DOSADAŠNJA PRAKSA IZ PERSPEKTIVE NEVLADINIH UDRUGA

DOSADAŠNJA PRAKSA IZ PERSPEKTIVE NEVLADINIH UDRUGA

Gabrijela Medunić-Orlić, dipl.ing., B.Sc. znanosti okoliša

Voditeljica projekta za Udrugu Sunce

Gabrijela Medunić-Orlić, dipl.ing., B.Sc. znanosti okoliša

Voditeljica projekta za Udrugu Sunce

Nacionalna ekološka mreža i Natura 2000 - obaveze i mogućnosti za općine i gradove

Pula, 02.srpnja 2009.

Nacionalna ekološka mreža i Natura 2000 - obaveze i mogućnosti za općine i gradove

Pula, 02.srpnja 2009.

Biološka i krajobrazna raznolikost

Sva raznolikost života, te raznolikost krajobraza u kojima se ogleda međuodnos prirode i ljudskih djelatnosti

Broj opisanih i imenovanih vrsta na Zemlji- procjenjuje se na između 1,4 i 1,8 milijuna

Ukupan broj vrsta između 10 i 30 milijuna

Godišnje nestaje 40000 vrstaUkoliko se zadrži dosadašnji trend tijekom

sljedećih 30 godina nestati će 20 %, a do kraja stoljeća 50 % još uvijek živućih vrsta

ZAŠTO NEVLADINE UDRUGE ZA ZAŠTITU PRIRODE?

ZAŠTO NEVLADINE UDRUGE ZA ZAŠTITU PRIRODE?

EKONOMSKA VRIJEDNOST - medicina, poljodjelstvo, šumarstvo, turizam...

EKOLOŠKA VRIJEDNOST - smanjenje biološke raznolikosti nekog područja dovodi do narušavanja ekološke stabilnosti i ravnoteže te ono postaje sve ugroženije i neotpornije na vanjske utjecaje

KULTURNA I DUHOVNA VRIJEDNOST

Na globalnoj razini planet postaje sve ugroženiji i nezdraviji kako za biljni i životinjski svijet tako i čovjeka

Zašto je biološka raznolikost važna?Zašto je biološka raznolikost važna?

• Konferencija ujedinjenih naroda o okolišu i razvitku (UNCED), Rio de Janeiro, 1992

• 157 zemalja potpisnica

Okvir za riješavanje problema očuvanja prirode na globalnoj raziniTemeljni ciljevi: očuvanje i unaprijeđenje postojeće biološke raznolikosti, te razumno

korištenje prirodnih dobra na principima održivosti

Održivo korištenje je korištenje komponenti biološke raznolikosti, na način i u obimu koji ne vodi propadanju biološke raznolikosti, na način kojim se održava njen potencijal, kako bi se udovoljilo potrebama i težnjama sadašnjih i budućih naraštaja.

• Zastupnički dom Sabora-Zakon o potvrđivanju Konvencije (1996. god.)• Hrvatska je punopravna stranka (1997. god.)

Temeljna obveza koja proizlazi iz Konvencije je utvđivanje vlastite biološke raznolikosti, njezine ugroženosti i problema vezanih za zaštitu, te donošenje odgovarajuće nacionalne strategije

KONVENCIJA O BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTIKONVENCIJA O BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI

Klasična ekonomija zanemaruje vrijednost bioraznolikosti kao i ostale “usluge prirode”.

ŠTO SU TO USLUGE PRIRODE KOJE ČESTO

ZANEMARUJEMO?

Usluge podrške: stvaranje zemljišta, fotosinteza, polinacija kruženje vode i hrane...

Usluge opskrbe: hrana, vlakna, goriva, lijekovi...

Usluge reguliranja: kvalitete zraka, vode, erozije, reguliranje bolesti i štetnika...

Kulturne usluge: duhovno obogaćivanje, razvoj znanja, rekreacija i estetska iskustva

Danas mnoge organizacije, agencije UN-a i pojedine vlade ulažu napore da se ovim servisima dodijeli vrijednost

Zašto je biološka raznolikost važna?Zašto je biološka raznolikost važna?

MEĐUNARODNI UGOVORI (KONVENCIJE)Konvencija o biološkoj raznolikosti (NN, međunarodni ugovori 6/96)

Članak 14. „Svaka stranka će, koliko je to moguće i prikladno, uvoditi odgovarajuće postupke za

procjenu utjecaja planiranih projekata na okoliš koji bi mogli imati nepovoljan utjecaj na biološku raznolikost, s ciljem da se takav utjecaj izbjegne ili umanji, te će gdje je to prikladno, omogućiti sudjelovanje javnosti u takvim postupcima“

Konvencija o pravu na pristup informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša – Arhuška konvencija (NN, međunarodni ugovori 1/07)

Sastoji se od tzv. 3. stupa (pristup informacijama, sudjelovanje javnosti u odlučivanju i pristup pravosuđu)

2. stup:sudjelovanje javnosti pri izradi planova i programa

TEMELJI SUDJELOVANJA NEVLADINIH UDRUGA U OČUVANJU PRIRODE

TEMELJI SUDJELOVANJA NEVLADINIH UDRUGA U OČUVANJU PRIRODE

DIREKTIVE EU

Direktiva o staništima, 92/43/EEC (Habitat Directive)

“... Nadležna nacionalna tijela složiti će se s planom ili projektom pošto se uvjere da neće negativno utjecati na očuvanje dotičnog područja, a nakon što su po potrebi proveli javnu raspravu“.

TEMELJI SUDJELOVANJA NEVLADINIH UDRUGA U OČUVANJU PRIRODE

TEMELJI SUDJELOVANJA NEVLADINIH UDRUGA U OČUVANJU PRIRODE

HRVATSKO ZAKONODAVSTVO

• Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05) • Pravilnik o procjeni utjecaja zahvata za prirodu (NN 89/07)• Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07)• Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07)• Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane

javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN broj 64/08 )• Uredba o procijeni utjecaja zahvata na okoliš (NN broj 64/08 )• Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš

( NN broj 64/08 )

TEMELJI SUDJELOVANJA NEVLADINIH UDRUGA U OČUVANJU PRIRODE

TEMELJI SUDJELOVANJA NEVLADINIH UDRUGA U OČUVANJU PRIRODE

• Lastovo- kamenolom ili park prirode? Lokalno stanovništvo odabralo smjer razvoja

• Planovi upravljanja bez uključivanja lokalnog stanovništva često teško provedivi

• Informiranje javnosti o ocjeni o prihvatljivosti zahvata za prirodu- još se ne provodi

• Procijene utjecaja na okoliš- sudjelovanje javnosti najčešće zadovoljavanje zakonskog minimuma

• Strateška procijena utjecaja na okoliš- još se ne provodi

PRAKSA- sudjelovanje javnostiPRAKSA- sudjelovanje javnosti

Poljska je započela s pripremnim radovima za gradnju autoceste kroz zaštićena močvarna područja- zelena pluća Poljske

To je područje od posebnog značaja za okoliš i dodijeljen mu je zaštićeni status u okviru EU ekološke mreže EU Natura 2000

1999. i 2000. – dio po dio zahvata i i dobivanje građevinskih dozvolaNVO- traže stratešku procijenu utjecaja na okoliš

2004. dovršene studije utjecaja na okoliš- mišljenje NVO- nezadovoljavajuće studije, bez analize alternativa i negirani utjecaji na okoliša

NVO proslijedio slučaj EU Europska komisija je 30. srpnja 2007. zatražila od Europskog suda pravde da Poljskoj naredi

obustavu pripremnih radova

Europska komisija je zatražila obustavu radova do donošenja konačne sudske presude o tome je li gradnja autoceste u tome području u skladu sa strogim EU zakonima o zaštiti prirode.

PRAKSA- sudjelovanje javnosti, EUPRAKSA- sudjelovanje javnosti, EU

• Česte izmjene i dopune zakonodavstva usklađivanje zakonodavstva sa EU

• Loša provedba zakonodavstva

• Nedovoljno prepoznata važnost zaštite prirode

Nisu osigurani dovoljni ljudski kapaciteti za provedbu zakonodavstva u zaštiti prirode

Nedovoljna financijska sredstva koja se ulažu u zaštitu prirode

• Često interesi invenstitora i novac odnose prevagu pred interesima zaštite prirode.

PRAKSA- Hrvatska, općenitoPRAKSA- Hrvatska, općenito

RAZLOZIRAZLOZI

• Nedovoljna osviještenost društva u cjelini važnosti svake vrste, biljne i životinjske odnosno svakog staništa

• Nedovoljna osviještenost o međusobnoj povezanosti svih njih pa tako i čovjeka

RJEŠENJA• promijene prioriteta

ZAŠTO?• Naša generacija nije prva koja nanosi štetu ali je prva koja je postala svijesna njenih pravih razmjera• Naša generacija je jedina koja može spriječiti masovni gubitak bioraznolikosti•Naša generacija može donijeti promjene tako da smjernice koje vode naše vlade nisu ekonomski i politički sistemi već učenje o životu bez uništavanja.

• Nedovoljna osviještenost društva u cjelini važnosti svake vrste, biljne i životinjske odnosno svakog staništa

• Nedovoljna osviještenost o međusobnoj povezanosti svih njih pa tako i čovjeka

RJEŠENJA• promijene prioriteta

ZAŠTO?• Naša generacija nije prva koja nanosi štetu ali je prva koja je postala svijesna njenih pravih razmjera• Naša generacija je jedina koja može spriječiti masovni gubitak bioraznolikosti•Naša generacija može donijeti promjene tako da smjernice koje vode naše vlade nisu ekonomski i politički sistemi već učenje o životu bez uništavanja.

• Finacijski instrument za okoliš (LIFE +)- isključivo očuvanju prirode• Fondovi za ruralni razvoj• Fondovi za regionalni razvoj• Ribarstveni fondovi

• Instrument pretpristupne pomoći (IPA)-usmjereni na Hrvatsku i druge zemlje pristupnice

• Dostupnost fondova ovisi o njihovu programiranju na nacionalnoj razini

Više o financiranju putem pretpristupnih fondova u Hrvatskojhttp://ec.europa.eu/enlargement/candidate-countries/croatia/financial_en.htm

Više o finnaciranju mreže Natura 2000 u zemljama članicama EUhttp://www.finnacing-natura2000.moccu.com/pub/index.html

EU- fondovi za očuvanje prirode i Natura 2000

EU- fondovi za očuvanje prirode i Natura 2000

ZAHVALJUJEM NA PAŽNJI

Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj SUNCEObala hrvatskog narodnog preporoda 721 000 SplitHrvatskaTel: +385 21 360 779 Fax: +385 21 317 254Mob: +385 91 360 7790info@sunce-st.orgwww.sunce-st.org