ebedige geeide - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLANDkroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2014/06/Zz3.2014.pdf · u ovoM Broju ŽIVA ZAJEDNICA3/2014 3 Budite hramovi Božji — poručio

D 2384 E — 1,50€ — OŽUJAK/MÄRZ 2014 — BR./NR.3 (342)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

STEPINČEVO U NJEMAČKOJ

01und28u_ 01und28 II 03.03.14 09:13 Seite 2

Uprostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci, 26. veljače održanoje XVI. redovno godišnje zajedničko zasjedanje Biskupske konferencijeBosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije. Na jednodnev-

nom zasjedanju, kojem su predsjedali biskup banjolučki mons. dr. Franjo Komarica, predsjednik BK BiH, i nadbiskup zadarski mons. dr. Želimir Puljić,pred sjednik HBK, sudjelovali su svi članovi Biskupske konferencije BiH i člano-vi Hrvat ske biskupske konferencije, osim mons. Slobodana Štambuka i mons.Nikole Kekića koji su se ispričali.

Na dijelu zasjedanja sudjelovao je i apostolski nuncij u BiH nadbiskup Luigi Pezzuto koji je prenio pozdrave Svetog Oca i Državnog tajnika kardina-la Petra Parolina. Podsjetio je, uz to, i na pismo bivšeg Državnog tajnika kar-dinala Bertonea od prije dvije godine (14. siječnja 2012.) u kojem je izraženazabrinutost Svete Stolice gledom na budućnost Katoličke Crkve u BiH. Nakonizvješća o aktualnom stanju Katoličke Crkve i društva u Bosni i Hercegovini, iz-ražena je zabrinutost zbog nejednakopravnosti Hrvata s druga dva naroda teistaknuta potreba rada na svim razinama da svaki narod i svaki čovjek u sva-kom dijelu Bosne i Hercegovine ima jednaka prava. Biskupi Hrvatske biskups-ke konferencije ponovno su izrazili bratsku blizinu i potporu svojoj braći u bis -kupstvu u BiH u svim njihovim brigama i strepnjama za budućnost katoličke po-pulacije, a preko njih svima članovima njihovih biskupijskih zajednica u BiH.

Posebnu pozornost biskupi su i ovaj put posvetili hrvatskoj inozemnoj pastvii traženju najboljeg načina da se, unatoč potrebama u vlastitim biskupijama, od-govori na opravdane duhovne potrebe Hrvata katolika širom svijeta. Saslušali suizvješća te dali potrebne smjernice Ravnateljstvu dušobrižništva za Hrvate u ino -zemstvu.

Zahvalili su ravnatelju fra Josipu Bebiću, članu Franjevačke provincije Pres-vetog Otkupitelja — Split, za njegovo neumorno zauzimanje i suradnju s hrvat -skom inozemnom pastvom te prihvatili njegove razloge radi kojih od ljeta 2014.godine neće moći obavljati ovu službu. Također su odlučili da ga na toj službinaslijedi svećenik Zagrebačke nadbiskupije vlč. dr. Tomislav Markić, ravnateljNadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu.

I ovom prigodom biskupi su izrazili zahvalnost brojnim svećenicima, redov-nicima, redovnicama i drugim pastoralnim djelatnicima koji skrbe za Hrvate ka-tolike širom svijeta. Na osobit način pozvali su sve Hrvate katolike da mole zanova svećenička redovnička zvanja u hrvatskim misijama širom svijeta kao i udomovinskoj Crkvi kako bi uvijek bilo onih koji će u njima snažiti vjeru pradje-dova i ljubav prema svom hrvatskom rodu i narodu. Razmotrene su i druge te-me i važna pitanja. IKA/KTA/A.P.

imp

ress

um

List hrvatskih katoličkihzajednica u Njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de

60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

Odgovara/Verantwortlich:Pfr. Ivica Komadina

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

Uredništvo/Redaktion:Pfr. Ivica Komadina, Željka Čolić,

Stjepan Herceg, Kristina Kovačević,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/Layout &Bildbearbeitung:

Ljubica Markovica-Baban

Tisak/Druck:DENONA d.o.o., Zagreb

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: € 16,-za ostale europske zemlje: € 22,-za prekomorske zemlje: € 35,-

Bankverbindung:VDD/Kroatenseelsorge in Deutschland

IBAN:DE03 7509 0300 0006 4989 73

SWIFT-BIC: GENODEF1M05

Zadnja stranica:

Vremenski zapis u kamenu;snimio: A. Polegubić

D 2384 E — 1,50€ — OŽUJAK/MÄRZ 2014 — BR./NR.3 (342)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

STEPINČEVO U NJEMAČKOJ

Naslovnica: S proslave Stepinčeva u Hrvatskoj

katoličkoj župi Frankfurt a.M.;snimka: HKŽ Frankfurt

AKTUALNO

lebendige gemeinde

Novi ravnatelj hrvatske inozemne pastve

Snim

ka:

IKA

BANJA LUKA

Biskupi su zahvalili dosadašnjem ravnatelju hrvatske inozemne pastve fra Josipu Bebiću te su odlučili da ga na toj službi naslijedi svećenik Zagre -bačke nadbiskupije vlč. dr. Tomislav Markić.

02u.27_02u.27farbs.II 03.03.14 09:20 Seite 1

u ovoM Broju

ŽIVA ZAJEDNICA 3/2014 3

Budite hramovi Božji — poručio jePapa kardinalima koje je kreirao

na redovitom javnom konsistorijukreiranja novih kardinala, u subotu22. veljače, u bazilici Sv. Petra u Rimu. „U tom hramu, koji smo mi, sla-vi se egzistencijalna liturgija: ona do-brote, opraštanja, služenja, jednomriječju — liturgija ljubavi. Taj naš hramkao da je oskvrnjen ako zanemarimodužnosti prema bližnjima. Kada u na-šem srcu mjesto nađe najmanji od na-še braće, sam Bog je našao mjesto.Kada taj brat ostane vani, sam Bognije prihvaćen. Srce u kojemu nemaljubavi je kao oskrv njena crk va, odu-zeta za božansku službu i namijen-jena nečem drugom. Draga braćokardinali, ostanimo ujedinjeni u Kristui među sobom! Molim vas da mi bu-dete blizu, molitvom, savjetom, su-radnjom. I svi vi, biskupi, svećenici,đakoni, posvećene osobe i laici, uje-dinite se u zazivanju Duha Svetogada bi Kardinalski zbor uvijek jače isi-javao pastoralnu ljubav, bio svetiji,da bi služio evanđelje i pomagaoCrkvi da u svijetu isijava Kristovu lju-bav, kazao je Papa na kreiranju de-vetnaestorice novih kardinala.

A da je Papi na srcu temeljitaobnova Crkve, svjedoči i Papino pis-mo obiteljima, koje je 25. veljačeobjav ljeno na vatikanskim mrežnimstra nicama. Papa progovara o Sino -di te ističe kako je sudionicima,predstavnicima čitavog Božjeg na-roda, nužno potrebna molitvena pot-pora i to osobito obitelji. Papa jepozvao obitelji da mole za izvan-rednu Biskupsku sinodu koja će seodržati u listopadu 2014. u Vatika-nu. Ta je Biskupska sinoda, ističe Pa-pa, naime posebno posvećena va-ma, vašem pozivu i poslanju u Crkvii društvu, pitanjima vezanim uz braki obitelj, obiteljskom životu, odgojudjece i ulozi obitelji u poslanju Crk -ve. Papa napominje kako će se na-kon te izvanredne iduće godineodržati i redovna Biskupska sinodakoja će također imati za temu obi -telj, a u tome kontekstu će se u rujnu2015. održati i Svjetski susret obi teljiu Philadelphiji, prenosi IKA.

Neka molitva bude u središtu inadolazeće korizme na dobro Crk -ve, naroda i osobnog rasta svakogpojedinca.

Urednik

● INTERVJU: dr. fra Ivan Macut

IZ CRKVE U SVIJETUPapa kardinalima: Budite sveti!Papa Franjo je u Kardinalski zbor uvr -s tio 19 novih kardinala. Kardinalskizbor sada broji 218 članova, od kojih122 izbornika.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

IZ CRKVE U DOMOVINIBl. Alojzije Stepinac uskoro svetac!Očekuje se da će papa Franjo uskoroobjaviti točan datum kanonizacije bl. Alojzija Stepinca.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

NJEMAČKAProslavljeno Stepinčevo u hrvatskimkatoličkim misijama i zajednicama

. . . . . . . . . . . . . . . . . . 15—20

SVIJET MLADIH — JUGENDWELTHvala za život —Danke für das Leben. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:

Pfr. Ivica Komadina: Verkündigungdes Herrn — Annuntiatio Domini

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

Ekumenizamje bit Crkve izadatak sva-kog vjernika

● TEOLOŠKI OSVRT: dr.NikolaVranješ

Kako izgra -đivati zajed -ništvo u župi

Demografskipogled na ulazak Hrvat ske u EU

● REGIONALNE SJEDNICE

Iz delegatove Poruke

str. 8

Dana 25. ožujka Crkva slavi svet-kovinu Blagovijesti ili Navješ-

tenje Gospodinovo, dan kada jeanđeo Gabrijel navijestio Mariji daće začeti i roditi Isusa. Vijest je tokoja je mladu djevojku Mariju toli-ko obradovala, kao što se svakakršćanska majka raduje začeću sva-kog svog djeteta. Marijin odgovorje odgovor vjere, povjerenja u Bo-ga, prihvaćanja Božje volje. Bogmijenja njezine mladenačke, dje-vojačke, zaručničke planove, zah-vaća duboko u njezin život. Onpoš tuje Marijinu slobodu i čeka nje-zin odgovor. Susret Marije i anđe-la Gabrijela ovjekovječili su brojniumjetnici i slikari u svojim prekras-nim djelima. Kao uspomena na tajsusret izgrađene su bezbrojne crkvediljem svijeta. Tako je i kod Hrvataizgrađena crkva Gospe Trsatske,koja je jedno od najstarijih hrvat -skih marijanskih svetišta. Prema pre-daji na Trsatu je 10. svibnja 1291.

godine na mjestu današnjeg svetiš-ta Gospe Trsatske osvanula Naza-retska kućica Svete obitelji. NaTrsat su je iz Nazareta prenijeli an-đeli. Tu se zadržala do 10. prosin-ca 1294. godine kada je anđelipreniješe u Loreto, pokraj Ancone,gdje se i danas nalazi. Crkva Gos -pe Trsatke danas je poznato svetiš-te i hodočasničko odredište u kojestižu hodočasnici iz raznih dijelovaHrvatske i inozemstva. Svaki susrethodočasnika s Isusom i Marijom usvakom Marijanskom svetištu tre-bao bi biti radosni susret, susret koji ispunja srećom i radošću. Uhrvatskom jeziku susret i sreća su ta-ko blizu. Svaki pravi, iskreni, dob -ronamjerni susret rađa srećom, ra-došću, blagošću. Kao što je to biosusret anđela Gabrijela i DjeviceMarije — susret radosti, susret sreće.Neka svi naši susreti budu blaga,radosna vijest, Blagovijest!

Vaš vlč. Ivica Komadina, delegat

Kada u našem srcu mjesto nađe najmanji od naše braće, sam Bogje našao mjesto.

Molitvena potpora obitelji

Blagovijest

str.12

str. 6

03u ovom_03u ovom 03.03.14 09:23 Seite 1

nadbiskupa kardinala Andrea Vingt-Troisa, nadiskupa Manile kardinalaLuisa Antonija Taglea i nadbiskupaAparecide kardinala Raymunda Da-mascena Assisa. Na konzistoriju je bi-lo riječi i o specifičnim prilikama pas -toralnoga obilježja — problemima se-lilaštva, obitelji u selilaštvu i obitelji ta-mo gdje su vjernici katolici u manjini,

o čemu je objavljeno i posebnopismo kojim se upozorava dasu kršćani ugroženi i proga -njani u mnogim zemljama gdjesu manjina.

Isus je pred nama

„Isus je išao pred njima. I uovom času Isus ide pred nama.On je uvijek ispred nas; pret -hodi nam i otvara nam put.Ovo je naše pouzdanje i našaradost: biti njegovim učeni -cima, biti s njime; koračati zanjim, slijediti ga“, istaknuo je usubotu 22. veljače papa Fra njo

na početku homilije na svečanom jav-nom konzistoriju u bazilici Sv. Petra,na kojemu je u Kardinalski zbor uvr-stio 19-oricu novih kardinala. Novimje kardinalima Papa predao kardi-nalski šešir (biret), prsten kao znak bli-ske povezanosti s Petrovim nasljedni-kom, te bulu kreacije. „Vaša je od-važnost potrebna Crkvi za naviješ-tanje Evanđelja u svim prilikama kakobiste posvjedočili istinu. Crkvi je pot -rebna i vaša molitva kako bi Kristovostado hodalo pravim putem. Molitvaje zajedno s naviještanjem Božje rije-či glavna obveza biskupa“, poručio jePapa Franjo i dodao kako je Crkvi po-trebno i njihovo suosjećanje, posebnodanas kada su brojne zemlje izloženeboli i trpljenju.

Molite za nove kardinale

A papa Franjo pozvao je i svevjernike da mole za nove kardinale.Za to je iskoristio nagovor na molitviAnđeoskog pozdravljenja 23. velja-če, nakon svečane mise u bazilici sve-toga Petra sa svim kardinalima. Sveti

Sredina veljače bila je posebnobremenita događajima, ali još vi-še i temama, koje su se jedna za

drugom „redale“ u Vatikanu. Premdaće se o mnogočemu pisati, mediji suposebno zabilježili jedan trenutak ko-ji će svakako ući u povijest. Riječ je o„dirljivom“ susretu pape u miru Bene-dikta XVI. i pape Franje na redovitomjavnom konzistoriju kreiranjanovih kardinala u subotu 22.veljače u bazilici sv. Petra.Svoju je veličinu papa u miruBenedikt XVI. pokazao još jed-nom: kada mu se približavaopapa Franjo, skinuo je svojubijelu papinsku kapicu, da bipokazao „tko je Papa“, a po-tom su se dvojica brat ski zagr-lila i pozdravila. Za sve je po-javljivanje Bendikta XVI. biloveliko iznenađenje, osim zapapu Franju i njegove najbližesuradnike, jer ga je on poz-vao. Papa u miru sjedio je me-đu kardinalima, a ne na ne-kom posebnom mjestu. No, za Kato-ličku Crkvu mnogi su događaji u tometjednu bili ionako od osobito velikevažnosti i teško je u jednom novinar -skom izvještaju prenijeti sva značenjai sve poruke od kojih će živjeti cijelavjernička zajednica.

Obitelj izložena ugrozamasekularizma

Najprije se u Vatikanu od 17. do19. veljače sastalo Vijeće kardinala —skupina od osam kardinala čija je za-daća pomoći Papi u vođenju Crkve iu nacrtu reforme Rimske kurije. To seVijeće već sastajalo u listopadu i pro-sincu 2013, kada im je na dnevnomredu bila i Biskupska sinoda i to „pre-ko reda“, zbog hitnosti. Naime, tadajoš nije bila objavljena konačna temaza sljedeće opće zasjedanje Biskup -ske sinode, ali je Papa u više navratadao do znanja da će tema biti „'an-tropološka', tj. o ljudskoj osobi i obi -telji u svjetlu evanđelja“. Toj je sjedni-ci bio nazočan novi generalni tajnikBiskupske sinode nadbiskup LorenzoBaldisseri. Sada je tema „jasna“, pa

IZ CRKVE U SVIJETU

4 ŽIVA ZAJEDNICA 3/2014

Papa Franjo je u Kardinalski zbor uvrstio 19 novih kardinala. Kardinalski zbor sada broji 218 članova, od kojih 122 izbornika; njih 61 iz Europe, 19 iz LatinskeAmerike, 15 iz SAD-a i Kanade, po 13 iz Afrike i Azije i jedan iz Oceanije.

Papa kardinalima: Budite sveti!

je o njoj raspravljalo i Vijeće kardi-nala, ali i Izvanredni konzistorij Kar-dinalskoga zbora 20. i 21. veljače.Posljednji izvanredni konzistorij odr -žao se u veljači 2012., kada je tada-šnji papa Benedikt XVI. taj sastanakposvetio novoj evangelizaciji. Iz togaje vidljivo da se poglavari KatoličkeCrkve na izvanrednim konzistorijima

s kardinalima iz cijeloga svijeta, kojisu nešto poput „papinog senata“ želiposavjetovati o onome što smatra vrlovažnom ili najvažnijom pastoralnomtemom. Očito je obitelj u ovome tre-nutku tema o kojoj se želi ozbiljno ra-spravljati, jer je obitelj u današnjimdruštvima ugrožena na razne načine.Pa i u Hrvatskoj gdje su obitelji izlo-žene siromaštvu zbog nezaposlenosti,sve je teže očuvati brak pa su učesta-le rastave, javljaju se zahtjevi kojimase želi redefinirati tradicionalno poi-manje braka i obitelji, a tu su onda idruga otvorena pitanja — pitanjapred bračnoga života, pastorala zaru-čnika, pitanje rastavljenih i ponovnocivilno vjenčanih i njihovoga mjesta uCrkvi, rađanja i otvorenosti životu ubraku, djece, usvajanja djece, odgo-ja djece i slična. To su sve pitanja ko-jima Crkva posvećuje posebnu po-zornost, a kako se čini da je danasobitelj ugrožena, ne čudi da će Crkvatoj temi posvetiti i Biskupsku sinodu najesen. Na Izvanrednom konzistorijupapa Franjo je imenovao i trojicupredsjednika Sinode o obitelji, kojidolaze s tri kontinenta: pariškoga

(izvo

r BK E

ngle

ske

i Wale

sa); p

reuz

eto s

IKA

Pozdrav pape Franje i umirovljenog pape Benedikta XVI.

(Nastavak na str. 24)

04-05Iz Crkve_04-05 Iz Crkve 28.02.14 19:44 Seite 1

tara. Od ukupno 66 ubijenih herce-govačkih fratara za sada su znanigrobovi njih 33-ojice, a od toga su24 pokopana u širokobriješkoj samo-stanskoj crkvi. U sklopu Dana dodi-jeljene su i nagrade i prigodne pla-kete nagrađenima u III. nagradnomnatječaju o temi pobijeni hercego -vački franjevci.

Dvadeset i trojica odgojitelja ve-likih bogoslovnih sjemeništa susreli su

ca zamolio je predsjednika Josipovićada zajedno s drugim članicama EUpoduzme konstruktivne korake u učin-kovitim mjerama koje se nužno mora-ju poduzeti da bi se aktualne napeto-sti na području BiH između sve siro-mašnijeg i nezadovoljnijeg stanovniš -tva i doma ćih političara smanjile izemlja krenula u poželjnom smjeru,koji će omogućiti domaćem pučanstvumiran i dostojanstven život.

IZ CRKVE U DOMOVINI

Bl. Alojzije Stepinac uskoro svetac!


maštva, dok se 48% nalazi na rubu si-romaštva ili socijalne isključenosti. Podatke potvrđuju i najnoviji statističkipokazatelji koji izravno utječu na sto-pu siromaštva.

Zadarski nadbiskup Želimir Puljićnapisao je pismo žrtvama zlostav -ljanja nekadašnjeg župnika Bibinja.„Imajući u vidu rane i povrede kojezlostavljani nose u svojoj duši, Nad-biskupija je zamolila djelatnike u na-šem savjetovalištu, neka onima koji sejave posvete osobitu psihološku i du-hovnu pažnju i pomoć u njihovim teš-koćama“, stoji u pismu gledom sluča-ja zlostavljanja sa strane negdašnjegžupnika u Bibinjama don NedjeljkaIvanova, koji je već više godina u mi-rovini u Zadru.

Svećenik Zagrebačke nadbisku -pije i prebendar Zbora prebendaraprvostolne crkve Zagrebačke, prof.dr. Adalbert Rebić umro je 20. velja-če u Svećeničkom domu sv. Josipa uZagrebu u 78. godini života i 50.godini svećeništva.

A.O.

Prefekt Kongregacije za kauze sve-tih kardinal Angelo Amato na sve-čanoj proslavi Stepinčeva u crkvi

sv. Jeronima u Rimu objavio je vijest oskoroj kanonizaciji kardinala Stepin-ca. Kazao je kako su nalazi liječnič-ke komisije potvrdili čudesno ozdrav -ljenje po blaženikovom zagovoru, očemu je obavijestio papu Franju. Oče-kuje se da će papa Franjo uskoro ob-javiti i točan datum kanonizacije.

Snim

ka:

IKA

Stepinčevo je slav -ljedno diljem domovine iizandomovinstva. Misu uzagrebačkoj prvostolnicipredvodio je kardinal Jo-sip Bozanić u zajedništvus apostolskim nuncijem uR. Hrvatskoj nadbiskupomAlessandrom D'Erricom,bjelovarsko-križevačkimbiskupom VjekoslavomHu z jakom, zagrebačkimpomoćnim biskupima Va -lentinom Pozaićem, Iva-nom Šaškom i Mijom Gor -skim te s još oko 150 sve-ćenika. Oko šest tisućavjernika ispunilo je Stepin -čevu katedralu te prostor

se 21. i 22. veljače u Bogoslovnomsjemeništu u Đakovu, gdje su razgo-varali o temi „'Skrutiniji' — postupciprovjere u formacijskom hodu sveće-ničkih pripravnika“. Osim domaćina,odgojitelja Bogoslovnog sjemeništa uĐakovu, susretu su nazočili odgojite -lji Nadbiskupskoga bogoslovnog sje-meništa iz Zagreba, Centralnoga bogoslovnog sjemeništa iz Splita, Bo-goslovnog sjemeništa „Ivan Pavao II.“iz Rijeke, Biskupijskog misijskog sje-meništa „Redemptoris Mater“ iz Pule,Vrhbosanskoga bogoslovnog sjeme-ništa iz Sarajeva te Nadbiskupij -skoga misijskog sjemeništa „Redemp-toris Mater“ iz Sarajeva. Susretu sunazočili i splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić, predsjednik Vijeća zasjemeništa HBK, đakovačko-osječkinadbiskup Đuro Hranić, umirovljeninadbiskup Marin Srakić i generalnivikar Nadbiskupije mons. Ivan Ćurić.

Banjolučki biskup Franjo Komari-ca, predsjednik BK BiH, susreo se uZagrebu s predsjednikom R. Hrvatskedr. Ivom Josipovićem. Biskup Komari-

Očekuje se da će papa Franjo uskoro objaviti točan datum kanonizacije bl. Aloj-zija Stepinca.

Kardinal Josip Bozanić predvodio je sv. misu na Stepinčevo u zag -rebačkoj prvostolnici

ispred nje. Kardinal Bozanić nazvaoje Stepinca „kompasom hrvatskog na-roda i simbolom hrvatskoga katolič-kog identiteta“. Nakon popričesne mo-litve, kardinal Bozanić je kod Stepin -čeva groba izmolio molitvu za njego-vo prog lašenje svetim. U Krašiću, mje-stu rođenja i Stepinčeva zatočeništvanakon izlaska iz zatvora, misu je pred-vodio mons. Juraj Batelja.

Odgojitelji sjemeništa o formaciji

Za dane pobijenih hercegovačkihfranjevaca na Širokom Brijegu misu jepredvodio provincijal fra MiljenkoŠteko, uz sumisništvo vicepostulatorafra Miljenka Stojića, gvardijana širo-kobriješkog samostana fra TomislavaPuljića, drugih gvardijana i većegbroja franjevaca iz cijele Hercegovi-ne. Tijekom i nakon II. svjetskog ratakomunisti su ubili 66 članova Herce-govačke franjevačke provincije. NaŠirokom Brijegu su ubili i u ratnomskloništu u blizini crkve zapalili 12 fra-

Sve veći problemsiromaštva u BiH

Na Svjetski dan soci-jalne pravde, 20. veljačeCaritas BK BiH zajedno smrežom Caritasa Europepoziva političke strukture idonositelje odluka u BiHda priznaju socijalnuprav du kao temeljno na-čelo u borbi protiv siro-maštva i socijalne isključe-nosti. Prema podacimaraznih domaćih i stranihorganizacija, oko 18%stanovništva BiH živi is -pod granice kritičnog siro -

04-05Iz Crkve_04-05 Iz Crkve 28.02.14 19:44 Seite 2

Fra Ivan Macut rođen je 3. listopada 1981. uVuko varu. Osnovnu školu pohađao je u Vuko -varu, Imotskom i Sinju. Franjevačku klasičnu

gimnaziju završio je u Sinju, a Filozofsko-teološkistudij u Splitu, na Katoličkom bogoslovnom fakulte-tu, gdje je diplomirao akademske godine2006./2007. Svečane zavjete položio je 10. rujna2006., a za svećenika, na naslov Franjevačke pro-vincije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu,zaređen je 24. lip nja 2007. Đakonsku godinu oba -vio je u župi Sv. Franje u Imotskom, a tu je proveo idvije godine u službi župnog vikara. Godine 2009.uprava Provincije šalje ga na poslijediplomski stu-dij iz međureligijskog dijaloga i ekumenske teolo-gije u Rim. Akademske godine 2009./2010. upisaoje specijalizaciju iz fundamentalne teologije — Zna-nosti o religijama na Papinskom sveučilištu Lateran(Pontificia Universitas Lateranensis) u Rimu, gdje je24. lipnja 2011., postigao akademski stupanj licen-cijata. Akademske godine 2009./2010. na Papin -skom Institutu za studij Arapskog jezika i islamistike(Ponticifio Istituto di Studi Arabi e d'Islamistica —P. I. S. A. I.) pohađao je kao izvanredni student i stu-dij Uvod u islam i Arapski jezik. Od akademske go-dine 2011./2012. doktorand je na teološkom fakul-

tetu Papinskog sveučilišta Antonianum (PontificiaUniversità Antonianum) u Rimu sa specijalizacijomiz ekumenske teologije, a ujedno je pohađao i pre-davanja i radio istraživanja vezana uz doktorski radna Institutu za ekumenske studije San Bernardino(Istituto di Studi Ecumenici) u Veneziji. Osim toga, uakademskoj godini 2012./2013. pohađao je pre-davanja i na Valdeškom teološkom fakultetu u Rimu. Obranio je doktorsku disertaciju iz ekumen -ske teologije s uspjehom Summa cum laude 29. svib -nja 2013. god. pod naslovom Il pensiero ecumeni-co di Oscar Cullmann — Indagine sulla sua opera teologica — (Ekumenska misao Oscara Cullmanna —Istraživanje njegova teološkog opusa). Za vrijemestudija, ali i sada nakon njega, objavio je nekolikoznanstvenih članaka, kako u domaćim tako i u inozemnim teološkim časopisima. Područje istraži-vanja dr. Macuta jest: ekumenska teologija, teolo-gija religija te scijentologija. Trenutno je na službidušobrižnika u Hrvatskoj katoličkoj misiji u Berlinu.U razgovoru za Živu zajednicu, na koji se dr. Ma-cut rado odazvao, posebno su dotaknuta pitanjameđureligijskog dijaloga i ekumenizma te što bi semoglo činiti i u hrvatskim katoličkim misijama i zajednicama na tom važnom području.

INTERvju


Žz: Ekumenizam je, zapravo, za-počeo 1910. god., a Katolička Crkvau njega se aktivno uključila tek nakonDrugog vatikanskog sabora. Kako bi-ste ocijenili trenutno stanje na eku-menskom putu?

Fra Ivan Macut: Kad je riječ o eku-menizmu, onda treba reći da, s jed-ne strane, postoje oni glasovi koji sejavljaju i govore kako je nastupio eku-menski zastoj te kako se vrlo malo iliništa ne kreće prema naprijed. Argu-menti su im, npr. još uvijek neriješenadogmatska pitanja. Mogao bih ihnazvati ekumenskim pesimistima. Sdruge strane, postoje oni koji su vrlooptimistični i na svaki potez gledajukao na veliki iskorak naprijed. Njihbih mogao nazvati ekumenskim opti-mistima. Vjerujem da je istina negdjeu sredini. Mislim kako većina eku-menskih teologa, ali i ostalih vjernika,a kojima je na srcu ekumenizam i uje-

dinjenje razjedinjenih kršćana, realnogledaju na sadašnje ekumensko sta -nje i to bez pretjerane euforije, ali,tako đer, i bez pretjeranog pesimiz-ma. Istina je, a to je i svima očito, dase Crkve nisu još uvijek ujedinile. Isti-na je, također, da postoji iskrena že -lja kod velike većine kršćana da seuspostavi ponovno jedinstvo. Ne smi-jemo smetnuti s uma kako razjedinje-nost traje već stoljećima te uz dog-matske tu su i povijesne, tradicijske, liturgijske tekovine i posebnosti kojenije moguće samo tako napustiti iprevladati. Što se tiče trenutnog eku-menskog stanja, očito je kako kodCrkava postoji želja da se uspostaviponovno jedinstvo i na tome rade raz-ličite mješovite komisije, ali, isto tako,kao što je to već rekao papa emeritusBenedikt XVI., a citirao ga je i aktual-ni papa Franjo, jedinstvo Crkve ipakće na kraju biti Božji dar.

Realno gledanje na da našnje ekumensko stanje

Živa zajednica: Možete li, za po-četak razgovora, ukratko objasnitirazliku između međureligijskog dija-loga i ekumenskog dijaloga? U čemuje bitna razlika?

Fra Ivan Macut: Vjerujem da jerazlika dosta jasna i vidljiva. Naime,međureligijski dijalog jest dijalog Ka-toličke Crkve s drugim religijama, kaošto su islam, budizam, hinduziam,itd., dok je ekumenizam, zapravo,razgovor između razjedinjenih krš -ćanskih Crkava i crkvenih zajedinca,kako bi ponovno uspostavile prekinu-to jedinstvo. Cilj međureligijskog di-jaloga nije međusobno ujedinjenje,nego npr. bolje upoznavanje, dopri-nos pomirenju i miru u svijetu, itd.,dok je cilj ekumenizma ujedinjenjerazjedinjenih Kristovih učenika.

Ekumenizam je bit Crkve i zadatak svakog vjernika

RAZGOVOR S EKUMENSKIM TEOLOGOM DR. FRA IVANOM MACUTOM

06-07i_06-07intervju 03.03.14 09:36 Seite 1


Ekumensko djelovanje i u hrvatskim misijama i zajednicama

Žz: Koje biste konkretne smjerniceili poticaje dali našim zajednicama,župama, misijama, a koje bi imale zacilj podizanje ekumenske svijesti kodvjernika laika?

Fra Ivan Macut: Na prvo mjestostavio bih molitvu za jedinstvo krš -ćana i to i izvan Molitvene osmine zajedinstvo kršćana. Svaki kršćanin, a

kome je na srcu ponovno ujedinjenjerazjedinjenih kršćana, trebao bi po-najprije moliti Boga da nam udijelidar jedinstva. Osim ove molitve, vje-rujem kako je moguće učiniti još i ne-ke druge konkretne poteze, a koji bi uvelikoj mjeri podigli svijest u našim za-jednicama o važnosti rada na ujedi -njenju kršćana. Ovdje bih izdvojio sa-mo nekoliko poticaja, a, naravno, mo-gući su još i neki drugi: ekumenski sus-reti na razini župa ili misija — vjeru-jem kako je mnoštvo prigoda u tijekujedne crkvene ili građanske godine, au kojima bi se mogli organizirati eku-menski susreti i to izvan službene mo-litvene osmine. Ne mislim samo nadolazak službenih predstavnika poje-dine Crkve ili crkvene zajednice, ne-go dolazak skupine vjernika jedne krš-ćanske Crkve ili zajednice, npr. pro-testanata, a imali bi prigodu sudjelo-vati na slavlju druge Crkve ili crkvenezajednice, npr. Katoličke Crkve. Ovosudjelovanje ne uključuje odmah iinterkomuniju, za koju postoje poseb-na pravila, ali bi vjernici druge Crkvekroz osobno iskustvo mogli upoznatiliturgiju, molitve te, na kraju, upozna-li bi i vjernike druge crkvene zajedni-ce, a koji kao i oni sami vjeruju u isto-ga Boga i Spasitelja Isusa Krista. Vje-rujem kako je upravo ovo nepozna-vanje drugih kršćana najveća prepre-ka i strah vjernika laika da se aktivno

Kršćanska molitva za ujedinjenje

Žz: Do sada ste govorili o ekume-nizmu u okviru teološkog dijaloga.Međutim, velika većina kršćana nisuprofesionalni teolozi nego vjernici ko-jima je isto tako ujedinjenje Crkavavažno. Što oni mogu učiniti na eku-menskom planu?

Fra Ivan Macut: Iako sam, s jednestrane, uvjeren kako će se Crkve icrkvene zajednice u dogmatskim i

si: „Zar je Krist razdijeljen?“ (1Kor1,13). Dok su kato lici prije molili dase odijeljeni kršćani obrate te da sevrate u krilo jedine i prave KristoveCrkve, a ona je shva ćana isključivokao Katolička Crkva, zad njih nekoli-ko desetljeća, ipak, ispravno se molida se svi skupa vratimo i obratimoGospodinu Isusu Kristu. Treba reći ka-ko je u dogmatskoj konstituciji o CrkviLumen gentium Katolička Crkva izja-vila kako jedina i prava KristovaCrkva subsistit in (postoji u) KatoličkojCrkvi, ali, također, i da se elementicrkvenosti nalaze i izvan granica Ka-toličke Crkve: „Ta Crkva, u ovome svi-jetu ustanovljena i uređena kao društ-vo, postoji u Katoličkoj Crkvi kojomupravljaju Petrov nasljednik i biskupis njime u zajedništvu, premda se i iz-van njezina ustroj nalaze mnogi ele-menti posvećenja i istine koji, kao dar-ovi svojstveni Kristovoj Crkvi, snažnopotiču na katoličko jedinstvo“ (LG 8);dok se u dekretu o ekumenizmu Uni-tatis redintegratio, između ostaloga,kaže: „Stoga te odijeljene Crkve ilizajednice, iako smatramo da trpe odonih nedostataka, nipošto nisu lišeneznačenja i važnosti u otajstvu spase -nja. Kristov se, naime, Duh ne ustru -čava poslužiti njima kao sredstvimaspasenja; njihova snaga potječe odone punine milosti i istine koja je pov-jerena Katoličkoj Crkvi“ (UR 3).

Što se tiče vremenskog razdoblja u kojem ćedoći do ujedinjenja, a duboko sam uvjerenda će se Crkve i crkvene zajednice na koncuipak pod vodstvom Duha Svetoga ujediniti,mogu reći kako to zna samo Otac koji je nanebesima. Što se tiče modela po kojem bi seujedinjenje moglo dogoditi, mislim kako dosada svi postojeći modeli nisu dovoljno dobrida bi mogli odgovoriti na sve poteškoće ko-je nastaju kada se o tome razmišlja i govori.

ekle ziološkim pitanjima,ipak, jednoga dana uspjetitoliko približiti da više nećebiti razloga za razjedinje-nost, s druge strane, čvrstovjerujem da će ujedinjenjunajviše pridonijeti ustrajnamolitva kršćana po cijelomsvijetu te duhovni ekume -nizam, a kojega je i papaFra njo u svojim govorima naposeban način istaknuo kaodušu ekumenskog pokreta. Ujednom svom radu u kojemsam pokušao istaknuti nekekonkretne znakove na ekumenskomputu, na prvo sam mjesto stavio Mo-litvenu osminu za jedinstvo kršćana.Naime, ova molitvena osmina, a kojatraje od 18. do 25. siječnja, a uteme -ljio ju je svećenik Paul Wattson1908., vrlo je razgranata te milijunikršćana ustrajno mole kako bi Bog po-novno svojoj Crkvi darovao raskinutojedinstvo. Ove godine molitvena os-mina za jedinstvo krš ćana odvijala sepod geslom koji je preuzet iz PrvePavlove poslanice Korinćanima, a gla-

uključe u ekumenske proce-se. Ova bi praksa zasigurnodoprinijela da se stanje po-pravi i strah prevlada; pro-povijedi — moguće je da jed-na Crkva pozove službenikadruge Crkve da održi propo-vijed. Naravno da bi propo-vijedi imale za cilj širiti Kris -tovu poruku mira i jedinstva,a ne isticati i potpirivati raz-like. Da je ova praksa dopuš -tena, svjedoči nam i propo-vijed pape Ivana Pavla II. ujednoj luteranskoj crkvi u

gradu Rimu. Na kraju bih istaknuo joši interkonfesionalni vjeronauk — nai-me, smatram kako bi se moglo i treba -lo pozvati predstavnike drugih kršćan -skih Crkava i crkvenih zajednica današim vjeroučenicima ili odraslimaodrže pojedine vjeronaučne sate ili tri-bine-predavanja u kojima bi oni samiimali prigodu predstaviti svoju Crkvute bi upravo kroz taj osobni susret sapredstavnicima drugih kršćanskihCrkava i zajednica, vjernici uvidjeli

(Nastavak na str. 20)

06-07i_06-07intervju 03.03.14 09:36 Seite 2

Prve regionalne sjednice hrvatskihpastoralnih djelatnika iz Nje -mač ke, na čelu s delegatom za

hrvat sku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivi-com Komadinom, održane su od 17.do 21. veljače u pet njemačkih gra-dova, u organizaciji Hrvatskoga du-šobrižničkog ureda iz Frankfurta ihrvatskih katoličkih misija i zajedni-ca na čijem su se prostoru održava-le sjednice. Na sjednicama se oku-pilo više od 140 hrvatskih pastoral-nih djelatnika iz Njemačke. Sjednicaza pastoralne djelatnike iz hrvatskihkatoličkih misija Bavarske regijeodržana je 17. veljače u hotelu „Po-

Demografski pogled na ulazak Hrvatske u EU


REGIONALNE SJEDNICE

Huzjak i referent za katolike drugihmaterinskih jezika u biskupiji Rotten-burg-Stuttgart Ulrich Reif; u Bochumugeneralni konzul Generalnog konzu-lata R. Hrvatske iz Düsseldorfa Zvon-ko Plećaš, konzul drugom razreda Ti-homir Kujundžić te župnik Hrvatskekatoličke župe Sv. Nikole Tavelića uNizozemskoj sa sjedištem u Rotterda-mu fra Juro Tokalić; u Hildesheimukonzul gerant Generalnog konzulataR. Hrvatske iz Hamburga Stanko Lip -njak te u Frankfurtu generalni konzulGeneralnog konzulata R. Hrvatske izFrankfurta Josip Špoljarić i konzul Ge-

NJEMAČKA: REGIONALNE SJEDNICE S DELEGATOM

inger Hof” u Poingu kod Münchena,18. veljače u Waiblingenu za regijeBaden-Württemberg I. i Baden-Würt-temberg II. u prostorijama Hrvatskekatolic� ke zajednice Waiblingen udvorani Sv. Ante, 19. veljače uBochu mu za regiju Sjeverna Rajna iVestfalija u prostorijama Hrvatske ka-tolic� ke misije Bochum, 20. veljače uHildesheimu za Sjevernu regiju u pro-storijama Bogoslovije u Hildesheimute 21. veljače u Frankfurtu na Majniza Rajnsko-majnsku regiju u župnojdvorani župe Sv. Kristofora u Preun-gesheimu.

neralnog konzulata Bosne i Hercego-vine u Frankfurtu Dragan Bagarić, re-ferent za zajednice drugih materinskihjezika u biskupiji Fulda vlč. Hans PaulDehm i predsjedavajući Vijeća katoli-ka drugih materinskih jezika u bisku-piji Mainz Joaquim Marques Nunes ižupnik njemačke župe Sv. Kristoforau Preungesheimu u Frankfurtu fra Anto Batinić. Više njih je uputilo i pri-godnu riječ istaknuvši važnost djelo-vanja hrvatskih katoličkih misija i za-jednica u Njemačkoj. Prigodnu riječuputili su i predstavnici regija i vodi-telji misija i zajednica na čijim su sepodručjima održavale sjednice.

Sa sjednice za Bavarsku regiju u Poingu kod Münchena

Na sjednicama se okupilo više od 140 hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Njemačke, apredavanje o demografskom pogledu na ulazak Hrvatske u Europsku Uniju održao jeprof. dr. Anđelko Akrap s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Hrvatsko trajno stanje migracija

Na sjednicama je predavanje odemografskom pogledu na ulazakHrvatske u Europsku Uniju održaoprof. dr. Anđelko Akrap, pročelnik ka-tedre za demografiju Ekonomskog fa-kulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakonpovijesnog osvrta trajnog stanja mi-gracija na hrvatskom društvenom teri-toriju, bilo je riječi o problemu neza-poslenosti u Hrvatskoj, migracijamaprema inozemstvu i velikim gradovi-ma te demografskom rasapu sela. Dr.

Molitva za pokojne dušobrižnike

Nakon prigodne meditacije i mo-litve za pastoralne djelatnike premi-nule u posljednje vrijeme na svim jesjednicama sve na početku sjednicapozdravio delegat vlč. Komadina. Nasjednici u Poingu sudjelovao je refe-rent za dušobrižništvo katolika stranihmisija u nadbiskupiji München-Frei-sing prelat Josef Obermaier i gene-ralni konzul Generalnog konzulata R.Hrvatske u Münchenu Petar Uzorinac;na sjednici u Waiblingenu bjelovar -sko-križevački biskup mons. Vjekoslav

08-11i _12-15GI 03.03.14 16:45 Seite 1


planu. Ponajprije želimo istaknuti klju-čne dugo prisutne hrvatske probleme:nezaposlenost, nerazvijenost velikogdepopulirajućeg prostora, pad brojastanovnika na razini čitave Hrvatske,dugogodišnje prirodno smanjenje (ve-ći broj umrlih u odnosu na broj živo -rođenih) i intenzivan proces demo-grafskog starenja, tj. brojem i udjelomsnažan porast broj stanovništva sta-rog 65 i više godina. Navedeno osli-kava sadašnje stanje hrvatskog druš -tva, ali i dugoročne probleme. Nave-deni razvojni problemi neće se riješitiulaskom u EU, već je to ostati i daljezadatak političkih i gospodarskih eli-ta u Hrvatskoj. To pokazuje iskustvonovih članica EU. Hrvatska nema sce-narija kratkoročnih i dugoročnih pro -m jena u društvu i gospodarstvu kojebi mogli očekivati ulaskom u Uniju.Upravo bi nezaposlenost mogla biti,kao i do sada, glavni čimbenik iselja-vanja i na taj način produbljivati i ubr-zavati krajnje nepovoljne demograf -ske trendove, kazao je dr. Akrap.

Veliki problem nezaposlenosti

Dakle, prvi i najveći problem uHrvatskoj je nezaposlenost, u kontinu-itetu od kraja 19. stoljeća do danas.Ona je glavni potisni činitelj iselja-vanja iz Hrvatske, a po svemu sudećibit će i dalje, a to je uvjetovalo zna -čajno, ne samo u odnosu na europskiprosjek, već i u odnosu na veliku veći -nu zemalja iz okruženja, sporiji po-rast i od 1991. godine pad ukupnogabroja stanovnika. Dosad se u hrvat -skoj znanstvenoj literaturi odseljeniš -tvo, prečesto, promatralo kao homo-gena skupina. Pri tomu je dominiraoekonomski pristup u kojem se hrvatskoodseljeništvo uvelike svodilo na rad-no, ali je taj fenomen znatno složeni-ji. Analiza pokazuje povezanost ise -ljavanja s modernizacijskim procesi-ma u Hrvatskoj, i možemo dodati, bezizgleda da će se iseljavanje zausta vitibez promjene opće razvojne politikeu Hrvatskoj. Vraćanje u prošlost možese učiniti bespotrebnim, ali se to poka -zuje opravdanim. Rogić i Čizmić ana-lizirano vrijeme promjena dijele na tri modernizacijska razdoblja: prvahrvatska modernizacija traje od1866. do 1941., druga od 1945. do1990. i treća od 1990 godine. Premanjihovim nalazima, modernizacijskiprocesi u Hrvatskoj, tijekom čitavoganaliziranog razdoblja, umnogome

Akrap je u svom iscrpnom predava njudao i usporednu sliku nezaposleno-sti mlađeg dijela radnog kontingentau Hrvatskoj i odabranim europskimzemljama, a govorio je i o fertilitetu uHrvatskoj i odabranim europskimzemljama. Bilo je riječi i o selektivnojimigracijskoj politici starih članica Eu-ropske Unije i o zajedničkom tržišturadne snage. Na kraju je je bilo rije-či i o otvorenim pitanjima za politič-ke i gospodarske elite u Hrvatskoj na-kon zatvorenih pregovaračkih pog -lavlja s Europskom Unijom. U hrvat -skoj političkoj javnosti, više od jednogdesetljeća, istaknuto mjesto zauzima-ju teme o dobrobitima koje će Hrvat -ska steći ulaskom u punopravnočlanstvo Europske Unije. Sve hrvatskevlade, osobito one nakon 2000. go-dine, kao glavni, strateški, cilj imalesu pregovore i ispunjavanje uvjeta zapridruživanje EU. Hrvatska je bilapod stalnim pritiskom ispunjavanjazada nih kriterija, obveza, direktiva,dava nja ustupaka, s vremenom novihzahtjeva EU i, nerijetko, ucjena. Ula-zak u EU kao vrlo važan cilj oprav-davao je sve žrtve, a to je podupiranosnažnim političkim i medijskim priti-skom koji je oblikovao mišljenje da ćeHrvatska najvažnije, godinama gomi-lane, prob leme riješiti ulaskom u EU.U nizu nejasnih, maglovitih, pogod-nosti koje će Hrvatska imati, ističu sepotencijalna financijska sredstva izstrukturnih EU fondova koja će stajatina raspolaganju. Pritom, ni spomenao preuzetim financijskim i drugim ob-vezama Hrvatske prema EU, ne samou kratkom roku već i u dugom roku.Nerijetko se ističe veliko EU tržište za

hrvatske proizvode, ne navodeći kojisu to proizvodi. Ovo je malo manjailuzija od one kada su najviše pozi-cionirani hrvatski političari odlazeći uKinu to tumačili tobožnjom namjeromotvaranja kineskog tržišta za hrvatske

Sa sjednice u Waiblingenu. Prigodnu riječ uputio je i biskup mons. Vjekoslav Huzjak.

proizvode. Slobodna cirkulacija ljudi,roba, usluga, uključivanje u ravno-pravnu zajednicu napretka i novih teh-nologija i mnoštvo privlačnih fraza izarsenala neoliberalne ekonomije osta -v ljalo je snažan utisak na javno mni-jenje tijekom pregovaranja s EU. Usp-ješnost pojedinih hrvatskih vlada mje-rila se, ponajviše, brojem otvorenih izatvorenih pregovaračkih poglavlja.Za to su vrijeme unutrašnji gospo-darski, demografski i preostali raz-vojni problemi bili gotovo u drugom

Aktulano i sadržajno predavanje održao jedemograf dr. Anđelko Akrap iz Zagreba

08-11i _12-15GI 03.03.14 16:45 Seite 2


nisu rezultat autonomnih razvojnihprocesa, već su bili pod pritiskom iz-vana nametnutih političkih i ekonom -skih silnica, što je ključno za razumi-jevanje stalno prisutne odselidbe urazvoju hrvatskog društva. Jednostav-no: hrvatsko društvo nije imalo dos -tatne autonomije za oblikovanje iuprav ljanje društvenim promjenama.Unutrašnji politički akteri, i kada jepostojala dobra volja (potonje je do-sta problematično), imali su bitno su-žen utjecaj: Centar je bio negdjedrugdje. To je ključno, jer tijekom svetri modernizacije iseljavanje iz Hrvat -ske nije prekidano. Zanemarujući ise -ljavanja povezana s ratovima, Prvim iDrugim svjetskim ratom i Domovinskimratom, unutar svakog modernizacij -skog razdoblja, u mirnim godinama,zbio se jedan brojčano jak iseljeničkival. To je općepoznata činjenica, norijetko su se unutarnji razvojni proce-si, u različitim društvenim, gospo-darskim i političkim strukturama, istra-živali u povezanosti s iseljavanjem.Sve tri modernizacije, ekonomskimrječnikom rečeno, proizvodile su „viš-ak“ stanovništva. Hrvatska je zašla umodernizacijske procese rijetko na-seljena: od 1880-ih do Prvoga svjet -skog rata iselilo se s današnjeg hrvat -skoga državnog teritorija oko 500.00osoba, prema prekomorskim zemlja-ma. Sve to treba uklopiti u gospo-darske čimbenike, jer rijetka naselje-nost već je tada ograničavajući čim-benik za razvoj u prostoru. Naime,Hrvatska nije oblikovala sustav većegbroja gradova, za hrvatske popula-cijske uvjete, srednje veličine koji birazvojem izvan poljoprivrednog sek-tora gospodarstva postupno prihva -

ćali stanovništvo iz svog okružja kojese odlijeva iz poljoprivrede. To jeglavni razlog sužavanja razvoja na

jekom sve tri modernizacije, ise -ljavanje iz Hrvatske nije preki -dano. Hrvatska jednostavno nemaautonomnosti potrebne za uprav -ljanje modernizacijom. Ne znamokako će to biti nakon ulaska u EU,ali svakako je neće povećati. Pre-ma tome, relativno velika neza-poslenost u Hrvatskoj nije novijapojava, tek povremena i periodič-na povezana — kao i u velikoj ve -ćini razvijenih kapitalističkih na-cionalnih gospodarstva — s faza-ma gospodarskih ciklusa, ratovi-ma, svjetskim gospodarskim i po-litičkim krizama već je, s koleban-jima u intenzitetu, stalno prisutnai u mirnodopskim uvjetima i bezgospodarske krize. Vrijedi još jed-nom podcrtati da nezaposlenost u

sve manji i manji prostor i „proiz-vodnje viška stanovništva“ u rijetkonaseljenoj Hrvatskoj. Upravo je ovobitno za razumijevanje sadašnjegstanja i ujedno odgovor na pitanje:Zašto Hrvatska uvijek ima relativno vi-soku stopu nezaposlenosti? Prema to-me radi se o tipu društva u kojem sumodernizacijski procesi neprekinutonagrizali biološku supstancu. Svaka jemodernizacija „odbacivala“ najvital-nije, a od 1991. u prosjeku i obrazo-vanije stanovništvo. Politički su se ak-teri mijenjali, a iseljavanje je kon-stanta. Nisu samo prilike na pojedi-nim sektorima svakodnevnog životapogodovale odselidbi već se radi,drže Rogić i Čizmić, o „cjelovitom ti-pu društva koje svoje unutrašnje teš-koće ne može nadmašiti drugačije ne-go odselidbom“. To je ključno jer, ti-

Sudionici Sjeverne regije na sjednici u Hildesheimu

skog sustava, Domovinskog rata, pri-vatizacije državne imovine u 1990-ima i trenutne gospodarske krize, većje to problem prisutan više od jednogstoljeća. Nezaposlenost je stanje u ko-jem dio radno sposobnog stanovniš -tva, koje je voljno raditi, ne može na-ći plaćeni posao. Suvremena gospo-darstva najčešće pogađa ciklička ne-zaposlenost, a izražava se kao pov-remena, periodična, pojava pove -zana sa fazama gospodarskih ciklusakoje karakteriziraju izrazitiji poreme-ćaji u gospodarstvu što se očituje, uzostalo, u smanjenju proizvodnje i ma-sovnoj nezaposlenosti. U situaciji ka-da je nezaposlenost ciklička, radnasnaga, koja je ostala bez posla u fa-zi gospodarske krize, zapošljava seizlaskom iz gospodarske krize. Dobarkonjunkturni ciklus u gospodarstvu, ili

Sa sjednice u Bochumu

Hrvatskoj ima duboko korijenje i nijesamo sadašnji problem, kao posljedi-ca promjene političkog i gospodar -

REGIONALNE SJEDNICE

08-11i _12-15GI 03.03.14 16:45 Seite 3


produkciju. Brojčani demografski po-kazatelji su jasni, jer prema raziniTFR-a u zadnjih 10-ak godina od oko1,4 obnovit će se jedva 2/3 stanov-ništva u Hrvatskoj. Ako se žene i od-luče na rađanje to se vrlo često, podpritiskom brojnih nepovoljnih čimbe-nika, odgađa za sve kasnije godine,istaknuo je dr. Anđelko Akrap. Pritomje istaknuo kako su najznačniji činiteljiniskog fertiliteta u Hrvatskoj nezapos-lenost mladih, nepriuštivost stana mla-dima, dugi rad mladih na određenovrijeme - nesigurnost, nagli porast ati-pičnog radnog vremena (veliki potro-šački centri) to ne prate javne usluge(jaslice, vrtići). Uspoređujući s drugimeuropskim državama, po porastu sta-novništva, od 1870. do 2011. godineHrvatska se nalazi na europskom za-čelju. Iseljavanje je jedna od temeljnihodrednica ubrzanja nepovoljnih tren-dova. Odgovarajući na pitanje, što činiti da se stanje popravi, dr. Akrapje na kraju istaknuo kako je potrebnoriješiti egzistencijalne probleme kojidjeluju ograničavajuće na ulazak ubrak, ali i imanje sljedećeg djeteta.Hrvatskoj treba dugoročna pronatali-tetna populacijska politika, koja će sepostići konsenzusom svih ključnih dru-štvenih, političkih, znanstvenih, gos -podarskih, vjerskih i središnjih nacio-nalnih institucija i aktera u Hrvat skoj.Za Hrvatsku je to ujedno ključni sred -njoročni i osobito dugoročni demo-grafski i ekonomski problem, kazao jedr. Anđelko Akrap. Nakon preda-vanja uslijedila je plodna diskusija.

prosperitet, najbolje se očituje u go-tovo punoj zaposlenosti. Puna zapos-lenost ne znači društvo bez nezapos-lenih: na tržištu rada normalna je po-java prisutnost pojedinaca koji mije -njaju posao, ili traže posao koji bi imnajviše odgovarao, ili jednostavno nežele raditi. Dobar konjunkturni ciklusu nacionalnom gospodarstvu podra -zumijeva pad nezaposlenosti na sto-pu prihvatljivu nacionalnim gospodar -stvima u fazi prosperiteta. Među ma-

Sudionici Rajnsko-majnske regije u Preungesheimu u Frankfurtu

kim, gospodarskim i socijalnim mje-rama potaknut je masovni egzodus sasela. Preobrazba političkog i gospo-darskog sustava u ratnim uvjetimaizazvala je izuzetne gospodarske po-teškoće koje su se očitovale i prekoporasta nezaposlenosti. Svi ti nepo-voljni čimbenici doprinijeli su, kako jeistaknuto, pojačanom iseljavanju u za-padnoeuropske i prekooceanske zem -lje. Zadnji veliki iseljenički val između1991. i 2001. odnio je veliki broj

kroekonomistima, koji se bave ovomproblematikom, nema potpunog su-glasja o tome kolika je to stopa neza-poslenosti pri stanju pune zaposleno-sti. Jedan dio makroekonomista držida je puna zaposlenost ostvarena ka-da se stopa nezaposlenosti kreće iz-među 3 i 5%, dok neki drže da se pu-na zaposlenosti može smatrati i u si-tuaciji kada se stopa nezaposlenostikreće čak do 7% (stopa nezaposleno-sti dobije se kao omjer između brojanezaposlenih i ekonomski aktivnogstanovništva ili radne snage). Trenut-no Hrvatska ima stopu nezaposlenosti18,6%. U Hrvatskoj je nakon Drugo-ga svjetskog rata politika gospodars-kog i socijalnog razvoja, kao i u preo -s talim socijalističkim zemljama, obliko-vala pretpostavke za neravnomjeranprostorni gospodarski razvoj. Politič-

mladih ljudi. Ovaj je iseljenički valpos ljedica bijega od rata i nezapos-lenosti koja je postupno rasla od po-četka 1980-ih. Ako uzmemo u obzirevidentirani broj izbjeglih Srba i nji-hove povratne tokove u Hrvatsku proc-jena je, kako je u navedenome vre-menu iz Hrvatske prema zapadnoeu-ropskim i prekomorskim zemljama ise-lilo između 180.000 i 200.000 oso-ba, velikom većinom u dobi od 20 do40 godina, podsjetio je dr. Akrap.

Nedovoljno obnavljanjestanovništva

Već više od četiri desetljeća sta-novništvo u Hrvatskoj se generacijskine obnavlja, tj. totalna stopa fertilite-ta je pala ispod razine od 2,1 djete-ta po ženi, nužnog za jednostavnu re-

O hrvat -skom

dušobriž-ništvu u

Njemačkojgovorio je

delegatvlč. Ivica

Komadina

Delegat vlč. Komadina u drugomdijelu sjednica upoznao je sudionikes aktivnostima Hrvatskoga dušobriž-ničkog ureda u 2014. godini te po sebno s novom internetskom stra -nicom Hrvatskoga dušobrižničkog ureda koja se čita na stranici:

www.kroatenseelsorge.de iwww.hrvatskodusobriznistvo.deBilo je riječi i o pastoralnom dje-

lovanju u pojedinim regijama u 2014.godini.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

08-11i _12-15GI 03.03.14 16:45 Seite 4


ZAJEDNIŠTVO I SURADNJA U ŽUPI

Zajedništvo Crkve je duhovno-te-ološka, ali i društvena kategori-ja. Ono uključuje otajstveni, ali i

vidljivi, društveni i međuljudski ele-ment. Ta dva područja usko su po-vezana i ne mogu se odvajati u ap-solutnom smislu. Otajstvenost je utka-na u strukture i odnose crkvenog za-jedništva. Ona pred-stavlja sveprožima-juću dimenziju Crk -ve i kao duhovne ikao vidljive stvar -nosti. Važno je istak-nuti da govor o za-jedništvu uvijek tre-ba uključivati i upu -ćivanje na konkretnenačine izgradnje zajedništva, a tajgovor po sebi upućuje na neke od te-meljnih elemenata crkvenog života.To se u prvom redu odnosi na RiječBožju, sakramente i molitvu, ali i nanauk i disciplinu Crkve.

Dar zajedništva i njegovi temeljni elementi

Zajedništvo je u prvom redu ne-zasluženi dar. Slično kao što su tolikedruge stvarnosti kršćaninovog života uprvom redu dar, tako je dar biti u za-jedništvu Crkve. Dar je nešto što dola-zi prije pojedinca, nešto u što je poje-dinac pozvan. Upravo zbog toga va-žno je razumjeti da zajedništvo nosioznake koje je potrebno ponizno prih-vatiti i usvojiti kao mogućnost vlas titogostvarenja. Bitni elementi zajedništvaproizlaze iz volje božanskog Uteme -ljitelja Crkve Isusa Krista. To znači dati elementi ne smiju biti podložni ljud -skim određenjima i mijenama.

Biti u zajedništvu Crkve i pridono-siti njegovoj izgradnji podrazumijevanekoliko ključnih i nezaobilaznih čim-benika. U prvome redu jasno je da jesakramentalno pritjelovljenje Crkvi pokrštenju od temeljnog značenja. K to-mu, po ostalim sakramentima inicija-cije vjernik još dublje ulazi u otajstve-nost Kristova mističnog tijela. Isto se,na način vlastit svakom sakramentu,nastavlja i po ostalim sakramentima.

Važno je milosne darove prepoznati i oživotvoriti u konk retnomživotu i to na crkveno odgovoran i kreativan način.

Piše: dr. Nikola Vranješ

odgovornosti. U odnosu na današnjeprosječno stanje župnih zajednica uRepublici Hrvatskoj, ali i diljem Euro-pe, to u prvom redu znači da vjernicilaici trebaju sve više postajati svjesnižupe kao mjesta vlastitog kršćanskogangažmana, a ne tek kao zajedniceu koju se dolazi samo i isključivo usmislu sudjelovanja u ponekom crkve-nom slavlju, ili u određenoj, također,samo ponekoj, uredskoj ili admini-strativnoj potrebi. Župno zajedništvoje, dakle, daleko dublja dimenzija ži-vota i djelovanja. Upravo smo u nje-mu pozvani na najkonkretniji načinprepoznati otajstvo Crkve.

Prepoznati svoje mjesto i poziv u župi

Pored toga što se kršćanin trebazapitati kako stoji s obzirom na živ -ljenje osnovnih elemenata crkvenogzajedništva o kojima smo prije govori-li, nužno je zapitati se koji je moj po-ziv u Crkvi, te koje to darove Duha Sve-toga u svome životu prepoznajem? Po

čemu to mogu ostvari-vati svoj kršćanski životi po čemu to mogu pri-donijeti životu crkvenezajednice? Gospodinsvakome udjeljuje odre-đene darove koji su zasluženje u zajednici, bi-lo da je riječ o pozivusvećenika, redovnika ili

vjernika laika. Iako su njihovi pozivi islužbe bitno različiti između sebe, zapuno djelovanje Crkve, pored svećeni-čkog, važni su i pozivi, službe i ulogevjernika laika koji čine većinu Crkve.Važno je, dakle, milosne darove pre-poznati i oživotvoriti u konkretnom ži-votu i to na crkveno odgovoran i krea-tivan način. Samo tako kršćanin možeu punom smislu sudjelovati u izgradnjizajedništva i upravo je to ona dimen-zija koja je trenutno jako manjkava uživotu i djelovanju tolikih župnih za-jednica. Stoga je prepoznavanje vla-stitog poziva u zajednici i njegovo od-govorno življenje jedan od prvih uvje-ta revitalizacije župe danas. n

Nadalje, razumijevanje i životno us-vajanje Božje objave i vlastiti odgovorna nju nezamislivo je bez slušanja Bo-žje riječi i nadahnjivanja na njoj. Sviovi elementi nošeni su živom tradici-jom Crkve čije je oživotvorenje neza-mislivo bez jasnog nauka i disciplinekoju su zajamčeni od strane hijerar-

hijskog elementa. Akao važan i neizo-stavan element ukup-nog crkvenog životaističe se kršćaninovodgovor Bogu kojise ogleda u vjeri ko-ja je hranjena u mo-litveno-duhovnom ži-votu i odjelotvorena

u moralno-krjeposnom zalaganju, uiskazivanju kršćanske ljubavi premabližnjima, te u evangelizaciji svijeta.

Sada postaje jasnim da biti diozajedništva Crkva podrazumijeva sas-vim jasne oznake i životne obrise. Za-jedništvo nije neka nedefinirana stvar-nost, niti stvarnost podložna provizor-nim mijenama. Crkvena zajednica jeuređena stvarnost. DuhSveti, kao njezina nosi-va unutarnja snaga, jesila kreativnosti i obno-ve, te uvijek novih poti-caja za kršćanski životi djelovanje. No, Onnije duh nereda i kao-tičnosti; upravo suprot-no. Duh Sveti je silamudrosti i razbora, reda i sklada unu-tar zajedništva koje stvara i podržava.

U odnosu na župno zajedništvo

Sada se pitamo što sve ove istineznače za konkretno župno zajedniš -tvo i njegovu izgradnju? Za kršćaninapojedinca, ali i za cijelu župnu za-jednicu one u prvome redu znače po-ziv na aktivno i kreativno sudjelova njeu zajedničkom kršćanskom življenju.Kršćanin je u prvom redu pozvancrkvenu zajednicu prepoznati kao ži-votni i duhovni prostor vlastitog ostva-renja, ali i zalaganja, tj. vlastite su-

Kako izgrađivati zajedništvo u župi?

Župno zajedništvo je da-leko dublja dimenzija ži-vota i djelovanja. Upravosmo u njemu pozvani nanajkonkretniji način pre-poznati otajstvo Crkve.

Prepoznavanje vlasti-tog poziva u zajedni-ci i njegovo odgovor-no življenje jedan jeod prvih uvjeta revi-talizacije župe danas.

12-15GI_12-15GI 03.03.14 16:47 Seite 1

Mit Erlaubnis von Papst NikolausV. ließ der kroatische Fürst MartinFrankopan in 1453 eine Kirche undein Kloster an dem Ort errichten, wodas Haus von Nazareth, in dem Ma-ria, die Mutter Jesu, gelebt hatte,stand. Die Kirche und das Klosterüberließ der Fürst den Franziskanern.Im Jahre 1367 schickte Papst Urban

Am 25. März feiert die Kirchedas Fest der Verkündigung desHerrn: Das Ereignis, als der En-

gel Gabriel zu Maria kommt und kün-digt ihr die Geburt ihres Sohnes Jesusdurch die Kraft des Heiligen Geistesan. In deutscher Sprache wird diesesFest die „Verkündigung des Herrn“oder auch „Mariä Verkündigung“ ge-nannt; im Lateinischen heißt es „An-nuntiatio Domini“, „In annuntiationebeatae Mariae Vriginis“ oder „Con-ceptio Christi“ („Empfängnis Christi“).Im Kroatischen wird dieses Fest „Bla-govijest“ genannt, was so viel wie„sanfte Botschaft“ bedeutet und dasEreignis ziemlich treffend beschreibt.Die Botschaft, die der Engel Mariaüberbrachte, war in der Tat eine fro-he, sanfte Botschaft nicht nur für Ma-ria, sondern für die Menschheit ins-gesamt.

Nachdem Marias anfänglicheAngst und Unsicherheit verflogen wa-ren, gab sie sich ganz der Freudeüber diese Botschaft des Engels hinund bekundete: „Ich bin die Magddes Herrn; mir geschehe nach deinemWort.“ Dieser Ausspruch Marias istein wahrhaftiges Zeugnis ihres Glau-bens und ihres Vertrauens auf Gott.Gott greift tief in die Lebensplanungder jungen Frau ein, respektiert aberihre Entscheidungsfreiheit. MariasGröße zeigt sich gerade in ihrer Bereitschaft, den Willen Gottes zuachten und anzunehmen. Aus eigenerEntscheidung heraus sagt sie Ja zuGottes Heilsplan.

Die Szene der Begegnung zwi-schen dem Erzengel Gabriel und Ma-ria findet sich in vielen Kunstwerkenwieder. Auch wurden weltweit unzäh-lige Kirchen in Gedenken an diesegnadenreiche Begegnung erbaut, soauch die Kirche der Heiligen MutterMaria in Trsat, dem ältesten Marien-Wallfahrtsort Kroatiens — einer Anhö-hung in der kroatischen Küstenstadt Rijeka. Die Verehrung der Muttergot-tes in Trsat setzte am 10. Mai 1291 mitder legendären Übertragung des Hau-ses von Nazareth auf diesen Berg ein.Am 10. Dezember 1294 soll das Hausdann von Engeln weiter nach Lorettobei Ancona getragen worden sein, wodie „Casa Santa” in der Basilika bisheute verehrt wird. Man sagt, dassdiese Übertragung zum großen Teilwissenschaftlich belegt ist.

BOTScHAfT DES DElEgATEN


BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR.155

Verkündigung des Herrn — Annuntiatio Dominiauch das erste nichtglagolitische „Lek-tionar des Bernard Splićanin“, das„Evangelistarum“ aus 1532 von Mar-ko Marulić, sowie das persönlicheGebetbuch „Raj duše“ (Himmel derSeele) von Gräfin Katarina Zrinski zufinden ist. Im Innenhof der Wallfahrts-stätte befindet sich eine Bronze-Statuevon Papst Johannes Paul II. mit dem

V. den immer noch über den Verlustdes Hauses trauernden Bewohnernvon Trsat ein Gnadenbild „Mutter derGnade”. Wegen der anhaltenden Ver-ehrung wurde das Gnadenbild am 8.September 1715 mit einer goldenenKrone in Anwesenheit der Delegatendes kroatischen Parlaments (Sabor)gekrönt. Dies war das erste Marien-bildnis außerhalb Italiens, das derPapst krönen ließ. Das Gnadenbild„Mutter der Gnade“ ist ein auf Ze-dernholz gefertigtes Kunstwerk, das indrei Teile und in unterschiedliche the-matische Felder eingeteilt ist. Im obe-ren, linken Feld ist die Verkündigungdes Herrn dargestellt.

Die Kirche und das Franziskaner-kloster in Trsat sind sehr geschichts -trächtige Bauten. Im 17. Jahrhundertwurde dort ein Gymnasium für jungeFranziskaner errichtet und über einJahrhundert lang gab es dort eine the-ologische Schule; dort entstandenauch die erste Volksschule von Trsatsowie das erste Krankenhaus in Rije-ka. Die Klosterbibliothek umfasst mehrals 20.000 Werke, unter welchen

Titel „Der Pilger von Trsat“. Sie wurdezum Gedenken an seinen dritten pas-toralen Besuch in Kroatien, der gleich-zeitig auch seine 100. Auslandsreisewar, errichtet.

Die Kirche der Heiligen MutterMaria von Trsat ist heute eine sehr be-liebte und bekannte Wallfahrtsstätte,die von Pilgern aus allen Teilen Kroa-tiens und aus dem Ausland gerne be-sucht wird.

An diesem Ort oder auch anders-wo dürfen wir uns im Besonderen aufdie Begegnung mit Jesus und Mariaeinlassen und diese zu einem beson-deren Ereignis für uns werden lassen,denn jede wahrhaftige und wohlwol-lende Begegnung mündet in Freude,Güte und Sanftmut. Nehmen wir unsdoch die gnadenreiche Begegnungzwischen dem Engel Gabriel und derJungfrau Maria zum Beispiel. Mögenauch unsere Begegnungen mit Gottund unseren Mitmenschen ein Festsein — getragen von frohen und sanf-ten Botschaften.

IhrPfr. Ivica Komadina, Delegat

„Mutter der Gnade“, Trsat (schätzungsweise aus dem 12. Jh.)

Foto

: P.

Dark

o T

eper

t

12-15GI_12-15GI 03.03.14 16:47 Seite 2


AKTUEllES

Die Deutsche Bischofs-konferenz hat im Januar 2014 die

zweite Auflage des Apo -stolischen Schrei bens„Evangelii gaudium“ vonPapst Franziskus veröffent-licht. Nachdem die Erst auf -lage in Höhe von 50.000Exemplaren innerhalb ei-ner Woche vergriffen war,sind nun weitere 50.000Exemplare gedruckt worden. Noch niezuvor ist ein Papstdokument in so ho-her Auflage und so kurzer Zeit abge-rufen worden. Das Apostolische Schrei -

100.000 GEDRUCKTE EXEMPLARE VON „EVANGELII GAUDIUM“ ERSCHIENEN

ben „Evangelii gaudium“bezieht sich unter ande-rem auf die XIII. Orden -tliche Generalversamm-lung der Bischofs synode„Die neue Evangelisierungfür die Weiter gabe deschristlichen Lebens“, dievom 7. bis zum 28. Okt-ober 2012 in Rom statt-fand. Der Vorsitzende derDeutschen Bischofskonfe-

renz, Erzbischof Dr. Robert Zollitsch,sieht das Dokument als wichtigen Im-puls für das Glaubensleben der Kirche.„Es ist eine beeindruckende Analyse

Zweite Auflage ausgeliefert der derzeitigen Situation, in der PapstFranziskus in klarer und er frischenderSprache eine geistliche Entfaltung da-von vorlegt, was es heißt, als Kirche ei-nen neuen Aufbruch zu wagen“, soErzbischof Zollitsch. „Mit seinem Apo-stolischen Schreiben ,Evangelii gau-dium‘ ermutigt Papst Franziskus dieganze Kirche, sich von der Freude derFrohen Botschaft anstecken zu lassen,mit neuer Zuversicht und aus der Kraftdes Evangeliums zu leben und denGlauben mit anderen zu teilen. Er gibtuns tiefe Einblicke in sein eigenes Ver-ständnis von Kirche und Christsein. Zu-gleich lässt er uns teilhaben an seinenVorstellungen von einer gelingendenEvangelisierung in einer globalisiertenWelt.“ www.dbk.de

Das Wort zum Sonntag ist nachder „Tagesschau“ das zweitäl-teste Format im deutschen Fern-

sehen. Nun feiert es sein 60-jährigesJubiläum. Seit Ausstrahlung der erstenFolge am 8. Mai 1954 ist „Das Wortzum Sonntag“ bis zum heutigen Tagnoch nie ausgefallen: Mittlerweile sind3.100 Worte zum Sonntag gespro-chen worden, darunter eines vonPapst Johannes Paul II. im April 1987und eines von Papst Benedikt XVI. imSeptember 2011. Das meistgesehene„Wort zum Sonntag“ 2013 war das

„DAS WORT ZUM SONNTAG“ FEIERT 60-JÄHRIGES BESTEHEN

Neues Verkündigungsformat auf EinsPlus und Online-Wettbewerb zum Jubiläum

während der Sendung zum EurovisionSong Contest am 18. Mai mit 4,34Millionen Zuschauerinnen und Zu-schauern. Vier katholische und vierevangelische Sprecherinnen und Spre-cher wechseln sich regelmäßig ab. ImSchnitt sahen „Das Wort zum Sonn-tag“ 2013 knapp 1,5 Millionen Men-schen, das entspricht einem Marktan-teil von 7,1 Prozent.

Außerdem wird es zusätzlich zum„Wort zum Sonntag“ ab dem 2. Feb -ruar um 22.12 Uhr auf EinsPlus einneues Verkündigungsformat geben.

Zum 60-jährigen Bestehen des „Wortzum Sonntag“ laden die evangeli-sche und katholische Kirche zu einemOnline-Videowettbewerb „Dein Wortzum Sonntag“ ein. Informationen gibtes im Internet unter www.Dein-wort-zum-Sonntag.de. Hier sind Einzelneoder Gruppen eingeladen, ein Wortzum Sonntag selbst zu gestalten. DieAbgabefrist für Videos endet am 31.Mai 2014. Eine Jury wählt die besten20 Videos aus, über die dann das Pu-blikum entscheidet.

www.dbk.de

Als Kaiser Karl der Große im Ja-nuar 814 starb, übernahm seinSohn Ludwig der Fromme die

Alleinherrschaft des Reiches. Mit vielElan suchte der neue Kaiser das Reichvor allem in Inneren zu festigen. EineSchlüsselrolle in diesem Prozess über-nahm sein Freund und Berater Bene-dikt von Aniane, für den er das Chri-stus, dem Erlöser geweihte Kloster imTal der Inde errichten ließ, die Urzelledes heutigen Kornelimünster. Seithersind 1200 Jahre vergangen. Grundgenug, sich dieser recht wechselvollenGeschichte zu stellen. Daher wollendie Benediktinerabtei, die Kornelius-gemeinde und die Bürgerschaft vonKornelimünster das Gründungsjubi-

läum festlich begehen,zumal anno 2014 auchdie beiden Teile der Hei-ligtumsfahrt anstehen.Neben der Heiligtums-fahrt, zu der wieder sehrviele Pilger nach Korneli-münster kommen wer-den, einer Ausstellungüber Spuren benediktini-schen Lebens in zwölfJahrhunderten in der al-ten Reichsabtei, einerVortragsreihe über dieverschiedenen geschicht-lichen Epochen und einer Vielzahl mu-sikalischer und kultureller Aktivitätenmit hochrangigen Gästen stehen be-

sonders gestaltete Gottes-dienste im Mittelpunktdes Jubiläumsjahres. Dasvorliegende Programm-heft gibt Ihnen eine Über-sicht über die einzelnenEreignisse. Möge es hel-fen, Ihre ganz persönli-che Wallfahrt zu planenund zu gestalten. Wirfreuen uns auf Ihren Be-such und die Begegnungmit Ihnen hier am Ort der

„Heilthümer“. Willkommen in Korneli-münster,1200 Jahre nach seiner Grün-dung. www.st-kornelius.de

AACHEN Jubeljahr in Kornelimünster

Foto

: A

RD

Propst Dr. Ewald Vienken undAbt Friedhelm Tissen OSB —aus dem Programmheft„1200 Jahre Kornelimünster“

12-15GI_12-15GI 03.03.14 16:47 Seite 3


FRANKFURT AM MAIN

Od 8. do 10. veljače u Hrvat -skoj katoličkoj misiji u Frank-furtu na Majni boravio je

hrvatski vojni ordinarij mons. Juraj Je-

Bogata proslava Stepinčevaskog blaženika Alojzija Stepinca za-počela je 8. veljače svečanom sv. mi-som u crkvi Sv. Ante u 19 sati. Sutra-dan, u nedjelju 9. veljače mons. Juraj

u Unterliederbachu u crkvi Sv. Ivana u16 sati.

U katedrali su prije sv. mise čla-novi Franjevačkoga svjetovnog redaizveli scenski prikaz iz života bl. Aloj-zija Stepinca, koji govori o vjeri, a naposeban način o majčinskoj vjeri i tovjeri majke da je njen sin Alojzije živunatoč činjenicama koje pokazujudrugačije.

Mons. Jezerinac je u homilijamatijekom tog vremena posebno isticaotešku situaciju crkve u vremenu Aloj-zija Stepinca i njegovo nepokoleblji-vo svjedočanstvo vjere i odanosti Bo-gu, Rimu i Papi, i svome hrvatskom na-rodu, unatoč velikim iskušenjima zbogčega je na koncu platio i svojim vlas -titim životom. Pozvao je sve prisutne,majke i očeve, a posebice mlade ne-ka taj primjer slijede i svojim životomneustrašivo svjedoče.

Cijela proslava ovogodišnjeg Ste -pinčeva zaključena je u ponedje ljak10. veljače na spomendan bl. Aloj -zija Stepinca, sv. misom i pjevanomvečer njom molitvom u misijskoj kape-lici u 19 sati. Mnogi su sudjelovali uovoj sve čanoj proslavi. Svima veliko:Hvala! Fra Ivan Čikara

XXXXXXX

Iove je godine blagdan don IvanaBosca u Nürnbergu proslavljen naviše načina u bogatom duhovnim,

kulturnom i sportskom programu. Već 21. siječnja s početkom u 15

sati održan je turnir u stolnom tenisuza djecu i odrasle. Dana 28. siječ nja

s početkom u 10 zapčeo je malono-gometni turnir za djecu i odrasle udvorani Kickfabrik.

U nedjelju 29. siječnja svečanusv. misa u 12 sati u crkvi Sv. Ludvikapredvodio je don Vlado Mandura, anakon mise izveden je prigodni pro-

gram u dvorani Sv. Ludvika u čast sv.Ivanu don Boscu.

Na sam blagdan 31. siječnjaodržan je dječji festival duhovneglazbe „Don Boscove note” s počet-kom u 19 sati u dvorani Hrvatske katoličke misije Nürnberg. n

zerinac, koji je predvodio proslavuovogodišnjeg Stepinčeva u toj hrvat -skoj misiji. Spomen proslava za hrvat -

Jezerinac predvodio je sveta misnaslavlja u crkvi Sv. Alberta u 9 sati, ukatedrali Sv. Bartolomeja u 12 sati i

NAŠE ZAJEDNIcE

NÜRNBERG Don Boscova proslava

12-15GI_12-15GI 03.03.14 16:47 Seite 4

MAIN-TAUNUS/HOCHTAUNUS

lica folkloraša. Iako je sve planulo unekoliko minuta, svi su bili siti i vese-li, jer je u predvorju crkve Sv. Dionizi-ja odjeknula i pjesma. Sve je na kra-ju poškropljeno laganom kišicom, dabi Gospodin i na vidljiv način potvrdioda jetoga dana bio nazočan, živ uovom euharistijskom slavlju povodomspomendana njegova miljenika Aloj-zija. Slavlje Stepinčeva u Kelkheimuučvrstilo je vjeru i vjernike, povezalonarod i svećenike, Crkvu i hrvatski na-rod, iseljenike i Domovinu, provincija-la i franjevce s hrvatskim iseljenicima,te otvorilo put novim budućim Stepin-cima. Provincijal, fra Joško zahvalio jefra Marinku Vukmanu i cijeloj zajed-nici na kršćanskom življenju i svjedo-

Nekada su hrvatski katolici du-boko u unutarnjem džepićusvoje odjeće nosili sličicu ne-

kog sveca zaštitnika, a kad se radiloo bl. Alojziju Stepincu još dublje iskrovitije. Izvana si mogao vidjetiiscrpljenog „Gastarbeitera“, kao dagledaš siromašnu staru kućicu našihnekadašnjih sela u Domovini, a unutraje bilo svjetlo i toplina doma, te du-boko sakrivena vjera da će „ono sa-kriveno, biti propovjedano s krovo-va“. Odjednom je iz pretinaca duše isrca došlo sve „na krovove“, a po-sebno je to vidljivo u štovanju bl. Aloj-zija Stepinca. Od onih malih sličicaskrivenih iza skuta odjeće, čak saši-venih negdje unutar udjeće, nastale suvelike slike i kipovi, sagrađene sucrkve i ustanove koje nose njegovoime. Onaj tihi molitveni jecaj u srcu uzmučeničku krv hrvatske Stepinčeve du-še, pretvorio se u velika misna slavljameđu hrvatskim vjernicima u Domovi-ni i po svijetu. Onaj skriveni hod uznjegov grob u zagrebačkoj katedra-li, pretvorio se u procesiju hrvatskihhodočasnika iz Domovine i iseljeniš -tva. Ne može se otići u Zagreb, a dane ode na Stepinčev grob, kao da jepostao zavjet Hrvata katolika.

U radosnom uskrsnom pobjednič-kom slavlju spominjući se kreposnogživota, ustrajnog svjedočenja i muče-ništva zagrebačkog nadbiskupa i kar-dinala Katoličke Crkve Alojzija Vikto-ra Stepinca, sastali su se na jednommjestu, u crkvi sv. Dionizija u Kelkhei-mu, u nedjelju 16. veljače hrvatskivjernici zajednice Main-Taunus/Hoch-taunus, da na sva usta slave Boga ko-ji je svoju silu i snagu pokazao upra-vo u tom čovjeku. Baš sve župne sku-pine: župno vijeće, ministranti, folklo-raši, FRAMA, ovogodišnji prvopričes-nici i krizmanici, mješoviti zbor te ma-li i veliki vjernici sa sva tri župna mje-sta, gdje se nedjeljom slavi redovitamisa na hrvatskom jeziku, oni iz BadHomburga i Bad Sodena zajedno svjernicima koji žive uz Hrvatski centaru Kelkheimu, a bilo ih je i iz drugihhrvatskih zajednica koje je nekoć vo-dio voditelj te zajednice, fra MarinkoVukman. Svi oni u središte svoga slav -lja donose u procesiji sliku bl. Alojzi-ja Stepinca, s njim se identificiraju,ističu njegov primjer vjere, zahvaljujuBogu na milostima koje su primili nje-govim svjedočenjem i zagovorom. Eu-haristijskom slavlju predsjedao je fra

Joško Kodžoman, provincijal Franje-vačke provincije Presvetog Otkupite ljasa sjedištem u Splitu. U markantnim ci-tatima Stepinčevih izreka provincijalje vjernicima otkrio Stepinčevu dušu,koja je duboko kršćanska, vjernička.Istakao je vjeru koja zna prepoznatiznakove vremena, tj. vrijeme u kojemse ona živi. Vjera koja je otvorenakonkretnom vremenu može preobrazi-ti to vrijeme i njegove suvremenike.Ona ne smije biti odvojena od čovje-ka svog vremena i njegove konkret-nosti. Veoma je dobro da djeca i mla-di dožive i upamte takve dane u župi,jer od njih će župa živjeti. Velika suslavlja poticaj, impuls, predokus bu-dućnosti župe. Djeca i mladi koji su

Proslavljeno Stepinčevo

aktivno sudjelovali u sv. misi, a po-sebno krizmanici koji su prinosili da -rove i uz njih čitali izreke hrvatskogmučenika Stepinca, nikada neće za-boraviti gdje su bili, koga su slavili.Oni su se osvjedočili u istinu o Stepin-cu, jer od početaka Crkve kršćanimaje bilo najvažnije sastati se na grobo-vima mučenika na njihov rođendan zanebo, gdje su doživljavali nadahnućaza svoje kršćansko živ ljenje i svjedo-čenje. U pjevanju mješovitog zborazajednice, kojim ravna s. MagdalenaVišić, a za orguljama prati HrvojeBarnjak, osjetilo se upravo to odu-ševljenje, kao na sastancima prvih krš-ćana na spomendane kršćanskih mu-čenika. Pravo kršćansko slavlje zavr -ša va uvijek s „Agape“, tj. u ljubavi ko-ja se događa u zajedničkom blago-vanju. Ta župa je danas osiguralanajljepše što je imala da bi pokazalaljubav, kruh, sir i pršut, kolače, piće…koje su posluživala nasmijana mlada

Naše zajedNice


čenju, a posebno na djelotvornoj lju-bavi koju ta župa pokazuje pomažućiu Domovini Hrvatskoj i BiH, sve doAfrike, gdje vjernici te župe školuju150 svojih malih kumova. Na kraju, unazočnosti Heriberta Schmidta, refe-renta za dušobrižništvo vjernika dru-gih materinskih jezika u biskupiji Lim-burg, provincijal je njemačkom jezikuuzviknuo: „P. Marinko, herzlichenGlückwunsch zum 60. Geburtstag!“(Fra Marinko, sretan 60. rođendan!),a vjernici su ovaj uzvik pretvorili u du-gotrajni pljesak svoje čestitke za okru-gli rođendan svoga župnika, koji da-našnjim danom ulazi u sedmo deset -ljeće života, a broj sedam u biblijsko-kršćanskoj svijesti označava puninu isavršenstvo. Ako je još nešto u pasto-ralu i svećeničkom životu ostalo ne-dorečeno, u sedmom desetljeću živo-ta treba biti dovedeno u savršeni redi sklad sa Stvoriteljem i njegovim vječ -nim promislom. Fra Tomislav Dukić

16-17 NZ_16-17 NZ 28.02.14 19:52 Seite 1


ca. Nasrupili su župni dječji zbora„Hrvatski slavuji“ pod vodstvom s. Ni-koline Bilić. Nakon malenih pjevačana scenu su nastupili zbor mladih i or-kestar mladih pod ravnanjem s. Ni-koline Bilić. Nakon pjevača na scenusu stupili plesači i folkloraši. Najprijesu mališani od 4. do 7. godina, iz dje-čje folklorne skupine Bijeli golubovi,koje uvježbava Biljana Šibenik, na-stupili izvodeći „Naše kolo malo“. Na-kon najmlađih folkloraša nastupili suplesači iz folklorne skupine Bijeli go-lubovi od 2. do 6. razreda, koje pred-vode Neda Jakić i Natali Mandić.Folklorna skupina B koju predvodi Sla-vica Tavra otplesala je kolo Bu njevac.Nastupila je i folklorna skupina fra

jem skladbi na latinskom i hrvatskomjeziku dali poseban doprinos svečan-om slavlju hrvat skog blaženika.

Duhovna obnova

Iščekujući proslavu Stepinčeva uHKŽ München, održana je trodnevnaduhovna obnova od 6. do 8. veljače,koju je predvodio o. Akrap pod poz-natim blaženikovim geslom „U tebese, Gospodine, uzdam!“ Duhovnu ob-novu su svojom pjesmom pratili su čla-novi župnog zbora pod vodstvom s.Nikoline Bilić. Tijekom obnove odr -žana su razmatranja o temama „Lije-čiti rane duše, liječiti rane srca“, „Odstrpljivosti do milosrđa“ i „Vjera i

Hrvatski vjernici glavnog bavar -skog grada proslavili su u ned-jelju 9. veljače blagdan hrvat -

skoga blaženika i zaštitnika svoje žu-pe Alojzija Stepinca. Središnje misnoslavlje u crkvi St. Michael u samomsredištu Münchena predvodio je dr.fra Ante Akrap s Katoličkoga bogos-lovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu uzajedništvu sa župnikom fra BorisomČarićem i uz asistenciju stalnog đako-na Mate Kutleše. Crkva je kao i svakenedjelje bila ispunjena mnoštvomhrvatskih vjernika iz bavarske metro-pole i okolnih mjesta. Svečano misnoslavlje započelo je procesijom tijekomkoje su nošene relikvije blagopokoj-nog kardinala, koje se od 2007. go-dine čuvaju u toj velikoj hrvatskoj ise -ljeničkoj zajednici. U procesiji su sud-jelovali, ministranti, folkloraši, članovižupnog vijeća. O. Čarić je u uvodnojriječi pozdravio sve ističući kako je bl.Alojzije Stepinac svojim životom po-kazao beskrajnu ljubav i odanost pre-ma Bogu, Katoličkoj Crkvi i svomhrvatskom narodu. Neka nam njegovživot bude primjer kako u današnjevrijeme trebamo živjeti svoju vjeru,istaknuo je o. Čarić. O. Akrap je u na-dahnutoj propovijedi kazao kako sebl. Alojzije hrabro i odvažno svojimživotom borio za očuvanje kršćanskihnačela, neustrašivo svjedočeći vjerusvoga naroda. Neka nam i u današ -njem vremenu koje nije jednostavno ikoje zagovara neke druge vrijednosti,lik blaženog Stepinca bude primjer ka-ko bismo i mi mogli stajati uspravno isvjedočiti Kristovu vjeru. Danas kadase sjećamo našeg blaženika, odluči-mo se na žrtvu za druge u svjetlu Kris -tove ljubavi, jer takva žrtva daje istins-ki rod. Neka nam njegov primjer bu-de putokaz kako se možemo nesebič-no žrtvovati za svoju vjeru i svoj na-rod, budite sol zemlje i svjetlo svijeta.Nemojmo biti sladunjavi kako bismose dodvorili drugima, trgnimo se i budimo orijentir i putokaz drugima,pokažimo nadu i radost drugima, jerGos podina ne možemo zadržati samoza sebe. I opraštajmo jedni drugimakao što je i naš blaženik oprostio svo-jim progoniteljima, poručio je fra An-te Akrap na kraju propovijedi. Uzvi-šenost i ljepotu misnom slavlju podarioje nastup mješovitog zbora Hrvatskekatoličke župe (HKŽ) München podravnanjem s. Nikoline Bilić. Članovizbora svojim su impresivnim izvođen-

MÜNCHEN Svjedočenje vjere svoga naroda

praznovjerje“. Župnik o. Čarić najpri-je je zahvalio Bogu za sve milosti, za-tim voditelju obnove o. Akrapu i žup-nom zboru s voditeljicom s. NikolinomBilić.

Narodno veselje

U čast svoga zaštitnika bl. Alojzi-ja Stepinca u nedjelju 9. veljače udvorani Salesianum brojne skupinekoje djeluju u okrilju HKŽ Münchenodržale su bogati program za mno-gobrojne posjetitelje tradicionalnognarodnog slavlja koje se održava utoj hrvatskoj župi od 2005. godine.Ovogodišnji prilog od narodnog slav -lja bio je namijenjen za izgradnjucrkve Gospe Velikoga hrvatskog krs -nog zavjeta u Kninu. Raznovrsni za-bavni program započeo je obraća -njem župnika o. Čarića, koji je čitaoulomke iz tekstova bl. Alojzija Stepin-

Andrija Kačić Miošić pod vodstvomJosipe Ljubičić, Ivane Pušić i FlorianaGrubišina. Nakon nastupa glazbenihi plesnih skupina nastupili su i člano-vi klape „Croa tia“. Posjetiteljima supredstav ljeni i kandidati za izborežupnog vijeća koje su se održali 16.veljače. U drugom dijelu programa zaizvrsno raspoloženje pobrinuo seglazbeni sastav „Novi ritam“.

Koncert u čast bl. A. Stepincu

U subotu 15. veljače u čast bl.Alojzija Stepinca održan je svečanikoncert na kojem su nastupale glaz-bene skupine iz HKŽ München,operna glazbenica Kristina Šop, žen -ska vokalna skupina „Lira“ i klapa„Croatia“. Kroz program su vodili fraFilip Mimica i Lidija Papković.

www.franjevci-split.hr

Misno slavlje predvodio je dr. fra Ante Akrap

16-17 NZ_16-17 NZ 28.02.14 19:52 Seite 2

NAŠE ZAJEDNICE


BERLIN Važnost sakramenta ispovijedi

Upetak 7. veljače u Hrvatskoj ka-toličkoj misiji u Berlinu održanaje duhovna obnova. Naime, uz

već redovitu praksu da se vjernici kojičaste pobožnost prvih petaka, a i osta -li, ispovijedaju, u misiji organiziran jei duhovni program. Tako je popodneispovijed počela u 17 sati u crkvi Sv.Sebastijana kojoj su pristupili mnogivjernici, a na poseban način prošlo-godišnji prvopričesnici, koji radoobav ljaju pobožnost prvih petaka.

Krunica, koju su animirali i predmoliličitajući svetopisamske tekstove i pred-moleći desetice, Framaši započela jeu 18 sati. Sv. misa, koju je predvodiodr. fra Ivan Macut, a koju je svojimpjevanjem uveličao misijski zbor mla-dih, započela je u 18.30 sati. U pro-povijedi o. Macut je pozvao roditeljeneka nadahnuti evanđe ljem promisleo savjetima koje daju svojoj djeci i ka-ko ih odgajati u svjetlu kršćanske vje-re. Na misi su uz redovite ministrante,

ministrirali i prošlogodišnji prvopričes-nici. Na kraju mise, župnik fra PetarČirko pozdravio je okupljene, zahva-lio im na dolasku te ih je sve pozvao uprostorije misije u kojoj je uslijedio ve-černji dio programa. Naime, djecakoja su bila na sv. misi imala su svojsusret s mladim animatorima u gornjojdvorani misije gdje su se kroz druš -tvene igre bolje upoznali i družili, dokje u velikoj dvorani misije s početkomu 19.30 sati bilo predavanje o važno-sti sakramenta ispovijedi za život uvjeri. Na početku i na kraju preda-vanja umjesto molitve misijski zbormladih otpjevao je dvije duhovne pjes-me. Kroz prezentaciju, na kojoj je ra-dila i Anica Krstanović, okupljenim jevjernicima o. Macut održao preda-

Don Ivan Pajtaksvećenik redovnik

Don Ivan Pajtak, član Hrvatskesalezijanske provincije sv. Iva-na Bosca, preminuo je 23.

siječnja u 61. godini života, 42. go-dini redovništva i 31. godini sveće-ništva. Sprovod pokojnog don Ivanabio je u ponedjeljak 27. siječnja u10.50 sati na zagrebačkom grobljuMirogoj, a odmah nakon sprovodaslužila se misa zadušnica u crkviKris ta Kralja na Mirogoju.

Don Ivan Pajtak rođen je 27.travnja 1953. godine u mjestu La-danje gornje, župa Vinica kraj Va-raždina. U salezijansko sjemenište uRijeku došao je 7. rujna 1968., no-vicijat počinje 1970. godine takođeru salezijanskom samostanu u Rijeci,gdje nakon godine dana, 7. kolovo-za 1971. polaže prve redovničkezavjete. Nakon novicijata završavaklasičnu gimnaziju u Salezijanskojsrednjoj školi za spremanje svećeni-ka u Rijeci gdje maturira 1973. i već1974. upisuje Katolički bogoslovni

fakultet uZagrebu.Za sveće-nika je za-ređen 24.s v i b n j a1982. u Zagrebu. Kao svećenik obnašao je službe kapelana u žu-pama: Sirač, Rijeka — župa MarijePomoćnice, župa sv. Josip i župa sv.Antuna Padovanskoga. Dvije godinebio je upravitelj župe u Donjoj Obri-ježi, a pet godina dušobrižnik uHrvatskoj katoličkoj misiji u Nürn-bergu. Tri godine proveo je u Vene-cijanskoj provinciji. Obolio je2002., kad je ujedno započeo lije-čenje. Bolest je sve više hvatala ma-ha. Posljednjih devet mjeseci, pot-puno nepokretan, proveo je najpri-je u domu za starije osobe u Brezo-vici, a zatim u Cugovcu. Nekolikodana liječio se u zagrebačkoj novojbolnici u Dubravi, gdje je 23. siječ -nja preminuo. IKA

IN MEMORIAM

vanje o ispovijedi te istaknuo koji supreduvjeti kako bismo se ispravno iplodonosno ispovijedili. Predavanje oispovijedi imalo je osam dijelova —Biblijsko utemeljenje, Povijedni razvoj,Ustrojstvo sakramenta ispovijedi, Svr -ha sakramenta, Obaveza tajnosti ispo-vijedi, Oblici sakramenta ispovijedi,Dijelovi sakramenta ispovijedi te nakraju predavanja Neke zablude o sa-kramentu ispovijedi. Fra Ivan Macut

†

I ove će godine veliki broj vjer-nika iz hrvatskih katoličkih misija izajednica o svetkovini Uzašašćahodočastiti u Gospino svetišteLurd.

Raspored u Lurdu je sljedeći:

29. svibnja — 17 sati sv. misau bazilici sv. Krunice; 21 sat pro-cesija sa svijećama u svetištu;Hrvati nose Gospin kip, mole i pje-vaju na hrvatskom.

30. svibnja — 8 sati sv. misa ubazilici sv. Krunice; 10.30 sati putkriža na brdu kalvarije uz svetište;13.30 do 15 sati ispovijed i satklanjanja u crkvi Cote Carmel; 21sat procesija sa svijećama u sve tiš -tu; Hrvati nose Gospin kip, mole ipjevaju na hrvatskom.

31. svibnja — 7.30 sati sv. misapred Gospinom špi ljom (Grotte).

NAJAVA !!!

Hodočašće hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Lurd 2014.

18-19 NZ_16-17 NZ 03.03.14 16:33 Seite 1

Hrvatske svjetske igre, Zagreb,21.—26. srpnja 2014. — Hrvatskesvjetske igre održat će se u Zagre-bu od 21. do 26. srpnja 2014., anatjecanja će se održati u sport-skim kategorijama atletika,boća nje,judo, karate, košarka, nogomet, te-nis, odbojka, plivaje, rugby, ruko-met, taekwondo i vaterpolo. Orga-nizator igara je Hrvatski svjetskikongres, a sudjeluju natjecatelji iz37 zemalja. Više od igrama na:www.igre-zagreb2014.com; E-mail: [email protected]


KOBLENZ Nakon Božića, misija je ponovnopokazala svoju vjeru konkretnim djeli-ma. Ovoga puta je organizirana ak-cija za pomoć mladiću iz Fojnice kojije nesretnim slučajem ostao trajno teš-ki invalid i izgubio obje ruke. ŽupljaniHKM Koblenz zajedno sa župnikomodazvali su se na vapaj za pomoći isakupili iznos od 1.000 eura, koji ćepomoći mladiću da se, koliko je godmoguće, vrati u normalan život. Misi-ja, koja svakim danom broji sve višečlanova i sve više aktivnosti, još je jed-nom pokazala da skorih 45 godinapostojanja nije donijelo umor nego no-vu mladost i vedru budućnost. Punacrkva, veliki broj djece i mladih tebrojne aktivnosti razlog su vedrogpog leda u dane koji dolaze.

Zoran Buntić

Djelotvorna ljubav

Ovih je dana u Hrvatskoj katoli-čkoj misiji (HKM) Koblenz ne-koliko puta osvjedočeno djeli-

ma ono što se riječima ispovijeda. Uo-či Božića, misija je na poticaj svogažupnika vlč. Stjepana Zadravca, organizirala već tradicionalno dariva -nje bolesne djece. Naime, u Koblen-zu, točnije u bolnici Kemperhof, nadječijem odjelu svaki se dan preko 50-ak djece i mladih bori s raznim oblici-ma najtežih bolesti. Kako bi se bolestnakratko zaboravila, a bol olakšala,župljani HKM Koblenz, napose djecai mladi, predvođeni župnikom, posje-tili su male bolesnike i podijelili 60-akprigodnih božićnih darova. Suza u

oku roditelja i smješak na licu malihbolesnika zagrijalo je srca svakog odprisutnih misijskih dragovoljaca te jejoš jednom potvrdilo zašto Hrvati u Ko-blenzu uživaju toliki ugled svojih su-građana.

Član Franjevačke provincije Pres-vetoga Otkupitelja sa sjedištemu Splitu, sadašnji dušobrižnik u

Hrvatskoj katoličkoj župi u Münchenufra Jozo Župić 2013. je godine slavio40. obljetnicu svećeništva (ređen je 1.srpnja 1973. u Sinju, a prvu mladu mi-su slavio je 22. srpnja te godine u Si -nju), a budući je Hrvatska 1. srpnja2013. postala punopravnom članicomEuropske zajednice, odlučio je tiskatiovu knjigu kao spomen na svoje slav ljei slavlje Hrvatske za koju je palo punoživota. Budući je u svom pastoralnomdjelovanju u Njemačkoj, pokrenuo dvaprojekta za djecu, mlade i odrasle, ato su Crtačka škola i „Mikrofon je Vaš“u gradovima Berlin, Ludwigsburg,München (Crtačka škola), te Mikrofonje vaš (Berlin, Ludwigsburg) , odlučio jeprikupljene tekstove, koji su prethodnoizlazili u tiskovinama tiskati u ovoj knji-zi pod naslovom „Terapija dobrote”.Knjiga „Terapija dobrote“ broji 200stranica. Tiskana je 2013. u Berlinu uOktoberdruck AG. Grafičko obliko-vanje i pripremu knjige obavio je SI-TEhoppers iz Berlina. Ilustraciju na nas-lovnici uredila je Maja Novosel. Tomknjigom fra Jozo želi dati doprinoshrvatskoj kulturnoj baštini i izvan njenihgranica, a sada već europskoj Hrvats-koj. Htio je ujedno ostaviti pečat jed-noga vremena u tuđini. Tekstovi u knji-zi poredani su kronološki, onako kakosu nastajali. Naslov knjige je premajednom od objavljenih tekstova veza -nih za crtačku školu u Berlinu.

angažirali. U tri dijela knjige — Uspo-mene iz Berlina, zatim Ludwigsburgai na kraju Uspomene iz Münchena, o.Župić objavljuje kronološki poredanesvoje i, iz raznih izvora sakupljene,priloge drugih autora. U knjizi su ob-javljena imena svih polaznika Crtač-kih škola iz sva tri grada, nekoliko ci-tata iz Knjige dojmova sa izložbi crte-ža i osvrti novinara i kriticara. Životo-pisi likovnih umjetnika koji su vodili

Crtačke škole — Zvonko Kermc u Ber-linu, Maja Novosel u Ludwigsburgu iSnježana Vidović u Münchenu, te kri-tičara Michael Nungesser i ZdenkeWeber, zaokružuju knjigu. Objavlji-vanjem životopisa suradnika, o. Župićpodcrtava visinu kvalitete rada koja jeostvarena u Crtačkoj školi, a objavlje-ni radovi marljivih polaznika pružajusvjedočanstvo. U knjizi će se naći i na-građeni crteži i članci o odjeku koji suizazvali pojedini mladi umjetnički ta-lenti širom svijeta. Također je objav -ljeno nekoliko fotografija i izlistani susvi sudionici i pobjednici natjecanja„Mikrofon je Vaš“. Knjiga je posebnozanimljiva svima koji žele sačuvati do-kument o vlastitom sudjelovanju u jed-noj od Crtačkih škola, nastupu na nat-jecanju „Mikrofon je Vaš“ ili pri otvo -renju izložbi, istaknula je za HrvatskiGlas Berlin Manuela Freisem, koja jeradila na pripremi knjige. n

Knjiga je kronologija fra Jozina ra-da i zahvala ljudima s kojima je sura-đivao i pokretao projekte kao sto suCrtačka škola i „Mikrofon je Vaš“, tesvim sudionicima koji su se svesrdno

Terapija dobrote fra Joze ŽupićaKNJIGA

NAJAVA!!!

18-19 NZ_16-17 NZ 03.03.14 16:33 Seite 2


InTervJU

kako nas, na kraju, već sada mnogotoga ujedinjuje i da smo svi mi većjedno u Isusu Kristu. Ovo su samo ne-ki od prijedloga koji mi u ovom tre-nutku dolaze u pamet, a koji bi, du-boko sam uvjeren, proširili svijest ši-rokih kršćanskih slojeva o potrebi, sjedne strane, upoznavanja te, s drugestrane, o potrebi dijaloga s drugimkršćanima, a koji su nam, na koncu,braća i sestre u Isusu Kristu.

Ekumenski poticaji pape Franje

Žz: Spomenuli ste i aktualnog pa-pu Franju. Istina je kako je papa Fra -njo tek godinu dana u službi Petrovanasljednika, tj. rimskog biskupa. Mo-žete li unatoč tome kratkom vremens-kom razdoblju, ocijeniti njegove eku-menske stavove te kojim bi smjerom,po Vama, a što se tiče samoga eku-menskog puta, mogla ići KatoličkaCrkva za vrijeme pape Fra nje?

Fra Ivan Macut: Kad je riječ o pa-pi Franji, onda odmah mogu sa pu-nom sigurnošću reći kako će i aktual-ni Papa slijediti učenje Drugoga vati-

nastavak ekumenskog puta te se istov-remeno zahvalio i Papinskom vijećuza promicanje jedinstva kršćana zasvu nesebičnu pomoć koje mu ono natom planu pruža i što u njegovo imedjeluje i radi na zbližavanju razje-dinjenih kršćana. U tom se govoru, ta-kođer, spomenuo i Drugoga vatikans-kog sabora te govora pape Ivana XXI-II., a kojega je blagopokojni papaodržao na otvaranju već spomenutogSabora. U svojoj prvoj enciklici Lumenfidei papa Franjo u broju 49. govorikako je Gospodin Isus Krist u službiujedinjenja u vjeri te u njezinom cje-lovitom prenošenju Crkvi udijelio darapostolskog nasljeđa. Upravo po apo-stolskom naslijeđu, nastavlja Papa,imamo garanciju kontinuiteta memo-rije Crkve. Ova garancija dana je poživim osobama, zaključuje Papa. Pa-pa Franjo u jednom svom govoru de-legaciji Svjetske luteranske federacijete predstavnicima luteransko-katoličkekomisije za jedinstvo rekao je kako jeupravo duhovni ekumenizam duša na-šeg putovanja prema punom jedinstvute da nam upravo taj ekumenizam do-pušta da imamo, istina nesavršeno,iskustvo njegovih plodova. Potrebnoje se prepustiti u ruke Gospodina na-

šega Isusa Krista, zak ljučuje papaFranjo. Dakle, vjerujem kako iz ovadva kratka primjera, a ima ih još i dru-gih, jasno proizlazi kako u pontifika-tu pape Franje, a s obzi rom na eku-menizam, ne trebamo očekivati spek-takularne i senzacionalne poteze, akoji bi preko noći omogućili ponovnoujedinjenje Crkava i crkvenih zajed-nica. Pred nama je, također, i najav -ljeno putovanje Svetoga Oca u SvetuZemlju, a koje će također imati svojuekumensku notu. Potrebno je vidjetišto će papa Franjo tom prigodom re-ći. Ipak, uvjeren sam da nikakvih sen-zacionalnih poteza u njegovu pontifi-

katu, a s obzirom na ekumenski putKatoličke Crkve, neće biti.

Žz: I za kraj, možete li reći kadabi moglo doći do ponovnog ujedi -njenja razjedinjenih kršćana te na koji bi se to način moglo dogoditi?

Fra Ivan Macut: Kada govorimo otrenutku u kojem bi se očekivalo po-novno jedinstvo razjedinjenih krš ćana,onda je jako nezahvalno prognozira-ti i proricati. Vjerujem kako se na tajdio pitanja može primjeniti i Isusov od-govor na pitanje kada će doći paruzi-ja (ponovni Kristov dolazak). Isus je ta-da rekao da to zna samo Otac koji jena nebesima. Dakle, što se tiče vre-menskog razdoblja u kojem će doćido ujedinjenja, a duboko sam uvjerenda će se Crkve i crkvene zajednice nakoncu ipak pod vodstvom Duha Sve-toga ujediniti, mogu reći kako to znasamo Otac koji je na nebesima. Što setiče modela po kojem bi se ujedinje njemoglo dogoditi, mislim kako do sadasvi postojeći modeli nisu dovoljno dob -ri da bi mogli odgovoriti na sve poteš -koće koje nastaju kada se o tome raz-mišlja i govori. Jednostavno rečeno,na Vaše pitanje mogao bih odgovori-ti riječima protestantskog teologa

Svaki kršćanin, kome je na srcuponovno ujedinjenje razjedinjenihkršćana, trebao bi ponajprije mo-liti Boga da nam udijeli dar je-dinstva. Osim ove molitve, vjeru-jem kako je moguće učiniti još i ne-ke druge konkretne poteze, a kojibi u velikoj mjeri podigli svijest unašim zajednicama o važnosti rada na ujedinjenju kršćana.

(Nastavak sa str. 7)

kanskog sabora te učenje i smjer-nice njegovih prethodnika počevšiod pape Ivana XXIII. pa sve do pa-pe emeritusa Benedikta XVI. Iakodo sada papa Franjo nije izdaomnogo službenih dokumenata(imamo Apostolsku pobudnicuEvangelii gaudium, encikliku Lu-men fidei), ipak, u svojim govori-ma i dokumentima očito je kakonastavlja dogmatsko učenje Kato-ličke Crkve. Naime, postoje odre-đena nadanja kako bi upravo ak-tualni Papa mogao možda ublaži-ti neke stavove, a što bi imalo zacilj lakše ujedinjenje razjedinjenihkršćana. Ono što sam uočio čitajućipapine govore pojedinim ekumenskimizaslanstvima, te iščitavajući apostols-ku pobudnicu te njegovu prvu encikli-ku, jest da je papa Franjo čvrsto uko-rijenjen i da ne odstupa od katoličkogdogmatskog niti disciplinarnog uče -nja. Kao primjer mogu izdvojiti govorpape Franje na susretu s predstavni-cima kršćanskih Crkvava, crkvenih za-jednica i sa predstavnicima drugih re-ligija u Rimu, i to samo tjedan dananakon izbora za rimskog biskupa, da-kle, dana 20. ožujka 2013. Papa jetom prigodom rekao kako jamči, na-stavljajući putem svojih prethodnika,

Oscara Cullmanna, a koji je rekaoda će o trenutku i o načinu ujedi -njenja odlučiti sami Bog. Dubokosam uvjeren u istinitost njegovih ri-ječi te ću, koliko je do mene, a htiobih naravno pozvati i sve ostalekršćane da svi zajedno, svatko nasvom području, i molimo i radimona ponovnom uspostavljanju je-dinstva Kristove Crkve kako bi nje-zino svjedočanstvo i propovijeda -nje u svijetu ponovno zadobilo svuonu snagu i privlačnost koju je ima-lo i na samim počecima kršćanstvakada je Crkva bila jedna, ali ipakrazličita.

Razgovarao: Adolf Polegubić

Gospođa, 58 g., iz Njemačke,slobodna, ugodnog izgleda, obi -teljski orijentirana, traži ozbiljnoggospodina od 54 do 62 godine, situiranog, nepušača, katolika, radi ozbiljne veze i mogućeg bra-ka. U obzir dolaze samo ozbiljneponude sa slikom. Ponude slati na:Kroatenseelsorge, An den Drei Steinen 42d, 60435 Frankfurt amMain, šifra — (O1).

Traže poznansTvo

20-21i_16-17 NZ 03.03.14 10:21 Seite 1

KAČIĆ — Zbornik Franjevačke pro-vincije Presvetoga Otkupitelja, Split,XLIV-XLV/2012-2013, str. 524 — Sa-držaj: Prezentacija „Marinova zbor-nika“ u Rimu, Parizu, Splitu, Zag -rebu i Visovcu; Papa Benedikt XVI.na s ljednik blaženoga Ivana Pavla II.i francuski akademik — hodočasnik uHrvatsku (E. Marin); Pravni odnosifranjevačkih provincijala i sestaraTrećega reda sv. Franje u hospicijuu Šibenskom Varošu do 1878. godi -ne ( J. Br kan); Franjevački samostanna Gradovrhu (F. Hidanović); Vuč-kovići na duvanjskim Vučkovinama(S. Manđeralo); Mučenici i Božjiugodnici Gospićko-senjske biskupije(H. G. Jurišić); Odgojna preobraz-ba u teleologijskom i aksiologijskomozračju (A. Vukasović); Mogućnostikatoličke škole u duhovnom odgoju(J. Šimunović); Odgojne vrijednosti imetode u djelu „Pravilo kršćanskogaživota namjenjeno hrvatskoj mlade-ži“ fra Petra Krstitelja Baćića (N. Ne-kić); Novicijat Franjevačke provinci-je Presvetoga Otkupitelja na La Ver-ni 1968.—1970. (S. Čovo); GospaLurdska i hrvatski narod (H. G. Juri -šić); Slavlje u Otoku 20. VII. 1913.fra Stanka Petrova (I. Bošković); +Dr.Šimun Jurišić ( J. Barić); Novi prilozifauni amonita gornjeg skita iz Muća(V. Golubić). — Popis suradnika,primljene knjige i izda nja Zbornika„Kačić“. ■


KnJIGe

Unakladi Hrvatske matice iselje-nika objavljen je godišnjakHrvatski iseljenički zbornik

2014. koji sadrži 34 samostalneautorske studije posvećene kulturnimi društvenim praksama suvremenihhrvatskih migranata. Urednica te čita-ne trojezične Matičine serijske publi-kacije je prof. Vesna Kukavica. Gra-đa ovogodišnjega sveska, koja pove-zuje 10 zemalja svijeta s 4 kontinen-ta, raspoređena je na 400 stranica u8 tematskih cjelina, ilustriranih mnošt-vom fotografija.

Matičin godišnjak posljednjih 15godina ima posebnu tematsku cjelinu„Duhovnost“, posvećenu hrvatskim ka-toličkim vjernicima i njihovu stvarala-štvu u inozemstvu. Tri su priloga u ovo-godišnjem Zborniku u toj tematskojcjelini. Prvi, iz pera znamenitog arhe-ologa dr. Emilija Marina posvećen jenastanku mozaika u rimskoj kapeli Sv.Venancija pokraj Lateranske bazilike,smještene na istoimenom brežuljku Lateranu — jednom od sedam drevnihbrežuljaka na kojima je izgrađen Rim,koji struka drži autentičnim svjedo -čanstvom pripadnosti hrvatskoga na-roda zapadnoeuropskom civilizacij -skom i kršćanskom krugu. To je, teme -ljem povijesnih izvora, potvrdio i našvrsni arheolog Emilio Marin — autorpriloga, ovjenčan nizom strukovnihpriznanja, uključujući i članstvo u Aka-demiji znanosti i umjetnosti Francuske.Lateransku baziliku Sv. Ivana, tzv. pa-pinu katedralu, godišnje posjećuju mi-lijuni turista među kojima je mnoštvohrvatskih hodočasnika iz tridesetakzemalja svijeta, ponosnih na taj mo-zaik s hrvatskom pričom čiji je mece-na Dalmatinac — papa Ivan IV. (640.— 642.). Mozaik govori o pothvatuopata Martina, kojega je taj papaposlao u Dalmaciju i Istru sa zadaćomda skupi relikvije mučenika te da otku -pi zarobljene kršćane iz sužanjstvaonodobnih novih gospodara. Analizaepigrafičke baštine dokazala je povi-jesnu autentičnost osoba koje su pri-kazane na mozaiku.

Drugi prilog autorice Mirne Juva-nčić govori o sakralnoj baštini gradaLudbrega još od davne 1411. godine.Od tada kreće štovanje onoga što da-nas poznajemo kao čašćenje Predra-

Hrvatski iseljenički zbornik 2014.Matičin godišnjak posljednjih 15 godina ima posebnu tematsku cjelinu „Duhovnost“,posvećenu hrvatskim katoličkim vjernicima i njihovu stvaralaštvu u inozemstvu.

gocjene Krvi Kristove. Obilježavanjetoga Ludbreškoga čuda staro je dužeod pola tisućljeća, a odvija se svakegodine početkom devetoga mjeseca ito 4. rujna. Taj povijesni događaj odiznimne važnosti za Crkvu, ali i za ci-

nimne humanitarne zasluge tijekom eg-zodusa dijela hrvatskoga naroda izdomovine nakon II. svjetskoga rata.

Ukratko, tematske cjeline Znaci vre-mena, Kroatistički obzori, Mostovi,Povjesnica, Baština, Duhovnost, Zna-nost te Nove knjige sadržavaju vrloraznorodnu građu o našim znanstve-nim i književnim zvijezdama, jezikos-lovcima, umjetnicima različitih prove-nijencija od elitnih modernista (na nas-lovnici mitska Penelopa B. Čikoša,1903.) do suvremenih performera. Ni-su izostale ni uobičajene uzbudljivepriče vezane za životne izazove rase -ljenih hrvatskih obitelji s udaljenih me-ridijana i paralela. IKA

jelu domovinu Hrvatsku - tradicionalnoprivuče mnoštvo hodočasnika i iz ise -ljeništva. Papa Lav X. župnu crkvu Pres-vetog Trojstva obdario je oprostima.Na taj način je zapravo sam SvetiOtac utemeljio to euharistijsko prošte-nište Predragocjene Krvi Isusove, koje-mu vjernici hrle već 6 stoljeća. Putnikanamjernika u Ludbregu, koji stiže iz di -ja spore, zadivit će tamošnji spoj vjer - ske, znanstvene, povijesne i umjetnič-ke baštine s drevnom usmenom preda-jom poput one legende o Ludbregu kaosredištu svijeta, napominje autorica.

Publicist Mijo Ivurek opisuje život idjelo povjesničara prof. dr. Krunosla-va Draganovića (1903.—1983.) sve-ćenika, humanitarnog djelatnika i poli-tičkog emigranta te robijaša u komuni-stičkim kazamatima bivše SFRJ. Tekst jepisan za ovaj broj Zbornika budući daje 2013. godina bila posvećena — od-lukom Hrvatske kulturne zaklade iz Za-greba - životu i djelu toga velika na.Draganović je bio žrtva veliko srpske ijugoslavenske diplomatske promidžbe,uz ostale ideološke protiv nike u kriluvlastitoga naroda, koji su ga zajedni-čki proglasili kontroverznom osobom —kako bi se prikrile Draganovćeve iz-

nove KnJIGe

20-21i_16-17 NZ 03.03.14 10:21 Seite 2

STOPKOPORAEPLEPCANILITVAMOĆENJEOBRA

■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

djeČji kutak

Napisala i priredila: Željka Čolić

Drage mlade čitateljice i čitatelji!


Sožujkom nam je stiglo proljeće i korizmeno vrijeme. Iz tog raz logasmo vam pripremili odgovarajuću temu o korizmi s nadom da će vam biti zanimljiva. Neka vas proljeće zatekne u dobrom

zdrav lju i raspoloženju!

1) Koliko dugo traje korizmenovrijeme?a) 40 satib) 40 danac ) 40 tjedana

2) Koja boja je značajna za liturgijsku odjeću u korizmi ?a) ljubičastab) bijelac ) zelena

3) Kojim danom u tjednu se neposti?a) petkomb) subotomc) nedjeljom

4) Kako se naziva treća korizmena nedjelja?a) Čistab) Bezimenac ) Pačista

5) Osim Pepelnice kojega danajoš Crkva propisuje strogi post?a) na Veliku subotub) na Veliki četvrtakc ) na Veliki petak

Rješenje:1b, 2

a, 3

c, 4b, 5

c

Pitalice

da korizma simbolizira dva različita, ali važna razdoblja u krš -ćanskoj povijesti: 40-ogodišnje putovanje izabranog Božjeg na-roda iz Egipta do obećane zemlje i 40-odnevnu Isusovu kušnju u pustinjida unutar korizme ima 6 nedjelja i svaka ima svoje ime. Prva korizmena nedjelja zove se Čista, druga Pačista, treća Bezimena,četvrta Sredoposna, peta Gluha (Glušna) i šesta je Nedjelja muke Gospodnje ili Cvjetnicada se post odnosi na katolike od 18 do 60 godina starosti (s izu-zetkom bolesnika), a nemrs (propisan za sve petke u korizmi) navjernike starije od 14 godina

ZZnnaattee ll ii……•

•

•

II zzgguubbll jj eennee rr ii jj eečč iiUpiši riječi na odgovarajuće mjesto

petak — pokoru — strogi — srijedu — postom —Pepelnica — liturgijske — stoljeća — 40

Korizma ili četrdesetnica ( latinski qudragesima ) dio je_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ godine u kojem se kršćani prip-re maju na svetkovinu Uskrsa i traje _ _ dana. Korizma započinje naPepelnicu ili Čistu _ _ _ _ _ _ _ , koja ove godine pada 5.ožuj ka. Od kraja 11. _ _ _ _ _ _ _ vjernici se na taj danposipa ju pepelom od blagoslovljenih maslinovih ili palminih grančica.Taj pepeo označava ozbiljnost i _ _ _ _ _ _ čime je obilježenocijelo korizmeno vrijeme. Čista srijeda ili _ _ _ _ _ _ _ _ _i Veliki _ _ _ _ _ su dani u godini, kada Crkva propisuje _ _ _ _ _ _ post i nemrs. Korizmeno vrijeme je obilježeno pokorom, _ _ _ _ _ _ i odricanjem uz molitvu i činom dobrih

djela za obnavljanje i osvježavanje duše i tijela.

✍

??

?

Posloži slova i dobit ćeš 5 korizmenih pojmova

snim

ka:R

.K; w

ww

.pix

elio

.de

snimka: image

22_22-23djecji.. 03.03.14 16:52 Seite 1

SVIJET MLADIH — JUGENDWELT


Danke für das Leben

Herr, mein Gott!Wie der Fisch nicht ohne Wasser leben kann,so kann ich nicht ohne Dich leben.Du hast mich erschaffen,du erhältst mein Leben.

Heute komme ich,Dir zu danken für das Leben,das Du mir ständig neu schenkst.Ich komme, Dir zu danken, Dir zu sagen,wie sehr ich das Leben liebe.

Vor allem freue ich mich,dein Kind zu sein,in mir den Hauch göttlichen Lebens tragen,deinen Heiligen Geist.Du willst in mir leben,Gast sein bei mir.

Von ganzem Herzen danke ich Dirfür diese Ehre, für diese Freude.

Aus: Gebete der Völker. Gebete aus Afrika, Asien, Lateinamerika und Ozeanien. Michael Meyer, KlausVellguth (Hg.), EOS Editions Sankt Ottilien 2013

Hvala za život

Gospodine, Bože moj!Kao što riba bez vodene može živjeti,tako ni ja bez Tebene mogu živjeti.Ti si mene stvorio,Ti uzdržavaš moj život.

Danas dolazim k Tebida Ti zahvalim za život,koji mi stalno iznova darivaš.Dolazim Ti zahvaliti i rećikako jako volim život.

Prije svega radujem seda sam Tvoje dijete,da u sebi nosim dašakbožanskoga života.Ti želiš živjeti u meni,biti moj gost.

Od svega srca Ti zahvaljujemza tu čast,za tu radost.

Priredio: T. G.

23_22-23djecji.. 03.03.14 16:54 Seite 1

Poklon

MariofilSoldo

Poziv(domo -ljubni…)

Isusovčuvar i

hranitelj,patron

očeva imuževa

…

Koje jekao ono,

takvo

Kisik„Udrugapotro ša -ča

Kalij

Redatelji-ca Kodar

Manjizaljev

Svetac jebio …

„Obujam“

Ruka ilinoga

AlbumDragana

Lukića…i ona

Radnik naračunalu

„Ujedinje-ni narodi

IvanMikulić

Bilokuda

Nogomet-ni trenerMatijaš

Makarska

A.NuićPre vo -diteljicaKovač

Jedinicaza

snagu

Rimsko ime zaZemun

Svetac, blagdan slavimo 19.ožujka

Azijskadržava

(Amman)

Jediniceelek -

tričnogotpora

Sicilij

Usklik ukolu

Tropskabiljka;biber

Vrstašarana Japan

Sumpor

HrvatskaglumicaOjdanić

Odgaja-teljica u

vrtiću

UršaRaukar

Radio -aktivni

element(Ra)

Znanost o građi tijela

Poljod-jelci

UrhoKekko-nen

Pticapjevica

NevenOrhel Italija Teret

Gornji-dio muš-kog odijela Mrav

Umjet-ničkeradio -nice

Bremeza no še -nje naramenu

NAGRADNA KRIŽALJKA


KRIŽALJKA

Sv. Josip Rješenje poslati najkasnije do 3. travnja

(Nastavak sa 4. str.)

Otac je istaknuo da kardinali mo-raju proročkom hrabrošću zastupati je-dinstvo i zajedništvo Crkve, te u njezi-no ime širiti katolički nauk i dijeliti sa-kramente. Svoj je nagovor Papa za-počeo navodeći riječi apostola Pavlazajednici u Korintu, u kojoj su se stvo-rile grupe i došlo do podjela vezanihuz različite propovjednike koje su sma-trali svojim vođama: ja sam Pavlov, jaApolonov, ja Kefin. „Sveti Pavao ob-jašnjava da je takav način razmišlja -nja pogrešan, jer zajednica ne pripa-da apostolima, već oni — apostoli —pripadaju zajednici; no, zajednica, ci-jela, pripada Kristu!“, pojasnio je Pa-pa dodajući kako iz te pripadnosti pro-izlazi da u kršćanskim zajednicama —biskupijama, župama, udrugama, po-kretima — razlike ne mogu proturječitičinjenici da svi po krštenju „imamo istodostojanstvo: svi smo u Kristu IsusuBož ja djeca. I to je naše dostojanstvo:u Isusu Kristu smo djeca Božja! Oni ko-ji su primili službu vođenja, propovi-jedanja, podjeljivanja sakramenata nesmiju se smatrati vlasnicima posebnih

moći, gospodarima, nego se morajustaviti u službu zajednice, pomažućijoj da radosno ide putem svetosti.“ Bi-la je to jasna poruka i novim kardina-lima jer je Franjo nastavio: „Crkva da-nas svjedočanstvo toga stila pastoral-noga života povjerava novim kardina-lima s kojima sam ovo jutro slavio mi-su. Možemo pozdraviti nove kardina-le pljeskom. Pozdravimo svi!“, pozvaoje Papa, te se Trgom svetoga Petra pro-lomio pljesak 20 tisuća vjernika. „Ju-čerašnji konzistorij i današnje euhari-stijsko slavlje ponudili su nam dragoc-jenu priliku da doživimo katolicitet, uni-verzalnost Crkve koja je dobro pred-stavljena različitim zemljama porijeklačlanova Kardinalskoga zbora, okup -ljenih u bliskom zajedništvu oko Petro-vog nasljednika. I neka nam Gospodinudijeli milost da radimo za jedinstvoCrkve, da gradimo to jedinstvo jer jejedinstvo važnije od sukoba! JedinstvoCrkve je Kristovo, sukobi su problemikoji nisu uvijek Kristovi …“, upozorio jeSveti Otac, koji je potom pozvao svenazočne da ova slavlja u posljednjadva dana u Rimu u svima ojačaju vje-

ru, ljubav za Krista i za njegovu Crkvu.„Pozivam vas da poduprete ove pasti-re i da im pomažete molitvom, kako biuvijek marljivo vodili puk koji im je pov-jeren, pokazujući svima nježnost i Gos -podinovu ljubav. Ma, koliko treba mo-litve neki biskup, kardinal, papa, da bimogao pomoći narodu Božjem da idenaprijed! Kažem 'pomoći', to jest slu-žiti Božjem narodu jer je poziv bisku-pa, kardinala i pape upravo taj: bitiposlužitelj, služiti u ime Kristovo. Moli-te za nas, da budemo dobri posluži-telji: dobri poslužitelji, ne dobri gos -podari! Svi zajedno, biskupi, svećeni-ci, posvećene osobe i vjernici laici mo-ramo dati svjedočanstvo Crkve vjerneKristu, pokrenute željom da služi braćii spremne da s proročkom hrabrošćuide ususret očekivanjima i duhovnimpotrebama muškaraca i žena našegadoba. Majka Božja neka nas prati i ne-ka nas štiti na tom putu.“ Na misi sasvim kardinalima, Papa je sve pozvaoda slušaju glas Duha Svetoga, kojioživ ljava i pokreće Crkvu, a koji uvijekgovori i preko svetopisamskih čita nja.

M. K.

24-25i_24 03.03.14 10:34 Seite 1

NAŠE ZAJEDNICE


Urujnu 2013. godine okupilo sestotinjak Hrvata iz Hrvatske ka-toličke zajednice Göppingen-

Geislingen, na čelu sa svojim župni-kom fra Ivicom Jurišićem, kako bipros lavilo drugu ob ljetnicu postav -ljanja spomen-ploče Mariji Kotroma-nić u dvorcu Helfenstein u Geislinge-nu. Za tu su prigodu iz domovine do-putovali bivši voditelj ove župe fraIvan Gavran, koji je se vratio u do-movinu i sada je župnik i gvardijan uKamporu na otoku Rabu, Duško La-dan, bivši veleposlanik Republike BiHu Argentini i dr. Ivo Jolić, koji se na-kon 31 godine boravka u tom krajuvratio sa obitelji u domovinu, a on jeujedno i idejni začetnik i pokretač ak-cije za postavljanje spomen-ploče Ma-riji Kotromanić u Geis lingenu. Prijedvije godine, uz odobrenje njemačkelokalne vlasti pos tavljena je dvojezič-na spomen-ploča u dvorcu Helfen-stein, u kojem je Ma rija Kotromanićsa svojim suprugom Ulrichom V. vonHelfenstein živjela 40 godina.

Kako je Marija Kotromanićdošla u Geislingen?

Zbog rodbinski veza sa Ugarskimkraljevskim dvorom u Budimu, a i blis -kije ugarske veze sa RimokatoličkomCrkvom, bosanski ban Stjepan II. Kot -romanić šalje svoju sestru Mariju i je-dinu kćer Elizabet već u ranim godi-nama na kraljevski dvor u Budim. Eli-zabeta se 1353. godine udaje zahrvatsko-ugarskoga kralja Ludovika I.Anžuvinca i tako postaje hrvatsko-ugarska kraljica. Njena mlađa kćerJadviga, dakle unuka Stjepana II. Ko-tromanića u Krakovu se 1384. kruniza kraljicu Poljske, a u vrijeme ponti-fikata pape Ivana Pavla II. 1986. pro-glašena je svetom. Na ugarskom kra -ljevskom dvoru u Budimu Marija upoz-naje uglednog švabskoga grofa Ulri-cha V. von Helfenstein, koji je bio blis -ki prijatelj sa Karlom IV., kraljem Sve-tog Rimskog Carstva. Brak izmeđuvojvotkinje Marije Kotromanić i grofaUlricha V. von Helfenstein sklopljen je9. svibnja 1352. Marija je za tu svad-bu iz Budima, uz bogatu pratnju bilaotpremljena brodom, rijekom Duna-vom do Passaua, gdje ju je sa svojompratnjom čekao zaručnik Ulrich V., adaljnji put su nastavili zajedno do

Švapske. O samoj svadbi, na žalost,nije ništa ostalo zapisano, ali o izu-zetno bogatom mirazu, koji je Mari-ja donijela sa sobom postoji detaljnadokumentacija, koja se danas čuva uDržavnom arhivu u Stuttgartu.

U braku sa Ulrichom V. Marija jerodila devetero djece, a najstariji sinLjudevit je postao nadbiskup u boga-

i zato su se sve do 19. stoljeća jed-nom malom molitvom sjećali Marije.Naime uvijek, nakon jutarnjeg i ve-černjeg zvona jedno posebno zvoncedalo bi znak i tada bi stariji ljudi iz-govarali molitvu: „Ona nam je Steinledala, Bog joj dao život vječni!“ A kak-va je bila Marija najbolje dočaravarukopisno zabilježena pjesma: „Po-

Druga obljetnica spomen-ploče Mariji Kotromanić

toj ugarskoj metropoliji Koloci. Poredobiteljskih obaveza Marija je obav -ljala i svoje privatnopravne poslove,ali usvim sačuvanim poveljama jeistaknuto „Marija vojvotkinja od Bos-ne, supruga Ulricha V. …“

Kakva je Marija bilau privatnom životu?

Mnoge povelje koje su ostale sa-čuvane, pokazuju Mariju kao darež -ljivu, širokogrudnu, vjernu suprugu idobru kršćanku. O tome svjedoči nje-na nesebična pomoć Crkvi, siroma -sima, a posebno otvorenje bolnice uWisensteigu, koja je sačuvana do da-nas. To je bila prva bolnica na širempodručju Geislingena, koja je sve do1840. godine bila u stanju siromašni-ma pružiti besplatnu medicinsku po-moć i dati im uz to i džeparac. Sje -ćanje na groficu Mariju dugo je osta -lo u Überkingenu. Ona je ovoj zajed-nici oporučno ostavila imanje Steinle

GEISLINGEN

kop vojvotkinje od Bosne u Geislinge-nu“ 1403. godine, u kojoj se ističe daje bila valjana supruga, dobra mati,milostiva naspram sirotinji, gostolju -biva, poštena duša koja je zaslužilavječno živjeti. Jedan dio te pjesmeglasi: „Ovdje si kneginja nađe groba/ Puna vrlina u životno doba. / Ma-rija joj bijaše ime / Kneginja bogatačastima svima / Trudila se da sve kre-posti ima. / Na njezinom stolu da -režljivom / Nudio se objed ljudskiDruš tvu svom. / Stoga, molite svi sve-ćenici časni / Da njezina duša uz kli-canje i sjaj / Nebeskom stazom stig-ne u raj.“

Za nadati se da će to mjesto, saspomen-pločom Mariji Kotromanić naostacima dvorca Helfenstein, svjedo -čiti stoljećima budućim generacijamao Marijinom plemenitom životu i daće ono postati tradicionalno hodo -časničko mjesto okupljanja Hrvata nesamo iz Geislingena nego i šire.

Dr. Ivo Jolić

Sljeva nadesno: fra Ivica Jurišić, dr. Ivo Jolić, Duško Ladan, predstavnik grada Geislin-gen i fra Ivan Gavran ispred spomen ploče

24-25i_24 03.03.14 10:34 Seite 2

Muško-ženska različitost

šale — SaVjeTi — ReCePTi

n a P o R ■ S T e P i n a Ca l o j z i j e ■ S M a ć iD a R a ■ S e n f ■ o b ■ Mb R a D V i T i ■ K V o T ai M ■ i R ■ a S i R i j a ■

S ■ e T a ■ a n ■ M PK o M i n ■ š a l a jU S i ■ a ■ i ■ o R eP a l a C ■ ć a V a R

Rješenje iz PRošloG bRoja


Nagrađeni: Nikola Sarić i Ivan Tolić

Mali kod kućeHercegovka kupuje mužu od-

jeću i kaže prodavaču: — Dajte mi hlače br. 52, a pid ža -mu br. 48. — Zašto pidžamu broj 48 — upitaje prodavač. — Ne znate Vi kako je moj mužmali kod kuće — odgovari mu ona.

Koliko je satiPita Mate ženu:

— Koliko je sati? — Za pet minuta bit će deset. — Nisam te pitao koliko će biti zapet minuta, nego sam pitao kolikoje sada.

Gorka i slađa kava

Ulazi turist sa ženom u kavanui zove konobara: — Molim Vas, dvije kave — jednugorku, i jednu slađu. — E, nemam ti ja džezvu na „pre-grade“.

Mjesečna kartaUlazi baka u autobus i kaže

vozaču: — Joj, sine, ja stvarno nemamnovca za autobus, može jedno jaje?

Vozač: — Može bako, uđi! Tako baka i drugi dan. Trećeg

dana isto, a vozač joj kaže: — Može, bako, uđi, ali nemoj više donositi jaja.

Dolazi baka četvrti dan i u ru-ci nosi kokoš. Ulazi u autobus i ka-že vozaču: — Evo, mjesečna karta!

PozdravOdlazi Ivo u vojsku. Na ras -

tanku otac mu reče:— Sine, budi dobar vojnik i kadsretneš kojeg časnika, stani mirnoi pozdravi ga...

Drugi dan, Ivo u krugu vojarnesretne jednog starijeg čovjeka uuniformi pa ga upita:— Jeste li Vi časnik?— Jesam — odgovori mu ovaj.— E, puno Vas je pozdravio mojotac!?!

Da bi se u braku dobro razumje-li, muškarac će morati upoznatipsihologiju svoje žene, a žena

studirati psihologiju svoga muža. Sto-postotno muževan muškarac i savršenoženstvena žena ne postoje. U stvarno-sti postoje samo muškarac ili žena ukojima prevladavaju oznake njihovogspola popraćene određenim brojemoznaka drugog spola. Mogu se susre-sti veoma rijetki parovi gdje su ulogeizmijenjene zbog društvene sredine iliodgoja drugačijeg od našeg. Zato ćeglavne oznake osobnosti biti opisanekao psihološke tendencije. Povijest sva-kog muškarca i žene počinje ne tek ro-đenjem, već časom začeća. Već prvastanica nosi oznaku spola, boju očiju,kože, stas, izgled lica itd. Različiti jošod prve žive stanice, ostat će takvi ikasnije u svim vidovima pos tojanja:stasu, snazi, sposobnostima osjećanjai izražavanja, čuvstvima, osje ćajima,uvjerenjima. Donosimo glavne oznakekoje su specifične za njihovu osobnost.Oblik koji dobivaju udovi i organi mu-škarca i žene već pripravlja na razli -čite funkcije koje i jedno i drugo tre-baju ispuniti. Muškarac i žena u svojimtijelima imaju usredotočenu određenu

Sastojci: 800 g purećih odrezaka;1 žlica Vegete; 1 žličica naribane limunove korice; 50 ml maslinova ulja; 2 češnja češnjaka; 100 ml vina;1 vezica kopra; 200 ml slatkogvrhnja; 2 žličice senfa Rustica Po-dravka. Za prilog:1 kg svježe cikle;1glavica češ njaka; 100 ml maslinovaulja; 2 žlice limunova soka; sol;1žli -čica Vegete bilje mediterana mix.

Priprema: Pureće odreske pospiteVegetom, dodajte im naribanu limu-novu koricu i prelijte maslinovim uljem.

Pureći odresci s ciklom

Sve dobro izmiješajte i ostavitestajati oko 10—20 minuta. Cikluogulite, narežite na četvrtine iposložite na lim (obložen papi-rom za pečenje). Cikli dodajteprerezanu glavicu češnjaka, po-spite Vegetom bilje mediteranamix, maslinovim uljem, nakapaj-te limunovim sokom i lagano pro-miješajte. Pecite u prethodno za-grijanoj pećnici na 200 °C oko30—40 minuta. Marinirane odre-ske popecite na maslinovom uljusa svake strane do zlatne boje.Gotove odreske izvadite i stavite

na toplo mjesto. U tavi na ulje od pe-čenja dodajte vino, protisnuti češnjak,senf, nasjeckani kopar i slatko vrhnje.Pustite da prokuha da dobijete umak.

Posluživanje: Pečene odreske pos-lužite s pripremljenim umakom i pe-čenom ciklom. www.vegeta.hr

količinu energije i životne snage. Osje -tila primaju poruke koje dolaze bilo iz-vana bilo unutar našeg tijela. Kretnje iglas sadržavaju naš izvanjski odgovorna takve poticaje. Ova „mjesta sluša -nja i prijenosa” nose obilježje našespolnosti. Poruke koje prihva ćaju osje-tila izazivaju u duhu muškarca i ženeodgovor, reakcije, koje se zovu čuv -stva. Ulazeći još više u dubinu duhamuškarca i žene dolazimo do osjeća-ja: ljubavi, ponosa, sigurnosti, poleta,isk re nosti. Osjećaj je plemenitija i du-hovnija snaga nego čuvstvo. Dubok jei može duže podrža vati djelovanje.Čovjek se razlikuje od osta lih stvore njapo tome što u njemu postoji viši principkoji se zove duša ili duh, sa svojim spo-sobnostima razuma i volje. Zbog toganjega ne pokreću samo čuvstva i osje-ćaji: on je sposoban izgraditi čvrsta uv-jerenja i prikloniti se vrednotama duha.U temelj svih ovih različitosti ucijepljenje dubinski poziv — ostvarivati u svijeturazličite i komplementarne uloge. To jeBožji pečat kojim je On označio sva-kom posebni zadatak u izgradnji svi-jeta i prenošenju ljudskog života.

Prema: www.bitno.net; www.nasa-obitelj.com

26 Sale_26 Sale 28.02.14 20:03 Seite 1


NAŠE ZAJEDNICE

DUISBURG Iskušenja na vjerničkom putu

Unedjelju, 9. veljačeu Hrvatskoj katolič-koj misiji bl. Alojzi-

ja Stepinca u Duisburguslavljena je svečana sv.misija u povodu proslaveblagdana bl. Alojzija Ste-pinca — Stepinčevo. Uprovijedi je voditelj misijefra Vidan Mišković go-vorio o životu bl. Stepin-ca zaključivši pritom davjera danas formalno uži -va slobodu, ali istovreme-no su vjernici izloženi svevećim iskuše njima nasvom vjerničkom putu.Nakon sv. mise nastavlje-no je druže nje uz prigod-ni domjenak. Mile Zovko

Usve tri hrvatske katoličke za-jednice Reutlingen, Metzin-gen i Tübingen u ljetnoj akci-

ji (školske torbe ljeto 2013.) sa-kupljene su 53 torbe, značajna ko-ličina školskog pribora, odjeća zadjecu školskog uzrasta, manja koli-čina za odrasle, te 700 eura. Sveje to uručeno mitrovačkom župnikumons. Edvardu Španoviću, koji jeizrazio svoje veliko iznenađenje izahvalnost. Također za blagoslov

obitelji 2013.—2014. prikupljeno jenešto novca koji će biti predan zapotrebe u istočnom Srijemu. Akcija„Školske torbe“, organizirat će seponovno pred kraj ove školske go-dine.

Susret starijih osoba za sve te trihrvatske katoličke zajednice održanje u utorak 18. veljače u Reutlinge-nu. Susret je započeo sv. misom u14.30 u crkvi Sv. Wolfganga, kojuje predvodio vlč. Božo Polić, vodi-

telj Hrvatske katoličke zajednice uBalingenu u suslavlju s domaćinomvlč. Antom Kutlešom, voditeljem za-jednice u Reutlingenu. Nakon misenas tavljeno je druženje u dvorani„Bea Hauss“, pored crkve uz kavu,kolače i korisni razgovor. Od sadasvakoga trećeg utorka u mjesecu uistoj crkvi u 14.30 slavit će se sv.misa. Nakon mise u istoj dvorani„Bea Huss“ nastavlja se druženje.

Ante Kekez

REUTLINGEN Akcija pomoći i susret starijih osoba

BERLIN Susret starijih osoba u veljači

Dana 3. veljače u prostorijamaHrvatske katoličke misije naWeddingu u Berlinu starije su

osobe iz misije imale svoj mjesečni

susret. Na susretu je sudjelovalo 15-ak osoba koje su uz kavu, čaj i kola-če, razgovarali i bolje se upoznava-li. Ivan Sučić, predsjednik župnoga

vijeća, pobrinuo se kako bi se sviugodno osjećali, a dr. fra Ivan Macutje u sklopu susreta kazao je nekolikoriječi o duhovnom pozivu i posveće-nom životu, jer je upravo prethodno-ga dana proslavljen dan Posvećeno-ga života. O. Macut je upoznao sta-rije koji je put jednog redovnika-sve-ćenika te ujedno sve pozvao da moleza nova, ali i postojeća duhovnazvanja. Na koncu je izmoljena i de-setica krunica za duhovna zvanja.Nakon susreta, molila se u crkvi Sv.Sebastijana krunica te je slavljena sv.misa. Sljedeći susret starijih osobapredviđen je 3. ožujka, prvog po-nedjeljka u mjesecu, te su i ovim pu-tem pozvani i drugi da se priključekako bi se zajedno družili i još višerasli u vjeri. Fra Ivan Macut

Svečano misno slavlje predvodio je fra Vidan Mišković

02u.27_02u.27farbs.II 03.03.14 10:43 Seite 2

Stavi me kao znak na srce, kao pečat na ruku svoju, jer ljubav je jaka kao smrt, a ljubomora tvrda kao grob.Žar je njezin žar vatre i plamena Jahvina. Mnoge vode ne mogu ugasiti ljubav niti je rijeke potopiti.

Pj 8, 6—7

01und28u_ 01und28 II 03.03.14 08:58 Seite 1

Documents

ebedige geeide - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLANDkroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2014/06/Zz3.2014.pdf · u ovoM Broju ŽIVA ZAJEDNICA3/2014 3 Budite hramovi Božji — poručio