D R O G E

D R O G E

Od davnina je poznatno da je ovek pojedine biljke koristio radi uivanja ili za zdravstvene potrebe. One su koritene od strane raznih vraara, ak i prilikom nekih vjerskih obreda. Razvojem meunarodnog saobraaja i meunarodne trgovine, pribliile su se udaljene zemlje svijeta. Time je omogueno da dejstvo mnogih biljaka postane poznato i van regiona njihovog uspijevanja. Razvojem nauke i tehnologije, iz takvih biljaka dobijale su se supstance razliitog jakog dejstva, a isto tako i fabrikim putem su se proizvodile supstance sa slinim ili istim dejstvom. Neke od ovih supstanci nale su primjenu u medicini, ali njihova nekontrolisana upotreba poela je od strane ovjeka i sve se vie irila, djelujui na njegovu psihu, volju, elje i emocije, izazivajui zavisnost sa nizom drugih prateih pojava, pa i smrt.Pod drogama podrazumjevamo supstance prirodnog ili umjetnog porijekla ijom se upotrebom mogu stvoriti stanja ovisnosti ili navike koje mogu izazvati oteenje zdravlja ljudi u tjelesnom, psihikom ili socijalnom smislu.Droge mogu biti prirodne i sintetike.

etiri temeljne karakteristike droga:Psihoaktivni uinak Prouzrokovanje ovisnosti Stvaranje zdrastvenih, socijalnih, pravnih problema Drutvena tetnost

Pojam ovisnosti oznaava pretjeranu, patoloku vezanost za neku tvar uz neodoljivu, teko savladivu elju da se nastavi s uzimanjem te tvari. Produeno uzimanje psihoaktivnih tvari (ne svih) praeno u poetku euforijom, osjeajem zadovoljstva, odnosno uitkom, to moe stvoriti kod ovjeka, bre ili sporije, neodoljivu ili teko savladivu elju, udnju za nastavljanjem konzumiranja pa droga moe postati bitan, dominantan sadraj njegova ivota, a udnja za njom karakteristika njegova ponaanja. On postaje o njoj ovisan.

ZAKONSKI ASPEKT ZLOUPOTREBE OPOJNIH DROGA Neovlateni promet opojnim drogama Prema lanu 195. KZ BiH moe se rei da ko neovlateno vri meunarodnu prodaju ili prenosi ili nudi na prodaju ili radi prodaje kupuje, dri, prevozi ili prenosi, ili posreduje u meunarodnoj prodaji ili kupovini, alje, isporuuje, uvozi, izvozi ili na drugi nain neovlateno stavlja u meunarodni promet supstance ili preparate koji su propisom proglaeni opojnim drogama, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Ko organizira grupu ljudi radi uinjenja krivinog djela iz stava 1. ovog lana, ili ko postane lanom takve organizirane grupe ljudi, kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine.Ko u meunarodnoj transakciji neovlateno pravi, nabavlja, posreduje ili daje na upotrebu opremu, materijal ili supstancu znajui da e biti upotrijebljeni za proizvodnju opojnih droga kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.Opojne droge i sredstva za njihovu proizvodnju oduzet e se.

Neovlatena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga Prema lanu 238.KZ FBiH ko neovlateno proizvodi, prerauje, prodaje ili nudi na prodaju ili radi prodaje kupuje, dri ili prenosi ili posreduje u prodaji ili kupovini ili na drugi nain neovlateno stavlja u promet materije ili pripravke propisom proglaene opojnim drogama kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.Ko organizira grupu ljudi u cilju uinjenja krivinog djela iz stava 1. ovog lana, ili ko postane lanom takve organizirane grupe ljudi, kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine.Ko neovlaeno izrauje, nabavlja, posreduje ili daje na upotrebu opremu, materijal ili supstancu za koje zna da su namijenjene proizvodnji opojnih droga,kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.Opojne droge i sredstva za njihovu proizvodnju oduzet e se.

Posjedovanje i omoguavanje uivanja opojnih droga Prema lanu 239.KZ FBiH ko navodi drugog na uivanje opojne droge ili mu daje opojnu drogu da je uiva on ili druga osoba ili stavi na raspolaganje prostorije radi uivanja opojne droge ili na drugi nain drugom omoguuje uivanje opojne droge, kaznit e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini prema dijetetu, maloljetniku ili prema vie osoba, ili ako su prouzrokovane naroito teke posljedice, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.Ko neovlateno posjeduje opojnu drogu, kaznit e se kaznom zatvora do jedne godine.Opojne droge oduzet.

VRSTE I NAINI UPOTREBE DROGAPodjela droga:Prirodne i vjetake Lake i teke Prema zavisnosti

Podjela droga prema zdrastvenim organizacijama:Alkohol, barbiturati i sedativi Amfetamini i njima slini derivati Kanabis Kokain Halucinogeni Kat Opijati Inhalansi

Vrste drogaU angloamerikoj literaturi susree se naziv tvrda i meka droga. Pod tvrdom drogom uvijek se misli na opijate (osobito heroin i morfin, katkad i halucinogene - naroito LSD), dok se pod mekim drogama podrazumijevaju produkti kanabisa, a katkad i kokain i amfetamin. Opojne droge mogue je klasificirati i s obzirom na njihovo porijeklo, tzv. prirodne droge, u veini sluajeva dobivaju se iz tri biljke: opijumskog maka, koka grmlja i konoplje tipa cannabis, dok se sintetike droge proizvode u laboratorijima, odreenim kemijskim postupcima.OPIJUMOpijum se dobiva iz opijumskog maka i to zasjecanjem sazrele sjemenke ahure maka koja izluuje mlijeno bijeli sok koji se u dodiru sa vazduhom zgusne i dobija braon ili skoro crnu boju. Ovaj nain se uglavnom primjenjuje za dobivanje opijuma za ilegalne svrhe dok se branje cijele biljke koristi za legalne svrhe. Opijum se moe koristiti vakanjem ili puenjem, moe se piti u tenom stanju i rastvoren se moe ubrizgavati injekcionim putem.

MORFINMorfin je glavni aktivni alkaloid opijuma i dobija se ekstrakcijom opijuma ili direktno iz maka i najee se sree kao morfijumska baza. Najee se koristi ubrizgavanjem preko injekcija ili gutanjem tableta.

HEROINHeroin se dobija iz morfijuma i uglavnom se nalazi u granularnom obliku ili u vidu samljevenog praha i po boji varira od svijetlobraon, kremaste do finog bijelog praha. Koristi se ubrizgavanjem preko injekcija, umrkavanjem ili se moe i puiti.

KOKAINKokain se priprema od koka paste koja je ekstrakt koka lia, bunja biljke. To je bijeli prah bez mirisa sa lokalnim anestetikim dejstvom ili djeluje kao jak stimulans centralnog nervnog sistema. Upotrebljava se umrkavanjem, a moe se uzimati ubrizgavanjem putem injekcija.

MARIHUANAMarihuana u stvari predstavlja smrvljene listove indijske konoplje i koristi se kao cigareta za puenje.

HAIHai se dobiva iz smole jedne vrste konoplje odnosno biljke pod nazivom Canabis. Upotrebljava se puenjem, a moe i piem.

Sintetike drogeSintetike droge spadaju u preparate koji su odreeni Konvencijom o psihotropnim supstancama i po osnovu njihovog djelovanja mogu se podjeliti u tri drupe:depresanti,stimulanti i halucinogene supstance.

BarbituratiTo su spojevi barbiturne kiseline, tj. sintetike sedativno-hipnotike supstance sa irokim spektrom primjene u medicini. Koriste se pri lijeenju: besanice, duevne napetosti, padavice... Preteno su bijele boje, gorka okusa, bez mirisa, a u prometu se javljaju u obliku bijelih tableta, ampula, kapsula i draeja razliitih boja. Uzimaju se oralno, intravenozno i rektalno. To su lijekovi: Luminal, Veronal, Pentolan...

AntiparkinsoniciTo su lijekovi koji se koriste za lijeenje Parkinsonove bolesti, a najvie se zloupotrebljavaju: Artan, Parkopan i Akineton. Najvie se uzimaju sa alkoholom. Dejstvo istih je euforino i halucinogeno.

AmfetaminiTo su psihostimulativne droge. Bijeli ili uti kristalni praci, gorkastog okusa, a najee se pojavljuju u obliku tableta. U farmaciji to su lijekovi pod nazivom: Benzedrin, Fenedrin, Aktedron i Refetamin. Poboljavaju raspoloenje, sprjeavaju pospanost, uklanjanju umor, smanjuju apetit. Vrlo esto se upotrebljavaju pri dopingu. Brzo stvaraju psihiku ovisnost. este halucinacije, sumanute idejeExtasyNajopasniji derivat amfetamina je MDMA (metilendioksimetamfetamin-EXTASY).Najee se javlja u vidu tableta, a mogue su kapsule ili samo prah.

L S DLSD je jedna od najsnanijih halucinogenih droga koja se polusintetskim putem dobija iz lizergine kiseline. To je bijeli praak topljiv u vodi i alkoholu. Javlja se kao praak u obojenim kapsulama, male bijele pilule, kao otopina bez boje mirisa i okusa. Uzima se preteno oralno. U slengu se naziva i TRIP zbog specifinog djelovanja.Karakteristine su promjene u percepciji, razmiljanju, raspoloenju. Kreu se od euforije, smijeha do plaa, a mogua su i panina psihotina reagovanja sa paranoidnim iluzijama, sumnjiavou i agresivnou. LSD je najjaa halucinogena droga sa najnepredvidljivijim, a esto i traginim posljedicama

K A TDobija se iz grmolike biljke Catha edulis koja se uzgaja u planinskim podrujima Kenije, Jemena, Etiopije i Dibutija. Konzumira se na nain to se vae svjee lie ili svjei pupoljci kata, koje moe prouzrokovati stimulativne efekte sline amfetaminima. Pored vakanja moe se konzumirati u obliku napitka od osuenog lia.

MeskalinMeskalin je alkaloid izolovan iz meksikog kaktusa PEYOTL. Dobija se sintetskim ili prirodnim putem iz vrhova pupoljaka. Slinog je dejstva kao LSD, ali manjeg intenziteta. Velike doze mogu izazvati smrt usljed paralize disanja.

PsilocibinTo je glavni sastojak Psilocyba mexicane, meksike halucinogene Svete gljive. Poznata je jo odavnina, a datira od Maya. Psilocibin je novijeg datuma. Izolovao ga je vajcarski hemiar Albert Hoffman (otkrio i LSD) 1958. godine. To je bijeli kristalini prah, uinka slinog kao LSD, ali slabijeg intenziteta. Sinteza psilocibina je komplikovana i skupa pa je i slabo prisutna u narkomanskoj sceni.

Fenciklidin (PCP)Relativno nova i jedna od najnepredvidljivijih droga. Pojavljuje se u obliku kristalinog bijelog praha. Narko sleng-ANEOSKI PRAH. esto se kombinuje sa heroinom, kokainom, barbituratima...Pojavljuje se i u prskanom perunu, metvici i marihuani. Moe djelovati kao halucinogen, psihostimulans ili psihodepresor to zavisi od linosti narkomana, doze koja se uzima i naina uzimanja. To je jak anestetik i koristi se u veterinarske svrhe.Posebno est uzrok smrti je utapanje, s obzirom da se pod dejstvom gubi orjentacija kod plivanja i ronjenja.Pod uticajem ove droge bol gotovo i da se ne osjea (este tjelesne povrede prema sebi ili drugima, esta ubistva i samoubistva.Predoziranje-grevi, komatozno stanje i smrtDepresanti-djeluju na centralni nervni sistem u vidu smirenja,Stimulansi-utiu na stvaranje raspoloenja,otklanjanja zamora Halicinogene sintetike droge stvaraju mentalne traume koje nakon krae upotrebe dovode do psihike zavisnosti.

Uzroci narkomanijeUzroci uivanja opojnih droga su mnogobrojni, a baziraju se na tri faktora: licnosti, drogi i drutvenoj sredini.

Tome su sklone osobe koje su usamljene, okrenute sebi, povodljive i psiholabilne.

Takve linosti se teko prilagoavaju, imaju problema sa uspostavljanjem kontakta i ispoljavaju reakcije straha. Motiv za uzimanje droge, prema istraivanjima sluajeva je radoznalost i druenje sa narkomanima. Jedan od razloga je i oponaanje negativnih likova (kriminalci, gangsteri, negativni filmski junaci). Nedostatak ideala, praznina i siromatvo osjeaja (samozadovoljstvo, bezbrinost, bez vlastitog truda lezihljebovici) u ivotnom dejstvu mladih stvara linosti koje psiholozi zovu "zadovoljne biljke" i koje su veoma sklone narkomaniji. Ope je miljenje da odnosi u porodici snano utiu na pojavu narkomanije. Osim karakteristika linosti, stanja u porodici, bitan faktor nastanka narkomanije su drutveni (socijalni) uzroci. Najee se spominje sve bri razvoj tehnike, automatike, neprekidna urba za neim; to stvara psihicku napetost, nesigurnost i strah. Sve ovo iscrpljuje energiju linosti, a odbrana od toga straha moe biti upravo narkomanija.

Zavisnost od droga karakterie:

postojanje psihike ili fizike, ili pak i jedne i druge, ovisnosti od droge, nesavladiva potreba (elja, udnja, kompulzija) za uzimanjem sredstava ovisnosti (droge) i njenim nabavljanje po svaku cijenu, sklonost poveanju doze (koliine) droge ili izmjena tolerancije, tetno dejstvo na osobu koja uzima drogu, uz tetno djelovanje na drutvo, pojava apstinencijskog sindroma poslije naglog prekidanja uzimanja droge.

Otkrivanje i dokazivanje

Zadatak policijskog istraivanja je identificiranje i uhienje proizvoaa, trgovaca, krijumara, dilera ili organizatora.Tokom rutinskih provjera u prometu, svako sumnjivo ponaanje putnika u vozilu potie policijske slubenike na detaljniji pregled vozila u potrazi za drogom. Kada policijski slubenik posumnja da bi se u vozilu mogla nalaziti droga, prvo mora opustiti putnika u vozilu, tako da se osjea sigurno, a zatim upitati nalazi li se u automobilu ita ilegalne (ne-zakonite) prirode. Prevoznici droge koji su u poetku uvjereni da su sigurni, esto reagiraju pretjerano nervozno kada im se iznenada postavi pitanje koje je smiljeno da bi izazvalo snanu psihiku i fiziku reakciju, ako se odgovorima eli zavarati ili neto sakriti.

Druge metode distribuiranja droge ukljuuju gutanje velikih koliina droge, najee pakirane u kondome ili balone. Prenositelji koji progutaju drogu da bi je dostavili, esto se nazivaju "tijela paketi" ili "unutranji" i sve vei broj njih otkriva se zahvaljujui istraiteljima droga.Dileri droge ponekad mogu biti identificirani od strane saobraajne patrole, ali veina ih bude uhiena zahvaljujui prikupljenim operativnim informacijamaTakoer, iznenadna prisutnost droge, koja prije nije bila prisutna na podruju, moe ukazivati na novi izvor distribucije. Potvrivanje dobivenih informacija zahtjeva nadzor osumnjienika na ulici ili nadzor osumnjienikovog doma. poznati ovisnici dolaze i odlaze sa odreenog mjestaprimjenjuju se neobine mjere osiguranja u prostoru pojedinca, to upuuje na oprez od policijeosobe izlaze iz svojih domova kako bi telefonirali sa telefonskih govornica, iako u njihovim domovima postoje telefonski prikljuciosobama na ulici prilaze mnogi ljudi i koji, nakon vrlo kratkog razgovora, brzo odlaze sa tog mjestapredaja novca, koverata, plastinih vreica, balona ili folijatrgovanje priborom za drogiranje i stvarima koje se obino koriste za "rezanje" narkotikakonstantno posjedovanje velike koliine novca iako nema stalan posao ni visoka primanjaredovno komuniciranje ili posjeivanje poznatih dilera droge.

Sljedea ponaanja su mogue indicije koje govore u prilog rasparavanja droge:Ne prodaju se sve droge putem "tipinih" dilera sa kriminalnom prolou. Relativno mali, ali vrlo vaan postotak lijenika i apotekara ilegalno izdaje lijekove temeljem napisanih recepata. Moemo podijeliti na dva osnovna izvore snabdjevanja:Legalne izvore: to u pravilu ine apoteke, zdravstvene ustanove (bolnice, domovi zdravlja i si.), dakle sva mjesta na kojima se moe nabaviti droga za potrebe medicinske, zdravstvene ili veterinarske namjene.Ilegalni izvori: oni koji su suprotni pravnim propisima, a meu njima se najee razlikuju: zloinake organizacije, skupine bandi koje proizvode, krijumare ili preprodaju drogu tzv. mravlja preprodaja droge gdje se droga prodaje i rasparava na malo u lokalnoj zajednici od neposrednih rasparivaa (dilera) napadi na legalne izvore droga, najee se radi o imovinskom kriminalitetu(npr. krae, provale), ali i krivotvorenje slubenih isprava (npr. lijenikih recepata), te neki delikti iz skupine nasilnikih kaznenih djela (npr. razbojnitva, teke tjelesne ozljede ).

Istraivanje zlopotrebe droge najee poinje s osumnjienikom koji povremeno ili stalno koristi droge. Bez korisnika ili izvora zlopotrebe droge na ulici, dileri, krijumari i proizvoai ne bi imali sigurno trite za svoje kriminalne radnje. Iz tog razloga istraivanje zlopotrebe droge esto se zapoinje postupkom unatrag", poevi od ovisnika, s ciljem otkrivanja i uhienja osumnjienika vanijeg poloaja".Za borbu protiv zloupotrebe droga vano je da i osobe bez medicinskog obrazovanja mogu zapaziti znakove koji ukazuju na mogunost da je netko poeo uzimati droge, ili da je o njima ovisan. Mogue indicije ovisnosti:prisutnost droge (ili tragova droge u obliku mikrotragova)ambalaa koja se uobiajeno ili najee koristi za pakiranje drogemiris drogepribor za konzumiranje drogeobrasci recepata, posjedovanje peata i tambilja, lijenikih faksimilapromjene ponaanja na radu ili u koli fizika slabost i lo izgledodjea, frizura i nakit karakteristian za ovisniketragovi, ozlijede na tijelu (ubod igle)atrovaki govor ovisnikanadimci i imena koje se koriste u svijetu drogetetoviranjesadraj pepeljara, koara za smeeliteratura u kojoj se objanjava konzumiranje droge, naini proizvodnje droge i sl.fotografije, npr. sa ljetnih tulumarenja na kojima se konzumirala opojna droga

S obzirom na nain upotrebe droga konzumente moemo podijeliti u sljedee grupe:Eksperimentatore: oni koji kuaju drogu iz radoznalosti. To je veliki rizik i put iz koga esto nema povratka.Rekreacijski: oni koji povremeno uzimaju drogu ili redovno, ali u velikim vremenskim razmacima i nisu ovisnici.Funkcionalni ovisnici: oni koji redovno troe neku psihoaktivnu tvar, ali socijalno normalno funkcioniraju.Disfunkcionalni ovisnici: oni koji ne mogu socijalno normalno funkcionirati bez droge. Droga im je glavni cilj u ivotu, smisao i svrha ivota. To su pravi bolesnici, esto ljudi s margina, delinkventi i si.Sociotradicionalni potroai droga: oni koji tradicionalno konzumiraju droge, ali dozirano, u odreenim prilikama, npr. kod vjerskih proslava i si. Droga im slui za bolje socijalne kontakte.Terapijski potroai: osobe koje konzumiraju tzv. droge lijekove zbog raznih oboljenja i postupno se na njih navikavaju.Uestalom pozorniko-patrolnom djelatnou na mjestima koja su poznata kao okupljalita ovisnika daje im se na znanje da je zloporaba opojnih droga posao" visokog rizika radi kojeg nee biti ostavljeni na miru.

Kontrola granine policije svakako puno doprinosi otkrivanju krijumara droge, zbog izbora zaobilaznih puteva krijumarenja droga, gdje krijumar zna prelaziti i po nekoliko dravnih granica u kratkom razdoblju.

Potrebno je obratiti panju na broj peata u pasou, datum i zemlje u kojima je putnik boravio, jer zemlja i frekvencija putovanja preko graninih prijelaza moe predstavljati indicije kada se radi o krijumaru opojne droge.Razgovor s putnikom, govor tijela i specifini znaci apstinencijske krize upuuju na ovisnost. Mada, zbog umora, drugih linih razloga (npr. osoba je pred rastavom) takva ponaanja mogu upuivati na uznemirenost uzrokovane drugim razlozima.

Kriminalistike mjere i radnje i hitne istrane radnje u svezi s provoenjem kriminalistikih kontrola i proaktivne orijentacije u sprjeavanju i suprotstavljanju posjedovanja i konzumiranja opojnih droga, pri emu najvie do izraaja dolazi sljedee:prikupljanje obavijesti i saradnja s graanimaspecijalna opservacijapraenjezasjederacijezaprimanje prijava i informacijanadzor prenosa stvariInformativni razgovorInformator ili tajni saradnikOtkup robeSlubeni psi specijalisti

Prikupljanje obavijesti uz prikrivanje svojstva policijskog slubenikaObilasci kriminalnih arita i punktova gdje se okupljaju osobe sklone uivanju i daljnjoj preprodaji opojnih drogaSaradnja s drugim tijelima krivinog progona (npr. vojnom policijom) i pravosudnog sustava (npr. zatvorske ustanove, pravosudna policija)Operativne informacije i izvjetajiSaradnja kontakt policajca s rukovoditeljima kola, sportskih drutava te drugih organizacija i udruga u kojima se okupljaju maloljetnici, adolescenti, radi njihove edukacije i preventivnog djelovanja (npr. primjeivanje lokalnog narkomana u blizini kole i si.).

Prikupljanje obavjetenja od graana U vezi sa sprjeavanjem ovog oblika poinjenja zlopotrebe opojnih droga, policijski slubenici ne bi smjeli ekati da informacija o dileru ili ovisniku doe do njih". Potrebno je uspostaviti aktivnu saradnju sa graanima i proaktivno se orijentisati u borbi sa ovim oblikom kriminaliteta. Informacije koje su od interesa za policiju su: o ovisnicima i dilerima lokalnog podruja; o osobama ija je smrt povezana s konzumiranjem droge (ne samo sluajevi tzv. predoziranja); o prodaji vrijedne robe na crnom tritu, a koja moe poticati od sekundarnog kriminaliteta zloporabe droge; o mjestima i prostorima okupljanja i sastajanja osoba sklonim zloupotrebi droge; o drugim indicijama koje mogu upuivati na zlouporabu droge, posebno onih iz skupine nakon poinjenja kaznenog djela. Specijalna opservacija

Sastoji se u tajnom osmatranju, nadziranju i izvianju odreenih osoba, vozila, objekata ili mjesta (prostora) u cilju ostvarenja uvida i prikupljanja informacija o kriminalnom stanju, aktivnostima i identitetu nadziranih.

Naini na koje se moe vriti: operativno osmatranje i izvianje objekata i prostora; stacionirano osmatranje i nadziranje osoba, objekata ili prostora gdje se vri kriminalna djelatnost zloupotrebe droga;tajno praenje pjeice; tajno praenje motornim vozilom ili drugim prevoznim sredstvima i ubacivanje u kriminalnu grupu.

PraenjePratnja ovisnika, ali i potencijalnih prodavaa opojne droge provodi se to neupadljivije i to neprimjetnije, a cilj joj je prikupljanje informacija o identitetu osoba s kojima se praena osoba uestalije susree, mjestima i nainima zlopotrebe opojnih droga, nainima preuzimanja droge i dr.; mjesta na kojima se okupljaju ovisnici i zlouporabljuju (konzumiraju) drogu; identitet jo neevidentiranih ovisnika, te druge informacije do kojih se ne moe doi na drugi nain, a od znaaja su za policijsko postupanje i za daljnje otkrivanje i razjanjavanje zloporabe droga. Zasjeda Zasjeda je organizovana kriminalistiko-taktika radnja koja se sastoji u tajnom osmatranju i nadziranju prostora ili objekata radi otkrivanja i hvatanja poinilaca krivinih djela zloupotrebe droga. Za uspjenost zasjede bitno je pridravati se kriminalistikih naela brzine, iznenaenja i konspirativnosti. Zasjeda se najee postavlja na pogodnom mjestu, u neposrednoj blizini mjesta gdje se vri nezakonita trgovina drogom, kao to je park, etalite, trg, autobuska i eljeznika stanica i stan odreenog delikventa. Zasjedom se takoer otkrivaju i hvataju osobe koje:proizvode i preprodaju drogutransporteri drogeosobe koje posjeduju narko-laboratorijosobe koje iznajmljuju i izdaju svoje prostorije drugim osobama radi drogiranjaosobe koje posjeduju kupljenu drogu Informativni razgovor Postoje odreene specifinosti u obavljanju informativnog razgovora. Narkomani ovisnici ne samo da ne pomau u otkrivanju i hvatanju ilegalnih trgovaca drogama, ve ih i tite. To je samo jedan od razloga zato je velika tamna brojka kod ovog vida kriminaliteta.Prilikom obavljanja razgovora oni su nepouzdani sagovornici skloni raznim laima i njihove izjave su na niskoj razini vjerodostojnosti .

Informator ili tajni saradnik Informator ili tajni saradnik, je termin koji obuhvata brojne osobe koje policiji povremeno ili stalno, ali uvijek tajno, posreduju informacije. Zakonom o krivinom postupku BiH iz 2004. godine informatori su uvedeni kao posebna istrana radnja. Ovim se nesumnjivo htjelo doprinijeti efikasnosti istraivanja i dokazivanja tekih krivinih djela. Informant kao ivi izvor podie opi nivo informiranosti. Po pravilu trai diskreciju pri davanju obavijesti. Ne koristimo ga kao dokaz u postupku.Informator- osoba definirana posebnom istranom radnjom(ZKP BIH l. 116). Nije policijski slubenik ali djeluje na osnovu istih zakonskih uvjeta kao i prikriveni istraitelj.

Otkup robe Ova radnja se izvodi tako to povjerljivi policijski informator uz znanje, odobrenje i pod kontrolom policije kupuje manju koliinu droge od osobe koja se bavi nedozvoljenom trgovinom drogom.Utvrujemo - vrstu, kvalitet i porijeklo droge, mjesto i vrijeme prodaje, eventualno i tajno skrovite gdje je droga skrivena, zatim identitet lanova kriminalne organizacije, a kupac (informator) stie povjerenje koje e biti korisno prilikom realizacije konkretne kriminalistike obrade. Slubeni psi specijalisti Pomou specijalnih dresura psi se mogu osposobiti za sljedee namjene: psi tragai, zatitni psi, psi uvari, psi za vezu i sanitetski psi.

Psi tragai mogu se dresirati i uspjeno koristiti za otkrivanje i pronalaenje nekih droga. S obzirom na specifinost i intenzitet mirisa pojedinih droga, slubeni psi se mogu najbre dresirati za pronalazak kanabisa i opijuma, dok je za pronalazak heroina, morfina i kokaina potrebna dugotrajnija dresura.Radnje dokazivanja sa aspekta krivinih djela vezanih za narko kriminal Pretresanje stana, prostorija i osobaPrivremeno oduzimanje predmeta i imovineUviaj i rekonstrukcijaVjetaenjePosebne istrane radnje

PretresanjePretresanje je sloena i raznovrsna istrana i kriminalistiko-taktika radnja koja se poduzima u cilju pronalska droge, materijala i supstanci koje slue za proizvodnju i preradu droga, ilegalnih narko-laboratorija, raznih predmeta i tragova koji ukazuju na zloupotrebu droga, kao i osoba koje vre krivina djela zloupotrebe droga. Predmet izvrenja, ujedno jedini materijalni dokazi jesu : drogatragovi droge u sredstvima za prenostragovi na priboru za konzumiranjetragovi droge u biolokim tenostima

Pretresanje s obzirom na cilj moe biti dokazno, uhidbeno i sigurnosno. Dokazno pretresanje je glavni segment u sluajevima narko-kriminala.Objekti pretresanja mogu biti:osobe, prostorije koje se koriste za skrivanje droge ili proizvodnju i preradu droge (stan, kua, radne prostorije), javni objekti gdje se okupljaju i sastaju osobe koje se bave ovim vidom kriminala (restoran, diskoteka, kafe-bar, autobusna i eljeznika stanica, aerodrom), prevozna sredstva (automobil, autobus, voz, avion, brod, gliser) i slobodni prostor (park, uma, parkiralite, trg, etalite i slino).

S obzirom na specifinosti droga neophodno je znati koju konkretno drogu traimo, kakve su joj karakteristike, gdje se najee sakriva gdje bi se mogla sakrivati u konkretnom sluaju (eventualna ranija iskustva u vezi konkretne osobe).U pretresu ne smije biti nikakvih improvizacija, kao npr. probanje u cilju identifikacija (uzimanje na prst i lizanje). Ne smije se takoer pronaena droga ostavljati na stolu ili nestruno fiksirati.Pretresanjem se mogu pronai i tzv. prekursori (materije koje nemaju narkotina svojstva ali slue za proizvodnju i preradu). Uvijek je potrebno pokuati ustanoviti boravi li osumnjiena osoba u nekom drugom stanu, kui.Nabaviti projekt stana radi lakeg otkrivanja eventualnih skrovita i specijalno napravljenih bunkera za sakrivanje droge. Po miljenju mnogih autora hodnici, stepenite, liftovi mogu se slobodno pregledati kao tzv. fiktivna javna mjesta na osnovu ovlatenja iz ZKP-a, jer se takvim pregledom ne ugroava nepovredivost stana, privatnog i porodinog ivota.

Privremeno oduzimanje predmetaTo je samostalna krivinoprocesna radnja dokazivanja i sastoji se u privremenom oduzimanju predmeta koji se prema krivinom zakonu imaju oduzeti ili koji mogu posluiti pri utvrivanju injenica u krivinom postupku.Potrebno je uvijek navesti broj potvrde o privremenom oduzimanju predmeta (u praksi posebno obratiti panju na lana pakiranja).Kod narkokriminala predmeti koji se oduzimaju su opojne droge i sredstva za njihovu proizvodnju (oprema, materijal). Pored ovih, oduzimaju se predmeti koji mogu posluiti kao dokaz u krivinom postupku. To su predmeti koji su dobiveni kao nagrada za uinjeno kazneno djelo i predmeti na kojima se nalaze tragovi krivinog djela. U prvu grupu bi spadali novac, razni tehniki predmeti kao to su automobil, kamera, nakit, ali i droge.U drugu grupu spadali bi svi predmeti na kojima se mogu nalaziti tragovi krivinog djela, odnosno tragovi droga, kao to su vaga, no, kaika, prica, igla, kese i slino.

UVIAJUviaj je procesno regulisan sistem kriminalistiko-taktikih i tehnikih radnji, pri ijem obavljanju ulnim opaanjem i izuavanjem materijalnih objekata, uz pomo verzija koje se planiraju i provjeravaju paralelno s hodom uviaja, vri fiksiranje cjelokupne situacije na licu mjesta kao materijalno-idealnog sistema ( stanja, obiljeja, svojstva i meusobnih veza i odnosa dokaznih informacija) u njegovom ne promjenjenom originalnom obliku radi razjanjavanja strukuture krivinog dogaaja. U teoriji, na alost i u naoj praksi otkrivanja i istraivanja narko-kriminala, uviaj je gotovo nepoznata radnja. VjetaenjeNajkrae reeno, vjetaenje je oblik utvivanja injenica uz pomo vjetaka.Da bi npr. pretresom pronaena nepoznata materija za koju se sumnja da je kontrolisana droga mogla posluiti kao dokaz u krivinom postupku, vri se vjetaenje kako bi se utvrdilo radi li se zaista o drogi ili ne.

Posebne istrane radnje Nadzor i tehniko snimanje telekomunikacija (specifinost ove radnje je da duboko zadire u osnovna prava drugih osoba ukuanja, poznanika, koji ive sa osumnjienikom, te posebno treba voditi rauna o trajanju radnje i nadzoru nad njenim provoenjem),Pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnjavanje podataka, Nadzor i tehniko snimanje prostorija, Tajno praenje i tehniko snimanje osoba i predmeta,Simulirani otkup predmeta i simulirano davanje otkupnine Prikriveni istraitelj i informator Nadzirani prijevoz i isporuka predmeta krivinog dijela

Prikriveni istraitelj i informatorPrikriveni istraitelj je policijski slubenik, posebno pripremljen, s promijenjenim identitetom i uklopljen u kriminalnu organizaciju gdje djeluje u skladu s odreenim smjernicama i uputama koje je primio od tuitelja ili policijskog organa. Potrebne su detaljne pripreme uenja novog identiteta i navika lanova kriminalnih organizacije u koju se ulazi kao i nain infiltriranja.Gotovo je neizbjeno da mu se kao provjera odredi injenje krivinih djela i vrlo vjerovatno konzumiranje droge. Poto mu je ZKP-om zabranjeno preduzimati pa ak i podstrekavati na radnje krivinog djela, trebalo bi izbjegavati njegovo koritenje kao svjedoka u krivinom postupku kad god je to mogue, bez obzira to je ta mogunost predviena zakonom.

Za razliku od prikrivenog istraitelja, informator se u praksi pojedinih zemalja pojavljuje kao kljuni svjedok na sudu i upravo na osnovu njegovog svjedoenja mogue su osuujue presude organizatorima i voama ove kriminalistike djelatnosti ( zatieni svjedok).

Bitno je imati u vidu da ova posebna istrana radnja bi mogla trajati 6 mjeseci, ali upravo zbog pomenutih specifinosti zakonodavac je ostavio sudu da odredi trajanje u svakom konkretnom sluaju. (neophodno prilagoavanje)

Nadzirani prevoz i isporuka predmeta krivinog djela Cilj je ilegalni izvor snabdijevanja drogom; markiranje skrivenih skladita; otkrivanje kurira i posrednika; i eventualno samog organizatora konkretne ilegalne narko transakcije.U zakonu je regulisano iskljuenje protivpravnosti radnji policijskog slubenika koji nadzire isporuku i predaju predmeta, jer on bi morao nakon to se utvrdi postojanje krivinog djela to i prijaviti (nema nikakvih represivnih mjera dok se vri prijevoz droge). I konano, hapenje u samom momentu uinjenja djela uz oduzimanje vee koliine droge i novca.

Sve treba snimati od samog poetka pa sve do kraja nadziranog prevoza i isporuke predmeta krivinog djela.Ova posebna istrana radnja moe trajati najdue 3 mjeseca.

Simulirani otkup predmeta i simulirano davanje otkupnine Ovdje postoje dvije radnje: simulirani otkup predmeta krivinog djela i simulirano davanje otkupnine.Simulirani otkup je vaniji kod narko kriminala a najee kupovinu vri informator.Otkupom utvrujemo kvalitet i porijeklo droge, mjesto i vrijeme preprodaje, tajna skrovita, identitet lanova kriminalne organizacije, a posebno bitno to simulirani kupac stie povjerenje koje je od neprocjenjivog znaaja.ZKP regulie da se zahtjev za ovu posebnu istranu radnju odnosi samo na jednokratni akt, a za svake naredne, u istom sluaju, zahtjeva jasne razloge koji opravdavaju njenu upotrebu.

HVALA