Glavni dijelovi recenice

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Školska godina: Razred: Datum: __________

Predmet: Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost

Nastavna oblast/tema: Gramatika

Nastavna jedinica: Glavni dijelovi rečenice (subjekat i predikat)

Ciljevi časa: a) ODGOJNI (vaspitni)............................................................................

..............................................................................................................

b) OBRAZOVNI.......................................................................................

..............................................................................................................

Struktura 1. Uvodni čas 2. Čas upoznavanja sa novom građom

Tip časa 3. Čas uvježbavanja i primjene stečenog znanja

4. Čas utvrđivanja, ponavljanja i ocjenjivanja

5. Kombinovani čas

Oblici nastavnog rada: 1. Frontalni oblik rada 2. Grupni oblik rada

3. Rad u parovima 4. Individualni oblik rada

Nastavni objekti, 1. Nastavni objekti .................. 2. Nastavna sredstva ................

sredstva i pomagala 3. Nastavna pomagala ............. 4. Literatura ...............................

Nastavne metode: 1. Metode zasnovane na posmatranju (pokazivanje)

2. Metode zasnovane na praktičnim časovima učenika

3. Metode zasnovane na riječima : monološke

dijaloške

rad sa knjigom

SADRŽAJ I ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO (7 min):

U uvodnom dijelu časa ponoviti sa učenicima vrste riječi.

1. Koliko imamo vrsta riječi? (10)

2. Kako ih dijelimo? (Na promjenjive, nepromjenjive i polupromjenjive)

3. Koje su to promjenjive? (Imenice, zamjenice, pridjevi, glagoli i neki brojevi.)

4. Koje su nepromjenjive? (Prijedlozi, veznici, uzvici, riječce i prilozi.)

5. Koje su polupromjenjive? (Brojevi i prilozi.)

GLAVNI DIO (30 min):

U glavnom dijelu časa reći učenicima da će naučiti šta je to predikat u rečenici, koja mu je služba i kakvi sve predikati mogu biti.

IZGLED TABLE:

ZNAČENJE I VRSTE PREDIKATA

1.

Napisati primjere na tablu:

a) Došljak je pogledao najprije Praporca.

b) Na kraju ulice pojavio se dugonogi dječak.

ANALIZA REČENICA:

6. Šta je došljak uradio? (POGLEDAO JE.)

7. Šta je uradio dugonogi dječak? (POJAVIO SE.)

8. Znači riječi je pogledao i pojavio se označavaju šta? (Radnju koju vrši došljak i dječak.)

9. Pa koju službu u rečenici imaju ove riječi? (Predikatsku.)

DEFINICIJA: Predikati imaju svoje osnovno/leksičko značenje. Ono može biti iskazano glagolskim riječima. Npr. pogledao je, pojavio, se, čeka, otići će i sl.

10. Koje je leksičko značenje riječi pogledati? (Usmjeriti pogled na nekoga.)

11. Kakvo je značenje riječi pojaviti se? (Znači doći negdje.)

- Pokušajte ove rečenice izreći bez predikata.

a) Došljak...najprije...Praporca.

b) Na kraju ulice...dugonogi dječak.

12. Šta možemo zaključiti iz ovih primjera? (DEFINICIJA: REČENICA NE MOŽE BITI BEZ PREDIKATA.)

2.

Primjeri: a) Ulica lipa je vrlo stara.

b) Tihe ulice su najopasnije.

13. Gdje su predikati u ovim rečenicama? (je stara, su najopasnije.)

14. Po čemu se ovi predikati razlikuju od prethodnih? Kojim riječima smo iskazali ove predikate? Da li glagolima? (Ne. Riječi koje ulaze u sastav ovih predikata su pomoćni glagoli i pridjevi.)

15. Da li pridjevi označavaju neku radnju? (Ne.)

16. Šta označavaju pridjevi? (Neku osobinu.)

ZAKLJUČAK: Znači, i predikat može označavati neku osobinu.

DEFINICIJA: Predikat je glavni rečenički član. Bez njega nema rečenice. On označava radnju koju vrši subjekat, stanje, u kojem se nalazi subjekat, zbivanje ili neku osobinu koja se odnosi na subjekat.

PREDIKAT MOŽE ČINITI GLAGOL ILI BILO KOJA DRUGA VRSTA RIJEČI.

S obzirom na to postoje dvije vrste predikata:

1. GLAGOLSKI predikat

2. NEGLAGOLSKI/IMENSKI predikat

GLAGOLSKI je onaj predikat kojeg čini glagol. Osnovno/leksičko značenje glagolskog predikata iskazano je glagolom.

NEGLAGOLSKI/IMENSKI/ je onaj predikat kojeg čini pomoćni glagol i neglagolska riječ (imenica, pridjev, broj i sl.). osnovno/leksičko značenje neglagolskog predikata iskazano je neglagolskim riječima.

Primjeri:

Gledam u nebo.

Fudbaleri su izašli na teren. GLAGOLSKI PREDIKATI

Golubovi lete.

Mi smo učenici.

Alma je takva. NEGLAGOLSKI (IMENSKI) PREDIKATI

Nenad je prvi

ZA VJEŽBU: IZ UDŽBENIKA PROVJEŽBATI NA PRIMJERIMA.

SUBJEKAT

Subjekat u rečenici

Primjeri: Moj otac je stavio na glavu crvenu kapu.

Voz je ulazio u stanicu velikom brzinom.

Ovdje imamo, kao što vidimo, dvije rečenice. Hajdemo da u njima prvo pronađemo članove koje smo već naučili, tj. predikate.

17. Koji su predikati u ovoj rečenici? (je stavio, je ulazio.)

18. A zapitajmo se sada ko vrši radnju navedenih predikata? O kome/ o čemu se u rečenici govori? (otac, voz.)

DEFINICIJA: Dakle, SUBJEKAT je riječ o kojoj se govori u rečenici.

Vrste subjekata:

1.

SADRŽANI/SKRIVENI SUBJEKAT

Subjekat u rečenici ne mora biti uvijek izrečen. To najbolje možemo vidjeti iz primjera sljedećih rečenica:

a) Ne poznajem ga dovoljno. Ko? JA

b) Izgledaš opasno. Ko? TI

DEFINICIJA: Subjekti u ovim rečenicama su JA i TI, tj, oni su su sadržani u 1. i 2. licu jednine. Ovakvi subjekti zovu se SADRŽANI ILI SKRIVENI SUBJEKTI.

2.

IZOSTAVLJENI SUBJEKAT

Te nove kuće potpuno odgovaraju Ulici lipa. Male su kao i ulica, prijatne, tihe...

19. Šta je subjekat u prvoj rečenici? (Kuće.)

Sasvim nam je jasno da je subjekat i u drugoj rečenici isti, dakle, kuće.

Mungos ih je mjerio mrkim pogledima. Izgleda, šutnju je shvatio na svoj način.

20. Ko je shvatio šutnju? (On. Mungos.)

DEFINICIJA: Ako u jednoj rečenici nema subjekta, a može se odrediti na osnovu prethodne rečenice, takav subjekat zove se IZOSTAVLJENI SUBJEKAT. Ovaj subjekat je u 3. licu jednine ili množine.

3.

REČENICA SA VIŠE SUBJEKATA

Na Alkibijadovoj ogradi okupila se cijela ulica i Praporac, i Veslonožac, i Latica, i Cvrkutalo, i Šapica.

21. Ko se sve to okupio na ogradi? (Okupila se cijela ulica, Praporac, Veslonožac, Latica, Cvrkutalo i Šapica.)

22. Šta iz ovoga možemo zaključiti? (Da su sve ove riječi u rečenici subjekti.)

DEFINICIJA: Rečenica može imati više subjekata.

4.

REČENICE BEZ SUBJEKATA

Na prvom času smo naučili da rečenica ne može biti bez predikata i da je on osnovni rečenički član. A da li rečenica može biti bez subjekta i da ga nikako nije moguće odrediti?

Primjeri:

U ulici je bilo tiho. (Šta je bilo tiho?)

Cijelu noć je grmilo i sijevalo. (Šta?)

Ovdje je hladno. (Šta?)

DEFINICIJA: Postoje rečenice koje nemaju subjekta. U njima predikat nije otvorio mjesto subjektu. Takve rečenice zovemo REČENICE BEZ SUBJEKTA.

5.

SUBJEKATSKE REČENICE

23. Šta sve u rečenici može biti subjekat?

Kiše nikako da prestanu. (Subjekat je jedna riječ.)

Šest učenika je odsutno sa nastave. (Subjekat čine dvije riječi – sintagma.)

24. Na koja smo pitanja dobili ove subjekte? (Na pitanja K ili ŠTA. To je NOMINATIV.)

DEFINICIJA: Subjekat je u rečenici u nominativu i dobijamo ga na pitanje KO? ŠTA/ŠTO?

Primjeri:

Ko dobro uradi zadaću, / dobit će peticu. (KO će dobiti peticu?)

Šta god uradiš, / pogrešno je. (ŠTA je pogrešno?)

DEFINICIJA: Ponekad se subjekat može iskazati i cijelom rečenicom. Rečenica koja se odnosi kao subjekat prema nekoj drugoj rečenici, naziva se SUBJEKATSKA REČENICA.

SUBJEKAT SE ZNAČI MOŽE ISKAZATI:

a) jednom riječi b) grupom riječi (sintagmom) c) cijelom rečenicom

ZAVRŠNI DIO (8 min):

U završnom dijelu provježbati sa učenicima na primjerima iz udžbenika nivo usvojenog znanja o predikatu i subjektu.

DOMAĆI, SAMOSTALNI I PRAKTIČNI RAD UČENIKA

Izdiktirati učenicima nekoliko rečenica i zadati im zadatak da u njima pronađu subjekat i predikat.