanje postojećih TK kabela ili instalacija unutar zdenca, kabelske

galerije ili radne jame. Priprema i čišćenje lokacije.

Uključuje označavanje, provođenje, savijanje i polaganje kabela (u zdencu ili radnoj jami), čišćenje pokrova /

plašta TK kabela, uklanjanje plašta, odmašćivanje i čišćenje elemenata kabela (sekundara), montažu




toploskupljajuće cijevi (ukoliko je potrebno) te montažu dijelova za zatvaranje i elemenata za učvršćivanje (za

spojnicu ili ormarić).

Uključuje pripremu i učvršćivanje elemenata za spajanje (kazeta) i podspojeva, rezanje i čišćenje elemenata

(sekundara), izravnavanje kabelskih elemenata (sekundara), označavanje vlakana i elemenata, provođenje i

učvršćivanje izrezanih i neizrezanih elemenata (unutar opreme), učvršćivanje zaštite od savijanja, učvršćivanje

zaštitnih cjevčica (ukoliko je potrebno) te postavljanje svjetlovodnih vlakana u kazete za spajanje.

Uključuje uklanjanje plašta i pričvršćivanje na adaptersku konzolu i kazetu za spajanje, provođenje i

pričvršćivanje pigtail-a iz kazete za spajanje na spoj konektora, instalacija spojnica (ukoliko je potrebno),

pričvršćivanje zaštite od prašine na konektor, pričvršćivanje konektora u spoju, uklanjanje pigtail-a iz spoja

(ukoliko je potrebno).

Uključuje otvaranje nerezanih elemenata (sekundara) za spajanje pojedinačnih vlakana iz skupine vlakana

elementa bez prekidanja vlakana u radu pomoću odgovarajućeg alata za rezanje cjelokupnom dužinom te

čišćenje vlakana. Stavka se može primjenjivati samo ukoliko unutar elemenata svjetlovodnog kabela postoje

vlakna u radu i iste se ne smiju prekidati.

Uključuje pripremu i pohranjivanje (polaganje) nespojenih vlakana u kazetu za spajanje za pojedinačna vlakna ili

skupinu vlakana.

Uključuje sav rad i materijal te korištenje opreme i alata potrebnog za pripremu spojeva sukladno danoj

tehnologiji, neovisno o tehnologiji upotrijebljenoj za spajanje. Uključuje pripremu i spajanje vlakna, ispitivanje

ispravnosti spoja, slaganje vlakana u kazetu, izrada dokumentacije spajanja vlakana i rezultata mjerenja po

kazetama2, provjeru i preuređenje vlakana i sve dodatne mjere za radove prespajanja. Priprema i čišćenje

lokacije.

Odnosi se podjednako na postojeće i nove kabele, neovisno o vrsti spajanja ili kabelima.

Uključuje i slučajeve spajanja vlakana unutar elemenata (sekundara) u kojima se odvija promet gdje spajanje

zahtjeva posebnu pažnju ili posebne uvijete rada, a svemu prethodi potrebno ispitivanje dostupnosti niti.

Uključuje sav rad i materijal te upotreba opreme i alata potrebnog za otvaranje i montažu nove spojnice za

ravne ili račvaste nastavke neovisno o vrsti kao i za a otvaranje i montažu spojnice u uporabi, za ravne ili

račvaste nastavke neovisno o vrsti.

Sastavljanje spoja spojnice, zatvaranje, označavanje i čuvanje spojnice, polaganje spojnice i kabela na držače,

konzole ili pješčanu podlogu (ukoliko je potrebno), sastavljanje i montaža pomoćne kazete (ukoliko je

potrebno).

Čišćenje spoja spojnice, oslobađanje kabela iz spojnice, čišćenje kabela i dijelova spojnice od ostataka

materijala za zatvaranje.

Uključuje sav rad i materijal te korištenje opreme i alata potrebnog za mjerenje svjetlovodnih kabela od kraja

do kraja na definiranim odsječcima sukladno Naručiteljevoj regulativi.

Uključene aktivnosti: priprema svjetlovodnih vlakana, priključnih kabela, alata i uređaja za mjerenje na bilo

kojoj lokaciji (bližem i daljem kraju). Priprema i čišćenje lokacije.

Mjerenje s OTDR-om uključuje mjerenja na core svjetlovodnoj mreži na oba kraja na 1310 i 1550 nm i koristi se

prilikom mjerenja mreže na relacija ODF – ODF (core mreža). Grupiranje u grupu po 12 vlakana mogu se samo

ona vlakna koja počinju na istom ODF-u na A strani te završavaju na istom ODF na B strani.

2 pod izradom dokumentacije spajanja vlakana i rezultata mjerenja po kazetama smatra se ispunjavanje

formulara na kojem je vidljivo koji su segmenti kabela međusobno spojeni unutar jedne kazete kao i rezultate

prigušenja spoja mjerenih OTDR-om. Obrazac za iste propisao je Naručitelj.




Mjerenje prigušenja mjeračima snage uključuje mjerenje na core svjetlovodnoj mreži na 1310 i 1550 nm sa oba

kraja i koristi se prilikom mjerenja mreže na relacija ODF – ODF (core mreža). Grupiranje u grupu po 12 vlakana

mogu se samo ona vlakna koja počinju na istom ODF-u na A strani te završavaju na istom ODF na B strani.

Obrada i isporuke rezultata mjerenja u elektroničkom i pisanom obliku.

Mjerenje postojećih svjetlovodnih vlakana kabela može naložiti samo Naručiteljeva odgovorna jedinica u svrhu

otklanjanja kvara i procjene kvalitete koja nije izravno vezana za bilo koju aktivnost građenja u tijeku ili nedavno

dovršenu.

IZVOĐENJE

Radove na spajanjima i mjerenjima kabela izvoditi pažljivo i prema pravilima struke, bez prekida prometa

odnosno prekid prometa mora biti minimalan i pravovremeno najavljen kontakt osobama.

Spajanje niti optičkih kabela u radu zahtjeva posebnu pažnju pri njihovom spajanju a bez prekida usluga koje

idu preko ostalih niti u kabelu koje nisu predmet dotičnog zahvata.

Spajanje niti bez prekida prometa zahtjeva posebnu pažnju i spajanje bez prekida usluga (ili minimalnog

prekida) koje idu preko svih niti u kabelu (koje jesu predmet dotičnog zahvata ali također i onih koje nisu

predmet dotičnog zahvata).

U svim slučajevima, ukoliko se radovi na spajanju koji se sastoje od pripreme, spajanja i zatvaranja spojnice, ne

mogu završiti u roku jednog radnog dana, Izvođač je odgovoran privremeno zatvoriti nezavršenu spojnicu.


Jedinica mjere je komad. U jediničnu cijenu uključeni su svi troškovi, materijal, rad i oprema. Svi troškovi


Kod pripreme i spajanje optičkog vlakna jedinica mjere je komad (1 spajanje=1 komad).

Kod priprema i spajanje vlakana s izvlačenjem grupa bez prekida kabela (primjenjuje se kod spajanja niti unutar

postojećih živih nastavaka) jedinica mjere je komad (12 spojeva = 1 komad).

Kod montaže, otvaranja i zatvaranja spojnica jedinica mjere je komad (1 spojnica = 1 komad).

Kod mjerenja optičkih kabela jedinica mjere je komad (12 vlakana = 1 komad).

Samo uspješno završeno spajanje sukladno protokolu može se obračunati. Završna mjerenja na spojenim

vlaknima obračunavaju se prema zasebnim stavkama.

U svim slučajevima, ako radovi na spajanju koji se sastoje od pripreme, spajanja i zatvaranja spoja, ne mogu biti

završeni u roku jednog radnog dana, Izvođač ima odgovornost privremeno zatvoriti nezavršenu spojnicu.

Obračunati se može samo konačno zatvoreni nastavak.

Cijena sadrži svu potrebnu pripremu, suglasnosti i potrebna mjerenja.

Samo završno mjerenje u skladu s pravilima Naručitelja može biti obračunato. Neće se priznavati ponovljeni

radovi mjerenja u svrhu otklanjanja nedostataka i dovođenja kabela (sustava za uzemljenje) u skladu sa

pravilima Naručitelja (propisane norme el. vrijednosti kabela).

Ormari, kutije i reglete (montaža i demontaža)

OPIS

Ugradnja svih vrsta optičkih/ TK ormarića na stup ili zid uključuje sav rad i materijal te korištenje opreme i alata

potrebnog za ugradnju. Označavanje optičkih/ TK ormarića prema uputama Naručitelja. Izrada uzemljenja TK

ormarića sukladno propisima. Ugradnja vijaka i brava velike sigurnosti tijekom ugradnje optičkih ormarića i

kutija je uključena. Priprema i čišćenje lokacije. Također uključuje: otvaranje kabelskog plašta, priprema Al

trake, označavanje grupa pomoću identifikacijskih termoplastičnih vrpci u skladu sa standardima Naručitelja.

Povezivanje kabela s kutijom kako je specificirano te spajanje parica na konekcijskim elementima unutar kutije.




Stavka uključuje i postavljanje opreme za pričvršćivanje optičkih/ TK ormarića i kutija na stup elektroenergetske

mreže.

Ugradnja optičkih/ TK kutija i ormarića uključuje sav rad i materijal te korištenje opreme i alata potrebnog za

ugradnju optičkih/ TK kutija i ormarića u zid izrađenog od bilo koje vrste materijala. Uključuje bušenje,

razbijanje zida, brtvljenje rupa i sanaciju zida.

U slučajevima demontaže svih vrsta optičkih/ TK ormarića i kutija uključen je sav rad i materijal te korištenje

opreme i alata potrebnog za demontažu sa stupova ili zidova. Stavka se primjenjuje prilikom demontaže svih

vrsta optičkih/ TK ormarića i kutija s bilo koje vrste podloge (zida, stupa....) te saniranje podloge kao i

eventualno odvajanje žica (kabela) od ormarića.

Postavljanje samostojećih ormara sa gotovim betonskim postoljem uključuje sav rad i materijal te korištenje

opreme i alata potrebnog za postavljanje samostojećeg izvodnog ormarića (bez obzira na kapacitet ormarića) za

kojeg je potrebno postaviti i gotovo betonsko postolje i sastavni je dio ove faze rada, sukladno specifikacijama i

standardima, spajanje na uzemljenje sukladno propisima sa svom potrebnom opremom, označavanje ormara

prema specifikaciji, te postavljanje brave ili sigurnosnog vijka. Uključen i iskop u zemljištu bilo koje kategorije,

uvođenje cijevi u ormarić te po potrebi uvođenje i preslagivanje TK kabela te izrada uzemljenja. Uključena

zaštita postojećih komunalnih instalacija i TK kabela. Priprema i čišćenje lokacije.

Postavljanje samostojećeg izvodnog ormarića (bez obzira na kapacitet ormarića) na postojeće betonsko

postolje ili u slučaju kada za postavu nekih tipova samostojećih izvodnih ormarića nije potrebno betonsko

postolje uključuje sav potreban rad i materijal te korištenje opreme i alata za postavu ormarića. Uključeno

uvođenje cijevi u ormarić te po potrebi uvođenje i preslagivanje TK kabela i spajanje uzemljenja. Uključena

zaštita postojećih komunalnih instalacija i TK kabela.

Demontaža bilo kojeg tipa samostojećih ormara uključuje sav rad i materijal te korištenje opreme i alata

potrebnog za demontažu. Priprema i čišćenje lokacije. Uključuje demontažu postojećeg ormarića s betonskog

postolja bez vađenja betonskog postolja te kod demontaže ormarića koji nema betonsko postolje.

Postavljanje svih vrsta regleta (moduli za 10 parica svaki, reglete za 100 parica) i držača regleta na glavni

razdjelnik, TK kabinet / ormar ili bilo koji TK ormarić, uključujući postavljanje prenaponskih osigurača ukoliko je

potrebno uključuje sav potreban rad i materijal te korištenje opreme i alata za postavu regleta i modula.

Uključuju sav rad potreban za spajanje kabela na bilo kojoj vrsti reglete. Otvaranje kabelskog plašta, priprema

Al trake, označavanje grupa, pomoću identifikacijskih termoplastičnih vrpci u skladu sa standardima Naručitelja,

uzemljenje plašta od kabela do točke uzemljenja kako je specificirano te postavljanje oznake parica.

Demontaža svih vrsta regleta (moduli za 10 parica svaki, reglete za 100 parica), držača regleta na glavnom

razdjelniku/ TK kabinetu/ ormaru ili bilo kojem TK ormariću, uključujući,ukoliko je potrebno, demontažu

prenaponskih osigurača a uključuje sav rad i materijal te korištenje opreme i alata potrebnog za demontažu.

Priprema i čišćenje lokacije. Stavka uključuju sav rad potreban za odspajanje kabela na bilo kojoj vrsti reglete i

demontažu svih vrsta regleta uključujući odspajanje žičanih parica.

IZVOĐENJE

Radovi na postavljanu, montaži i demontaži svih vrta ormara, ormarića, kutija i regleta izvoditi pažljivo,

posebno voditi računa o postojećim instalacijama kako se prilikom radove iste ne bi oštetile i/ili dovele do

prekida telekomunikacijskog prometa.


Jedinica mjere je komad ugrađenog materijala. U jediničnu cijenu uključeni su svi troškovi, materijal, rad i

oprema. Svi troškovi prijevoza, odvoza i odlaganja viška materijala uključeni su u cijenu stavke.

Dokumentacija

OPIS




Izradu izvedbeno tehničke dokumentacije za PK treba izvesti sukladno uputama HT-a ("TEHNIČKA

DOKUMENTACIJA PRISTUPNE CU MREŽE I DTK") a temeljem izrađenih situacija DTK a sastoji se od sljedećeg:

1. naslovna stranica

2. shema spajanja

3. detaljni prostorni prikaz (situacija)

4. završna mjerenja

Izradu izvedbeno tehničke dokumentacije za SVK treba izvesti sukladno uputama HT-a ("TEHNIČKA

DOKUMENTACIJA PRISTUPNE OPTIČKE MREŽE_N i "TEHNIČKA DOKUMENTACIJA SVJETLOVODNE MREŽE") a

temeljem izrađenih situacija DTK a sastoji se od sljedećeg:


2. shema spajanja svjetlovodnog kabela

3. shema spajanja svjetlovodnih niti

4. detaljni prostorni prikaz

5. završna mjerenja

Izradu izvedbeno tehničke dokumentacije kabelske kanalizacije (KK) treba izvesti sukladno uputama HT-a

("TEHNIČKA DOKUMENTACIJA PRISTUPNE CU MREŽE I DTK") a sve na temelju elaborata katastra vodova EKI a

sastoji se od sljedećeg:


2. detaljni prostorni prikaz

3. zauzeća cijevi KK

IZVOĐENJE

Izraditi dokumentaciju sukladno uputama i pravilima.


Jedinica mjere je m1ugrađenog - snimljenog kabela odnosno trase. U jediničnu cijenu uključeni su svi troškovi,

materijal, rad i oprema. Svi troškovi prijevoza uključeni su u cijenu stavke.

Privremena izmještanja EKI

OPIS

U svrhu osiguranja nesmetanog izvođenja radova na te zbog izbjegavanja dužih prekida telekomunikacijskog

prometa potrebno je planirati i izvoditi privremena izmještanje EKI.

Privremeno izmještanje omogućava nesmetano izvođenje građevinskih radova na fekalnoj kanalizaciji i

osigurava neprekinuti TK promet (uz vrlo mali prekid uz najavu korisnicima pod nadzorom HT-a). Na dionicama

gdje se postojeća TK kanalizacija i TK vodovi moraju izmjestiti privremeno zbog izgradnje fekalne kanalizacije

potrebno je osigurati privremeno prespajanje kabela do konačnog rješenja nove (zamjenske) TK kanalizacije. Na

tim dionicama će se postaviti (privremeno) odgovarajući broj cijev i (PEHD i FD) u koji će se uvući kabeli i

prespojiti uz što manji prekid prometa. Na ograncima od glavne trase kapaciteti cijevi kabelske kanalizacije

neće se mijenjati. Privremeno postavljene cijevi treba zaštititi slojem zemlje ili betona ili ih objesiti po

betonskom zidu gdje je to moguće. Cijevi treba zabrtviti nakon uvlačenja kabela (radi zamjene oštećenih kabela

prilikom izvođenja radova).

Kabeli će se prespojiti odgovarajućim spojnicama. Kabeli do kuća će se uvući do izvodnih ormarića ili će se

nastaviti spojnicama (ako nije moguće zamijeniti kabele). Kabeli će biti dovoljne dužine da bi se mogli pomicati

kod izvođenja radova, a da ne dođe do prekida prometa.




IZVOĐENJE

Izradu privremenih izmještanja izvoditi pažljivo sukladno opisu stavke, posebno voditi računa o minimalnim

prekidima telekomunikacijske usluge.


Za izmještanje trase jedinica mjere je m' izmještene trase.

Za izmještanje korisničkih priključaka jedinica mjere je komad.

U jediničnu cijenu uključeni su svi troškovi, materijal, rad i oprema. Svi troškovi prijevoza, odvoza i odlaganja

viška materijala uključeni su u cijenu stavke.

4.3.5 ZAŠTITA I/ILI IZMJEŠTANJE EE

OPĆENITO

Zaštita i/ili izmještanje HEP-ovih NN i SN kabela obrađena je posebnim projektima zaštite i/ili izmještanja te se

temeljem istih izvode potrebni radovi. U pravilu svugdje gdje je to moguće potrebno je zaštiti postojeću

energetsku mrežu, a samo tamo gdje je to neophodno izvršiti izmještanje. Izmještanje se može izvesti na dva

načina. Prvi način je privremeno izmještanje trase kabela na poziciju neposredno uz trasu glavnih radova

(vodovoda i odvodnje) te se zatim, sukladno dinamici ukupnih radova, izvodi trajna trasa kabela. Drugi način

podrazumijeva trajno izmještanje trase kabela na novu poziciju prije početka radova na glavnoj trasi (vodovoda

i odvodnje). U oba slučaja potrebno je osigurati neprekinutost napajanja električnom energijom svim

korisnicima. Radove treba izvoditi sa povećanom pažnjom kako se postojeća elektroenergetska kabelska mreža

ne bi oštetila u nekoj od faza radova, po završetku svih radova potrebno je izvesti ispitivanje prohodnosti svih

cijevi u zoni zahvata, kako onih koje su bile samo predmet zaštite tako i onih koji su se izmještale.

ISKOLČENJE KABELSKE TRASE

Iskolčenje kabelske trase s obilježavanjem i fiksiranjem svih važnijih točaka prema projektima zaštite i/ili

izmještanja. Svako eventualno neslaganje projektirane trase sa stanjem na terenu potrebno je uskladiti prema

novonastaloj situaciji. Kolčenju moraju biti nazočni: predstavnik vlasnika instalacija, predstavnik investitora,

nadzorni inženjer i izvoditelj radova. Prema potrebi angažirati mjerna kola kako bi se ustanovio stvarni položaj

energetskih kabela.

IZVOĐENJE

Prije polaganja kabela potrebno je izvršiti pregled kabelskog rova, kako bi se isti mogao naknadno iskopati na

mjestima gdje rov nema odgovarajuću dubinu. Dno rova treba izravnati i očistiti od kamenja i drugih oštrih

materijala, koji bi mogli izazvati oštećenje plašta kabela. Nakon toga na dno kabelskog kanala po cijeloj duljini

postavlja se sloj sitnog pijeska debljine 10 cm, koji služi kao posteljica za kabel. Na ovako pripremljeno dno

kabelskog kanala polažu se kabeli.

Pri odmotavanju i polaganju kabela treba uzeti u obzir minimalno dopušteni promjer savijanja kabela koji

tijekom polaganja minimalno iznosi 15 D za srednjenaponske kabele i 12 D za niskonaponske kabele, gdje je "D"

vanjski promjer kabela. Prije zatrpavanja kabela potrebno je obaviti ispitivanje položenog kabela i snimiti točnu

trasu, označiti križanja s ostalim objektima, označiti spojna mjesta te točnu duljinu kabela.

ŽELJEZNE I BETONSKE CIJEVI

Željezne cijevi se koriste za izvedbu križanja između instalacija EE kabela i EKI. Promjer željezne cijevi je min.

200 mm. Cijevi se postavljaju na betonsku podlogu i zalijevanje sa slojem betona iznad cijevi. EE kabel provući

kroz željeznu cijev ili polucijev (EE kabele provući kroz vodljive cijevi).

Betonske cijevi se koriste za izvedbu križanja između instalacija EE kabela i EKI. Promjer betonske cijevi je min.

200 mm. Cijevi se postavljaju na betonsku podlogu i zalijevanje sa slojem betona iznad cijevi. EKI kabel provući

kroz betonsku cijev ili polucijev.

GLAVNI PODACI SREDNJENAPONSKIH KABELA :




- tip kabela NA2XS(F)2Y NA2XS(F)2Y - nazivni napon Uo/U 20/24 kV 18/30 kV - max. radni napon 24 kV 36 kV - standardna dužina pakiranja 1000 m 1000 m - broj vodiča i presjek 1x185/25 mm2 1x185/25 mm2 - promjer vodiča 16,8 mm 16,8 mm - debljina izolacije 5,5 mm 8,0 mm - debljina plašta 2,5 mm 2,5 mm - vanjski promjer kabela (D) 41 mm 46 mm - min. radijus zakrivljenosti (savijanja) 61,5 cm (15D) 69,0 cm (15D) - nazivno strujno opterećenje 361 A 364 A - struja kratkog spoja Ik 17,4 kV 17,4 kA - težina kabela 1x185 mm2 1,479 kg/m 1,771 kg/m - kabelska spojnica POLJ 24/1x120-240 POLJ 42/1x120-240 - kabelski završetak u TS POLT-24D/1XI-L12B POLT-42E/1XI-L12

POLAGANJE KABELA, PEHD CIJEVI, GAL ŠTITNIKA, BAKRENOG UŽETA I TRAKE ZA UZEMLJENJE

Polaganje kabela uključuje sav rad i materijal te korištenje opreme i alata potrebnog za polaganje EE kabela u

zemlju. Uključuje pripremu i čišćenje lokacije, zaštitu i preslagivanje postojećih kabela i spojnica, postavljanje

valjaka i kolotura, uvlačenje kabela u cijevi po specificiranim brzinama i silama uvlačenja. Kabeli moraju

udovoljavati sa svim svojim tehničkim karakteristikama kako je to propisano tehničkim uvjetima.

Prilikom polaganja EE srednjenaponskih kabela, polažu se tri jednožilna kabela na koje se moraju postaviti

plastični trokraki poluprstenovi za povezivanju sve tri žile. Prstenove postaviti na svakih 1,5-2m.

Nakon polaganja u rov, a prije zatrpavanja rova potrebno je geodetski snimiti trasu položenog ili položenih EE

kabela ili PEHD cijevi. U istom rovu ako je položeno više kabela snima se os rova, a posebno se navodi tip i broj

kabela u rovu ili PEHD cijevi.

Bakreno uže sastoji se od sedam ili više bakrenih žica použenih u koncentričnim slojevima. Koristi se kao

uzemljenje, za fleksibilne vodove i spojeve, u distributivnim mrežama za spajanje metalnih dijelova i za

nadzemne električne vodove. Bakreno uže za uzemljenje polaže se u rovu, nakon polaganja EE kabela koji se

zasipava slojem sitnog pijeska, tek tada se polaže bakreno uže koje se zasipava slojem šljunka, zemlje ili drugog

materijala.

Kabeli moraju biti isporučeni na nepovratnim drvenim bubnjevima u standardnim duljinama od 1000 m ± 5 %.

Dozvoljava se isporuka kraćih duljina od standardnih, ali ne više od 10 % od ukupno ugovorene duljine, s time

da pojedinačna najmanja duljina može biti 200 m. Na jednom bubnju dozvoljena je samo jedna duljina kabela

sa rastućim brojevima na plaštu kabela od jezgre bubnja. Kabel mora biti namotan na bubanj odgovarajućeg

promjera tako da poslije odmatanja ne dođe do pogoršanja njegovih fizičkih i električkih značajki. Na jednoj

stranici bubnja mora se nalaziti oznaka za dopušteni smjer kotrljanja. Kabel mora biti zaštićen na bubnju od svih

oštećenja koja se mogu dogoditi u normalnom rukovanju i transportu kabela te omotan crnom ili drugom

odgovarajućom plastičnom folijom (PVC, PT...). Kabel i bubanj moraju imati mogućnost uskladištenja bez

ikakvih gubitaka svojih značajki pri temperaturi zraka u prostoru od –25 °C do +40 °C i kada su izloženi direktnoj

sunčevoj svjetlosti te ne smiju imati ograničenja u pogledu trajanja uskladištenja u takvim uvjetima.

Na svakom bubnju mora se najmanje na jednoj stranici bubnja nalaziti natpisna pločica (etiketa) sa sljedećim podacima:

• naziv proizvođača ili registrirani znak i zemlja porijekla

• oznaka i serijski broj bubnja

• tvornička oznaka kabela (tip, konstrukcija, nazivni napon)

• duljina kabela u metrima

• bruto masa bubnja i neto masa kabela u kilogramima




Gal štitnici se postavljaju u kabelskom rovu iznad EE kabela i PEHD cijevi kao mehanička zaštita, crvene je boje

dimenzija 100x1000 mm, debljine 1 mm, izrađena od PVC-a.

Traka za upozorenje ''Pozor energetski kabel'' postavlja se u kabelskom rovu iznad EE kabela i PEHD cijevi kao

upozorenje, crvene je boje, širine 100 mm, u kolutu, debljine cca 0,25 mm, izrađena od PVC-a.

KABELSKE SPOJNICE I ZAVRŠETCI

Spojnice i servisne spojnice za 3-žilne ekranizirane plastične kabele i prijelazne spojnice na 1- žilne plastične

kabele 10 kV, 20 kV i 36 kV

spojnice su konstruirane za spajanje 3-žilnih ekraniziranih plastičnih kabela 10, 20 i 36 kV s ili bez armature kao

npr.; XHE 49-(A), XH(A)E 49-(A), XHO 49-(A), XHP 48, XHP 81, XHP 84, XHE 48/0-(A/Y), XHE 49/24, XHE 46/29,

EpHP 81, PHP 48, PHP 84, N(A)YSEY, N(A)2XSY, EXCEL, AXCES, E-(A)2XHCEYRY.

Konstrukcija spojnica s vijčanim čahurama

Za kabele s električnom zaštitom od žica ili trakaOko krajeva zaslona izolacije omota se žuta traka, a preko tako

pripremljenih krajeva postave se i zagriju cijevi za kontrolu električnog polja. Vodiči se međusobno spoje s

vijčanim čahurama iz kompleta. Čahure se premotaju krpom za kontrolu električnog polja, a preko njih se sada

simetrično postavljaju toploskupljajuća trostruko ekstrudirana tijela spojnice, kojima se osigurava ispravna

debljina izolacije a ujedno imaju ugrađen i vanjski zaslon izolacije.Obnova električnog oklopa kabela započinje

najprije motanjem bakrene mrežice, a povrh nje se rasporede žice iz kabela i spoje vijčanom čahurom, koja je

također u kompletu. U slučaju električnog oklopa od traka, spojnica sadrži pribor za njegovo međusobno

spajanje bez lemljenja. Za kabele s armaturom dodatna mehanička zaštita spojnice ostvaruje se s kućištem od

čeličnog lima ili čeličnom mrežicom. Vanjsko brtvljenje i zaštita izvodi se ljepilom oslojenim debelostjenkastim

toploskupljajućim cijevima.Dodatni brtveni komplet za prijelazne spojnice s 3-žilnog na 1-žilni kabelPrijelazne

spojnice su građene na isti način kao i standardne spojnice za 3-žilne kabele. Toploskupljajuća razdjelna kapa

omogućava brtvljenje vanjske cijevi spojnice na tri jednožilna kabela. Dodatni pribor za bezlemno spajanje

uzemljenja osigurava spajanje svih kombinacija u konstrukciji električne zaštite kabela.

Konstrukcija spojnica bez čahura

Za kabele s električnom zaštitom od žica ili traka Preko spojnih čahura za prešanje te krajeva zaslona izolacije,

omota se žuta traka te zagrije cijev za kontrolu električnog polja. Odmah iza ove cijevi postavlja se

toploskupljajuće trostruko ekstrudirano tijelo spojnice koje pruža ispravnu debljinu izolacije a ujedno ima na

sebi ugrađen i zaslon izolacije. Obnova električne zaštite postiže se motanjem bakrene mrežice preko spojnog

mjesta, a za kabele s električnom zaštitom od Cu-traka, dodatno se postavlja i Cu-pletenica. Električni kontakt

se ostvaruje s priloženim priborom za bezlemno spajanje. Za kabele s armaturom dodatna mehanička zaštita

spojnice ostvaruje se s kućištem od čeličnog lima ili čeličnom mrežicom. Vanjsko brtvljenje i zaštita izvodi se

ljepilom oslojenim debelostjenkastim toploskupljajućim cijevima.Konstrukcija servisnih spojnicaKonstrukcija i

komponente servisne spojnice iste su kao i kod ravne spojnice. Veća dužina servisne spojnice omogućava da se

oštećeni dio kabela izreže i baci, a da se na njegovo mjesto ugrade komadi žila koji se spoje s po dvije čahure.

Ovo rješenje omogućava popravak oštećenja kabela u dužini od 520 mm (vidi također crtež na str.

95.)Konstrukcija prijelaznih spojnica s 3-žilnih na 1-žilne kabeleOve prijelazne spojnice su građene na isti način

kao i ravne spojnice za 3-žilne kabele. Specijalni brtveni češljevi osiguravaju brtvljenje ulaza jednožilnih kabela u

spojnicu.

Spojnice i servisne spojnice za 1-žilne ekranizirane plastične kabele 10 kV, 20 kV i 36 kV

Sspojnice su konstruirane za spajanje 10, 20 i 36 kV 1-žilnih ekraniziranih plastičnih kabela kao npr.; XHE 49-(A),

XHP 48-(A), XHO 49-(A), XH(A)E49-(A), EHP 48-(A), N(A)2XS(F)2Y, (A)2XS(FL)2Y, N(A)2XSY, NFC 33-223 itd.

Konstrukcija spojnica s vijčanim čahurama

Za kabele s električnom zaštitom od žica ili trakaOko krajeva zaslona izolacije omota se žuta traka, a preko tako

pripremljenih krajeva postave se i zagriju cijevi za kontrolu električnog polja. Vodiči se međusobno spoje

vijčanom čahurom iz kompleta. Čahura se premota krpom za kontrolu električnog polja, a preko nje se sada

simetrično postavi toploskupljajuće trostruko ekstrudirano tijelo spojnice, koje osigurava ispravnu debljinu




izolacije a ujedno ima na sebi ugrađen i vanjski zaslon izolacije.Obnova električne zaštite kabela započinje

najprije motanjem bakrene mrežice, a povrh nje se rasporede žice iz kabela i međusobno spoje kontaktnim

prstenima priloženim u kompletu. Za kabele s električnim oklopom od traka, spojnica sadrži pribor za bezlemno

spajanje uzemljenja, koje je također primjenjivo i za kabele s aluminijskim laminatom (kao npr. tip

(A)2XS(FL)2Y). Vanjsko brtvljenje i zaštita, izvodi se ljepilom oslojenom debelostjenkastom toploskupljajućom

cijevi.Za kabele s armaturom od Al-žica Unutarnje komponente spojnice su iste kao i kod kabela s električnom

zaštitom od Cu- žica ili traka. Aluminijske žice armature se na spojnici međusobno spoje vijčanim čahurama i

premotaju kositrenom bakrenom mrežicom. Vanjsko brtvljenje i zaštita spojnice izvodi se ljepilom oslojenom

debelostjenkastom toploskupljajućom cijevi. Servisne spojnice Konstrukcija i komponente servisne spojnice

slični su kao i kod ravne spojnice. Veća duljina servisne spojnice omogućava izrezivanje oštećenog dijela kabela,

te na njegovo mjesto ugradnju komada žile na kojem je ostavljen zaslon izolacije, a spajanje vodiča se obavlja s

dvije vijčane čahure iz kompleta. Ovo rješenje omogućava popravak oštećenog dijela izolacije kabela u duljini

od max. 520 mm (10 i 20 kV) ili 370 mm (36 kV).

Konstrukcija spojnice bez čahura

Za kabele s električnom zaštitom od žica ili traka Preko spojne čahure te krajeva zaslona izolacije, omota se žuta

traka a preko cijelog područja se postavi i zagrije cijev za kontrolu električnog polja. Odmah iza ove cijevi,

postavlja se preko spojnog mjesta toploskupljajuća trostruko ekstrudirano tijelo spojnice kojim se postiže

ispravna debljina izolacije, te zaslon izolacije, bez mogućnosti stvaranja međušupljina. Obnova električne zaštite

kabela, postiže se motanjem bakrene mrežice preko spojnog mjesta, a za kabele s električnom zaštitom od Cu-

traka ili za kabele s aluminijskim laminatom, dodatno se električni kontakt ostvaruje s priloženim priborom za

bezlemno spajanje uzemljenja. Vanjsko brtvljenje i zaštita izvodi se sa debelostjenkastom toploskupljajućom

cijevi, oslojenom ljepilom.

Niskonaponske (1 kV) spojnice za višežilne kabele

Spojnice su dizajnirane za 3-, 3,5-, 4- i 5-žilne plastične ili gumom izolirane kabele s ili bez armature kao npr.;

PP00, XP00, XE00,PP40, PP41, XP41, A(A)YY, N(A)2XY, N(A)YBY, N(A)YCWY, N2XH-0, HO7RN-F, NSHHÖU itd.

KONSTRUKCIJA SPOJNICA

Za kabele bez armature

Spojnice se sastoje od četiri ili pet vijčanih čahura sa samokidajućim glavama vijaka (za LJSM spojnice) i

odgovarajućim brojem unutarnjih i jednom vanjskom (zajedničkom) toploskupljajućom cijevi. Spojne čahure za

prešanje ili vijčane izoliraju se i brtve pomoću debelostjenih cijevi tvornički oslojenih termotopivim ljepilom.

Vanjska zaštita i brtvljenje spojnice se izvodi pomoću debelostjene toploskupljajuće cijevi. Sve spojnice su

dizajnirane tako da omogućavaju križanje žila radi uspostave sinkronizma.

Za kabele bez armature i rad pod naponom

Razlika u odnosu na standardnu spojnicu je samo u povećanoj duljini unutarnjih izolacijskih cijevi i vanjske

zaštitne cijevi, a sukladno zahtjevima norme DIN 47640.Za ugradnju spojnica pod naponom, u obzir treba uzeti

posebne postupke za rad pod naponom određene lokalnom regulativom.

Za kabele s armaturom

Spojnice se sastoje od četiri ili pet unutarnjih i jedne vanjske toploskupljajuće cijevi, pokositrene bakrene

mrežice i pletenice te dva kontaktna prstena. Spojne čahure za prešanje ili vijčane (vijčane se isporučuju u

kompletima POLJ) izoliraju se i brtve debelostjenim cijevima, tvornički oslojenih termotopivim ljepilom. Preko

spojnog područja omota se pokositrena bakrena mrežica, kao mehaničko ojačanje, a zatim se doda bakrena

pletenica i sve se električki spoji na čelične trake pomoću kontaktnih prstena. Vanjska zaštita i brtvljenje

osigurani su jednom debelostjenom toploskupljajućom cijevi. Sve spojnice su dizajnirane tako da omogućavaju

križanje žila radi uspostave sinkronizma.

ZAVRŠNE BRTVENE KAPE




Toploskupljajuće završne brtvene kape su sa unutarnje strane oslojene termoplastičnim ljepilom.

Toploskupljajuće završne kape koriste se za brtvljenje i zaštitu krajeva kabela izoliranih plastikom, papirom ili

gumom za vrijeme skladištenja, transporta ili polaganja. Montiraju se na završetak kabela položenog u rovu,

prije spajanja na postojeći kabel i na završetak kabela na bubnju za zaštitu od atmosferilija.

REŽIJSKI RADOVI

Režijski radovi kod polaganja kabela odnose se satnicu radnika.

SITNI I NESPECIFIRANI MATERIJAL

Sitni i nespecificirani materijal je sav materijal koji nije specificiran, odnosi se sitan materijal kao vijci, matice,

podloške, izolir traka, traka za vezanje, žica, kabel, drveni materijal, vreće za smeće i sl.

ISPITIVANJE I MJERENJA

Dokazivanje kvalitete kabela vrši se ispitivanjem kabela.

Pri tom razlikujemo slijedeća ispitivanja:

1. Ispitivanje kabela tijekom proizvodnje

2. Ispitivanje kabela nakon polaganja

3. Ispitivanje kabela u pogonu

Ispitivanje kabela nakon polaganja

Nakon polaganja kabela, a prije stavljanja u pogon potrebno je izvršiti provjeru dielektrične čvrstoće kabela te

ispitati ispravnost vanjskog plašta kabela.

Ispitivanje dielektrične čvrstoće kabela vršimo jednim od tri slijedeća načina:

1. Ispitivanje istosmjernim naponom (prema točki 6.4.1. Granske norme HEP-a N.003.01)

2. Ispitivanje izmjeničnim naponom (prema točki 6.4.2. Granske norme HEP-a N.033.01)

3. Ispitivanje kabela izmjeničnim naponom vrlo niske frekvencije (prema točki 6.4.3. Granske norme

HEP-a N.033.01)

Ispitivanje izolacije kabela u pogonu

Nakon završetka elektromontažnih radova na popravku ili spajanju postojećih kabela, dozvoljene su reducirane

vrijednosti (oko 90%) istosmjernog ispitnog napona u odnosu na propisani za novo položene kabele (A.2.2.tč.1.)

Naponsko ispitivanje plašta:

Da bi ustanovili kako prilikom polaganja kabela nije došlo do oštećenja plašta, trebamo, također, izvesti

ispitivanje istog. Ispitivanje se izvodi istosmjernim naponom od 5 kV u trajanju od 5 minuta, prije montaže

spojnica. Ispitni napon se dovodi između metalnog ekrana kabela i zemlje.

U slučaju kada izvor istosmjernog napona za ispitivanje vanjskog plašta nije dostupan, dopušta se upotreba

mehaničkog ili elektronskog induktora s vlastitim napajanjem nazivnog napona 5 kV. Ispitni plašt kabela mora

imati, kod ispitnog napona od 5 kV, otpor izolacije veći od 5 MΩ.

PRIBOR ZA SPAJANJE VODIČA

Pribor koji se koristi za spajanje vodiča mora biti ispitan prema odredbama iz slijedećih standarda:

DIN VDE 0220-T3/1077 Propisi za jedno i višežilne kabele s izoliranim dijelovima u jakostrujnim postrojenjima do 1000 V

DIN VDE 0212-T52/07.239 Oprema za slobodne vodiče i rasklopna postrojenja.

PRIBOR ZA SPAJANJE I ZAVRŠAVANJE KABELA

Ispitivanje kabelskih spojnica nazivnog napona 1 kV te kabelskih spojnica i završetaka nazivnog napona 6/10 kV, 12/20 kV i 20/35 kV potrebno je izvršiti prema odredbama standarda: DIN VDE 0278-T1-6/02.91 Jakostrujni kabeli -oprema za nazivni napon do 30 kV.




Pregled potrebnih ispitivanja kabelskog pribora za spajanje i završavanje kabela prikazan je tablicom u Granskoj normi HEP-a N.033.01 tablica XXXII.

NISKONAPONSKA NADZEMNA MREŽA

BETONSKI STUPOVI NISKONAPONSKE NADZEMNE MREŽE

Tipski betonski stupovi su visine 9,0 ili 10,0 m, od toga 2,0 m ukopan u temelj. Na vrhu stupa je promjer 15-28

cm a na dnu 28,5-43,0 cm. Na visinu cca 7,5 m od tla, prema potrebi i stanju na terenu, montira se pocinčani

krak za montažu svjetiljke. Stupovi su izrađuju u skladu sa Granskim normama Hrvatske elektroprivrede N

020.08 i s harmoniziranom europskom normom EN12843:2004. Tipizacija betonskih stupova niskonaponske

mreže i primjenjuje se za izgradnju niskonaponskih električnih vodova. Stupovi se izvode metodom

centrifugiranja uz primjenu zaparivanja betona. Za izradu stupova primjenjuje se visokokvalitetni beton i čelik

za armiranje. Beton je C 30/37, glavna (uzdužna) armatura je rebrasta armatura B500B ili B450C, dok je spiralna

armatura (u dva smjera) glatka armatura GA 240/360. Zaštitni sloj betona od površine stupa do armature je

minimalno 2 cm. Stalni priraštaj promjera stupa od vrha do dna stupa je 15 mm/m'. Debljina stijenke je

minimalno pri vrhu 6 cm, te se povećava prema dnu stupa s priraštajem od 5 mm/m9. Stupovi su opremljeni s

minimalno dvije navojne čahure M12 za uzemljenje.

Temelj betonskog stupa

Temelji se izvode na licu mjesta prema uputama iz projekta, kako je prikazano na nacrtima. Prilikom

određivanja točnog položaja temelja obavezno provjeriti stanje okolne hortikulture, te po potrebi izmaknuti

temelje. Temelj stupa proračunan je za tlo čija je nosivost veća ili jednaka 150,0 kN/m2 (zbog nedostataka

geomehaničkih podataka o tlu nisu uzete u obzir ostale nosivosti). Kod betoniranja temelja potrebno je stup

postaviti u vertikalan položaj i tada zabetonirati. Nakon što je beton dovoljno stvrdnuo stup se može otpustiti

sa čeličnih užadi kojima se je podizao i spuštao u temeljnu jamu. Marka betona za izradu temelja je C16/20.

Sastav betona (cement, kameni agregat, voda i dodaci) mora odgovarati odredbama ''Pravilnika o tehničkim

normativima za beton i armirani beton''. Iskop temeljnih jama i izradu temelja treba izvesti prema nacrtu

temelja, a moraju biti pregledani od strane nadzorne osobe. Iskop i osiguranje temeljnih jama mora se

provoditi u skladu s važećim ''Pravilnikom o zaštiti na radu u građevinarstvu'', odnosno ''Zakonu o zaštiti na

radu''. Ovisno o stanju terena odrediti će se konkretno izvedba temelja kvadratnog ili okruglog.

SAMONOSIVI KABELSKI SNOP (NN NADZEMNI VODIČI)

Za dopunu nadzemne NN mreže predviđen je samonosivi kabelski snop tipa:

- FR-N1XD9-AR 3x70+2x16(25)+70(71,5) mm2 0,6/1(1,2)kV SKS magistralni

- FR-N1XD9-AR 3x35+2x16(25)+70(71,5) mm2 0,6/1(1,2)kV SKS odvojak

- FR-N1XD4-AR 2x16(25) mm2 0,6/1(1,2)kV 1 fazni priključak

- FR-N1XD4-AR 4x16(25) mm2 0,6/1(1,2)kV 3 fazni priključak

Vodič se sastoji od tri fazna vodiča za konzum, dva za javnu rasvjetu i zajedničkog nulvodiča, koji ima ulogu

nosivog užeta za ovješenje i zatezanje. Zato se primjenjuje odgovarajući ovjesni pribor proizvodnje

"Dalekovod", prema "Katalogu opreme za montažu SKS-a na stupove".

Tehničke karakteristike FR-N1XD9-AR: 3x70+2x16(25) 3x35+2x16(25)

Dozvoljena opteretivost 198 A 125 A

Promjer snopa 38,6 mm 29,8 mm

Masa aluminija 958 kg/km 602 kg/km

Masa snopa 1.253 kg/km 825 kg/km

Duljina pakiranja 500 m 500 m

Presjek nosivog užeta 71,5 mm 71,5 mm

Max. radno naprezanje 8 daN/mm2 8 daN/mm2

Zatezanje SKS-a za kućne priključke izvodi se zatezanjem čitavog snopa. Nastavljanje SKS-a vrši se ravnim, a

odvojenje odvojnim kompresionim spojnicama. Mjesto spoja treba izolirati samovulkanizirajućom trakom.




Ako na mjestu spajanja nema mehaničkih naprezanja, primjenjuju se strujne spojnice. Za spajanje priključaka i

svjetiljki javne rasvjete primjenjuju se odvojne izolirane stezaljke. Zatezno polje na ravnom terenu, bez mnogo

kutova ne smije biti dulje od 500 m.

Demontaža i montaža SKS-a vršiti potrebom hidraulične dizalice.




4.4 ARHEOLOŠKI RADOVI

4.4.1 Opis

Ovi radovi predstavljaju skup radova potrebnih za provedbu arheoloških istraživanja.

Prema posebnim uvjetima Ministarstva kulture i nadležnog konzervatorskog odjela, prilikom svih radova na

iskopu obvezan je stalni arheološki nadzor sukladno Pravilniku o arheološkim istraživanjima.

Ukoliko se prilikom izvođenja radova naiđe na arheološki nalaz ili nalazište o tome će se odmah obavijestiti

nadležni konzervatorski odjel Ministarstva kulture, a nadzor će se proširiti u ostale aktivnosti na arheološkim

istraživanjima.

Arheološko istraživanje obuhvaćaju arheološko iskopavanje, arheološke preglede terena kao i nedestruktivne

metode istraživanja (geofizičko istraživanje te aeroarheologiju).

Sva arheološka istraživanja potrebno je provesti sukladno važećem Pravilniku o arheološkim istraživanjima.

Sva stručna izvješća (stručno izvješće o rezultatima iskopavanja, stručno izvješće o rezultatima pregleda terena

te stručno izvješće o rezultatima nedestruktivnih metoda istraživanja) ovjerena od strane nadležnog

konzervatorskog odjela Ministarstva kulture predaju se nadzornom inženjeru.

Sukladno rezultatima istraživanja moguće su i izmjene i dopune projekta, te daljnji uvjeti nadležnog tijela.

4.4.2 Jedinica mjere i jedinična cijena

Arheološki nadzor tijekom izvedbe zemljanih radova se obračunava po m' trase u granicama poprečnog

presjeka rova iz glavnog projekta.

Aktivnosti na arheološkim istraživanjima se obračunavaju prema ponudi Izvođača (odnosno podugovaratelja

koji ima ovlaštenje za izvođenje takvih radova) izrađenoj ukoliko se naiđe na arheološke nalaze i po zahtjevima

nadležnih konzervatora, a odobrenoj od Inženjera sukladno proceduri čl. 13.5 uvjeta ugovora (Knjige 2 DON-a) i

plaćaju se sukladno stvarno izvršenim radovima, u dijelu od paušalno procijenjenog iznosa predviđenog u

troškovniku.

Documents

DOKUMENTACIJA O NABAVI - vik-split.hr