1. Nacrtajte na primjeru prostornog vora okvirnog sustava gradnje drvenih kua na naelu stup-

greda, nekoliko (barem 5 od 8 moguih) razliitih koncepcija (npr. baloon, platforma itd.)

2. Nacrtajte dispoziciju mosta izvedenog sustavom trapezastih razupora. Dispozicija ukljuuje i

crtanje sustava prostorne stabilizacije. Posebno nacrtajte, lijepo i u mjerilu, detalj oslanjanja

kosnika na glavne nosae.

3. Nacrtajte shemu djelovanja sila na dvostrukoj visulji, glavne elemente te njihove nazive kao i

detalj spoja razupore, stupa i kosnika te detalj stupa i vezne grede (lijepo i u mjerilu).

4. Nacrtajte lijepljenu sanduastu i I-gredu s tankim hrptovima te dijagram naprezanja od savijanja

u karakteristinom poprenom presjeku. Napiite izraze za djelotvornu povrinu i djelotvorni

moment tromosti te izraz za maksimalna naprezanja u rubnom vlakancu tlane pojasnice te

objasnite to znae te oznake (parametri) u

izrazima.

5. Navedite vama poznate sustave panelne gradnje drvenih kua, njihove karakteristike te

potrebne uvjete za odabir panelnog sustava. Nacrtajte na primjeru jednog panela raspodjelu

naprezanja pri temeljnoj reki te nekoliko naina sidrenja (detalji).

-Dva sustava gradnje, MALOPANELNI i VELIKOPANELNI (podjela prema stupnju finalizacije unutar

tvornice)

-Preduvjeti: Tehnoloke mogunosti proivodnog pogona (ulaganja u proizvodnju-veliki montani

stolovi i montane trake), pogodne hale za skladitenje, uvjeti transporta do gradilita-zakonska

prometna ogranienja, mogunosti manipulacije na gradilitu (velike dizalice i kranovi)

-Osnovne karakteristike: Proizvod se zavrava u tvornici-minimalno posla na gradilitu pogotovo kod

velikopanelnog sustava

6. Nacrtajte shematsku dispoziciju (pogled, tlocrt, popreni presjek) drvenog mosta izvedenog

sustavom trokutaste (jednostruke) visulje i sustavom (dvostruke) trapezaste visulje. Skicirajte i

detalj spoja glavnog nosaa i vertikalnog stupa.

7. Nacrtajte aksonometrijski prikaz krovita s podronicama na dvostrukim stolicama. Imenujte

osnovne elemente. Kotirajte maksimalne udaljenosti do donjih nosivih stupova ili zidova te

maksimalne duljine rogova kao i razmak glavnih vezaa. Nacrtajte i detalj veze roga i podronice,

klijeta i stupova za nagibe >30.

8. Faze proizvodnje LL nosaa

-sjea-selektivna

-suenje trupaca u umi, transport, suenje u tvornici

-piljenje drvene grae i odlaganje na deponij

-razvrstavanje grae pri preuzimanju s deponija prema vrsti, dimenzijama, kvaliteti

-transport grae do suare i slaganje u prostorije suare te suenje grae, cilj je da se graa dovede

na vlanost manju od 20%

-uzduna obrada grae, sve se daske svode na istu irinu grubom obradom

-kontrola grae, kontrola vlanosti prije ulaska u proizvodnju i kontrola irine godova vizualno ili

mjernim povealom

-popreno rezanje i izrada zupastih spojeva

-ljepljenje pojedinih komada odnosno formiranjel amela te kondicioniranje lamela ovisno o vrsti

koritenog ljepila za izradu zupastih spojeva

-priprema lamela za ljepljenje, tako da se jame kvalitetno ljepljenje, blanjanje lamela s potrebnom

kontrolom obrade

-priprema ljepila te nanoenje sloja ljepila neposredno nakon blanjanja lamela i izvrenih kontrola

-preanje lamela koje se dopremaju nakon ljepljenja, potrebno je odreeno vrijeme za stvrdnjavanje

ljepila, 6-8 sati, nakon ega se stezai demontiraju a nosai ostaju na mjestu ljepljenja najmanje 24

sata, i tek onda se dodatno obrauju

-kontorla tonosti dimenzija, kontrola kvalitete ljepljenja pri cemu se ispituje kvaliteta svakog

laminata

-nanoenje zatitnog sredstva koje osim potrebne zatite daje i eljeni ton boje LL elementa

-krojenje laminata u projektiranje mjere te priprema nosaa za transport i uskladitenje pri emu se

laminat omotava plastinom folijom i odlae izvan proizvodne hale do transporta

9. Sve to ima o drvenim montanim kuama, sidrenje panela, viekatni sustravi, naprezanja na tameljnoj plohi (pogledati pod 5)

Drvene kue-kompozitne konstrukcije u kojima je samo nosivi sustav od drva, drveni okviri ili paneli.

Nosivi sustavi stambenih zgrada:

-Okvirni sustav-zasnivaju se na principu spajanja (avlima) rastera stupova i spojnih greda na koje se

priavljaju nosivi ukruujui i obloni paneli te ubacuju svi slojevi izolacije, instalacije, oprema, vrata,

pozori.

Za stropne grede korisete se obino lamelirane grede koje su spregnute s panelima.

Kako bi se poveala masa poda na nosivi sustav lijeva se lagani beton ili gibs. Gradnja in situ. Nabava

materijal i brzina izvoenja ovise o trenutnim mogunostima vlasnika.

-Panelni montani sustavi-izgradnja u tvornicama, montaa na ve prethodno izraene temelje.

Podovi se dostavljaju kao nosivi paneli ili se izvode na licu mjesta od lameliranih grednika s priavlima

ili naljepljenim na koje se lijeva masa poda.

10. NOSIVI SUSTAVI DRVENIH KUA Navedite i detaljno opiite nosive sustave elemenata drvenih kua te prikaite tijek provjere nosivosti elemenata jednog od tih sustava te spojeva, za uobiajena optereenja od vl. teine, vjetra, snijega i potresa. Nosivi sustavi stambenih zgrada: Okvirni i drveni (9.pitanje)

Provjera: nosivosti, uporabivosti, stabilnosti, potupoarna analiza zgrade

-podaci iz CAD programa prebacuju se na robotske strojeve koji obrauju detalje i cjelinu i vode

rauna o min. otpadu i matarijala

11. MREASTI SVODOVI Skicirajte i navedite osnovne elemente mreastih svodova. Objasnite na koji nain se preraspodjeljuje optereenje na elemente svoda te kako dimenzioniramo konstrukciju. Objasnite i prednosti ovog sustava u odnosu na neke druge prostorno nosive sustave. Pogodni strukturalni oblik i pogodna industrijska proizvodnja

-jednostavni elementi, jednostavna montaa sa laganih skela

-svod se oslanja na trakaste temelje radi najbreg prijenosa razupornih sila

-svod se oslanja na rubne grede i na elima u eone lukove

-proraun-jednostavan (pretpostavlja se da je to sustav trozglobnih lukova)

uzima se 1 polje irine c i razmatra se trozglobni luk raspona L i strelice f. Pronaleze se maksimalne

rezne sile M s odgovarajuim T i N, maksimalni N s odg. M i T, te max T s odg. M i N za odgovarajue

optereenje

paseljnik

12. JEDNOSTRUKA VISULJA KOD JEDNOSTRENOG KROVITA Skicirati rjeenja za male (sa nadzidom) i velike nagibe krova. Naznaiti elemente krovita i objasniti njihovu ulogu u nosivom sustavu. Navesti uobiajene raspone za ovakva krovita i mjere stabilizacije takvog tipa klasinog krovita izvan ravnine.

13. HOWE NOSAI Objasnite idejnu koncepciju Howe reetkastih nosaa. Na koji nain se oblikuju, detalji takve konstrukcije te nain prorauna statikih veliina i dimenzioniranje elemenata. Suvremena unapreenja Howe drvenih reetkastih nosaa:Pojasevi kontinuirani lamelirani presjeci,

dijagonale od lamelirane ili piljene grae, vertikale od visokovrijednih elinih ipki ili elinih kablova

Ideja: Prednaprezanem nosaa putem vertikalnih tapova ili kabela onemoguiti pojavu vlaka u

tapovima ispune ime se bitno pojednostavljuju detalji, tj. sve veze izmeu tapova ispune i

pojaseva su tlane, jednoobrazne i vrlo jednostavne.

Izvoenje vorova bitno pojednostavljeno: Izbjegnuta je uporaba spajala ili veliki broj trnova, vijaka ili

avala zbog prikljuenja vlanih ispuna.

Proraun Howe reetki moe se izvesti na pojednostavljen nain ili FEA programima.

U sluaju pojednostavljenog prorauna Howe reetka se promatra kao superpozicija sluaja:

1)Reetke koja nema optereenja ve je samo optereena priteznim silama u elinim vertikalama

2)Reetke koja je optereenja samo vanjskim silama i kod koje vertikale nisu pritegnute

U sluaju FEA postupka-kada se znaju preliminarne sile pritezanja vertikala. Pri tome su modeli

pojasevi kontinuirani tapovi okvira te se kod protezanja ponaaju kao grede na elastinom mediju.Za

materijale se unose moduli elastinosti i koeficijenti linearne termike ekspanzije.

14.NAPUHANE KONSTRUKCIJE Napiite sve to vam je poznato o napuhanim konstrukcijama. Koncentrirati se na razliite oblike napuhanih entiteta i na nain prenoenja optereenja te dimenzioniranje elemenata konstrukcije. Pneumatske konstrukcije: zatvorene napuhane membrane (grede i diskovi prednapeti unutranjim

pritiskom) / na zrak oslonjene pneumatske prednapete opne.

-mala masa, visoki stupanj iskoritenja materijala, primjena impregniranih tekstila, polimera,

mehanikih ureaja za napuhivanje te stabilizacijskih ureaja

-prostorna vizualizacija pomou CAD sustava

-naini stabilizacije

1)napinjanje zateznom uadi

2)napinjanje mehanikim sredstvima

3)stabilizacija oblika upuhanim zrakom

Geometrijski oblici:jednostavni, sastavljeni, sloeni.

-pneumatske grede

jednostavne, vlano prednapregnute konstrukcije

parni kotao oslonjen na krajevima i optereen vanjskim optereenjem, naprezanjma uzdunog vlaka

se ponite tlani naponi savijanja

-pneumatski diskovi

minimum materijala a velike povrine, sastoje se od 2 krune membrane, po obodu meusobno

zavaarene i privrene za obodni prsten od LLD-a ili elinih elilnih profila, izmeu membrana

upuhan zrak pod tlakom p

-pneumatske konzole

vanjski momenti razliciti od onih na pneumatskoj gredi

-tanke po obodu ovjeene membrane

p=T1/R1+T2/R2 p=tlak, T=sile u membrani, R=zakrivljenost u 2 smjera

napuhane membrane kuglastog oblika (baloni i balonima sline konstrukcije)

natkriveni prostori oblika polulopti

15. Lamelirani nosai, sedlasti, pa koje provjere se vre i dijagrami naprezanja Geometrija ovih nosaa uvjetuje potrebu paljivijeg odreivanja mjerodavnih kombinacija djelovanja.

GSN

-provjera nosivsti karakterom je ista kao za trapezne nosae, razlike proizlaze iz sloene geometrije

1.nosivost na savijanje

-mjerodavanj je preskje s najveim naprezanjem savijanja koji se nalazi izvan podruja zakrivljenosti

2. Nosivost na posmik od poprene sile-presjek na leaju mjerodavan je kontrolu posminih

naprezanja od poprene sile.

3. Nosivost na tlak pod kutom na vlakanca-kontakna povrina iznad gornje ploe leaja

4.Nosivost na savijanje-presjek u sljemenu nosaa zakrivljenog intradosa

5. Nosivost na vlak okomito na vlakanca-presjek u sljemenu

GSU-potrebno provjeriti da je deformacija unutar dozvoljenih granica

16. Dvostruka visulja s detaljima

17. Novi materijali na bazi drva 1.PARALLAM PSL proizvid od drvenih rezanaca dobivenih posebnom tehnologijom. Rezanci su

automatski orijentirani paralelno vlakancima i posebnom tehnologijom preani u etvrtaste grede

koje su piljenjem u poprenom i uzdunom smjeru dovode na odreenu zahtijevanu duljinu.(esto se

koriste za grede, stupove, nadvoje)

2.KERTO LVL vieslojni proizvod iz ljepljenih furnirskih ploa temeljen na proizvodnji multiplex

ploa, vlanu vrstou odreuje zupasti ljepljeni spoj; materijal je vrlo otporan i obradiv, i moe se

lijepiti.

3. KERTO-S proizvodi elementi od furnira d=3,2 mm. Vlakanca u smjeru ljpljenih slojeva furnira,

(stropne konstrukcije)

4.KERTO-Q paneli Izraeni od lameliranih ljepljenih furnirskih ploa.(kao stabilizacija zidne stjenke)

18. Jednostruke stolice - mali rasponi

Stolice bez nadozida-strmi nagib

S nadozidom blagi nagib

19.Tvorniki proizvodi na osnovi drva 1)LLD, 2)LVL ljepljeno lamelirano drvo od furnira, 3) furnirske ploe, 4)perploe, iverice, OSB ploe,

5)ploe vlaknatice, 6) PSL (ljepljeno drvo sa paralelnim vlaknima)

20. Zglobna veza u tjemenu okvirnih konstrukcija velikih raspona

21. Popreni presjeci tradicionalnih drvenih mostova

22. Geodetske kupole -lagane, lako se montiraju i demontiraju, stabilne geometrije -zbog lakoe jeftin transport, izvoenje od mnotva materijala

-geodetske kupole su konstrukcije koje se mogu izvoditi na malim i velikim povrinama

-mogu biti graene od tapova (drvo, metal, polimer) i od panela (aluminijski lim, elini lim,

polimerne ploe)

-s najmanjom povrinom zatvaraju najvei volumen prostora

-pretvorba kugle u sferne trokute, koji se mogu podijeliti na manje geometrijske trokute

-deset tisua geodetskih kupola u svijetu

-najvea se nalazi u Stockholmu a izgraena je 1988. godine.

-vanost tonosti detalja

-oslanjanje i temeljenje na armiranobetonske platforme i na krune armiranobetosnke temelje

23. Dvostruko stupite cestovnog mosta

24. Luni reetkasti i punostijeni sustavi

25. Reetkasti drveni mostovi:

26. Trapezni lamelirani nosai Vrlo je rairena primjena ovih nosaa u drvenim krovnim konstrukcijama, najvie se koriste trapezni

nosai ravnog intradosa, jednostrani i dvostrani simetrini.

Provjera naprezanja:

-provjera posminih naprezanja (posmik od poprene sile u presjeku na leaju nosaa)-sa stvarnom

visinom prejseka u osi leaja ha

-provjera rubnih normalnih naprezanja (naprezanja od savijanja) na kosoj i ravnoj izvodnici nosaa u

karakteristinom presjeku x-x

-dimenzioniranje gornje ploe leaja nosaa zahtjeva provjeru kontaktnih tlanih naprezanja okomito

na vlakna

-posljedica promjenjive visine nosaa je ta da se najvei proraunski moment savijanja ne nalazi u

istom presjeku gdje i najvee pror. naprezanje mjerodavno za provjeru nosivosti i stabilnosti

GSN

-dokaz nosivosti na posmik od poprene sile-presjek na leaju

-dokaz nosivosti na tlak okomit na vlakanca-kontaktna povrina iznad gornje ploe leaja

-dokaz nosivosti na savijanje gornjeg i donjeg ruba-karak. presjek x-x

-dokaz nosivosti na savijanje presjek u sljemenu dvostranih nosaa ravnog intradosa

-dokaz nosivosti s provjerom stabilnosti trapeznih nosaa-karak. presjek x-x

GSU

Utjecaj promjene visine nosaa du raspona treba uzeti u obzir i pri provedbi dokaza uporabljivosti.

Sveukupni progib nastao je kao posljedica vertikalnih djelovanja, suma je progiba prouzroenih

pojedinanim djelovanjima.

27. Krovita dvostrukih stolica

28. Pajantna krovita ekonomian raspon-uvjetovan nagibom i duljinom

uobiajeni rasponi do 9 do 9,5 metara (ovisno o nagibu)

nagib krovita 40-60

max duljina roga 7-8m

max duljina pajante-cca 4 metra

oslanjanje rogova-zglobna veza

-na drvenu veznu gredu, na armirano-betosnku stropnu konstrukciju, ali obavezni preko drvenih

pragova ili kladica

osni razmak rogova a=0,6-0,8m (max 1 metar)

zglobna veza rogova u sljemenu

zgolobna veza pajante i roga

stabilizacija krovita izvan ravnine

-vjetrokosnicima

-uzduni vez u ravnini pajante

29. Nacrtati naine moguih spojeva rogova u vrhu krova kod pajantnog krovita

30. TROZGLOBNI OKVIR S MONOLITNOM VEZOM GREDE I STUPA Skiciraj rjeenje veze grede i stupa okvira monolitnog presjeka. Na skici okvira naznaite karakteristine presjeke u kojima treba provesti dokaze mehanike otpornosti i stabilnosti i navedite koje sve dokaze treba provesti (ne morate izvoditi izraze za provjeru)