društvo s ograničenom odgovornošću - vusz.hr · 3. Opis uređajnih razreda 57 4. Zdravstveno stanje 65 IV Buduće gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u sklopu zaštićenog

društvo s ograničenom odgovornošću 10000 Zagreb, Ljudevita Farkaša Vukotinovića 2

Uprava šuma Podružnica Vinkovci

Odjel za uređivanje šuma

PROGRAM GOSPODARENJA ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTEM

UNUTAR ZAŠTIĆENOG KRAJOLIKA

VUKA GJ „DUBRAVE“

ODJELI 1 - 16

ŠUMARIJA VUKOVAR

Važi od 01.01.2009.g. do 31.12.2018.g.

2

S A D R Ž A J

Uvod 3

I Opis šuma i šumskih zemljišta unutar zaštićenog krajolika Vuka 3

1. Povjesni podaci 3

2. Prirodne značajke 5

2.1. Zemljipisni položaj 6

2.2. Orografske i hidrografske prilike 6

2.3. Geološka podloga i tlo 6

2.4. Klima 9

2.5. Vegetacija 14

2.6. Ekološko-gospodarski tipovi 19

2.7. Općekorisne funkcije šuma 22

II Dosadašnje gospodarenje šumama i šumskim zemljištima unutar zaštićenog krajolika Vuka 31

1. Prikaz gospodarenja šumama i šumskim zemljištima i sklopu zaštićenog krajolika s bilancom po odsj... 31

2. Šumskouzgojni radovi - PBR 31

3. Radovi zaštite šuma 33

4. Iskorištavanje drvne zalihe (etat) 34

5. Iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda 37

6. Šumske prometnice 37

7. Podaci o divljači 37

8. Propadanje šuma 40

9. FSC certifikat 41

III Sadašnje stanje šuma i šumskih zemljišta u zaštićenom krajoliku 42

1. Površina 42

2. Drvne zalihe i prirasti u zaštićenom krajoliku 51

3. Opis uređajnih razreda 57

4. Zdravstveno stanje 65

IV Buduće gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u sklopu zaštićenog krajolika 67

1. Cilj i način gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u sklopu zaštićenog krajolika 67

1.1. Ekološka mreža 68

1.2. Zaštićeni krajolik 70

2. Mjere i uvjeti zaštite prirode sukladno posebnom propisu 71

3. Šumskouzgojni radovi 75

4. Određivanje etata 77

4.1. Etat glavnog prihoda 77

4.2. Etat prethodnog prihoda 77

5. Zaštita šuma 83

6. Lovno gospodarenje 87

7. Gospodarenje faunom 87

8. Iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda 89

9. Opis staništa i sastojina 90

V Vrijeme sječe i izvlačenja iz šume 224

VI Usklađenost Programa s Prostornim planom županije 224

VII Usklađenost Programa s Uvjetima zaštite prirode 225

3

UVOD

Temeljem članka 13. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode (“Narodne novine” br. 30/94

i 72/94), članka 14. stavak 1. točke 10. alineja a i f) i članak 67. Statuta Županije

vukovarsko-srijemske (“Službeni vjesnik” broj 4/94 i 9/95), čl. 20. i 59. Poslovnika o radu

Županijske skupštine (“Službeni vjesnik” br. 7/94), a uz prethodnu suglasnost Državne

uprave za zaštitu prirode i okoliša klasa: 612/07/98-01/665; Ur. br. 542-08-VM-99-6 od 1.

travnja 1999. i mišljenja “Hrvatskih šuma” – javnog poduzeća za gospodarenje šumama i

šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb Ur.br. 349-09-JR/99-673-1 od 8.

veljače 1999. godine, Skupština Vukovarsko-srijemske županije donijela je na 15. sjednici

18. lipnja 1999. godine

O D L U K U O PROGLAŠENJU ZAŠTIĆENOG KRAJOLIKA VUKA

Klasa: 351-01/99-01/02, Ur.br. 2188/1-03-99-4 od 18. lipnja 1999. godine Šume i šumska zemljišta zaštićenog krajolika sastavni su dio gospodarske jedinice

Dubrave (odjeli 1-16) kojom gospodari šumarija Vukovar.

I OPIS ŠUMA I ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA UNUTAR ZAŠTIĆENOG KRAJOLIKA VUKA

1. POVJESNI PODACI

Za vrijeme Vojne krajine, koju je ustrojila Austro-ugarska monarhija kao

vojnoobrambeni sustav duž turske granice, ove šume bile su prašumskog tipa. Šume su

bile carsko vlasništvo, a korištene su od strane vojne uprave za podizanje utvrda,

mostova, ograda i za ogrijevno drvo.

Da bi se spriječilo prekomjereno pustošenje šuma i uvelo nekakav red u

gospodarenju carskim šumama u Vojnoj krajini, carica Marija Terezija izdala je 1755.

godine poseban red i instrukciju, a već 1769. godine i novi šumski red o čuvanju, zaštiti i

uzgajanju šuma. Propisi šumskog reda i dalje se usavršavaju kao npr. u 1788. godini kada

je za te šume propisano potrajno gospodarenje. U to vrijeme iz ovih šuma dobivali su se

novčani prihodi od žirovine, paše, pepelarenja, paljenja ugljena i proizvodnje hrastovih

dužica za francusko i njemačko tržište.

4

Novo, značajno, doba za šume i šumarstvo uopće nastupilo je od godine 1871.

kada je razvojačena Vojna krajina i kada su sve šume na njenome području podijeljene na

dva, po vrijednosti jednaka dijela: od kojih je jedan pripao državi, a drugi krajiškim imovnim

općinama (BIO) koje su osnovane 1873. godine.

U širem smislu riječi, kada je u pitanju historijat, sa povijesnog motrišta ovim

područjem je upravljala Austrijska dvorska komora. Godine 1728. Vukovar s okolicom

(uključivši naravno i šume) dane su grofu SISTEINU od strane austrijskog cara. Grad

Vukovar i sve posjede ovaj grof je prodao 1736. godine njemačkom grofu ELTZU pod

čijom upravom je bilo sve do kraja Drugog svjetskog rata. Grof je nastojao dobiti što veću

korist kako iz poljoprivrednih tako i šumskih površina, pa iz toga vremena datiraju velika

krčenja i njihovo pretvaranje u livade, pašnjake i poljoprivredne površine. S druge strane

pod utjecajem naprednog zapadno-europskog šumarstva, grofovski šumari (uglavnom

stranci), nastojali su povećati ekonomičnost šuma koje na ovom području daju dobre

prinose.

Za šume grofovije ELTZ prva gospodarska osnova izrađena je 1905. godine prema

kojoj su mješovite sastojine manje vrijednih vrsta pretvarane u tzv. čiste hrastike (zbog i

tada visoke cijene hrastovine), te uz istovremeno povećanje površina pod crnim orahom.

Zbog čestih napada gubara i zlatokraja (naročito u periodu 1915. - 1920. godine) odustalo

se od čistih hrastovih sastojina, te se posvetilo više pažnje podizanju kulture bagrema,

crnog oraha po sistemu šumsko-poljsko gospodarenja.

Imovne općine ukinute su krajem 1941. godine odredbom tadašnje NDH čime su

ukinuta i sva dotadašnja pravoužitnička prava. Po završetku II svjetskog rata nova vlast

potvrdila je 1947. godine ovo ukinuće te su šume gospodarske jedinice Dubrave postaju

općenarodna imovina pod upravom Okružnog narodnog odbora u Slavonskom Brodu. Te

godine vrši se "brza inventarizacija" šuma radi što bržeg određivanja šumskih površina i

šumskog fonda.

Od 1954. godine ova gospodarska jedinica je pod upravom šumarije Vukovar.

Krajem 1959. godine na temelju Zakona o šumama, a na političko-teritorijalnim

načelima osnivaju se Šumsko privredna područja u Hrvatskoj. Za ta područja ponovno se

formiraju šumarska gospodarstva.

Razdoblje 60-tih godina prošlog stoljeća obilježava konverzija (krčenje) manje

vrijednih klasičnih šuma te njihovo prevođenje u plantaže topola (oko 5000 ha plantaža ili

kultura brzo-rastućih šuma uglavnom ea. topola). Ovaj veliki zadatak pratila je i

poljoprivreda, jer su topole tražile obradu zemljišta, pa je u tom smjeru bila orijentirana i

mehanizacija. U šumskoj proizvodnji udomaćuje se motorna pila i traktor.

5

Nakon brojnih reorganizacija šumarstva u razdoblju od 1947. do 1991. godine na

temelju “Zakona o šumama” s primjenom od 1. siječnja 1991. godine, provedena je nova,

posljednja reorganizacija šumarstva u cijeloj Hrvatskoj kojom se ukidaju dosadašnja

šumskogospodarska područja, a formira se jedinstveno šumskogospodarsko područje na

teritoriju cijele Republike Hrvatske, kojim gospodari trgovačko društvo “Hrvatske šume”.

Šumarija Vukovar koja neposredno gospodari šumama ove gospodarske jedinice pripada

Upravi šuma Podružnica Vinkovci.

Odlukom o proglašenju zaštićenog krajolika Vuka 1999. godine šumski predjeli

Asađ, Buđak i Šomođ proglašavaju se zaštićenim dijelom prirode, te od tada u njima

prestaje intenzivna gospodarska aktivnost.

2. PRIRODNE ZNAČAJKE

Položaj zaštićenog krajolika Vuka

6

2.1. ZEMLJOPISNI POLOŽAJ

Zaštićeni krajolik Vuka obuhvaća dio toka rijeke Vuke od stacionaže 21.500 m do

38.700 m (željeznički most u Gabošu) riječnog toka sa šumama hrasta lužnjaka, običnog

graba, bagrema, poljskog jasena, cera i crnog oraha, te vlažne livade čiji se pojas proteže

do obradivih površina s jedne i druge strane rijeke Vuke između Gaboša i Tordinaca

ukupne površine od 694,81 ha na k.o.Antin k.č. br. 497, 498, 991, 992, 994, 996, 997, 998,

999, 1016, 1017, 1019, 1020, 1030, te dijelovima čestica 995, 1007, 1008, 1022; na k.o.

Gaboš na k.č. br. 321/1, 322/1, 322/2, 744, 753; na k.o. Tordinci na k.č. br. 732, 733, 734,

735, 745, 747, 748, 749, 750, 751, 752, 753, 754, 756, 757, 758, 759, 760, 761, 762, 763,

765, 769, 770, 771, 772, 773, 774, 775, 776, 777, 778, 779, 780, 783, 785, 786, 787, 788,

789, 790, 791, 792, 794, 1623, 1624, 1687 i dijelovima čestica 735, 736, 737, 738, 741,

746, 755, 767, 773, 781, 782, 784, 789, 791, 793, 793, 795; te na k.o. Ostrovo na k.č. br.

319, 320, 321, 322, 784, 930.

Šume zaštićenog krajolika su jedan šumski kompleks međusobno razdvojeni

rijekom Vukom, a nalaze se između sela Antin, Gaboš i Tordinci. Ovim šumama i šumskim

zemljištem obuhvaćena su tri šumska predjela: Asađ (odjeli 1-6), Buđak (odjeli 7-9) i

Šomođ (odjeli 10-16) gospodarske jedinice Dubrave kojom gospodari tvrtka Hrvatske

šume d.o.o.

2.2. OROGRAFSKE I HIDROGRAFSKE PRILIKE

Šume i šumska zemljišta zaštićenog krajolika Vuka nalaze se na prijelazu iz

Đakovačkog u Vukovarski Ravnjak. Obuhvaćeni šumski kompleks ispresjecan je rijekom

Vukom u koju se ulijevaju veći ili manji kanali koji odvodnjavaju susjedne poljoprivredne

odnosno šumske površine.

2.3. GEOLOŠKA PODLOGA I TLO

Geološka podloga

Šume i šumska zemljišta zaštićenog krajolika Vuka nalaze se na aluvijalnim

nanosima (Qal) iz kvartara. Osnovna karakteristika aluvijalnih nanosa je velika

heterogenost u horizontalnom i vertikalnom smislu, tj. izražena izmjena različitih slojeva

različite granulacije i boje od sive, sivosmeđe, smeđe pa i crvenkaste. U donjim vodenim

7

tokovima prevladavaju ilovače, muljevi i prašnasti materijali, dok prema gore dolaze

pijesci, a često i šljunci, te čak i nepravilno kršje raznih stijena.

Aluvijalna područja često su i plavljena, pa u neku ruku predstavljaju katkad i

močvarna područja. U principu aluvijalni nanosi imaju relativno visoku podzemnu vodu,

koja kapilarnim gibanjem prema površini ima velikog utjecaja na vegetaciju.

Tlo

Tipovi tala koja su obrasla šumama ili se nalaze u kategoriji neobraslih proizvodnih

šumskih zemljišta, a obuhvaćeni su zaštićenim krajolikom Vuka jesu:

- lesivirano tlo (luvisol) - zastupljen na 451,59 ha,

- ritska crnica (humoglej) - zastupljena na 28,39 ha.

LESIVIRANO TLO - LUVISOL

Luvisoli se stvaraju na ilovastim supstratima ili na stijenama čijim raspadanjem

može nastati dublji ilovasti profili. Najčešći supstrat je les, zatim stari aluvijalni i jezerski

nanosi, glečerski nanosi i drugi. Riječ "luvisol" je latinskog podrijetla, a dolazi od riječi luo -

isprati, što ističe bitnu karakteristiku ovog tla (ispiranje gline). Luvisoli su vezani za

humidne regije, u kojima se mogu formirati descedentni tokovi vode. Budući da se luvisoli

nalaze pretežno na zaravnjenim terenima (najviše na starim riječnim terasama) i u

nizinskim pojasevima, njihovu prirodnu vegetaciju čine najčešće hrastove, a rjeđe bukove

šume. Ispiranje gline iz gornjih horizonata (E horizont) vrši se kroz krupnije pore i pukotine,

odnosno izražena je debazifikacija i acidifikacija, pa je glavni proces peptizacija i ispiranje

koloidne frakcije - lesivaža. Tako se diferencira aluvijalni i iluvijalni argibivični horizont. U

vlažnim i bazama siromašnim uvjetima, stvara se u našim područjima pretežno ohrični

humusno akumulativni horizont. Sklop tla je A-E-Bt-C (ili R).

RITSKA CRNICA (HUMOGLEJ)

Ritska crnica zauzima pretežno priterasni dio poloja i depresije na prvoj natpolojnoj

terasi, gdje se također osjeća kolebanje nivoa podzemne vode u svezi s promjenom

vodostaja. I u depresijama centralnog dijela poloja, može se javiti ritska crnica. Supstrat u

ovom dijelu poloja je ilovast do glinovit. U dolinama naših velikih rijeka u Panonskoj nizini,

kao i u dolinama srednjoeuropskih rijeka, u ovom dijelu poloja, a naročito u depresijama

prve natpolojne terase, velik značaj ima i pretaloženi les. Podzemna voda u ovom dijelu

poloja je najviša i zajedno s poplavnom vodom prouzrokuje suficitno vlaženje čitavog

profila u toku većeg dijela godine.

8

Iako suficitno vlaženje čitavog profila traje veći dio godine, u vrijeme niskih

vodostaja (kasni ljetni period) dolazi do isušivanja humusnog horizonta, pa anaerobnu

transformaciju organskih materija zamjenjuje intenzivna aerobna transformacija koja vodi

stvaranju zrelog humusa. Procesi aerobne transformacije su naročito pospješeni poslije

kopanja drenažnih kanala, koji znatno skraćuju period suficitnog vlaženja. Procesi

oglejavanja u ovom dijelu poloja najviše su izraženi, a pošto je amplituda kolebanja

podzemne vode ovdje dosta velika (može iznositi i više od 100 cm), Gso horizont koji se

podudara sa zonom kolebanja, daje dominantni pečat procesu oglejavanja u ritskoj crnici.

Proces ispiranja karbonata iz površinskih slojeva u Gso pothorizontu, gdje se akumuliraju

konkrecije, također je ovdje zastupljen.

Humusni horizont ritske crnice je najčešće debljine 50-70 cm. U karbonatskim

varijantama humusni horizont ima crnu boju i sitno grudastu do grudastu strukturu. U

bezkarbonatnim varijantama on ima jače naglašenu sivu nijansu u boji i obično poliedričnu

strukturu. Najglinovitije varijante, koje su obično bezkarbonatne, imaju antracitno crnu boju

i prizmatičnu strukturu. Iza humusnog horizonta može postojati i prijelazni A/Gso horizont

u kojem se mogu naći veće ili manje akumulacije konkrecija CaCO3, a znakovi oglejavanja

u obliku mazotina su uvijek prisutni. Podhorizont Gso, koji dalje slijedi proteže se do

dubine veće od 100 cm. On također sadrži konkrecije i znakove oglejavanja (mazotine).

Opterećenost tla onečišćivačima

Tlo kao otvoreni prirodni sustav naprestano je izloženo utjecajima raznih tvari koje

kroz njega samo prolaze, u tlu se transformiraju, ili djelomice zadržavaju. U novije vrijeme,

te u specifičnim uvjetima sve više dolazi do uključivanja u pedosferu većih količina

(koncentracija) novih tvari koje onečišćuju tlo, izazivaju zagađenja pa i destrukciju

pojedinih sistema u tlu, odnosno prenose štetne učinke na organizme, vodu i zrak te tako

ugrožavaju cjeloviti ekosustav ili neke njegove dijelove.

Izvor štetnih tvari antropogenog porijekla velikim dijelom jest povećana upotreba

kemijskih sredstava (mineralna gnojiva i pesticidi) u poljoprivredi, nešto manje u

šumarstvu. Industrijska proizvodnja (osobito kemijska industrija) i njezini nusprodukti,

energetska postrojenja, prometala, otpadne vode, sredstva za pranje i čišćenje te

radionuklearni otpad, pridonose onečišćenju tla. Tvari kao što su sumporni i dušični oksidi,

sulfati, sulfidi, nitrati, fotooksidanti, i teški metali dolaze zračnim gibanjima čak iz vrlo

udaljenih područja i putem oborina dospijevaju u tlo, te istovremeno štetno djeluju i na

zdravlje ljudi, faunu, vode, zgrade, spomenike kulture i ostale objekte, prinos

poljoprivrednih kultura i dr.

9

S obzirom na udaljenost većih industrijskih područja, šumama u sklopu zaštićenog

krajolika Vuka ne prijeti direktna opasnost zagađenja od navedenih opasnih onečišćivača.

No, ovim šumama prijeti velika opasnost od zagađenja tla negativnim utjecajima kemijskih

spojeva koji se upotrebljavaju radi poboljšanja poljoprivedne proizvodnje (pesticidi,

umjetna gnojiva i dr.), kao i spojeva koji se koriste za kemijsku njegu mladih sastojina.

Onečišćenje šumskih tala Republike Hrvatske počelo se tek odnedavno

sagledavati. Radi rješavanja ovog problema naša se zemlja povezala sa Europskom

unijom čije zemlje članice sustavno prate parametre u sklopu programa "Umiranje šuma"

na našem kontinentu.

Na bioindikacijskim točkama, koje su postavljene na razmacima 16x16 km motri se

fenološko stanje šuma s jedne i sadržaj raznih elemenata u tlu kao što su: dušik, fosfor,

kalij, kalcij, magnezij, cink, mangan, bakar, olovo i drugi teški metali s druge strane.

Na biotočkama, koje su postavljene na razmacima 4x4 km motri se samo fenološko

stanje šuma.

Na području zaštitnog krajolika Vuka nepostoje ni biotočke ni bioindikacijske točke.

2.4. KLIMA

Šume svojim životnim procesima obavljaju značajno klimatsko - zaštitnu funkciju.

Ona ublažava klimatske ekstreme, dok u većim prostorima osigurava izmjenu zraka te

sprečava pojavu hladnih zračnih strujanja. Šuma ljeti povećava vlažnost zraka, ali i

njegovu turbulenciju u više slojeve atmosfere.

Šume ove gospodarske jedinice nalaze se na području umjereno kontinentalne

klime, a prema indeksu efektivnosti oborina pripadaju subhumidnoj klimi. Karakteristika

ove klime su izrazite zime i nagli porast temperature u prvom dijelu godine. Premda su

količine oborina relativno jednolično raspoređene na cijelu godinu, treba naglasiti da

najsuši dio pripada hladnom (zimskom) dijelu godine.

Gore navedene činjenice ćemo podkrijepiti stanjem meteoroloških podataka

(razdoblje 1971. - 2000. god.) za meteorološku postaju Gradište kraj Županje, koje je

obradio Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske, a čija zračna udaljenost od

zaštitnog krajolika Vuka iznosi 23 km.

Temperatura zraka

Temperatura zraka, uz količinu oborina najznačajniji je klimatski element koji

uvjetuje horizontalnu i vertikalnu razdiobu vegetacije.

10

U tablici prikazane su srednje mjesečne, te srednja godišnja temperatura zraka u

stupnjevima Celsiusa.

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Godišnji prosjek 0,31 2,3 7,0 11,4 16,5 19,6 21,1 20,7 16,7 11,3 5,6 1,7 11,2

Apsolutna maksimalna temperatura zraka na meteorološkoj postaji Gradište u

promatranom periodu je zabilježena u srpnju 1988. godine sa vrijednošću od 40,20 C, dok

je apsolutni minimum zabilježen u siječnju 1987. godine sa vrijednošću od –25,00C

Oborine

Klima nekog kraja najbolje je okarakterizirana razdiobom oborina tijekom godine.

Oborine posredno ili neposredno utječu na broj ili veličinu vodotoka, njihovu izdašnost u

tijeku godine, na visinu podzemnih voda i vlažnosti tla, te na horizontalnu i vertikalnu

razdiobu vegetacije. Manjak oborina i dulje trajanje sušnih perioda pogoršava izgled

vegetacije nekog kraja za razliku od onog područja u kojem su obilne oborine uzrokovale

bujan razvoj vegetacije.

U tablici prikazane srednje mjesečne i ukupne godišnju količinu oborina u

promatranom razdoblju u mm.

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Ukupno godišnje 40,5 36,2 41,8 54,4 66,0 81,6 73,7 66,9 57,0 58,7 59,7 49,1 668,2

Količina oborina je prilično jednolično raspoređena na cijelu godinu, iako najviše

oborina padne u ljetnim mjesecima, a najmanje zimi.

Prema Köppenovoj klasifikaciji klima promatranog područja spada u Cfwbx tip

klime, gdje C označava umjereno toplu klimu (gdje se srednja temperatura najhladnijeg

mjeseca nalazi u intervalu od –30C i 180C), a f označava uglavnom jednolični raspored

oborina tijekom godine. Slovo w ukazuje na nepostojanje izrazito sušnog perioda, a

također i da se razdoblje sa najmanjim količinama oborina nalazi u zimskim mjesecima.

Pošto najtopliji mjesec srpanj ima srednju temperaturu ispod granične temperature od

220C (u Gradištu ona iznosi 21,10C) ovoj klasifikaciji dodano je slovo b. Budući da

maksimum oborina padne u mjesecu lipnju tj. na prijelazu iz proljeća u ljeto klasifikacija još

dobiva oznaku x. Osim toga klime tipa x manifestiraju svoje prijelazno značenje i time, što

se temperatura najtoplijeg mjeseca (srpanj) kreće u blizini granice od 220C, što u

potpunosti vrijedi za ove krajeve.

11

Relativna vlažnost zraka

To je meteorološki element koji pokazuje do kojeg je postotka zrak zasićen

vodenom parom pri određenoj temperaturi zraka. Vlaga u zraku ima veliki utjecaj na

proces isparavanja sa zemljišta i biljaka, te na promjenu vodenog kapaciteta u stanicama

biljnog tkiva.

Povoljni uvjeti za rast biljaka su uz relativnu vlažnost zraka između 50% i 90%. U

tom se rasponu s povećanjem vlažnosti zraka povećava i fotosinteza. Naime, pri vrlo

visokoj relativnoj vlažnosti onemogućena je transpiracija, što nije povoljno ako ljeti

zasićenost zraka vodenom parom potraje dulje vrijeme. S druge strane, niska relativna

vlažnost uzrokuje pojačan gubitak vode iz biljaka transpiracijom i smanjuje fotosintezu, pa

biljka vene i suši se, ako se voda ne može nadoknaditi iz tla.

S obzirom na relativnu vlažnost zraka, područje ove gospodarske jedinice pripada

kontinentalnom tipu, kod kojeg temperatura zraka djeluje jače na relativnu vlažnost nego

stvarna količina vodene pare u zraku, pa stoga minimum nastupa u toplom, a maksimum u

hladnom dijelu godine. Relativna je vlažnost naime u obrnuto proporcionalnom odnosu

spram temperature zraka, te nadalje ovisi i o geografskoj širini, reljefu, te ima svoj dnevni i

godišnji hod.

Srednje mjesečne i srednju godišnju vrijednost relativne vlažnosti zraka u %

donosimo u slijedećoj tablici.

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Godišnji prosjek

84 76 70 66 66 70 67 69 74 78 83 84 74

Mraz

Mraz nastaje sublimacijom vodene pare uslijed noćnog ohlađivanja pri vedrom i

tihom vremenu kad su temperature zraka ispod 00C. To su zapravo ledeni kristali u obliku

ljuskica, iglica,perja ili listića na predmetima na tlu. Osim zimi, mraz se može pojaviti u

jesen (rani mraz -nanosi manju štetu, jer se višegodišnje biljke pripremaju za zimsko

mirovanje, a jednogodišnje biljke su najčešće završile svoj razvoj), i proljeće (kasni mraz -

opasniji je i može nanijeti velike štete biljkama, jer tada počinje vegetacijsko razdoblje).

Srednji mjesečni i ukupni broj dana s mrazom donosimo u slijedećoj tablici.

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Ukupno godišnje 11 10 8 1 4 7 10 51

12

Snježni pokrivač

Kao dan sa snježnim pokrivačem podrazumijeva se dan kada je tlo u 7 sati

jednoliko pokriveno snijegom visine barem 1 cm. Snijeg daje potrebnu zaštitu od mraza

ozimim usjevima u poljoprivredi, osim toga daje zalihu vode u tlu koja je potrebna

vegetaciji u suhim proljetnim mjesecima.

Zaštitno djelovanje snježnog pokrivača objašnjava se njegovom slabom vodljivošću

topline koje je 10 puta manja od vodljivosti topline tla, s napomenom da se toplinska

vodljivost mijenja u ovisnosti o temperaturi i gustoći snijega.

Prosječan broj snježnih dana po mjesecima i ukupno godišnje prikazujemo u

slijedećoj tablici.

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Ukupno godišnje 15 11 4 1 3 9 43

Vjetar

Vjetar je posljedica strujanja zračne mase s područja visokog na područje niskog

tlaka, što je u direktnoj vezi s temperaturnim stanjima zračnih masa. Što su te razlike

veće,to su veće i brzine, te jačine vjetra.

Vjetar posredno ili neposredno utječe na temperaturni režim zraka, na sadržaj

vodene pare u zraku, te na intenzitet evapotranspiracijskih procesa.

Vjetrulja (ruža vjetra) u brojčanim pokazateljima (%) prikazana je u slijedećoj tablici.

N NNE NE ENE E ESE SE SSE S SSW SW WSW W WNW NW NNW C 5,8 3,0 5,2 4,0 11,2 6,1 6,3 2,3 6,3 4,1 6,8 4,7 12,2 6,4 9,8 4,6 1,2

Tablica pokazuje da su vladajući vjetrovi na razmatranom području zapadnog i

sjeverozapadnog, te istočnog smjera. Na tišinu (C) odnosi se samo 1,2% (100,0% - 98,8%

= 1,2%).

Naoblaka

Važnost ovog meteorološkog elementa je u tome što svojim utjecajem spriječava

zagrijavanje tla i atmosfere, odnosno utječe na temperaturno stanje prizemnog sloja zraka,

kao i onog na većim visinama. Pod naoblakom razumijevamo pokrivenost neba oblacima

koja se izražava skalom od 0 (nebo potpuno vedro) do 10 (nebo potpuno zastrto

oblacima).

13

Teoretsko tumačenje pojedinih meteoroloških pojmova preuzeto je iz studije:

"Osnovne termičke i oborinske prilike na području Hrvatske" - Državni hidrometeorološki

zavod, sektor za meteorološka istraživanja, Zagreb, listopad 1994. godine.

Klimadijagram

Budući da su glavni klimatski elementi sa sinekološkog gledišta vrlo značajni za

razvoj i opstanak biljnih zajednica, njih ćemo sažeto prikazati u klimadijagramu H. Walter-a

jer daje sažetak skoro svih klimatskih podataka za istraživano područje.

a = meteorološka stanica b = nadmorska visina stanice (m) c = broj godina (period) motrenja d = srednja godišnja temperatura zraka (0C) e = srednja godišnja količina oborina (mm) f = srednje mjesečne temperature zraka (0C) g = vlažno (humidno) razdoblje h = razdoblje suhoće i = srednje mjesečne količine oborina (mm) j = mjeseci sa srednjim minimumom temperature zraka ispod 0 0C k = apsolutni maksimum temperature zraka (0C) l = apsolutni minimum temperature zraka (0C) m = srednja temperatura zraka vegetacijskog razdoblja (0C)

14

2.5. VEGETACIJA

Šumske zajednice obuhvaćene zaštićenim krajolikom Vuka su:

- šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem - zastupljena na 28,39 ha,

- šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke s rast. šašem - zastupljena na 3,68 ha,

- šuma hrasta lužnjaka s vel. žutilovkom i žestiljem - zastupljena na 37,85 ha,

- šuma hrasta lužnjaka i običnog graba s cerom - zastupljena na 410,06 ha.

ŠUMA POLJSKOG JASENA S KASNIM DRIJEMOVCEM Leucoio-Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959.

Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) i njegov areal prvi je opisao za našu

zemlju Fukarek (1948). Iz njegovih radova jasno se vidi pridolazak i ekološki zahtjevi

poljskog jasena.

Najvažniji faktori koji uvjetuju razvoj asocijacije u prvom redu su mikroreljef, te s

njim u vezi stagnantna i podzemna voda (jer izravnih poplava Save više nema) i tlo koje

može biti bazične do kisele reakcije.

U orografskom pogledu fitocenoza zauzima najniže, odnosno najvlažnije terene -

bare i tanjure, nadmorske visine oko 81 metar. Tanjur je otvorena ili zatvorena udubina u

tlu. Voda se iz viših tanjura slijeva u niže (otvoreni) ili se iz njih uopće ne može iscijediti

(zatvoreni), pa odatle nestaje tek isparavanjem. Na tom području bare su dublji tanjuri u

kojima se oborinska voda iz susjednih terena skuplja i tu stagnira, a nestaje tek

isparavanjem. U takvim plićim barama i tanjurima razvija se od prirode tipična šuma

poljskog jasena. Jasen se, naime, privukao do krajnje granice mogućnosti opstanka šume

(barska granica šume). Bare koje leže u većim udubljenjima nisu obrasle šumskim

drvećem. Na takve terene vrlo često je unašan američki jasen naknadnim popunjavanjem.

Zbog jačeg isušivanja terena područja na kojem se javlja ova zajednica, te

snižavanja razine podzemne vode, vidljiva je i u ovoj zajednici tendencija prelaza u

zajednice hrasta lužnjaka.

Osim dominirajućeg poljskog jasena, primješan je u sloju drveća i američki jasen, a

pridolaze i vez, bijela topola, bijela vrba, crna joha i rubno poneki hrast lužnjak lošeg

habitusa.

Sloj grmlja najčešće izostaje, a obilno je razvijeno hidrofilno prizemno rašće: Carex

riparia (obalni šaš), Carex vesicaria (žuti šaš), Caltha palustris (kaljužnica), Leucoium

aestivum (drijemovac), Mentha aquatica (metvica vodena), Euphorbia palustris (mlječika

močvarna, Urtica radicans (kopriva) i dr.

Šuma poljskog jasena je izrazito monotipska pa je zbog toga i priljev organske tvari

od otpadnog lišća i grančica u tijeku 1971. godine bio najniži između svih fitocenoza toga

15

područja, te je iznosio 3080 kg/ha u spačvanskom bazenu, a 4370 kg/ha u lipovljanskim

šumama. Mnogo veća količina (za 1300 kg) listinca u lipovljanskim šumama pripisuje se

optimumu fitocenoze koji se nalazi upravo tamo oko Lipovljana i Jasenovca, gdje su obrast

i sklop mnogo veći.

ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I VELIKE ŽUTILOVKE S RASTAVLJENIM ŠAŠEM Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Horvat 1938.

Slavonska šuma, odnosno šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke s rastavljenim

šašem proteže se mozaičnim rasporedom u nizinskom dijelu Hrvatske uz glavne rijeke

Savu i Dravu i njihove pritoke. Nalazimo je rasprostranjenu u Pokuplju, pored Odre, u

Posavini i Podravini.

Navedenu subasocijaciju I. Horvat (1938.) smatra tipskom šumom slavonske

ravnice. Razvija se u nizinama toga područja, koje većim dijelom poplavljuje indirektne

poplave ili stagnirajuća površinska voda. U vertikalnom smislu nalazi se nešto niže od

lužnjaka i običnoga graba, ali se na nju nadovezuje izravno ili preko šume lužnjaka s

velikom žutilovkom i žestiljem ili preko šume lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem.

Matična podloga je pretaloženi "močvarni prapor", gdje se razvija mineralno-

močvarno umjereno izraženo tlo, slabo kisele do praktično neutralne reakcije (pH = 6,00-

6,50).

Klima je u širem smislu umjereno kontinentalna. Razina podzemne vode ostaje

preko cijele godine dosta visoka i kreće se od 1 do 3 metra.

Voda stagnira na površini vrlo dugo (lipanj, srpanj), tj. sve dok se ne ispari, jer je tlo

veoma slabo propusno.

Nadmorska visina terena kreće se od 80 do 85 m, a za pridolazak zajednice bitna je

relativna nadmorska visina i mikroreljef, jer je s tim u vezi i razina podzemne vode.

Fenološki ritam u prvom redu pokazuje da se sloj grmlja prvi budi te počinje

listanjem, i to Crataegus oxyacantha među prvima, a zatim slijede drugi. Hrast i brijest

javljaju se gotovo zajednički, a jasen dosta zaostaje i najkasnije potjera lišće.

Glavno drvo ove šume je hrast lužnjak. On se javlja u svim plohama i redovito

prevladava u subasocijaciji. Poznato je da su hrastovi u prirodi polimorfni, pa se prema

tome u toj zajednici javlja lužnjak u nekoliko oblika koji su međusobno jako izmješani i koje

zasada vodimo pod nazivom lužnjak. No svakako će u dogledno vrijeme biti potrebno

detaljno proučiti postojanje formi kod hrastova nizinskog područja.

Nekada se u ovoj zajednici s velikom stabilnosti javljao nizinski brijest, no on se

gotovo potpuno osušio, nakon čega su nastale velike plješine. Jedino se još ponegdje

16

javlja vez (Ulmus leavis) jer je malo otporniji na opaku gljivičnu bolest (Ceratosromella

ulmi) koja je najvjerovatniji uzročnik sušenja brijesta.

Poljski jasen (Fraxinus angustifolia) također je član te zajednice, ali je očito više

vezan za čiste jasenove sastojine vlažnijeg i karbonatnijeg tla.

Sloj grmlja nije jednako razvijen na svim plohama. Ima mnogo šumskih površina

gdje je grmlje slabo razvijeno ili ga uopće nema, no u tom slučaju tamo prevladava plava

kupina (Rubus caesius), pa govorimo o facijesu te šume. Na drugim mjestima javlja se

grmlje u obliku podmlatka hrasta, brijesta i jasena, dok od pravih grmova dolaze glogovi

(Crataegus oxyacantha, C. monogina i C. nigra), velika žutilovka (Genista tinctoria ssp.

elata), crvena hudika (Viburnum opulus), crni trn (Prunus spinoza) i dr.

U sloju prizemnog rašća od svojstvenih vrsta najznačajniji su rastavljeni šaš (Carex

remota) i uskolisni šaš (Carex strigosa), potom crijevac (Cerastium silvaticum), kiselica

(Rumex sanguineus), plava kupina (Rubus caesius), vučja noga (Lycopus europaeus) i dr.

ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I VELIKE ŽUTILOVKE S RASTAVLJENIM ŠAŠEM Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Horvat 1938.

Slavonska šuma, odnosno šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke s rastavljenim

šašem proteže se mozaičnim rasporedom u nizinskom dijelu Hrvatske uz glavne rijeke

Savu i Dravu i njihove pritoke. Nalazimo je rasprostranjenu u Pokuplju, pored Odre, u

Posavini i Podravini.

Navedenu subasocijaciju I. Horvat (1938.) smatra tipskom šumom slavonske

ravnice. Razvija se u nizinama toga područja, koje većim dijelom poplavljuje indirektne

poplave ili stagnirajuća površinska voda. U vertikalnom smislu nalazi se nešto niže od

lužnjaka i običnoga graba, ali se na nju nadovezuje izravno ili preko šume lužnjaka s

velikom žutilovkom i žestiljem ili preko šume lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem.

Matična podloga je pretaloženi "močvarni prapor", gdje se razvija mineralno-

močvarno umjereno izraženo tlo, slabo kisele do praktično neutralne reakcije (pH = 6,00-

6,50).

Klima je u širem smislu umjereno kontinentalna. Razina podzemne vode ostaje

preko cijele godine dosta visoka i kreće se od 1 do 3 metra.

Voda stagnira na površini vrlo dugo (lipanj, srpanj), tj. sve dok se ne ispari, jer je tlo

veoma slabo propusno.

Nadmorska visina terena kreće se od 80 do 85 m, a za pridolazak zajednice bitna je

relativna nadmorska visina i mikroreljef, jer je s tim u vezi i razina podzemne vode.

17

Fenološki ritam u prvom redu pokazuje da se sloj grmlja prvi budi te počinje

listanjem, i to Crataegus oxyacantha među prvima, a zatim slijede drugi. Hrast i brijest

javljaju se gotovo zajednički, a jasen dosta zaostaje i najkasnije potjera lišće.

Glavno drvo ove šume je hrast lužnjak. On se javlja u svim plohama i redovito

prevladava u subasocijaciji. Poznato je da su hrastovi u prirodi polimorfni, pa se prema

tome u toj zajednici javlja lužnjak u nekoliko oblika koji su međusobno jako izmješani i koje

zasada vodimo pod nazivom lužnjak. No svakako će u dogledno vrijeme biti potrebno

detaljno proučiti postojanje formi kod hrastova nizinskog područja.

Nekada se u ovoj zajednici s velikom stabilnosti javljao nizinski brijest, no on se

gotovo potpuno osušio, nakon čega su nastale velike plješine. Jedino se još ponegdje

javlja vez (Ulmus leavis) jer je malo otporniji na opaku gljivičnu bolest (Ceratosromella

ulmi) koja je najvjerovatniji uzročnik sušenja brijesta.

Poljski jasen (Fraxinus angustifolia) također je član te zajednice, ali je očito više

vezan za čiste jasenove sastojine vlažnijeg i karbonatnijeg tla.

Sloj grmlja nije jednako razvijen na svim plohama. Ima mnogo šumskih površina

gdje je grmlje slabo razvijeno ili ga uopće nema, no u tom slučaju tamo prevladava plava

kupina (Rubus caesius), pa govorimo o facijesu te šume. Na drugim mjestima javlja se

grmlje u obliku podmlatka hrasta, brijesta i jasena, dok od pravih grmova dolaze glogovi

(Crataegus oxyacantha, C. monogina i C. nigra), velika žutilovka (Genista tinctoria ssp.

elata), crvena hudika (Viburnum opulus), crni trn (Prunus spinoza) i dr.

U sloju prizemnog rašća od svojstvenih vrsta najznačajniji su rastavljeni šaš (Carex

remota) i uskolisni šaš (Carex strigosa), potom crijevac (Cerastium silvaticum), kiselica

(Rumex sanguineus), plava kupina (Rubus caesius), vučja noga (Lycopus europaeus) i dr.

ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA S VELIKOM ŽUTILOVKOM I ŽESTILJEM Genisto elatae-Quercetum roboris aceretosum tatarici Rauš 1971.

Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem rasprostranjena je mozaično

na cijelom području istočne Slavonije i Baranje te predstavlja vezu (kariku) između mnogo

vlažnije subasocijacije G. elatae-Q. caricetosum remotae i mnogo suše i više asocijacije

Carpino betuli-Quercetum roboris, odnosno njezinih subasocijacija typicum i quercetorum

cerris.

Stanište ili biotop spomenute subasocijacije najbolje definiraju mikroreljef, matična

podloga i tlo. Naime, fitocenoza se razvija na prostorno velikim zaravnjenim riječnim

terasama, kojih je matična podloga pretaloženi prapor. Takve se terase nalaze

neposredno uz velike rijeke i po svojoj nadmorskoj visini obično su više od ostalog terena.

Najzapaženija je njihova golema prostornost i zaravnjenost terena. Nekada, dok su

18

postojale izravne poplave rijeke Save, ti su tereni neizbježno poplavljeni vodom visine 1-2

metra, ali budući da takvih poplava više nema već 60 godina zbog izvedenih melioracijskih

radova, ti su tereni ostajali više manje vlažni, sviježi i suhi. Zbog toga se na njima naglo širi

žestilj (Acer tataricum), jer na spačvanskom području i na području susjednih šuma

jugozapadnog Srijema njemu odgovaraju upravo takvi tereni. Prilikom kartiranja šumske

vegetacije tog područja uočeno je da se žestilj javlja uvijek na granicama cenoza, i to od

suših na vlažnije, tj. tamo gdje prestaje obični grab javlja se odmah žestilj, pa ako se teren

naglije spušta, žestilj prestaje i nalazimo ga samo u jednom uskom graničnom pojasu od

nekoliko metara. Naprotiv, ako se teren samo malo spustio i postao ravan, u obliku terase,

a vlaga nije velika, onda se žestilj toliko raširi i namnoži da je dominantan u sloju grmlja.

Tlo tih riječnih terasa je odlično i bogato humusom. Spomenuta subasocijacija

razvija se na mineralno-močvarnom glejnom umjereno izraženom tlu, slabo kisele reakcije,

koje se pH kreće od 5,7 do 6,1.

Brijest se u toj zajednici osušio, kao uostalom i u svim ostalim zajednicama

nizinskog područja gdje je dosada rastao.

Općeniti je problem za cijelu Posavinu pronaći vrstu drveća koja bi u uzgoju mogla

zamjeniti odumrli brijest, ali to nije lako riješiti, pa je i danas taj problem neriješen.

U opisanoj subasocijaciji spomenuta teškoća je donekle ublažena pojavom žestilja

(Acer tataricum), koji svojom ekspanzivnošću prodire u sloj drveća.

U sociološkom pogledu u sloju drveća najzapaženiji je edifikator hrast lužnjak i

subedifikator žestilj. Njima pripada u dijagnostičkom pogledu prvenstvo, jer su stalno

prisutni u subasocijaciji, i to ne samo u sloju drveća nego i u sloju grmlja (žestilj).

Sloj grmlja je osobito dobro razvijen te tvori pokrovnost od 20 do 40%. Kao

diferecijalne vrste za tu subasocijaciju navodimo: Crataegus oxyacantha, Crataegus

monogyna, Cornus sanguinea, Acer tataricum, Acer campestre, Carpinus betulus, Prunus

avium, Ligustrum vulgare, Cornus mas, Lonicera caprifolium, Corylus avellana i dr.

Sloj prizemnog rašća je u odnosu na sloj grmlja slabije razvijen i ima pokrovnost 60

do 90%. Među značajnije vrste asocijacije spadaju Carex remota i Carex strigosa. Sveza i

red zastupljeni su vrstama: Circea lutetiana, Rubus caesius, Rumex sanguineus, Lycopus

europaeus, Veronica montana i dr.

Diferencijalne vrste u sloju prizemnog rašća jesu: Brachypodium silvaticum, Carex

silvatica, Torilis anthriscus, Sanicula europaea, Cynanchun vincetoxicum, Tamus

communis i dr.

19

ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOG GRABA S CEROM Carpino betuli - Quercetum roboris quercetosum cerris Rauš 1969.

Zajednica hrasta lužnjaka i običnog graba s cerom najkserotermnija je varijanta

lužnjakovo-grabovih šuma, a razvija se na prostorno velikom zaravnjenom području

Slavonije i zapadnog Srijema na nadmorskoj visini od 80 do 150 m.

U sloju drveća dominiraju hrast lužnjak i cer, a primješani su obični grab, nizinski

brijest, divlja trešnja, klen i crni jasen, dok sporadično se javljaju i lipe.

Sloj grmlja čine: kalina, svib, klen, lijeska, crveno pasje grožđe, obična kozokrvina,

glogovi, žestilj, drijen, crni trn, obična bazga, divlja kruška i dr.

U sloju prizemnog rašća najznačajniji su: Stellaria holostea, Galium silvaticum,

Geum urbanum, Viola silvestris, Anemone nemorosa, Asperula odorata, Polygonatum

latifolium, Glechoma hederacea, Hedera helix, Fragaria vesca, Tamus communis, Ruscus

aculeatus i mnoge druge.

Detaljnije o šumskim zajednicama može se vidjeti u monografiji "Šume u Hrvatskoj",

Zagreb 1992.

2.6. EKOLOŠKO-GOSPODARSKI TIPOVI

Pod ekološkogospodarskim tipom smatra se određena površina šuma i šumskog

zemljišta koja ima slične ekološke i gospodarske značajke o kojima ovisi normalan način

gospodarenja.

Iz toga proizlazi da bi određivanje tipova šuma imalo za cilj ustanoviti najpovoljniji

uzgojni oblik, ophodnju, promjer sječive zrelosti, normalnu proizvodnju, kao i ostale

optimalne uzgojne faktore, a sve u svrhu potrajnog gospodarenja i što veće i kvalitetnije

proizvodnje drvne mase (racionalno gospodarenje šumama).

No, moramo napomenuti da se sastojinama ove gospodarske jedinice gospodari po

uređajnim razredima, a ne po ekološkogospodarskim tipovima.

U oznaci EGT-a simboli imaju slijedeće značenje:

- rimski broj označava područje (II - Panonsko područje)

- veliko slovo abecede označava zonu vrste drveća (G - zona hrasta lužnjaka

i poljskog jasena)

- arapski broj označava broj tipa.

20

Ekološkogospodarski tipovi obuhvaćeni zaštićenim krajolikom Vuka su:

- II - G - 30 - zastupljena na 28,39 ha,



- II - G - 11 - zastupljena na 410,06 ha.

II - G - 30

Karakteristična zajednica ovoga tipa je šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem

(Leucoio - Fraxinetum parvifoliae Glavač), raščlanjena na dvije subasocijacije: tipična

(subass. typicum Glavač) i s crnom johom (subass. alnetosum glutinosae Glavač). Sve

sastojine ovog zaštitnog krajolika pripadaju tipičnoj subasocijaciji.

Tlo je amfiglej, hipoglej i pseudoglej - glej.

Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna čista jednolična sjemenjača normalnog

stanja, u stadiju zrelosti. U ovom tipu mogu pojedinačno rasti lužnjak na sušim, i crna joha

na vlažnijim tlima.

Uspostavljanjem normalnog stanja, uz utvrđenu ophodnju od 90 godina i promjer

sječive zrelosti srednjeg sastojinskog stabla poljskog jasena 44,0 cm (suša varijanta) ili

36,5 cm (vlažnija varijanta) može se postići ukupna proizvodnja od 874 m3/ha (suša

varijanta) ili 641m3/ha (vlažnija varijanta).

Cilj gospodarenja je proizvodnja furnirske i deblje tehničke oblovine poljskog

jasena.

II - G - 21

Geološka podloga su močvarni prapor, aluvijalni nanosi, glinaste ilovine te ilovine i

gline.

Karakteristična zajednica je šuma lužnjaka s velikom žutilovkom subasocijacija sa

žestiljem (Genisto elatae - Quercetum roboris Horvat subass.aceretosum tatarici Rauš).

Tlo je močvarno glejno, hipoglej, i amfiglej. Najpovoljniji sastojinski oblik je

jednodobna čista jednolična sjemenjača normalnog stanja u stadiju zrelosti.

Uz utvrđenu ophodnju lužnjaka od 120 godina i promjer sječive zrelosti od 45,5 cm,

može se postići ukupna prizvodnja od 1001 m3/ha. Kod normalnog stanja, optimalna

količina prometnica je 17,5 m/ha, a udaljenost privlačenja iznosi 315 m.

Lužnjak treba obnavljati prirodnim pomlađivanjem oplodnom sječom. Pomladno

razdoblje traje do 20 godina. Tijekom pomladnog razdoblja tlo treba pripremiti, uklanjanjem

grmlja i korova, te rahljenjem. Ukoliko prirodna obnova ne uspije, preporučuje se sjetva

600 kg žira ili sadnja 5000 sadnica lužnjaka na 1 ha čiste površine za pošumljavanje.

Cilj gospodarenja je proizvodnja furnirske i pilanske oblovine lužnjaka.

21

II - G - 20

Geološka podloga su aluvijalni nanosi ilovine, gline, pijeska i šljunka, riječne terase,

poludinske naslage, organogensko - barski sedimenti i les.

U ovaj tip uključena je zajednica šuma lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto

elatae - Quercetum roboris Horvat) i njezine subasocijacije: tipična (subass. typicum), s

drhtavim šašem (subass. caricetosum brizoidis Horvat) i s rastavljenim šašem

(subass.caricetosum remotae Horvat). To su poplavne šume lužnjaka, od kojih je

subasocijacija s drhtavim šašem umjereno, a s rastavljenim šašem izrazito vlažnija od

tipičnog oblika.

Tla su amfiglej, hipoglej, pseudoglej i semiglej, a ekstremno su kisela. Najpovoljniji

sastojinski oblik je jednodobna čista jednolična sjemenjača normalnog stanja, u stadiju

zrelosti.

Uz utvrđenu ophodnju lužnjaka od 120 godina, kod normalnog stanja i promjera

sječive zrelost srednje sastojinskog stabla od 53,0 cm, može se postići ukupna

proizvodnja od 1139 m3/ha. Optimalna količina prometnica je 19,0 m/ha, a srednja

udaljenost privlačenja iznosi 290 m.

Lužnjak treba obnavljati oplodnom sječom. U pomladnom razdoblju ne treba

potpuno uklanjati podstojnu sastojinu, već dio stabala ostaviti radi zastiranja tla. Tijekom

oplodnog razdoblja treba tlo pripremiti za primanje sjemena, uklanjanjem grmlja i korova,

žetvom trave i rahljenjem tla, a pripremu početi najkasnije iza drugog zahvata. Ako

prirodna obnova ne uspije, preporučuje se saditi 4000 sadnica na 1 ha.

Cilj gospodarenja je proizvodnja furnirske i pilanske oblovine lužnjaka.

II - G - 11

Geološka podloga je kontinentalni prapor. Karakteristična je zajednica šuma

lužnjaka i običnog graba subasocijacija s cerom. Tlo je smeđe, lesivirano, djelomice

ilimelizirano. Poplavnih i podzemnih voda nema. Najpovoljniji sastojinski oblik je

jednodobna mješovita sjemenjača normalnog stanja u stadiju zrelosti. Optimalan omjer

smjese mijenja se tijekom razvoja sastojine. U doba sječne zrelosti trebao bi imati 100 %

vrijednosti normale čiste sastojine lužnjaka i 20 % normale čiste sastojine običnog graba.

Lužnjak je u nadstojnoj, a grab u podstojnoj etaži. Uspostavljanjem normalnog

stanja, uz utvrđenu ophodnju lužnjaka od 140 godina i promjer sječive zrelosti srednjeg

sastojinskog stabla lužnjaka od 50 cm, može se postići ukupna proizvodnja drvne mase od

1147 m3/ha. Za običan grab i ostale listače preporučuje se ophodnja od 70 godina, pa su

tako u jednoj ophodnji lužnjaka dvije ophodnje običnog graba.

22

Lužnjak treba obnavljati prirodnim podmlađivanjem oplodnom sječom. U fazi

pomlađivanja ne treba uklanjati obični grab, već ga treba ostaviti u sastojini do dovršnog

sijeka. Tako će se omogućiti razmicanje krošanja lužnjaka, ali da tlo bude uvjek zastrto sa

60 - 80 % površine. Ukoliko prirodno pomlađivanje ne uspije, preporučuje se saditi 4000

sadnica lužnjaka na jedan ha čiste površine za pošumljavanje.

Kako je u tom tipu dosta često slab urod sjemena, predlaže se prije dovršne siječe

posaditi 500 kg žira na 1 ha. Uzgojni radovi u tom tipu su vrlo intenzivni, a to su njega

podmlatka i mladika, čišćenje koljika i prorjede.

U tom tipu velike prinose daje crni orah, pa se preporučuje saditi 2500 njegovih

sadnica po ha. Za crni orah se preporučuje ophodnja od 80 godina, u kojoj se može postići

srednji sastojinski prsni promjer od 41 cm i ukupna proizvodnja od 852 m3/ha. Cilj

gospodarenja je proizvodnja furnirske i pilanske oblovine lužnjaka, te tanje pilanske

oblovine i prostornog drva ostalih vrsta drveća.

Tumačenje ekološkogospodarskih tipova su preuzeti iz studije “Uputstva za izradu

karte ekološkogospodarskih tipova brdskog i nizinskog područja Republike Hrvatske (II)” u

izdanju Šumarskog instituta Jastrebarsko, Zagreb 1989.

2.7. OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA

Napretkom tehničke civilizacije došlo je do povećane potrebe za drvnom sirovinom

koja je glavni materijalni proizvod šuma. Međutim znanstvena istraživanja na raznim

područjima ljudske djelatnosti dovela su do saznanja da su posredne koristi što ih šuma

pruža višestruko veće od vrijednosti proizvedene drvne mase tijekom cijele njene

ophodnje.

Riječ je o općekorisnim funkcijama šuma koje su opisane u čl. 3 "Zakona o

šumama" (Narodne novine br. 140/05, 82/06 i 129/08).

23

Sažet prikaz te prosječne ocijene općekorisnih funkcija šuma prema obrascu O-16

donosimo u narednom tekstu:

- Zaštita zemljišta, prometnica od erozije, bujica i poplava 63 boda ocijena 1,0

- Utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav 103 boda ocijena 1,6

- Utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju 134 boda ocijena 2,1

- Utjecaj na klimu 173 boda ocijena 2,7

- Zaštita i unapređenje čovjekova okoliša 189 bodova ocijena 3,0

- Stvaranje kisika i pročišćivanje atmosfere 126 bodova ocijena 2,0

- Rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija 189 bodova ocijena 3,0

- Utjecaj na faunu i lov 121 bod ocijena 1,9

- Zaštitne šume i šume s posebnom namjenom 567 bodova ocijena 9,0

Ukupno OKFŠ za šume u sklopu zaštićenog krajolika Vuka 1665 bodova ocijena 26,4

Zaštita zemljišta, prometnica od erozije, bujica i poplava

Tlo je izvrgnuto raznim oštećenjima koja utječu na smanjenje njegove plodnosti. U

najviše slučajeva postoji izrazitija erozija u višim dijelovima slivnog područja, bujično

djelovanje u srednjim dijelovima, te poplave u najnižim dijelovima. Za promatrano područje

veći značaj mogu imati poplave čiji su štetni utjecaji uglavnom svedeni na minimum zbog

obraslosti terena. Sve tri navedene pojave međusobno su usko povezane, a posebno ako

se govori o pluvijalnoj eroziji, bujicama i poplavama. One su uvijek vezane jedna na drugu,

a uzrokuju ih oborine.

Erozija je ravnanje i odnošenje površinske zemljine kore, te odlaganje nanosa.

Postoje različite vrste erozije prema silama koje uzrokuju razaranje i odnošenje zemljišta.

Vodna erozija nastaje otjecanjem vode niz površinu kad je količina vode veća od

infiltracijske sposobnosti tla. Pluvijalna erozija nastaje udaranjem kišnih kapi koje razaraju

strukturne agregate tla, dok eolska erozija nastaje djelovanjem vjetra.

Bujice su nagle pojave snažnog i kratkotrajnog djelovanja voda kamenog ili blatnog

karaktera koji teku djelovanjem gravitacije u stvarnom koritu, a mogu nastati i na gotovo

ravnom terenu.

Poplave nastaju porastom vodostaja u rijekama i jezerima do iznad razine gornje

konture obale, te se voda preljevanjem širi u zaobalna područja. Voda se zadržava kraće

ili dulje vrijeme, a zatim se poslije uspostavljanja ravnoteže u dotoku i oticanju vode

povlači u svoje korito.

24

Šumska vegetacija znatno smanjuje uvijete za nastanak ovih pojava. Drveće i

grmlje na lišću, granama, kori i deblu zadržava vodu, a listinac i humus pogoduju

povećavanju upojne moći tla. Tako znatan dio oborina na površinama pod šumskom

vegetacijom uopće ne dođe do tla, a onaj koji dođe tlo uglavnom apsorbira, a samo manji

dio otiče. Nadalje, šumska vegetacija ublažava kinetičku energiju kišnih kapi, a

podzemnim dijelovima (korjenjem) učvršćuje tlo i poboljšava njegovu infiltracijsku

sposobnost.

Za šume u sklopu zaštićenog krajolika Vuka veći značaj može imati erozija tla

nastala bujičnim djelovanjem i poplavama.

Utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav

Na vodni režim promatranog područja djeluje šuma u svakom pogledu povoljno.

Vodni režim sagledava se kroz ciklus oborina, površinskog otjecanja, podzemnog

otjecanja i isparavanja. Šuma sudjeluje u svakoj od navedenih faza ciklusa kruženja vode.

Tekuća oborinska voda veže se na području pod šumom intercepcijom i upijanjem

tla. Šumsko tlo zbog rahlosti koju mu daje mreža korijenja te biljni ostaci i specifični živi

svijet koji živi u tlu može brzo upiti velike količine vode. Samo listinac sposoban je upiti

količinu vode koja 5-10 puta premašuje njegovu težinu. Šuma osigurava i regulira

napajanje podzemnih tokova tijekom cijele godine. Pored toga šuma je i pročišćivač vode.

Zbog nižih ljetnih temperatura te slabijih zračnih strujanja što utječe na procese

isparavanja vode unutar sastojine, relativna vlaga zraka u šumi znatno je viša nego izvan

nje. Isparavanje vode s površina pod šumom odvija se kroz procese evaporacije i

transpiracije.

Na šumskim staništima evaporacija je manje izražena nego izvan nje, a ovisi o

temperaturi, zasićenju zraka, tlaku i zračnim strujanjima.

Osim evaporacijom šumsko tlo gubi vodu transpiracijom biljaka. Transpiracija ovisi

o vrsti drveća, lisnoj masi, vlazi tla, osvjetljenju, temperaturi, vjetru. Tako npr. šumsko

drveće reagira pojačanom transpiracijom kod prekomjernog nagomilavanja vode u tlu,

čime fitocenoza direktno utječe na ravnotežu i ustaljivanje vodnog režima tla. Zbog ove

činjenice ako se reducira broj stabala na sušim staništima, smanji se vlažnost tla u

njegovom najgornjem, površinskom sloju i povećava sadržaj vode u korijenovoj zoni.

Trajni poremećaj obraslosti ovih šuma sigurno bi se negativno odrazio na vodni

režim.

25

Utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju

Važnost utjecaja šume na plodnost zemljišta vidljiva je već iz činjenice da šumski

pokrov ublažava i spriječava eroziju, a time i odnošenje najbogatijeg površinskog sloja tla.

Šumska prostirka miješa se s mineralnim dijelom tla, pa se humifikacijom organske

materije i mineralizacijom humusa tlo popravlja. Zakorjenjivanjem šumskog drveća

produbljuju se pedogenetski procesi u šumskom tlu pa se time povećava zaliha hranjiva u

dubokim slojevima tla. Smanjenjem vegetacijskog pokrova, degradacija tala nezadrživo

napreduje. Šumsko drveće pored pozitivnog utjecaja na tlo unutar same sastojine vrši i

značajan utjecaj u svojoj bližoj i daljoj okolini.

Povoljni utjecaj šume na poljodjelsku proizvodnju na području zaštićenog krajolika

Vuka vidljiv je na mjestima gdje šumski kompleksi graniče s poljoprivrednim površinama.

Taj povoljni utjecaj se može očitovati u ublažavanju klimatskih ekstrema u svojoj

neposrednoj okolini, regulira vodni režim i ublažava neželjene učinke suše, vode i vjetra.

Utjecaj na klimu

Značajnu ulogu pri formiranju klimatskih prilika nekog područja imaju šume. Utjecaj

šumskog kompleksa veličine 4000 ha zamjećuje se do 60 km udaljenosti. Što je šumski

kompleks veći, to je njegov utjecaj značajniji.

Šume ublažavaju klimatske ekstreme, a isto vrijeme na većim prostorima

osiguravaju izmjenu zraka i spriječavaju pojavu većih hladnih zračnih strujanja.

Šuma smanjuje razlike između dnevnih i noćnih temperatura, apsorbira i filtrira

sunčevu radijaciju. Ljeti povećava vlažnost zraka i pospješuje njegovo strujanje u više

slojeve atmosfere.

Šuma utječe na količinu oborinske vode i može apsorbirati 30-50% oborina, te na

taj način utječe na stalnost razine rijeka, potoka, prirodnih i umjetnih jezera i ublažava sve

nagle promjene.

Sastojine zaštićenog krajolika Vuka imaju manji utjecaj na klimu promatranog

područja.

Zaštita i unapređenje čovjekova okoliša

Čovjek svojom djelatnošću mijenja prirodu u kojoj živi stvarajući nove ekosisteme.

Pri tome nerijetko dolazi do narušavanja osijetljive prirodne ravnoteže što može imati

višestruke nesagledive posljedice za živi svijet na zemlji. Zbog toga je potrebno

promišljenim gospodarenjem sačuvati ravnotežu između prirode postojećih ekosustava i

26

zahtjeva stanovništva. Podizanje drvoreda i nasada uz ceste, formiranje i održavanje

parkovnih i drugih zelenih površina, kao i drugi njegovani oblici vegetacije u okolini ljudskih

naselja imaju pozitivan i opuštajući učinak na svakog pojedinca uljepšavajući krajolik, ali i

razvijajući u ljudima kulturu življenja i pozitivnog odnosa prema prirodi općenito.

Pri oplemenjivanju ljudskog okoliša šume zaštićenog krajolika Vuka ima značajnu

ulogu. To unapređenje očituje se, između ostalog, osobito u estetskoj funkciji šume.

Stvaranje kisika i pročišćivanje atmosfere

Biljka pomoću svog asimilacijskog aparata obnavlja izmjenu plinova u atmosferi

apsorbirajući ugljični dioksid, te ispuštajući kisik. Pozitivan utjecaj vegetacije na sastav

zraka je očigledan i znanstveno potvrđen, ali to nije i jedini aspekt njezinog utjecaja na

atmosferu.

Vegetacija uvelike utječe na fizikalna svojstva zraka. Onečišćenje atmosfere

plinovima, dimom, pepelom, čađom i prašinom u razmjeru je s porastom industrije i

različitim drugim djelatnostima čovjeka. To se onečišćenje širi u zraku nošeno vjetrom i

taloži na velikom prostoru oko izvora onečišćenja. Šume zaštićenog krajolika su izvrstan

pročišćivač zraka i u svojim krošnjama mogu zadržati više desetaka tona tvorničke

prašine, što ovisi o vrsti drveća i gustoći krošanja šume.

Protivemisijska funkcija šume inkorporira veliku opasnost od vlastitog propadanja.

Ogromne količine otrova kao što su sumporni dioksid, dušićni oksid, fluor, pesticidi,

deterdženti, fotooksidanti, teški metali i dr. gomilaju se u šumi utječući na pojedine

ekosustave. Remećenjem ekološke ravnoteže šumskog ekosustava dolazi značajnih

optrećenja, pa i do propadanja šumskog drveća

Rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija

Za rekreacijsku funkciju šuma mora imati određene odlike: mora biti što više

prirodna te zrela ili barem srednjedobna. Veći kompleks šume za rekreaciju treba

sadržavati i livadne površine, vidikovce, natkrivena mjesta za odmor, ložišta i drugo.

Rekreacijska funkcija je izraženija što je šuma pristupačnija.

Zdravstvena funkcija proizlazi iz povoljnog utjecaja šumskih ekosustava na ljudsko

zdravlje. To se odnosi na proizvodnju kisika (oko 20 tona/ha godišnje), neposredni utjecaj

šume na patogene organizme koji su štetni za čovjeka, te na povoljni utjecaj šume na

psihu čovjeka.

27

Sastojine ovog zaštitnog krajolika nalaze se u neposrednoj blizini naseljenih mjesta

te mogu služiti kao šetališta i izletišta.

Utjecaj na faunu i lov

Raznovrsnost staništa i biljnog svijeta kao temeljnih okvira života, omogućili su

naseljavanje bogate i raznovrsne faune na promatranom području. Fauna koja živi u tlu,

na tlu i iznad tla utječe na šumsko drveće mnogostrano i uzajamno. U uzajamnosti tih

utjecaja održava se dinamička biološka ravnoteža.

Čovjekov utjecaj na šumu je najizrazitiji u gospodarskim šumama kojima je glavni

cilj proizvodnja drveta. Sve životinjske vrste u takvim šumama čovjek promatra

prvenstveno u njihovom odnosu prema vrstama drveća i smatra ih korisnim, štetnim ili

indiferentnim.

Divljač je dio biocenoze. U šumama divljač brsti lišće, hrani se šumskim sjemenjem,

odgriza pupove i oštećuje koru (srne, jeleni, zečevi). Da bi se štete svele na minimum

potrebno je utvrditi prirodno i gospodarsko tolerantan kapacitet lovišta i tome prilagoditi

brojno stanje pojedinih vrsta divljači.

Miševi i drugi sitni glodavci uništavaju sjemenje i biljčice te glođu koru, vjeverice

jedu sjemenje, a utječu i na rasprostranjenje nekih biljnih vrsta (kao i neke ptice).

Od mnogobrojnih vrsta kukaca razmjerno mali broj štetno utječe na šumsku

vegetaciju, dok ih više ima neutralnu ili pozitivnu ulogu. Primjenom kemijskih tvari za

uništavanje štetne faune za šumu se postiže željeni efekt s jedne strane, dok s druge, tim

sredstvima djelujemo negativno na ekološku ravnotežu čitavog šumskog ekosustava.

Domaće životinje svojim prisustvom mogu nanijeti štete pašom, žirenjem i zbijanjem

tla.

Brojna fauna šumu koristi za sklonište i ishranu, a međusobnim djelovanjem s

biljkama održava životnu ravnotežu.

Zaštitne šume i šume s posebnom namjenom

Šume i šumska zemljišta ovog zaštićenog krajolika razdjeljena su u 16 odjela, tj. u

slijedeće obrasle i neobraslo proizvodne odsjeke: 1 a, b, c, d, e, 2 a, b, c, d, e, f, 3 a, b, c,

4 a, b, 5 a, b, c, d, 6 a, b, c, d, e, f, g, 7 a, b, c, d, 8 a, b, c, d, e, 9 a, b, 10 a, b, c, d, e, 11

a, b, c, d, 12 a, b, c, 13 a, b, c, d, 14 a, b, c, 15 a, b, c, d, 16 a, b, c, d, e, f.

28

odjel odsjek površina

OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA

Zaštita zemljišta i

prometnica od erozije,

bujica i poplava

Utjecaj na vodni

režim i hidroenerg.

sustav

Utjecaj na plodnost tla

i poljo-djelsku

proizvodnju

Utjecaj na

klimu

Zaštita i unapređenje čovjekova

okoliša

Stvaranje kisika i

pročišća-vanje

atmosfere

Rekreativna, turistička i

zdravstvena funkcija

Utjacaj na

faunu i lov

Zaštitne šume i šume s

posebnom namjenom

Ukupno

1-5 1-4 1-4 1-4 0-3 1-4 1-4 1-5 8-10

ha Ocjena 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

1 a 37,25 1 2 4 4 3 2 3 2 9 30

1 b 1,10 1 3 2 4 3 2 3 3 9 30

1 c 1,52 1 1 1 1 3 2 3 3 9 24

1 d 3,49 1 2 2 4 3 2 3 2 9 28

1 e 1,67 1 2 2 3 3 2 3 1 9 26

1 pr 1,88 1 1

2 a 17,77 1 1 3 3 3 2 3 2 9 27

2 b 6,68 1 2 2 3 3 2 3 2 9 27

2 c 1,19 1 1 1 1 3 2 3 3 9 24

2 d 7,96 1 1 3 3 3 2 3 3 9 28

2 e 6,10 1 2 2 3 3 2 3 2 9 27

2 f 2,35 1 1 1 1 3 2 3 3 9 24

2 pr 1,05 1 1

3 a 6,89 1 1 1 1 3 2 3 3 9 24

3 b 4,10 1 1 2 3 3 2 3 1 9 25

3 c 13,80 1 1 2 3 3 2 3 1 9 25

3 pr 0,91 1 1

4 a 15,18 1 2 2 3 3 2 3 2 9 27

4 b 7,53 1 2 2 3 3 2 3 1 9 26

4 pr 0,17 1 1

5 a 5,96 1 1 4 3 3 2 3 3 9 29

5 b 3,54 1 2 2 3 3 2 3 1 9 26

5 c 13,85 1 1 2 3 3 2 3 2 9 26

5 d 1,92 1 2 2 3 3 2 3 1 9 26

5 pr 0,92 1 1

6 a 7,85 1 1 1 1 3 2 3 3 9 24

6 b 3,16 1 2 3 3 3 2 3 1 9 27

6 c 7,09 1 3 2 3 3 2 3 2 9 28

6 d 4,63 1 2 2 3 3 2 3 1 9 26

6 e 5,95 1 1 2 3 3 2 3 2 9 26

6 el 2,31 1 1

6 f 1,18 1 2 4 4 3 2 3 1 9 29

6 g 6,13 2 2

6 kl 0,44 0 0

6 pr 0,82 1 1

7 a 26,05 1 3 2 3 3 2 3 2 9 28

7 b 2,30 1 2 2 3 3 2 3 1 9 26

7 c 0,88 1 2 2 4 3 2 3 1 9 27

7 d 0,74 1 2 2 3 3 2 3 1 9 26

29





bujica i poplava

Utjecaj na vodni režim

i hidroenerg.

sustav


i poljo-djelsku

proizvodnju

Utjecaj na

klimu


okoliša

Stvaranje kisika i

pročišća-vanje

atmosfere



Utjacaj na

faunu i lov


posebnom namjenom

Ukupno

1-5 1-4 1-4 1-4 0-3 1-4 1-4 1-5 8-10

ha Ocjena 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

7 pr 0,53 1 1

8 a 4,85 1 3 2 3 3 2 3 1 9 27

8 b 9,47 1 1 2 1 3 2 3 1 9 23

8 c 1,08 1 2 2 3 3 2 3 2 9 27

8 d 0,98 1 2 2 3 3 2 3 1 9 26

8 e 6,95 1 3 2 3 3 2 3 2 9 28

8 kl 0,16 0 0

8 pr 0,27 1 1

9 a 28,93 1 2 3 3 3 2 3 1 9 27

9 b 2,23 1 2 2 3 3 2 3 1 9 26

9 kl 0,17 0 0

9 pr 0,23 1 1

10 a 3,14 2 2

10 b 24,83 1 1 3 3 3 2 3 2 9 27

10 c 1,02 1 2 4 4 3 2 3 1 9 29

10 d 2,10 1 2 2 4 3 2 3 1 9 27

10 e 4,03 1 1 2 1 3 2 3 2 9 24

10 kl 0,84 0 0

10 pr 0,92 1 1

11 a 11,70 1 1 2 1 3 2 3 2 9 24

11 b 6,01 1 1 2 3 3 2 3 2 9 26

11 c 4,87 1 1 2 1 3 2 3 2 9 24

11 d 1,30 1 1 2 3 3 2 3 1 9 25

11 pr 1,05 1 1

12 a 17,22 1 2 2 4 3 2 3 2 9 28

12 b 1,89 1 1 4 4 3 2 3 1 9 28

12 c 4,94 1 1 2 4 3 2 3 3 9 28

12 kl 0,12 0 0

12 pr 0,69 1 1

13 a 1,13 1 1 2 3 3 2 3 3 9 27

13 b 20,74 1 1 1 1 3 2 3 3 9 24

13 c 0,73 1 2 2 3 3 2 3 1 9 26

13 d 3,10 1 1 2 3 3 2 3 3 9 27

13 pr 1,13 1 1

14 a 14,84 1 1 2 3 3 2 3 3 9 27

14 b 9,58 2 2

14 c 0,73 1 2 2 3 3 2 3 2 9 27

14 kl 0,44 0 0

14 pr 0,93 1 1

30





bujica i poplava

Utjecaj na vodni režim

i hidroenerg.

sustav


i poljo-djelsku

proizvodnju

Utjecaj na

klimu


okoliša

Stvaranje kisika i

pročišća-vanje

atmosfere



Utjacaj na

faunu i lov


posebnom namjenom

Ukupno

1-5 1-4 1-4 1-4 0-3 1-4 1-4 1-5 8-10

ha Ocjena 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

15 a 3,56 1 1 1 1 3 2 3 3 9 24

15 b 18,96 1 1 1 1 3 2 3 3 9 24

15 c 0,54 1 2 2 3 3 2 3 1 9 26

15 d 0,51 1 1 1 1 3 2 3 3 9 24

15 pr 0,90 1 1

16 a 13,35 1 2 2 3 3 2 3 3 9 28

16 b 1,32 1 2 2 3 3 2 3 3 9 28

16 c 1,41 1 2 4 3 3 2 3 1 9 28

16 d 21,96 1 2 2 3 3 2 3 3 9 28

16 e 1,47 1 2 2 3 3 2 3 2 9 27

16 f 2,70 2 2

16 kl 0,06 0 0

16 pr 1,11 1 1

31

II DOSADAŠNJE GOSPODARENJE ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA UNUTAR ZAŠTIĆENOG KRAJOLIKA VUKA

1. PRIKAZ GOSPODARENJA ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA U SKLOPU ZAŠTIĆENOG KRAJOLIKA S BILANCOM PO ODSJECIMA

Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu Dubrave u sklopu koje se nalaze

šume i šumska zemljišta zaštićenog krajolika Vuka izrađivane su od 1960. godine.

Posljednja izrađena Osnova gospodarenja izrađena je 2000. godine s važnošću do 31. 12.

2009. godine. Osnova je odobrena Rješenjem Ministarstva poljoprivrede i šumarstva

Republike Hrvatske (klasa: UP/I-321-03/00-01/114; ur. broj: 525-03-00-7) od 16. listopada

2000. godine.

Godine 2008. izrađena je trenutno važeće Osnove gospodarenja izvanredna

revizija kojom su reducirani propisi sječa glavnog i prethodnog prihoda, te radovi biološke

obnove šuma. Izvanredna revizija je odobrena Rješenjem Ministarstva regionalnog

razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva (klasa: UP/I-321-03/08-01/58; ur. broj: 538-07-

08-7-IH) od 14. kolovoza 2008. godine.

Usporedno s Izvanrednom revizijom izrađen je godišnji plan za prvu godinu važenja

nove Osnove gospodarenja (2009. godinu) koji je obuhvatio dio neizvršenih radova iz

Osnove od 2000. - 2009. godine, te se prema njemu trenutno gospodari. Radovi na

minsko sumnjivom području te radovi kod sastojina koje su promjenile uzgojni oblik (prešle

iz 1. u 2. dobni razred) brisani su izvanrednom revizijom, ali nisu uvršteni u godišnji plan.

Godišnji plan za 2009. godinu je odobren Rješenjem Ministarstva regionalnog razvoja,

šumarstva i vodnog gospodarstva (klasa: UP/I-321-03/08-01/57; ur. broj: 538-07-08-7-IH)

od 14. kolovoza 2008. godine.

2. ŠUMSKOUZGOJNI RADOVI - PBR

PRIPREMNI RADOVI U SASTOJINI

Odjel Odsjek

Površina Propis osnove

Izvršenje 2000. - 2008. godine

Predviđeni zahvati Višekratni zahvati Nepredviđeni zahvati

ha

7 c 0,88 0,88

10 e 4,03 4,03 4,03

11 a 11,70 11,70 11,70

11 c 4,87 4,87 4,87

15 d 0,51 0,51 0,51

Ukupno 21,99 21,11 21,11 0,88

32

POŠUMLJAVANJE SJEMENOM

Odjel Odsjek




ha

7 c 0,88 0,88

10 e 4,03 4,03 4,03

11 a 11,70 11,70 11,70

11 c 4,87 4,87 4,87

15 d 0,51 0,51 0,51

Ukupno 21,99 21,11 21,11 0,88

NJEGA PODMLATKA

Odjel Odsjek




ha

7 c 0,88 1,76

10 e 4,03 4,03 4,03 4,03

11 a 11,70 11,70 11,70 11,70

11 c 4,87 4,87 4,87 4,87

15 d 0,51 0,51 0,51 0,51

Ukupno 21,99 21,11 21,11 21,11 1,76

NJEGA MLADIKA

Odjel Odsjek




ha

7 b 2,30 2,30 2,30

7 c 0,88 0,88

8 b 9,47 9,47 9,47

9 b 2,23 2,23 2,23

10 e 4,03 4,03

11 a 11,70 11,70

11 c 4,87 4,87

15 d 0,51 0,51

16 a 13,35 13,35 13,35

Ukupno 49,34 27,35 27,35 21,99

ČIŠĆENJE KOLJIKA

Odjel Odsjek




ha

10 d 2,10 2,10 2,10

11 b 6,01 6,01 6,01

12 c 4,94 4,94 4,94

15 c 0,54 0,54 0,54

Ukupno 13,59 13,59 13,59

33

REKAPITULACIJA ŠUMSKOUZGOJNIH RADOVA - PBR

Vrsta rada Propis osnove



ha

pripremni radovi u sastojini 21,11 21,11 0,88

pošumljavanje sjemenom 21,11 21,11 0,88

njega podmlatka 21,11 21,11 21,11 1,76

njega mladika 27,35 27,35 21,99

čišćenje koljika 13,59 13,59

Nepredviđeni zahvati izvršeni su u odsjecima: 7c (pripremni radovi, pošumljavanje

sjemenom, 2x njega podmlatka i njega mladika - radovi su zaduženi smjernicama

gospodarenja, ali ne i propisom Osnove), te u odsjecima 10e, 11a, c, i 15d, (njega

mladika).

Izvršenje propisanih šumskouzgojnih radova proširene reprodukcije šuma u sklopu

zaštićenog krajolika u razdoblju od 2000. do 2008. godine iznosi 100%.

3. RADOVI ZAŠTITE ŠUMA

Iz razloga nemogućnosti odvajanja radova na zaštiti šuma zaštićenog krajolika od

radova na zaštiti šuma cijelokupne gospodarske jedinice u slijedećoj tablici donosimo

izvršenje radova zaštite šuma na razini gospodarske jedinice Dubrave:

Vrsta rada Propis osnove Izvršenje osnove 2000. - 2008. godine

Previđeni zahvati Višekratni zahvati Nepredviđeni zahvati

Čuvanje šuma (ha) 2734,18*9 2734,18*9

Osmatračka pp. služba (rd) 270 270

Održavanje pp. prosjeka (ha) 25,00 25,00

Zaštita šuma od požara (ha) 65,00

Suzbijanje biljnih bolesti (ha) 2,60

Suzbijanje glodavaca (ha) 44,11

Održavanje prosjeka (ha) 47,58 47,58 64,42

Izgradnja šumskih prometnica (km) 0,82

Razminiranje šumskih površina (m2) 593950

34

4. ISKORIŠTAVANJE DRVNE ZALIHE (ETAT)

ISKAZ SJEČA - BILANCA PO ODSJECIMA - ZAŠTIĆENI KRAJOLIK VUKA (2000-2008)

odjel

odsjek

vrsta

drveća

GLAVNI PRIHOD PRETHODNI PRIHOD SVEUKUPNI ETAT

PROPIS REDOVNI IZVANREDNI SLUČAJNI UKUPNO PROPIS REDOVNI SLUČAJNI UKUPNO IZVRŠENJE

površina drv. masa površina drv. masa površina drv. masa drv. masa drv. masa površina drv. masa površina drv. masa drv. masa drv. masa drv. masa %

ha m³ ha m³ ha m³ m³ m³ ha m³ ha m³ m³ m³ m³

lužnjak 521 527 3 530 530 trešnja 52 37 37 37

7 a ukupno 26,05 573 26,05 564 3 567 567 99

lužnjak 136 129 129 129 bagrem 10 4 4 4

8 a ukupno 4,85 146 4,85 133 133 133 91

p.jasen 1 c.orah 16 9 9 9 II d.r. OTB 1 2 2 2

8 c ukupno 1,08 18 1,08 11 11 11 61

lužnjak 32 37 37 37 c.orah 4 4 4 4 trešnja 3

8 d ukupno 0,98 39 0,98 41 41 41 105

lužnjak 243 248 248 248 trešnja 35 9 9 9

8 e ukupno 6,95 278 6,95 257 257 257 92

lužnjak 14 14 14 bagrem 2 2 2

9 a ukupno 16 16 16

lužnjak 75 69 69 69 cer 24 24 24 24 c.orah 148 135 135 135

11 a ukupno 11,70 247 11,70 228 228 228 92

lužnjak 3 2 2 2 cer 13 7 7 7 p.jasen 20 12 12 12 II d.r. OMB 20 7 7 7

16 b ukupno 1,32 56 1,32 28 28 28 50

35

odjel

odsjek

vrsta

drveća





cer 3 2 2 2 bagrem 9 1 1 1 II d.r. c.orah 47 13 13 13

16 e ukupno 1,47 59 1,47 16 16 16 27

odjel

odsjek

vrsta

drveća





Rek

apitu

laci

ja

2000

.-200

8.

lužnjak 75 69 69 935 943 17 960 1029 cer 24 24 24 16 9 9 33

p.jasen 21 12 12 12 bagrem 19 5 2 7 7 c.orah 148 135 135 67 26 26 161 trešnja 90 46 46 46 OTB 1 2 2 2 OMB 20 7 7 7

Ukupno 11,70 247 11,70 228 228 42,70 1169 42,70 1050 19 1069 1297 91

36

Osnova sječa glavnog prihoda

ETAT GLAVNOG PRIHODA - REKAPITULACIJA

Godine izvršenja

PROPIS OSNOVE IZVRŠENJE OSNOVE

REDOVNI PRIHOD IZVANREDNI PRIHOD SLUČAJNI PRIHOD UKUPNO

površina dr.masa površina dr.masa površina dr.masa dr.masa dr.masa izvršenje ha m3 ha m3 ha m3 m3 m3 %

2000.-2008. 11,70 247 11,70 228 228 92

Glavni prihod u razdoblju od 2000. do 2008. godine je izvršen na 100% površine s

etatom od 92% ili 228 m3.

Osnova sječa prethodnog prihoda

ETAT PRETHODNOG PRIHODA - REKAPITULACIJA

Godine izvršenja

PROPIS OSNOVE IZVRŠENJE OSNOVE

REDOVNI PRIHOD SLUČAJNI PRIHOD UKUPNO

površ. dr.masa površ. dr.masa dr.masa dr.masa izvršenje ha m3 ha m3 m3 m3 %

2000.-2008. 42,70 1169 42,70 1050 19 1069 91

Prethodni prihod u razdoblju od 2000. do 2008. godine je izvršen na 100%

površine s etatom od 91% ili 1069 m3. Slučajni prihod participira u realizaciji prethodnog

prihoda s 2% te je izvršen većinom u sušcima.

Prosječni iznos izvršene prorjede je 25 m3/ha, dok intenzitet sječe u odnosu na

drvnu zalihu propisanih odsjeka iznosi 9 %.

ETAT PRETHODNOG PRIHODA U II DOBNOM RAZREDU - REKAPITULACIJA

Godine izvršenja

2000.-2008. PROPIS OSNOVE

IZVRŠENJE OSNOVE

REDOVNI PRIHOD SLUČAJNI PRIHOD UKUPNO

Vrsta drveća površ. dr.masa površ. dr.masa dr.masa dr.masa izvršenje

ha m3 ha m3 m3 m3 % lužnjak 3 2 2

cer 16 9 9 p.jasen 21 12 12 bagrem 9 1 1 c.orah 63 22 22 OTB 1 2 2 OMB 20 7 7

Ukupno 3,87 133 3,87 55 55 41

37

5. ISKORIŠTAVANJE NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda nije propisivano za zaštićeni krajolik

Vuka u prošloj Osnovi gospodarenja za gospodarsku jedinicu Dubrave, te tako nisu ni

razduživani. Prošlom Osnovom nije bilo dozvoljeno pašarenje i žirenje, kao i sakupljanje

humusa, šušnja i granja, a sakupljanje gljiva, ljekovitog i ukrasnog bilja, te branje plodova

kupina, drijenka, lješnjaka, šipka, bazge i šumskih voćkarica, te sakupljanje sjemena i

plodova šumskih vrsta drveća je bilo dozvoljeno uz prijavu, dozvolu i plaćanje.

6. ŠUMSKE PROMETNICE

U sklopu šuma i šumskih zemljišta zaštićenog krajolika Vuka nema izgrađenih

tvrdih prometnica. Osnova gospodarenja u sklopu koje se nalazi ovaj krajolik nije propisala

izgradnju šumskih prometnica.

7. PODACI O DIVLJAČI

Površina šuma i šumskih zemljišta zaštićenog krajolika Vuka bila je razdjeljena

između 3 lovišta od 1999. godine:

- zajedničko lovište br. 32 - Šomođ, površine 2996 ha, obuhvaća odjele 10-16

(šumski predjel Šomođ), lovozakupnik L.U. "Orao" Tordinci;

- zajedničko lovište br. 33 - Asađ, površine 1430 ha, obuhvaća odjele 1-6 (šumski

predjel Asađ), lovozakupnik L.U."Šljuka" Antin;

- zajedničko lovište br. 48 - Miljac, površine 1499 ha, obuhvaća odjele 7-9 (šumski

predjel Buđak), lovozakupnik L.U. "Jelen" Gaboš.

Sva ova tri lovišta ustanovljena su Odlukom županijske skupštine Vukovarsko-

srijemske županije KLASA 323-01/99/01/02, UR. broj: 2188/1-03-99-1 od 21. prosinca

1999. godine te da su dobila zajedničko rješenje za lovnogospodarske osnove (za sva 33

zajednička lovišta na području Vukovarsko-srijemske županije) KLASA: UP/I-323-02/00-

01/05, UR. broj: 2188-01-01-02-00-1 od 3. srpnja 2000. godine. Lovnogospodarske

osnove imaju rok valjanosti od 01. 04. 2000. godine do 31. 03. 2010. godine.

Jedna od ustaljenih mjera u lovištu, između ostalog je i kontrola brojnosti

opažanjem, godišnjim praćenjem divljači, a uz to i organiziranim brojanjem divljači,

najmanje dva puta tijekom godine: u zimsko doba, poslije završenog odstrela i uoči

38

dolaska jeseni, prije početka odstrela (kontrola prirasta). To je uobičajeni posao kad je

posrijedi krupna divljač, dok se druge vrste divljači procjenjuju temeljem višekratnih

opažanja tijekom godine i postavljanjem primjerenih površina.

Temeljem Pravilnika o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno

odobravanja lovnogospodarske osnove divljač se razvrstava na glavne vrste odnosno

divljač koja se prema namjeni zemljišta prvenstveno uzgaja ili se planira uzgajati ili za koju

je lovište ustanovljeno i ostale vrste divljači koja prirodno obitava na zemljištu.

Osim nekoliko vrsta divljaći, u lovištu je utvrđeno i prisustvo različitih drugih

životinjskih vrsta čija se brojnost prati i održava u cilju očuvanja biološke ravnoteže u

lovištu.

Trajno zaštićene životinjske vrste koje se nalaze u lovištu, kao što su pernate

grabljivice: kobac, škanjac, itd., osim pozitivne uloge, hvatajući miševe i druge sitne

glodare, obavljaju u izvjesnom smislu i sanitarnu funkciju (npr.: uklanjanje iznutrica

odstreljene divljači).

GLAVNE VRSTE:

a) Stalne vrste krupne divljači:

Srna obična (Capreolus capreolus L.)

Divlja svinja (Sus scrofa L.)

b) Stalne vrste sitne divljači:

Zec obični (Lepus europaeus Pall.)

Fazan (Phasianus colchicus L.)

OSTALE VRSTE:

a) Stalne vrste sitne divljači:

Kuna zlatica (Martes martes L.)

Divlja mačka (Felis silvestris Schr.)

Jazavac (Meles meles L.)

Lisica (Vulpes vulpes L.)

Tvor (Mustela putorius L.)

Siva vrana (Corvus corone cornix L.)

Svraka (Pica pica L.)

Čavka (Corvus monedula L.)

Šojka kreštalica (Garrulus glandarius L.)

39

b) Sezonske vrste sitne divljači:

I Selica stanarice

Golub divlji (Columbia livia Gmel.)

Šljuka bena (Scolopay rusticola L.)

DRUGE ŽIVOTINJSKE VRSTE:

Stalne vrste:

a) Sisavci

Jež (Eiinaceus europacus L.)

b) Ptice

Kobac (Accipiter nisus Sparr.)

Škanjac (Buteo buteo Buzzard)

U ovim lovištima obitava, živi i razmnožava se velik broj životinjskih vrsta koje se

štite na način da ne dođe do ugrožavanja njihovog opstanka, te kod svih radova koji se

obavljaju redovnim gospodarenjem u lovištu vodi se računa o utjecaju na život,

razmnožavanje te stabilnost životinjskih populacija. Raznovrsnost staništa i biljnog svijeta,

kao temeljnih okvira života, omogućili su naseljavanje i održavanje raznovrsne

srednjeuropske faune. Od beskralježnjaka najzastupljeniji su kukci. Među njima

prevladavaju makrolepidoptera.

Prema Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca punu zaštitu države imaju

slijedeće vrste: vjeverica, dvije vrste puhova, vuk, velika lasica, vidra, šumski ris i divlja

mačka, koja se ne lovi samo u Gorskom kotaru, Lici, na Dinari i Biokovu.

Prema Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta ptica u tu su kategoriju uvršteni: sivlja

čaplja, divlja guska, lještarka, velika droplja, golub dupljaš, veliki gavran, crna vrana, veliki

vranac, grlica kumra, vrabac, bijela i crna roda, kobac, škanjac, vjetruša, eja, ćuk,

sovuljaga, zlatovrana i mnoge druge ptice.

Prema Pravilniku o zaštiti vodozemaca (Amphibia) zaštićenim životinjskim vrstama

proglašavaju se između ostalih, šareni i podunavski daždevnjak, smeđa i zelena krastača,

gatalinka, močvarna smeđa žaba, šumska smeđa žaba, livadska smeđa žaba i dr.

Prema Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptilia) zaštićeni su između

ostalih gušter zelembać, sljepić, bjelica i dr.

Od kukcojeda zastupljeni su oni koji nose obilježja srednjoeuropskih vrsta faune

sisavaca. To su mala rovka, tamnoprsi jež, krtica, zec i vjeverica. U starijim šumskim

sastojinama, ako ih ima, obitava puh i šumska voluharica. Od miševa značajan je obični

šumski miš.

40

Na listi zaštićenih rijetkih i ugroženih vrsta životinja nalaze se leptir (Synanthedon

mumi) kao najrjeđa vrsta koja naseljava stara stabla topole. Tu treba spomenuti uskršnjeg

leptira, lastin rep, apolon, zatim leptir veliki plavac koji živi u simbiotskim odnosima s

livadnim i velikim mravom.

8. PROPADANJE ŠUMA

Propadanje šuma kako u cijeloj Europi pa tako i kod nas poremetilo je

gospodarenje i prisililo šumare da sustavno prate ovu pojavu, jer oštećene šume imaju

značajno manju gospodarsku i ekološku funkciju. Prilikom popisa oštećenosti stabala

Europske zemlje su prihvatile metodu Komisije europske zajednice za šumarstvo i

uzgajanje šuma, koju koristi i republika Hrvatska.

U tom smislu organizirano je ocjenjivanje stupnja osutosti krošanja (program

"Umiranje šuma") na internim pokusnim plohama - biotočkama (kvadratne mreže 4 km x 4

km) i bioindikacijskim točkama (kvadratne mreže 16 km x 16 km), na kojima se vode još

dodatna istraživanja i analize, te određuju bioindikacijski parovi uzoraka drveća u svrhu

redovnog sistematskog praćenja prisutnosti sumpora u njihovim asimilacijskim organima.

Ove ispitivane površine 16 - kilometarske bioindikacijske mreže imaju poseban značaj, i

možemo ih smatrati stalnim pokusnim površinama za kompleksno praćenje pojave

umiranja šuma.

Na području zaštićenog krajolika Vuka ne nalazi se ni jedna točka na kojoj se prate

parametri iz programa "Umiranje šuma"

9. FSC CERTIFIKAT

Općenito je prihvaćeno da se bogatstvom šuma i pripadajućom zemljom treba

upravljati na način da se poštuju sociološke, ekonomske, ekološke, kulturne i duhovne

potrebe sadašnjih i budućih generacija. Štoviše, povećana društvena svijest o uništavanju

i degradaciji šuma je dovela do toga da se potrošači žele osigurati da kupovinom drveta i

drugih proizvoda šume neće doprinijeti tom uništavanju, već pomoći očuvanju šumskog

bogatstva za budućnost, i biološke raznolikosti.

Odgovarajući na takve zahtjeve, pojavile su se međunarodne organizacije koje su

izradile standarde koje je potrebno zadovoljiti kako bi se steklo pravo na zaštićenu

markicu, koja onda diferencira proizvode koji su nastali odgovornim gospodarenjem

41

šumama u odnosu na one koji to nisu. U tome su smislu razrađene procedure kojima se

ispituje da li određeni upravitelji šuma (pravna ili fizička osoba zadužena za gospodarenje

određenim šumskim površinama) poštuje odredbe međunarodno priznatog standarda za

certifikaciju.

Općenito, FSC standard je zasnovan na načelima i kriterijima koje uravnoteženo

vode brigu o ekonomskim, socijalnim i ekološkim komponentama gospodarenja šumama

te očuvanju biodiverziteta. Certifikat može izdati samo od FSC centrale ovlaštena

organizacija (u slučaju HŠ to je britanska tvrtka Soil Association Woodmark) koja obavlja

inspekciju organizacije te uvidom u dokomentaciju i stanje na terenu utvrđuje stupanj

usklađenosti sa standardom. FSC certifikat se izdaje na pet godina, a podložan je

godišnjim monitoring posjetima.

“Hrvatske šume” d.o.o. su aktivno uključene u proces certifikacije od 2000. godine.

Projekt vodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva uz pomoć

konzultantske tvrtke Indufor. U tom je smislu osnovana i nacionalna radna skupina koja je

formirana tako da obuhvaća široki krug zainteresiranih strana na koje utječe gospodarenje

šumama. U početku su nosioci certifikata bile pojedinačne uprave šuma - podružnice

(Vinkovci, Delnice, Zagreb i Bjelovar), da bi kasnije u sklopu toga procesa “Hrvatske

šume” d.o.o. obavile certifikacijski pregled cjelokupne površine kojom gospodare.

Jedinstveni broj certifikata je SA-FM--010-06, te vrijedi za sve uprave šuma –

podružnice i na njega će se pozivati svi daljnji prerađivači drva koji su sirovinu nabavili od

“Hrvatskih šuma” d.o.o.. Certifikat vrijedi od 16.10.2007. do 17.10.2012. godine.

Temeljem uvjeta certifikacije broj 2000.1 za Upravu šuma - podružnicu Vinkovci, u

prostorijama šumarije Vukovar dana 18. lipnja 2009. godine održana je javna rasprava za

gospodarsku jedinicu “Dubrave” u sklopu koje se nalazi zaštićeni krajolik Vuka.

42

III SADAŠNJE STANJE ŠUMA I ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA U ZAŠTIĆENOM KRAJOLIKU

1. POVRŠINA

Šume i šumska zemljišta zaštićenog krajolika Vuka obuhvaćaju tri šumska predjela:

Šumski predjel Odjeli

POVRŠINA ŠUMA I ŠUMSKIH TALA

Obraslo Neobraslo

Neplodno Ukupno proizvodno neproizvodno

ha 1 2 3 4 5 6 7

Asađ 1-6 189,71 6,13 8,06 0,44 204,34 Buđak 7-9 84,46 1,03 0,33 85,82 Šomođ 10-16 184,26 15,42 6,73 1,46 207,87

Ukupno zaštitni krajolik Vuka 458,43 21,55 15,82 2,23 498,03

Nadalje, šume i šumska zemljišta zaštićenog krajolika Vuka obuhvaćaju odjele 1-16

gospodarske jedinice Dubrave, kako je prikazano:

Odjel Odsjek Općina Katastarska općina Broj katastarske čestice


Obraslo Neobraslo


ha 1 2 3 4 5 6 7 8 9

a

Tordinci

Antin 601, 975, 976, %981,

982, 983, %984 37,25

37,25 b %981, %984 1,10 1,10

c 1,52 1,52 d %984 3,49 3,49 e 985 1,67 1,67

pr 1000, 1001, 1005, 1006,

%1007, %1008, 1011, 1012 1,88

1,88

1 uk. 45,03 1,88 46,91

a

Tordinci

Antin 977, 980 17,77

17,77

b %978, %979, %1003 6,68 6,68 c %978, %1003 1,19 1,19 d %978, %979, %1003 7,96 7,96 e %986, %987 6,10 6,10 f %986 2,35 2,35

pr %987, 1002, 1004,

%1009, 1010 1,05

1,05

2 uk. 42,05 1,05 43,10 a

Tordinci

Antin %990

6,89 6,89 b 4,10 4,10 c 989 13,80 13,80 pr %1007, %1008, 1013, 1014 0,91 0,91 3 uk. 24,79 0,91 25,70

43



Obraslo Neobraslo


ha 1 2 3 4 5 6 7 8 9

a Tordinci

Antin %987, 988, %1009 15,18

15,18

b 993 7,53 7,53 pr 1015 0,17 0,17 4 uk. 22,71 0,17 22,88 a

Tordinci

Antin %991

5,96 5,96 b 3,54 3,54 c 992 13,85 13,85 d %991 1,92 1,92 pr %1007, %1008, 1016, 1017 0,92 0,92 5 uk. 25,27 0,92 26,19 a

Tordinci

Antin %998

7,85 7,85 b 3,16 3,16 c 996, 997, 1022 7,09 7,09 d 994, 995, %1007 4,63 4,63 e %999 5,95 5,95 el 1018 2,31 2,31 f

%999 1,18 1,18

g 6,13 6,13 kl 0,44 0,44 pr 1019, 1020, 1021 0,82 0,82 6 uk. 29,86 6,13 3,13 0,44 39,56 a

Marku-šica

Gaboš %321/1

26,05 26,05 b 2,30 2,30 c 0,88 0,88 d 0,74 0,74 pr 0,53 0,53 7 uk. 29,97 0,53 30,50 a

Marku-šica

Gaboš %321/1

4,85 4,85 b 9,47 9,47 c 1,08 1,08

d 0,98 0,98 e 6,95 6,95 kl 0,16 0,16

pr 0,27 0,27 8 uk. 23,33 0,27 0,16 23,76 a

Marku-šica

Gaboš %321/1

28,93 28,93 b 2,23 2,23 kl 0,17 0,17 pr 0,23 0,23 9 uk. 31,16 0,23 0,17 31,56

44



Obraslo Neobraslo


ha 1 2 3 4 5 6 7 8 9

a

Tordinci

Tordinci %740, %741, %742

3,14

3,14

b %730, %735, %740,

%742, %795 24,83

24,83 c %740 1,02 1,02 d 2,10 2,10 e %742 4,03 4,03 kl %730, %740, %741, %742 0,84 0,84

pr %730, 731, %735,

739, %741, 743 0,92

0,92

10 uk. 31,98 3,14 0,92 0,84 36,88

a

Tordinci

Tordinci 744, %755, 766,

%767, 768 11,70

11,70 b 746, %755, %764 6,01 6,01 c %764, %767, 770 4,87 4,87 d %773 1,30 1,30

pr

%741, 745, 747, %755, 763, 765, %767, 769, 771,

%784, %773

1,05

1,05 11 uk. 23,88 1,05 24,93

a

Tordinci

Tordinci %730, 732, %735, %736,

%738, %793, %795 17,22

17,22 b %730, %795 1,89 1,89 c 734, %735, %793, %795 4,94 4,94 kl %736, %738 0,12 0,12

pr 733, %735, 737, 792, %793, 794

0,69

0,69 12 uk. 24,05 0,69 0,12 24,86

a

Tordinci

Tordinci %773 1,13

1,13

b %748, 750, %755, 760,

762, %767, 772, 776 20,74

20,74 c %781 0,73 0,73 d %748 3,10 3,10

pr

%741, 749, 751, %755, 759, 761, %767, 774,

775, 777, %781, %784

1,13

1,13 13 uk. 25,70 1,13 26,83

a

Tordinci

Tordinci %789, %791 14,84

14,84

b %791 9,58 9,58

c 0,73 0,73 kl %789, %791 0,44 0,44 pr %784, 788, 790 0,93 0,93

14 uk. 15,57 9,58 0,93 0,44 26,52

45



Obraslo Neobraslo


ha 1 2 3 4 5 6 7 8 9

a

Tordinci

Tordinci %781 3,56

3,56

b 752, 754, %755, 756, 758, %767, 778, 780 18,96

18,96

c %781 0,54 0,54 d 0,51 0,51

pr %741, 753, %755, 757, %767, 779, 782, %784

0,90

0,90 15 uk. 23,57 0,90 24,47

a

Tordinci

Tordinci 785, 786, %787 13,35

13,35

b %787 1,32 1,32 c

%783

1,41 1,41 d 21,96 21,96 e 1,47 1,47 f 2,70 2,70 kl 0,06 0,06 pr %784 1,11 1,11

16 uk. 39,51 2,70 1,11 0,06 43,38 Ukupno zaštitni krajolik Vuka 458,43 21,55 15,82 2,23 498,03

Crveno obojani odsjeci nalaze se na minsko sumnjivom području.

U slijedećoj tablici prikazana je rekapitulacija šuma i šumskih zemljišta zaštićenog

krajolika Vuka po dostupnosti:

Dostupnost od 2009. godine


Obraslo Neobraslo


ha 1 2 3 4 5 6

Dostupno 210,53 6,13 5,99 0,77 223,42 Nedostupno 247,90 15,42 9,83 1,46 274,61

Ukupno zaštićeni krajolik Vuka 458,43 21,55 15,82 2,23 498,03

Do proljeća 2009. godine, odnosno u vrijeme terenskih radova (ljeto, jesen i zima

2008. godine) u minsko sumnjivom području nalazili su se cijele grupe odjela 1-6 i 10-16 te

jugoistočni dio odsjeka 9a.

U slijedećim tablicama prikazane su šume i šumskih zemljište zaštićenog krajolika

Vuka prema vlasništvu i posjedovnom stanju:

K.O.ANTIN

K.č.br. Površina

Odjel Odsjek Posjednik Vlasnik

ha Naziv Br.p.l. Naziv Br.ZKL 1 2 3 4 5 6 7 8

601 0,2510 1 a Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci 310 Republika Hrvatska 804

46

K.č.br. Površina






978 8,4966 2 b,c,d Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci 310 Republika Hrvatska 804

979 6,9130 2 b,d Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci 310 Republika Hrvatska 804


981 1,9993 1 a,b,c Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci 310 Republika Hrvatska 804



984 9,8805 1 a,b,c,d Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci 310 Republika Hrvatska 804

985 1,6720 1 e Republika Hrvatska 305 Republika Hrvatska 804

986 8,2723 2 ef Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci 310 Republika Hrvatska 804

987 1,8570 2 e,pr Hrvatske šume d.o.o.

UŠP Vinkovci 310 Republika Hrvatska 804 4 a


989 13,7971 3 c Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci 310 Republika Hrvatska 804

990 10,9910 3 a,b Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci 310 Republika Hrvatska 804

991 11,4050 5 a,b,d Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci 310 Republika Hrvatska 804


993 7,5272 4 b Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci 310 Republika Hrvatska 804

994 3,9735 6 d Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci 310 Republika Hrvatska 804

995 0,8908 6 d Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci 310 Republika Hrvatska 804




999 11,9789 6 e,f,g,kl Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci 310 Republika Hrvatska 804

1000 0,2785 1 pr Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci 310 Republika Hrvatska 804



1003 0,1798 2 bcd Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci 310 Republika Hrvatska 804

47

K.č.br. Površina






1007 0,7974

1 pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci 310 Republika Hrvatska 804

3 pr

5 pr

6 d

1008 0,7114

1 pr Hrvatske šume d.o.o.

UŠP Vinkovci 310 Republika Hrvatska 804 3 pr

5 pr

1009 0,2180 2 pr Hrvatske šume d.o.o.










1018 2,2526 6 el Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci 310 Republika Hrvatska 804





Ukupno 204,3381

K.O.GABOŠ

K.č.br. Površina



321/1 85,8179

7 a,b,c,d,pr Hrvatske šume d.o.o.

UŠP Vinkovci 473 Republika Hrvatska 756 8 a,b,c,d,e,kl,pr

9 a,b,kl,pr

Ukupno 85,8179

48

K.O.TORDINCI

K.č.br. Površina



730 2,6488 10 b,kl,pr Hrvatske šume d.o.o.

UŠP Vinkovci 452 Republika Hrvatska 1452 12 a,b





735 0,4201 10 b,pr Hrvatske šume d.o.o.

UŠP Vinkovci 452 Republika Hrvatska 1452 12 a,c,pr

736 4,0688 12 a,kl Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci 452 Republika Hrvatska 1452




740 10,9334 10 a,b,c,d,kl Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci 452 Republika Hrvatska 1452

741 1,1417

10 a,kl,pr


11 pr

13 pr

15 pr

742 21,4952 10 a,b,e,kl Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci 452 Republika Hrvatska 1452






748 4,0583 13 b,d Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci 452 Republika Hrvatska 1452







755 0,5251

11 a,b,pr Hrvatske šume d.o.o.

UŠP Vinkovci 452 Republika Hrvatska 1452 13 b,pr

15 b,pr

49

K.č.br. Površina











764 4,3938 11 b,c Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci 452 Republika Hrvatska 1452



767 0,6206

11 a,c,pr Hrvatske šume d.o.o.

UŠP Vinkovci 452 Republika Hrvatska 1452 13 b,pr

15 b,pr






773 2,2692 11 d,pr Hrvatske šume d.o.o.









781 4,3526 13 c,pr Hrvatske šume d.o.o.

UŠP Vinkovci 452 Republika Hrvatska 1452 15 a,c,d

782 2,7657 15 pr Republika Hrvatska 454 Republika Hrvatska 975

783 25,9101 16 c,d,e,f,kl Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci 452 Republika Hrvatska 1452

50

K.č.br. Površina



784 1,9248

11 pr


13 pr

14 pr

15 pr

16 pr







791 13,5363 14 a,b,c,kl Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci 452 Republika Hrvatska 1452


793 0,3334 12 a,c,pr Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci 452 Republika Hrvatska 1452


795 8,1018 10 b Hrvatske šume d.o.o.

UŠP Vinkovci 452 Republika Hrvatska 1452 12 a,b,c

Ukupno 207,8730


krajolika Vuka po katastarskim općinama:

Katastarska općina


Obraslo Neobraslo


ha 1 2 3 4 5 6

Antin 189,71 6,13 8,06 0,44 204,34 Gaboš 84,46 1,03 0,33 85,82

Tordinci 184,26 15,42 6,73 1,46 207,87 Ukupno zaštitni krajolik Vuka 458,43 21,55 15,82 2,23 498,03


krajolika Vuka po upravnim općinama:

Upravna općina


Obraslo Neobraslo


ha 1 2 3 4 5 6

Markušica 84,46 1,03 0,33 85,82 Tordinci 373,97 21,55 14,79 1,90 412,21

Ukupno zaštitni krajolik Vuka 458,43 21,55 15,82 2,23 498,03

51

U upravnoj općini Tordinci nalaze se katastarske općine Antin i Tordinci, dok se u

upravnoj općini Markušica nalazi katastarska općina Gaboš.


krajolika Vuka po vlasništvu: Vlasnik Površina (ha)

Republika Hrvatska 498,0290

Ukupno zaštitni krajolik Vuka 498,0290


krajolika Vuka po posjedovnom stanju: Posjednik Površina (ha)

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci 493,5913 Republika Hrvatska 4,4377

Ukupno zaštitni krajolik Vuka 498,0290

Sve upravne općine smještene su unutar Vukovarsko-srijemske županije.

2. DRVNE ZALIHE I PRIRASTI U ZAŠTIĆENOM KRAJOLIKU

Dendrometrijski podaci

Šume i šumska zemljišta zaštićenog krajolika Vuka obuhvaćaju 16 odjel (1-16)

gospodarske jedinice Dubrave, od čega je 63 obrasla odsjeka, a 4 odsjeka se nalaze u

kategoriji neobraslo-proizvodnog šumskog zemljišta. Dostupna su 32 obrasla odsjeka i 1

neobraslo-proizvodni, dok su ostali odsjeci zagađeni minsko-eksplozivnim sredstvima po

cijeloj svojoj površini ili samo djelomično.

Odjela površine veće od 60 ha nema. Površinski najveći odjel je 1. s površinom od

46,91 ha, a najmanji 4. s površinom od 22,88 ha.

Izmjera drvne mase u sastojinama zaštićenog krajolika obavljena je:

- u odsjecima 7 a, d, 8 a, e polaganjem trajnih ploha na površini od 38,59 ha,

odnosno položeno je 36 primjernih krugova - uzorka;

- u odsjeku 9 a polagani su primjerni krugovi relaskopom iz razloga djelomične

miniranosti odsjeka na površini od 28,93 ha, odnosno položeno je 15 primjernih krugova;

- totalnom klupažom u odsjecima 8 c, d na površini od 2,06 ha.

52

Procjena drvne mase u sastojinama zaštićenog krajolika obavljena je u slijedećim

odsjecima: 1 a, b, d, e, 2 a, b, d, e, 3 b, c, 4 a, b, 5 a, b, c, d, 6 b, c, d, e, f, 10 b, c, d,

11 b, d, 12 a, b, c, 13 a, c, d, 14 a, c, 15 c, 16 b, c, d, e na osnovu podataka iz prethodnih

Osnova gospodarenja, vizualno sakupljenih podataka s najbliže dostupne točke i

satelitskih snimaka iz programa Google Earth, što površinski iznosi 276,45 ha.

Odsjeci I dobnog razreda u kojima je izvršena procjena omjera smjese su: 7 b, c,

8 b, 9 b, 10 e, 11 a, c, 16 a, što površinski iznosi 48,83 ha.

Za određivanje drvne zalihe sastojina upotrebljeni su novi tarifni nizovi koji su

izrađeni pomoću programa TRAJNE PLOHE i UREL, a na osnovu visinskih krivulja i

pripadajućih parametara drvno gromadnih tablica za svaku vrstu unutar pripadajuće grupe

odsjeka.

Tečajni prirast drvne zalihe u gospodarskoj jedinici je određen na osnovu postotka

prirasta izmjerenog za Osnovu gospodarenja g.j. Durgutovica 1999. - 2008., te je izračunat

programom TRAJNE PLOHE .

Za bonitiranje odsjeka, izračun tarifnih nizova i određivanje normalnih temeljnica

korištene su tarife iz programa TRAJNE PLOHE:

lužnjak - lužnjak (BK-01);

cer - cer (BK-92);

grab, klen i OTB - o.grab (MS-75);

bagrem - bagrem (CK-82);

p.jasen i c.orah - p.jasen (CK-84);

trešnja - p.kesten (MS-75);

OMB - o.vrba (CK-79).

53

Površine, drvne zalihe i prirasti po dobnim razredima

Raspored površina, drvnih zaliha i prirasta po dobnim razredima unutar sastojina koje su obuhvaćene zaštićenim krajolikom

prikazane su slijedećom tablicom: ┌────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┬────────────────┬──────┐ │ │ D O B N I R A Z R E D I │ │ │ │ ├───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┤ U K U P N O │ │ │ │ I │ II │ III │ IV │ V │ VI │ VII │ │Omjer │ │ Vrsta │ ├───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┤smjese│ │ │ │Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Drv.masa│Prirast│ │ │ drveća ├───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │ │ ha │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ % │ ├────────────┼───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │LUŽNJAK │ │ 36│ 3│ 1178│ 21│ 873│ 15│ 12568│ 225│ 52121│ 928│ │ │ 66776│ 1192│ 71,19│ │CER │ │ 31│ 2│ 2115│ 76│ 465│ 17│ 3028│ 107│ 3649│ 68│ │ │ 9288│ 270│ 9,90│ │P.JASEN │ │ 93│ 10│ 384│ 11│ 283│ 10│ 1172│ 33│ │ │ │ │ 1932│ 64│ 2,06│ │O.GRAB │ │ 7│ │ 398│ 15│ 144│ 4│ 672│ 24│ 2147│ 71│ │ │ 3368│ 114│ 3,59│ │KLEN │ │ │ │ │ │ 51│ 2│ 72│ 3│ 163│ 7│ │ │ 286│ 12│ 0,30│ │BAGREM │ │ 3026│ 339│ 98│ 5│ 304│ 16│ 420│ 26│ 1033│ 58│ │ │ 4881│ 444│ 5,20│ │C.ORAH │ │ 1197│ 62│ 104│ 3│ 138│ 4│ 479│ 12│ 297│ 7│ │ │ 2215│ 88│ 2,36│ │TREŠNJA │ │ │ │ 92│ 3│ 116│ 5│ 304│ 9│ 1702│ 65│ │ │ 2214│ 82│ 2,36│ │OTB │ │ 287│ 20│ 214│ 7│ 116│ 4│ 586│ 18│ 1493│ 56│ │ │ 2696│ 105│ 2,87│ │OMB │ │ │ │ 129│ 3│ │ │ │ │ 12│ │ │ │ 141│ 3│ 0,15│ ├────────────┴───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │U k u p n o │ 4677│ 436│ 4712│ 144│ 2490│ 77│ 19301│ 457│ 62617│ 1260│ │ │ 93797│ 2374│100,00│ ├────────────┬───────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Površina ha │ 48,83│ 49,41│ 23,20│ 11,79│ 65,06│ 196,57│ │ 394,86│ │ ├────────────┴───────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┼────────────────┼──────┤ │Ukupna površina bez I dobnog razreda │ 346,03│ │ ├────────────┬───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┼────────────────┼──────┤ │Pr.starost │ 13│ 20│ 56│ 68│ 90│ 105│ │ │ │ ├────────────┴───────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┼──────┤ │m3 / 1 ha │ 95│ 8,82│ 203│ 6,21│ 211│ 6,53│ 297│ 7,02│ 319│ 6,41│ │ │ 271│ 6,86│ │ ├────────────────────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Ostala obrasla površina │ 63,57│ │ ├──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┼────────────────┼──────┤ │Ukupna obrasla površina │ 458,43│ │ ├──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┼────────────────┼──────┤ │Neobraslo proizvodno zemljište za pošumljavanje │ │ │ └──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┴────────────────┴──────┘

54

Grafički prikaz rasporeda površina šuma zaštićenog krajolika Vuka:

Zaštićeni krajolik VukaPovršina 2008. god.: 394,86 ha

48,83 49,41

23,2011,79

65,06

196,57

0,00

50,00

100,00

150,00

200,00

250,00

I II III IV V VI VII

dobni razredi

ha

Grafički prikaz rasporeda drvne zalihe šuma zaštićenog krajolika Vuka:

Drvna zaliha 2008. god.: 93 797 m3

24904712

62617

19301

4677

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

I II III IV V VI VII

dobni razredi

m3

55

Iz prikazanih podataka vidi se da je po površini i drvnoj zalihi najzastupljeniji

VI dobni razred, dok najmanje ima sastojina IV dobnog razreda.

Najzastupljenija vrsta je hrast lužnjak s 71% po drvnoj zalihi, iza njega

najzastupljenija vrsta je cer s 10%, zatim bagrem s 5%. Od ostalih vrsta evidentirane su:

poljski jasen, grab, klen, c.orah, divlja trešnja, topola itd.

Ukupna drvna zaliha iznosi 93 797 m3 odnosno 271 m3/ha.

Godišnji tečajni prirast iznosi 6,86 m3/ha, odnosno ukupni godišnji prirast u

zaštićenom krajoliku iznosi 2 374 m3.

Prikaz površina, drvna zaliha i prirast po dobnim razredima i po upravnim

općinama:

Upravna općina I II III IV V VI VII Ukupno

Markušica

površina ha 14,88 1,08 0,74 67,76 84,46

drv.masa m3 456 120 27659 27935

prirast m3 4 3 545 552

Tordinci

površina ha 33,95 49,41 22,12 11,79 64,32 128,81 310,40

drv.masa m3 4677 4556 2490 19181 34958 65862

prirast m3 436 140 77 454 715 1822

Prikaz površina, drvna zaliha i prirast po dobnim razredima i po bonitetima:

Bonitet I II III IV V VI VII Ukupno

I

površina ha 48,83 49,41 2,40 3,17 103,81

drv.masa m3 4677 511 646 5834

prirast m3 436 13 16 465

II

površina ha 20,80 11,79 61,89 196,57 291,05

drv.masa m3 4201 2490 18655 62617 87963

prirast m3 131 77 441 1260 1909

Bonitet sastojine određen je na temelju ukupne proizvodnje drvne mase u dobi

najvećeg poprečnog dobnog sveukupnog prirasta i utvrđene ophodnje sastojina prema

glavnoj vrsti drveća na temelju prirasno-prihodnih tablica.

Prikaz uređajnih razreda po obrastu: Uređajni razred: Sjemenjača hrasta lužnjaka Obrast Površina Odsjeci ───────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Ispod normalnog 139,70 1 A 2 A 2 D 3 C 4 A 5 A 5 C 10 B 13 D Normalni 104,23 4 B 6 C 6 D 7 A 8 A 8 D 8 E 9 A 12 A ───────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Ukupno: 243,93

56

Uređajni razred: Sjemenjača cera Obrast Površina Odsjeci ───────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Ispod normalnog 36,80 14 A 16 D Normalni 9,59 1 D 2 E ───────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Ukupno: 46,39 Uređajni razred: Sjemenjača poljskog jasena Obrast Površina Odsjeci ───────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Ispod normalnog 9,47 8 B Normalni 6,95 1 B 7 B 9 B 16 B ───────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Ukupno: 16,42 Uređajni razred: Sjemenjača običnog graba Obrast Površina Odsjeci ───────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Ispod normalnog 13,35 16 A ───────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Ukupno: 13,35 Uređajni razred: Sjemenjača bagrema Obrast Površina Odsjeci ───────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Ispod normalnog 40,16 1 E 2 B 3 B 5 B 5 D 6 B 6 F 10 C 10 D 11 B 12 B 12 C 15 C 16 C Normalni 0,73 14 C ───────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Ukupno: 40,89 Uređajni razred: Sjemenjača crnog oraha Obrast Površina Odsjeci ───────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Ispod normalnog 32,27 6 E 7 D 8 C 10 E 11 A 11 C 11 D 13 A 16 E Normalni 1,61 7 C 13 C ───────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Ukupno: 33,88

Prikaz sastojina po omjeru smjese:

Godina Čiste sastojine Mješovite sastojine Ukupno uređivanja ha % ha % ha %

2008. 117,40 30 277,46 70 394,86 100

57

Podjela površina, drvna zaliha i prirast po dobnim razredima po dostupnosti:

Dostupnost I II III IV V VI VII Ukupno

Dostupno

površina ha 35,48 22,62 7,04 0,74 128,39 194,27

drv.masa m3 2371 1150 120 43718 47359

prirast m3 203 31 3 874 1111

Nedostupno

površina ha 13,35 26,79 16,16 11,79 64,32 68,18 200,59

drv.masa m3 2306 3562 2490 19181 18899 46438

prirast m3 233 113 77 454 386 1263

3. OPIS UREĐAJNIH RAZREDA

Uređajni Ophodnja Površina Zaliha Prirast razred Godina ha % m3 m3/ha % m3 m3/ha %

sjemenjače hrasta lužnjaka 243,93 53 76342 313 81 1574 6,45 66

sjemenjače cera 46,39 10 11447 247 12 327 7,05 14

sjemenjače poljskog jasena 16,42 4 451 186 0 17 7,02 1

sjemenjače običnog graba 13,35 3

sjemenjače bagrema 40,86 9 3366 82 4 363 8,88 15

sjemenjače crnog oraha 33,88 7 2191 177 2 93 7,50 4

šikare 63,57 14

Ukupno 458,43 100 93797 271 100 2374 6,86 100

58

Uređajni razred: 3C1101 Sjemenjača hrasta lužnjaka - zaštićeni krajolik ┌────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┬────────────────┬──────┐ │ │ D O B N I R A Z R E D I │ │ │ │ ├───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┤ U K U P N O │ │ │ │ I │ II │ III │ IV │ V │ VI │ VII │ │Omjer │ │ Vrsta │ ├───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┤smjese│ │ │ │Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Drv.masa│Prirast│ │ │ drveća ├───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │ │ ha │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ % │ ├────────────┼───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │LUŽNJAK │ │ │ │ 452│ 8│ 839│ 14│ 12061│ 216│ 51294│ 914│ │ │ 64646│ 1152│ 84,68│ │CER │ │ │ │ 205│ 7│ 465│ 17│ │ │ 1316│ 25│ │ │ 1986│ 49│ 2,60│ │P.JASEN │ │ │ │ │ │ 263│ 9│ │ │ │ │ │ │ 263│ 9│ 0,34│ │O.GRAB │ │ │ │ 147│ 4│ 142│ 4│ 499│ 17│ 2068│ 68│ │ │ 2856│ 93│ 3,74│ │KLEN │ │ │ │ │ │ 51│ 2│ 72│ 3│ 163│ 7│ │ │ 286│ 12│ 0,37│ │BAGREM │ │ │ │ 98│ 5│ 190│ 10│ 418│ 26│ 983│ 55│ │ │ 1689│ 96│ 2,21│ │C.ORAH │ │ │ │ │ │ 138│ 4│ │ │ 297│ 7│ │ │ 435│ 11│ 0,57│ │TREŠNJA │ │ │ │ 92│ 3│ 116│ 5│ 304│ 9│ 1684│ 64│ │ │ 2196│ 81│ 2,88│ │OTB │ │ │ │ │ │ 112│ 4│ 409│ 13│ 1452│ 54│ │ │ 1973│ 71│ 2,58│ │OMB │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ 12│ │ │ │ 12│ │ 0,02│ ├────────────┴───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │U k u p n o │ │ │ 994│ 27│ 2316│ 69│ 13763│ 284│ 59269│ 1194│ │ │ 76342│ 1574│100,00│ ├────────────┬───────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Površina ha │ │ │ 5,96│ 11,06│ 39,93│ 186,98│ │ 243,93│ │ ├────────────┴───────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┼────────────────┼──────┤ │Ukupna površina bez I dobnog razreda │ 243,93│ │ ├────────────┬───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┼────────────────┼──────┤ │Pr.starost │ │ │ 59│ 71│ 94│ 105│ │ 101 / 101 │ │ ├────────────┴───────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┼──────┤ │m3 / 1 ha │ │ │ 167│ 4,53│ 209│ 6,24│ 345│ 7,11│ 317│ 6,39│ │ │ 313│ 6,45│ │ ├────────────────────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Neobraslo proizvodno zemljište za pošumljavanje │ │ │ └──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┴────────────────┴──────┘ Dr 3: 5A Dr 4: 2D 13D Dr 5: 4A 4B 12A Dr 6: 1A 2A 3C 5C 6C 6D 7A 8A 8D 8E 9A 10B

59

Uređajni razred: 3C1104 Sjemenjača cera - zaštićeni krajolik ┌────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┬────────────────┬──────┐ │ │ D O B N I R A Z R E D I │ │ │ │ ├───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┤ U K U P N O │ │ │ │ I │ II │ III │ IV │ V │ VI │ VII │ │Omjer │ │ Vrsta │ ├───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┤smjese│ │ │ │Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Drv.masa│Prirast│ │ │ drveća ├───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │ │ ha │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ % │ ├────────────┼───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │LUŽNJAK │ │ │ │ 631│ 11│ │ │ 507│ 9│ 827│ 14│ │ │ 1965│ 34│ 17,17│ │CER │ │ │ │ 1874│ 68│ │ │ 2909│ 105│ 2333│ 43│ │ │ 7116│ 216│ 62,16│ │P.JASEN │ │ │ │ 208│ 6│ │ │ 1164│ 33│ │ │ │ │ 1372│ 39│ 11,99│ │O.GRAB │ │ │ │ 251│ 11│ │ │ 144│ 5│ 79│ 3│ │ │ 474│ 19│ 4,14│ │BAGREM │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ 50│ 3│ │ │ 50│ 3│ 0,44│ │TREŠNJA │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ 18│ 1│ │ │ 18│ 1│ 0,16│ │OTB │ │ │ │ 162│ 6│ │ │ 168│ 5│ 41│ 2│ │ │ 371│ 13│ 3,24│ │OMB │ │ │ │ 81│ 2│ │ │ │ │ │ │ │ │ 81│ 2│ 0,71│ ├────────────┴───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │U k u p n o │ │ │ 3207│ 104│ │ │ 4892│ 157│ 3348│ 66│ │ │ 11447│ 327│100,00│ ├────────────┬───────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Površina ha │ │ │ 14,84│ │ 21,96│ 9,59│ │ 46,39│ │ ├────────────┴───────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┼────────────────┼──────┤ │Ukupna površina bez I dobnog razreda │ 46,39│ │ ├────────────┬───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┼────────────────┼──────┤ │Pr.starost │ │ │ 57│ │ 83│ 106│ │ 79 / 79 │ │ ├────────────┴───────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┼──────┤ │m3 / 1 ha │ │ │ 216│ 7,01│ │ │ 223│ 7,15│ 349│ 6,88│ │ │ 247│ 7,05│ │ ├────────────────────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Neobraslo proizvodno zemljište za pošumljavanje │ │ │ └──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┴────────────────┴──────┘ Dr 3: 14A Dr 5: 16D Dr 6: 1D 2E

60

Uređajni razred: 3C1112 Sjemenjača poljskog jasena - zaštićeni krajolik ┌────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┬────────────────┬──────┐ │ │ D O B N I R A Z R E D I │ │ │ │ ├───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┤ U K U P N O │ │ │ │ I │ II │ III │ IV │ V │ VI │ VII │ │Omjer │ │ Vrsta │ ├───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┤smjese│ │ │ │Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Drv.masa│Prirast│ │ │ drveća ├───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │ │ ha │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ % │ ├────────────┼───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │LUŽNJAK │ │ │ │ 95│ 2│ │ │ │ │ │ │ │ │ 95│ 2│ 21,06│ │CER │ │ │ │ 36│ 1│ │ │ │ │ │ │ │ │ 36│ 1│ 7,98│ │P.JASEN │ │ 47│ 5│ 176│ 5│ │ │ │ │ │ │ │ │ 223│ 10│ 49,45│ │BAGREM │ │ 27│ 2│ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ 27│ 2│ 5,99│ │OTB │ │ 22│ 1│ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ 22│ 1│ 4,88│ │OMB │ │ │ │ 48│ 1│ │ │ │ │ │ │ │ │ 48│ 1│ 10,64│ ├────────────┴───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │U k u p n o │ 96│ 8│ 355│ 9│ │ │ │ │ │ │ │ │ 451│ 17│100,00│ ├────────────┬───────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Površina ha │ 14,00│ 1,10│ 1,32│ │ │ │ │ 16,42│ │ ├────────────┴───────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┼────────────────┼──────┤ │Ukupna površina bez I dobnog razreda │ 2,42│ │ ├────────────┬───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┼────────────────┼──────┤ │Pr.starost │ 17│ 24│ 41│ │ │ │ │ 19 / 33 │ │ ├────────────┴───────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┼──────┤ │m3 / 1 ha │ 87│ 7,27│ 269│ 6,82│ │ │ │ │ │ │ │ │ 186│ 7,02│ │ ├────────────────────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Neobraslo proizvodno zemljište za pošumljavanje │ │ │ └──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┴────────────────┴──────┘ Dr 1: 7B 8B 9B Dr 2: 1B Dr 3: 16B

61

Uređajni razred: 3C1116 Sjemenjača običnog graba - zaštićeni krajolik ┌────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┬────────────────┬──────┐ │ │ D O B N I R A Z R E D I │ │ │ │ ├───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┤ U K U P N O │ │ │ │ I │ II │ III │ IV │ V │ VI │ VII │ │Omjer │ │ Vrsta │ ├───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┤smjese│ │ │ │Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Drv.masa│Prirast│ │ │ drveća ├───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │ │ ha │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ % │ ├────────────┼───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │LUŽNJAK │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │CER │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │O.GRAB │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │OTB │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ ├────────────┴───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │U k u p n o │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ ├────────────┬───────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Površina ha │ 13,35│ │ │ │ │ │ │ 13,35│ │ ├────────────┴───────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┼────────────────┼──────┤ │Ukupna površina bez I dobnog razreda │ │ │ ├────────────┬───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┼────────────────┼──────┤ │Pr.starost │ 16│ │ │ │ │ │ │ 16 /****** │ │ ├────────────┴───────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┼──────┤ │m3 / 1 ha │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ ├────────────────────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Neobraslo proizvodno zemljište za pošumljavanje │ │ │ └──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┴────────────────┴──────┘ Dr 1: 16A

62

Uređajni razred: 3C1127 Sjemenjača bagrema - zaštićeni krajolik ┌────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┬────────────────┬──────┐ │ │ D O B N I R A Z R E D I │ │ │ │ ├───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┤ U K U P N O │ │ │ │ I │ II │ III │ IV │ V │ VI │ VII │ │Omjer │ │ Vrsta │ ├───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┤smjese│ │ │ │Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Drv.masa│Prirast│ │ │ drveća ├───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │ │ ha │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ % │ ├────────────┼───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │LUŽNJAK │ │ 34│ 3│ │ │ 34│ 1│ │ │ │ │ │ │ 68│ 4│ 2,02│ │P.JASEN │ │ 46│ 5│ │ │ 20│ 1│ │ │ │ │ │ │ 66│ 6│ 1,96│ │O.GRAB │ │ │ │ │ │ 2│ │ │ │ │ │ │ │ 2│ │ 0,06│ │BAGREM │ │ 2847│ 328│ │ │ 114│ 6│ │ │ │ │ │ │ 2961│ 334│ 87,97│ │OTB │ │ 265│ 19│ │ │ 4│ │ │ │ │ │ │ │ 269│ 19│ 7,99│ ├────────────┴───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │U k u p n o │ 3192│ 355│ │ │ 174│ 8│ │ │ │ │ │ │ 3366│ 363│100,00│ ├────────────┬───────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Površina ha │ │ 40,16│ │ 0,73│ │ │ │ 40,89│ │ ├────────────┴───────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┼────────────────┼──────┤ │Ukupna površina bez I dobnog razreda │ 40,89│ │ ├────────────┬───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┼────────────────┼──────┤ │Pr.starost │ │ 16│ │ 35│ │ │ │ 16 / 16 │ │ ├────────────┴───────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┼──────┤ │m3 / 1 ha │ 79│ 8,84│ │ │ 238│ 10,96│ │ │ │ │ │ │ 82│ 8,88│ │ ├────────────────────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Neobraslo proizvodno zemljište za pošumljavanje │ │ │ └──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┴────────────────┴──────┘ Dr 2: 1E 2B 3B 5B 5D 6B 6F 10C 10D 11B 12B 12C 15C 16C Dr 4: 14C

63

Uređajni razred: 3C1128 Sjemenjača crnog oraha - zaštićeni krajolik ┌────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┬────────────────┬──────┐ │ │ D O B N I R A Z R E D I │ │ │ │ ├───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┤ U K U P N O │ │ │ │ I │ II │ III │ IV │ V │ VI │ VII │ │Omjer │ │ Vrsta │ ├───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┤smjese│ │ │ │Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Drv.masa│Prirast│ │ │ drveća ├───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │ │ ha │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ % │ ├────────────┼───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │LUŽNJAK │ │ 2│ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ 2│ │ 0,09│ │CER │ │ 31│ 2│ │ │ │ │ 119│ 2│ │ │ │ │ 150│ 4│ 6,85│ │P.JASEN │ │ │ │ │ │ │ │ 8│ │ │ │ │ │ 8│ │ 0,37│ │O.GRAB │ │ 7│ │ │ │ │ │ 29│ 2│ │ │ │ │ 36│ 2│ 1,64│ │BAGREM │ │ 152│ 9│ │ │ │ │ 2│ │ │ │ │ │ 154│ 9│ 7,03│ │C.ORAH │ │ 1197│ 62│ 104│ 3│ │ │ 479│ 12│ │ │ │ │ 1780│ 77│ 81,24│ │OTB │ │ │ │ 52│ 1│ │ │ 9│ │ │ │ │ │ 61│ 1│ 2,78│ ├────────────┴───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │U k u p n o │ 1389│ 73│ 156│ 4│ │ │ 646│ 16│ │ │ │ │ 2191│ 93│100,00│ ├────────────┬───────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Površina ha │ 21,48│ 8,15│ 1,08│ │ 3,17│ │ │ 33,88│ │ ├────────────┴───────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┼────────────────┼──────┤ │Ukupna površina bez I dobnog razreda │ 12,40│ │ ├────────────┬───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┼────────────────┼──────┤ │Pr.starost │ 7│ 39│ 44│ │ 85│ │ │ 23 / 51 │ │ ├────────────┴───────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┼──────┤ │m3 / 1 ha │ 170│ 8,96│ 144│ 3,70│ │ │ 204│ 5,05│ │ │ │ │ 177│ 7,50│ │ ├────────────────────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Neobraslo proizvodno zemljište za pošumljavanje │ │ │ └──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┴────────────────┴──────┘ Dr 1: 7C 10E 11A 11C Dr 2: 6E 13C 16E Dr 3: 8C Dr 5: 7D 11D 13A

64

Uređajni razred: 3C32 Šikara - zaštićeni krajolik ┌────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┬────────────────┬──────┐ │ │ D O B N I R A Z R E D I │ │ │ │ ├───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┤ U K U P N O │ │ │ │ I │ II │ III │ IV │ V │ VI │ VII │ │Omjer │ │ Vrsta │ ├───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┤smjese│ │ │ │Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Drv.masa│Prirast│ │ │ drveća ├───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │ │ ha │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ % │ ├────────────┼───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ ├────────────┴───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │U k u p n o │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ ├────────────┬───────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Površina ha │ │ │ │ │ │ │ │ 63,57│ │ ├────────────┴───────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┼────────────────┼──────┤ │Ukupna površina bez I dobnog razreda │ │ │ ├────────────┬───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┼────────────────┼──────┤ │Pr.starost │ │ │ │ │ │ │ │ ****** /****** │ │ ├────────────┴───────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┼──────┤ │m3 / 1 ha │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ ├────────────────────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Neobraslo proizvodno zemljište za pošumljavanje │ │ │ └──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┴────────────────┴──────┘ Dr 0: 1C 2C 2F 3A 6A 13B 15A 15B 15D

65

4. ZDRAVSTVENO STANJE

Zdravstveno stanje sastojina u uskoj je vezi s promjenama stanja u atmosferi i

zemljištu, odnosno u nadzemnom i podzemnom dijelu na kojima šuma živi i razvija se.

Šume su pogođene industrijskom onećišćenošću zraka, zatrovane oborinskim i poplavnim

vodama, sniženjem razina podzemnih voda u povremenim sušnim razdobljima, kao i

drugim nepovoljnim faktorima. Svi su oni manje ili više doprinjeli narušenom zdravstvenom

stanju tj. sušenju.

Na zdravstveno stanje lužnjaka pored gore navedenih faktora veliko značenje imaju

i populacije važnijih defolijatora kao što su gubar (Lymantria dispar), grbice (Geometridae

– osobito veliki i mali mrazovac: Hibernia defoliaria i Operophtera brumata). U starijim

hrastovim sastojinama može doći do pojave hrastovog savijača (Tortrix viridana) čija

masovna pojava može izazvati golobrst.

Poljski jasen je izložen proljetnom napadu jasenove pipe (Stereonychus fraxini)

koja mu uništava pupove i list, tako da fiziološki oslabljen postaje neotporan na napade

sekundarnih štetnika.

Pored stalne kontrole brojnosti ovih štetnika, za sprečavanje šteta od insekata

veliku ulogu ima prisutnost ptica pjevica, te šumskih mrava u šumi. Ostavljanjem suhih

stabala za gnježđenje dupljašica, izgradnjom umjetnih gnijezda i kućica za ptice, te

širenjem mravinjaka pomoći će se u saniranju šteta manjih opsega biološkim mjerama

zaštite.

U lužnjakovim sastojinama od bolesti svakako najveće značenje ima pojava

pepelnice (Microsphaera alphitoides). Ova bolest je osobito pogubna za hrastov ponik i

podmladak, tako da je prilikom obnove sastojina obavezno njeno suzbijanje fungicidima, i

to po potrebi više puta godišnje.

Također zdravstveno stanje šumskog sjemena prilikom obnove sastojina može

predstavljati ozbiljan problem, jer šumsko sjeme predstavlja važan izvor hrane za veći broj

šumskih organizama, od kojih su svakako najistaknutiji glodavci, divljač ali i neki insekti,

štetne gljivice i mikroorganizmi. U praksi se ove štete umanjuju postavljanjem otrovnih

meka za glodavce i podizanjem žičanih ograda oko površina koje se podmlađuju.

Na zdravstveno stanje mladih sastojina utječu i štete koje nastaju djelovanjem

mokrog snijega (savijanje, lomljenje i izvaljivanje stabala), te čovjeka prilikom sječe i

izrade, a naročito transporta drvnih sortimenata iz šume, prilikom kojega se često oštećuju

debla stabala.

66

U zaštitnom krajoliku Vuka prisutno je pojedinačno sušenje vrsta u manjem obimu.

Svi navedeni faktori se redovito pojavljuju u manjem obimu i za sada nemaju značajniji

utjecaj na cjelokupno zdravstveno stanje sastojina ovog krajolika.

67

IV BUDUĆE GOSPODARENJE ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA UNUTAR ZAŠTIĆENOG KRAJOLIKA VUKA

1. CILJ I NAČIN GOSPODARENJA ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA

U SKLOPU ZAŠTIĆENOG KRAJOLIKA

Cilj gospodarenja svim šumama određen je i propisan Zakonom o šumama, jer su

šume dobro od općeg interesa koje predstavljaju specifično prirodno bogatstvo. Zakon

obvezuje, da se šume moraju održavati i obnavljati tako da se trajno osigura:

1. postojanost ekosustava;

2. održavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija šuma:

- "Načela o šumama" na skupu o Zemlji u Rio de Janeiru u lipnju 1992.

godine,

- međunarodne obveze koju smo prihvatili na Skupu o Zemlji u Rio de

Janeiru, u Strasbourgu, u Helsinkiju;

3. napredno i potrajno gospodarenje, te korištenje šuma i šumskih zemljišta na

način i u takvoj mjeri da se održava njihova biološka raznolikost, produktivnost,

sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal i da ispune sada i u budućnosti, bitne

gospodarske, ekološke i socijalne funkcije na lokalnoj i globalnoj razini, te da to ne

šteti drugim ekosustavima.

Postojanost ekosustava je ugrožena i sve više izmiče ljudskoj kontroli, što

potkrijepljuje nekoliko pokazatelja:

- temperatura atmosfere raste uslijed efekta staklenika, zbog čega se klimatske prilike

mijenjaju;

- vodni potencijal (uslijed izgradnje hidrosustava) više ne djeluje spontano, nizinske šume

više nisu periodički plavljene, nivo podzemnih voda se znatno mijenja;

- uslijed opće promjene klimatskih uvjeta nastupio je poremećaj godišnjih doba što se

negativno odražava u temperaturnim i oborinskim anomalijama.

Što se tiče održavanja i poboljšanja općekorisnih funkcija šuma napominjemo da će

budući razvoj šuma biti sve više pod utjecajem zahtjeva prostornih planova za povećanjem

ekoloških i socijalnih funkcija šuma. U prilogu tome idu i usvojena "načela o šumama" na

Skupu o zemlji u Rio de Janeru (1992. godine), sadržana u "Programu za 21 stoljeće",

gdje se u uvodnom dijelu kaže:

68

"Šume su, sa svojim složenim ekološkim procesima, bitne za gospodarski razvoj i

održavanje svih oblika života. One su izvor drveta, hrane i lijekova, one su spremnici vode,

ugljika - plina koji bi inače u atmosferi djelovao kao staklenički plin. Šume su dom trajnim

divljim životinjskim vrstama, a svojim umirujućim zelenilom i atmosferom ispunjavaju

kulturne i duhovne potrebe ljudi".

Napredno i potrajno gospodarenje podrazumjeva upravljanje i korištenje šuma i

šumskih zemljišta na takav način i u takvoj mjeri da se održava biološka raznolikost,

produktivnost, sposobnost obnavljanja, te vitalnost i potencijal kako bi se sada i u

budućnosti ispunile bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije, kako na lokalnoj tako

i na globalnoj razini, a da to ne šteti drugim ekosustavima.

Na temelju članka 80. Ustava Republike Hrvatske i članka 6. Zakona o provođenju

Konvencije o biološkoj raznolikosti ("Narodne novine" - dodatak Međunarodni ugovori, broj

1/6-96.), Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora, na sjednici 30. lipnja 1999. god.

donio je "Strategiju i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike

Hrvatske ("Narodne novine", broj 81/99).

Cilj je Republike Hrvatske očuvati i unaprijediti postojeću biološku i krajobraznu

raznolikost unutar zemlje, te pokušati vratiti dio izgubljenih svojti staništa, gdje je to

moguće i opravdano.

S ekonomskog stajališta, cilj gospodarenja je proizvodnja što kvalitetnijih i vrednijih

furnirskih trupaca za prerađivačke kapacitete drvne industrije, te ostalih drvnih sortimenata

za zadovoljenje ljudskih potreba. Ovaj cilj ostvariti će se uzgojem stabilnih mješovitih

autohtonih sjemenjača, koje imaju znatne prednosti u odnosu na čiste sjemenjače

(otpornost,kvalitet i slično).

1.1. EKOLOŠKA MREŽA

Prema Zakonu o zaštiti prirode ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili

prostorno bliskih ekološki značajnih podrućja, koja uravnoteženom biogeografskom

raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. U

sklopu ekološke mreže HR2000569 VUKA nalazi se zaštićeni krajolik Vuka.

Ekološka mreža propisuje slijedeće mjere zaštite za ovo područje:

SMJERNICE ZA MJERE ZAŠTITE ZA PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE

30. Osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP).

69

SMJERNICE ZA MJERE ZAŠTITE U SVRHU OČUVANJA STANIŠNIH TIPOVA, PROPISANIH PRAVILNIKOM O VRSTAMA STANIŠNIH TIPOVA, KARTI STANIŠTA, UGROŽENIM I RIJETKIM STANIŠNIM TIPOVIMA TE O MJERAMA ZA OČUVANJE STANIŠNIH TIPOVA

1000 A. POVRŠINSKE KOPNENE VODE I MOČVARNA STANIŠTA

100. Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti

revitalizaciju.

101. Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za

opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta.

102. Očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su

nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta.

103. Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa.

104. Očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa.

105. Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci,

slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa,

povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca idr.).

106. Očuvati povezanost vodenog toka.

107. Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i

genetski modificirane organizme.

109. Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih

staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja. 3000 C-D TRAVNJACI, CRETOVI, VISOKE ZELENI I ŠIKARE

115. Gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom

tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva.

116. Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i


117. Očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa

sukcesije (sprječavanja zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.).

118. Očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnim tvarima u suhih i vlažnih

travnjaka.

119. Očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemnu vode na području

cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni. 4000 E. ŠUME

121. Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma.

122. Prilikom dovršnog sjeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno,

ostavljati manje neposječene površine.

70

126. Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i


128. u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih

divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring).

1.2. ZAŠTIĆENI KRAJOLIK

Prema Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine br. 70/05), članku 16 zaštićeni

krajolik ili značajni krajobraz je "...prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti

i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz očuvanih jedinstvenih

obilježja karakterističnih za pojedino podrućje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito

vrijedni krajobraz utvrđen sukladno ovome Zakonu.

U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja

zbog kojih je proglašen."

Članci 2 - 5 Odluke o proglašenju zaštićenog krajolika Vuka propisuju:

2. (1) Zaštićeni krajolik u predjelu rijeke Vuke, značajan je po prirodnom stanju ovog

vodotoka, čije korito u ovom dijelu treba zadržati u što prirodnijem stanju, s tim da se

osigura stabilan vodni režim tijekom čitave godine, posebno ljeti kako više ne bi dolazilo do

potpunog presušivanja rijeke već da se propušta biološki minimum (što će biti ostvarivo

izgradnjom kanala).

3. (1) U zaštićenom krajoliku nisu dopuštene radnje koje narušavaju obilježja ili takve

radnje koje bi ih mogle prouzročiti, zbog kojih je proglašen zaštićen.

(2) Radnje iz stavka 1. ovog članka dopuštene su samo na temelju uvjeta zaštite

prirode koje utvrđuje Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša.

4. (1) Zaštićeni krajolik treba njegovati i održavati suglasno uvjetima i mjerama zaštite

prirode, te se na njega primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti prirode i drugi propisi i opći

akti donijeti na temelju zakona.

5. (1) Mjere zaštite zaštićenog krajolika Vuka propisat će Poglavarstvo Vukovarsko-

srijemske županije posebnim aktom.

(2) Akt iz stavka 1. Poglavarstvo će donijeti u roku od šest mjeseci od dana

stupanja na snagu ove Odluke.

71

2. MJERE I UVJETI ZAŠTITE PRIRODE SUKLADNO POSEBNOM

PROPISU

Opstanak mnogih vrsta je u novije vrijeme ugrožen zbog promjenjenih stanišnih

uvjeta. Neposredan utjecaj na opstanak pojedinih vrsta ima čovjek sa svojim

gospodarskim aktivnostima. Mnoge vrste su nestale zbog prekomjernog izlova, kao i zbog

nedostatka neophodnog minimuma bioloških, odnosno ekoloških uvjeta.

Kako bi se sačuvala postojeća fauna razvijena je obimna zakonska regulativa koja

regulira problematiku zaštite prirode u RH zaštičujući pojedine rijetke, ugrožene vrste

posebnim zakonima. Zakon o zaštiti prirode u čl. 123 propisuje da planovi gospodarenja

prirodnim dobrima, radi zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti, sadrže mjere i uvjete

zaštite prirode propisane ovim zakonom:

"(1) Planovi gospodarenja prirodnim dobrima sadrže mjere i uvjete zaštite prirode.

(2) Mjere zaštite prirode iz stavka 1. ovoga članka sadrže:

– pregled zaštićenih i evidentiranih prirodnih vrijednosti, ekološki značajnih područja i

osobito vrijednih krajobraza s njihovim značajkama i ocjenom stanja,

– pregled područja na kojima se očekuje postojanje prirodnih vrijednosti, te preporuke za

ponašanje prigodom otkrivanja tih vrijednosti ili proglašavanja njihove zaštite,

– zaštitne mjere i razvojna usmjerenja za zaštićene prirodne vrijednosti, ekološki značajna

područja i osobito vrijedne krajobraze,

– mjere za očuvanje biološke raznolikosti, osobito mjere za očuvanje stanišnih tipova,

– kartografski prikaz stanišnih tipova.

(3) Prije izrade planova gospodarenja prirodnim dobrima vlasnici i nositelji prava dužni su

od Ministarstva ishoditi uvjete zaštite prirode. Ministarstvo je dužno izdati uvjete zaštite

prirode u roku od šezdeset dana od dana podnošenja urednog zahtjeva za izdavanje

uvjeta. Ako Ministarstvo u navedenom roku ne izda uvjete zaštite prirode smatra se da je

suglasno s predloženim planom gospodarenja."

Uvjeti i mjere zaštite prirode, za gospodarsku jedinicu "Dubrave" - kojom gospodari

šumarija Vukovar UŠP Vinkovci, koje je Ministarstvo kulture, Uprave za zaštitu prirode na

temelju članka 15. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave

("Narodne novine" , br. 199/03, 30/04, 136/04, 22/05, 44/06, 5/08 i 27/08) i članaka 122.,

123. i 201. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" br. 70/05 i 139/08) uvjetovalo svojim

rješenjem Klasa: UP/I 612-07/09-33/0081; Ur.broj: 532-08-03-01/5-09-3 od 20. svibnja

2009. godine, ugrađeni su u uređajni elaborat Osnove gospodarenja. Kako je zaštićeni

72

krajolik sastavni dio Osnove gospodarenja propisane mjere zaštite prirode odnose se i na

krajolik, te ih prenosimo u cijelosti.

HRVATSKA ZAKONSKA REGULATIVA IZ PODRUČJA ZAŠTITE PRIRODE

1. Zakon o zaštiti prirode - ("Narodne novine", br. 70/05 i 139/08)

2. Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim - ("Narodne

novine", br. 07/06)

3. Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim

tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova - ("Narodne novine", br. 07/06)

4. Pravilnik o zaštiti vrsta vodozemaca (Amphibia) - ("Narodne novine", br. 80/99)

5. Pravilnik o zaštiti kopnenih puževa (Gastropoda terrestria) - ("Narodne novine", br.

29/99)

6. Pravilnik o zaštiti gljiva (Fungi) - ("Narodne novine", br. 34/02)

7. Pravilnik o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim

životinjskim vrstama - ("Narodne novine", br. 84/96, 79/02)

8. Pravilnik o sakupljanju samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog

prometa - ("Narodne novine", br. 100/04)

9. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu - ("Narodne novine", br. 89/07)

10. Uredba o proglašenju ekološke mreže - ("Narodne novine", br. 109/07)

POPIS MEĐUNARODNIH KONVENCIJA IZ PODRUČJA ZAŠTITE PRIRODE, KOJIH JE RH STRANKA

1. Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Pariz, 1972.) - Notifikacija o

sukcesiji - ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", br. 12/93)

2. Konvencija o močvarnim staništima koja su od međunarodnog značenja naročito

kao staništa ptica močvarica (Ramsar, 1971.) - Notifikacija o sukcesiji - ("Narodne

novine - Međunarodni ugovori", br. 12/93)

3. Konvencija o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro, 1992.)

- Zakon o potvrđivanju - ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", br. 6/96);

- Protokol o biološkoj sigurnosti u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti -

("Narodne novine - Međunarodni ugovori", br. 7/2002)

4. Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonn, 1979.) i pripadajući

sporazumi

- Zakon o potvrđivanju za sve - ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", br.

6/2000);

- Sporazum o zaštiti euroazijsko-sjevernoafričkih migratornih ptica močvarica

(AEWA, 1995.);

73

- Sporazum o zaštiti europskih šišmiša (EUROBATS, 1991.);

- Memorandum o razumjevanju u svezi s mjerama zaštite za droplju (Otis tarda)

2000.;

- Memorandum o razumjevanju u svezi s mjerama zaštite za tankokljunog

pozviždača (Numenius tenuirostris) 1994. - Republika Hrvatska potpisnica od 1994.

godine

5. Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern, 1979.)

- Zakon o potvrđivanju - ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", br. 6/2000);

6. Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES,

Washington, 1973.)

- Zakon o potvrđivanju (ratifikaciji) - ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", br.

12/99);

7. Konvencija o europskim krajobrazima (Firenca, 2000.)

- Zakon o potvrđivanju - ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", br. 12/2002)

Navedenim zakonima je zabranjena svaka radnja koja ometa prirodni razvitak i

opstanak posebno zaštićene vrste. U gospodarenju šumskim sastojinama, uz zaštitu

pojedinih vrsta, važno je održavati - ne mijenjati stanišne uvjete postojećim živim

organizmima nastojeći ne mijenjati izgled i mjesto koje naseljavaju, ne uništavati im

skloništa i izvore hrane, ne sprječavati ili ograničavati slobodu kretanja, ne mijenjati režim

voda.

Tijekom uzgojnih radova potrebno je evidentirati i ostavljati stabla posebnih

vrijednosti (povijesna, raritetna, gnijezdišta rijetkih ptica i dr.), kao i stabla manje

gospodarske vrijednosti (šuplja stabla, voćkarice i dr.) koja doprinose biološkoj

raznolikosti. Navedena stabla se ostavljaju u skupinama (3-5 stabala/ha) do kraja njihove

fizičke zrelosti. Potrebno je redovito održavati šumske prosjeke kao jedan od uvjeta za

zaštitu šuma od požara.

Na površinama dovršnih sječa potrebno je ostavljati pojedina manja stabla ili

postaviti odgovarajuće drvene stupove ili križeve, čime će se osigurati zadržavanje ptica

grabljivica koje reguliraju brojnost populacije glodavaca.

Prilikom planiranja izgradnje šumskih cesta i njihovom trasiranju, mora se planirati

mogućnost migracije životinja (žaba, kornjača, zmija itd.) bilo propustima, mostićima ili na

sličan način.

Uzgajanjem stabilnih, prirodnih, mješovitih i zdravih sastojina osiguravaju se

normalni klimatski uvjeti, razvoj pripadajuće flore, te dovoljno hrane i prostora za život

faune, a time i normalan rast i razvoj šumske biocenoze. Uravnoteženim šumskim

74

gospodarenjem ne mijenja se stanište niti klima šireg područja i ostavlja se dovoljno

prostora za život i prehranu faune.

UVJETI ZAŠTITE PRIRODE

1. Osnova gospodarenja šumama za g.j. "Dubrave" uskladiti sa zakonskim i

podzakonskim aktima te međunarodnim konvencijama, kao i Mjerama zaštite

prirode za Osnovu gospodarenja šumama za gospodarsku jedinicu Dubrave.

2. Unutar granica gospodarske jedinice Dubrave nalazi se dio Značajnog krajobraza

"Područje uz rijeku Vuku", gdje nisu dopušteni oni zahvati kojima bi se narušila

obilježja zbog kojih je proglašen zaštićenim.

3. U cilju očuvanja bioraznolikosti, šumama je potrebno gospodariti prema načelima

certifikacije šuma (FSC certifikacija).

4. Šumsko-uzgojne radove provoditi s ciljem uspostave visoke šume i stabilnog

ekološkog sustava, a radove popunjavanja/pošumljavanja, gdje to dopuštaju uvjeti

staništa, obavljati korištenjem autohtonih vrsta ovoga područja.

5. Tjekom uzgojnih radova prorjede, radi prehranjivanja ornitofaune, ostavljati stabla

voćkarica.

6. Za zaštitu šuma od štetnika i bolesti prvenstveno koristiti biološka i biotehnička

sredstva.

7. Radi inventarizacije i sustavnog praćenja (monitoring), u slučaju pronalaska

zaštićenih i ugroženih vrsta flore i faune te gnijezda ugroženih vrsta ptica, potrebno

je evidentirati i o lokalitetima obavijestiti Državni zavod za zaštitu prirode.

8. U sastojinama evidentirati gnijezda orla štekavca, te u pojasu od 300 m od

evidentiranih aktivnih gnijezda na vršiti šumsko-uzgojne radove u vrijeme njihovog

razmnožavanja. U pojasu od 100 m od aktivnih gnijezda gore navedene vrste nije

dozvoljena sječa stabala.

9. Svaki pronalazak uginule ili ozlijeđene strogo zaštićene svojte treba prijaviti

nadležnom ministarstvu i Državnom zavodu za zaštitu prirode.

10. Za planirane zahvate koji mogu imati bitan utjecaj na područje ekološke mreže

mora se provesti ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno

Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

11. Ove uvjete zaštite prirode u cijelosti ugraditi u Osnovu gospodarenja šumama.

75

3. ŠUMSKOUZGOJNI RADOVI

U slijedećoj tablici prikazani su propisani šumskouzgojni radovi za šume i šumska

zemljišta zaštićenog krajolika Vuka po uređajnim razredima: ┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ UTVRĐENI RADOVI BIOLOŠKE OBNOVE ŠUMA IZ ČLANKA 28. TOČKE 1. DO 9. ZAKONA O ŠUMAMA │ ├───────────────────────────────────────────┬─────────────────────────────────────────┬────────────┤ │ Uređajni razred │ Vrsta rada │ Površina │ ├───────────────────────────────────────────┼─────────────────────────────────────────┼────────────┤ │ 1 │ 2 │ 3 │ ├───────────────────────────────────────────┼─────────────────────────────────────────┼────────────┤ │Sjemenjača hrasta lužnjaka - zaštićeni │1081 -Doznaka stabala │ 243,93 │ │ │1A 2A 2D 3C 4A 4B 5A 5C 6C 6D │ │ │ │7A 8A 8D 8E 9A 10B 12A 13D │ │ ├───────────────────────────────────────────┼─────────────────────────────────────────┼────────────┤ │Sjemenjača cera - zaštićeni krajolik │1081 -Doznaka stabala │ 46,39 │ │ │1D 2E 14A 16D │ │ ├───────────────────────────────────────────┼─────────────────────────────────────────┼────────────┤ │Sjemenjača poljskog jasena - zaštićeni │1024 -Čišćenje sastojina │ 14,00 │ │ │7B 8B 9B │ │ │ │1031 -Prorjeđivanje sastojina │ 1,10 │ │ │1B │ │ │ │1081 -Doznaka stabala │ 2,42 │ │ │1B 16B │ │ ├───────────────────────────────────────────┼─────────────────────────────────────────┼────────────┤ │Sjemenjača običnog graba - zaštićeni │1024 -Čišćenje sastojina │ 13,35 │ │ │16A │ │ ├───────────────────────────────────────────┼─────────────────────────────────────────┼────────────┤ │Sjemenjača bagrema - zaštićeni krajolik │1031 -Prorjeđivanje sastojina │ 40,16 │ │ │1E 2B 3B 5B 5D 6B 6F 10C 10D 11B │ │ │ │12B 12C 15C 16C │ │ │ │1081 -Doznaka stabala │ 40,89 │ │ │1E 2B 3B 5B 5D 6B 6F 10C 10D 11B │ │ │ │12B 12C 14C 15C 16C │ │ ├───────────────────────────────────────────┼─────────────────────────────────────────┼────────────┤ │Sjemenjača crnog oraha - zaštićeni krajolik│1024 -Čišćenje sastojina │ 21,48 │ │ │7C 10E 11A 11C │ │ │ │1031 -Prorjeđivanje sastojina │ 8,15 │ │ │6E 13C 16E │ │ │ │1081 -Doznaka stabala │ 12,40 │ │ │6E 7D 8C 11D 13A 13C 16E │ │ ├───────────────────────────────────────────┼─────────────────────────────────────────┼────────────┤ │Šikara - zaštićeni krajolik │1024 -Čišćenje sastojina │ 63,57 │ │ │1C 2C 2F 3A 6A 13B 15A 15B 15D │ │ └───────────────────────────────────────────┴─────────────────────────────────────────┴────────────┘

Rekapitulacija šumskouzgojnih radova za šume i šumska zemljišta zaštićenog

krajolika Vuka prikazana je u slijedećoj tablici: ┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ UTVRĐENI RADOVI BIOLOŠKE OBNOVE ŠUMA IZ ČLANKA 28. TOČKE 1. DO 9. ZAKONA O ŠUMAMA │ ├──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────┤ │ V R S T A R A D A │ Površina │ ├──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┼───────────────┤ │ 1 │ 2 │ ├──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┼───────────────┤ │ 1024 - Čišćenje sastojina │ 112,40 │ │ 1031 - Prorjeđivanje sastojina │ 49,41 │ │ 1081 - Doznaka stabala │ 346,03 │ └──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┴───────────────┘

76


krajolika Vuka po upravnim općinama prikazana je u slijedećoj tablici: OPĆINA: Tordinci

┌─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ UTVRĐENI RADOVI BIOLOŠKE OBNOVE ŠUMA IZ ČLANKA 28. TOČKE 1. DO 9. ZAKONA O ŠUMAMA │ ├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────┤ │ V R S T A R A D A │ Površina │ ├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┼───────────────┤ │ 1 │ 2 │ ├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┼───────────────┤ │ 1024 - Čišćenje sastojina │ 97,52 │ │ 1031 - Prorjeđivanje sastojina │ 49,41 │ │ 1081 - Doznaka stabala │ 276,45 │ └─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┴───────────────┘

OPĆINA: Markušica

┌─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ UTVRĐENI RADOVI BIOLOŠKE OBNOVE ŠUMA IZ ČLANKA 28. TOČKE 1. DO 9. ZAKONA O ŠUMAMA │ ├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────┤ │ V R S T A R A D A │ Površina │ ├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┼───────────────┤ │ 1 │ 2 │ ├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┼───────────────┤ │ 1024 - Čišćenje sastojina │ 14,88 │ │ 1081 - Doznaka stabala │ 69,58 │ └─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┴───────────────┘


krajolika Vuka po dostupnosti prikazana je u slijedećoj tablici: DOST.: Dostupno


DOST.: Nedostupno


77

4. ODREĐIVANJE ETATA

4.1. ETAT GLAVNOG PRIHODA

Etat glavnog prihoda u sastojinama obuhvaćenim zaštićenim krajolikom Vuka nije

propisan.

4.2. ETAT PRETHODNOG PRIHODA

Etat prethodnog prihoda u polurazdoblju I/1, polurazdoblje 2009. - 2018. godine, je

propisan na osnovu analize svakog odsjeka, vodeći računa prvenstveno o stanju sastojina,

obrastu, broju stabala i drvnoj zalihi po jedinici površine, intenzitetu prorjeđivanja, strukturi

po vrsti drveća i dobi sastojine.

Prikazani etat polurazdoblja I/2 (2019. - 2028. godine) i razdoblja II (2029. - 2048.

godine) je okviran te služi kao dugoročna smjernica gospodarenja ovim sastojinama.

U slijedećim tablicama prikazani su propisani etati prethodnog prihoda za šume i

šumska zemljišta u sklopu zaštićenog krajolika Vuka po uređajnim razredima: URR: 3C1101 Sjemenjača hrasta lužnjaka - zaštićeni krajolik Oph.: Namjena: zaštitni ┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ O S N O V A P R O R E D A │ ├────────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────────┤ │ │ Gospodarsko razdoblje 2009 - 2028 │ │ │ Vrste ├─────────────────────────────────────┬───────────────────┤ Gospodarsko razd. │ │ │ Polurazdoblje │ Polurazdoblje │ │ │ drveća │ 2009 - 2018 │ 2019 - 2028 │ 2029 - 2048 │ │ ├─────────┬─────────┬───────┬─────────┼─────────┬─────────┼─────────┬─────────┤ │ │ │ Drvna │10-god │ │ │ │ │ │ │ │ Površina│ masa │prirast│ Etat │ Površina│ Etat │ Površina│ Etat │ │ ├─────────┼─────────┴───────┴─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │ │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ├────────────────┼─────────┼─────────┬───────┬─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │LUŽNJAK │ │ 64646│ 11520│ 4752│ │ 4429│ │ 8634│ │CER │ │ 1986│ 490│ 686│ │ 597│ │ 1016│ │P.JASEN │ │ 263│ 90│ 40│ │ 40│ │ 80│ │O.GRAB │ │ 2856│ 930│ 537│ │ 767│ │ 1304│ │KLEN │ │ 286│ 120│ │ │ │ │ 6│ │BAGREM │ │ 1689│ 960│ 209│ │ 344│ │ 1075│ │C.ORAH │ │ 435│ 110│ 50│ │ 50│ │ 100│ │TREŠNJA │ │ 2196│ 810│ 244│ │ 334│ │ 1001│ │OTB │ │ 1973│ 710│ 93│ │ 135│ │ 654│ │OMB │ │ 12│ │ │ │ 1│ │ 5│ ├────────────────┼─────────┼─────────┼───────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │U k u p n o │ 243,93│ 76342│ 15740│ 6611│ 243,93│ 6697│ 487,86│ 13875│ └────────────────┴─────────┴─────────┴───────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┘ I/1 : 1A 2A 2D 3C 4A 4B 5A 5C 6C 6D 7A 8A 8D 8E 9A 10B 12A 13D I/2 : 1A 2A 2D 3C 4A 4B 5A 5C 6C 6D 7A 8A 8D 8E 9A 10B 12A 13D II : 1A 2A 2D 3C 4A 4B 5A 5C 6C 6D 7A 8A 8D 8E 9A 10B 12A 13D

U uređajnom razredu hrasta lužnjaka prorjeda bi se obavila na 243,93 ha s drvnom

masom od 6611 m3. Intenzitet prorjeđivanja iznosi 8,7% od ukupne drvne zalihe koja se

prorjeđuje, odnosno 42,0% od desetogodišnjeg prirasta ili prosječno 27,1 m3/ha.

78

URR: 3C1104 Sjemenjača cera - zaštićeni krajolik Oph.: Namjena: zaštitni ┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ O S N O V A P R O R E D A │ ├────────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────────┤ │ │ Gospodarsko razdoblje 2009 - 2028 │ │ │ Vrste ├─────────────────────────────────────┬───────────────────┤ Gospodarsko razd. │ │ │ Polurazdoblje │ Polurazdoblje │ │ │ drveća │ 2009 - 2018 │ 2019 - 2028 │ 2029 - 2048 │ │ ├─────────┬─────────┬───────┬─────────┼─────────┬─────────┼─────────┬─────────┤ │ │ │ Drvna │10-god │ │ │ │ │ │ │ │ Površina│ masa │prirast│ Etat │ Površina│ Etat │ Površina│ Etat │ │ ├─────────┼─────────┴───────┴─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │ │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ├────────────────┼─────────┼─────────┬───────┬─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │LUŽNJAK │ │ 1965│ 340│ 48│ │ 48│ │ 96│ │CER │ │ 7116│ 2160│ 962│ │ 994│ │ 2096│ │P.JASEN │ │ 1372│ 390│ 66│ │ 88│ │ 242│ │O.GRAB │ │ 474│ 190│ │ │ 3│ │ 14│ │BAGREM │ │ 50│ 30│ 7│ │ 10│ │ 24│ │TREŠNJA │ │ 18│ 10│ │ │ │ │ │ │OTB │ │ 371│ 130│ 7│ │ 7│ │ 14│ │OMB │ │ 81│ 20│ │ │ │ │ │ ├────────────────┼─────────┼─────────┼───────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │U k u p n o │ 46,39│ 11447│ 3270│ 1090│ 46,39│ 1150│ 92,78│ 2486│ └────────────────┴─────────┴─────────┴───────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┘ I/1 : 1D 2E 14A 16D I/2 : 1D 2E 14A 16D II : 1D 2E 14A 16D

U uređajnom razredu hrasta cera prorjeda bi se obavila na 46,39 ha s drvnom


prorjeđuje, odnosno 33,3% od desetogodišnjeg prirasta ili prosječno 23,5 m3/ha. URR: 3C1112 Sjemenjača poljskog jasena - zaštićeni krajolik Oph.: Namjena: zaštitni ┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ O S N O V A P R O R E D A │ ├────────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────────┤ │ │ Gospodarsko razdoblje 2009 - 2028 │ │ │ Vrste ├─────────────────────────────────────┬───────────────────┤ Gospodarsko razd. │ │ │ Polurazdoblje │ Polurazdoblje │ │ │ drveća │ 2009 - 2018 │ 2019 - 2028 │ 2029 - 2048 │ │ ├─────────┬─────────┬───────┬─────────┼─────────┬─────────┼─────────┬─────────┤ │ │ │ Drvna │10-god │ │ │ │ │ │ │ │ Površina│ masa │prirast│ Etat │ Površina│ Etat │ Površina│ Etat │ │ ├─────────┼─────────┴───────┴─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │ │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ├────────────────┼─────────┼─────────┬───────┬─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │LUŽNJAK │ │ 95│ 20│ 7│ │ 7│ │ 14│ │CER │ │ 36│ 10│ 13│ │ 13│ │ 26│ │P.JASEN │ │ 223│ 100│ 18│ │ 444│ │ 951│ │BAGREM │ │ 27│ 20│ 11│ │ 11│ │ 22│ │OTB │ │ 22│ 10│ │ │ │ │ 12│ │OMB │ │ 48│ 10│ 7│ │ │ │ 7│ ├────────────────┼─────────┼─────────┼───────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │U k u p n o │ 2,42│ 451│ 170│ 56│ 16,42│ 475│ 32,84│ 1032│ └────────────────┴─────────┴─────────┴───────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┘ I/1 : 1B 16B I/2 : 1B 7B 8B 9B 16B II : 1B 7B 8B 9B 16B

U uređajnom razredu poljskog jasena prorjeda bi se obavila na 2,42 ha s drvnom



79

URR: 3C1116 Sjemenjača običnog graba - zaštićeni krajolik Oph.: Namjena: zaštitni ┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ O S N O V A P R O R E D A │ ├────────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────────┤ │ │ Gospodarsko razdoblje 2009 - 2028 │ │ │ Vrste ├─────────────────────────────────────┬───────────────────┤ Gospodarsko razd. │ │ │ Polurazdoblje │ Polurazdoblje │ │ │ drveća │ 2009 - 2018 │ 2019 - 2028 │ 2029 - 2048 │ │ ├─────────┬─────────┬───────┬─────────┼─────────┬─────────┼─────────┬─────────┤ │ │ │ Drvna │10-god │ │ │ │ │ │ │ │ Površina│ masa │prirast│ Etat │ Površina│ Etat │ Površina│ Etat │ │ ├─────────┼─────────┴───────┴─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │ │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ├────────────────┼─────────┼─────────┬───────┬─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │LUŽNJAK │ │ │ │ │ │ │ │ │ │CER │ │ │ │ │ │ │ │ │ │O.GRAB │ │ │ │ │ │ 267│ │ 534│ │OTB │ │ │ │ │ │ │ │ │ ├────────────────┼─────────┼─────────┼───────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │U k u p n o │ │ │ │ │ 13,35│ 267│ 26,70│ 534│ └────────────────┴─────────┴─────────┴───────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┘ I/2 : 16A II : 16A

U uređajnom razredu običnog graba prorjeda ne bi se obavila u I/1 polurazdoblju.

URR: 3C1127 Sjemenjača bagrema - zaštićeni krajolik Oph.: Namjena: zaštitni ┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ O S N O V A P R O R E D A │ ├────────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────────┤ │ │ Gospodarsko razdoblje 2009 - 2028 │ │ │ Vrste ├─────────────────────────────────────┬───────────────────┤ Gospodarsko razd. │ │ │ Polurazdoblje │ Polurazdoblje │ │ │ drveća │ 2009 - 2018 │ 2019 - 2028 │ 2029 - 2048 │ │ ├─────────┬─────────┬───────┬─────────┼─────────┬─────────┼─────────┬─────────┤ │ │ │ Drvna │10-god │ │ │ │ │ │ │ │ Površina│ masa │prirast│ Etat │ Površina│ Etat │ Površina│ Etat │ │ ├─────────┼─────────┴───────┴─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │ │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ├────────────────┼─────────┼─────────┬───────┬─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │LUŽNJAK │ │ 68│ 40│ 4│ │ 4│ │ 8│ │P.JASEN │ │ 66│ 60│ 20│ │ 28│ │ 77│ │O.GRAB │ │ 2│ │ │ │ │ │ │ │BAGREM │ │ 2961│ 3340│ 747│ │ 802│ │ 1767│ │OTB │ │ 269│ 190│ 46│ │ 46│ │ 92│ ├────────────────┼─────────┼─────────┼───────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │U k u p n o │ 40,89│ 3366│ 3630│ 817│ 40,89│ 880│ 81,78│ 1944│ └────────────────┴─────────┴─────────┴───────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┘ I/1 : 1E 2B 3B 5B 5D 6B 6F 10C 10D 11B 12B 12C 14C 15C 16C I/2 : 1E 2B 3B 5B 5D 6B 6F 10C 10D 11B 12B 12C 14C 15C 16C II : 1E 2B 3B 5B 5D 6B 6F 10C 10D 11B 12B 12C 14C 15C 16C

U uređajnom razredu bagrema prorjeda bi se obavila na 40,89 ha s drvnom masom

od 817 m3. Intenzitet prorjeđivanja iznosi 24,3% od ukupne drvne zalihe koja se prorjeđuje,

odnosno 22,5% od desetogodišnjeg prirasta ili prosječno 20,0 m3/ha.

80

URR: 3C1128 Sjemenjača crnog oraha - zaštićeni krajolik Oph.: Namjena: zaštitni ┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ O S N O V A P R O R E D A │ ├────────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────────┤ │ │ Gospodarsko razdoblje 2009 - 2028 │ │ │ Vrste ├─────────────────────────────────────┬───────────────────┤ Gospodarsko razd. │ │ │ Polurazdoblje │ Polurazdoblje │ │ │ drveća │ 2009 - 2018 │ 2019 - 2028 │ 2029 - 2048 │ │ ├─────────┬─────────┬───────┬─────────┼─────────┬─────────┼─────────┬─────────┤ │ │ │ Drvna │10-god │ │ │ │ │ │ │ │ Površina│ masa │prirast│ Etat │ Površina│ Etat │ Površina│ Etat │ │ ├─────────┼─────────┴───────┴─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │ │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ├────────────────┼─────────┼─────────┬───────┬─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │LUŽNJAK │ │ 2│ │ │ │ │ │ │ │CER │ │ 150│ 40│ 24│ │ 24│ │ 48│ │P.JASEN │ │ 8│ │ │ │ │ │ │ │O.GRAB │ │ 36│ 20│ │ │ 2│ │ 14│ │BAGREM │ │ 154│ 90│ 30│ │ 30│ │ 60│ │C.ORAH │ │ 1780│ 770│ 211│ │ 228│ │ 1838│ │OTB │ │ 61│ 10│ 11│ │ 11│ │ 22│ ├────────────────┼─────────┼─────────┼───────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │U k u p n o │ 12,40│ 2191│ 930│ 276│ 12,40│ 295│ 67,76│ 1982│ └────────────────┴─────────┴─────────┴───────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┘ I/1 : 6E 7D 8C 11D 13A 13C 16E I/2 : 6E 7D 8C 11D 13A 13C 16E II : 6E 7C 7D 8C 10E 11A 11C 11D 13A 13C 16E

U uređajnom razredu crnog oraha prorjeda bi se obavila na 12,40 ha s drvnom



Rekapitulacija etata prethodnog prihoda za šume i šumska zemljišta zaštićenog

krajolika Vuka prikazana je u slijedećoj tablici: ┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ O S N O V A P R O R E D A │ ├────────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────────┤ │ │ Gospodarsko razdoblje 2009 - 2028 │ │ │ Vrste ├─────────────────────────────────────┬───────────────────┤ Gospodarsko razd. │ │ │ Polurazdoblje │ Polurazdoblje │ │ │ drveća │ 2009 - 2018 │ 2019 - 2028 │ 2029 - 2048 │ │ ├─────────┬─────────┬───────┬─────────┼─────────┬─────────┼─────────┬─────────┤ │ │ │ Drvna │10-god │ │ │ │ │ │ │ │ Površina│ masa │prirast│ Etat │ Površina│ Etat │ Površina│ Etat │ │ ├─────────┼─────────┴───────┴─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │ │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ├────────────────┼─────────┼─────────┬───────┬─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │LUŽNJAK │ │ 66776│ 11920│ 4811│ │ 4488│ │ 8752│ │CER │ │ 9288│ 2700│ 1685│ │ 1628│ │ 3186│ │P.JASEN │ │ 1932│ 640│ 144│ │ 600│ │ 1350│ │O.GRAB │ │ 3368│ 1140│ 537│ │ 1039│ │ 1866│ │KLEN │ │ 286│ 120│ │ │ │ │ 6│ │BAGREM │ │ 4881│ 4440│ 1004│ │ 1197│ │ 2948│ │C.ORAH │ │ 2215│ 880│ 261│ │ 278│ │ 1938│ │TREŠNJA │ │ 2214│ 820│ 244│ │ 334│ │ 1001│ │OTB │ │ 2696│ 1050│ 157│ │ 199│ │ 794│ │OMB │ │ 141│ 30│ 7│ │ 1│ │ 12│ ├────────────────┼─────────┼─────────┼───────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │U k u p n o │ 346,03│ 93797│ 23740│ 8850│ 373,38│ 9764│ 789,72│ 21853│ └────────────────┴─────────┴─────────┴───────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┘

U prvom gospodarskom polurazdoblju (2009. - 2018. godine) etat prethodnog

prihoda trebao bi se ostvariti na površini od 346,03 ha s drvnom masom od 8850 m3.

81

Intenzitet prorjeđivanja iznosi 9,4% od ukupne drvne zalihe koja se prorjeđuje,

odnosno 37,3% od desetogodišnjeg prirasta ili prosječno 25,6 m3/ha u sastojinama

zaštićenog krajolika Vuka.

Najveći zahvat prorjeđivanja realizirati će se u hrastu lužnjaku 54%, zatim u ceru

19% i bagremu 11%.


krajolika Vuka po upravnim općinama prikazana je u slijedećoj tablici: OPĆINA: Tordinci

┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ O S N O V A P R O R E D A │ ├────────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────────┤ │ │ Gospodarsko razdoblje 2009 - 2028 │ │ │ Vrste ├─────────────────────────────────────┬───────────────────┤ Gospodarsko razd. │ │ │ Polurazdoblje │ Polurazdoblje │ │ │ drveća │ 2009 - 2018 │ 2019 - 2028 │ 2029 - 2048 │ │ ├─────────┬─────────┬───────┬─────────┼─────────┬─────────┼─────────┬─────────┤ │ │ │ Drvna │10-god │ │ │ │ │ │ │ │ Površina│ masa │prirast│ Etat │ Površina│ Etat │ Površina│ Etat │ │ ├─────────┼─────────┴───────┴─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │ │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ├────────────────┼─────────┼─────────┬───────┬─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │LUŽNJAK │ │ 41504│ 7440│ 2540│ │ 2270│ │ 4472│ │CER │ │ 9288│ 2700│ 1685│ │ 1628│ │ 3186│ │P.JASEN │ │ 1932│ 640│ 144│ │ 180│ │ 454│ │O.GRAB │ │ 3136│ 1040│ 537│ │ 1039│ │ 1866│ │KLEN │ │ 123│ 50│ │ │ │ │ 6│ │BAGREM │ │ 4544│ 4270│ 980│ │ 1139│ │ 2730│ │C.ORAH │ │ 1991│ 820│ 243│ │ 258│ │ 1840│ │TREŠNJA │ │ 919│ 320│ 65│ │ 96│ │ 347│ │OTB │ │ 2296│ 910│ 146│ │ 188│ │ 694│ │OMB │ │ 129│ 30│ 7│ │ │ │ 7│ ├────────────────┼─────────┼─────────┼───────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │U k u p n o │ 276,45│ 65862│ 18220│ 6347│ 289,80│ 6798│ 620,80│ 15602│ └────────────────┴─────────┴─────────┴───────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┘

OPĆINA: Markušica ┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ O S N O V A P R O R E D A │ ├────────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────────┤ │ │ Gospodarsko razdoblje 2009 - 2028 │ │ │ Vrste ├─────────────────────────────────────┬───────────────────┤ Gospodarsko razd. │ │ │ Polurazdoblje │ Polurazdoblje │ │ │ drveća │ 2009 - 2018 │ 2019 - 2028 │ 2029 - 2048 │ │ ├─────────┬─────────┬───────┬─────────┼─────────┬─────────┼─────────┬─────────┤ │ │ │ Drvna │10-god │ │ │ │ │ │ │ │ Površina│ masa │prirast│ Etat │ Površina│ Etat │ Površina│ Etat │ │ ├─────────┼─────────┴───────┴─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │ │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ├────────────────┼─────────┼─────────┬───────┬─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │LUŽNJAK │ │ 25272│ 4480│ 2271│ │ 2218│ │ 4280│ │P.JASEN │ │ │ │ │ │ 420│ │ 896│ │O.GRAB │ │ 232│ 100│ │ │ │ │ │ │KLEN │ │ 163│ 70│ │ │ │ │ │ │BAGREM │ │ 337│ 170│ 24│ │ 58│ │ 218│ │C.ORAH │ │ 224│ 60│ 18│ │ 20│ │ 98│ │TREŠNJA │ │ 1295│ 500│ 179│ │ 238│ │ 654│ │OTB │ │ 400│ 140│ 11│ │ 11│ │ 100│ │OMB │ │ 12│ │ │ │ 1│ │ 5│ ├────────────────┼─────────┼─────────┼───────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │U k u p n o │ 69,58│ 27935│ 5520│ 2503│ 83,58│ 2966│ 168,92│ 6251│ └────────────────┴─────────┴─────────┴───────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┘

82


krajolika Vuka po dostupnosti prikazana je u slijedećoj tablici: DOST.: Dostupno

┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ O S N O V A P R O R E D A │ ├────────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────────┤ │ │ Gospodarsko razdoblje 2009 - 2028 │ │ │ Vrste ├─────────────────────────────────────┬───────────────────┤ Gospodarsko razd. │ │ │ Polurazdoblje │ Polurazdoblje │ │ │ drveća │ 2009 - 2018 │ 2019 - 2028 │ 2029 - 2048 │ │ ├─────────┬─────────┬───────┬─────────┼─────────┬─────────┼─────────┬─────────┤ │ │ │ Drvna │10-god │ │ │ │ │ │ │ │ Površina│ masa │prirast│ Etat │ Površina│ Etat │ Površina│ Etat │ │ ├─────────┼─────────┴───────┴─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │ │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ├────────────────┼─────────┼─────────┬───────┬─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │LUŽNJAK │ │ 38798│ 6900│ 3069│ │ 2947│ │ 5738│ │CER │ │ 1428│ 290│ 400│ │ 308│ │ 438│ │P.JASEN │ │ 47│ 50│ 11│ │ 431│ │ 918│ │O.GRAB │ │ 863│ 310│ 99│ │ 120│ │ 301│ │KLEN │ │ 163│ 70│ │ │ │ │ │ │BAGREM │ │ 2245│ 1960│ 460│ │ 611│ │ 1464│ │C.ORAH │ │ 1139│ 500│ 137│ │ 151│ │ 1673│ │TREŠNJA │ │ 1776│ 670│ 214│ │ 301│ │ 878│ │OTB │ │ 888│ 360│ 95│ │ 113│ │ 316│ │OMB │ │ 12│ │ │ │ 1│ │ 5│ ├────────────────┼─────────┼─────────┼───────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │U k u p n o │ 158,79│ 47359│ 11110│ 4485│ 172,79│ 4983│ 388,54│ 11731│ └────────────────┴─────────┴─────────┴───────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┘

DOST.: Nedostupno ┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ O S N O V A P R O R E D A │ ├────────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────────┤ │ │ Gospodarsko razdoblje 2009 - 2028 │ │ │ Vrste ├─────────────────────────────────────┬───────────────────┤ Gospodarsko razd. │ │ │ Polurazdoblje │ Polurazdoblje │ │ │ drveća │ 2009 - 2018 │ 2019 - 2028 │ 2029 - 2048 │ │ ├─────────┬─────────┬───────┬─────────┼─────────┬─────────┼─────────┬─────────┤ │ │ │ Drvna │10-god │ │ │ │ │ │ │ │ Površina│ masa │prirast│ Etat │ Površina│ Etat │ Površina│ Etat │ │ ├─────────┼─────────┴───────┴─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │ │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ├────────────────┼─────────┼─────────┬───────┬─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │LUŽNJAK │ │ 27978│ 5020│ 1742│ │ 1541│ │ 3014│ │CER │ │ 7860│ 2410│ 1285│ │ 1320│ │ 2748│ │P.JASEN │ │ 1885│ 590│ 133│ │ 169│ │ 432│ │O.GRAB │ │ 2505│ 830│ 438│ │ 919│ │ 1565│ │KLEN │ │ 123│ 50│ │ │ │ │ 6│ │BAGREM │ │ 2636│ 2480│ 544│ │ 586│ │ 1484│ │C.ORAH │ │ 1076│ 380│ 124│ │ 127│ │ 265│ │TREŠNJA │ │ 438│ 150│ 30│ │ 33│ │ 123│ │OTB │ │ 1808│ 690│ 62│ │ 86│ │ 478│ │OMB │ │ 129│ 30│ 7│ │ │ │ 7│ ├────────────────┼─────────┼─────────┼───────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │U k u p n o │ 187,24│ 46438│ 12630│ 4365│ 200,59│ 4781│ 401,18│ 10122│ └────────────────┴─────────┴─────────┴───────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┘

83

5. ZAŠTITA ŠUMA

Čuvanje šuma

Čuvanje šuma je sastavni dio integralnog gospodarenja šumama, a organizira se

radi zaštite šuma od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji, te

radi pravovremenog uočavanja pojave požara, štetnika i biljnih bolesti.

Osim navedenog, zadatak čuvara šuma je kontrola šumskog reda, praćenje pojave

sušaca, fenološka i hidrološka motrenja, praćenje uroda šumskog sjemena itd.

U cilju pravovremenog i efikasnog poduzimanja mjera zaštite šuma čuvar šuma

dužan je o svojim opažanjima redovito izvještavati odgovornu osobu.

Na području zaštićenog krajolika Vuka postoji jedan revira. Čuvarsku službu provodi

jedan čuvar šume na cijelom području (498,03 ha), a u čuvanju šume sudjeluje i sve ostalo

stručno osoblje šumarije.

Zaštita od štetnih organizama i požara

OPAŽANJE I SUZBIJANJE BILJNIH BOLESTI I ŠTETNIKA

Ovaj oblik zaštite se provodi na temelju opažanja kontrole brojnosti štetnih insekata

(naročito mrazovca i gubara) na terenu, kako bi se pravodobno mogle poduzeti

odgovarajuće mjere.

Sukladno tome svi opažači su dužni podnijeti pismena izvješća koja treba objediniti

na razini gospodarske jedinice.

Od preventivnih mjera veliku važnost ima redovito uklanjanje potencijalnih izvora

zaraze (uspostavljanje i održavanje šumskog reda), kvalitetno izvođenje šumskouzgojnih

radova u cilju uzgajanja i podržavanja stabilnih mješovitih sastojina, te zaštita i očuvanje

staništa korisnih organizama koji su prirodni neprijatelj šumskim štetnicima (ptice pjevice,

šumski mrav i dr.). Pomaganjem i čuvanjem rijetkih šumskih vrsta drveća (trešnja, divlja

kruška, divlja jabuka) čiji plodovi privlače korisne ptice, na biološki način se regulira

brojnost štetnih insekata.

Najznačajnija gljivična bolest ovog područja koja se redovito pojavljuje je hrastova

pepelnica. Ona ima veliko značenje za preživljavanje hrastovog ponika, te hrastovih

stabala poslije golobrsta ili nekog drugog stresa. Razvoju pepelnice pogoduje noćna

temperatura iznad 200C uz povećanu zračnu vlagu, a napadu su osobito podložni mladi

listovi izloženi suncu.

84

Zaštita protiv pepelnice fungicidima provodi se preventivno kad su ostvareni uvijeti

za pojavu ove bolesti, odnosno nakon pojave prvih simptoma, a po potrebi se ponavlja

više puta.

Za zaštitu šuma od štetnika i bolesti prvenstveno koristiti biološka i biotehnička

sredstva.

SUZBIJANJE GLODAVACA I ZAŠTITA OD DIVLJAČI

Miševi i voluharice se hrane šumskim sjemenom (žir), odgrizaju pupove i izbojke, te

gule koru i glođu mlade biljke. Opasnost od ovih šteta izraženija je u vrijeme povećane

brojnosti glodavaca i u godinama slabijeg uroda šumskog sjemena. Ukoliko ovakva

oštećenja postanu toliko izražena da ugroze obnovu sastojina organizirano ih se suzbija

postavljanjem otrovnih meka u cijevima.

Izvjesne štete od divljači kao stalnog stanovnika ovih šuma su neizbježne. Na

površinama u fazi obnove divljač (divlja svinja) ruje, iskapa i jede sjeme šumskog drveća.

Sastojine u stadiju ponika, podmlatka i mladika su ugrožene od zeca, srneće i jelenske

divljači koji izazivaju štete guljenjem kore i odgrizanjem vršnih i postranih pupova, kao i

gaženjem, lomljenjem i čišćenjem rogovlja.

Intenzitet ovakvih oštećivanja se može umanjiti poštivanjem propisanog broja

jedinki po jedinici lovnoproduktivne površine za pojedinu vrstu divljači i određeni bonitet,

kao i redovitim, kvalitetnim prihranjivanjem, postavljanjem solišta ili ostavljanjem manjih

nepošumljenih travnatih površina unutar šumskih kompleksa radi osiguranja ispaše

divljači. U sastojinama predviđenim za obnovu, štete od divljači se mogu mehanički

spriječiti ograđivanjem ugroženih površina žičanom ogradom.

ZAŠTITA ŠUMA OD POŽARA

Na temelju članka 9. Zakona o zaštiti od požara (NN br. 58/93), Zakona o

izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od požara (NN br. 33/05 i 107/07), članka 38, 40,

43 i 44 Zakona o šumama, članka 53. Statuta “Hrvatskih šuma” d.o.o., te Pravilnika o

zaštiti šuma od požara (NN br. 26/03), poduzimaju se mjere i radnje za utvrđivanje i

otklanjanje uzroka požara, sprečavanje i širenje, te otkrivanje i gašenje požara.

Na osnovu operativnog godišnjeg plana zaštite šuma od požara, koji je sastavni dio

godišnjeg plana poslovanja, organizira se opažačka i dojavna služba, kao i organizacijska

jedinica za zaštitu šuma od požara radi intervencije u slučaju požara većih razmjera.

Sredstva i oprema za gašenje požara smješteni su u šumariji, a ključevi skladišta se

nalaze kod skladištara i kod upravitelja šumarije.

85

Opažačku službu obavlja čuvar šume na području gospodarske jedinice.

Redovitim održavanjem postojeće mreže šumskih putova i prosjeka ostvaruje se

zaštita šuma od požara, a ujedno i zadovoljava jedan od uvjeta zaštite prirode

Svi objekti u šumi moraju se redovito održavati i čistiti od korova, smeća i ostalog

materijala. U šumi je važno spriječiti nastanak divljih odlagališta otpada, koja osim svoje

ekološke neprihvatljivosti predstavljaju i stalnu opasnost od izbijanja požara. Na svim

prometnim pravcima i na mjestima ulaska seoskih puteva u šumu je potrebno postavljati

znakove upozorenja, zabrane loženja i zabrane odlaganja smeća. Ulazna mjesta šumskih

puteva trebaju biti zatvorena rampama.

Procjena ugroženosti šuma od požara izvršena prema Pravilniku za zaštitu šuma

od požara (N.N. 26/03) razvrstava šume ovog područja u dva stupnja ugroženosti od

požara:

Odjel Odsjek Površina Vegetacija Antropo-

geni faktor

Klima Stanište

(tlo)

Orografija Šumski

red Ukupno Stupanj

opasnosti od požara

Tempe-ratura Oborine Zračna

vlaga Ekspo- zicija

Nadm. visina

Nagib

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

1 a 37,25 80 80 20 30 20 20 20 15 0 10 295 3

1 b 1,10 120 20 20 30 20 20 20 15 0 10 275 4

1 c 1,52 160 20 20 30 20 20 20 15 0 10 315 3

1 d 3,49 80 20 20 30 20 20 20 15 0 10 235 4

1 e 1,67 120 20 20 30 20 20 20 15 0 10 275 4

2 a 17,77 80 80 20 30 20 20 20 15 0 10 295 3

2 b 6,68 120 20 20 30 20 20 20 15 0 10 275 4

2 c 1,19 160 20 20 30 20 20 20 15 0 10 315 3

2 d 7,96 80 20 20 30 20 20 20 15 0 10 235 4

2 e 6,10 80 20 20 30 20 20 20 15 0 10 235 4

2 f 2,35 160 20 20 30 20 20 20 15 0 10 315 3

3 a 6,89 160 80 20 30 20 20 20 15 0 10 375 3

3 b 4,10 120 20 20 30 20 20 20 15 0 10 275 4

3 c 13,80 80 20 20 30 20 20 20 15 0 10 235 4

4 a 15,18 80 20 20 30 20 20 20 15 0 10 235 4

4 b 7,53 80 20 20 30 20 20 20 15 0 10 235 4

5 a 5,96 100 80 20 30 20 20 20 15 0 10 315 3

5 b 3,54 120 20 20 30 20 20 20 15 0 10 275 4

5 c 13,85 80 20 20 30 20 20 20 15 0 10 235 4

5 d 1,92 120 120 20 30 20 20 20 15 0 10 375 3

6 a 7,85 160 80 20 30 20 20 20 15 0 10 375 3

6 b 3,16 120 120 20 30 20 20 20 15 0 10 375 3

6 c 7,09 80 60 20 30 20 20 20 15 0 10 275 4

6 d 4,63 80 60 20 30 20 20 10 15 0 10 265 4

6 e 5,95 120 80 20 30 20 20 20 15 0 10 335 3

6 f 1,18 120 80 20 30 20 20 20 15 0 10 335 3

6 g 6,13 80 120 20 30 20 20 20 15 0 10 335 3

7 a 26,05 80 20 20 30 20 20 20 15 0 10 235 4

7 b 2,30 120 20 20 30 20 20 20 15 0 10 275 4

86

Odjel Odsjek Površina Vegetacija Antropo-

geni faktor

Klima Stanište

(tlo)

Orografija Šumski

red Ukupno Stupanj

opasnosti od požara

Tempe-ratura Oborine Zračna

vlaga Ekspo- zicija

Nadm. visina

Nagib

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

7 c 0,88 120 20 20 30 20 20 20 15 0 10 275 4

7 d 0,74 120 20 20 30 20 20 20 15 0 10 275 4

8 a 4,85 80 20 20 30 20 20 20 15 0 10 235 4

8 b 9,47 120 20 20 30 20 20 20 15 0 10 275 4

8 c 1,08 120 20 20 30 20 20 20 15 0 10 275 4

8 d 0,98 80 20 20 30 20 20 20 15 0 10 235 4

8 e 6,95 80 20 20 30 20 20 20 15 0 10 235 4

9 a 28,93 80 80 20 30 20 20 20 15 0 10 295 3

9 b 2,23 120 20 20 30 20 20 20 15 0 10 275 4

10 a 3,14 80 80 20 30 20 20 20 15 0 10 295 3

10 b 24,83 80 80 20 30 20 20 20 15 0 10 295 3

10 c 1,02 120 80 20 30 20 20 20 15 0 10 335 3

10 d 2,10 120 20 20 30 20 20 20 15 0 10 275 4

10 e 4,03 120 20 20 30 20 20 20 15 0 10 275 4

11 a 11,70 120 20 20 30 20 20 20 15 0 10 275 4

11 b 6,01 120 20 20 30 20 20 20 15 0 10 275 4

11 c 4,87 120 20 20 30 20 20 20 15 0 10 275 4

11 d 1,30 120 20 20 30 20 20 20 15 0 10 275 4

12 a 17,22 80 80 20 30 20 20 20 15 0 10 295 3

12 b 1,89 120 80 20 30 20 20 20 15 0 10 335 3

12 c 4,94 120 20 20 30 20 20 20 15 0 10 275 4

13 a 1,13 120 20 20 30 20 20 10 15 0 10 265 4

13 b 20,74 160 20 20 30 20 20 20 15 0 10 315 3

13 c 0,73 120 20 20 30 20 20 10 15 0 10 265 4

13 d 3,10 80 20 20 30 20 20 20 15 0 10 235 4

14 a 14,84 100 20 20 30 20 20 20 15 0 10 255 4

14 b 9,58 80 80 20 30 20 20 20 15 0 10 295 3

14 c 0,73 120 20 20 30 20 20 20 15 0 10 275 4

15 a 3,56 160 20 20 30 20 20 20 15 0 10 315 3

15 b 18,96 160 20 20 30 20 20 20 15 0 10 315 3

15 c 0,54 120 20 20 30 20 20 20 15 0 10 275 4

15 d 0,51 160 20 20 30 20 20 20 15 0 10 315 3

16 a 13,35 120 20 20 30 20 20 20 15 0 10 275 4

16 b 1,32 120 20 20 30 20 20 20 15 0 10 275 4

16 c 1,41 120 80 20 30 20 20 10 15 0 10 325 3

16 d 21,96 80 20 20 30 20 20 20 15 0 10 235 4

16 e 1,47 120 20 20 30 20 20 20 15 0 10 275 4

16 f 2,70 80 20 20 30 20 20 20 15 0 10 235 4

III stupanj - srednja ugroženost od požara 230,91 ha

IV stupanj - mala ugroženost od požara 249,07 ha

87

6. LOVNO GOSPODARENJE

Površina šuma i šumskih zemljišta zaštićenog krajolika Vuka je razdjeljena između

3 lovišta od 1999. godine:

- zajedničko lovište br. 32 - Šomođ, površine 2996 ha, obuhvaća odjele 10-16

(šumski predjel Šomođ), lovozakupnik L.U. "Orao" Tordinci;

- zajedničko lovište br. 33 - Asađ, površine 1430 ha, obuhvaća odjele 1-6 (šumski

predjel Asađ), lovozakupnik L.U."Šljuka" Antin;

- zajedničko lovište br. 48 - Miljac, površine 1499 ha, obuhvaća odjele 7-9 (šumski

predjel Buđak), lovozakupnik L.U. "Jelen" Gaboš.

Sva ova tri lovišta ustanovljena su Odlukom županijske skupštine Vukovarsko-

srijemske županije KLASA 323-01/99/01/02, UR. broj: 2188/1-03-99-1 od 21. prosinca

1999. godine te da su dobila zajedničko rješenje za lovnogospodarske osnove (za sva 33

zajednička lovišta na području Vukovarsko-srijemske županije) KLASA: UP/I-323-02/00-

01/05, UR. broj: 2188-01-01-02-00-1 od 3. srpnja 2000. godine. Lovnogospodarske

osnove imaju rok valjanosti od 01. 04. 2000. godine do 31. 03. 2010. godine.

U šumama i na šumskom zemljištu zaštićenog krajolika Vuka nisu dozvoljene lovne

aktivnosti.

7. GOSPODARENJE FAUNOM

U šumama i na šumskom zemljištu obitava, živi i razmnožava se veliki broj

životinjskih vrsta, koje se moraju štititi na način da ne dođe do ugrožavanja njihovog

opstanka, te kod svih radova koji se obavljaju u redovnom gospodarenju u šumama i

šumskim zemljištima treba voditi računa o utjecaju na život, razmnožavanje, te stabilnosti

životinjskih populacija.

Raznovrsnost staništa i biljnog svijeta, kao temeljnih okvira života, omogućili su

naseljavanje i održavanje raznovrsne srednjoeuropske faune. Od beskralježnjaka

najzastupljeniji su kukci (insekta). Od vodozemaca prisutne su krastava žaba, te smeđa i

zelena gubavica. Od gmazova (Reptila) veću gustoću populacije imaju bjelouška i sljepić.

Velika heterogena staništa i uvjeti u njima omogućuju naseljavanje brojnog i

raznovrsnog ptičjeg svijeta (Aves). Zastupljene su gnjezdarice i selice kopnenih

ekosistema, zatim ptice dupljarice (zelena) i crna žuna, veliki dijetao i brglez), sovke

(šumska sova i ušara), te grabljivice (škanjac, orao štekavac, jastreb, kobac, škanjac

88

mišar, vjetruša i dr.). Na sličnim staništima živi velika kolonija vrane gačca, te ptica iz reda

vrapčarki - crni kos, crvendać, velika sjenica, svraka, čavka, zeba, gavran, čvorak i dr. Od

sitne pernate divljači najzastupljeniji je fazan, prepelica, dok je trčka rijetka. Od kukcojeda

zastupljeni su oni koji nose obilježja srednjoeuropskih vrsta faune sisavaca. To su mala

rovka, tamnoprsti jež, krtica, zec i vjeverica. U starijim šumskim sastojinama obitava puh i

šumska voluharica. Od miševa značajan je obični šumski miš. Među zvijerima raširene su

lisica, kuna zlatica i kuna bjelica.

Značajne rijetke i ugrožene vrste

Prema Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca punu zaštitu između ostalih imaju

slijedeće vrste: bjeloprsti jež, rovka, krtica, sve vrste šišmiša, tekunica, vjeverica, dvije

vrste puhova, velika lasica, vidra, šumski ris, divlja mačka i mnoge druge vrste.

Prema Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta ptica u tu su kategoriju uvršteni : siva

čaplja, divlja guska, lještarka, velika droplja, golub dupljaš, veliki gavran, crna vrana, veliki

vranac, grlica kumra, vrabac, bijela i crna roda, kobac, škanjac, vjetruša, eja, ćuk,

sovuljaga, zlatovrana i mnoge druge ptice.

Prema Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta vodozemaca (Amphibia) zaštičenim

životinjskim vrstama proglašavaju se između ostalih, šareni i podunavski daždevnjak,

smeđa i zelena krastača, gatalinka, močvarna smeđa žaba, šumska smeđa žaba, livadska

smeđa žaba i dr.

Prema Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptila) zaštićeni su, između

osalih, gušter-zelembać, veliki zelembać, sljepić, mrki gušter, livadna gušterica i dr., zmije-

crna poljarica, bijelica, bjelouška, smukulja i dr., te kornjače-čančara, barska kornjača,

riječna kornjača i mnoge druge vrste gmazova.

Također prema Pravilniku o zaštiti kopnenih puževa proglašene su zaštićene

životinjskim vrstama mnoge vrste kopnenih puževa.

Na listi rijetkih i ugroženih vrsta životinja nalaze se leptir Synanthedon mumi kao

najrjeđa vrsta koja naseljava stara stabla topole, dok se prema Odluci o posebnoj zaštiti

prorjeđenih vrsta danjih leptira proglašavaju zaštićenim: lastin rep, apolon, jedarce, velika

preljevica, mala ili crvena preljevica i velika ledena ptica.

U cilju zaštite životinjskih vrsta, koje su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode

ili drugim zakonskim propisima, potrebno je čuvati odsjeke ili dijelove odsjeka u kojem se

gnijezde orlovi ili obitavaju vidre i slično. Na površinama dovršnih sječa potrebno je

ostavljati pojedina manja stabla ili grupe stabala na kojima će naći zaklon ptice ili postaviti

odgovarajuće drvene stupove ili križeve. U cilju zaštite dupljašica ostavljati suha malo

89

vrijedna stabla u kojima se dupljašice gnijezde (a koja suha stabla ne mogu više širiti

zarazu). Osim ostavljanja takovih stabala ili u njihovom nedostatku, mora se planirati

izrada i postavljanje kućica za dupljašice (jedna na 10 ha). Prilikom planiranja izgradnje

šumskih cesta i njihovom trasiranju, mora se planirati mogućnost migracije životinja (žaba,

kornjača, zmija itd.) bilo propustima, mostićima ili na sličan način.

8. ISKORIŠTAVANJE NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Radnje iskorištavanja nedrvnih šumskih proizvoda dopuštene su samo na temelju

uvjeta i mjera zaštite prirode koje utvrđuje Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša.

9. OPIS STANIŠTA I SASTOJINA

224

V VRIJEME SJEČE I IZVLAČENJA IZ ŠUME

Ova vremena su utemeljena na Pravilniku o doznaci stabala, obilježavanju drvnih

sortimenata, popratnici i šumskom redu (NN 116/06, 74/07).

U jednodobnim sastojinama u kojima se obavljaju oplodne sječe zabranjena je

sječa, izrada i izvoz iz sječine za vrijeme trajanja vegetacije, osim u sastojinama izloženim

poplavama većih razmjera kada se isti radovi mogu obavljati dva mjeseca nakon početka

vegetacije. U jednodobnim sastojinama u kojima se obavlja sječa prethodnog prihoda,

zabranjeno je obaranje stabala u prva dva mjeseca od početka vegetacije. U sastojinama

gdje su predviđeni šumskouzgojni radovi njege, sječa se obavlja, u pravilu, za vrijeme

trajanja vegetacije. U kulturama i plantažama sječa se može obavljati tijekom cijele godine.

Sječa i izrada vrši se sortimentnom metodom, a izvoz drvnih sortimenata iz sječine

mora se obavljati nastojeći što više sačuvati postojeći pomladak i uz što manje oštećivanje

stojećih stabala. Izvlačenje se smije obavljati samo obilježenim izvoznim putovima, a

izrađene drvne sortimente zabranjeno je slagati uz stojeća stabla. Tehnologija sječe i

izvlačenja mora se prilagoditi terenu, starosti i gustoći sastojine.

U sastojinama u kojima se vrši prirodno pomlađivanje neiskorištene dijelove stabla i

grane treba rasporediti po cijeloj površini, ali tako da ne leže na podmlatku i ne ometaju

njegov pravilan razvoj.

VI USKLAĐENOST PROGRAMA S PROSTORNIM PLANOM

ŽUPANIJE

Za županiju Vukovarsko-srijemsku je izrađen prostorni plan, a ovaj Program je

usklađen s istim.

225

VII USKLAĐENOST PROGRAMA S UVJETIMA ZAŠTITE

PRIRODE

Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištem unutar zaštićenog krajolika

Vuka, koji je sastavni dio gospodarske jedinice "Dubrave", usklađen je s Uvjetima zaštite

prirode gospodarske jedinice od 20. svibnja 2009. godine Klasa: UP/I 612-07/09-33/0081;

Ur.broj: 532-08-03-01/5-09-3.

Mjere zaštite prirode za Osnovu gospodarenja šumama za gospodarsku jedinicu -

stručna podloga nalazi se priložena uz Osnovu gospodarenja, a najvažniji dijelovi koji se

odnose na zaštićeni krajolik prenijeti su u ovaj Program.

Važnost Programa gospodarenja je za razdoblje:

od 01. I 2009. - 31. XII 2018. godine

nakon čega treba izraditi novi Program.

U Vinkovcima, svibanj 2009. godine Izradio: Odjel za uređivanje šuma UŠP Vinkovci u suradnji i konzultacijama s Javnom

ustanovom za upravljanje zaštićenim vrijednostima Vukovarsko-srijemske županije

Samostalni taksator: Rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma:

Antun Jakšić, dipl. ing. šum. Ilija Gregorović, dipl. ing. šum.

Documents

društvo s ograničenom odgovornošću - vusz.hr · 3. Opis uređajnih razreda 57 4. Zdravstveno stanje 65 IV Buduće gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u sklopu zaštićenog